P O R U K E - serbianmirror.com · godinu jeste velika izbegli~ka kriza koja je pogodila Evropu....
Transcript of P O R U K E - serbianmirror.com · godinu jeste velika izbegli~ka kriza koja je pogodila Evropu....
2 Januar 2016.
P O R U K E
3www.serbianmirror.comJanuar 2016.
Srb info strana 4
Politi~ke aktuelnosti strana 5
Zavr{en tre}i Filmski festival ^ikago 2015. strane 6-7
Visoki predstavnici nasiljem osakatili Dejton strana 8
Vanja Buli}: Sjaj i beda najludje no}i strana 13
Stari Beograd: Prvi telefon kod tri lista strana 15
Vera: Vitlejemska zvezda strana 16
Ukras srpske tradicije i folklora
Dukati i biseri strana 18
Pravoslavni kalendar strane 20-21
Novogodi{nja anketa Ogledala strana 24
Bo`i}ni i novogodi{nji pozdravi strana 25
Sport: Novak Djokovi}, po~asni ~lan
Srpskog narodnog saveza strana 26
Sport: Najlep{a strana Srbije strana 27
Zakon: Poruka iz generalnog konzulata
R. Srbije u ^ikagu strana 28
Reporta`a iz Tucanos restorana strana 30
In memoriam strana 33
Horoskop za januar strane 34-35
^estitke i srpski mediji strana 37
Vedra strana strana 38
TIRA@: 18.000
SADR@AJ
PUBLISHED BY
Ogledalo - Serbian Mirror. Inc ·
P O BOX 13472 CHICAGO IL 60613
· Phone: 773.744.0373
· OSNIVA^: Slavica Petrovi}
· UREDNIK: Slavica Petrovi}
· GRAFI^KI UREDNIK: Zoran Marinkovi}
· REDAKCIJA: Marijana Maljkovi}, Sa{a @ivkovi}, Aleksandra
Miti}, Nenad Jovanovi}, Marko Lopu{ina.
· DOPISNICI: Vanja Buli}, Milutin [o{ki}, Jasna Stanojev,
Igor Ga~i} (Beograd), Ivan Kalauzovi}-Ivanus (Ni{),
Milan Lu~i} (New York), Sta{a Nasti} (Holivud),
Milomir Ognjanovi} (Havaji), Dejan Marinkovi}
ALL RIGHTS RESERVED:
Ogledalo is not responsible for advertisments,
advertising articles and their contents
E-mail: [email protected]
Web: www.serbianmirror.com
· PREDSTAVNI[TVA ·
· LOS ANDJELES: Dragan Rakonjac (562.397.9001)· NJUJORK: Mike Lu~i} Milan (212.426.1020)
NAME: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY: ----------------------------------- STATE: -----------------------------------------------------------------
ZIP: --------------------------- TEL: -------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite
na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror - PO BOX 13472 Chicago IL 60613
Ispra}amo jo{jednu staru ido~ekujemo
Novu godinu puni optimizma u nadi da}e biti bolja i lep{a od prethodne.
Nadam se da smo Vam donelidosta dobrih, korisnih i interesantnihinformacija na na{im stranicamaOgledala, Da smo Vam bar donekle pri-bli`ili otad`binu sa svim njenim lepota-ma i tegobama koje su je pratile tokomprotekle godine. Trudili smo se da vestii poruke na na{im stranicama buduverodostojne i objektivne.
Ovim putem se zahvaljujemosvima onima koji su se preko na{ihstranica ogla{avali i reklamirali, kao isvima koji su bili pokrovitelji na{eg listai Srpskog filmskog festivala.
Hvala Vam na saradnji i velikoj
podr{ci koja nama mnogo zna~i, ̀ elimoda to znate.
Nadam se da }emo tako leposaradjivati i u godini koja je pred nama.
Sa takvom iskrenom verom uBoga i ljude, svima vama, prijateljima i~itaocima, sponzorima i saradnicimaOgledala upu}ujemo iskrene `elje daVam Nova godina bude bolja odprethodne. Da od dobrog dobijetenajbolje, od lepog, najlep{e, da Vamdonese puno sre}e, puno lepih trenuta-ka i mirnih misli.
Da Vam nastupaju}i prazniciHristovog Rodjenja donesu blagostanje,mir u du{i i blagoslov od Boga!
Sre}na vam i beri}etna Nova2016-ta godina!
MIR BO@JI! HRISTOS SE RODI!
RE^ UREDNIKAPo{tovani prijatelji, ~itaoci Srpskog Ogledala
I Z R E D A K C I J E
““[[ttoo ggoodd ttkkaa{{ ,,vveezzuujj kkoonnccee zzaa nneebboo””
Sv. Vladika Nikolaj Velimirovi}
Januar 2016.4
S R B I N F O
RREESSTTOORRAANN @@UUPPAASve se menja, dolazi i prolazi, ali restoran @upa
svojom originalni{}u uvek ostaje i nudi svoj autenti~ni ambijent i odli~ne srpske specijalitete.
Restoran @upa vas poziva da 13. Januara zajedno do~ekate
pravoslavnu Novu 2016-tu godinu. po uslovima, koje ne mo`ete odbiti!
Pozovite za rezervaciju na: 708.4427812
Dobro do{li u va{u @upu!Sre}nu Novu 2016. Godinu
i sre}an Bo`i}HRISTOS SE RODI!
Vlasnik Dule Go{i} sa svojim osobljem.
7919-21 W. Ogden Ave. Lyons IL 60534
DO^EK PRAVOSLAVNENOVE GODINE
NA SRPSKOJ BRATSKOJ POMO]I
13. JANUAR 2016.U veseloj novogodi{njoj no}i
zabavlja}e vasOrkestar :
MI]E RADOVANOVI]A I NEDA GORAN^I]
Bogata ve~era – {vedski sto.Za recervacije i informacije
pozovite na:
224.392.6033
NEDELjA 14. FEBRUAR PROSLAVA CRKVENE SLAVE
SV. TRI JERARHA
Svetu Arhijerejsku liturgija }e slu`itiNjegovo Preosveštenstvo G. Longin uz
slu`enje sveštenika i ðakona u 10:00AMKumovi Hramovne Slave su Dragutin iRadica Petrovi}. Draga bra}o i sestredobro nam došli na proslavu naših
zastupnika kako našeg Svetog Hrama tako i cele naše parohije.
Hvala kumovima i svima parohijanima
SRE]NA SLAVA!https://www.facebook.com/HolyThreeHierarchsSerbianOrtho
doyChurch/?ref=bookmarksemail holythreehierarchs<\@>gmail.com
Objava proslave Dana RepublikePredstavništvo Republike Srpske u Vašingtonu organizuje
sve~ani prijem povodom Dana Republike Srpske,
koji }e se odr`ati 8. januara 2016
u prostorijama Predstavništva.
Na ovu sve~anost pozvano je vi{e od 150 zvanica upuæenih predstavnicima srpskih organizacija, srpske pravoslavne crkve, kao i predstavnicima
ameri~kih nevladinih i vladinih institucija.
gODINA zA NAMA
A K T U E L N O
5www.serbianmirror.comJanuar 2016.
Iako danas deluje da su ipro{lu godinu ponajvi{eobele`ili sukobi velikih sila
oko nekog par~eta planete, real-nost je bila sasvim druga~ija.Listamo godinu za nama, i donosi-mo pregled najva`nijih svetskihde{avanja.
Migrantska kriza
Jedan od najva`nijihdogadjaj koji su obele`ili 2015.godinu jeste velika izbegli~kakriza koja je pogodila Evropu.Najve}a seoba naroda od krajaDrugog svetskog rata, s o~eki-vanih milion izbeglica koje te`ebogatim zapadnim zemljama,obele`ila je ~itavu godinu ido~eka}e slede}u jer nema nazna-ka o efikasnom re{enju tog pitan-ja.
Prema podacimaMedjunarodne organizacije zamigracije, be`e}i od rata ili siro-ma{tva u Evropu je od januara donovembra do{lo 920.000 izbeglica,u poredjenju sa 280.000zabele`enih u celoj 2014.
Prvi teroristi~ki
napad u Parizu
Uspon Islamske dr`ave,koja kontroli{e velike delove Sirijei Iraka, zahvatio je ove godine isamu Evropu, po{to su islamskiteroristi izveli dva velika napada uParizu.
Prvi se dogodio 7. janu-ara kada su bra}a Said i [erifKua{i, povezani s ekstremistima,upali u redakciju satiri~nog lista“[arli ebdo” i ubili 12 osoba,medju kojima su bili poznati nov-inari i karikaturisti.
Napad na redakciju lista“[arli ebdo“ u kojem je 7. januaraubijeno 12 ljudi, izazvao je osude isaose}anje {irom sveta, propra}enosloganom “Ja sam {arli“.
Pobeda Sirize i
gr~ka du`ni~ka kriza
Na prevremenim izbori-ma u Gr~koj krajem januaraubedljivo je pobedila levi~arskaSiriza Aleksisa Ciprasa. O~ekivan-ja gr~kog naroda od nove vlade
bila su istovremeno i svei ni{ta. Ljudi su o~ajni~ki`eleli da se situacija vratina podno{ljivi nivo.
Snimci novoiz-abranog ministra finansijaJanisa Varoufakisa kakojavno diskredituje MMF imedjunarodne kreditorezemlje probudili su naleteentuzijazma u zemlji.Odjednom su svistanovnici Gr~ke pomislilida je jedan Grk krenuo u osvetu uime ~itave zemlje. Ali ta iluzijanije dugo potrajala.
Mesec dana posle izbora,vlada je potpisala privremenoprodu`enje programa za finansi-jsku pomo}, a Evropa je za sadapre`ivela veliku krizu koja jepretila da uru{i sistem evrozone.
Primirje u Ukrajini
Sukobi u Ukrajini, kojisu izbili u aprilu 2014, ove godinesu se smirili posle vi{e diplo-matskih incijativa, ali su odnosiZapada i Rusije i dalje zategnuti.Primirje na istoku Ukrajine gde suse vodile borbe pobunjenika iukrajinskih snaga, stupilo je na
snagu 15. februara, poslepotpisivanja sporazuma uglavnom gradu Belorusije.
Sporazum jepostignut 12. februaranakon maratonskih pre-govora francuskogpredsednika FransoaOlanda, nema~ke kance-larke Angele Merkel spredsednicima Rusije iUkrajine Vladimirom
Putinom i PetromPoro{enkom.
Primirje je u po~etkuprekr{eno brojnim incidentima, alise od 1. septembra uglavnompo{tuje. Sporazum iz Minska pred-vidja povla~enje te{kog naoru`anjas prve linije fronta uz nadgledanjeposmatra~a iz Organizacije zaevropsku bezbednost i saradnju
(OEBS).
Pad aviona
“D`ermanvings“
u Alpima
U francuskim Alpima,zapadno od Nice, 24. marta sru{iose avion Erbas A320 nema~kekompanije D`ermanvings. Svih144 putnika i {est ~lanova posadeje poginulo u padu.
Pad je namerno izazvaokopilot Andreas Lubic, koji jeprethodno le~en zbogsamoubila~kih sklonosti iprogla{en “nesposobnim za rad“od strane lekara. Lubic je medju-tim ovu informaciju nije otkriosvom poslodavcu i prijavio se nadu`nost..
Referendum o
ostanku Velike
Britanije u EU
Nekon ubedljive pobedekonzervativaca u Velikoj Britaniji7. maja, na dnevni red je stavljenoi ~lanstvo te zemlje u Evropskojuniji, takozvani Bregzit (Breyit).Posle konstituisanja vlade premi-jera Dejvida Kamerona, parlamentje krajem maja usvojio zakon oreferendumu o ~lanstvu koji trebada bude odr`an do kraja 2017.
Kameron ka`e da `eli daVelika Britanija ostane uEvropskoj uniji, ali zauzvrat tra`itemeljne reforme kojim bi seodr`ao suverenitet ~lanica.
Nuklearni sporazum
Irana i {est
velikih sila
Iran i svetske sile oku-pljene u Grupi 5+1 – SAD,Francuska, Rusija, Kina, VelikaBritanija i Nema~ka, posle neko-liko meseci intenzivnih pregovora,postigli su 14. jula u Be~u istori-jski sporazum o iranskom nuk-learnom programu.
Sporazumom jeograni~en nuklearni program Iranakako ne bi bio u mogu}nosti danapravi atomsku bombu, azauzvrat je predvidjeno ukidanjeekonomskih sankcija Teheranu.
Izvor: Srbija danas
Izbeglice koje su preplavile Evropu
Najva`niji dogadjaji koji su obele`ili svet u 2015.
Napad na redakciju lista ”[arli ebdo” Potpisan sporazum u Minsku
Iranski nuklearni program
6 Januar 2016.
F I L M S K I F E S T I V A L
ZAVR[EN TRE]I SRPSKI FILMSKI FESTIVAL ^IKAGO
Ovogodi{nji Srpski filmskifestival je ponovo okupioveliki broj ljubitelja
doma}eg filma. Sala bioskopaMuvico bila je mala da primi sveljubitelje ove umetnosti, a kartavi{e se tra`ila svake ve~eri. Ovo jejo{ jedan dokaz da ovaj festivalokuplja sve vi{e i vi{e ljudi nesamo iz ^ikaga ve} i ostalihdr`ava SAD i da postaje ozbiljandogadjaj srpske kulture na ovimprostorima.
U ime Generalnogkonzulata R Srbije, prisutne jepozdavio konzul Dejan Radulovi},zahvalio se prisutnima na podr{ci,a organizatoru, na{em listuOgledalo, po`eleo jo{ mnogouspe{nih godina u {irenju srpskekulture. Takodje je izrazio zahval-nost svim donatorima i sponzorimaovog velikog i zna~ajnog kul-turnog dogadjaja za srpsku filmskuprodukciju i kulturu.
Iz Va{ingtona specijalnoza ovu priliku i ove godine dop-utovali su Drine Raji} Vlasteli} i{ef kancelarije predstavni{tvaRepublike Srpske gospodin ObradKesi}, koji je organizatorima pre-neo ~estitke i pozdrave predsedni-ka Republike Srpske MiloradaDodika i predsednice Vlade R. S.@eljke Cvijani}.
Gospodin Kesi} je rekaoda je velika ~ast biti deo ovog fes-tivala u ^ikagu, na kome seprikazuju najbolji filmovi srpskefilmske produkcije. Rekao je da jedeo na{eg posla da gradimomostove izmedju nas i na{e mat-ice, kao i izmedju R. Srbije i R.Srpske, a ovaj festival je jedan odtakvih mostova.
Gosti iz Srbije glumac ireditelj Rado{ Baji}, scenarista ireditelj Vuk R{umovi}, kao i red-itelj Goran Radovanovi} su se zah-valili organizatorima festivala na`elji i pozivu za u~e{}e njihovihfilmova i izrazili posebno zado-voljstvo {to su svojim filmskimdelima i li~nim prisustvomdoprineli ovogodi{njem Srpskomfilmskom festivalu u ^ikagu iWa{ingtonu.
“Zna~aj ovog festivala jeu tome da nikada ne zaboravimoko smo i odakle smo. Da nikadane prekinemo emotivne, istorijske itradicionalne veze sa na{im koren-
ima, za koje smo vezani pup~anomvrpcom“ – rekao je Rado{ Baji} usvom pozdravnom govoru.
Za tri dana festivalaprikazano je 7 srpskih filmskihostvarenja iz na{e najnovije pro-dukcije. Reditelji su se nakon svo-jih filmova poklonili ̂ ika{koj pub-lici i odgovarali na pitanja vezana
za njihove filmove. Publika jeimala prilike da se sa njima dru`i,razgovara i slika sva tri dana fes-tivala. Ova velika smotra srpskogfilma nam je priu{tila pravu festi-valsku atmosferu, a na zavr{nojceremoniji rediteljima VukuR{umovi}u, Rado{u Baji}u iGoranu Radovanovi}u, direktorkafestivala, Slavica Petrovi} podelilaje plakete, koje je dodelio na{ listSrpsko Ogledalo, organizator ovogkulturnog dogadjaja. Krunu izavr{nu sliku Srbije, na ceremoni-
ji sve~anog zatvaranja dalo je pro-fesionalno Folklorno dru{tvo“Dukati i Biseri“, svojimbrilijant-nim spletom igara iz Srbije, auten-ti~nim koloritom no{nji imlado{}u.
Nakon ~ika{kog Srpskogfilmskog festivala, odr`an je prviStrpski filmski festival u Va{ing-
tonu. U dva dana festivalaprikazano je 4 filma. Na sve~anomotvaranju prisusutne je pozdravio iambasador Republike Srbije izVa{ingtona, gospodin DjerdjMatkovi} i uputio iskrene `elje daovaj filmski festival za`ivi i uVa{ingtonu i postane tradicija. Izkancelarije predstavni{tvaRepublike Srpske, gospodja DrinaRaji} - Vlasteli} i {ef kancelarijeObrad Kesi}, su takodje po`elelimnogo uspeha festivalu i dobro-do{licu prisutnima. Dvodnevni
filmski festival u Landmarkbioskopu otvorio je film VukaR{umovi}a, “Ni~ije dete”, koji jedo sada dobio 35 nagrada, a zatimje prikazan istorijski film Rado{aBaji}a “Za kralja i otad`binu”.Oba filma su izazvala puno emo-cija u sali, a na{a ljubaznavoditeljka i doma}ica festivala
Tanja Raji}, vodila je razgovore saVukom R{umovi}em i Rado{omBaji}em. Drugog dana festivalaprikazani su filmovi “ Bez stepeni-ka”, Marka Novakovi}a, u se}anjena Djuzu Stojiljkovi}a, velikanasrpskog glumi{ta, kao i film“Bi}emo prvaci sveta“ DarkaBaji}a. Publika je sa velikiminteresovanjem i odu{evljenjempratila sve filmove.
Ovom prilikomizra`avamo veliku zahvalnost napodr{ci:
Ministarstvu spoljnihposlova R. Srbije – Upravi zadijasporu. Generalnom konzulatuR Srbije u ^ikagu i gospodinuDejanu Radulovi}u. Kancelarijipredstavni{tva Republike Srpske uVa{ingtonu, gospodji DriniRaji}-Vlasteli} i {efu kancelarije,gospodinu Obradu Kesi}u, koji suu mnogome pomogli na realizacijifestivala u ^ikagu, kao i na nji-hovoj neizmernoj pomo}i na real-izaciji prvog Srpskog filmskog fes-tivala u Va{ingtonu. AmbasadiRepublike Srbije u Va{ingtonu,
ambasadoru Djerdju Matkovi}u.Na{im gostima iz Srbije
Rado{u Baji}u, Vuku R{umovi}u iGoranu Radovanovi}u, ~iji filmovisu obogatili na{ festival, a njihovoprisustvo uprili~ilo i uveli~alo fes-tivalsku atmosferu. ^lanovimaSrpskog pozori{ta Mira Srem~evi}iz ^ikaga. Gospodinu Aleksu
Lazi}u, vlasniku prodavniceprehrambenih proizvoda HazdzakSausage Co – Lazic Deli i njegov-oj saradnici Biljani Evens, naodli~no pripremljenoj sve~anojgala ve~eri u restoranu Tuscano’s.Vlasnicima restorana Tuscano’sPetru Jovanovi}u i Duletu Go{i}u,kao i njihovom osoblju na veomaprijatnom gostoprimstvu, ~iji smogosti bili za vreme festivala.
Svim na{im sponzorima ipokroviteljima Srpskog filmskogfestivala, jer bez njih realizacijaovog zahtevnog i velikog kul-turnog dogadjaja ne bi bilamogu}a.
Doma}inima i voditelji-ma festivala u ^ikagu Danki Mili}i Marku Gruji}u, a u Va{ingtonuTatjani Raji}. Na{im saradnicimaiz Srbije, selektorima filmova,Aleksandru Vlajkovi}u i JasniStanojev. Medijskim sponzorima isvima koji su nam pru`ili moralnui finansijsku podr{ku - od srcahvala.
Odbor Srpskog filmskogfestivala ̂ ikago – Va{ington 2015.
Veoma uspe{an Srpski filmski festival ^ikago, potvrdio je da je jedan od najve}ih srpskih kulturnih dogadjaja na ovimprostorima.
Projekcija filma”ENKLAVA”
Drina Raji} preseca vrpcu na sve~anom otvaranju festivala
F I L M S K I F E S T I V A L
Sa konzulom Dejanom Radulovi}em, iz ^ikaga, ObradomKesi}em i Drinom Raji} iz Washingtona
Rado{ Baji} sa na{im sponzorima iz CARGO Network Solutions
Sa Ambasadorom Djerdjom Matkovi{em u Va{ingtonu
Sa sponzorima SFF Iz kompanije PURE MOTORS
Goran Radovanovi}, reditelj filma “ENKLAVA”
7Januar 2016. www.serbianmirror.com
Otvaranje festivala u Va{ingtonu Sa predsednikom SNO Neboj{om @ivkovi}em
Goran Radovanovi} - re`iser na uru~ivanju plakete SFF
Uru~ivanje plakete SFF Rado{u Baji}u Se~enje festivalske torte
8 Januar 2016.
V a [ e p o r U k e
Visoki predstaVnici nasiljemosakatili dejton
Osnovni problemi BiH ~esto se stavl-
jaju na ra~un Dejtonskog sporazuma
i stvara se slika da je taj sporazum
lo{ i da je on glavni uzrok svih problema ove
zemlje. Dejtonski sporazum je postao izgovor
za sve neispunjene ̀ elje i za one koji bi voleli
ja~u dr`avu, vi{e centralizovanu i upravljanje
po njihovoj ̀ elji, a i za one koji bi ̀ eleli slabu
dr`avu, visoko decentralizovanu i vodjenu po
njihovoj `elji.
U su{tini, sada{nji problemi BiH su
proizvod duboke politi~ke i dru{tvene podele
i neslaganja oko dva klju~na pitanja: jedno
vezano za pro{lost, a drugo koje je vezano za
budu}nost BiH.
Prvo pitanje se ti~e krvavog rata iz
devedesetih, gde biv{e zara}ene strane imaju
potpuno suprotstavljena vidjenja, {ta se desilo
i ko je odgovoran za taj rat. To se najvi{e
moglo videti u par nedelja pred pripremu, a
i za vreme same komemoracije dvadesetogo-
di{njice tragedije u Srebrenici. Po retorici i po
emocijama, te{ko da bi se moglo shvatiti da je
pro{lo 20 godina i da je rat samo malo manje
od tog vremenskog perioda zavr{en. Na`alost,
nije Srebrenica jedini dokaz za ovako duboko
podeljeno vidjenje zajedni~ke pro{losti. Za
Bo{njake pri~a o ratu je vrlo jednostavna. To
je pri~a “dobrog protiv zla“ i pri~a o odbrani
od “agresije“ – srpske i hrvatske. Za bo{nja~ke
politi~are nedopustivo je da se uop{te uvodi u
pitanje pravednosti njihovog rata i zbog toga
su spremni da tvrde da sa njihove strane niko
od visokih politi~kih i vojnih ru- kovodilaca
“nije kriv“ za bilo kakav zlo~in po~injen nad
Srbima ili Hrvatima. Isto tako svaka njihova
`rtva je nevina i dokaz “genocida“ ili agresije.
Za srpsku stranu, rat je takodje bio odbram-
beni i na{e `rtve moraju da se uva`avaju i
po{tuju iznad svih drugih, jer preko njih i nji-
hovog `rtvovanja smo dobilii odbranili RS.
Tako je ne{to sli~no i sa Hrvatima, ali bez
definisanog entiteta.
Zbog neslaganja oko pro{losti,
potro{i se mnogo energije i mnogo vremena
u dokazivanju ko je “prava `rtva“, a ko je bio
d`elat. U su{tini, na{i heroji su njihovi
zlo~inci, a njihovi heroji su za nas zlo~inci.
Tu po~inje i zavr{ava se svaka rasprava i zbog
toga je te{ko ste}i dojam da su svi jednako
po`eljni u ovoj zajedni~koj BiH. Bez empati-
je prema `rtvama drugih naroda nemogu}e je
pokrenuti bilo kakvo iskreno pomirenje.
Drugo pitanje neslaganja, koje razd-
vaja sva tri konstitutivna naroda i njihove
politi~are, jeste pitanje o budu}nosti ove
zajedni~ke dr`ave. To pitanje je i pitanje koje
je bilo klju~no i za staru SFRJ, a to se ti~e
odnosa i balansa vlasti izmedju dr`ave i
entiteta i izmedju tri konstitutivna naroda. U
SFRJ su ~esto sve republike gledale na
saveznu vladu kao protivnika, pa ~ak i
ponekad kao neprijatelja, i njihovo politi~ko
rukovodstvo je ~inilo sve da ubla`i autoritet
savezne vlade, a da istovremeno oja~a sop-
stveno. A ~lanovi savezne vlade su isto tako
skepti~no i sa animozitetom i sumnjom ~esto
videli republi~ke lidere kao protivnike i nepri-
jatelje.
Tako i danas, zajedni~ke institucije
u BiH i ljudi koji slu`e u njima gledaju na
politi~ke institucije i politi~are iz entiteta kao
svoje protivnike. Sve ~ine da bi oja~ali svoju
vlast i da na neki na~in oslabe entitete, a
entiteti, pogotovo RS, se dr`e Dejtonskog spo-
razuma, koji je izgradjen u potpunosti na prin-
cipu visoke decentralizacije dr`ave i nekakvog
ili federalizma ili konfederalizma kao
osnovnog principa za uredjenje odnosa u toj
dr`avi. Pitanje centralizacije ili decentralizaci-
je se nalazi potpuno u centru svih dana{anjih
politi~kih, ekonomskih, pa i dru{tvenih raspra-
va i neslaganja.
Uz ova dva osnovna pitanja
pro{losti i budu}nosti klju~ni faktor koji treba
imati u vidu kada se procenjuje uspeh ili
neuspeh Dejtonskog sporazuma jeste uloga
medjunarodne zajednice u sprovodjenju tog
sporazuma. Od samog po~etka od strane nekih
diplomata, pogotovo iz SAD, nekih zemalja
~lanica EU i Turske bili su poku{aji da se rev-
idira taj sporazum i da se umesto visoko
decentralizovane dr`ave izgradi visoko central-
izovana dr`ava. Glavni alati u tim poku{ajima
su bili visoki predstavnici i njihova tzv. bon-
ska ovla{t}nja. Ta bonska ovla{tenja i visoki
predstavnici koji su ih zloupotrebili su u
su{tini bili nelegalni, nedemokratski i nasilni
udari na Dejtonski sporazum, medjunarodno
pravo, Ustav i ustavni poredak zajedni~ke
dr`ave i entiteta. Preko ovih ovla{}enja se
izgradila autokratija koja je predstavljala sve
ono najgore {to je postojalo u medjunarodnoj
zajednic i {to se ti~e njene uloge u postdej-
tonskom sistemu u BiH. Ona je bila sredstvo
za kr{enje osnovnih ljudskih prava gradjana i
mehanizam koji je omogu}io jednom delu
medjunarodne zajednice da uzurpira vlast, bez
bilo kakve trunke odogovornosti prema grad-
janima BiH.
Sada neki predstavnici
medjunarodne zajednice u`ivaju u
tome da upiru prstom na izabrane
politi~ke lidere medju Srbima,
Hrvatima i Bo{njacima i da ih
optu`uju da su oni glavni uzrok svih
problema u ovoj dr`avi. Taj njihov
moralizam je jeftin, ne samo zbog
toga {to ignori{e njihovu sopstvenu
ulogu u osaka}ivanju Dejtonskog
sporazuma i vladavine prava u BiH,
nego isto tako je jeftino zato {to to
mogu da rade bez bilo kakve
ozbiljne odgovornosti za njihovo
pona{anje i njihove propuste, jer niti
se oni kandiduju na izborima u BiH,
niti }e odgovarati pred bilo kakvim sudom –
niti u BiH niti u sopstvenim dr`avama. Kada
odu iz BiH, onda se tek vra}aju u realnost
da su samo ~inovnici i administratori svojih
zemalja, bez prave vlasti i bez politi~kog uti-
caja. Za mnoge ovo je mo`da i najgora
kazna.
Kada se uzmu u obzir pravi uzroci
problema u BiH, tek tada se mo`e doneti
odluka o samom Dejtonskom sporazumu.
Naravno da taj sporazum nema odgovor za
svako otvoreno pitanje niti re{enje za svaki
problem, i naravno da je taj sporazum bio
improvizacija i mutacija zapadnih ideja o poli-
ti~kim sistemima vladavine i starog sistema
SFRJ, ali ipak je ovaj sporazum, u vreme
kada je potpisan, predstavljao jedino realno
re{enje koje je moglo da obustavi krvavi grad-
janski rat. On je predstavio jedan minimalni
pristup stvaranja konsenzusa oko zajedni~ke
dr`ave, a to je, da ta zajedni~ka dr`ava mo`e
jedino da opstane ako predstavlja politi~ku
volju sva tri konstitutivna naroda. To je
postignuto s tim da je sporazum predvidio
visokodecentalizovanu dr`avu i nekakav fed-
eralni ili konfederalni politi~ki sistem koji bi
povezao entitete i sva tri konstitutivna naroda
u jednoj dr`avi.
Posle 20 godina vidimo da je i sada
ovakav pristup jedini ispravni pristup za
re{avanje sada{njih problema i za izgradnju
zajedni~ke dr`ave. Opstanak BiH mo`e jedino
da se postigne kroz dogovor sa legitimnim
izabranim predstavnicima tri konstitutivna nar-
oda i dva entiteta.
Vreme je da se vratimo Dejtonu.
Milorad Dodik i Obrad Kesi}
Povodom zna~ajnog jubileja 20 godina od “Dejtonskog sporazuma”, koji je obele`io 2015-tu godinu, govori {ef predstavni{tva Republike
Srpske u Va{ingtonu gospodin Obrad Kesi}
B I Z N I S
www.serbianmirror.comJanuar 2016. 9
P O R U K E
Januar 2016.10