Ovdje možete preuzeti pdf!

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 62 • GODINA VIII • APRIL/TRAVANJ 2015.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA •TRŽIŠTA • KONFERENCIJE • PREDSTAVLJAMO • STANDARDI

• EDUKACIJA TRANSPORT • BH PRIVREDA• INO SAJMOVI

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

Međunarodne konferencije: Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države • Javne nabavke

Prijedlog

mjera za poboljšanje

poslovnog ambijenta

2 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. 3

INFOKOM

Broj 62april/travanj 2015.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Bruno Bojić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićNihad BajramovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićOgnjenka LalovićZdravko MarinkovićBoris MarkovićIvan MandićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Uvodnik4 KONFERENCIJA

Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države

6 TRŽIŠTA Unapređenje trgovinske saradnje i izvoza na tržište zemalja EFTA-e

8 CEFTA - DIHK Efikasnija primjena Ugovora CEFTA 2006

10 EDUKACIJA Internacionalna konferencija o javnim nabavkama

11 BH PRIVREDA Komora u funkciji privrede BiH

12 Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta

28 ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2014. godini

31 INO SAJMOVI Vinari iz BiH posjetili sajam PROWEIN 2015

32 Proizvođači voća i povrća iz BiH posjetili sajam Fruit Logistica 2015

34 Odlični rezultati nastupa bh. proizvođača namještaja na sajmu u Kelnu

36 KONFERENCIJA Austrijski privrednici zainteresovani za saradnju sa BiH

38 TRŽIŠTA Republika Francuska

40 ECOS Edukacija u funkciji bržeg ekonomskog razvoja

43 PREDSTAVLJAMO Projekat “Moj proizvod”

44 PUM - Podrška malim i srednjim preduzećima u BiH

46 Kako pomoći izvozno orijentiranu privredu BiH da plasira proizvode na tržište EU

48 TRANSPORT Infrastruktura BiH, veza sa Istokom i Zapadom

50 Upravljanje rizicima i TIR karnetima primjenom najnovijih aplikacija

51 BAS ENP (Enquiry Notification Point) SISTEM

52 PROGRAMI EVROPSKE UNIJE ERASMUS*

53 IPA II - Instrument za pretpristupnu pomoć

54 AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH Vezice na dječjoj odjeći - “skrivena opasnost”

56 PREDSTAVLJAMO Poslovni klub

58 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Poslovna saradnja

Sadržaj

Cijenjeni čitatelji,

i u ovom broju Infokoma za vas smo pripremili brojne zanimljive i aktualne gospo-

darske teme i događanja koja su obilježila proteklo razdoblje.

Između ostalog, donosimo vam informacije o uspješnom nastupu bh. gospodar-

stvenika na sajmu namještaja IMM COLOGNE, te poslovnim posjetima gospodar-

skog izaslanstva BiH sajmovima Fruit Logistica 2015 u Berlinu i PROWEIN 2015 u

Düsseldorfu, kao i o sudjelovanju na gospodarskoj konferenciji u Beču.

Komora je također bila domaćin značajnim događajima, od kojih izdvajamo kon-

ferenciju na temu „Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države“. Sudionici

su bili dr. Mladen Ivanić, predsjedatelj Predsjedništva BiH, Tanja Fajon, zastupnica

Europskog parlamenta, Judith Illerhues, direktorica Friedrich-Ebert-Stiftunga, te

mnoge druge značajne ličnosti iz gospodarskog, javnog i političkog života.

Proteklo razdoblje posebno je obilježila vijest iz Brisela o ispunjenju uvjeta BiH za stupanje na snagu Sporazuma o stabi-

lizaciji i pridruživanju, čime se BiH otvaraju vrata Europske unije. Sam značaj SSP-a ogleda se prvenstveno u činjenici da

će bh. kompanije imati pristup unutarnjem tržištu EU koje ima blizu 500 milijuna potrošača, što će im omogućiti pružanje

usluga širom EU i natjecanje za javne ugovore.

Konkretno, osnovne prednosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH su približavanje standarda EU za kvalitet

proizvoda, postupno uvođenje viših standarda zaštite potrošača, veća konkurentnost na tržištu, bolje predvidljivo poslov-

no okruženje zbog postupnog približavanja EU zakonima i standardima te veća učinkovitost institucija.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će pojačati svoje aktivnosti s ciljem pružanja potpore bh. kompanijama,

te će kroz brojne edukativne programe nastojati da im omogući što kvalitetniju pripremu za uvođenje potrebnih standar-

da i provođenje neophodnih reformi.

Nadamo se da ćemo i u narednom broju Infokoma zaokupiti vašu pozornost pozitivnim dešavanjima u gospodarstvu

Bosne i Hercegovine.

Doc.dr.sc. Bruno Bojić


Povod za organizaciju ove Konferencija predstavlja po-kušaj pronalaženja odgovora

na pitanje kako sinergijsko djelovanje političara, diplomata, privrednika, in-vestitora i medija može dati pozitivne efekte i biti u funkciji kreatora boljeg imidža naše države. Svaka država koja želi postati dio regionalnih integraci-ja mora aktivno raditi na promociji svojih nacionalnih interesa i, samim tim, utjecati na kreiranje imidža svo-je zemlje na međunarodnoj sceni. Države članice integracijskih procesa

učestvuju u oblikovanju zajedničkih politika EU i kroz taj proces direktno plasiraju vlastite interese, zalažući se za sve ono što spada u dobrobit pri-vrednih subjekata i građana. Zato je i organizacija ove konferencije pokušaj da se kroz dijalog predstavnika države i privrede definira strategija u oblasti brendiranja Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić, u svom uvodnom obraćanju, naglasio je da dosadašnje loše politike vlada na svim nivoima u Bosni i Hercegovini čine

ključni uzrok lošeg imidža o našoj zemlji, te da je za njegovo popravlja-nje i privlačenje investitora potrebno uspostaviti političku i ekonomsku stabilnost.

U uvodnom obraćanju, prisutnim se obratila i Judith Illerhues, direkto-rica Friedrich-Ebert-Stiftunga BiH, fondacije koja je bila partner ove kon-ferencije. Gospođa Illerhues je nave-la kako Friedrich-Ebert-Stiftung već nekoliko godina kontinuirano nudi platforme koje bi omogućile razmje-nu ideja i koncepata za poboljšanje imidža Bosne i Hercegovine u regio-nalnim i svjetskim okvirima. Također je napomenula da je u tom procesu vrlo važno uočiti društveno-političke aktere, te im ukazati na to kako kroz svoj rad mogu konstruktivno doprini-jeti tome.

Nakon uvodnih obraćanja orga-nizatora upriličeno je izlaganje pred-sjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića na temu „Uloga Predsjedništva BiH u promociji imid-ža BiH“ i zastupnice u Evropskom parlamentu Tanje Fajon na temu „lza-zovi i mogućnosti poboljšanja imidža BiH u EU“.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je istakao da je prva asocijacija stranih investitora o BiH da se radi o nepredvidivoj zem-lji. Za takvu percepciju naveo je dva razloga: stvaranje problema od strane domaćih političkih aktera koji su to činili s ciljem stjecanja političkih po-ena i nekonzistentna politika dijela međunarodne zajednice.

Zastupnica u Evropskom Parlamentu Tanja Fajon upoznala je prisutne sa odlukom iz Brisela o odobrenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH, te da se od naše zemlje očekuje da načini velike i kon-kretne ekonomsko-socijalne reforme, a sve u cilju ispunjavanja preduvje-ta za podnošenje aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropsku uniju.

U drugom dijelu konferencije, u okviru panel diskusije, govorili su stručnjaci iz ove oblasti, direk-tori uspješnih kompanija iz Bosne i Hercegovine, te predstavnici Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH.

Na konferenciji se okupilo više od 150 učesnika (direktori najuspješnijih bh. preduzeća, ambasadori, predstav-nici parlamenata, ministarstava, ko-mora, sindikata, asocijacija privrede i medija).

Kako bi se napravio iskorak na poboljšanju imidža BiH, Friedrich-Ebert-Stiftung je prije nekoliko godina pokrenuo niz istraživanja vezanih za identitet i imidž Bosne i Hercegovine kako bi se analizirala slika naše države u susjedstvu. Na temelju tih saznanja provedena je rasprava s vodećim bo-sanskohercegovačkim stručnjacima, te su napravljena dodatna istraži-vanja mišljenja eksperata kako bi se utvrdilo koji su to potencijali Bosne i Hercegovine, zahvaljujući kojima bi BiH mogla postati prepoznatljiva u svijetu i započeti proces vlastitog brendiranja. Zahvaljujući takvom

metodološkom pristupu postignut je visok nivo saglasnosti, ne samo među pripadnicima različitih naroda u BiH već i među stručnjacima koji se bave turizmom, privredom ili promocijom, što je pokazala i studija „Strateške smjernice za brendiranje BiH“ prof.dr.sc. Bože Skoke.

Na konferenciji su predstavljena konkretna uputstva i alati za pristup brendiranju države prilikom promi-šljanja o boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine i njenih stanovnika, te planiranju konkretnog procesa bren-diranja koji je neophodan ukoliko naša država želi zauzeti kvalitetnije mjesto na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni.

ECOS - Institut za edukaciju n

KONFERENCIJA

Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države

Načini upravljanja imidžom države ■ turistička promocija ■ izvozni proizvodi ■ političke odluke vlada ■ inozemna ulaganja i prisutstvo

stranih tvrtki ■ kultura i kulturna razmjena ■ ponašanje državljana u

inozemstvu ■ inozemni posjeti i iskustva

Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Friedrich-Ebert-Stiftung su 16. 3. 2015. godine u prostorijama Komore organizirali konferenciju na temu „Utjecaj imidža BiH na privredni rast i razvoj države“.


la, aluminij u sirovim oblicima, obuća, električna energija, namještaj, oružje i streljivo, odjeća, proizvodi od čelika i željeza i drugo.

U uvozu BiH iz EFTA-e, najveći udio imaju: nafta i ulje, lični automobi-li i druga motorna vozila, farmaceutski proizvodi, strojevi i uređaji, pamučni proizvodi i elektrooprema.

Liberalizacijom trgovine poljopri-vrednim proizvodima BiH će imati veli-ku šansu povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali će sve zavisiti od toga ko-jom brzinom će se ti proizvodi certifi-cirati za izvoz u EFTA zemlje koje pri-mjenjuju sistem standarda ispravnosti hrane identičan Evropskoj uniji. Značaj primjene tehničkih propisa i standar-da, odnosno sanitarnih i fitosanitarnih mjera od strane zemalja EFTA-e, sa as-pekta neophodnosti ispunjavanja od-govarajućih standarda za plasman roba na tržišta EFTA zemalja, od izuzetne je važnosti za Bosnu i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina ima šansu i potencijal za izvoz na ovo tržište, i to, između ostalog, od biološki uzgojene hrane do različitih šumskih proizvoda koji su već kon-kurentni u velikom broju zemalja, pa i Evropskoj uniji. No, za izvoz i na ovo tržište potrebno je poštovati određene norme koje se odnose na sljedivost pro-izvoda (identifikacija i praćenje porije-kla) i higijenske uvjete, a što je obaveza BiH prema kojoj se, između ostalog, mora poboljšati i uspostaviti koordina-cija različitih agencija.

Realno je očekivati da će se u tranzi-cijskom periodu nakon ovih aktivnosti početi pokazivati efekti rasta izvoza po-ljoprivrednih proizvoda. S druge strane, ne treba očekivati da će tržište BiH biti preplavljeno hranom iz EFTA zemalja, jer ni cijena ni tradicionalni odnosi u tr-govini ne ukazuju na takve mogućnosti.

Osim toga, zemlje EFTA-e su, zaklju-čivanjem brojnih sporazuma o slobod-noj trgovini s trećim zemljama diljem svijeta, stvorile jednu od najvećih svjet-skih mreža slobodne trgovine.

U okviru potpisanog Sporazuma o slobodnoj trgovini EFTA definirana su pitanja vezana za preferencijalno po-rijeklo robe i mogućnosti korištenja tzv. dijagonalne kumulacije u skladu sa odredbama Sporazuma i na osnova-ma Pan-euro-mediteranske konvencije (PEM). Regionalna konvencija o pan-euro-mediteranskim pravilima pori-jekla robe stupila na snagu za Bosnu i Hercegovinu 1. novembra 2014. godine. Regionalna konvencija o pan-euro-me-

diteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe propisuje odredbe o pravilima o porijeklu robe u trgovini između ugovornih strana koje imaju zaključene sporazume o slobodnoj tr-govini. PEM konvencija će doprinijeti povećanju ekonomske saradnje, ubrza-nju trgovine novim investicijama i broj-nim drugim pozitivnim ekonomskim efektima. Jedan od ciljeva zaključivanja Konvencije, između ostalih, je i potre-ba da se kumulacija porijekla bazira na jedinstvenom pravnom instrumentu u formi regionalne konvencije o prefe-rencijalnim pravilima o porijeklu, na koju se mogu pozivati pojedinačni spo-razumi o slobodnoj trgovini, kao što je Sporazum o slobodnoj trgovini EFTA.

Prvi pozitivni rezultati potpisa-

nog Sporazuma o slobodnoj trgovini očekuju se krajem ove godine, a puni efekti krajem 2017. godine. Bosna i Hercegovina s pravom može računati na brojnu dijasporu u ovim zemljama kao potencijalno tržište za svoje proizvode. Preduzeća iz zemalja članica EFTA-e (Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island) će u svojim budućim poslovnim aktivnostima sa partnerima iz Bosne i Hercegovine posebno cijeniti društvenu odgovornost, odnos prema poslovnoj zajednici i okolini, zaposlenim, pošti-vanju zakonskih propisa, zadovoljstvu zaposlenih i drugo.

Prof. dr. Duljko Hasić n

Stupanjem na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini Bosne i Hercegovine sa državama člani-

cama Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) osigurano je tržište od potencijalnih 13 miliona potrošača i stvoreni su dodatni preduvjeti za privla-čenje novih investicija iz tih zemalja u bh. privredu, kao i mogućnost za među-sobnu saradnju radi zajedničkog nastu-pa na trećim tržištima. Radi se o tržištu izuzetno bogatih stanovnika blizu 900 milijardi eura bruto domaćeg proizvo-

da, odnosno 68 hiljada eura dohotka po stanovniku.

Sporazum o slobodnoj trgovini do-lazi u pravo vrijeme, u momentu kada proces bosanskohercegovačke inte-gracije u EU ulazi u novu fazu. Dobra strana ovog Sporazuma za BiH jeste tzv. asimetrija u liberalizaciji poljopri-vrednim proizvodima BiH, a to znači da sa datumom stupanja na snagu ovog Sporazuma (1. januara 2015. godine) naši proizvođači iz ove oblasti mogu izvoziti u zemlje EFTA-e bez ikakvih

carinskih ograničenja, dok će proizvo-đači iz zemalja EFTA-e takav tretman imati tek od januara 2017. godine. Time je osigurana prednost našim proizvo-đačima da suficit koji je već ostvaren u razmjeni sa zemljama EFTA-e dignu na jedan novi nivo. Znači, vodilo se računa o zaštiti domaćih proizvođača u osjetlji-vim granama od značaja za BiH. S druge strane, u potpunosti je liberalizirano tr-žište industrijske proizvodnje.

U strukturi vrijednosti izvoza BiH u EFTA zemlje najveći udio čine: sjeda-

TRŽIŠTA

Unapređenje trgovinske saradnje i izvoza na tržište zemalja EFTA-e

Evropski sporazum o slobodnoj trgovini EFTA za Bosnu i Hercegovinu dugoročno predstavlja značajnu fazu u procesu evropskih ekonomskih integracija koji će osigurati slobodu kretanja roba, usluga, kapitala i ljudi, jer će domaćoj privredi otvoriti tržište ovih zemalja za robe porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH prema tržištima

2013. 2014.

ZEMLJA UVOZ IZVOZ OBIM SALDO UVOZ IZVOZ OBIM SALDO

Učešće EU 67,7% 73,1% 69,7% 60,5% 66,1% 71,9% 68,2% 58,7%

Učešće CEFTA 13,6% 16,5% 14,7% 9,6% 14,3% 16,1% 14,9% 11,8%

Učešće EFTA 9,1% 1,7% 6,4% 19,3% 6,8% 1,9% 5,0% 13,1%

Učešće ostali 9,5% 8,7% 9,2% 10,7% 12,8% 10,1% 11,8% 16,4%

* Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD carinskim procedurama.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisnicama EFTA sporazuma

2013. 2014. Porast %

Uvoz Izvoz Obim Saldo pokr. Uvoz Izvoz Obim Saldo pokr. Uvoz Izvoz

Švicarska 1.349.855 135.318 1.485.173 -1.214.537 10,0% 1.062.727 158.354 1.221.082 -904.373 14,9% -21,27 17,02

Norveška 3.470 13.526 16.996 10.056 389,8% 3.840 14.312 18.152 10.473 372,7% 10,65 5,81

Lihtenštajn 3.291 3 3.294 -3.288 0,1% 3.430 454 3.884 -2.976 13,2% 4,23 14.248,25

Island 0 174 174 174 0,0% 37 69 106 31 183,1% 0,00 -60.59

Ukupno za zemlje EFTA

1.356.616 149.022 1.505.637 -1.207.594 11,0% 1.070.035 173.189 1.243.224 -896.846 16,2% -21,12 16,22

Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju Carinske tarife za 2015. godinuZbog mnogobrojnih upita poslovnih subjekata sa teritorije Bosne i Hercegovine u vezi sa dijelom teksta Carinske tarife za 2015. godinu, a koji se odnosi na EFTA sporazum, obavještavamo privrednike da su u Carinskoj tarifi za 2015. god. („Službeni glasnik BiH“ broj 102/14) uočene tehničke greške u dijelu koji se odnosi na EFTA sporazum. Radi se o greškama u dijelu koji se odnosi na ribe koje nisu navedene u Aneksu III te na industrijske proizvode iz poglavlja 25 do 97 Carinske tarife, koji nisu navedeni u Aneksu IV Sporazuma. Na osnovu svega navedenoga, na inicijativu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, urađena je Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju Carinske tarife za 2015. godinu („Službeni glasnik BiH“ broj 19/15), a na osno-vu iste i Prečišćeni tekst Carinske tarife za 2015. godinu u koji su unesene ove izmjene.

O. L.

8 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je obavjestila poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini da je Uprava za indirektno oporeziva-nje Bosne i Hercegovine donijela Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom carin-skom postupku po fakturi broj: 01-02-2-302-13/15 od 27.3.2015. godine, koje je stupilo na snagu 28.3.2015. godine, a koje će biti objavljeno u “Službenom glasniku BiH“, kao i na službenoj stranici Uprave.

Izmjenom Uputstva produženo je važenje trenutnih odobrenja do 31.7.2015. godine.

Izmjenu Uputstva, koje je stupilo na snagu 28.1.2015. godine, inicirala je Spoljnotrgovinska komora BiH nakon što je zaprimila veliki broj primjedbi poslovnih subjekata sa teritorije Bosne i Hercegovine vezanih za smanjenje broja proizvoda za koje se može koristiti pojednostavljeni postupak.

S tim u vezi, Komora je pokrenula niz aktivnosti i 28.2.2015. godine u Upravi za indirektno oporezivanje BiH je održan sastanak na kojem je zaključeno da će Komora u roku od 15 dana dostaviti Upravi prijedloge roba koje bi mogle biti dodatno uvr-štene u Uputstvo.

Slijedom navedenog, Komora je 03.3.2015. godine uputila UIO BiH na razmatranje prijedlog liste roba koje bi trebale biti uvrštene u dopunjeni tekst Uputstva. Neki od predloženih proizvoda su: proizvodi građevinske industrije (cement, cigla, armatura u vezovima, armaturna mreža, građa, stiropor, prirodni pečeni gips, pečeni građevinski gips, gipsani malter), be-tonski čelik i prerađevine-proizvodi od toplo valjane žice, drvena građa (bukva, hrast, jasen, grab, bagrem),

drveni proizvodi, daska, elementi, kolje, parket (podovi), dijelovi za vra-ta i prozore, drveni briketi i masivne ploče itd.

Rezultat aktivnosti Komore i nadlež-nih institucija je Uputstvo o izmjena-ma i dopunama Uputstva o pojedno-stavljenom carinskom postupku po fakturi kojim je proširena lista roba i omogućeno efikasnije i ekono-mičnije poslovanje bh. privrednika koji su registrovani za poslovanje sa inostranstvom.

Iako Uputstvo o izmjenama i dopu-nama Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku po fakturi je u znatnoj mjeri uvažilo zahtjeve po-slovne zajednice, ipak smatramo da nije postignut cjelovit učinak jer prije svega nisu uvršteni izvozni proizvodi drvne industrije kao ni svi proizvodi industrije građevinskog materijala (tarifni broj 6904).

Drvna industrija je jedina grana pri-vrede koja ostvaruje više od 3 puta veći izvoz, nego uvoz. Dosadašnjim Uputstvom Uprave za indirektno oporezivanje bar je donekle pružena podrška izvoznicima da lakše izvoze svoje proizvode. Orijentacija drvne industrije je izvoz finalnih proizvoda od drveta i smanjenje ili onemogu-ćavanje izvoza sirovine.

Po dobijanju obavještenja o proširi-vanju liste robe, Spoljnotrgovinska komora BiH je ponovo, po ovom pitanju, reagovala prema UIO BiH tražeći da se uvrste i proizvodi drvne industrije u skladu sa prvobitnim pri-jedlogom Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ognjenka Lalović n

9

Radne grupe, formirane sa istim zadatkom kao i potkomiteti Sekretarijata CEFTA-e, pred-

ložile su mjere za efikasniju primjenu Ugovora CEFTA 2006, čije su preporu-ke predstavljene tokom CEFTA nedjelje u Skoplju 19.-20. 11. 2014. godine.

Tokom CEFTA nedjelje poseban ak-cenat stavljen je na nacionalnu i regio-nalnu investicionu politiku, promociju investicija u regionu, razvoj regionalnih lanaca vrijednosti u prehrambeno-pre-rađivačkom sektoru, povezivanje regio-na u jedinstvenu turističku destinaciju, te globalne i regionalne aspekte olakša-vanja trgovine u CEFTA regionu.

Predstavnici Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine su prezenti-rali rezultate izvršene procjene potreba i obaveza u cilju pune implementacije Sporazuma o trgovinskim olakšicama, zaključke Konferencije o turizmu odr-žane 12. novembra u Budvi i kreiranja jedinstvene turističke ponude zemalja regiona, te rezultate Radne grupe za ca-rine i porijeklo robe u okviru Foruma CEFTA komora.

Zaključci Radne grupa za carine i porijeklo robe

1. Uvođenje i provođenje statusa ovlaštenog ekonomskog operatera

Cilj: Poboljšanje efikasnosti carinje-nja i isporuke robe kako bi legitimni i pouzdani trgovci imali korist od toga kroz pojednostavljene carinske proce-dure i da bi se istovremeno doprinijelo uspostavljanju balansa nabavnog lanca i posrednika.

Preporuke: – Preporučuje se da one zemlje potpi-

snice koje još nisu usvojile podzakonske akte vezane za ovlaštene ekonomske operatere (OEO) to učine kako bi omo-gućile da se više privrednih društava prijavi za ovaj status;

– Sljedeći korak bi bio uzajamno pri-znavanje OEO-a. Značaj regionalnog pristupa je u tome što je glavni cilj da svi nacionalni programi uzajamno priznaju jedni druge, što znači da akreditacije za OEO budu priznate svugdje u regionu. Ovo bi za rezultat imalo sigurnost svih nabavnih lanaca, da svi dijelovi lanca od izvora do odredišne tačke budu sigur-ni iako su pod različitim programima OEO-a. Ovo bi u velikoj mjeri olakšalo regionalnu trgovinu.

2. Upravljanje rizikom

Cilj: Akcenat staviti na carinjenje i inspekciju visokorizične robe i olakšati kretanje pošiljki niskog rizika kroz flek-sibilan pristup prilagođen svakoj eko-nomiji zemalja CEFTA ponaosob

Preporuka: Svaka članica CEFTA-e, koliko je to moguće, treba:

– razviti i usvojiti naprednu metodo-logiju upravljanja rizikom kako bi iden-tifikovala pošiljke niskog rizika i mini-mizirala fizički pregled. Carinske vlasti i inspekcijska administracija bi trebalo da osmisle i primijene upravljanje rizikom na taj način da izbjegnu proizvoljnu ili neprihvatljivu diskriminaciju, ili prikri-vene restrikcije prekogranične trgovine;

– poboljšati razmjenu informacija, tajne informacije i dokumenata među carinskim i inspekcijskim upravama

na bilateralnoj osnovi, kao i u okviru CEFTA-e.

3. Trgovina bez papira

Cilj: Smanjiti papirologiju za trgo-vinske procedure i automatizirati/kom-pjuterizirati ih

Preporuke: Svaka članica, gdje je to prikladno, treba nastojati:

– pojednostaviti procedure i prihva-titi papirnati ili elektronski primjerak prateće dokumentacije koja se traži za uvoz, izvoz ili tranzit;

– osigurati mjere da se papirni doku-menti za administraciju prekogranične trgovinezamijene elektronskim ekviva-lentima koji su neutralni sa stanovišta medija i tehnologije i osigurati njihovu interoperativnost sa i između svih stra-na uključenih u međunarodni lanac na-bavki robe i usluga.

4. Uvođenje novog kompjuterizira-nog tranzitnog sistema – NCTS

Cilj: Ubrzati i olakšati tranzitne pro-cedure na graničnim prijelazima

Preporuka: Jedan od najvažnijih pri-oriteta za pridruživanje EU je stvaranje teritorije slobodnog protoka robe u sva-koj zemlji CEFTA-e, kao i usaglašavanje procedura i pravila sa onima koja su trenutno na snazi u EU. Pridruživanje Konvenciji o zajedničkom tranzitu je od velikog značaja za sve potpisnice CEFTA-e u procesu evropskih integra-cija, jer bi to omogućilo brži protok roba, smanjenje operativnih troškova i nadgledanje kretanja pošiljki i spreča-

vanje zloupotrebe. Također je važno naglasiti da svaka zemlja kandidat mora ratifikovati Konvenciju o pro-cedurama zajedničkog tranzita pri-je pristupanja EU. Provođenje ove Konvencije obično počinje prije ovog datuma. Preduvjet za ratifikaciju ove Konvencije je priprema za funkcioni-ranje novog kompjuteriziranog tran-zitnog sistema (NCTS).

5. Provođenje Regionalne kon-vencije o pan-euro-mediteran-skim preferencijalnim pravilima porijekla

Cilj: Šira primjena dijagonalne kumulacije

Preporuka: – Provođenje Regionalne konvenci-

je o pan-euro-mediteranskim (PEM) preferencijalnim pravilima porijekla je završeno u većini zemalja potpisni-ca CEFTA sporazuma, dok bi one koje to još nisu usvojile trebalo da ubrzaju taj proces kako bi koristile prednosti ove Konvencije;

– Preporučuje se da se podrže aktiv-nosti vezane za potpisivanje bilateral-nih ugovora o slobodnoj trgovini sa mediteranskim zemljama kako bi se proširila oblast primjene dijagonalne kumulacije porijekla robe u okviru Konvencije.

6. Provođenje principa Ugovora o valorizaciji koji je dio pravila WTO-a

Cilj: Olakšati administraciju Ugovora o valorizaciji o standardnim procedurama za vrijednu robu koji je potpisan u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO)

Preporuka: Preporučuje se da sve potpisnice CEFTA sporazuma:

– u potpunosti provode ukupni set principa i metoda Ugovora o valori-zaciji koji je dio pravila WTO-a kako bi se izbjegle nesigurnosti u protoku roba i snizili troškovi;

– se uzdrže od postavljanja mini-malnih uvoznih cijena na način koji nije kompatibilan sa obavezama iz Ugovora o valorizaciji i jasno obja-sne način na koji su utvrdili carinsku vrijednost.


Efikasnija primjena Ugovora CEFTA 2006

CEFTA - DIHK

Radna grupa za carine i porijeklo robe

Predstavnici CEFTA-e, uz podršku Zajedničkog partnerskog projekta DIHK - CEFTA, su 18. novembra 2014. godine u Privrednoj komori Makedonije održali sastanke u okviru četiri radne grupe. Sastancima su prisustvovali, pored predstavnika Privredne komore Makedonije, predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Srbije, Privredne komore Crne Gore, Privredne komore Kosova, Privredne i industrijske komore Tirane i Privredne i industrijske komore Moldavije.

UIO BiH djelimično uvažila prijedloge VTK/STK BiH i donijela Uputstvo o

izmjenama i dopunama Uputstva o pojednostavljenom carinskom postupku

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE


Ekonomija Bosne i Hercegovine nalazi se u izuzetno teškom stanju. Nelikvidnost u privredi predstavlja rak-ranu koja prijeti kolapsom. Svako duguje svakome, jer firme redovne platiše bez obrtnih sredstava u vidu kredita i same postaju dužnici, čime se stvara lančana reakcija. Pri blokiranju računa zbog neplaćanja, obavezan prioritet imaju banke i poreske uprave, a tek potom privrednici.

EDUKACIJA

Konferencija u Sarajevu je pred-stavljala svojevrstan pano na kojem su prijavljeni učesni-

ci iz javnog i privatnog sektora iz više od sto kompanija iz devet zemalja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Mađarska, Bugarska, Češka Republika, Italija, Španija, Francuska) prezentirali svoja iskustva, a sve s ciljem podizanje kapaciteta i profesionalizma u oblasti javnih nabavki.

Na konferenciji je, između ostalog, prezentirano sljedeće:

– Poslovne mogućnosti u projek-tima koje finansira EBRD i Svjetska banka,

– Kako dobiti ugovore, – Stvaranje kapaciteta za javne

nabavke, – Kako organizirati kompanije iz

regiona radi povećanja uspjeha na ten-derima u regionu i za nastup na trećim tržištima,

– Iskustvo/barijere na javnim ten-derima u regionu i na drugim tržištima.

Konferenciji su prisustvovali gosti eksperti iz BiH i regiona koji su prezen-tirali uporedna iskustva i praksu u pro-vođenju zakona o javnim nabavkama u svojim zemljama.

Imajući u vidu činjenicu da se kroz javne nabavke u zemljama EU troši 15-18 posto GDP-a, što su značajna javna sredstava, bitno je da se način njihovog trošenja uredi tako da se osigura tran-sparentnost u trošenju, jednak tretman svih potencijalnih ponuđača, kao i naj-efikasnije trošenje tih sredstava. Upravo ovi osnovni principi javnih nabavki ukazuju na činjenicu da su one „pod budnim okom“ javnosti.

Međutim, što je zemlja bliže član-

stvu u EU, to su zahtjevi koji se pred nju postavljaju u ovom pogledu sve veći. Dakle, zemlja mora dokazati da posje-duje kapacitete da kroz efikasnu imple-mentaciju zakona o javnim nabavkama i obuku kadrova koji rade na poslovima javnih nabavki može odgovoriti postav-ljenom zadatku.

Od izuzetne važnosti je i neophod-nost kontinuirane edukacije kako naru-čilaca i njihovih službenika tako i me-dija, civilnog sektora i ponuđača kroz različite vrste obuka u oblasti javnih nabavki. Podizanje kapaciteta iz oblasti javnih nabavki za Bosnu i Hercegovinu predstavlja jedan od budućih prioriteta u realizaciji programa koji će zajednič-ki implementirati Institut za edukaci-ju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Agencija za javne nabav-ke BiH.

Ova konferencija predstavlja rezultat interesa i potrebe zemalja regiona, po-sebno uprava/agencija za javne nabav-ke, i cjelokupnog komorskog sistema, posebno specijaliziranih institucija kao što je Institut za edukaciju VTK BiH, da kroz veoma izražene aktivnosti EBRD-a i Univerziteta Tor Vergata iz Rima rea-liziraju zajednički program edukacije u ovoj oblasti kroz međunarodne master studije iz oblasti javnih nabavki.

Profesionalizacija kroz master studi-je donijela je i prve rezultate za Bosnu i Hercegovinu - u protekloj generaciji imali smo tri studenta koji su uspješno završili magisterij a ove godine takvu šansu imaju još tri studenta, što će, na-damo se, znatno doprinijeti podizanju profesionalizma u oblasti javnih nabav-ki u Bosni i Hercegovini.

Konferencija je prvenstveno bila

namijenjena preduzećima iz Bosne i Hercegovine i regiona, odnosno me-nadžerima, ugovaračima, ponuđačima i konsultantima iz oblasti energetike, transporta (željeznice, putevi, aero-dromi, luke), preduzećima iz oblasti vodoprivrede i vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i zaštite okoline, preduzećima iz oblasti javnog saobra-ćaja na nivou općina, kantona i dr. te preduzećima iz oblasti građevinarstva (energetski objekti, putevi i dr.).

Osnovni cilj konferencije bio je razmjena iskustava, kao i zbližavanje kompanija u regionu, s ciljem njihovog osposobljavanja i ukazivanja na značaj međusobnog povezivanja radi zajednič-kog nastupanja na tržištima trećih ze-malja. Bosanskohercegovačka privreda nije još dovoljno jaka i nema dovoljno razvijeno tržište, pa samim tim još nema ni dovoljno jakih kompanija koje bi bile u mogućnosti samostalno se natjecati u projektima EBRD-a. Upravo zbog toga je važno da kompanije u regionu zajed-ničkim nastupom povećaju svoje šanse.

Predstavnici Evropske banke za ob-novu i razvoj posebno su naglasili da EBRD nije samo banka koja daje svoje finansijske proizvode i instrumente već i institucija koja želi da bude i partner, te da je ova konferencija bila izvrstan pri-mjer tog partnerskog odnosa.

Zaključeno je da javne nabavke nisu samo skup propisa, pravila, procedura i komplikovanih zahtjeva već da podra-zumijevaju i uzajamno poštivanje i po-znavanje aktera u cjelokupnom procesu.


Internacionalna konferencija o javnim nabavkamaInternacionalna konferencija o javnim nabavkama, kao ključnoj strateškoj funkciji dobrog upravljanja, predstavlja jedan od najznačajnijih događaja koji je Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine realizirao u saradnji sa Agencijom za javne nabavke Bosne i Hercegovine, a uz stručnu i finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EDRD).

Na lošu situaciju u BiH ponajviše su uticali visoki troškovi neefikasnih vlasti, loši zakoni i raširena korupcija. Odgovornost za ove probleme ne snosi samo globalna recesija nego i nadležne institucije vlasti koje su svojim greška-ma i inertnošću kreirale vrlo nepovolj-no poslovno okruženje i onemogućile domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranom tržištu. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno kon-kurentne, i loša struktura bh. izvoza koju karakteriše izvoz sirovina i polu-proizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda.

Problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palija-tivnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistem-ski i sveobuhvatan pristup. Prije svega, neophodno je nastaviti sa dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem propisa sa pro-pisima Evropske unije, te stalno jačati institucionalni okvir BiH kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integracijama, od-nosno kako bi se obezbijedio i omogu-ćio lakši pristup tržištu Evropske unije uz primjenu donesenih zakona i podza-konskih akata.

Nekoliko godina zaredom smanjuje se priliv stranih investicija u BiH, a re-kordan pad, najveći nakon rata, eviden-

tiran je upravo u 2013. godini. Strani investitori i dalje zaobilaze BiH, a dra-matičan pad priliva stranih investicija najdrastičnije se reflektuje na ekonomiju kroz armiju nezaposlenih koja je prema-šila psihološku granicu od oko 550.000 ljudi. Dramatičan pad stranih investi-cija rezultat je, prvenstveno, neuspješ-ne ekonomske politike bh. vlasti, jer se ne popravlja poslovni ambijent. Strane kompanije ne žele da ulažu u neuređe-nu zemlju kakva je BiH. Neprihvatljivo je da za pokretanje investicije, odnosno registraciju firme treba 37 dana, a za do-bivanje raznih ostalih dozvola i do 179. Izvještaji govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, nivoa korup-cije u javnom sektoru i nivoa ekonom-skih sloboda. Nažalost, međunarodni imidž zemlje ne samo da nije poboljšan nego je dodatno pogoršan.

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine na kraju svake poslov-ne godine sumira rezultate poslovanja privrede Bosne i Hercegovine, anali-zira prepreke sa kojima se uvoznici i izvoznici susreću te na taj način traži mogućnosti za prevazilaženje ili ublaža-vane tih barijera. Krajem 2013. godine, Spoljnotrgovinska komora BiH orga-nizovala je konferenciju u Sarajevu na kojoj je pružena mogućnost otvorenog i neposrednog dijaloga između predstav-nika privrede svih grana i grupacija sa najvažnijim predstavnicima nadležnih

ministarstava, institucija i agencija u državi. Cilj Komore je bio na ovaj na-čin definisati prioritetne mjere koje BiH treba realizovati u narednom periodu kako bi se unaprijedilo poslovno okru-ženje, spoljnotrgovinsko poslovanje, kao i primjena određenih EU direktiva od značaja za privredu BiH.

Spoljnotrgovinska komora BiH je nakon spomenute poslovne konferenci-je odlučila pripremiti jedan strateški do-kument o potencijalima i izazovima sa kojima se bh. privrednici suočavaju. Taj finalni dokument je vodilja u aktuelnom i budućem radu i djelovanju Komore, a proslijeđen je i donosiocima odluka na svim nivoima vlasti, sa jasnim preporu-kama i smjernicama za kreiranje povolj-nijeg poslovnog ambijenta.

Početkom 2015. godine, a na osno-vu analize ispunjenosti navedenih pre-poruka te aktuelnog stanja poslovnog okruženja i prioritetnih potreba privre-de, ovaj je dokument ažuriran i dopu-njen, te u takvom obliku predstavlja ak-tuelni set mjera predloženih nadležnim vlastima za hitno poboljšanje uslova po-slovanja u Bosni i Hercegovini.

Cijeneći važnost dokumenta, na stra-nicama koje slijede isti objavljujemo u cijelosti.

Nemanja VasićPredsjednik Spoljnotrgovinske

komore BiH

Komora u funkciji privrede BiH

BH PRIVREDA


I STaNje U OblaSTI vaNjSKOTRgOvINSKe RObNe RaZMjeNe bIHBosna i Hercegovina u vanjskoj trgo-vini mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na global-nom (Svjetska trgovinska organizacija – WTO), regionalnom (CEFTA 2006, EFTA i Sporazum o stabilizaciji i pri-druživanju – SSP) i bilateralnom nivou (ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini, trgovinski sporazumi i slično).

Pristupanje BiH WTO-u, zaključenje SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovi-ne kroz CEFTA 2006 i EFTA-u, dio su procesa pristupanja Evropskoj uniji, što je temeljni dugoročni strateški cilj BiH. Svi ovi procesi, međutim, znače daljnju liberalizaciju bh. tržišta.

Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kon-tekstu tranzicionih reformi i građenja konkurentnosti domaće proizvod-nje putem osnivanja novih i restruk-turiranja i privatizacije naslijeđenih preduzeća.

S jedne strane, liberalizacija trgovine je vršila konkurentske pritiske na do-maću proizvodnju, dok je, s druge stra-

ne, otvarala nova tržišta za obnovljene proizvodne kapacitete i doprinosila povećanom interesu za direktna strana ulaganja.

Jedan od najznačajnijih ekonom-skih pokazatelja zemlje koji pokazuje nivo konkuretnosti njenog privatnog sektora, kao i nivo ostvarene dodatne vrijednosti u proizvodnji, jeste vanjsko-trgovinski bilans. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ovaj indikator konstantno pokazuje deficit, koji je u 2014. godi-ni iznosio 6,85 milijardi KM. Podaci o izvozu robe Bosne i Hercegovine po-kazuju da je uzročnik ovako visokog deficita u vanjskotrgovinskom bilansu upravo struktura proizvoda kojima se trguje, obzirom da se uglavnom izvo-ze proizvodi niže dodatne vrijednosti, dok struktura uvoza pokazuje da se uvozi roba više dodatne vrijednosti. Stoga je, više nego neophodno, raditi na razvoju postojećih i novih izvoznih proizvoda u Bosni i Hercegovini, kao i vršiti adekvatnu promociju izvoza iz BiH, neizostavno uz potrebnu podršku svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini.

U posljednje tri godine, primjetno je da su glavni izvozni proizvodi BiH

proizvodi metalne industrije s nižim stepenom obrade, dijelovi za mašinsku industriju, mineralni proizvodi, proi-zvodi od drveta, kao i pojedini proizvo-di hemijske industrije.

Istovremeno, kada je riječ o uvozu BiH u posljednje tri godine, zamjećuje se da su proizvodi s visokom dodatnom vrijednosti (poput mašina, mehaničkih uređaja, električnih mašina i opreme, vozila i sl.), ukoliko se izuzmu proizvodi mineralnog porijekla – nafta i naftni de-rivati, najznačajniji proizvodi u uvozu Bosne i Hercegovine. Pored ovih, Bosna i Hercegovina uvozi i veliki broj najra-zličitijih proizvoda za široku potrošnju (posebno prehrambenih, hemijskih i dr.) za koje postoji realna mogućnost supstitucije domaćim proizvodima. Usprkos toj činjenici, vanjskotrgovinski podaci pokazuju da na tom planu nisu učinjeni značajniji pomaci.

Ukoliko se vanjskotrgovinska raz-mjena BiH posmatra prema ostvare-nom izvozu na tržištima pojedinih zemalja, zamjetna je orijentiranost do-maćih izvoznika ka tržištu EU i CEFTA 2006, gdje od 10 najznačajnijih izvoznih tržišta BiH šest zemalja jesu članice EU, a dvije zemlje su u okviru CEFTA 2006.

BH PRIVREDA

Prijedlog mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta

Tabela 1. Makroekonomski pokazatelji

Pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Nominalni BDP (milioni KM), tekuće cijene 24.984 24.307 24.879 25.772 25.734 26.297BDP p/c (u KM) 6.503 6.325 6.474 6.712 6.709 6.862Stopa rasta realnog BDP-a (u%) 5,50 -2,72 0,84 0,96 -1,21 2,40Inflacija/Stopa rasta cijena na malo (u%) 7,4 -0,4 2,1 3,7 2,1 -0,1Bruto devizne rezerve (u milionima KM) 6.296 6.212 6.458 6.424 6.509 7.068Izvoz (u milionima KM) 6.847 5.634 7.294 8.430 8.184 8.596Uvoz (u milionima KM) 15.933 12.032 13.329 15.126 14.938 14.854Saldo robne razmjene (u milionima KM) -9.086 -6.398 -6.035 -6.696 -6.754 -6.258DSU (u milionima KM) 1.337 352 600 699 534 418Prosječna neto plaća (u KM) 752 790 798 816 826 827Vanjski dug (u milionima KM) 4.240 5.234 6.289 6.661 7.155 7.409

Izvor: Centralna banka BiH

Istovremeno, izvoz u susjedne zemlje (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) činio je 23,95% ukupnog izvoza BiH.

Navedeno jasno pokazuje da je slo-bodan izvoz ili izvoz roba po preferen-cijalnom tretmanu, kakvi postoje prema SSP-u, CEFTA 2006 i EFTA-i, najzna-čajniji faktor za rast izvoza iz Bosne i Hercegovine. S obzirom da je domaće tržište malo i da je kupovna moć na istom vrlo niska, bh. privrednici moraju svoju šansu za plasman roba tražiti na inostranom tržištu, što je ključni faktor razvoja ekonomije Bosne i Hercegovine.

II KONKUReNTNOST PRIvReDe bIH

Od ukupnog broja svih kompanija u Bosni i Hercegovini, njih oko 99% su mala i srednja preduzeća, od kojih ve-ćina zapošljava po manje od 10 zaposle-nika. U Bosni i Hercegovini ne postoji takav institucionalni okvir koji bi podr-žao brz rast i unapređenje izvoza malih i srednjih preduzeća, na bilo kojem nivou vlasti. Njihov izvoz je uglavnom kon-centriran na nekoliko grupa proizvo-da, među kojima su dijelovi za mašine, metal i proizvodi od drveta. Određene izvozne aktivnosti pojavljuju se i u indu-strijskim granama, kao što su: električna energija, proizvodi od plastike, farma-ceutski proizvodi, odjeća, prehrambeni proizvodi i dr. U svim ovim kategorija-ma, osim u drvoprerađivačkoj industriji i metalu, uvoz znatno premašuje izvoz, što posljedično dovodi do hroničnog deficita u vanjskotrgovinskom bilansu.

Prema Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), u 2013. godini Bosna i Hercegovina je na 87. poziciji od 148 zemalja u svijetu kada je u pitanju konkurentnost, a pre-ma Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja „Doing Business 2015“ na 107. mjestu od 189 zemalja, te smo naj-lošije rangirani u regionu.

Nelikvidnost bosanskohercegovačke

privrede, odnosno nedostatak novca, jedan je od najvećih problema, pa se plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo na razne oblike kompenzacija koje stimuliraju sivu ekonomiju netranspa-rentnim „prebijanjem“ dugova. Glavni uzroci nelikvidnosti su u općoj finan-sijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu, ali i državi koja, kao najveći potrošač, duguje ogromnu količinu novca.

Prema izvještaju Centralne banke BiH, od 5. 1. 2015. godine je blokira-no ukupno 67.830 računa, od čega je 41.834 kompanija imalo blokiran ba-rem jedan račun. Iako se bankarstvo, zasebno posmatrano, opravdano sma-tra najstabilnijim i najuređenijim se-gmentom cjelokupne privrede Bosne i Hercegovine, finansijski sektor u cjelini je relativno nerazvijen i dominantno za-snovan na komercijalnom bankarstvu. Značaj osiguranja, leasinga i mikrokre-ditnih institucija mnogo je manji, dok tržište kapitala već godinama praktično „vegetira“, s marginalnim utjecajem na ekonomska kretanja. Zajednička odred-nica svih ovih segmenata finansijskog sektora je nepostojanje jedinstvenog tržišta. Najveći dio nadležnosti i regula-tive je na entitetskom nivou, a dodatni problem je uzajamna neusklađenost re-levantnih propisa, kako sadržajno tako i vremenom usvajanja i primjene. Iako i drugi segmenti imaju potencijal za jača-nje svoje uloge, posebno tržište kapitala i osiguranje, trenutno je samo bankar-stvo strateški činitelj i nositelj snage fi-nansijskog sektora.

Atraktivnost bankarstva za strana ulaganja i otvoreno preferiranje privati-zacije umjesto restrukturiranja od stra-ne nadležnih vlasti, ubrzano su rezulti-rali apsolutnom dominacijom banaka u stranom vlasništvu na domaćem tržištu. Pozitivni učinci su bili porast povjere-nja u takve banke i ubrzani rast štednje, te nivoa deviznih rezervi, kao garanta stabilnosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine. Tako su devizne rezerve od kraja 1997. godine povećane sa 144,1

milion KM na više od 7 milijardi KM, koliko su iznosile krajem 2013. godine, uz značajan nivo slobodnih deviznih rezervi.

Iako su banke u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući konzervativnoj politici kre-ditiranja i svojevrsnoj izoliranosti Bosne i Hercegovine od globalnih finansijskih tokova, očuvale stabilnost i u periodu najteže globalne finansijske krize i rece-sije, njihova stabilnost, likvidnost i kre-ditni potencijal još uvijek ne doprinose razvoju privrede u potrebnoj mjeri.

Ograničen pristup nebankarskim izvorima finansiranja, te nedovoljan kreditni potencijal i odsustvo strateškog pristupa u radu entitetskih investicij-skih banaka bitno limitiraju raspoložive modalitete finansiranja, čineći najveći dio privrede ovisnim o komercijalnom bankarstvu. Očekivani rezultat kom-binacije takve ovisnosti i nepovoljnog ukupnog poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini jesu i izrazito nepovoljni uvjeti kreditiranja.

Ključni kriterij za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je sposob-nost preduzeća da izdrže konkurentske pritiske na unutrašnjem tržištu EU i postojanje tržišne ekonomije u državi. U tom smislu, ključni zadatak svih in-stitucija koje pružaju podršku privredi je jačanje njene konkurentske pozicije. Izgrađena i u potpunosti operativna in-frastruktura kvaliteta je jedan od instru-menata podrške privredi i jačanju njene konkurentnosti, sa jedne strane, i zašti-te domaćih potrošača od nekvalitetnih i opasnih proizvoda, sa druge strane. Infrastruktura kvaliteta obuhvata neko-liko ključnih elemenata, odnosno stan-dardizaciju, ocjenjivanje usklađenosti proizvoda, akreditaciju, mjeriteljstvo i nadzor nad tržištem koji omogućavaju slobodno kretanje roba na tržištu.

Uopćeno posmatrajući, glavni pro-blemi u oblasti infrastrukture kvaliteta se ogledaju u sljedećem:

– Nepovoljna struktura akreditira-nih tijela (ispitne i kalibracione labo-

Tabela 2. Vanjskotrgovinska robna razmjena BiH sa svijetom (2009.-2014.)

GODINA 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

IZVOZ 5.634.418 7.293.816 8.430.406 8.184.491 8.596.235 8.939.845

UVOZ 12.032.127 13.329.451 15.125.998 14.938.377 14.854.122 15.789.140

OBIM 17.666.547 20.623.265 23.556.404 23.122.869 23.450.356 24.728.985

SALDO -6.397.710 -6.035.635 -6.695.592 -6.753.886 -6.257.887 -6.849.296

IZVOZ/UVOZ 46,8% 54,7% 55,7% 54,8% 57,9% 56,6%


ratorije, certifikacijska i inspekcijska tijela)

– Nezadovoljavajuća dinamika pre-uzimanja relevantnih EU direktiva u bh. tehničko zakonodavstvo za industrijske proizvode

– Nizak nivo implementacije teh-ničkih propisa koji se odnose na indu-strijske proizvode, uključujući ocjenji-vanje usklađenosti i nadzor nad tržištem

Zastarjelost tehnologije u bh. pre-duzećima predstavlja jedan od najvećih problema koji direktno utječe na nivo produktivnosti i cjenovne konkuren-tnosti bh. proizvoda. Kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme su većinom previsoke, a si-stem nabavke novih tehnologija putem leasinga je još uvijek malo zastupljen i nerazvijen.

U cilju diverzifikacije izvoznih tr-žišta i većeg plasmana bh. proizvoda u inostranstvu, neophodno je osigurati tačne, provjerene i blagovremene infor-macije o uvjetima i mogućnostima pro-daje u određenoj zemlji. Postoji potreba za uspostavljanjem posebnih odjela za ekonomsku diplomatiju i vanjskotrgo-vinsku promociju u okviru najvažnijih diplomatsko-konzularnih predstavni-štava, postojećih izvoznih tržišta i trži-šta sa velikim izvoznim potencijalom.

S obzirom da je ovo skupa aktivnost koja zahtijeva velika ulaganja za konti-nuirano i učinkovito prisustvo na ino-stranim tržištima, ona može biti izvrše-na kroz partnerski odnos Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH, pri čemu bi ambasade BiH u inostran-stvu mogle biti domaćini, uz dodjelu poludiplomatskog statusa trgovin-skim i komercijalnim predstavnicima, dok bi troškove ljudskih resursa sno-sila Vanjskotrgovinska komora BiH. Komora bi kreirala Trgovinski informa-cioni centar koji bi pružao usluge istra-živanja tržišta za bh. izvoznike. Ovo je model koji koristi nekoliko zemalja, uk-ljučujući Austriju i Dansku.

Rast izvoza, kao i industrija koja predstavlja konkurenciju uvozu u po-sljednje vrijeme, pored dešavanja na svjetskoj ekonomskoj sceni, u sve većoj mjeri ograničen je nedostatkom rad-ne snage neophodnih znanja i vještina. Bez obzira na to što BiH ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u regionu i svijetu, preduzeća stalno tvrde da im je teško da nađu i zaposle kvalifikovane zaposlenike.

Generalno, neusklađenost izme-đu tražnje i ponude vještina je rezultat procesa tranzicije, nerazvijenog tržišta za osiguravanje vještina, te nedostatka adekvatnih politika i strategija vlade. Institucije koje su odgovorne za podrš-ku u zapošljavanju i edukaciju (zavo-di za zapošljavanje i javne obrazovne ustanove) u sadašnjem periodu nemaju jasne strategije i politike za rješavanje problema nedostatka vještina, dok je, s druge strane, evidentan neuspjeh tržiš-nih mehanizama da osiguraju potrebne vještine.

Raspoloživi podaci ukazuju na slje-deće: 87% nezaposlenih su nezaposleni duže od 12 mjeseci, što ukazuje na to da

oni nemaju vještine koje su potrebne da bi postali zaposleni. Uz to, 77% su ne-zaposleni već duže od 2 godine, a 36% već duže od 10 godina. Postotak dugo-ročno nezaposlenih od 87% ukazuje na to da su u pitanju strukturalni faktori, a ne ciklični. Nezaposleni, kako izgle-da, ne posjeduju vještine potrebne da bi postali zaposleni, dok u preduzećima ne postoji tražnja za onim tipovima vješti-na koje su na raspolaganju unutar skupa dugoročno nezaposlenih.

Nedostatak vještina, odnosno radne snage odgovarajućih kvalifikacija u veli-koj mjeri objašnjava dvije glavne karak-teristike ponude na tržištu rada u BiH: visok stepen neaktivnosti i visoku sto-

pu nezaposlenosti. Nizak nivo vještina ograničava ponudu radne snage na tr-žištu rada jer osobe sa najnižim nivoom vještina odlučuju se da ne učestvuju na tržištu rada.

Koristeći gore navedene raspoložive sekundarne podatke za rješenje ovog problema, može se preporučiti sljedeće:1. Donošenje strategije industrijskog

razvoja na makro nivou kako bi se identificirali ključni sektori budućeg razvoja (Strategija izvoza BiH je fi-nalizirana ali je Vijeće ministara BiH nije usvojilo)

2. Povećavanje kapaciteta zavoda za zapošljavanje

3. Stvaranje sveobuhvatne strategije za

visoko obrazovanje4. Pregled i reformiranje nastavnih

planova i programa u srednjem obrazovanjuPermanentna edukacija je postala

svakodnevna aktivnost i podrazumijeva promjene u specifičnim znanjima, vje-štinama, stavovima ili ponašanju zapo-slenih sa ciljem da se pripreme za kvali-tetnije obavljanje posla. Stjecanje znanja i njegovo unapređivanje je predviđeno kontinuiranim edukacijama u okviru programa cjeloživotnog učenja, što je strateško opredjeljenje Instituta za edu-kaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

III STaNje U KljUČNIM SeKTORIMa PRIvReDePosmatrajući privredu po sektorima, možemo uvidjeti da se oni suočavaju sa sličnim izazovima, ali i da imaju odre-đene specifičnosti.

INDUSTRIja

Metaloprerađivački i elektro sektor

Analizirajući industriju Bosne i Hercegovine vidimo da je njen najvaž-niji, tradicionalno najjači sektor meta-loprerađivački sektor, koji u dugogo-dišnjem prosjeku generira 1/3 ukupne proizvodnje i skoro 1/4 ukupnog izvoza BiH. Metalski sektor bilježi konstantan rast u skoro svim svojim segmentima. Radi preciznije analize stanja u sektoru, metalska industrija BiH se posmatra u dvije kategorije:

– Rude, bazni metali i primarni pro-izvodi od metala

– Mašine, aparati, mehanički ure-đaji, odnosno proizvodi sa većim stepe-nom obrade

Ukupan izvoz ovog sektora je u 2014. godini iznosio 3.327.945.085 KM, što čini 37,2% ukupnog bosanskohercego-vačkog izvoza, čime ovaj sektor pred-stavlja najveći izvozni sektor Bosne i Hercegovine. Posmatrajući izvoz me-talskog sektora po podsegmentima, možemo uočiti da izvoz baznih metala i metalnih proizvoda u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu bilježi pad od -1,9%, dok izvoz u oblasti metaloprera-đivačke industrije bilježi rast od 14,88%. Usprkos padu izvoza baznih metala, u 2014. godini je ostvaren suficit u iznosu od 310.617.435 KM, dok je u metalo-preradi i mašinogradnji deficit katastro-falno visok i iznosi 1,9 milijarde KM.

Metaloprerađivački sektor nije do-stigao svoje rezultate iz prijeratnog pe-rioda, pa potencijala za rast i povećanje proizvodnje, izvoza i novih radnih mje-sta zasigurno ima. Da bi se to postiglo neophodno je izvršiti reindustrijaliza-ciju ovog sektora, odnosno strateški organizirati nacionalne resurse u svrhu ponovnog uspostavljanja industrije.

Drvoprerađivački sektor

Šumsko bogatstvo Bosne i Hercegovine obuhvata oko 53% njene površine, od-nosno oko 2,7 miliona hektara. Na ovoj sirovinskoj osnovi izgrađeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industri-

Tabela 3. Udio vodećih 20 proizvoda u ukupnom izvozu u %, 2014.

Tarifa Naziv %

9401 Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402) 6,877601 Aluminij u sirovim oblicima 4,116403 Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase 3,942716 Električna energija 3,454407 Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem, ... 3,268708 Dijelovi i pribor motornih vozila 2,762710 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 2,639403 Ostali namještaj i njegovi dijelovi 2,507214 Šipke od željeza ili nelegiranog čelika 2,057213 Toplo valjana žica od željeza ili nelegiranog čelika 1,954401 Ogrijevno drvo u oblicama, cjepanicama, granama, ... 1,712836 Karbonati; peroksikarbonati (perkarbonati) 1,646406 Dijelovi obuće (uključujući gornji dio) 1,642818 Umjetni korund, hemijski definiran ili ne 1,578544 Izolovana žica (uključujuci emajliranu i anodizirana...) 1,567308 Konstrukcije (osim montažnih zgrada) 1,452704 Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena, ... 1,417207 Poluproizvodi od željeza ili nelegiranog čelika 1,268409 Dijelovi prepoznatljivi kao namijenjeni isključivo za motore) 1,247604 Šipke i profili od aluminija 1,21

Učešće prvih 20 u ukupnom izvozu: 48,23

Tabela 4. Udio vodećih 20 proizvoda u ukupnom uvozu u %, 2014.

Tarifa Naziv %

2709 Nafta i ulje dobivena od bitumenskih minerala 6,552710 Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 6,208703 Osobni automobili i druga motorna vozila 2,443004 Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02) 2,122701 Kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva 1,462711 Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici 1,398708 Dijelovi i pribor motornih vozila 1,174107 Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara 1,178517 Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi 1,136406 Dijelovi obuće (uključujući gornji dio) 1,085903 Tekstilni materijali impregnirani, premazani 0,942203 Pivo dobijeno od slada 0,921001 Pšenica i suražica 0,917308 Konstrukcije (osim montažnih zgrada) 0,891806 Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi 0,822106 Prehrambeni proizvodi 0,777601 Aluminij u sirovim oblicima 0,768704 Motorna vozila za prijevoz robe 0,761905 Kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi 0,758544 Izolovana žica (uključujući emajliranu ) 0,73

Učešće prvih 20 u ukupnom uvozu: 32,96


je, raznovrsne strukture i proizvodnog asortimana, koji uključuje gotovo sve vrste proizvoda od drveta.

Drvna industrija je tradicionalno jed-na od vodećih izvoznih grana bh. privre-de i lider u ostvarenom vanjskotrgovin-skom suficitu. S ostvarenih 1.009.488.845 KM izvoza u 2014. godini učestvovala je sa o 11,3% u ukupnom izvozu privrede Bosne i Hercegovine, a posljednjih neko-liko godina vrijednost izvoza je trostru-ko veća od uvoza. Učešće izvoza namje-štaja u ukupnom izvozu je preko 35% ili 357.510.803 KM, što potvrđuje pozitivan trend koji se svake godine povećava. I pored značajnih oštećenja proizvodnih pogona u ne tako malom broju tvornica, ovogodišnji izvoz drvne industrije je po-većan za 9,3% u poređenju sa 2013. go-dinom. Udio drvne industrije u BDP-u je oko 3%. Iako se broj kompanija stalno mijenja, prema zvaničnim podacima je u Bosni i Hercegovini registrirano njih oko 1.600, sa oko 36.000 zaposlenih. Opredjeljenje drvne industrije je što viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda od drveta.

Iako se ubraja u privrednu granu koja ima dobru perspektivu i vlastitu sirovinsku osnovu, nema poticaja ni sti-mulacija od strane nadležnih institucija, povoljnih kreditnih sredstava za izvoz i pripremu izvoza, zapošljavanje nove radne snage i dr.

Papirna i grafička industrija su grane privrede koje imaju značajne kapacitete i potrebu znatno većeg izvoza. Iako su uvozno ovisne grane privrede, konti-nuirano povećavaju i izvoz, tako da je u 2014. godini izvoz papirne industri-je dostigao vrijednost od 194.391.350 KM, što je činilo 65% vrijednosti uvoza. Izvoz papirne industrije je smanjen za 7% u poređenju sa 2013. godinom zbog posljedica poplava.

Izvoz proizvoda grafičke industrije je u 2014. godini iznosio 26.746.342 KM i njegovo učešće u uvozu je bilo 54%. Ostvareni izvoz grafičke industrije je za 49,6% bio veći nego 2013. godine, što ukazuje na tendenciju znatnog pove-ćanja izvoza. Za veću konkurentnost u izvozu su neophodna velika ulaganja u nabavku savremene opreme, educiranje kadrova i promjena poslovne politike, za što mnoge štamparije nisu spremne. Zbog velike konkurencije elektronskih medija i uvoznih štampanih proizvoda, nedostatka obrtnih sredstava i visokih troškova proizvodnje, neke štamparije se zatvaraju ili reduciraju proizvodne kapacitete.

Poljoprivreda i prehrambena industrija

Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije u BiH odlikuje se velikim nesrazmjerom potencijala i ostvare-nih rezultata poslovanja. Naime, iako Bosna i Hercegovina raspolaže izvan-rednim klimatskim i drugim uvjetima za razvoj proizvodnje različitih oblika poljoprivredne proizvodnje i značajnim kapacitetima prehrambene industrije, ovaj sektor je suočen s brojnim i dugo-trajnim problemima. Velika područja plodnog zemljišta su već godinama ne-obrađena, stočni fond nedovoljan je i za zadovoljavanje minimalnih potreba prerađivačkih kapaciteta i potrošnje, a čak i proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda, kao jedan od izvozno naj-uspješnijih segmenata, limitiran je u izvozu zaostajanjem nadležnih institu-cija u kreiranju neophodnog regulator-nog i institucionalnog okvira.

Među ključnim problemima općeg karaktera izdvajaju se problemi finan-siranja i osiguranja obrtnog kapitala, nedovoljnih ili nepostojećih poticaja za proizvodnju i izvoz, prekomjeran uvoz i nelojalna konkurencija na do-maćem tržištu, sporost preuzimanja i implementacije propisa Evropske unije, neusklađenost propisa na entitetskom nivou, (ne)formiranje institucionalne infrastrukture, sporost implementacije mjera iz Mape puta i nedovoljna kon-trola inspekcijskih tijela, posebno uvo-znih proizvoda.

energetski sektor

Energetski potencijal je među najve-ćim, ali još uvijek nedovoljno iskori-štenim prirodnim bogatstvima Bosne i Hercegovine. Najvažniju ulogu ima proizvodnja električne energije u ter-mo i hidroelektranama, s ukupno in-staliranih oko 3.803 MW kapaciteta, te proizvodnja naftnih derivata u jedinoj domaćoj rafineriji, ali su potencijali mnogo veći i raznovrsniji.

Rezerve uglja, koje su do sada iden-tificirane, procijenjene su na oko 10 milijardi tona u 110 ležišta, od kojih se eksploatacija vrši u 14 rudnika mrkog uglja i lignita. Otvaranje novih rudnika planira se paralelno s izgradnjom no-vih termoelektrana, odnosno iscrplji-vanjem aktuelnih nalazišta. Najvećim se dijelom koristi u termoelektranama, ukupnog kapaciteta od 1.745 MW.

Ukupan hidropotencijal procijenjen

je na oko 6.000 MW, ali su trenutno instalirani kapaciteti od 2.058 MW, što govori o stepenu iskorištenosti od svega 30-ak% i ogromnom potencijalu za izgradnju novih hidroelektrana ši-rom Bosne i Hercegovine. Ukupni te-orijski hidropotencijal je 99.256 GWh godišnje.

Jedan od oblika energije koji ranije nije korišten, a u narednom periodu se očekuje njegova značajnija upotreba, je vjetar. Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na oko 2.000 MW.

Procijenjeni potencijal primjene solarne energije na području Bosne i Hercegovine iznosi oko 70,5 miliona GWh godišnje, a prvi proizvodni ka-paciteti su već instalirani. U narednom periodu, uz odgovarajuće poticaje i sub-vencije, mogla bi se očekivati i ekspan-zija korištenja solarne energije u doma-ćinstvima, kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama.

Geotermalni izvori u Bosni i Hercegovini, prema dosadašnjim istra-živanjima, nisu pogodni za proizvodnju električne energije, ali se mogu koristiti za zagrijavanje prostorija, banjske i re-kreacijske potrebe, ukupnog potencijala od oko 90,2 MWt. Njihov potencijal još uvijek nije ni približno iskorišten, čak ni za banjske i zdravstvene, a pogotovo ne za potrebe grijanja.

Proizvodnja naftnih derivata trenut-no je u potpunosti ovisna o uvozu sirove nafte, uz još uvijek prekomjeran uvoz i gotovih derivata, dok je korištenje pri-rodnog plina vezano za uvoz iz Rusije. Aktuelna i očekivana istraživanja zali-ha nafte i plina u Bosni i Hercegovini u narednom periodu bi trebala osigu-rati uvjete za početak njihove eksploa-tacije i umanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima.

Bosna i Hercegovina je člani-ca Energetske zajednice Jugoistočne Evrope. Ugovor o formiranju Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Evrope potpisali su 25. oktobra 2005. godi-ne u Atini predstavnici Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Albanije i UNMIK-a, čime je definirano tržište električne energije i prirodnog plina. Međutim, Bosna i Hercegovina još uvijek nije ispunila sve obaveze koje ovo članstvo podrazumijeva, npr. u sek-toru plina.

Puna liberalizacija tržišta električne energije, koja je formalno već nastupila

ali bez praktičnih efekata, i pokretanje liberalizacije tržišta plina, koje treba uslijediti u narednom periodu, mije-njaju neke višedecenijske postavke tr-žišta. Očekivane su i nove promjene u pogledu poticaja korištenju obnovljivih izvora energije i energenata s manjim negativnim posljedicama na okoliš, što će rezultirati postepenim promjena-ma strukture proizvodnje i potrošnje energije.

Tekstilna industrija

Tekstilna i kožarsko-prerađivačka in-dustrija Bosne i Hercegovine ima dugu tradiciju, iskustvo, kvalificiranu radnu snagu, dobar međunarodni ugled, ali i mogućnost daljnjeg proširenja proi-zvodnih kapaciteta sa dovoljno prostora za unapređenje na proizvodnom planu. Iskusna i kvalificirana radna snaga, bli-zina tržištima zapadne i istočne Evrope, kratki rokovi isporuke, duga tradicija i „know-how” su potencijali koji mogu privući i privlače međunarodne kom-panije i investitore. Proizvodnja tekstila i obuće u BiH je otvorena za saradnju kako sa zemljama u okruženju tako i sa zemljama Evrope i svijeta.

Industrija tekstila, odjeće, kože i obu-će, kao značajan segment prerađivačkog sektora BiH, spada u radno intenzivne i nisko akumulativne grane industri-je. Iako dominantno mjesto zauzimaju “lohn” poslovi (usluge dorade, šivanja, krojenja, montaže za inostrane partne-re) sa vrlo malim vlastitim učešćem u finalnom proizvodu, u zadnje četiri go-dine u kontinuitetu ova grana privrede bilježi veoma dobre izvozne rezultate.

Zapošljava pretežno žensku radnu snagu i doprinosi ublažavanju proble-ma nezaposlenosti, iako su prosječne plaće u ovom sektoru najniže u odnosu na ostale prerađivačke grane industrije. Radi se o uvozno zavisnoj industrijskoj grani u smislu uvoza repromaterijala koji se uglavnom ne proizvode u Bosni i Hercegovini, a proizvodnja je uglavnom organizirana u malim i srednjim predu-zećima sa širokom prostornom disper-zijom proizvodnih kapaciteta. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS), u ovom sektoru u 2013. godi-ni bilo je registrirano 627 preduzeća, od kojih je aktivno bilo njih 433, sa oko 35-40.000 zaposlenih radnika.

U tekstilnoj industriji struktura pro-izvoda ima široku lepezu od muške i ženske teške konfekcije, lake konfekcije, sportske opreme, autopresvlaka, donjeg

rublja, zaštitne odjeće i opreme, medi-cinskog i kuharskog programa, do kuć-nog tekstila i drugih proizvoda. U indu-striji kože i obuće strukturalno najviše su zastupljeni: prerada sirove kože (koja zahtijeva poseban proces i tretman), ši-vanje kožne muške i ženske konfekcije, galanterijskih dodataka i ostalih kožnih proizvoda, a veoma značajno mjesto za-uzima proizvodnja muške, ženske i dje-čije obuće svih vrsta.

U vanjskotrgovinskoj robnoj razmje-ni BiH, industrija tekstila, odjeće, kože i obuće je značajno zastupljena. Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kada je u pitanju vanjskotrgovinska raz-mjena, u 2013. godini ova grana je bila četvrta po vrijednosti ostvarenog izvoza i peta po ostvarenom uvozu u našoj ze-mlji. Nakon globalne krize 2009. godine, u posljednje četiri godine ova industrij-ska grana imala je zapažen i konstantan trend rasta proizvodnje, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu. Tako su u 2013. godini u ukupnoj vanj-skotrgovinskoj razmjeni BiH među pet vodećih izvoznih proizvoda na prvom mjestu bila automobilska sjedala, a na četvrtom obuća.

Najznačajniji izvozni proizvodi u 2013. godini bili su: sirova, sitna i kru-pna koža (cca 121 milion KM), proizvo-di od kože (cca 55 miliona KM), siro-vine (vuna, pamuk, prediva, sintetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi – odjeća i pribor za odjeću (cca 264 miliona KM), te obuća (cca 477 miliona KM). Najznačajniji partneri u izvozu bili su Italija, Njemačka, Austrija, Turska i Slovenija.

Najznačajniji uvozni proizvodi u 2013. godini bili su: sirova, sitna i kru-pna koža (cca 307 miliona KM), pro-izvodi od kože (cca 89 miliona KM), sirovine (vuna, pamuk, prediva, sin-tetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi – odjeća i pribor za odjeću (cca 255 milio-na KM), te obuća (cca 240 miliona KM). Najznačajnije zemlje partneri u uvozu su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija i Turska.

Strategija daljnjeg razvoja ove indu-strijske grane je u prelasku sa poslova dorade, odnosno „lohn“ poslova za inostrane partnere, na razvoj vlastitih brendova i kolekcija sa prepoznatljivim robnim markama, pokretanje bazne i industrije pratećih materijala, te ostva-renje što veće konkurentnosti kako na domaćem tako i na zahtjevnom ino-stranom tržištu. Najnoviji trendovi u

razvoju industrija u Evropskoj uniji, pa tako i u ovoj branši, kreću se prema razvoju proizvodnih procesa, poboljša-nju kvaliteta proizvoda i zaštite okoliša u različitim procesima, ali i u finalnim proizvodima.

USlUge

Sektor transporta, skladištenja i komunikacija

Budući da pruža usluge kojima se stva-raju mogućnosti da se roba i putnici na siguran i ekonomičan način prevezu, a informacije prenesu do krajnjeg odre-dišta i time ostvari konačna svrha pro-izvodnje, potrebe putnika i potrebe za informacijama, sektor transporta, skla-dištenja i komunikacija predstavljaju veoma značajnu privrednu djelatnost. Nažalost, statistička praćenja u segmen-tu razmjene usluga još uvijek nisu stan-dardizirana, niti razvijena do potrebnog nivoa, zbog čega se efekti koji se postižu njihovim uvozom ili izvozom ne raz-matraju i ne analiziraju, kao kod robne razmjene.

Međutim, u decembru 2014. godine u djelatnostima tansporta i skladište-nja bilo je 35.496 zaposlenih ili 5,02% od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini, sa prosječnom neto pla-ćom od 799 KM ili 94,78% prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini, dok je u djelatnostima informacija i komu-nikacija bilo 18.175 zaposlenih ili 2,57% od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini, sa prosječnom neto pla-ćom od 1.258 KM ili 149,22% prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina raspolaže sa ukupno 1.043 km željezničke mreže sa pratećom tehničkom i drugom in-frastrukturom, za koju su neophodna i neodložna dodatna ulaganja u cilju daljnjeg poboljšanja. Obim željeznič-kog teretnog prijevoza u 2013. godi-ni iznosio je 13,36 miliona tona, što je za oko 1,5% manje u odnosu na 2012. godinu, kada je prevezno oko 13,56 miliona tona tereta. Obim željezničkog putničkog prijevoza se u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu smanjio za cca 25% (sa 846.000 na 628.000 putnika), zadržavajući višegodišnji trend stalnog i značajnog smanjenja broja prevezenih putnika.

Cestovna mreža u Bosni i Hercegovini je jedna od najnerazvijenijih u Evropi. Oko 25% dionica u ukupnoj cestovnoj

18 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.

mreži čine ceste sa širinom kolovoza do 5 m. Na oko 41,5% dionica postoji nagib veći od 6%. Operativne brzine iznose cca 50 km/h, a do sada je izgra-đeno oko 136 kilometara autocesta, uz aktivno izvođenje radova na više novih dionica autocesta i brzih cesta u Bosni i Hercegovini.

Obim gradsko-prigradskog prijevoza putnika u 2013. godini iznosio je 144,86 miliona prevezenih putnika, što je za oko 7,3% manje u odnosu na 2012. go-dinu kada je prevezno oko 156,13 mili-ona putnika. Gotovo identično stanje je i u pogledu obima prevezenih putnika u unutrašnjem (međugradskom) i među-narodnom cestovnom prijevozu, budu-ći da je u 2013. godini prevezeno 29,48 miliona putnika, što je za oko 7,1% ma-nje u odnosu na 2012. godinu, kada je prevezno oko 31,40 miliona putnika.

Obim cestovnog prijevoza tereta u 2013. godini iznosio je 6,35 miliona tona, što je za 0,6% više nego u 2012. go-dini, kada je prevezeno oko 6,31 milion tona tereta.

Bosna i Hercegovina ima cca 21 km morske obale na kojoj nisu izgrađeni lučki kapaciteti koji bi mogli služiti us-postavljanju ili obavljanju pomorskog prijevoza. Prijevoz pomorskim putem uglavnom se odvija preko Luke Ploče u Republici Hrvatskoj koja je infrastruk-turno povezana željeznicom i cestom iz Bosne i Hercegovine.

Što se tiče riječnih luka, Luka Šamac je pozicionirana na strateški važnom pravcu Koridora 5C, a kao i Luka Brčko ima dobre željezničke i cestovne veze, što joj u budućnosti osigurava važnu ulogu u sistemu prometa. Osnovni ele-menti koncepta budućeg razvoja obiju luka će se bazirati na osposobljavanju intermodalnih terminala i logističkih centara.

Bosna i Hercegovina ima četiri aero-droma otvorena za međunarodni zračni promet: Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. Putnički promet je u stalnom po-rastu, tako da je u 2013. godini preveze-no 805.000 putnika, što je za oko 20% više nego u 2012. godini, kada ih je pre-vezeno oko 669.000. Iako se često mogu čuti kritike da su aerodromske takse u Bosni i Hercegovini visoke, podaci go-vore da su približno jednake taksama na aerodromima u zemljama u okruženju, te nema osnova za njihovo značajno smanjenje.

Pod pratećim i pomoćnim djelatno-stima u prometu se podrazumijevaju

djelatnosti pretovara, skladištenja, špe-dicije, putničkih agencija, turoperatora i ostale prateće djelatnosti, čiji je razvoj direktno vezan za osnovnu djelatnost transporta. Cilj ovih djelatnosti je da se ubrzaju transportne procedure, iz-vrše potrebne manipulativne aktivnosti u transportu, izvrši najekonomični-ji prijevoz, kvalitetno uposle sredstva prijevoza, a na zadovoljstvo korisnika usluga. U ovim djelatnostima je izvrše-na puna liberalizacija, čime je značajno podignut kvalitet, a smanjene cijene usluga.

Poštanski promet u Bosni i Hercegovini u 2013., u odnosu na 2012. godinu, bilježi povećanje u osnovnim elementima mjerenja, tj.: pismonosne pošiljke za 1,24% (sa 69,44 miliona pi-sama u 2012. godini na 70,30 miliona pisama u 2013. godini), a paketske po-šiljke za 3,7% (sa 220.000 u 2012. godini na 228.100 paketa u 2013. godini).

Trenutno stanje tržišta telekomuni-kacija pretežno određuju tri dominan-tna operatora. U 2013. godini ukupan broj aktivnih fiksnih linija dominantnih operatora iznosio je oko 846.000, što je za 0,82% manje u odnosu na 2012. go-dinu, kada je broj aktivnih fiksnih lini-ja dominantnih operatera iznosio oko 853.000. Međutim, broj pretplatnika mobilne mreže u 2013. godini iznosio je oko 3,49 miliona, što je povećanje za oko 4,1% pretplatnika u odnosu na 2012. godinu, kada je broj pretplatnika iznosio oko 3,35 miliona.

Ukupan promet u 2013. godini izno-sio je 2.235 miliona minuta u fiksnoj (što je za oko 5,7% manje nego u 2012. godini) i 2.630 miliona minuta u odla-znom prometu u mobilnoj mreži (što je za oko 10% više nego u 2012. godini). U 2013. godini, procenat pokrivenosti stanovništva 3G/4G mobilnom mrežom iznosi 90%, GSM mrežom oko 99%, dok je procijenjeni broj korisnika interneta 2.305.000.

Strategija daljnjeg razvoja u sektoru telekomunikacija je osiguranje nediskri-minirajućeg pristupa telekomunikacio-nim uslugama i njihov visok kvalitet po pristupačnim cijenama. Opće mjere za provođenje takve politike su liberaliza-cija tržišta telekomunikacija, podsticaj razvoja sektora telekomunikacija i osi-guranje efikasne kontrole u svrhu zaštite prava korisnika i smanjenja prepreka za ulazak novih operatora.

građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u biH

U građevinarstvu i industriji građe-vinskih materijala u BiH situacija je složenija i teža nego u većini drugih grana realnog sektora bh. privrede. To je prvenstveno posljedica niske investi-cione aktivnosti u strateškim granama privrede zbog nedovoljnih domaćih i značajnog pada stranih ulaganja. Jedina svijetla tačka su ulaganja u putnu infra-strukturu, dok su ulaganja u izgradnju energetskih objekata još uvijek na ni-skom nivou. Međutim, završavanjem skoro svih ranije započetih dionica u 2014. godini, izražena je potreba za in-tenziviranjem započetih i novim inve-sticionim aktivnostima u 2015. godini, kroz osiguranje povoljnijih finansijskih sredstava iz domaćih izvora, ali prevas-hodno iz fondova i bankarskih sredsta-va EU i drugih zemalja.

Stambena izgradnja, kao značajan faktor upošljavanja kapaciteta na doma-ćem tržištu, posljednjih godina postepe-no opada. Opada broj nezavršenih sta-nova i sve su češća odlaganje izgradnje novih stambenih objekata. Uz daljnji pad standarda stanovništva i još uvijek nepovoljnu kreditnu politiku banaka, jasno je da se i u narednom periodu može očekivati pad aktivnosti u stam-benoj izgradnji u BiH.

Angažman bh. građevinskih kom-panija u inostranstvu kao značajnom segmentu za sada nije adekvatan našim potencijalima. Izraženo je to nakon pre-kida aktivnosti u Libiji, ali i osjetnog po-goršanja situacije na arapskom tržištu i šire. Pokušaji da gubitak ovog tržišta nadomjestimo prodorom i osvajanjem novih tržišta za sada imaju ograničene efekte. Jedino je evidentno da smo izvoz građevinskih usluga preusmjerili na sta-bilnije evropsko tržište.

Građevinarstvo je u 2013. godini imalo 2.300 privrednih subjekata sa cca 32.000 radnika, s učešćem u BDP-u BiH od 3,86%. U zemlji je ostvarilo prihod od 2,86 milijardi KM i radove u vrijed-nosti 1,40 milijardi KM, a u inostran-stvu radove u vrijednosti od cca 101 milion KM.

Industrija građevinskih materijala BiH je prateća grana građevinarstva i u svemu dijeli njegovu sudbinu. U ovoj grani privrede u 2012. godini je bilo oko 110 privrednih subjekata sa cca 9.000 zaposlenih i 1,2% učešća u BDP-u BiH. Izvozni rezultati ove privredne gra-

ne iz godine u godinu se poboljšavaju. U 2014. godini zabilježen je blagi rast izvoza i smanjenje uvoza, u blagom je porastu pokrivenost uvoza izvozom, ali je deficit u razmjeni sa inostranstvom u porastu. Ostaje činjenica da i danas uglavnom uvozimo gotove savremene građevinske materijale, čiju proizvod-nju nemamo i teško razvijamo, a izvo-zimo uglavnom bazne proizvode na-mijenjene daljnjoj preradi u zemljama izvoza. Problemi u izvozu industrije građevinskih materijala BiH proizilaze iz činjenice da BiH raspolaže prirodnim resursima, istina nedovoljno istraženim i verifikovanim, ali da, s druge strane, firme iz ove oblasti ne raspolažu vla-stitim sredstvima niti su u mogućnosti osigurati značajnija ulaganja u razvoj proizvodnje i asortimana proizvoda.

Poseban problem ove proizvodnje u izvozu predstavlja certificiranje pro-izvoda koje je dosta zahtjevno i sku-po, kao i nepostojanje dovoljnog broja akreditiranih certifikacijskih kuća za certificiranje ovih proizvoda u BiH.

Turizam

Bosna i Hercegovina obiluje turističkim potencijalima te kao takva ne bi smjela zaostajati za turistički mnogo razvije-nijim zemljama u regionu. Pa ipak, još uvijek je samo mali dio tih potencijala zaista i iskorišten. Turistička privreda Bosne i Hercegovine ipak bilježi kon-stantan rast broja turista koji je u 2013. godini dostigao 850.000, što je poveća-nje za 13% u odnosu na 2012. godinu, da bi se taj trend u 2014. zaustavio i „vratio“ na nivo iz 2013. godine. Više je faktora koji su utjecali na takvo stanje, a najizraženiji su vremenske nepogode koje su pogodile BiH u prošloj godini (nedostatak snijega na planinama, po-plave i kišna ljetna sezona). Dakako da treba naglasiti da su te brojke daleko ispod prosjeka u konkurentnim zemlja-ma, pa je i doprinos turizma BDP-u da-leko ispod prosjeka tih zemalja.

U BDP-u konkurentnih zemalja tu-rizam učestvuje približno sa 14%, dok se taj postotak u BiH kreće oko 2,08%. U direktnom zapošljavanju u BiH tu-rizam učestvuje sa oko 1,8% ukupne zaposlenosti, dok se taj postotak u kon-kurentnim zemljama kreće oko 7% (u Hrvatskoj 12,5%). Ukupna domaća po-trošnja u konkurentnim zemljama izno-si 4,3%, dok je taj postotak u BiH 2%.

Prema iskazanim kriterijima i prezentiranim podacima, Bosna i

Hercegovina je daleko ispod prosjeka u odnosu na svoje direktne konkuren-te. Kako bi se to poboljšalo, potreban je sistemski pristup prema poboljšanju politika u turizmu, i to na svim institu-cionalnim nivoima u cilju kreiranja što boljih uvjeta za domaće i strano investi-ranje u sektor turizma.

Značaj i uloga turizma u razvijenim zemljama u razmatranju i planiranju privrednih aktivnosti, kao djelatnosti koja koristi sva privredna bogatstva jedne zemlje i osigurava priliv stranih investicija i kapitala, potvrđuje neop-hodnost njenog unapređenja i u Bosni i Hercegovini.

ZaKljUČCI

Neučinkovit pravni i pravosudni si-stem, ograničen pristup finansijama i politička nestabilnost među najproble-matičnijim su faktorima za poslovanje u BiH. Nefunkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora u zemlji i značaj-ne administrativne prepreke za razvoj privatnog sektora su i dalje prisutne. Te prepreke uključuju složen sistem opore-zivanja, određene parafiskalne obaveze koje preduzeća moraju platiti, kao i slo-ženost i sporost javne uprave. BiH i dalje zaostaje u odnosu na zemlje u regionu kada je riječ o međunarodnim stan-dardima konkurentnosti i ekonomskog razvoja. Potrebne su investicije, kako strane tako i domaće. BiH mora oslobo-diti investicioni prostor za privatna pre-duzeća, što podrazumijeva smanjenje javnog sektora, uz obavezu formiranja funkcionalnih regulatora koji će imati neophodnu nezavisnost. Istovremeno, iskustvo pokazuje da napredak na polju integracija u EU pomaže u privlačenju stranih investicija. Kreatori politika na svim nivoima trebaju se fokusirati na dosljedne i konzistentne ekonomske i socijalne reforme, promoviranje eko-nomskog rasta i razvoja i pozitivnu kli-mu za poslovanje.

Napori za naredni period moraju biti zasnovani na otklanjanju ključnih dispariteta, prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem, razvijenih i nerazvije-nih regiona, odnosa između aktivnog i izdržavanog stanovništva, odnosa broja zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja zaposlenih u administraciji i proizvod-nom sektoru, odnosa broja zaposlenih i

broja penzionera.Da bi se ublažio ovaj negativni trend,

ne ulazeći u probleme koji su od ranije prisutni a ne rješavaju se, kao što su ne-dostatak jasne vizije razvoja industrije BiH, odnosno, nedostatak strategije ra-zvoja, neujednačenost poreza i doprino-sa na cijelom području BiH, nedostatak ekonomske politike, jedinstvenog eko-nomskog prostora i tako dalje, neop-hodno je da država, odnosno vlade svih nivoa, ponude, prije svega, jeftinije kre-dite za investiranje i praćenje proizvod-nje, poticaj izvoza, smanjenje poreza i doprinosa, izmjenu carinskih tarifa.

Birokratija sa kojom se investito-ri suočavaju u BiH sprečava normalan protok privrednih aktivnosti, investi-cija, ostvarenje definiranih rokova i povratak kapitala. Potrebno je, između ostalog, izvršiti harmonizaciju poreskih propisa na nivou države, smanjiti pore-ska opterećenja, parafiskalne namete i broj administrativnih procedura za pla-ćanje poreza, pojednostaviti postupke i skratiti rokove za dobivanje ekoloških i građevinskih dozvola, modernizira-ti zakonodavstvo iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, uspostaviti jedinstven pravni režim u oblasti konc esija te ubrzati sudske pro-cedure, naročito kada su u pitanju pri-vredni sporovi.

Bosni i Hercegovini je potreban si-stem zakonodavne regulative koja bi sistematičnim i dugoročnim mjerama poboljšala poslovni ambijent i pokre-nula ciklus bržeg ekonomskog razvoja. Nužno je, bez odlaganja, sve aktivnosti usmjeriti na smanjivanje javne potroš-nje, održanje makroekonomske stabil-nosti i ekonomski oporavak. Izražena korupcija i siva ekonomija predstavljaju rak-ranu za realni sektor koji ne može biti konkurentan u odnosu na privre-de zemalja okruženja. Potrebno je više raditi na stvaranju jedinstvenog eko-nomskog prostora da bi se stvorile pret-postavke da privreda može dati odgova-rajuće efekte.

Između ostalog, nužno je odmah ra-diti na izmjeni Zakona o javnim nabav-kama, Zakona o stečaju, na izmjenama zakona o katastru, o koncesijama, o vla-sničkopravnim odnosima i drugim pro-pisima koji bi utjecali na stvaranje po-voljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.


Pretjerano opterećenje privrednih subjekata raznim fiskalnim i parafiskalnim nametima

Na nivou države: carine, PDV, akcize, dozvole i takse na razna rješenja

Na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH: porez na plaću, porez na dobit, porez na dohodak, porez na imovinu, doprinosi na teret poslodavca, naknade za: zemljište, eksploataciju šuma, vode, zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda, puteve, taksa za razvoj turizma itd.

Na nivou općina: porez na dobit od fizičke osobe, na prihod, na imovinu, poseban porez na plaće, zemljišna renta, komunalna taksa, takse za javne natpise i dr.

Parafiskalni nameti:Visoke komunalne takse

Visoki troškovi taksi na spise i radnje u postupku indirektnog oporezivanja

Svi nivoi vlasti trebaju razmotriti mogućnost smanjivanja fiskalnih i parafiskalnih davanja kako bi se privrednicima omogućilo da budu konkurentni u obavljanju svojih djelatnosti

Zakonom limitirati zahvatanja iz privrede, i to u apsolutnim iznosima ili procentualno. Time bi se osigurala predvidivost i relativna ujednačenost uvjeta poslovanja na nivou države

Analizirati visine naknada koje se plaćaju i način korištenja prikupljenih sredstava po ovom osnovu (posebno iz domena zaštite životne sredine ili korištenja prirodnih bogatstava)

Ukinuti najveći broj naknada i sličnih davanja koja se plaćaju za upise, potvrde, dozvole, uvjerenja, licence i sl. kada te radnje provode zaposleni u državnim tijelima. Većina njih morala bi biti finansirana iz općih poreza, tj. budžeta.

Smanjiti i ujednačiti visine komunalnih taksi (najveće u regionu)

Neophodno je izvršiti izmjene Zakona o administrativnim taksama BiH smanjenjem taksi barem na nivo koji je važio prije izmjena 2012. godine

Svi nivoi vlasti

Vijeće ministara BiH

Vlade entiteta i kantona

Općine i lokalne zajednice

Nepostojanje budžetskih grant shema za podršku razvoju i promociji izvoza

U primjeni Zakona o državnoj pomoći BiH uključiti finansiranje aktivnosti koje se odnose na promociju i razvoj izvoza

Vijeće ministara BiH, Vijeće za državnu pomoć, VTK BiH

Nedostatak percepcije i znanja o važnosti istraživanja tržišta, te nerazvijenost ekonomske predstavničke mreže u inostranstvu

Sporazum MVP BiH, MVTEO BiH i VTK BiH o uspostavi posebnog odjela tj. trgovinskog savjetnika DKP-ima u najznačajnijim zemljama (VTK BiH bi osigurala kadrove i sredstva za rad ekonomskih predstavnika)

MVP BiH, MVTEO BiH, VTK BiH

Nekoordiniranost između institucija na svim nivoima vlasti te nedostatak i neusklađenost razvojnih strategija (samo Izvozno vijeće BiH nema dovoljno nadležnosti ni ovlaštenja)

Donošenje nove odluke o Izvoznom vijeću BiH i njegova transformacija u Vijeće za konkurentnost i izvoz sa većim nadležnostima i ovlaštenjima, uz osiguravanje ljudskih i finansijskih resursa za njegov rad


Siva ekonomija i rad na crno Unapređenje i pojačana primjena propisa kontinuiranim intenzivnim radom poreskih i inspekcijskih tijela

Entitetske porezne i inspekcijske uprave

Nepostojanje jedinstvene regulative i supervizije finansijskog sektora, posebno banaka i tržišta kapitala

Uspostaviti jedinstvenu regulativu i superviziju, kao preduvjet stvaranju istinskog jedinstvenog tržišta

Vijeće ministara BiH i druge institucije, ovisno o modelu

Nedovoljna pravna zaštita banaka kao povjeritelja u kreditnim poslovima(povećava rizik kreditnih plasmana i opravdava nepovoljnije uvjete kreditiranja)

Odgovarajuća pravna zaštita banaka kao povjeritelja u kreditnim poslovima

Nadležni sudovi u sudskim postupcima, kao i sve institucije koje utječu na kreiranje regulative

MjeRe Za PObOljŠaNje POSlOvNOg aMbIjeNTa Za CjelOKUPNU PRIvReDU

Problem/Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija

Neusklađenost zakonskih i administrativnih propisa na nivou cijele BiH

Harmonizirati uzajamno neusklađene (entitetske) propise u cilju stvaranja jedinstvenog okvira poslovanja u cijeloj državi

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade

Nelikvidnost i finansijska nedisciplina - Donijeti zakon o finansijskoj disciplini i rokovima plaćanja (do 30 dana za javna preduzeća i budžetske institucije, a 60 dana za preduzeća iz privatnog sektora) te zakonski regulirati multilateralne kompenzacije- Izmijeniti zakon o platnom prometu te uvesti član po kome preduzeća mogu imati jedan glavni račun za plaćanje i analitička konta


Neadekvatna primjena entitetskih zakona o stečajnom postupku

Donijeti zakone o predstečajnoj nagodbi kojima bi se pravno regulirao proces pregovora koji bi eventualno smanjio nastalu štetu, jer zakoni o stečajnom postupku doprinose rastu nelikvidnosti

Entitetske vlade

Nepostojanje zakona o rokovima plaćanja, odnosno izmirenja novčanih obaveza

Usvojiti zakone o rokovima plaćanja, odnosno izmirenja novčanih obaveza

Entitetske vlade

Nemogućnost naplate potraživanja po sudskoj presudi(u praksi je čest slučaj da povjeritelj ne može naplatiti svoja potraživanja utvrđena u sudskom postupku jer je vlasnik osnovao novu firmu)

- Zakonski osigurati brži i efikasniji mehanizam naplate potraživanja od firme dužnika - Pripremiti zakon o nezavisnim sudskim izvršiteljima- Formirati tim sastavljen od predstavnika različitih zainteresiranih strana (sudovi, banke, preduzeća, akademska zajednica itd.)- Usvojiti podzakonske akte kojima se regulira obuka i rad izvršitelja


Visoka cijena kapitala, ograničenost kapitala razvojnih banaka, nerazvijenost strukture garantnih fondova, nepostojanje kreditnih linija za proizvodnju u cilju izvoza, nabavke novih tehnologija i sl.

- Usvajanje predloženog Zakona o osnivanju Izvozno-kreditne agencije BiH (IGA) i njena transformacija u Razvojnu banku BiH- Povećanje kapitala razvojnih banaka entiteta te bolje strukturiranje garantnih fondova- Uspostavljanje Fonda za nabavku novih tehnologija


Uplata i podnošenje PDV prijave do 10. u mjesecu, u skladu s članom 39. Zakona o PDV-u, neovisno o naplati fakture(preduzeća nisu u stanju naplatiti izdate fakture u tako kratkom roku)

- Obavezu plaćanja PDV-a vezati za naplatu fakture a ne njeno izdavanje- Produžiti rok za plaćanje PDV-a i smanjiti rok za povrat PDV-a (sada 30 dana za izvoznike, a 60 dana za ostale), odnosno smanjiti sadašnju razliku u broju dana - Osloboditi neto izvoznike plaćanja PDV-a na uvoz sirovina


„Odluka o privremenoj suspenziji i privremenomsmanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31.12. 2015. godine“ ne obuhvata sve potrebne TB

Preispitati Odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza određenih roba, te je proširiti i na ostale TB, odnosno repromaterijale koji se koriste u procesu izvozno orijentirane proizvodnje u BiH


Obavezna carinska garancija za sve uvoznike

Ukinuti carinsku garanciju za redovne uvoznike Vijeće ministara BiH


MjeRe Za PObOljŠaNje POSlOvNOg aMbIjeNTa Za KljUČNe SeKTORe PRIvReDe

INDUSTRIja

Metaloprerađivački sektor

Problem/Prepreka Prijedlog/Preporuka Nositelj/Institucija

Mašinski park većine proizvođača zastario – slaba zastupljenost modernih obradnih centara, tehnoloških parkova, poslovnih inkubatora, manjak klastera

Donošenje sektorske strategije s osnovnim ciljem reindustrijalizacije

Resorna ministarstva industrije, rudarstva i energetike

Proizvodnja sa malim udjelom dodatne vrijednosti/veliki udio materijala, radne snage i energenata

Smanjenje i ujednačavanje carina za repromaterijale koji dolaze van tržišta EU te subvencioniranje proizvodnih kapaciteta kroz nižu cijenu energenata

Vijeće ministara BiH,UIO BiH i resorna ministarstva industrije, rudarstva i energetike

Nedovoljna obučenost radnika, kao i nepostojanje određenih zanimanja (npr. inžinjera, projektanata zavarivača, kovača, CNC operatora)

Osigurati mogućnost prekvalifikacije Zavodi za zapošljavanje i obrazovne institucije

Nezaposlenost domaćih kapaciteta namjenske industrije

Viškove naoružanja prvo remontirati pa izvoziti (umjesto uništavanja ili prodaje za otpad)

Ministarstvo odbrane BiH

Drvopreprerađivački sektor


Prekomjeran izvoz šumskih sortimenata-trupaca

Donijeti ekonomske mjere (takse ili kontingent) koje će destimulirati izvoz trupaca u cilju boljeg snabdijevanja domaćih prerađivačkih kapaciteta


Veliki uvoz namještaja sumnjivog kvaliteta bez potrebnih certifikata

- Uvesti obaveznost postojanja certifikata o kvaliteti namještaja koji se uvozi i njihova kontrola pri uvozu u cilju smanjenja nelojalne konkurencije i zaštite potrošača- Korigirati Zakon o zaštiti potrošača

UIO BiH i Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Kašnjenje u implementaciji Uredbe o drvetu EU TR dovodi u pitanje izvoz u EU

Odrediti nadležno tijelo za implementaciju EU Uredbe na nivou Bosne i Hercegovine


Nepostojanje Zakona o šumama FBiH uzrokuje velike probleme u poslovanju

Po hitnom postupku donijeti Zakon o šumama FBiH

Vlada FBiH,Parlament FBiH

Drvna industrija nema status strateške grane privrede, ni poticaje koji su joj potrebni

Proglasiti drvnu industriju strateškom granom i uvesti poticaje za kompanije koje se bave višim fazama prerade, posebno za izvoz i zapošljavanje


Jednaka stopa opterećenja doprinosima kao i ostale grane privrede

Umanjiti stope doprinosa za proizvođače finalnih proizvoda od drveta, kao vid poticaja

Brojne nezakonitosti u oblasti šumarstva i ilegalna sječa šume

Obaviti reviziju stanja u šumarstvu i aktivirati akcione planove za suzbijanje nezakonitosti kako bi se uveo red i smanjile ilegalne sječe

Nadležna entitetska ministarstva

Iznos osiguranog depozita niži u odnosu na okruženje

Kontinuirano povećavanje iznosa osiguranog depozita u cilju povećanja povjerenja u bankarstvo i sigurnost štednje

Agencija za osiguranje depozita BiH

Veliki broj ispitnih rezultata/certifikata koje izdaju tijela za ocjenjivanje usklađenosti (TOU) u BiH se ne priznaju u inostranstvu

Uspostaviti, osposobiti i akreditirati odgovarajuće ispitne laboratorije/ certifikacijska tijela

MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Nepovoljna struktura akreditiranih TOU

Razmotriti mogućnost zaključivanja ACAA sporazuma (npr. za drvni sektor koji se pokazao kao vrlo konkurentan i u vrijeme krize)


Značajan broj ispitivanja i certificiranja se „mora” raditi u državama EU u koje se proizvodi izvoze

- Uskladiti zakonodavstvo s EU u području vezanom za izabranu/e grupu/e proizvoda- Uspostaviti funkcionalnu infrastrukturu kvaliteta za odabrani sektor- Integrirati u cijelosti izabrani industrijski sektor u unutrašnje tržište Evropske unije


Neodgovarajuća dinamika usvajanja i nizak nivo implementacije tehničkih propisa, koji su preuzeli odgovarajuće EU direktive, a odnose se na industrijske proizvode, uključujući ocjenjivanje usklađenosti i nadzor nad tržištem (proces zaustavljen; u BiH zakonodavstvo preuzeto sedam EU direktiva)

- Nastaviti proces preuzimanja EU direktiva u oblasti industrijskih proizvoda u tehničko zakonodavstvo BiH- Obavezno provođenje RIA studije kako bi se ocijenila spremnost bh. privrednih subjekata i, tamo gdje je neophodno, na vrijeme preduzele aktivnosti za podizanje konkurentnosti bh. privrednih subjekata

MVTEO BiH, BATA, Institut za standardizaciju BiH, Institut za mjeriteljstvo BiH i Agencija za nadzor nad tržištem BiH

Učlanjenje BiH u međunarodne finansijske institucije

Ubrzati aktivnosti na aktivaciji članstva BiH u Afričkoj banci i učlanjenje u druge međunarodne finansijske institucije(preko Vlade FBiH pokrenuta aktivacija članstva u Afričkoj banci za obnovu i razvoj)


Liberalizacija trgovine sa određenim brojem zemalja od interesa za bh. privredu, kao što su Ruska Federacija i zemlje sjeverne Afrike

Započeti pregovore i potpisati sporazume o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini


Preispitivanje viznog režima sa zemljama od interesa za bh. privredu (Golfske zemlje, zemlje sjeverne Afrike i sl.)

Ukinuti vizni režim ili pojednostaviti vizne procedure za privrednike


Proizvođači i izvoznici finalnih proizvoda koji kontinuirano zapošljavaju radnu snagu s evidencije nezaposlenih nemaju nikakav prioritet u dodjeli poticaja bilo koje vrste

U konkursima za poticaje (za novo zapošljavanje, razvoj i obrazovanje zaposlenih, razvoj proizvoda, nabavku opreme za razvoj i finaliziranje proizvoda, certificiranje) dati prioritet proizvođačima i izvoznicima finalnih proizvoda i firmama koje kontinuirano zapošljavaju novu radnu snagu sa evidencije nezaposlenih

Sve relevantne institucije

Neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, nedostatak vještina, odnosno radne snage odgovarajućih kvalifikacija

- Usvajanje strategije industrijskog razvoja BiH kako bi se identificirali ključni sektori razvoja (Strategija izvoza BiH nije usvojena u VM BiH)- Pregled i reforma nastavnih planova i programa u srednjem obrazovanju- Stvaranje sveobuhvatne strategije za visoko obrazovanje

Ministarstvo civilnih poslova BiH, resorna ministarstva obrazovanja


Nemogućnost primjene kriterija za sirovo mlijeko od 1. 1. 2015 uslijed nedovoljne osviještenosti primarnih proizvođača

Prolongiranje primjene Pravilnika o izmjenama Pravilnika o sirovom mlijeku (Službeni glasnik BiH 21/11, 62/14) i dodatna edukacija s ciljem stvaranja sistema sljedivosti i primjene propisa za izvoz mliječnih proizvoda, odnosno proizvoda životinjskog porijekla i higijene na farmama

Vijeće ministara BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH

Nepostojanje osnove za održivi razvoj organske proizvodnje i uspješno funkcioniranje na domaćem tržištu

Donošenje Zakona o organskoj proizvodnji na nivou BiH kojim se uređuju ciljevi i načela organske proizvodnje, proizvodna pravila, označavanje organskih proizvoda, kontrola nad organskom proizvodnjom, uvjeti kojima moraju udovoljiti kontrolna tijela i dr.


Nedovoljno definirani tržišni standardi

Donošenje Zakona o organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda u skladu sa direktivama EU


Nedovoljno definirani tržišni standardi za voće i povrće

Donošenje Pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće BiH usklađenog sa zahtjevima EU

Entitetska ministarstva poljoprivrede, vodopri-vrede i šumarstva, MVTEO BiH (koordinator)

energetski sektor


Prostorno-planska dokumenta, pribavljanje dozvola za gradnju

Blagovremena priprema te skraćivanje vremena za pribavljanje

Nadležna entitetska, kantonalna i općinska tijela

Iznalaženje potencijalnih investitora za energetske objekte

Osiguravanje povoljnih kredita ili davanje koncesija

Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH, komercijalne banke

Tekstilna industrija

Problem / Prepreka Prijedlozi/Preporuke Nositelj/Institucija

Plaćanja carine na repromaterijale koji nemaju porijeklo iz EU

Preispitati Odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza određenih roba te je proširiti na repromaterijale koji se koriste u procesu unutrašnje obrade i produžiti rok njene primjene


Carinske stope na uvezene repromaterijale koji se ne proizvode u BiH su visoke u odnosu na EU (npr. 15% na đonove, dok je u EU 3%, a u BiH ih niko ne proizvodi)

Izjednačiti carinske stope u BiH sa onima u EU zbog konkurentnosti domaćih firmi sa ino kompanijama


Neusklađen način i uvjeti prodaje šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz javnih šuma u entitetima (U Federaciji BiH nisu utvrđeni odgovarajući kriteriji ni prioriteti)

Usvojiti Kriterije o načinu i uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz javnih šuma prema kojima će prioritet u snabdijevanju imati kompanije visokog stepena prerade i izvozne orijentacije (kao u Odluci o načinu i uvjetima prodaje šumskih drvnih sortimenata u RS)

Kantonalne vlade

Izvoz proizvoda šumarstva obavljaju trgovačke kompanije

Onemogućiti izvoz proizvoda šumarstva kompanijama čija je osnovna djelatnost trgovina

Poljoprivreda i prehrambena industrija


Višegodišnja nemogućnost izvoza proizvoda životinjskog porijekla u EU

Dosljedna primjena Protokola o saradnji nadležnih institucija u prijelaznom periodu i hitno usvajanje izmjena i dopuna Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu i seta propisa nazvanog „higijenski paket“ kao konačnog rješenja

Vijeće ministara BiH,MVTEO BiH

Nedovoljne izvozne kvote za ribu i vino

Zahtijevati ukidanje ili povećanje izvoznih kvota za ribu i vino za EU


Nepostojanje Zakona o vinu BiH onemogućava razvoj novih vinarija, zaštitu geografskog porijekla i odgovarajuću kategorizaciju i etiketiranje

Što prije usvojiti Zakon o vinu BiH, usklađen sa propisima EU


Nedovoljno povećanje akciza na pivo i dalje ugrožava poslovanje malih pivara

Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH povećanjem standardne akcize (uz zadržavanje umanjene za male)

Parlamentarna skupština BiH

Akcize na bezalkoholna pića Izmijeniti Zakon o akcizama u BiH ukidanjem akcize na bezalkoholna pića, u skladu sa praksom EU


Utvrđivanje uvjeta korištenja i načina sakupljanja i prometa šumskih proizvoda

Usklađivanje propisa FBIH i RS: „Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda (FBIH)” i „Pravilnik o uvjetima korištenja ostalih šumskih proizvoda i načinu skupljanja njihovih nadoknada (RS)”

Entitetska ministarstva poljoprivrede, vodopri-vrede i šumarstva

Nekonkurentnost ribljih farmi na međunarodnom tržištu zbog velikih troškova

Sistemom poticaja i stimulacija smanjiti troškove proizvodnje a preradu ribe podići na viši nivo

Entitetska ministarstva poljoprivrede, vodopri-vrede i šumarstva

Smanjena konkurentnost domaćih proizvoda mesne industrije na tržištima regiona s kojima nisu usklađeni propisi o kvalitetu i deklariranju proizvoda; smanjena konkurentnost na domaćem tržištu u odnosu na uvozne proizvode

Izmjena Pravilnika o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa (Službeni glasnik BiH 82/13) i Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH 68/13)


Smanjena konkurentnost uslijed nemogućnosti plasiranja proizvoda u planiranoj ambalaži

Izmjena Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH 68/13)



građevinarstvo i industrija građevinskih materijala u biH

Problem/Prepreka Prijedlog/Preporuka Nositelj/Institucija

Iznalaženje povoljnih izvora finansiranja i koncesionara za javne radove

Osiguranje sredstava iz EU fondova i fondova islamskih i drugih zemalja te odabir koncesionara

Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada BD BiH

Izrada nedostajuće projektne dokumentacije

Blagovremena priprema projektne dokumentacije i skraćivanje vremena pribavljanja dozvola

Entitetske vlade, kantonalne vlade, Vlada BD BiH, općinska tijela

Eksproprijacija zemljišta (pripre-mljena prostorna i planska dokumenta te blagovremeno pribavljanje dozvola za gradnju)

Ubrzati aktivnosti na eksproprijaciji zemljišta, posebno na dionicama autoceste na Koridoru Vc

Entitetske vlade i Vlada BD BiH, nadležna kantonalna ministarstva i općinska tijela

Namjenski krediti stanovništvu za stambenu izgradnju, kupovinu novih stanova, rekonstrukciju i „utopljavanje“ objekata

Smanjenje ili ukidanje troškova za odobravanje, smanjenje kamata i duži rokovi otplate kredita namijenjenih stambenoj izgradnji

Vijeće ministara BiH i komercijalne banke

Iznalaženje potencijalnih investitora za energetske objekte

Osiguravanje povoljnih kredita ili davanje koncesija

Vijeće ministara BiH, enti-tetske vlade i Vlada BD BiH, komercijalne banke

Učlanjenje BiH u međunarodne finansijske institucije (preko Vlade FBiH kod Vijeća ministara BiH pokrenuta aktivacija članstva u Afričkoj banci za obnovu i razvoj još 2013. godine)

Ubrzati aktivnosti na aktivaciji članstva BiH u Afričkoj banci i učlanjenje u druge međunarodne finansijske institucije


Geološki i istražni radovi na teritoriji BiH

Osigurati sredstva i planove na istraživanju i verifikaciji potencijalnih prirodnih resursa za potrebe industrije građevinskih materijala


Formiranje certificiranih laboratorija Formiranje certificiranih laboratorija za certificiranje usklađenosti domaćih proizvoda sa EU i drugim standardima proizvoda industrije građevinskih materijala za izvoz


Turizam


Jedinstvena stopa PDV-a Uvođenje niže stope PDV-a na turističke usluge u skladu s praksom zemalja okruženja


Oporezivanje izvoza turističkih usluga diskriminira ovaj sektor i čini ove usluge skupljim i nekonkurentnijim

Izjednačavanje tretmana izvoza turističkih usluga s izvozom robe, odnosno oporezivanje nultom stopom PDV-a


„Putnička taksa – naknada za razvoj i unapređenje avioprometa u FBiH (naplaćuje se za letove iz Sarajeva) otežava uspostavu novih avionskih veza i dolazak većeg broja turista

Ukidanje Odluke o putničkoj taksi – naknadi za razvoj i unapređenje avioprometa u Federaciji BiH iz 2005. godine

Vlada Federacije BiH

Nedostatak realnih statističkih podataka zbog nepostojanja sistema evidencije turističkih dolazaka i izbjegavanja prijavljivanja gostiju

Uspostava sistema obavezne registracije turista prilikom ulaska u zemlju i pojačan nadzor smještajnih kapaciteta


USlUge

Transport i komunikacije


Nepostojanje Prometne politike BiH, strategije razvoja prometa, te akcionih planova za podsisteme prometa

Pokrenuti proceduru izrade i donošenja dugoročne Prometne politike BiH koja će predstavljati bazni dokument na osnovu kojeg će se donijeti strategija razvoja prometa, zakoni, propisi, programi, planovi i drugi akti, te odlučivati o smjerovima razvoja, akcionim planovima i prioritetima na nivou BiH


Opterećenje srednjih i velikih preduzeća obaveznom revizijom

Pokrenuti procedure izmjena i dopuna Zakona o reviziji i računovodstvu na način da obaveznu reviziju imaju samo ona preduzeća kod kojih državni kapital učestvuje sa više od 30%

Vlade entiteta i BD BiH

Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu je potrebno dopuniti i usaglasiti sa EU direktivama

Pokrenuti proceduru izmjene i dopune Zakona Ministarstvo komunikacija i prometa BiH

Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja licenci i kvalifikacijskih kartica vozača za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza nije u skladu sa odredbama Zakona o međunarodnom i međuentiteskom cestovnom prijevozu

Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika Ministarstvo komunikacija i prometa BiH

Pravilnik o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz tereta domaćim prijevoznicima nije u skladu sa Zakonom te predstavlja smetnju za unapređenje sistema raspodjele

Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika Ministarstvo komunikacija i prometa BiH

Omogućiti kompletnu registraciju motornih vozila na tehničkim pregledima te definirati učestalost tehničkih preglede na osnovu starosti vozila

Pokrenuti proceduru izmjena i dopuna Pravilnika o tehničkim pregledima

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH

Omogućiti povrat naknade za puteve koja se uplaćuje pri registraciji vozila, proporcionalno pređenom putu u inostranstvu. Pri tome precizno definirati uvjete, načine i postupak povrata.

Pokrenuti izmjenu i dopunu Zakona o putevima RS i Zakona od cestama FBiH

Entitetske i Vlada BD BiH

Smanjiti naknadu za korištenje parking prostora na carinskim terminalima

Pokrenuti izmjene i dopune Odluke o visini naknade za korištenje parking prostora na carinskim terminalima

Upravni odbor UINO BiH


U 2014. godini je ostvaren izvoz iz Bosne i Hercegovine u vri-jednosti od 8.939.844.544

KM, što je za 343.609.860 KM, od-nosno 4% više u odnosu na prethod-nu godinu. Vrijednost uvoza iznosila je 15.789.140.137 KM, što je za čak 935.018.362 KM, odnosno 6,29% više u odnosu na prethodnu godinu. Ove pro-mjene rezultirale su smanjenjem nivoa pokrivenosti uvoza izvozom za 2,16%, te je u on 2014. godini iznosio 56,62%. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je po-većan i iznosio je 6.849.295.593 KM, što je za 9,45% više u odnosu na 2013. godinu.

Razmatrajući kvartalne i mjesečne pokazatelje uočavamo očekivane ne-gativne efekte katastrofalnih poplava i njihovih posljedica, zbog kojih su ne-gativni u drugom i trećem, a pozitivni u prvom i četvrtom kvartalu. Ipak, čak

i pozitivni pomaci, odnosno njihova struktura, samo potvrđuju „dijagnozu“ dugotrajne privredne stagnacije, iz koje se izdvaja tek mali broj uspješnih kom-panija – vodećih izvoznika u kontinui-ranom razvoju.

Najznačajniji vanjskotrgovinski par-tner Bosne i Hercegovine u 2014. godini ostala je Evropska unija (71,86% izvoza i 66,14% uvoza), učešće CEFTA 2006 je znatno manje (16,13% izvoza i 14,26% uvoza), dok se na sve ostale države uku-pno odnosi oko 12% izvoza i 19,6% uvo-za. Pojedinačno se, sa ostvarenim obi-mom trgovine većim od dvije milijarde KM, izdvajaju Hrvatska (10,98% izvoza i 16,41% uvoza), Njemačka (15,49% izvoza i 9,83% uvoza), Srbija (9,51% izvoza i 12,71% uvoza), Italija (13,45% izvoza i 9,10% uvoza) i Slovenija (7,96% izvoza i 8,50% uvoza).

Najveće povećanje izvoza u ovom

periodu ostvareno je na tržištima Italije, Austrije, Turske, Mađarske, Njemačke i Srbije, dok se najveće smanjenje izvoza odnosi na tržište Hrvatske. Istodobno je najviše povećan uvoz iz Kine, SAD-a, Italije, Srbije, Turske i Holandije, a zna-čajnije smanjen iz Švicarske. Još uvi-jek se veliki broj proizvoda u Bosnu i Hercegovinu uvozi posredno, odnosno preko tzv. trećih zemalja, te razmatra-nje podataka o trgovini „prema porije-klu“ (neovisno iz kojeg je područja ona neposredno uvezena) u znatnoj mjeri mijenja sliku stvarne strukture vanj-ske trgovine i uočava ogroman prostor za unapređenje tzv. direktne trgovine (bez troškova posredovanja i manjim rizikom od tzv. transfernih cijena). Npr. pokrivenost uvoza izvozom prema ovom kriteriju u trgovini sa Evropskom unijom iznosi oko 70%, sa CEFTA 2006 oko 78%, a sa EFTA-om čak 248%.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2014. godini

Trend kontinuiranog povećanja izvoza, započet u drugoj polovini 2012. i nastavljen u 2013. godini, je održan, ali uz nižu stopu rasta i paralelno povećanje uvoza, što je rezultiralo pogoršanjem međusobnog omjera, odnosno povećanjem deficita i smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom. Ni rekordna vrijednost izvoza nije bilo dovoljna da ovaj odnos učini povoljnijim, zbog drastičnog povećanja uvoza za skoro milijardu KM.

Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH prema vodećim državama trgovine

DRŽAVA 2013. UČEŠĆE 2014. UČEŠĆE

Hrvatska 3.911.063.946 KM 16,68% 3.572.265.940 KM 14,45%

Njemačka 2.799.585.867 KM 11,94% 2.936.195.241 KM 11,87%

Srbija 2.614.286.564 KM 11,15% 2.856.947.648 KM 11,55%

Italija 2.274.622.165 KM 9,70% 2.639.404.393 KM 10,67%

Slovenija 2.027.290.086 KM 8,65% 2.054.215.647 KM 8,31%

Austrija 1.635.375.474 KM 6,97% 1.738.433.655 KM 7,03%

Švicarska 1.485.172.698 KM 6,33% 1.221.081.704 KM 4,94%

Ostale zemlje 6.702.959.659 KM 28,58% 7.710.440.453 KM 31,18%

UKUPNO 23.450.356.459 KM 100,00% 24.728.984.681 KM 100,00%

Evropska unija 16.343.138.420 KM 69,69% 16.866.916.139 KM 68,21%

CEFTA 2006 3.436.003.196 KM 14,65% 3.693.427.897 KM 14,94%

* Podaci se odnose na vanjsku trgovinu alociranu prema području trgovine, odnosno neposrednog uvoza, ne uzimajući u obzir porijeklo robe (npr. roba porijeklom iz Njemačke, a uvezena iz Hrvatske je evidentirana kao uvoz iz Hrvatske).

ANALIZA

Jedna od rijetkih država s kojima je ra-nije izražena značajna razlika gotovo nestala je Turska.

Tako smo, npr., iz Hrvatske uvezli proizvoda drugog porijekla u vrijedno-sti od čak 756 miliona KM, iz Slovenije oko 601 milion KM, Austrije oko 448 miliona KM, a Mađarske oko 157 mi-liona KM. Nasuprot tome, uvoz proi-zvoda porijeklom iz Njemačke, Italije, Francuske i nekih drugih zemalja je znatno veći od direktnog, što oslikava i stvarnu snagu pojedinih ekonomija. Specifičan je slučaj Švicarske i Ruske Federacije gdje se zbog uvoza siro-ve nafte ruskog porijekla za preradu u Rafineriji nafte Bosanski Brod posred-stvom Švicarske kreira razlika veća od milijardu KM godišnje u podacima o uvozu iz ovih država prema kriterijima trgovine i porijekla.

U strukturi vanjskotrgovinske raz-mjene ostvarene u 2014. godini, ana-liziranoj prema sektorima privrede, u većini sektora je ostvareno povećanje i izvoza i uvoza, bez promjena u njiho-vom redoslijedu po značaju, odnosno vrijednosti. Bitan dio ovih promjena uvjetovan je posljedicama ranije spo-menutih vremenskih nepogoda, kako u pogledu smanjenja proizvodnje i izvoza tako i povećanja uvoza za humanitar-ne i potrebe obnove i rekonstrukcije. Najveća se negativna promjena svaka-ko odnosi na električnu energiju čija je vrijednost izvoza drastično umanjena u odnosu na prethodnu godinu (za oko 163 miliona KM).

Izvoz je povećan u sektorima: „Mašine, aparati, mehanički uređaji, ko-tlovi i dr.“ (14,88%), „Koža, krzno, tek-stil i proizvodi“ (12,32%), „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (11,66%), „Hemijski i farmaceutski pro-izvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma

i dr.“ (11,31%) i „Drvo, papir i namje-štaj“ (6,57%), a smanjenje u sektorima: „Mineralna goriva i električna energi-ja“(14,22%), „Agroindustrijski sektor“ (3,47%) i „Rude, metali i proizvodi“ (1,90%).

Najveća vrijednost izvoza tradicio-nalno je ostvarena u sektorima: „Rude, metali i proizvodi…“ (1.824.179.000 KM), „Drvo, papir i namještaj“ (1.791.231.328 KM), „Mašine, apa-rati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (1.503.766.086 KM) i „Koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (1.260.043.389 KM), a najmanja u sektoru „Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (120.709.992 KM).

Uvoz je povećan u skoro svim sek-torima, a najviše u sektorima: „Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (19,51%), „Koža, krzno, tekstil i proi-zvodi“ (17,48%) i „Drvo, papir i namje-štaj“ (13,70%), a u ostalima u rasponu od 0,13% u „Agroindustrijskom sekto-ru“ do 8,46% u sektoru „Hemijski i far-maceutski proizvodi, đubriva, plastika, guma…“. Smanjen je samo u sektoru „Mineralna goriva i električna energija“ (11,25%), ali kao rezultat smanjenja ci-jena nafte i naftnih derivata te količine uvezenog prirodnog plina, a ne domaće supstitucije.

Najveća vrijednost uvoza ostvarena je u sektorima: „Mašine, aparati, mehanič-ki uređaji, kotlovi i dr.“ (3.451.142.881 KM), „Agroindustrijski sektor“ (2.729.551.401 KM), „Mineralna gori-va i električna energija“ (2.617.993.019 KM) i „Hemijski i farmaceutski pro-izvodi, đubriva, plastika, guma…“ (2.319.889.752 KM), a najmanja u sek-toru „Kamen, kreč, cement, beton, ke-ramika i proizvodi“ (401.178.708 KM).

Konstantan problem u većini sekto-ra je nepovoljan odnos izvoza i uvoza,

odnosno izraziti deficit. Pozitivan nivo pokrivenosti uvoza izvozom ostvaren je samo u sektorima „Drvo, papir i namje-štaj“ (228,73%) i „Rude, metali i proi-zvodi…“ (120,52%), dok je u ostalim sektorima bio negativan i kretao se od 70,65% u sektoru „Koža, krzno, tekstil i proizvodi…“ do iznimno nepovoljnih 24,25% u Agroindustrijskom sektoru.

Ostvarena vanjskotrgovinska raz-mjena u Bosni i Hercegovini, pored djelovanja spomenutih vanrednih okol-nosti i utjecaja, najvećim je dijelom ipak odraz uvjeta nepovoljnog poslovnog okruženja i nekonkurentnosti većeg di-jela privrede. Neophodne ekonomske reforme su izostale i u 2014. godini te nije ni bilo realno očekivati povoljniji ishod oslanjajući se samo na mali broj izvoznih lidera, čiji kontinuirani razvoj i ulaganja u prilagođavanje najvišim standardima i zahtjevima izvoznih trži-šta, praktično „održava u životu“ bosan-skohercegovačke izvozne performanse. Enormni prirodni resursi i ekonomski potencijali su realan osnov za vanjsko-trgovinski preokret u budućnosti, ali tek onda kada mnogo veći broj privrednih subjekata dostigne nivo konkurentnosti aktuelnih izvoznih lidera.

Pored sistemskih i strukturalnih eko-nomskih reformi i kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja za domaća i strana ulaganja, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, nužne su i „unutrašnje reforme“ u samoj privredi, odnosno temeljito restrukturiranje brojnih subjekata pre-opterećenih viškom zaposlenih, preva-ziđenim tehnologijama i proizvodnim programima, neodgovarajućim uprav-ljanjem, manjkom kapaciteta i kapitala. Stvaranje šire „baze“, odnosno poveća-nje broja konkurentnih i uspješnih po-slovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, kao i strukture izvoza i izvoznih tržišta,

Vanjskotrgovinska razmjena BiH po sektorima privrede (u KM)

SEKTOR OBIM IZVOZ UVOZ SALDO

Agroindustrijski sektor 3.391.357.080 661.805.679 2.729.551.401 -2.067.745.722

Mineralna goriva i el. energija 3.467.960.076 849.967.057 2.617.993.019 -1.768.025.962

Hemijski i farmac. proizvodi i dr. 3.175.715.717 855.825.965 2.319.889.752 -1.464.063.787

Kamen, kreč, cement, beton... 521.888.700 120.709.992 401.178.708 -280.468.716

Koža, krzno, tekstil i proizvodi 3.043.425.818 1.260.043.389 1.783.382.429 -523.339.040

Drvo, papir i namještaj 2.574.342.574 1.791.231.328 783.111.246 1.008.120.082

Rude, metali i proizvodi 3.337.740.564 1.824.179.000 1.513.561.564 310.617.436

Mašine, aparati, meh. uređaji... 4.954.908.967 1.503.766.086 3.451.142.881 -1.947.376.795

Ostali razni proizvodi 261.645.186 72.316.049 189.329.137 -117.013.088

UKUPNO 24.728.984.681 8.939.844.544 15.789.140.137 -6.849.295.593

30 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015. INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.

ProWein iz godine u godinu privlači sve više izlagača i posjetitelja, koji ovaj vodeći svjetski sajam koriste za sudjelovanje u prezentaciji široke ponude međunarodne vinske industrije.

31

Prezentacija vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2014. godiniUz prisustvo velikog broja predstavnika ambasada, konzularnih odjelje-nja i međunarodnih organizacija, kao i velikog broja predstavnika do-maćih institucija, 23. februara 2015. godine u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine je prezentovana vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2014. godini.

Prisutnim se obratio predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ermina Salkičević-Dizdarević i šef političke i ekonomske sekcije Delegacije EU u BiH Jan Snaidauf.

omogućili bi disperziju rizika i smanje-nje ovisnosti domaće privrede i društva o pojedinim subjektima i tržištima.

Važan faktor mora biti i (često ne-opravdano zanemarena) supstitucija uvoza, jer raspolaganje vlastitim sirovi-nama i repromaterijalima za preradu je često presudan element konkurentnosti, posebno cjenovne. Prekomjeran uvoz finalnih proizvoda, kakve smo sami sposobni proizvesti istog ili boljeg kva-liteta, je najsigurniji put u devastiranje i nestanak vlastite privrede. Činjenica da su većina vodećih izvoznika istovre-meno i vodeći uvoznici, potvrđuje ne-iskorištenost domaćih potencijala čak i za osiguravanje odgovarajućih sirovina i repromaterijala.

Ukoliko u 2015. godini vremenske prilike budu povoljnije, a na ključnim izvoznim tržištima tražnja za proizvo-dima iz Bosne i Hercegovine stabilna ili rastuća, realno je očekivati nasta-vak trenda povećanja izvoza, čak i ne-što većeg nego u prethodnoj godini, ali najvjerovatnije i povećanje uvoza. Implementacija Sporazuma o slobod-noj trgovini sa članicama EFTA-e je povoljna prilika za proširenje izvoznog tržišta, kao i povećana tražnje za po-jedinim proizvodima na tržištu Ruske Federacije (ovisno o aktuelnom režimu sankcija ove države prema Evropskoj uniji), ali nemogućnost izvoza proi-zvoda animalnog porijekla u Evropsku uniju i EFTA-u i složena i zahtjevna procedura ispunjavanja uvjeta na dru-gim atraktivnim tržištima (poput rani-je spomenute Ruske Federacije) ostaju velike prepreke. Svaki novi poremećaj, klimatski ili tržišni, mogao bi i dodat-no pogoršati vanjskotrgovinski položaj Bosne i Hercegovine, te i ovakve pro-gnoze dovesti u pitanje.

Jedino potpuno, dugoročno i odr-živo rješenje za značajnije poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine, kako u 2015. godini tako i u narednom periodu, jesu ekonomske reforme i unapređenje konkurentnosti domaće privrede. Obzirom na limitira-nost domaćeg tržišta i tražnje, jasno je da bez izvozne ekspanzije ne može biti ni privrednog oporavka i ukupnog eko-nomskog razvoja.

Igor Gavran, dipl. oec. n

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organi-zirala je posjetu Grupacije proizvođača vina vodećem međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića –

ProWein 2015 - koji je održan od 15. do 17. marta 2015. godine u Düsseldorfu.

Sajam su posjetili, pored predstavnika Komore, predstav-nici vinarija: PODRUM VUKOJE 1982 d.o.o. – Trebinje, PODRUMI ANDRIJA d.o.o. – Paoča-Čitluk, PODRUMI MANASTIRA TVRDOŠ d.o.o. – Trebinje, VINOGRADI NUIĆ d.o.o. – Crnopod-Ljubuški, KOMRAD d.o.o. VINSKI PODRUM ANĐELIĆ – Trebinje, VINA ZADRO d.o.o. – Domanovići-Čapljina i VINARIJA KEŽA d.o.o. – Ljubuški.

Düsseldorf je impresivno istaknuo svoj ugled metropole za uspješno poslovanje u sektoru proizvodnje vina i jakih alkohol-nih pića. Nakon tri dana sajamske manifestacije, ProWein 2015 je posjetilo oko 5.970 izlagača iz 50 zemalja. Sve vodeće nacije u proizvodnji vina bile su prisutne u devet izložbenih hala, počevši od klasičnih regija Europe, Sjeverne i Južne Amerike i Australije do egzotičnih i novih proizvođača na međunarodnom tržištu.

Široki spektar proizvoda privukao je više od 52.000 posjeti-telja iz 123 zemlje, što je porast od 7% u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zbog povećanog broja stručnih posjetitelja iz SAD-a, Kanade, Srednje i Južne Amerike.

ProWein 2015 jedan je od vodećih industrijskih sajmova na kojem se stvaraju brojne prilike kako za kupce i prodavače tako i za proizvođače. Za vrijeme trajanja sajma oko 40% posjetitelja i izlagača već je potpisalo određene ugovore.

Predstavnici Grupacije proizvođača vina VTK BiH ocijenili su sajam izuzetno korisnim za budući rad. Kroz različit popratni program, predavanja i prezentacije kako na štandovima izlagača tako i na središnjem ProWein forumu, usvojene su nove infor-macije koje će biti od pomoći u budućoj proizvodnji i prodaji bh. vina. Prisustvujući brojnim degustacijama sa različitim te-mama, kao što su SOPEXA sa 100 odabranih francuskih vina, Champagne Lounge, natjecanje MUNDUS VINI, posjetitelji su imali izvanrednu priliku za samostalnu procjenu svih parame-tara kvaliteta vina, kao što su sortne karakteristike, izbalansira-nost, izražajnost aroma, kompleksnost i autentičnost podrijetla. Analizirajući najnovije trendove na europskom i svjetskom trži-štu vina, stanja u proizvodnji, prodaji i potrošnji vina na stranom tržištu, posjeta sajmu omogućila je procjenu budućeg razvoja tr-žišta i mogućnosti izvoza bh. vina.

Mr. sc. Sergej Papoči n

Vinari iz BiH posjetili sajam PROWEIN 2015

INO SAJMOVI


U delegaciji Bosne i Hercegovine, pored organizatora, bili su predstavnici kompani-

ja: Agroimpex d.o.o. (Banja Luka), Smrčak d.o.o. (Zvornik), Šumski plod d.o.o. (Prozor-Rama), Bašo d.o.o. (Velika Kladuša), Herbos Nature d.o.o. (Sarajevo) i Jaffa-Komerc d.o.o. (Mostar).

Organizatori posjete, upriličene u periodu od 2. do 7. 2. 2015. godine, pripremili su tržišne informacije za bh. kompanije, brošuru „Profil BH delega-cije na sajmu Fruit Logistica 2015“ te unaprijed dogovorili sastanke sa poten-cijalnim kupcima.

Tržišni konsultant dr. Martin Schnaider je za bh. proizvođače una-prijed dogovorio 29 sastanaka sa ino-zemnim partnerima - izlagačima sajma, koji se bave uvozom, distribucijom i prodajom navedenih proizvoda na trži-štu EU. Tokom navedenih sastanka, bh. kompanije su imale pomoć od predstav-nika VTK BiH/BHEPA i UNDP-a.

VTK BiH je, u saradnji sa partneri-ma u projektu, obezbijedila i posjetu bh. delegacije Veletržnici u Berlinu gdje su naši privrednici imali mogućnost praktično se upoznati sa organizaci-jom i funkcionisanjem veletrgovaca u Njemačkoj, kao i načinom pakovanja voća i povrća, potrebnom klasom pro-izvoda za EU tržište i sl.

S obzirom da su za naše privrednike, još prije odlaska u Berlin, pripremljene tržišne informacije slijedeće tematike: „Mapiranje tržišta voćem i povrćem u

EU“, „Uvoz i izvoz voća i povrća u EU“, „Segmentacija tržišta i distributivni kanali za voće i povrće u EU“, posjeta Veletržnici u Berlinu bila je praktična dopuna informacijama koje su bh. kom-panije već unaprijed dobile u vidu pisa-nih informacija od VTK BiH/BHEPA.

Dan prije otvaranja sajma, bh. firme, kao i predstavnici UNDP-a, su učestvo-vali na seminaru „Kako se kvalitetno pripremiti za posjetu i izlaganje na saj-mu Frut Logistica“, koji je organizovao SIPPO.

Pored navedenih bh. kompanija koje su u Berlin otputovale u posjetu saj-mu, u okviru SIPPO-vog štanda izla-gale su još dvije naše firme: Plantaže Hercegovinalijek d.o.o. Mostar i Krušik d.o.o. Modriča.

U sklopu posjete sajmu Fruit Logistica 2015, privrednici su imali mogućnost da obiđu i Fresh Conex - sajam mašina i tehnologije vezane za prehrambenu industriju. Kroz ovu ak-tivnost, naše firme su se upoznale sa najnovijim dostignućima na polju mje-renja, sortiranja, pakovanja i etiketira-nja proizvoda koji se nalaze u njihovom proizvodnom asortimanu.

Poslovni sastanci sa potencijalnim kupcima i dobavljačima opreme

Posjeta sajmovima Fruit Logistica 2015 i Fresh Conex ocjenjena je kao veoma uspješna s obzirom na značajan broj kontakata koji su ostvareni tokom nji-

Proizvođači voća i povrća iz BiH posjetili sajam Fruit Logistica 2015

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji i uz finansijsku podršku UNDP-a i Švicarskog programa za promociju uvoza u EU i Švicarsku (SIPPO), organizovala je posjetu sedam bh. kompanija iz oblasti proizvodnje voća i povrća, gljiva, bobičastog voća i ljekobilja sajmu Fruit Logistica 2015 u Berlinu (Njemačka) koji je održan od 4. do 6. februara ove godine.

Izvoz iz sektora voća i povrća oko 110 miliona KMPrema analizama VTK BiH i USAID/Sida FARMA projekta, 2014. godina je, usprkos kišama i poplavama, bila prilično uspješna kada je u pitanju izvoz iz sektora voća i povrća. Ukupan izvoz porastao je za 9% i u 2014. godini je iznosio oko 110 miliona KM. Odlične rezultate već nekoliko godina u nizu po-stiže jagodasto voće, čiji je izvoz porastao za visokih 48%. Izvanredni rezultati zabilježeni su i kod izvoza kruške i jabuke (rast 87%), dok je šljiva nakon rekor-dne 2013. godine u prošloj sezoni značajno podbacila (pad od 65%). Kada je u pitanju povrće, izvozno najbolje stoje svježi kornišoni (rast 17%) i paprike (34%). Značajan pad u izvozu bilježi krompir (30%), dok je situacija sa mladim krompirom naročito loša (pad izvoza 81%), jer ga nismo u stanju izvoziti u EU, pa tako više ni u Hrvatsku. Rast izvoza bilježe i gljive (19%) i šumski plodovi (61%), koji se po carinskoj tarifi vode u sektoru voća i povrća, kao i kesten, čiji je izvoz pao za 38%.

hovog održavanja, a kojih je bilo mnogo više od predviđenih i una-prijed ugovorenih 29 sastanka. Svaka od sedam bh. kompanija to-kom sajma je ostvarila minimalno 15 sastanaka, dok su pojedine firme (koje su određene sastanke ugovori-le i u vlastitom aranžmanu) imale i preko 20 sastanaka.

Tokom sajma Fresh Conex bh. kompanije su zatražile ponude od inozemnih dobavljača opreme koje se odnose na najnovije sušare, sor-tirke i mašine za pakovanje voća i povrća. Cilj je da u narednom pe-riodu bh. firme unaprijede svoje proizvodne procese, te da radnike koje su do sada koristili u procesi-ma mjerenja proizvoda, sortiranja i pakovanja preraspodjele na neke druge proizvodne procese u svo-jim kompanijama, čime bi povećali učinkovitost svojih proizvodnih po-gona i efikasnost uposlenih radnika.

Imajući u vidu značaj ovakvih sajmova za bh. privredu, neophod-no je insistirati i na podršci institu-cija Bosne i Hercegovine u organi-zaciji sličnih sajamskih posjeta, kao i u organizaciji nacionalnih kolek-tivnih štandova na sajmovima koji su međunarodnog karaktera.

Bh. kompanije su, nakon što su posjetile ovogodišnji sajam Fruit Logistica, zainteresovane i za izlaga-nje na istom uz podršku iz budže-ta BiH, s obzirom da same nisu u mogućnosti finansirati izlaganje na prestižnim sajmovima poput ovog zbog veoma visoke cijene izlagačkog (opremljenog) prostora. Naravno, treba imati na umu da je izlaganje domaćih kompanija iz ove branše na međunarodnim sajmovima u inozemstvu uvjetovano klimatskim prilikama u datoj godini i sezon-skim prinosima pojedinih poljopri-vrednih kultura, kao i spremnošću domaćih kompanija za izvoz u EU u smislu posjedovanja potrebnih cer-tifikata i adekvatnih količina traže-nih proizvoda na evropskom tržištu.

Eldina Begović n


Bosna i Hercegovina ove godine peti put je nastupila na najvećem Međunarodnom sajmu namje-

štaja u Evropi, zahvaljujući finansijskoj podršci Vanjskotrgovinske komore BiH.

Lejla Međedović, savjetnica za izvoz u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, sma-tra da je sajam u Kelnu velika prilika da proizvođači namještaja iz naše zemlje uđu na zahtjevna tržišta Evropske unije, ali i ostalih zemalja svijeta.

„Sajam je zaista velika prilika za pro-izvođače namještaja iz naše zemlje. Broj kontakata i novih potencijalnih partne-re koje su bh. izlagači ove godine ostva-rili sigurno će biti veliki poticaj za ovu granu bh. privrede“, kaže Međedović.

U paviljonu Bosne i Hercegovine, po-vršine 210 kvadratnih metara, izlagalo je osam bh. proizvođača namještaja, i to: Babilon iz Tuzle, Bosnian Beech Board iz Visokog, Minalli iz Živinica, Malagić & Divani iz Brčkog, MS & Wood iz Sarajeva, Petroprojekt iz Bratunca, Praktik iz Vogošće i Woodteam iz Ilijaša.

Paviljon Bosne i Hercegovine bio je smješten na “udarnoj poziciji” u Hali 3, segment “Global Lifestyles”, koji je na jednom mjestu prezentirao grupne postavke nacionalnih štandova zema-lja poput Poljske, Rumunije, Estonije, Bugarske, Grčke, Indonezije, Singapura,

Tajvana itd.Naši izlagači prezentirali su razno-

vrsne i kvalitetne proizvode, a nije nedostajalo interesanata, ne samo iz Njemačke i Evropske unije nego i cije-log svijeta.

Kompanije su imale preko 350 kon-

Odlični rezultati nastupa bh. proizvođača namještaja na sajmu u Kelnu

Od 19. do 25. januara u Kelnu je održan Međunarodni sajam namještaja IMM. Svake godine u januaru u Kelnu se sastaju svi bitni izlagači industrije namještaja iz svih krajeva svijeta. Prvi sajam održan je nedugo nakon Drugog svjetskog rata, 1949. godine, a vremenom je izrastao u najveći ove vrste u cijeloj Evropi.

Firmama koje su pretrpjele štete nakon poplava posvećena posebna pažnjaBh. izlagači odabrani su putem transparentnog procesa selekcije prema utvrđenim kriterijima, pri čemu se posebno vodilo računa o spremnosti kompanija da odgovore visokim kriterijima evropskog tržišta u pogledu iskustva u izvoznim poslovima, ispunjavanja standarda i zahtjeva, moder-nog dizajna i prihvatljivog omjera kvaliteta i cijene.

Firmama koje su pretrpjele najveće štete nakon velikih poplava posvećena je posebna pažnja da bi se, usprkos teškoćama, adekvatno pripremile za nastup na tržištu Njemačke i EU, te stekle nove kupce i obnovile postojeće veze na tržištu.

takata sa partnerima iz 50 zemalja, a ve-ćina naših izlagača je i primila narudžbe za konkretne poslove.

Sajam posjetilo 146 hiljada posjetilaca iz 138 zemalja

Organizatori ovogodišnjeg sajma u Kelnu zadovoljni su brojem izlagača, kvalitetom njihovih proizvoda, kao i brojem posjetilaca. Svoje zadovoljstvo nije krio ni Uwe Deitersen, projekt me-nadžer IMM-a.

“Ponovo smo uz IMM sajam namje-štaja spojili i šou Living Kitchen, kojem je to treće izdanje. Povećali smo broj izlagača, a i njihovi proizvodi su mno-go kvalitetniji. Pored toga, kreirali smo mnoge dodatne sadržaje. Sav taj trud naišao je na odobravanje, kako medi-ja tako i izlagača i posjetilaca”, rekao je Deitersen, koji je dao svoje mišljenje i o prezentaciji izlagača iz BiH.

“Prezentacija BiH je vrlo kvalitetna. Zadovoljni smo saradnjom sa bh. izla-gačima. Lično mislim da proizvođači iz BiH, ali i iz drugih zemalja sa istoka Evrope, imaju dobru priliku da pla-siraju proizvode na evropsko tržište. Prednosti su im blizina tržišta, poznan-stva, ali i slični ukusi. U svakom slučaju, imaju prednost u odnosu na proizvođa-če iz Azije. Vjerujem u Evropu i zaista sam sretan kada vidim kompanije iz tih zemalja na sajmu u Kelnu. Uvjeren sam da male kompanije uz dobru pri-premu imaju mogućnost da se probiju na velika tržišta. Naravno, to iziskuje velike prilagodbe. Grupna prezentacija je pravi put, jer mali proizvođači trebaju pomoć. Organizator, kao u slučaju BiH, može te firme uputiti i podržati, te pro-naći nove kontakte, nakon čega će one imati priliku da se razviju i naprave sa-mostalnu prezentaciju. Naravno, uspjeh nije zagarantovan svakome, ali ako želi-te razviti izvoz, IMM Keln je za vas naj-bolja platforma”, zaključio je Deitersen.

Želje direktora sajma su se ispunile. Nakon sedam dana, sajam u Kelnu za-tvorio je svoja vrata sa izuzetno pozitiv-nim rezultatima. Sajam je posjetilo 146 hiljada posjetilaca iz 138 zemalja svije-ta. Od toga je čak 102 hiljade posjetilaca bilo iz industrije namještaja, što je pove-ćanje u odnosu na sjajnu 2013. godinu. Organizatori ističu da su imali veoma visoke standarde, ali da ih je ovogodiš-nji sajam nadmašio i postavio nove, još više standarde.

Od 102 hiljade posjetilaca iz indu-

strije namještaja njih 56.000 došlo je iz Njemačke, dok je 46.000 došlo iz drugih zemalja svijeta, što je povećanje od 13 posto. Ukupno, čak 45 posto posjetilaca iz industrije bilo je izvan Njemačke.

Osjetno je povećanje broja posjetila-ca iz zemalja Evropske unije. Tako je iz Španije ove godine došlo 27 posto više posjetilaca, iz Velike Britanije 20 posto, a iz Holandije 13. Povećan je broj po-sjetilaca iz Francuske, Poljske i zemalja Skandinavije. Vjerovatno zbog politič-ke situacije, manje posjetilaca bilo je iz Rusije. Znatno povećanje zabilježeno je i kada su u pitanju gosti iz Kine i SAD-a.

Bosna i Hercegovina je bila jedina u regiji koja je imala kolektivni nastup kompanija na sajmu IMM, što je svaka-

ko dodatno ohrabrenje i stimulans cije-loj bh. privredi.

Izlagači iz Bosne i Hercegovine se nadaju da će ostvareni kontakti rezulti-rati velikim brojem ugovorenih poslova, što će biti veliki poticaj za bh. industriju namještaja. Svi su iskazali zadovoljstvo organizacijom Vanjskotrgovinske ko-more BiH, koja je odmah po završetku ovogodišnjeg počela raditi na pripremi nastupa na idućem sajmu koji će se slje-deće godine, također u januaru, održati u Kelnu.

Lejla Međedović n


Hercegovine, posebno je istaknuta či-njenica da BiH, iako mala zemlja, za-hvaljujući aktuelnim sporazumima o slobodnoj trgovini koji su na snazi, po-kriva izuzetno značajno i veliko tržište. Takođe je istaknuto da je cijela zemlja bogata prirodnim resursima, te da po-sjeduje velike potencijale za razvoj drv-ne, metalske i elektroindustrije. Ono što je veliki problem u BiH je neiskorište-nost raspoloživih potencijala, posebno u sektoru agrara, odnosno poljopri-vrede, gdje bi se zahvaljujući ekološki nezagađenoj okolini mogli ostvariti značajni rezultati. Pored toga, BiH ima veliku stopu nezaposlenosti, te samim tim predstavlja izvor kvalitetno obuče-nog mladog kadra za koje je posebno karakteristično dobro poznavanje stra-nih jezika.

Pored gospodina Ališkovića, o mo-gućnostima ulaganja u BiH govorila je i zamjenica direktora Agencije za una-pređenje stranih investicija Blaženka Mišković koja je prisutne upoznala sa svim prednostima za ulaganje koje BiH čine povoljnijom od zemalja u okruženju.

U plenarnom dijelu, prisutnima su se obratili predstavnik austrijske pri-vrede u Sarajevu Sigmund Nemeti, ge-neralni direktor Raiffeisen banke Bosne i Hercegovine Karlheinz Dobnigg i direktor kompanije Austronet d.o.o. Kozarac (matično preduzeće Plaspack Netze GmbH) koji su govorili o svo-jim pozitivnim iskustvima, te pozvali austrijske privrednike da slijede njihov primjer i započnu saradnju sa kompa-nijama iz BiH. Kako su i sami naglasi-li, svaki poslovni projekat sa Bosnom i Hercegovinom se mora isplatiti.

Nakon završenih obraćanja i prezen-tacija uslijedila je diskusija tokom koje su privrednici imali priliku od pred-stavnika relevantnih institucija tražiti odgovore i načine rješavanja problema sa kojima se susreću, kao i nejasnoćama po pitanju uslova poslovanja. Neka od pitanja odnosila su se i na iskorištavanje biomase i solarne energije.

O tome kolika je zainteresovanost austrijskih privrednika za poslovanje u BiH svjedoči impozantan broj njiho-vih predstavnika. Naime, konferenciji je prisustvovalo više od 70 austrijskih i oko 30 bh. kompanija.

Nakon plenarnog dijela, održani su B2B susreti tokom kojih su kompanije u direktnim razgovorima iskazale svoj in-teres i predstavile kapacitete i mogućno-

sti kojima raspolažu. Zajednički je stav svih privrednika da je konferencija izu-zetno dobro organizovana i da su razgo-vori bili uspješni, te da se očekuje i rea-lizacija konkretnih poslovnih projekata.

Komora je i ovaj put ispunila svoj za-datak, te odličnom organizacijom i sa-mom realizacijom navedene konferen-cije opravdala povjerenje privrednika. O tome svjedoče i pohvale kompanija od koji su neke prvi put uzele učešće na događajima ovakve vrste, te iskazale in-teres za učešće na istim i sličnim doga-đajima u budućnosti. Mišljenje je da su direktan kontakt i prezentacija poten-cijala i mogućnosti kompanija zainte-

resovanih za poslovanje najbolji načini uspostavljanja kvalitetnih i uspješnih poslovnih projekata.

Obzirom na veliku zainteresova-nost, Komora planira da u saradnji sa Ambasadom BiH u Beču, Privrednom komorom Austrije i relevantnim insti-tucijama u BiH organizuje jednu ova-kvu privrednu konferenciju u Sarajevu kako bi se pružila mogućnost velikom broju bh. kompanija koje nisu bile u pri-lici prusustvovati konferenciji u Beču da i same nađu adekvatne partnere i una-prijede svoje poslovanje.

Danijela Kovač n

Nakon poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine, ostavljajući za

sobom posljedice katastrofalnih razmje-ra po bh. privredu, pokrenut je značajan broj aktivnosti s ciljem pružanja pomo-ći ugroženim u saniranju šteta i ponov-nom pokretanju proizvodnje. S tim u vezi, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Austriji Tanja Milašinović Martinović inicirala je održavanje privredne konfe-rencije u okviru koje bi se organizovala berza ponuda za investitore ili kupce robe, namijenjena posebno firmama koje su pretrpjele štete tokom poplava u BiH (npr. ako je neka firma u poplava-ma izgubila osnovna sredstva, na kon-ferenciji bi mogla tražiti investitora koji bi uložio svoja sredstva u zamjenu za određen dio vlasništva u firmi). Dakle, na događaju bi bile predstavljene inve-sticijske mogućnosti i potražnja za stra-nim tržištem bh. firmi.

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine se odmah aktivno uklju-čila u realizaciju pokrenute inicijative, te je u saradnji sa Ambasadom Bosne

i Hercegovine u Austriji i Privrednom komorom Austrije navedena konferen-cija uspješno realizovana 27. januara 2015. godine u Beču.

Tokom plenarnog dijela konferen-cije, prisutnima su se obratili potpred-sjednik Privredne komore Austrije dr. Richard Schenz, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Austriji Tanja Milašinović Martinović i potpredsjed-nik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić koji su pozdravili prisut-ne te izrazili zahvalnost organizatorima i velikom broju prisutnih privrednika.

Potpredsjednik Egrlić je u svom obraćanju govorio o aktivnostima i ulo-zi Komore, naglašavajući njen značaj i zalaganje za unapređenje bh. privrede i promociju bh. kompanija u zemlji i inostranstvu, kao i pružanje pomoći i podrške kompanijama koje su tokom proteklih katastrofalnih poplava pre-trpjele ogromne štete. Takođe je na-pravio kratak osvrt na poslovnu klimu u BiH, kao i potencijale kojima naša zemlje raspolaže. Istakao je i činjenicu da su Bosna i Hercegovina i Republika

Austrija vjekovima povezane kroz isto-riju, te da su mnogi sistemi rađeni po uzoru na austrijske, što važi i za samo osnivanje Komore.

Mogućnosti unapređenja saradnje

Nakon uvodnih obraćanja, direktor BHEPA-e Enes Ališković je održao pre-zentaciju u kojoj su predstavljeni aktuel-ni podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH i Austrije i potencijali kojima BiH raspolaže, kao i mogućnosti uspostav-ljanja nove i unapređenja postojeće saradnje. Kako je istaknuto, Austrija je jedan od najznačajnijih partnera Bosne i Hercegovine i nalazi se na petom mje-stu po izvozu BiH, dok u uvozu zauzima sedmo mjesto. Spoljnotrgovinska raz-mjena BiH i Republike Austrije u 2014. godini imala je sljedeće vrijednosti izra-žene u evrima: izvoz 392.506.095; uvoz 496.340.918; vrijednost 888.847.014.; bilans -103.834.823; pokrivenost uvoza izvozom 79,08%.

Govoreći o potencijalima Bosne i

KONFERENCIJA

Austrijski privrednici zainteresovani za saradnju sa BiH

O tome kolika je zainteresovanost austrijskih privrednika za poslovanje u BiH svjedoči učešće predstavnika 70 austrijskih kompanija na Privrednoj konferenciji u Beču.


REPUBLIKA FRANCUSKA

Francuske poljoprivredne aktivno-sti primaju značajne subvencije, posebno od EU. Glavni poljopri-

vredni proizvodi su: pšenica, kukuruz, meso i vino.

Prerađivačka industrija Francuske je raznovrsna, a ključni sektori su: teleko-munikacije, elektronika, automobilska, avio te namjenska industrija.

Tercijarni sektor predstavlja skoro 80% BDP-a Francuske i zapošljava sko-ro 75% aktivne radne snage. Francuska je vodeća turistička destinacija u svijetu sa više od 75 miliona stranih turista sva-ke godine.

Izvozni proizvodi

Izvoz je u 2013. godini, prema procje-ni, iznosio 578,6 milijardi USD. Glavni izvozni proizvodi bili su: avioni i heli-kopteri, svemirske letjelice i sl.; lijeko-vi koji se sastoje od miješanih ili čistih proizvoda za terapeutsku ili profilak-tičku upotrebu; automobili i druga mo-torna vozila primarno dizajnirana za prijevoz osoba; dijelovi i pribor za trak-tore, motorna vozila, automobili i druga motorna vozila primarno dizajnirana za prijevoz osoba; naftna ulja i ulja dobije-na od bitumenoznih minerala (isključu-jući sirova) itd.

Glavni izvozni partneri su Velika Britanija, Njemačka, Belgija, Italija i Španija.

Francuska najviše uvozi naftu

Prema raspoloživim podacima i procje-nama, vrijednost uvoza u Francusku u 2013. godini iznosila je 659,8 milijardi USD. Vodeći proizvodi u strukturi uvo-za bili su: naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala, sirova; naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (isključujući sirova); automo-bili i druga motorna vozila primarno dizajnirana za prijevoz osoba; naftni gas i drugi gasoviti ugljovodonici; lijekovi

U FOKUSU

Republika Francuska - Aktuelni ekonomski pokazatelji (2010.-2014.)

Aktuelni ekonomski pokazatelji: 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

GDP (US$mld - tekuće cijene) 2.569,82 2.784,76 2.613,94* 2.738,68 2.862,51GDP po glavi stanovnika (US$) 40.943 44.140 41.223* 42.991 44.73Rast realnog GDP-a (% promjene) 1,.7 2,1 0,3 0,3 0,4Balans tekućeg računa (US$mld) -33,78 -49,00 -57,14* -43,41* -45,18Balans tekućeg računa (% GDP-a) -1,3 -1,8 -2,2 -1,6* -1,6Izvoz (% GDP-a) 25,5 26,9 27,4 27,2Inflacija (% promjene) 1,7 2,3 2,2 1,0* 1,5

*procijenjena vrijednost

Francuska je najveća poljoprivredna sila u Evropskoj uniji i druga poljoprivredna sila u svijetu (poslije SAD-a). Ipak, poljoprivredni sektor predstavlja samo mali dio BDP-a zemlje.

koji se sastoje od miješanih ili či-stih proizvoda za terapeutsku ili profilaktičku upotrebu itd.

Glavni uvozni partneri su Njemačka, Kina, Belgija, Italija i SAD.

Porezi i carine

PDV se primjenjuje na pro-daju roba i pružanje usluga. Standardna stopa PDV-a je 20%, a postoje snižene stope od 5,5% ili 10% koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge robe. Preferencijalna stopa od 2,1% se plaća na neke časopise i lijekove koje refundira sistem so-cijalne zaštite.

Dodatne informacije na: https://dits.deloitte.com/ #TaxGuides

Aida Klemenčić n

Dokumenti potrebni za izvoz:Komercijalna faktura, lista pakovanja, uvjerenje o porije-klu, polisa osiguranja, tovarni list, uvjerenja o kvalitetu, veterinarska, sanitarno i fito-patološko uvjerenja, uvjerenje o fumigaciji i sl. - zavisno od proizvoda i tržišta.Za detaljne informacije o dokumentaciji potrebnoj za određeni proizvod pogledati: Taxation and Customs Union - European com-mission ec.europa.eu/taxation_customs

Carinski režim (prosječne carinske stope po sektorima za 2014. godinu):- Prosječna tarifa vezana za

sve proizvode: 3,7%- Prosječna tarifa vezana za

poljoprivredne proizvode: 18,13%

- Prosječna tarifa vezana za industrijske proizvode: 2,68%

Vanjskotrgovinska razmjena Francuske sa BiH

Bosna i Hercegovina je sa Republikom Francuskom potpisala Sporazum o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o kulturnoj, naučnoj i tehničkoj saradnji, Sporazum o recipročnom poticanju i zaštiti investicija, kao i Sporazum o reorganizaciji dugova između Vlade Republike Francuske i Vlade Bosne i Hercegovine.

Pregled vanjskotrgovinske razmjene Francuske i BiH 2010.-2014. (KM)

2012. 2013. 2014.Izvoz 97.953.321,71 108.462.650,69 125.617.543,33Uvoz 138.653.136,00 124.405.344,66 142.799.056,66Obim 236.606.457,71 232.867.995,35 268.416.599,99Saldo -40.699.814,29 -15.942.693,97 -17.181.513,33Pokrivenost % (I/U) 70,65% 87,18% 87,97%

Prema prikazanim podacima, Bosna i Hercegovina u vanjskotrgovinskoj razmje-ni sa Republikom Francuskom u periodu 2010-2014 ostvaruje trgovinski deficit, odnosno posljednjih pet godina vrijednost uvoza u BiH iz Republike Francuske je konstantno veća od vrijednosti izvoza.

Pregled vodećih tarifa u uvozu 2014. godine

Tarifa Naziv Vrijednost (KM)8703 Osobni automobili i druga motorna vozila 11.697.912,526406 Dijelovi obuće 11.081.682,984107 Goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara 9.518.196,788517 Elektricni aparati za zičnu telefoniju i telegrafi 8.950.262,058429 Samokretni buldožeri, angldozeri, grejderi, … 6.312.510,078414 Zračne ili vakuumske pumpe, … 5.441.278,257210 Plosnati valjani proizvodi od željeza … 2.718.374,138426 Brodske zakretne dizalice; kablovske, mostne 2.597.427,03

3002 Ljudska krv; životinjska krv za upotrebu u terapeutske, profilaktičke ili dijagnostičke svrhe; 2.249.997,52

7222 Šipke i profili od nehrđajućeg čelika: 2.012.269,64Ukupno vodećih 10 62.579.910,97Ukupno uvoz iz Francuske 142.799.056,66

Pregled vodećih tarifa u izvozu 2014. godine

Tarifa Naziv Vrijednost (KM)6403 Obuća sa vanjskim đonovima od gume, plastične 26.955.013,699403 Ostali namještaj i njegovi dijelovi: 14.806.621,587325 Ostali lijevani proizvodi od željeza ili čelika: 8.506.526,699401 Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402), 7.411.601,706405 Ostala obuća: 6.504.666,820307 Mekušci sa ljušturom ili bez ljušture, živi, ... 5.890.254,014413 Zgusnuto (sabijeno) drvo u obliku blokova, ploča, 4.430.566,406204 Kostimi, kompleti, jakne, sakoi, haljine, suknje, ... 4.073.768,818424 Mehanički uređaji (uključujuci na ručni pogon) za

izbacivanje, štrcanje ili raspršivanje tekućine3.477.537,54

8544 Izolovana žica (uključujući emajl. i anodiziranu) 3.107.026,74Ukupno vodećih 10 85.163.583,98Ukupno izvoz u Francusku 125.617.543,33


Savremene tendencije razvoja zema-lja tržišne privrede pokazale su da se obrazovanje i stvaranje ljudskih

resursa nalaze u vrhu prioriteta nacio-nalnih strategija i politika socijalnog, ekonomskog i tehnološkog napretka. Razvijena društva na taj način nužno po-staju društva koja uče. Riječ je o oblicima društvenog organiziranja koji se zasni-vaju na znanju i u kojima obrazovanje i učenje imaju status osnovnih instrume-nata cjelokupnog društvenog razvoja, rješavanja osnovnih društvenih proble-ma i produkcije socijalnih, ekonomskih i tehnoloških promjena.

Modernizacija društva i usmjerenost ka ekonomskom i tehnološkom razvoju podrazumijevaju inoviranje kako općih tako i specifičnih ciljeva stručnog obra-zovanja. U tom smislu, stručno obrazo-vanje u Bosni i Hercegovini treba, prije svega, biti usmjereno na stjecanje struč-nih znanja i razvoj ključnih sposobnosti i vještina neophodnih za uspješan rad, dalje učenje i postizanje veće fleksibil-nosti u savladavanju promjenljivih za-htjeva u cjelini i veću mobilnost radne snage. Pored adekvatnog strukturiranja formalnog sistema obrazovanja, to po-drazumijeva i stvaranje mogućnosti za neformalno učenje i njihovo čvršće po-vezivanje, kooperaciju škole i privrede s ciljem obavljanja kvalitetne prakse, odnosno praktične nastave u oblasti tu-rističko-ugostiteljske struke, kako bi se stvorile realne mogućnosti razvoja i ob-navljanja znanja i sposobnosti tokom či-tavog života.

Više znanja i stručnosti, bolje vještine i sposobnosti i kvalifikacije su jedan od faktora koji određuju poziciju na tržištu rada. Obrazovanje i edukacija predstav-ljaju najbolju investiciju za maksimalno iskorištavanje ljudskih potencijala, što bitno utječe na razvoj konkurentnosti, stvaranje novih radnih mjesta, novih po-

slova i socijalne stabilnosti, a u skladu sa potrebama tržišta rada sa traženim kvali-fikacijama predstavlja realnu potrebu da-našnjice. To je proces stalne nadogradnje i povećanja znanja stečenog u formalnom školskom sistemu sa ciljem da se usavrše postojeće sposobnosti i steknu nova zna-nja i moderne kvalifikacije.

U globalizacijskim procesima, naglom utjecaju tržišne ekonomije, uviđamo kako su nove sposobnosti izuzetno po-trebne. S druge strane, današnja tržišta radne snage zahtijevaju nova zanimanja i neprestano mijenjanje profila vještina, kvalifikacija i iskustva. Nedostaci vještina i njihova neprilagođenost često su jedan od razloga nezaposlenosti u određenim regijama i granama industrije i među marginaliziranim društvenim grupama.

Povećanje konkurentnosti bh. privrede zavisi od ljudi s visokim nivoom kompe-tencija za poslove današnjice i mogućno-sti prilagođavanja poslovima budućnosti. Kompleksnost preduzetničkih usluga i proizvoda u cjelini zahtijeva fleksibil-nu radnu snagu sposobnu prilagođavati se proizvodnim, tržišnim i tehnološkim promjenama. Bosni i Hercegovini je po-treban sistem obrazovanja i osposoblja-vanja koji će moći pratiti i prilagođavati se stalnim promjenama na tržištu rada. Razvoj novih pristupa obrazovanju i os-posobljavanju stvorit će pretpostavke za konkurentnije proizvode, a samim tim i za konkurentniju privredu u cjelini.

Potrebe bh. privrede

Pored obaveznog obrazovanja i ospo-sobljavanja, privrednim subjektima je nužna podrška na nekoliko nivoa: unu-trašnjoj organizaciji i ulaganju u kadro-ve, strateškom planiranju, finansijskom menadžmentu, te usko specijalističkim znanjima i vještinama po sektorima.

Postoji veliki jaz između spremnosti

preduzetnika za ulaganja u unapređenje proizvoda, ulaganja u kadrove i potrebe u skladu s kretanjima na tržištu. Imajući u vidu da u preduzetništvu nema sta-gnacije nego samo napredak ili opada-nje, možemo zaključiti da je podrška privrednim subjektima nužna čim prije. Privredni subjekti, bez obzira na mjesto registracije unutar BiH, imaju i iskazuju iste probleme u poslovanju. Ako se vrlo brzo ne pronađe način za ublažavanje ne-usklađenosti između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada, privreda BiH može zapasti u još veće probleme.

Potrebno je sistemsko prilagođavanje tržištu rada, kvalitetni programi, bolji kvalitet nastavnika i mreža škola uz kvali-tetno osiguranje obavljanja nužne prakse, više praktičnog rada i posjete proizvod-nim kapacitetima pri obrazovanju učeni-ka i studenata za budući poziv. Iskustva govore da su sedmodnevni specijalistički kursevi optimalni za unapređenje znanja u raznim oblastima (kursevi operacija na CNC mašinama, informatički kursevi za odgovarajuće softvere), ovisno o specifič-nostima sektora.

Na osnovu istraživanja koja su urađe-na krajem prošle godine situacija po sek-torima je sljedeća: 1. Sektor tekstila je izvršio značajno re-

strukturiranje i u poslovne procese uvodi mlađe zaposlenike. Deficitarni su prvenstveno KV-obućari s isku-stvom (krojači, šteperi, tehnolozi...), te kadar za konkretna zanimanja u dijelu proizvodnje za šivenje odjeće i obuće.

2. Drvoprerađivački sektor iskazuju in-teres za obukama za drvoprerađivačku industriju na svim nivoima. Iskazuje potrebu za specijalistička znanja za lakirere, CNC obradu drveta, obradu furnira, stolare, obučavanje radni-ka za rad na CNC mašinama, kao i programiranje na istim, modeliranje proizvoda u posebnim programima,

ECOS

Edukacija u funkciji bržeg ekonomskog razvoja

Potrebe za stalnim obrazovanjem i stručnim usavršavanjem postaju sve intenzivnije. Tržišni izazovi, s jedne, i konkurencija, s druge strane, zahtijevaju nove ideje i nova znanja, a koje je u pravilu moguće steći samo kroz organizirano i permanentno obrazovanje i usavršavanje.

PLAN RADA ECOS INSTITUTA ZA EDUKACIJU ZA 2015. GODINU

� Arbitražno rješavanje sporova � Imidž i brendiranje proizvoda

� Radionice za proizvođače svježeg voća i povrća - priprema za sajam FRUIT LOGISTICA 2015 u Berlinu

� Analiza dosadašnjih investicija i perspektiva daljih ulaganja u elektroenergetski sektor i obnovljive izvore energije u BiH

� IRU Akademija - škola za profesionalne vozače i transportne menadžere

� B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima - Modul 6: “Vještine Key Account Managementa”

� Kako iskoristiti turističke potencijale Bosne i Hercegovine?

� International Sales Manager 2015 - Menadžer za međunarodnu prodaju

� Kako poslovati sa Njemačkom? � Radionica “Istraživanje stranih tržišta”

� Uredsko poslovanje � Implementacija međunarodnih ugovora (SPP, CEFTA I EFTA)

� Škola njemačkog i engleskog jezika � Analiza postojećih zakonskih rješenja u trgovini te mogućnosti i načini njihove modifikacije i poboljšanja

� B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima - Modul 4: “Određivanje cijene i vještine pregovaranja cijene”

� Stanje i perspektive industrijskih grana te analiza vanjskotrgovinske razmjene u periodu 2010.-2014. godine

� FIATA škola špedicije � Sistem za upravljanje dokumentima DMS

� Ocjena boniteta preduzeća � Aktuelna kretanja u transportu

� Regionalna konferencija o lobiranju � Seminar “Kako pripremiti izvozni marketing plan?”

� Škola poslovne administracije � Kako lobirati u Vašingtonu

� Regionalna konferencija o javnim nabavkama � Dosadašnje investicije u slobodnim zonama BiH i perspektive za nova ulaganja

� ECDL - Škola računara (1 grupa od 10 učesnika po 7 modula)

� Operativno funkcioniranje slobodnih zona u BiH u svjetlu postojećih zakonskih rješenja - prednosti i nedostaci te mogućnost i načini njihove modifikacije i poboljšanja

� Kako postići uspjeh? - Mape uma � Case Study - predstavljanje uspješnih projekata nekoliko firmi u slobodnim zonama

� Značaj i uloga bankarskog sektora - prezentacija CBBiH � Aktuelna kretanja u špediciji

� Seminar “Fit for Fair” � „Lokalno uvozno carinjenje i ovlašteni primalac“

� B2B marketing: Efikasna prodaja ključnim kupcima - Modul 5: “Diferencijacija i inovacija proizvoda”

� Seminar “Menadžment stranih valuta”

� „Lokalno uvozno carinjenje i ovlašteni primalac“ � Facebook marketing za inostrano tržište

� Primjena radnog prava u menadžmentu ljudskih resursa

� Poslovna inteligencija

� Seminar: U fokusu: “Tržište Holandije” � Značaj i mogućnosti uvođenja informacionih tehnologija i digitalizacije u proizvodne procese bh. kompanija

� Kako poslovati sa Ruskom Federacijom? � Sklapanje međunarodnih trgovinskih ugovora

� Seminar “Savremeni pristup planiranju i organizaciji međunarodnih sajmova”

� Sigurnost podataka kompanija na Internetu i virtualnom svijetu

� Elektronsko uredsko poslovanje � Predstavljanje ponude domaćih IKT kompanija i njihovih programa bh. industriji

� Apliciranje na projekte EU u oblasti edukacije � Team building

� INTERIO/EXTERIO 2015 - “Trendovi u drvnoj industriji” � EU propisi, zakonski propisi (higijenski paket) i svi eventualni projekti u saradnji s ostalim institucijama

� Facebook marketing - Tajne za male biznise (napredni) � Kalkulacija izvozne cijene

� Iskustva Kine - privredni rast


servisere elektroničke opreme za CNC mašine. Može se za-ključiti da ovaj sektor iskazuje najveću potrebu za podrškom oko pružanja relevantnih zakonodavnih okvira, poslovanja i mogućnosti izlaska na druga tržišta, te da je potrebno radi-ti na umrežavanju sektora. Preporučuje se stvaranje drvnog klastera koji će ojačati lokalnu proizvodnju. Potrebna su spe-cijalistička znanja.

3. Metalni sektor pokazuje najveću zainteresiranost za uvođenje inovacija i za unutrašnje osposobljavanje kadrova. Podrška je potrebna u nastavku unapređenja poslovanja i otvaranja poslovanja prema međunarodnim tržištima. Sektor iskazuje najveći interes za strateško poslovno planiranje i mogućnosti finansiranja osposobljavanja i stvaranja novih proizvoda.

4. Prehrambeni sektor konkretno naglašava potrebu za eduka-cijom tehnologa za specifičnu proizvodnju, kao i za specifič-ne potrebe oko prerade povrća. Sektor nije spreman na ula-ganja u obrazovanje i plaćanje vanjskih usluga, te je nužno razraditi modele podrške ovom sektoru. Pored ovih aktivnosti, neophodno je pristupiti osnivanju

centara kompetencija za pojedine sektore u cilju jačanja njiho-ve konkurentnosti. To, npr., može biti centar konkurentnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje za drvni, tekstilni ili metalni sektor i sl. Strukovno obrazovanje mora biti inova-tivno, dostupno, fleksibilno i usmjereno na izgradnju karijere. Preduzetnički centri kompetencija jedni su od alata koji mogu doprinijeti poboljšanju konkurentnosti preduzetništva.

Centri bi radili po sljedećim principima: – izvrsnost nastavnika/predavača/mentora (domaćih i stra-

nih) i visokokvalitetna infrastruktura, – inovativni modeli učenja, – partnerstvo s poslodavcima, – prilagođenost potrebama tržišta rada, – mobilnost nastavnika i učenika, – umreženost sa srodnim strukovnim programima.

edukacija eCOS-a

Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine djeluje na području profesionalnog osposoblja-vanja i permanentnog obrazovanja a svoje programe i projekte obrazovanja implementira u skladu sa EU standardima koji su temeljeni na vrhunskoj kvaliteti, visokoj dodatnoj vrijednosti, modernim, dinamičnim i interaktivnim metodama edukacije i treninga, koji rezultiraju znanjem upotrebljivim u poslovnoj praksi preduzeća. Institut je u proteklih 15 godina intenzivno radio na prekvalifikaciji i usavršavanju radne snage, stjeca-nju znanja i vještina koje iziskuje nova privredna struktura. Dosadašnje aktivnosti ECOS-a bile su usmjerene na spoj teo-rije i dobre prakse, razmjenu iskustava i primjere dobre prakse sa vodećim predstavnicima svih industrijskih grana, inovacija, održivog razvoja i brendiranja proizvoda-usluga. Edukacija s praktičnim primjerima kvalitetne prakse u vrhu je prioriteta ECOS-ovih programa koje Institut želi implementirati i u na-rednom periodu.

Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH će u svom radu biti usmjeren na:

– primjenu savremenih inovacija u oblasti obrazovanja i razmjenu dobre prakse kroz međunarodnu saradnju između strukovnih obrazovnih institucija i lokalnih poslodavaca kroz (aktivnosti) razmjenu dobrih praksi, novih obrazovnih mate-rijala i metoda, saradnju i razmjenu znanja između formalnih i neformalnih oblika obrazovanja i osposobljavanja;

– postizanje brže reakcije na potrebe tržišta rada, pridono-seći većoj konkurentnosti svakog sektora kroz (aktivnosti) nove kurikulume, projekte koji potiču učenje na radnom mjestu i priznavanje kvalifikacija na evropskom nivou;

– kreiranje baze podataka privrednih subjekata kojima ECOS može ponuditi specijalističke treninge i čim prije početi sa konkretnom podrškom prioritetnim sektorima;

– iniciranje i stvaranje partnerstva i vertikalno i horizontal-no umrežavanje sektora u cilju jačanja proizvodnje, okrupnja-vanje poslovanja i izlaska na nova tržišta.

Prilagođavanje potrebama tržišta rada kroz poticanje sarad-nje obrazovnih institucija i poslodavaca s ciljem usaglašavanja obrazovne politike (upisne kvote, kompetencije i kvalifikacije) i kontinuiranog praćenja potreba tržišta rada u oblasti obra-zovanja bit će ključna odrednica u radu Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH.


Projekat „MOJ PROIZVOD” je pokrenut kako bi se šira javnost upoznala s poduzećima koja svojim radom i djelovanjem zauzi-maju istaknuto mjesto u stvaranju sigurnog i stabilnog privrednog

okružja i svojim ogromnim zalaganjem pridonose napretku u Bosni i Hercegovini. Također, projekat ima za cilj promociju i jačanje bh. kom-panija, te stvaranje pozitivnog mišljenja građana o gospodarstvu naše zemlje.

S tim u vezi, projektom je predviđena kontinuirana kampanja u „Dnevnom listu“, i to kroz tjedne objave i promociju kompanija koje po-zitivno djeluju u Bosni i Hercegovini, ne samo u pogledu gospodarskih rezultata već i kroz upošljavanje, suradnju s drugim kompanijama, kao i društveno odgovorni angažman.

Osim navedenih priloga, a uz potporu partnerskih medija, bit će or-ganizirano i jednodnevno stručno predavanje te dodjela certifikata, a sve pod patronatom stručnog žirija koji čine predstavnici komora, profesori i eminentni stručnjaci iz svijeta financija i komunikacija. Nakon struč-nog predavanja i predstavljanja bh. kompanija, sve kompanije sudionice će dobiti certifikat “MOJ PROIZVOD” kojim se obvezuju da će nastaviti s pozitivnom praksom i u 2016. godini.

Promocija i jačanje bh. kompanija kroz projekat „Moj proizvod”

PREDSTAVLJAMO

Predstavljene kompanijePrema preporuci VTK BiH do 12. ožujka 2015. godine predstavljene su kompanije: ■ Tvornica tehnološke opreme (TTO) ■ Novi Jelšingrad ■ Interkomerc d.o.o. Mostar ■ FL Wood d.o.o. Foča ■ PROMO ■ Standard Furniture Factory d.d. Sarajevo ■ Mrkulić company i hotel Hollywood ■ Hotel Sunce ■ Olimpijski Centar „Jahorina“ Pale ■ Baupartner ■ Hering d.d. Široki Brijeg ■ IPSA Institut d.o.o. Sarajevo ■ Grafotex d.o.o. Banja Luka ■ Blicdruk ■ OPZ Agrofarm Žepče

ELMAR d.o.o. Trebinje Faveda d.o.o. Sarajevo

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine partner je projekta „Moj proizvod“ koji realizira DL Trgovina d.o.o. u svojstvu izdavača dnevnih novina „Dnevni list“.


Najvažniji kriterijum prijave (fleksibilna procjena)

Obzirom da je naš prijedlog/ponuda prilično atraktivna, mi smo na našem sajtu posta-vili set kriterijuma koji treba-ju biti ispunjeni kako bismo vam pružili pomoć. Ovi kri-terijumi su veoma fleksibilni. Najvažniji su: broj zaposlenih u MSP-u treba biti između 10 i 250, promet i ukupni bilans stanja ne smije biti veći od 10 miliona evra, i na kraju, ali ne i manje važno, vlasništvo (većinsko) MSP-a mora biti lokalno (bosansko).

Posjeta PUM-ovog eksperta vašem MSP-u

Kada prijava bude prihvaće-na i kada se okonča odgova-rajući proces, dobićete profil odgovarajućeg stručnjaka. Ukoliko prihvatite, počinje priprema posjete. Od vas se očekuje da organizuje-te preuzimanje eksperta sa aerodroma i prevezete ga do prethodno rezervisanog smještaja. Takođe, od izu-zetne je važnosti da i me-nadžment i vi odvojite vri-jeme za ovu posjetu kako bi se razmijenile informacije, inicirale dalje diskusije te eksperti upoznali sa ostalim relevantnim osobama. Pored toga, trebate znati da naši eksperti često ne vladaju lo-kalnim jezikom, te im je po-treban prevodilac ili neko ko će im pomoći a poznavalac je engleskog i/ili njemačkog jezika. Posjetilac će prvi put ostati najviše dvije sedmice, često i kraće (kratke posjete). Tokom posjete daće savjet ili predložiti rješenja koja mogu biti polazna tačka za narednu posjetu u budućnosti (mada najčešće bude samo jedna posjeta).

Primjeri PUM-ovog angažmana u BiH

Proteklih nekoliko godina, PUM je imao nekoliko različitih misija u Bosni i Hercegovini. Evo i nekih primjera:

Inovacije u pekarskoj proizvodnjiU cilju modernizacije rada kroz inovacije u proizvodnji, pekara u Velikoj Kladuši pozva-la je stručnjaka iz inostranstva. Na početku, ideja je bila početi sa korištenjem nove ma-šine za proizvodnju popularne vrste keksa. Međutim, to se ispostavilo težim nego što se mislilo. U potrazi za rješenjem, holandski stručnjak pomogao je pekari da proizvede novu vrstu hljeba i manjeg peciva koje može prodavati u svojih pet supermarketa u Bosni i Hercegovini. PUM-ov tehnolog u oblasti pekarske industrije kasnije je pomo-gao osoblju u obuci za korištenje nove mašine.

PUM-ov ekspert nadgleda prve korake u kompaniji za preradu voćaDva puta ranije, PUM-ov ekspert savjetovao je kompaniju za uzgoj voća smještenu na vrhu brda koje se nalazi u Bugojnu. Za vrijeme prve posjete, kada je veliki dio zemljišta bio očišćen i neprikladan za proizvodnju, ekspert je dao tehničke savjete o sadnji. On se, takođe, konsultovao sa menadžmentom o nizu pitanja u vezi zemljišta, đubrenja, mehanizaciji i transportu proizvoda. Kada se vratio naredne godine, na svoje zado-voljstvo video je da je većina posla bila odrađena. Prvi rasadnici jagodičastog voća bili su u dobrom stanju. Novi rashladni objekat kapaciteta 500 tona svježeg voća bilo je u izgradnji. PUM-ov ekspert nadgledao je svaki korak mlade kompanije na njenom putu. On smatra da je važno za budućnost uzgoja voća u ovom regionu da se tehnički know-how takođe stavi na raspolaganje manjim poljoprivrednicima.

Stručnjaci PUM-a su nezavisni i vrlo često i sami vlasnici MSP-a i/ili menadžeri kompanija. Kao pre-

duzetnika, savjetovaće vas iskusni kole-ga preduzetnik, a ne samo konsultant. Dakle, PUM ima na raspolaganju pra-vog stručnjaka koji vam može pomoći u prevazilaženju mnogih poslovnih izazo-va sa kojima se MSP-i suočavaju.

Čime se mi bavimo?

– Pomažemo malim i srednjim pre-duzećima pružajući im know-how uslu-ge i savjete (Assisting Small/Medium/Sized companies (SME’s) with know-how and advice /bez novca/sredstava/)

– Radimo sa vrlo iskusnim predu-zetnicima (>30 godina); Moto: predu-zetnici za preduzetnike

– Možemo se pozvati na 3.200 ek-sperata/menadžera, radimo širom svi-jeta (u više od 70 zemalja), pokrivajući gotovo svaku oblast privrede (poljopri-vredu, građevinarstvo, metalnu indu-striju, turizam/hotelijerstvo, tekstil, ma-loprodaju itd.)

– Postoji duže od 30 godina, a danas smo najveća agencija za plasman profe-sionalaca u Evropi

– Broj naših sprovedenih projekata u BiH: 43 (2013.), 19 (2012.), 24 (2011.)

vrste pitanja/problema u kojima vam možemo pomoći

Naši eksperti posjeduju temeljna prak-tična znanja o gotovo svim procesima unutar MSP-a, kao što su: proizvodnja/distribucija, operacije, logistika, proda-

ja/marketing, finansije/planiranje, HR, industrijski dizajn i drugo. Također, aktivni smo u svim oblastima privrede. Dakle, možemo vas savjetovati o goto-vo svim temama/problemima na koje naiđete.

Troškovi

PUM-ova pomoć je skoro besplatna. Ne morate platiti konsultantske troš-

kove, jedino troškove smještaja, dnev-ne životne troškove stručnjaka, kao i troškove lokalnog prevoza (prevoz od aerodroma itd.). Troškove avionske kar-te od Holandije do Bosne i Hercegovine snosi PUM. U poređenju sa onim što ćete čuti od konsultanta, to je zaista ve-lika vrijednost za malo novca. Što je još važnije, pružamo vam kvalitetne savjete zahvaljujući širokom iskustvu naših ek-sperata. Gotovo previše dobro da bi bilo istinito!

Kako se prijaviti?Posjetite našu web stranicu www.pum.nl i izaberite željenu jezičku opciju (NL= holandski, EN = engleski itd.). Nakon čitanja relevantne stranice, mo-žete se odlučiti za PUM podršku popu-njavanjem prijavnog obrasca (idite na: ‘apply for advice’).

Još bolje, obratite se lokalnom pred-stavniku za pomoć. Naši predstavnici će biti više nego srećni pomoći vam u davanju potrebnih odgovora u vezi PUM-a. Naši predstavnici su:

– Banjaluka: Marijana Milic/Vesna Luburić (email: [email protected] and/or [email protected])

– Mostar: Ivan Jurilj (email: [email protected])

– Zenica: Senad Pasalić (email: [email protected])

– Sarajevo: Kees Caspers (email: [email protected]) i nakon ljeta 2015. ponovo: Almir Peštek (email [email protected])

Sljedeći korak je procjena vaše prija-ve od strane PUM sjedišta koje se nalazi u Hagu (Holandija). Opis vašeg pitanja/izazova koje treba istražiti veoma je bi-tan jer služi kao osnova odgovarajućeg procesa. U ovom procesu, odgovara-jućem PUM-ovom ekspertu, od 3.200 mogućih kandidata, biće proslijeđena vaša prijava. Što bolje definišete vaše potrebe, veće su mogućnosti za opti-malniji odgovarajući proces. Tokom či-tavog procesa bićete u kontaktu sa svo-jim lokalnim predstavnikom.

PUM - Podrška malim i srednjim preduzećima u BiH

Netherlands Senior Expert (PUM) sponzorisan je od strane Ministarstva spoljnih poslova Holandije i Konfederacije industrije i poslodavaca Holandije. Stručnjaci PUM-a posjeduju izuzetno znanje i dugogodišnje poslovno iskustvo, što im omogućava pružanje savjeta o raznim pitanjima.

PREDSTAVLJAMO


implementirao ACAA sporazum neop-hodno je da:

– postoji odgovarajuća infrastruk-tura u području standardizacije, akre-ditacije, ocjenjivanja usklađenosti pro-izvoda i mjeriteljstva (infrastruktura kvaliteta) u predmetnoj zemlji,

– relevantan dio acquisa bude preuzet i implementiran u domaćem zakonodavstvu,

– saradnja u zakonodavnom po-dručju bude uspostavljena, kao i ne-ophodna tehnička podrška pružena od strane EU,

– zvaničan sporazum (ACAA) iz-među EU i predmetne države bude zaključen.

ACAA se posebno fokusira na tzv. sektore Novog pristupa poput mašina, niskonaponske opreme, opreme pod pritiskom, građevinskih proizvoda, lič-ne zaštitne opreme i sl. Neophodno je da država koja zaključuje ovu vrstu spora-zuma sa EU preuzme sve evropske har-monizirane standarde u domaću stan-dardizaciju, povuče sve tzv. „konfliktne“ standarde, dokaže kompetentnost tijela za ocjenjivanje usklađenosti (npr. ispit-ne laboratorije, certifikacijska tijela itd.) i uspostavi odgovarajući sistem nadzora nad tržištem. Bez obzira što je primje-na evropskih harmoniziranih standarda dobrovoljna (daju pretpostavku o uskla-đenosti proizvoda), neophodno ih je u potpunosti (100%) preuzeti kao domaći standardi u industrijskim sektorima u kojima se namjerava zaključiti ACAA. Za svaku zemlju sa evropskom perspek-tivom je značajno da ove standarde pre-uzme u svoj državni regulatorni okvir. Pored primjene u području Novog pri-stupa, ACAA se može zaključiti i u obla-sti Starog pristupa, uvažavajući princip da sektori moraju biti harmonizirani.

Neophodno je da „horizontalno“ zakonodavstvo koje uspostavlja infra-strukturu za standarde, mjeriteljstvo, certificiranje i akreditiranje te nadzor nad tržištem bude u skladu sa EU siste-mom, odnosno bude preuzeto i imple-mentirano. Krajnji cilj ACAA sporazu-ma je da državi koja se kreće u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja omogući da bude dio unutrašnjeg tržišta Evropske unije za izabrani/e sektor/e.

Bosna i Hercegovine ima uspo-stavljenu i operativnu infrastrukturu kvaliteta u zemlji, odnosno Institut za standardizaciju BiH, određeni broj os-posobljenih tijela za ocjenjivanje uskla-đenosti (nedovoljan broj i za neke od

njih upitna kompetentnost), Institut za akreditiranje BiH (uspostavljen i ope-rativan), Institut za mjeriteljstvo BiH, kao i Agenciju za nadzor nad tržištem BiH. Ovaj sistem tzv. infrastrukture kvaliteta je neophodno dodatno una-prijediti, a u prvom redu sistem tijela za ocjenjivanje usklađenosti kako bi dobili odgovarajući broj kompetentnih, akre-ditiranih i održivih tijela (ispitne i ka-libracijske laboratorije, certifikacijska i inspekcijska tijela).

Pored toga, od izuzetne važnosti je da se izabere grupa ili više grupa pro-izvoda, odnosno sektor/a koji bi bio/li predmet zaključivanja ACAA spo-razuma sa EU, uz napomenu da to mora biti konkurentan izvozni sektor sa značajnim potencijalom rasta. Takav sektor bh. privrede bi trebalo tražiti npr. u oblasti građevinskih proizvoda, sa fokusom na (drvenu) građevinsku stolariju, imajući u vidu značajan izvo-zni potencijal i konkurentne cijene. Naravno, ovo mora biti predmet detalj-ne analize nakon čega bi se trebalo ići na ispunjavanje uvjeta za zaključivanje ACAA sporazuma sa ciljem plasma-na predmetnih proizvoda na zahtjev-no tržište Evropske unije korištenjem certifikata koje su izdala kompetentna prijavljena tijela iz Bosne i Hercegovine tako da ne bude potrebno da kompani-je koje izvoze u EU osiguraju bilo kakve druge certifikate ili ispitne rezultate. Pored toga, problematika osposoblja-vanja odgovarajućih državnih tijela za ocjenjivanje usklađenosti je bitna i sa aspekta zaštite domaćih potrošača od „opasnih“ proizvoda koji se mogu po-javiti na tržištu Bosne i Hercegovine neovisno o njihovom porijeklu.

Ovaj posao treba što prije početi i zajednički realizirati u saradnji sa pri-vrednim subjektima iz predmetnog/ih sektora, Vanjskotrgovinskom komo-rom Bosne i Hercegovine, kao pred-stavnikom privrede, i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odno-sa Bosne i Hercegovine te uz podršku Evropske unije.

Mr. Senad Hromić n

evROPSKI POKReT

(EUROPEAN MOVEMENT/

MOUVEMENT EUROPÉEN)

Evropski pokret je jedna od naj-starijih međunarodnih nevladinih organizacija otvorena za sve politič-ke, ekonomske, socijalne i kultur-ne aktivnosti građanskog društva. Idejni pokretač njegovog osniva-nja je Winston Churchill. Evropski pokret formalno je osnovan 1948. godine s glavnim ciljem da dopri-nese promociji ujedinjene, federal-ne Evrope, zasnovane na poštiva-nju svih osnovnih prava i principa mira, demokratije i prosperiteta, te na principu aktivnog učešća građa-na u političkom životu zemlje.

Sve države članice Evropske uni-je su direktno i članice Pokreta. Aktivnosti ove organizacije sufinan-siraju se dotacijama iz evropskog budžeta, drugih međunarodnih institucija itd. Evropski pokret ima svoja predstavništva u 39 evropskih zemalja i 33 međunarodne orga-nizacije. U Bosni i Hercegovini od 2006. godine djeluje nevladina or-ganizacija Evropski pokret u BiH.

POJMOVNIK EVROPSKIH

INTEGRACIJA

Evropska unija (EU) je najzna-čajniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine te su trgovinske

mjere između Bosne i Hercegovine i Evropske unije regulirane odredbama Privremenog sporazuma (na snazi od 1. 7. 2008. godine), odnosno Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključenog između Bosne i Hercegovine i Evropske unije (16. 6. 2008. godine). Jedinstveno evropsko tržište koje obuhvata 28 drža-va članica i preko 500 miliona potro-šača sa visokom kupovnom moći, izu-zetno je atraktivno za firme iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, evropsko tržište je i vrlo zahtjevno u konkurent-skom smislu tako da samo kompanije

koje su „spremne“, odnosno dovoljno konkurentne mogu dugoročno „opsta-ti“ na istom.

Bosna i Hercegovina na svom putu ka EU mora postepeno usklađivati za-konodavstvo sa EU pravnim naslijeđem (acquis) i osigurati da je uspostavljena odgovarajuća infrastruktura za njego-vu implementaciju. Jedan od problema sa kojim se susreću bh. kompanije pri-likom izvoza proizvoda u EU je nemo-gućnost dobijanja validnih certifikata neophodnih za plasman proizvoda na tržište Evropske unije, odnosno skupo i vrlo često vremenski zahtjevno certifici-ranje koje se mora raditi van zemlje, što dovodi veliki broj izvoznika u konku-

rentski nepovoljnu poziciju i predstavlja jednu od (tehničkih) barijera trgovini. Da bi se olakšala trgovina između EU i država koje se kreću u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja, među ko-jima je i Bosna i Hercegovina, ostav-ljena je mogućnost zaključivanja tzv. sporazuma o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda (ACAA) između Evropske unije i pred-metne države. Ovi sporazumi su važan bilateralni instrument EU koji osigu-rava kako ekonomske tako i političke koristi za obje strane potpisnice imajući u vidu i u cijelosti uvažavajući odredbe odnosno ciljeve WTO-a.

Da bi se uspješno zaključio i kasnije

Jedinstveno evropsko tržište koje obuhvata 28 država članica i preko 500 miliona potrošača sa visokom kupovnom moći, izuzetno je atraktivno za firme iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, evropsko tržište je i vrlo zahtjevno u konkurentskom smislu.

Kako pomoći izvozno orijentiranu privredu BiH da plasira proizvode na tržište EU

Sporazumi o ocjenjivanju usklađenosti i prihvatanju industrijskih proizvoda (ACAA)


izgrađenog autoputa od Banjaluke do Gradiške, počela izgradnja obje dioni-ce autoputa Banjaluka – Doboj ukupne dužine 72 km, da je potpisan ugovor sa kineskom kompanijom „Synohidro corporation“ o projektovanju i izgradnji autoputa Banjaluka – Mliništa, koridora koji bi preko Livanjskog kantona išao do Splita i predstavljao najkraću i naj-bržu vezu tog kraja i srednje Dalmacije sa centralnom Evropom, kao i da su u Federaciji BiH trenutno u izgradnji dvije dionice autoputa na koridoru Vc (Drivuša – Klopče i Svilaj – Odžak), biće jasno da je naša zemlja sasvim si-gurno u velikom infrastrukturnom za-mahu i da predstavlja ogromno tržište za velike svjetske i domaće kompanije koje se bave ovom vrstom posla.

Ovdje svakako treba dodati i činjeni-cu da se na nedavnom sastanku zapad-nobalkanskih lidera u hrvatskom gradu Cavtatu u fokusu regionalne politike našao još jedan autoput koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao sa Istokom. Riječ je o Jadransko-jonskom autoputu, čija bi trasa išla od Crne Gore prema Hercegovini i prolazila kroz Trebinje, Počitelj, Ljubuški i Čitluk, a čiji je poče-tak izgradnje planiran za 2020. godinu.

Sva korist koju će Bosna i Hercegovina imati realizacijom ovih projekata i iz-gradnjom mreže modernih saobraćajni-ca lako je uočljiva kroz nekoliko ključ-nih podataka o panevropskom koridoru Vc, koji Bosnu i Hercegovinu povezuje sa Hrvatskom i Mađarskom, odnosno centralnom Evropom. Tim koridorom biće povezan sjever i jug zemlje, a njego-va trasa prolazi teritorijom na kojoj živi više od 50 odsto stanovništva naše ze-mlje koji stvaraju više od 60 odsto bruto nacionalnog dohotka. Izgradnjom ovog koridora, na najracionalniji i najbrži način bićemo povezani sa susjednim zemljama i Evropom i enormno ćemo povećati potencijal za brži privredni ra-zvoj. Uz sve ovo, izgradnja autoputa na koridoru Vc pokrenuće i brojne prateće privredne aktivnosti, otvoriti nova rad-na mjesta i bitno popraviti kvalitet živo-ta u cijeloj Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, važno je zapamtiti podatak iz ana-lize Ekonomskog instituta Sarajevo koji je, razmatrajući uticaj autoputa na rast privrede, utvrdio da jedna konvertibil-na marka uložena u izgradnju autoputa obezbjeđuje 2,3 KM prihoda u pratećim djelatnostima.

Rekordna godina Međunarodnog aerodroma Sarajevo

Veze Bosne i Hercegovine sa Zapadom i Istokom svakog dana su sve bolje i snažnije i kad je riječ o avio-saobraća-ju. Dokaz je prošlogodišnje rekordno uspješno poslovanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo, kroz koji je, pre-ma podacima tog preduzeća, u 2014. godini prošao 709.901 putnik. U odno-su na 665.638 putnika u 2013. godini, Međunarodni aerodrom Sarajevo zabi-lježio je porast za više od 7 odsto u broju prevezenih putnika. Povećanje je vidlji-vo i u broju avio-operacija, kojih je bilo za 10 odsto više, te u količini civilnog karga, kojeg je prevezeno za 15 odsto više nego u 2013. godini.

Ovome treba dodati i činjenicu da sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo putnike redovno prevozi 11 evropskih

i svjetskih avio-kompanija. Porastao je i broj čarter-letova, a uvode se i nove atraktivne linije. Tokom 2014. godine uvedena je direktna linija Sarajevo – Dubai, a respektabilna avio-kompanija “Swiss” uskoro će uvesti redovne direk-tne letove iz Sarajeva za Cirih i Ženevu.

Bolji poslovni rezultati, odnosno uvećanje dobiti za više od 70 odsto u odnosu na 2013. godinu, otvaraju pri-liku i za nove investicije u infrastruk-turu i opremu na Aerodromu. Kako je najavljeno, investiraće se u rekonstruk-ciju Terminala B, u podizanje nivoa bezbjednosti putnika, aviona, objekata, prtljaga i roba, a biće nabavljena i sa-vremena aerodromska oprema, čime će Međunarodni aerodrom Sarajevo biti u rangu najmodernijih evropskih aero-droma, spreman za najzahtjevnije ope-racije prevoza putnika i roba.

Smiljka Žuža n

Aerodromska taksa – visoka ili ne?Pitanje visine aerodromske takse jedno je od često postavljanih pitanja kad je riječ o poslovanju Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Taksa iznosi 18 evra, a nadležni u Aerodromu kažu da nije riječ o taksi već o putničkom servisu koji se koristi za ulaganje u putničku infrastrukturu, odnosno u sve ono što putnik koristi prilikom svog putovanja sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ova usluga, kako nam je rečeno, naplaćuje se direktno na šalterima, ali samo na letovima kompanije “BH Airlines”, te letovima koji su u kooperaciji sa ovom kompanijom. Kad je riječ o drugim avio-kompanijama, putnički servis uklju-čen je u cijenu karte.

Isti iznos takse ili putničkog servisa kao na Međunarodnom aerodromu u Sarajevu putnici će, na primjer, platiti na aerodromima u Beču i Štokholmu. Regionalno gledano, taksa na sarajevskom aerodromu je među višim. Poređenja radi, taksa u Beogradu iznosi 19,8 evra, u Zagrebu 16 evra, a u Skoplju 14,5 evra.

Kad se pogledaju cijene takse na evropskim aerodromima, slika se ne mije-nja bitnije – cijene taksi variraju od Istanbula sa 12 evra, Minhena sa 12,8, Amsterdama sa 14,8, Moskve, Varšave i Londona sa 15 evra, do mnogo sku-pljih aerodroma kakvi su oni u Rimu (24,3 evra), Frankfurtu (31,2 evra) i u Cirihu (34 evra takse).Svaki novi kilometar autoputa na

koridoru Vc, toj budućoj infra-strukturnoj, privrednoj i integra-

tivnoj žili kucavici Bosne i Hercegovine, kao i kilometri autoputa na pratećim ko-ridorima u izgradnji (autoput Banjaluka – Doboj, autoput Žepče – Tuzla – Brčko – Orašje), značiće i novi razvojni isko-rak naše zemlje na putu ka oporavku privrede, ohrabrivanju domaćih i ino-stranih investitora, te otvaranju velikog broja novih radnih mjesta.

Samo u prošloj godini na koridoru Vc izgrađeno je i pušteno u saobraćaj 35,5 km novog autoputa. Putnom infra-strukturom najvišeg ranga u potpunosti je povezana dionica Zenica jug – Tarčin, kao i završna južna poddionica autopu-

ta na koridoru Vc od Međugorja do gra-ničnog prelaza Bijača prema Hrvatskoj. Najveći objekat na novoizgrađenim di-onicama i dosad najveći infrastrukturni objekat u Bosni i Hercegovini jeste tunel

„1. mart“, čija je ukupna dužina veća od 2.900 m i čija dužina obje tunelske cijevi iznosi 5.680 m.

Ako ovome dodamo činjenicu da je i u Republici Srpskoj, koja ima 26,5 km

TRANSPORT

Infrastruktura BiH, veza sa Istokom i Zapadom

Sa ukupno 92 kilometra izgrađenog autoputa na koridoru Vc i sve snažnijom dinamikom izgradnje modernih saobraćajnica evropskog tipa, te velikih infrastrukturnih objekata na tim saobraćajnicama, Bosna i Hercegovina ostvaruje svoju namjeru da se i sa Zapadom i sa Istokom poveže na najkraći i najbrži mogući način.

Tunel „1. mart“ Prošle godine u saobraćaj je pušten tunel „1. mart“, dosad najveći ikad izgra-đeni infrastrukturni objekat u Bosni i Hercegovini, čija je vrijednost procije-njena na 62 miliona evra.Na izgradnji ovog tunela bilo je angažovano više od 5.000 radnika iz 90 do-maćih kompanija. Iako je u svijetu praksa da ovakvi infrastrukturni objekti podižu cijenu puta-rine, to se u ovom slučaju nije dogodilo. Cijena putarine ostala je ista jer su nadležni imali razumijevanje za ekonomske probleme u kojima žive građani Bosne i Hercegovine.


Kao svjedoci razvoja novih teh-nologija i unapređenja sustava razmjene podataka u cilju sma-

njenja papirologije i olakšanja rada, TIR odjel je prihvatilo izazov i krajem 2014., odnosno početkom 2015. godine zapo-čelo sa primjenom sofisticiranih aplika-cija. Prethodne iscrpne on-line obuke stručnog osoblja TIR odjela su bile pre-duvjet za rad na ASKTIRweb i TIR-EPD aplikaciji.

aSKTIRweb

ASKTIRweb aplikaciju TIR odjela kori-sti kao osnovni alat u upravljanju rizici-ma. ASKTIRweb je najnovija web apli-kacija koja uključuje značajke najboljih sustava za upravljanje TIR karnetima, funkcije AskTIRa (prethodne aplika-cije), ali nudi i mnoštvo dodatnih mo-gućnosti (on-line potpora, automatska provjera podataka).

IRU je razvio ASKTIRweb aplikaciju kako bi olakšao TIR udrugama uprav-ljanje TIR karnetima tijekom čitavog ži-votnog ciklusa, od trenutka naručivanja, do njihovog korištenja, provjere i vra-

ćanja u IRU. ASKTIRweb je osmišljen na način da su uzete u obzir sve budu-će izmjene i dopune TIR konvencije i pravila IRU-a, tako da su TIR udruge sigurne da koriste posljednju dostupnu aplikaciju za upravljanje rizicima i TIR karnetima.

Pored prethodno navedenog, ova aplikacija omogućava on-line kreiranje i slanje deklaracije o gubitku i krađi TIR karneta, automatsku provjeru ovlaštenja za TIR korisnike, a još jedna vrlo važna značajka je da se svi podaci prenose u realnom vremenu, odnosno u trenutku rada. Dakle, nije više potreban poseban server za pohranu i slanje podataka o korisnicima i TIR karnetima, niti po-sebna računarska oprema koja se koristi samo za upravljanje TIR karnetima. Na ovaj način se štede i financijski i ljudski resursi, jer više nije potreban uposlenik koji će svakodnevno po najmanje dva puta raditi na slanju podataka za IRU.

U svrhu zaštite i integriteta sustava, ASKTIRweb je dizajniran kao sigurna platforma, što znači da su svi podaci koji se prenose putem ove aplikacije ši-frirani i sve komunikacije su zaštićene.

TIR-ePD

TIR-EPD aplikaciju besplatno mogu koristiti korisnici TIR karneta (prijevo-znici) kako bi ispunili sve EU zahtjeve iz NCTS/TIR i EORI propisa koji su stu-pili na snagu 2009. godine, uključujući i EU zahtjeve o sigurnosti koji su stupili na snagu 2011. godine, kao i iz Odluke broj 899 Komisije Carinske unije o ob-veznom podnošenju TIR elektroničke preddeklaracije (TIP-EPD). TIR-EPD je u potpunosti sukladna standardima Svjetske carinske organizacije (WCO).

Ova aplikacija je također web apli-kacija koja omogućava svakom TIR korisniku zadržati potpunu tajnost svo-jih poslovnih podataka, izbjegavajući prenošenje podataka trećim osobama, a znatno se skraćuje i vrijeme potreb-no za carinske procedure na graničnim prijelazima.

TIR-EPD trenutno prihvaćaju carine 31 zemlje, a dostupan je na čak 18 je-zika i omogućava automatsku razmjenu podataka između TIR korisnika i carin-skih tijela.

TIR odjel Vanjskotrgovinske komore BiH je dosad organizirao dva seminara/radionice za prijevoznike koji žele be-splatno podnositi elektroničke predde-klaracije, a uposlenici TIR odjela su na raspolaganju i svaki radni dan kako bi pružili potrebnu pomoć.

Kristina Ćurak n

Upravljanje rizicima i TIR karnetima primjenom najnovijih aplikacija

Kao dugogodišnji član (od 1991. godine) Međunarodne unije cestovnih prijevoznika (IRU) iz Ženeve, Udruga međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je početkom 2010. godine pustila u rad i TIR odjel. Protekle godine rada u TIR sustavu su iza nas, ali svake godine je evidentirano povećanje broja izdanih TIR karneta u prosjeku od 30%.

Unutar Evropske unije, nacionalne standarde usvajaju nacionalna tijela za standardizaciju. To često dovodi do protivrječnih standarda i tehničkih poteškoća na unutrašnjem tržištu zbog čega je neophodna redovna razmjena informacija. U tu svrhu, uspostavljene su na-cionalne informacione tačke koje trebaju da omoguće transparentnost tehničkih propisa, standarda i proce-dura za ocjenu usklađenosti. Pored transparentnosti, potrebno je osigurati sistem pomoću kojeg će infor-macije te vrste biti dostupne zainteresiranim stranama, posebno poslovnoj zajednici zemalja članica. Tako i bosanskohercegovačke kompanije, posebno izvozno orijentirane, imaju interes da im se osigura jednostavan pristup informacijama o tehničkim propisima, standar-dima i procedurama za ocjenjivanje usklađenosti u BiH i na tržištima gdje se njihovi proizvodi izvoze. Bosna i Hercegovina ima za cilj da postane punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije i Evropske unije te da, u skladu sa tim, uspostavi neophodnu strukturu, insti-tucije i procedure. Vezano za Odluku o planu aktivnosti za realizaciju programa za preuzimanje tehničkih pro-pisa, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je donijelo odluku da će BiH institucije sarađivati sa Informacionom tačkom koja će se nalaziti u Institutu za standardizaci-ju BiH. Mehanizam uspostavljen evropskom Uredbom 1025/2012 je zasnovan na sporazumu država članica da

obavještavaju i konsultuju jedna drugu i Komisiju prije usvajanja standarda i da izmjene svoje nacrte ako je to neophodno. Kroz transparentnost i razmjenu informaci-ja u fazi predlaganja, države članice su se dogovorile da spriječe pojavu novih prepreka jedinstvenom tržištu.

BAS je odgovoran za uspostavu mreže uz učešće što je više moguće ugovornih strana (trenutno oko 15 relevan-tnih institucija - jedna od njih VTK BiH). Mreža se kon-tinuirano ažurira o najvažnijim dešavanjima vezano za rad Informacione tačke koja je u obavezi da obradi svaki upit vezan za standarde, tehničke propise i procedure za ocjenu usklađenosti. Upit dolazi u BAS Informacionu tačku (direktno ili indirektno preko mreže od strane jedne od 15 uključenih institucija) gdje se vrši njegova obrada/objavljivanje na BAS portalu – mjestu na kojem sve umrežene institucije postavljaju svoje odgovore/ko-mentare vezane za taj upit. Nakon završenog roka, BAS Informaciona tačka sublimira sve odgovore/komentare i primarni primalac zahtjeva prosljeđuje odgovor pošilja-ocu zahtjeva.

Sva pitanja o standardima, tehničkim propisima i proce-durama za ocjenu usklađenosti možete uputiti na mail: [email protected]

BAS ENP (Enquiry Notification Point) SISTEM


To su programi za cjeloživotno učenje: Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig, Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i pro-grami bilateralne saradnje. Na taj način je sedam postojećih programa EU za-mijenjeno jednim. Time se želi povećati učinkovitost, pojednostaviti proces prija-ve, kao i reducirati dupliranje i fragmen-tiranje programa iz oblasti obrazovanja.

Program Erasmus+ namijenjen je učenicima, studentima, nastavnom i nenastavnom osoblju na svim nivoima obrazovanja, mladima između 13 i 30 godina, pojedincima, osoblju i člano-vima organizacija koje rade sa mladi-ma: sportskim radnicima, volonterima i sportistima. Među njima je gotovo 3 miliona studenata u visokom školstvu te učenika i polaznika programa strukov-nog obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, studenti magistarskih studija imat će koristi od novih jamstava za pozajmi-ce osiguranih u saradnji sa Evropskom investicijskom bankom. Programom će se podržavati inicijative strategije Europa 2020, a predstavljat će ključna ulaganja u ljude te investicije u pojedince kojima će se osigurati napredak društva kao cjeline.

Programom Erasmus+ želi se dopri-nijeti ostvarenju slijedećih ciljeva:1. U okviru strategije Europa 2020, sma-

njenju stope prijevremenog napušta-nja školovanja za 10% i povećanju postotka visokoobrazovanih osoba na barem 40% do 2020. godine (kao glavnog obrazovnog cilja).

2. Realiziranju ciljeva strateškog okvi-ra za evropsku saradnju na području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.), uključujući odgovarajuća mje-rila, poput:

a) održivog razvoja partnerskih drža-va na području visokog obrazovanja;

b) općeg cilja obnovljenog okvira za evropsku saradnju za mladu popula-ciju (2010.-2018.);

c) razvoja evropske dimenzije u obla-sti sporta, posebno onog na lokalnom

nivou, u skladu sa direktivama EU; d) promocije evropskih vrijedno-

sti u skladu s članom 2. Ugovora o Evropskoj uniji (Unija je utemeljena na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, ravnopravnosti, vladavine prava i po-štivanja ljudskih prava, uključujući prava manjina).

3. Tolerancije, pravde, solidarnosti i rav-nopravnosti muškaraca i žena.

Korisnici programa Program je otvoren za sve, privatna i javna tijela aktivna u područjima obra-zovanja, usavršavanja mladih i u oblasti sporta. Podržava se formalno i nefor-malno učenje i aktivnosti svih sektora. Prilikom provedbe programa, Evropska komisija i države članice Evropske unije će posebnu pažnju posvetiti naporima da se u ovim programima omogući sudjelo-vanje osobama s poteškoćama u razvoju.

Djelimično učešće biH u programuNakon zvanično iskazanog interesa za djelimično učešće u ovom programu, Bosna i Hercegovina kao zemlja partner može ograničeno učestvovati u defini-ranim programima ERASMUS+ kojim na centraliziran način upravlja EACEA. Slijedom toga, Bosna i Hercegovina može učestvovati u programima: mobil-nost u svrhu učenja, projekti saradnje, izgradnja kapaciteta, podrška refor-mi politika, aktivnosti za mlade i Jean Monnet inicijativa. Djelimično učešće podrazumijeva potpisivanje sporazu-

ma između Bosne i Hercegovine i EU o učešću i plaćanju ulazne karte. U ovoj fazi, Bosni i Hercegovini je omogućeno, pored prethodno navedenih programa, i učešće u evropskim obrazovnim mreža-ma: Eurydice, Euroguidance, Europass i EQF (Evropski kvalifikacijski okvir), te učešće u IT platformama (e Twinning platform - portal namijenjen međuna-rodnoj saradnji u usavršavanju nastav-nog i nenastavnog osoblja od predškol-skog do srednjoškolskog obrazovanja) i EPALE platformi (Evropska platforma za obrazovanje odraslih).

Ko upravlja erasmus + programomGeneralni direktorat za obrazovanje i kulturu Evropske komisije (Directorate-General for Education and Culture - DG EAC) nadležan je za provođenje ovog programa. Programom upravlja Izvršna agencija Evropske komisije za obrazo-vanje, audiovizuelne djelatnosti i kultu-ru (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency - EACEA) koja objav-ljuje pozive za projektne prijedloge, vrši selekciju i evaluaciju projekata, dodjelju-je finansijska sredstva te prati realizaciju projekata. Svi otvoreni pozivi Erasmus+ programa mogu se pronaći na sljede-ćem linku: https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/actions_en.

budžet programa Ovaj sedmogodišnji program ima pla-nirani budžet od 14,7 milijardi eura. Od ukupnog finansijskog iznosa kojim će program raspolagati, 77,5% će se dodi-jeliti sektoru obrazovanja i osposoblja-vanja, a 3,5% će ići na ime kreditnih garancija. Sektor mladih dobiva 10%, a sportski sektor 1,8%. Prijedlog oko ko-načnog budžeta programa trenutno je u fazi rasprave Evropskoga vijeća (28 ze-malja članica) i Evropskog parlamenta, koji će donijeti konačnu odluku o finan-sijskom okviru za period 2014.-2020.

Amir Hujić Amir Čaušević

Erasmus+ je novi program Evropske unije u oblasti obrazovanja, edukacije i sporta, namijenjen, prije svega, mladima za period od 2014. do 2020. godine. Program Erasmus+ obuhvata sve evropske i međunarodne programe, mreže, platforme i inicijative EU u navedenim područjima.

Struktura Erasmus + • Ključna aktivnost 1 - Mobilnost

pojedinaca u svrhu učenja• Ključna aktivnost 2 - Saradnja

za inovacije i razmjenu dobre prakse

• Ključnaaktivnost3-Podrškare-formi politika

• AktivnostiJeanMonnet• Sport

PROGRAMI EVROPSKE UNIJE

Najvažnija novost IPA II je njen strateški fokus, što znači da će finansijska pomoć biti, pri-

je svega, usmjerena na strateške prio-ritete zemalja koje namjeravaju ući u Evropsku uniju, kao i na jačanje teritori-jalne i regionalne saradnje među njima.

Ukupan budžet IPA II za period 2014.-2020. iznosi 11,7 milijardi eura. Oko 4% sredstava će biti usmjereno na programe prekogranične saradnje iz-među zemalja korisnica programa IPA II i država članica Evropske unije. IPA II je osmišljen tako da stvori jedinstveni okvir te da pod zajedničkim instrumen-tom zemljama kandidatima i potenci-jalnim kandidatima olakša prelazak iz jednog statusa u drugi.

Korisnici IPA II programa su: tijela državne uprave, nevladina udruženja, pogranične regije, tijela u javnom vla-sništvu, poslovna zajednica, jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna gospodarstva, zdravstvene ustanove te druga fizička i pravna lica.

Usvajanjem nove Uredbe o usposta-vi instrumenta IPA II ukida se podjela na prijašnjih pet komponenti, a uvo-de se područja politika u okviru kojih će se provoditi različite intervencije. Finansijska pomoć će biti dostupna u svim područjima politika, bez obzira na to da li zemlja ima status kandidata ili potencijalnog kandidata.

Područja politika prema novoj Uredbi podijeljena su na sljedeći način:

a) Proces tranzicije prema članstvu i izgradnja kapaciteta (prijašnja IPA Komponenta I - Pomoć u tranziciji i iz-gradnji institucija) će biti usmjeren ka jačanju reformi javne uprave, podupirat će se aktivnosti usmjerene ka tržišnoj ekonomiji, jedan dio će biti usmjeren za izgradnju institucija i njihovo zakonsko usklađivanje.

b) Regionalni razvoj (prijašnja IPA Komponenta III - Regionalni razvoj)

Osnovni cilj područja politike regio-nalnog razvoja je uskladiti zakonske re-gulative u okviru klimatskih promjena, infrastrukture, zaštite okoliša i upravlja-nje otpadom i vodama.

c) Zapošljavanje, socijalne politi-ke i razvoj ljudskih resursa (prijašnja IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih kapaciteta)

Ovo područje će biti usmjereno na pružanje podrške reformi obrazovanja i obuke, zapošljavanja i politike socijal-ne zaštite. Ova podrška će biti pružena kroz twinning, grantove - javne pozive, tehničku pomoć i nabavke opreme.

d) Poljoprivreda i ruralni ra-zvoj (prijašnja IPA Komponenta V - Poljoprivredni i ruralni razvoj)

U ovom području će osnovni cilj biti uskladiti poljoprivredne politike zema-lja sudionica pretpristupnog programa IPA II sa Zajedničkom poljoprivred-nom politikom Evropske unije.

e) Regionalna i teritorijalna sa-radnja (prijašnja IPA Komponenta II - Prekogranična saradnja)

Kroz program IPA II nastavit će se pružati podrška, i to u obliku podrške programima prekogranične saradnje kao mjerama koji uključuju više zemalja.

Zemlje koje učestvuju u programu IPA II (2014.-2020.) su: Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Albanija, Turska i Kosovo.

U odnosu na prethodnu IPA I, IPA II je predvidjela fleksibilnost, što znači da se novac može prebaciti iz jednog sek-tora u drugi ili iz jedne zemlje u drugu. IPA II traži da se mjeri napredak i puno je strožija nego prethodna IPA I, jer tra-ži indikatore za mjerenje napretka da bi se vidjelo koristi li se efikasno.

Intencija IPA II je da se više foku-sira na realizaciju rezultata u odnosu na definirane ciljeve politike, odnosno sektorske ciljeve i u odnosu na omjer realizacije apsorpcije sredstava, u čemu se i ogleda njihov “sektorski pristup”. Zemlje koje su uspjele da razviju vrlo

jasne predodžbe o stvarnim problemi-ma u pojedinim sektorima u odnosu na nacionalne ciljeve održivog razvoja i evropskih integracija su najbolje pozici-onirane da iskoriste sredstva iz IPA II.

Bosni i Hercegovini će iz sredstava pretpristupne pomoći (IPA II) pripasti 165,8 miliona eura za period od 2014. do 2017. godine, odnosno za period od četiri godine, a ne za period od sedam godina kao što je to slučaj sa ostalim zemljama sudionicama. Tako je nave-deno prema indikativnom strateškom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu, koji je usvojila 15. 12. 2014. godine Evropska komisija. Prema informaci-jama Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine, indikativne go-dišnje alokacije IPA sredstava navedene u dokumentu za 2014. i 2015. godinu iznose po 39,7 miliona eura, od čega se 2,5 miliona eura (2015. godina) od-nosi na podršku nevladinom sektoru u BiH, a ostatak se trenutno programira, za 2016. godinu 42,7 miliona eura, a za 2017. godinu 43,7 miliona eura.

U dokumentu je navedeno kako će zbog nedostatka sveobuhvatnog meha-nizma koordinacije EU pomoć Bosni i Hercegovini biti usmjerena ka sektorima u kojima postoje dogovorene strategije i dostatna koordinacija unutar sektora, te će se uzeti u obzir kapaciteti Bosne i Hercegovine da se ispune ove potrebe.

Za period 2014.-2017., pretpristupna pomoć će obuhvatiti sljedeća dva stupa: demokratija i vladavinu prava. Prvi stup će pokrivati dva ključna sektora: demo-kratiju i upravljanje i vladavinu prava i osnovna prava. Drugi stup će pokriva-ti dva ključna sektora: konkurentnost i inovacije, strategije lokalnog razvoja i obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike.

I na kraju, IPA II fondovi poma-žu razvoju svega onoga što Bosni i Hercegovini očajnički nedostaje: uprava i reforme javne uprave, vladavina prava i osnovna prava, podrška ekonomskog rasta i konkurentnost.

Mersiha Selmanović n

IPA II, kako se navodi na internet stranici o evropskim fondovima (www.europski-fondovi.eu) i u Indikativnom strateškom dokumentu za Bosnu i Hercegovinu (2014.-2017.), predstavlja novi okvir za pretpristupnu pomoć Evropske unije za period 2014.-2020.


Područje glave i vrata na odjevnim predmetimaDjeca do 7 godina

– U odjevnim predmetima namijenjenim za mlađu djecu vezice i vrpce u području glave ili vrata nisu dozvoljene.

– Naramenice su dozvoljene uz uvjet da su izrađene od ma-terijala kontinuirane dužine ili vrpce pričvršćene na pred-nju i stražnju stranu odjevnog predmeta (ne može biti funkcionalna za vezivanje).

– Odjevni predmeti “bez leđa” ne smiju imati slobodne kra-jeve u području kapuljače i vrata.

Djeca 7-14 godina – U odjevnim predmetima namijenjenim za stariju djecu

i mlađe osobe elastične vrpce - osim kod naramenica i odjeće s okovratnom vrpcom - nisu dozvoljene (moguće ozljede očiju i/ili lica!).

– Vezice ne smiju imati slobodne krajeve, one moraju ima-ti petlju. Petlja (omča) ne smije provirivati kada je otvor odjevnog predmeta najviše rastvoren i odjevni predmet ravno položen. Najveća dopuštena dužina opsega (omče) koja proviruje je 150 mm kada je veličina otvora stegnuta na određenu/odgovarajuću veličinu.

– Funkcionalne i dekorativne vrpce ne smiju biti duže od 75 mm.

– Odjeća “bez leđa” (odjeća s okovratnom vrpcom) treba biti bez slobodnih krajeva.

– Naramenice su dozvoljene uz uvjet da slobodni krajevi nisu duži od 140 mm (od mjesta na kojem se vežu).

Područje prsa i struka na odjevnim predmetima

– Slobodni krajevi vezica u području struka smiju proviri-vati iz odjevnog predmeta najviše do 140 mm na svakom svom kraju kada je odjevni predmet najviše rastvoren i

ravno položen. – Remeni ili lente namijenjeni za vezanje na prednjoj strani

odjeće ne smiju biti duži od 360 mm (od mjesta na kojem se vežu).

– Remeni za vezanje na stražnjoj strani odjeće također ne smiju biti duži od 360 mm i za djecu do 7 godina ne smiju da vise ispod donjeg ruba odjevnog predmeta.

Područje leđa na odjevnim predmetima – Dječja odjeća ne smije imati vezice, funkcionalne i de-

korativne vrpce koje izlaze na stražnjoj strani odjevnog predmeta ili koji se trebaju vezati na leđima (osim remena za vezanje ili lenti).

vrpce i vezice na rukavima odjevnih predmeta

– Vezice, funkcionalne i dekorativne vrpce na kratkim ruka-vima odjevnih predmeta su dozvoljeni, uz uvjet da rukavi završavaju iznad lakata i da je najveća dužina provirivanja, kada je rukav maksimalno otvoren i položen na ravno, za mlađu djecu 75 mm, odnosno za stariju djecu 140 mm.

– Kod odjevnih predmeta s dugim rukavima vezice, funkci-onalne i dekorativne vrpce trebaju biti u potpunosti unu-tar odjevnog predmeta.

vrpce i vezice na donjim rubovima odjevnih predmeta

Vezice i vrpce na donjem rubu trebaju u potpunosti biti unutar odjevnog predmeta.

Također, standard propisuje i određene osnovne zahtjeve (za djecu od 0 do 14 godina), kao što su:

– Slobodni krajevi vezica, funkcionalnih vrpci i pojasa za vezanje ili lenti ne smiju imati trodimenzionalne dodatne ukrase (dodatke) ili čvor, te trebaju biti izvedeni tako da se spriječi habanje, npr. pomoću toplinskog ljepljenja ili šivanjem.

– Kada su vezice dozvoljene, trebaju biti pričvršćene za odjevni predmet barem na jednom mjestu koje se nalazi jednako udaljeno od izlaznih tački.

Agencija za nadzor nad tržištem BiH je, svjesna činjenice da dječja odjeća s vrpcama i vezicama predstavlja opasnost koja može završiti smrtnim slučajem, na svojoj internet stra-nici objavila sigurnosno upozorenje u kome su date preporu-ke potrošačima na šta obratiti pažnju u pogledu vrpci i vezica na odjeći kako bi se izbjegle povrede. Navedene preporuke mogu biti korisne kako poslovnim subjektima tako i rodite-ljima pri kupnji odjeće. Također, Agencija za nadzor nad trži-štem BiH i mjerodavne inspekcije Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH provode zajednički projekt nad-zora dječje odjeće s vrpcama i vezicama.

Za sve dodatne informacije o sigurnosti dječje odjeće s vrpcama i vezicama možete kontaktirati Agenciju putem e-maila: [email protected] ili putem telefona 057/ 340 718.

Lidija Lovrić, stručna savjetnica Agencija za nadzor nad tržištem BiH

([email protected])

Djeca ne razmišljaju o sigurnosti proizvoda, ali su za to odgovorni proizvođači, dobavljači (trgovci, uvo-znici) i naravno roditelji. Prvenstveno proizvođači

dječje odjeće, ali i svi ostali gospodarski subjekti, kao što su distributeri ili trgovci moraju osigurati da je odjeća s vrpca-ma i vezicama sigurna sukladno Zakonu o općoj sigurnosti proizvoda (“Službeni glasnik BiH“, broj 102/09) i zahtjevima standarda EN 14682.

Proizvođač može postići prihvatljivu sigurnost proizvoda, ako je proizvod u skladu s standardom BAS EN 14682:2011 Sigurnost dječje odjeće – Vrpce i vezice na dječjoj odjeći – Specifikacije. Navedeni standard utvrđuje sigurnosne zahtje-ve koji se odnose na prisutnost ili dužinu vrpci i vezica na dječjoj odjeći, uključujući kostime za maskiranje i skijašku odjeću, za djecu do 14 godina.

Cilj standarda je spriječiti rizik od gušenja i mogućnost povrede, uzimajući u obzir: dob djeteta, normalno ponašanje i aktivnosti djece za njihovu dob i stupanj razvoja, primjerice, igranje na igralištima, penjanje na stabla, putovanje autobu-som ili vlakom; sposobnost da se brinu o sebi i, gdje je to potrebno, razinu nadzora.

Prema ovom standardu: – dječja odjeća su svi odjevni predmeti koji su s obzirom na

njihov dizajn, proizvodnju ili način prodaje preodređeni da će ih nositi djeca dobi do 14 godina, uključujući i sve odjevne predmete namijenjene za dječake visine do 182 cm i za djevojčice visine do 176 cm.

– vezica je konopac, lanac, tra-ka, uzica ili vrpca izrađena od bilo kojeg tekstilnog ili ne tekstilnog materijala, sa ili bez dodanih ukrasa (doda-taka), kao što su učvršćivači, tekstilne loptice (cofleki), pero ili perlica, koji prolaze kroz prolaz, petlju ili omče, očice ili slično, kako bi se prilagodila veličina otvora ili dijela odjevnog predmeta ili kako bi se sam odjevni pred-met pričvrstio (stegnuo).

– vrpca je konopac, la-nac, traka, uzica ili vrpca izrađena od bilo kojeg tekstilnog ili ne tekstilnog materija-la, sa ili bez dodanih ukrasa (dodataka), kao što su učvršćivači, tekstilne loptice (co-fleki), pero ili perlica, stalne dužine. Standard specifira zahtjeve za sigurnost dječje odjeće ovi-

sno o dobi djeteta, te razlikuje dvije skupine: – SKUPINA MLAĐE DIJETE u dobi do 7 godina starosti i

134 cm visine – SKUPINA STARIJE DIJETE I MLAĐA OSOBA u dobi od

7 do 14 godina, dječaci visine od 134 do 182 cm, djevojčice visine od 134 do 176 cmPredmetni standard ne odnosi se na slijedeće proizvode:

– proizvode za njegu djece i dječju upotrebu (pelene, držači cucle)

– cipele, čizme i sličnu obuću – rukavice, kape, šeširiće s vrpcama i šalove – kravate dizajnirane za nošenje s košuljama ili bluzama – kaiševe i tregere – religijsku odjeću koja se može nositi cijelo vrijeme i sveča-

nu odjeću koja se nosi prilikom religijskih ceremonija ili regionalnih nacionalnih festivala

– posebnu sportsku odjeću i odjeću za određene aktivnosti koja se općenito nosi u ograničenom periodu i pod nad-zorom, npr. kratke hlače za ragbi, ronilačka odjela, odjeća za ples, osim kada se ti odjevni predmeti uobičajeno nose kao dnevna ili noćna odjeća

– kazališne kostime koji se koriste za kazališne predstave – pregače koje se nose preko dnevne odjeće, u ograničenom

periodu i pod nadzorom, kako bi se zaštitila odjeća od prljanja tijekom aktivnosti kao što su bojanje, kuhanje ili tijekom objedovanja.

Standard BAS EN 14682:2011, između ostalog, propisuje i zahtjeve koji se odnose na:

Vezice na dječjoj odjeći – “skrivena opasnost”

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIŠTEM BIH

Djeca su često odjevena u odjeću s vrpcama i vezicama. Takva odjeća je praktična i moderna, ali istovremeno predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost djece zbog mogućeg zaglavljivanja vezica prilikom igre djeteta na opremi na dječjem igralištu ili u vozilima u kretanju, što može dovesti do ozbiljnih ozljeda ili smrti uslijed vučenja za vozilom.


POSLOVNI KLUB je projekt koji je napravljen da svojim partnerima - čla-novima omogući povećanje postojećih poslova kroz:

• Smanjenje informatičkog rasko-raka u odnosu na konkurentne firme sa Zapada

Prema dosadašnjim iskustvima, vid-ljivo je da firme u Bosni i Hercegovini nisu u stanju imati sve potrebne infor-macije o svome poslovanju na dnevnoj bazi, za razliku od, manje-više, svih firmi u Europskoj uniji koje svoje po-slovanje vežu za poslovne podatke koje dobivaju na dnevnom nivou.

• Postizanje znatno boljih rezultata poslovanja korištenjem najnovijih po-slovnih informatičkih rješenja

Prema provedenim istraživanji-ma, firme koje koriste ažurne podatke o svom poslovanju (dnevni promet, dnevna zarada, dnevni troškovi, dnev-na analiza najbolje i najlošije proda-vanih proizvoda, dnevna dugovanja i potraživanja, dnevno dugovanje prema državi...) imaju daleko veću efikasnost i profitabilnost u odnosu na one koje to nemaju.

• Analizu postojećeg poslovanja Na osnovu prikupljenih podataka,

moguće je dobiti informaciju o postoje-ćem stanju u firmi i prijedlog poboljša-nja poslovanja.

• Savjetovanje i poboljšanje komu-nikacije u poslovnoj zajednici u BiH

Mišljenja smo da je komunika-cija između poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini na vrlo lošem nivou. Otvaranjem diskusija (seminari, radio-nice, kongresi) želimo podstaći komu-nikaciju između poslovnih ljudi i omo-gućiti razmjenu poslovnih informacija, kao i zajedničkih nastupa na poslovnim projektima u BiH i Europskoj uniji.

Iz postojećih iskustava, možemo po-svjedočiti da korištenje gore spomenu-tih stavki firmama donosi znatno bolji profit.

Usluge Poslovnog kluba

Prije nego što neka firma bude u mo-gućnosti govoriti o svojim rezultatima, potrebno je da ima podatke u koje se u svakom trenutku može pouzdati. Nažalost, manje od 5% firmi u Bosni i Hercegovini to ima. Zbog toga smo, pri-je nego što bilo šta učinimo za klijenta, osigurali pristup najsvježijim podacima o njegovom poslovanju.

Naša softverska rješenja omogućuju: – najnovije svjetske programerske

alate kakvi se koriste u modernom po-slovanju u svijetu

– sve poslovne informacije dostu-pne odmah, bez obzira gdje se u svijetu nalazili

– jednostavno korištenje - nema po-sebnog uputstva za upotrebu a obuka po operateru/radniku prosječno traje do 15 minuta

– sigurne podatke koji omogućuju normalno poslovanje - jednostavno ču-vanje baze programa sa kojom se vraća-ju podaci, bez obzira na probleme koji su nastali na kompjuteru (virus, bug i sl.)

– sigurnost u svim slučajevima ako nešto ne bude radilo kako treba - kon-stantna podrška u korištenju programa od strane inžinjera, bez vremenskog ograničenja podrške

– odsustvo ograničenja u razvoju vašeg posla - automatsko spajanje više poslovnih jedinica u jedan sistem

Pored navedene usluge, POSLOVNI KLUB organizira obuke za unapređenje poslovanja (prodaja, upravljanje lju-dima, efikasnost zaposlenika, naplata potraživanja, rad sa stranim firmama, korištenje izvještaja u poslovanju za povećanje profita…), pruža usluge po-slovnog savjetovanja, pravljenja poslov-nih planova te nudi uslugu pregovora sa bankama oko kredita i branjenje inve-sticijskih prijedloga.

Više informacija o POSLOVNOM KLUBU potražite na:

www.poslovniklub.ba ili putem e-maila [email protected].

Računovodstvo na bazi najviših svjetskih standardaZa nas računovodstvo nije samo sebi svrhom! Računovodstvo pred-stavlja servis koji treba osigurati informacije SADA i OVDJE.Svi naši članovi imaju mogućnost koristiti računovodstvene usluge najvišeg standarda. Procesuiranje podataka u sadašnjem vremenu (nema zastarjelih informacija), dostupnost informacijama u koje se 100% možete pouzdati (nema prozivanja knjigovođe oko podata-ka o prometu, dugu kupaca prema vama, vašem dugu prema dobav-ljačima, iznosu PDV-a za plaćanje...), smanjenje troškova, vremena po-trebnog za rad na programu, kao i nepotrebnih odlazaka knjigovođi zbog dostavljanja dokumenata o prometu (ulazne i izlazne fakture) - sve to otvara mogućnost za znatno veću efikasnost vaših ljudi.

PREDSTAVLJAMO


EICC BiH PS 1 – mart 2015.Srbijanska firma koja se bavi proizvodnjom začina i snabdijevanjem začinima traži partnere za zajedničko ulaganje za snabdijevanje HORECA grupe (Hotel/Restoran/Kafić) začinima i pakovanjima. Firma je pionir i inovator na srbijanskom tržištu i traži iskusne i pouzdane strane partnere. Srbijanska firma je zainteresovana za saradnju sa stranom firmom kako bi proširila svoju trenutnu ponudu HORECA grupi sa novim začinima, raznim i poboljšanim/novim pakovanjima.EICC BiH PS 3 - mart 2015.Francuska firma koja je specijalizovana za željezničke sisteme traži dobavljače koji se bave obradom limova i pružaju usluge mehaničkog varenja. Od potencijalnog partnera se očekuje da ima sertifikate EN15085 i ISO 9001 i da je u mogućnosti da obezbijedi zavarivanje na željeznici. Francuska firma je jedan od vodećih svjetskih dobavljača željezničke opreme i nudi širok spektar proizvoda i usluga. Od potencijalnog partnera se očekuje pouzdanost i da ima sve tražene sertifikate. Takođe, očekuje se isporuka proizvoda koji odgovaraju tehničkoj specifikaciji u Evropi, u određenom roku, po konkurentnoj cijeni.ICC BiH PS 4 - mart 2015.Mađarska firma koja razvija i proizvodi solarnu uličnu LED rasvjetu i solarnu prostornu LED rasvjetu traži partnera podizvođača/ proizvođača za proširenje svog poslovanja. Firma, takođe, razvija i instalira LED rasvjetne uređaje na konfiguraciji mreže. Firma želi rasporediti dio proizvodnog procesa smanjujući troškove ulaska na novo tržište u Evropi ili inostranstvu. Mađarska firma traži partnera u proizvodnji solarnih panela ili u obradi metala, za dugoročnu saradnju. Firma je zainteresovana za potpisivanje ugovora o proizvodnji, zajedničkom ulaganju ili podizvođačkim aktivnostima sa pouzdanim partnerom.EICC BiH PS 5 - mart 2015.Francuska firma koja je specijalizovana za hranu i pribor za kućne ljubimce, žitarice i sjemena za ptice traži podugovarača koji je u mogućnosti da proizvodi hranilice i kućice za ptice od gline. Od potencijalnog partnera se očekuje da je u mogućnosti da proizvede navedene proizvode kockastog i kupastog oblika. Navedeni traženi proizvodi moraju biti između 30 i 160 cm visine u 5 različitih oblika (specifikacije će biti poslane na zahtjev). Očekivana proizvodnja je 1.000 jedinica za svaki artikal.EICC BiH PS 6 - mart 2015.Turska firma specijalizovana za proizvodnju organskog i hemijskog đubriva, kao i za davanje konsultantskih usluga iz oblasti poljoprivrede traži trgovačke posrednike za svoje proizvode i partnere za zajedničko ulaganje. Firma ima razvijenu široku poslovnu mrežu, širok asortiman proizvoda i iskustvo u međunarodnom poslovanju.EICC BiH PS 7 - mart 2015.Britanska firma, s rastućim globalnim izvozom, koja posluje na međunarodnom farmaceutskom tržištu i poslovno uslužuje više od 70 zemalja, traži dobavljača novih farmaceutskih proizvoda za distribuciju širom svijeta. Ova britanska firma je dobavljač farmaceutskih proizvoda i uslužuje medicinsko tržište, tržište za zdravstvenu zaštitu, bolnice, UN te vlade. Firma ima razvijen sistem rješavanja problema kod otežanog snabdijevanja i nudi razne vrste proizvoda, od kontrolisanih, licenciranih farmaceutskih proizvoda, do generičkih, gotovih, doziranih formi, tj. tableta, kapsula, ampula, otopina, krema i masti, pa sve do finih hemikalija i neorganskih proizvoda. Firma ima 30 godina iskustva u prodaji svih farmaceutskih proizvoda na tržištu Velike Britanije/EU.EICC BiH PS 8 – mart 2015.Mađarsko preduzeće specijalizovano za proizvodnju raznih metalnih proizvoda je u potrazi za partnerima za recipročnu proizvodnju ili podizvođačke aktivnosti. Preduzeće posluje u skladu sa standardom kvaliteta ISO 9001:2008 i posjeduje više od dvadeset godina profesionalnog iskustva u metalnoj industriji.EICC BiH PS 9 - mart 2015.Srbijansko preduzeće, službeni distributer mašina i opreme za industriju gume i plastike, nudi usluge trgovačkog posredništva za proizvođače iz Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Glavne prednosti ovog preduzeća su dugotrajno iskustvo u području distribucije i servisiranja mašina i opreme za proizvodnju plastike i gume, kao i mnogobrojne nagrade i reference koje je postiglo do sada. Ono što se očekuje od potencijalnog poslovnog partnera su profesionalnost i pouzdanost.EICC BiH PS 10 - mart 2015.Španska firma specijalizovana za distribuciju hrane za sportiste, distribuciju slatkiša, orašastih plodova, kolačića, bombona, čokolade i ukusnih proizvoda nudi svoj maloprodajni lanac proizvođačima u Evropi i Kini. Španska distribucijska firma osnovana 1982. godine, lider na tržištu za slatkiše, za hranu za sportiste i ukusne proizvode kao što su kolačići, bomboni, čokolade, sladoledi, orašasti plodovi (sirovi ili prerađeni), grickalice itd., sa velikom distribucijskom mrežom (više od 320 trgovina u Španiji) je zainteresovana za kontaktiranje novih proizvođača navedenih proizvoda. Firmu čini više od 1.000 zaposlenika u 320 prodajnih mjesta ove kompanije sa više od 50 miliona prometa. Firma ima sopstveni online shop slatkiša. Takođe, firma je zainteresovana za franšizne ugovore sa agencijama.

Poštovani čitaoci, putem Evropske preduzetničke mre-

že (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgova-rajućeg poslovnog partnera u inostran-stvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info kores-pondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizaci-ja u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju Infokoma predstavljamo vam nove ponude za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz razli-čitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam pu-tem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i predu-zećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj za-jedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s pre-duzećima čije ponude objavljujemo u na-stavku ili želite da se ponuda Vašeg pre-duzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-ma-ila: [email protected] ili [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon is-punjavanja obrasca koji možete dobiti pu-tem gore navedene e-mail adrese, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podata-ka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemlja-ma u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem centa-ra u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način Vas direk-tno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

Pripremile: Stanislava Sorajić i Mersiha Selmanović n

Poslovna saradnja EICC BiH PS 2 – februar 2015.Litvanska firma specijalizovana za trgovinu radnom odjećom, obućom, ličnom zaštitnom opremom, kombinezonima protiv hemikalija i rukavicama je u potrazi za dobavljačima i nudi usluge trgovačkog posredovanja - distribucije. Firma je osnovana 2009. godine i posjeduje 6 odjela u Litvaniji. Trenutno, firma je u saradnji sa dobavljačima iz Francuske, Irske, Češke, Poljske, Portugala, Njemačke i Velike Britanije. Ova firma posjeduje iskustvo i pouzdanost. Od potencijalnog partnera se očekuje da bude uvoznik radne odjeće i obuće, lične zaštitne opreme, kombinezona protiv hemikalija. Firma je zainteresovana za dugoročnu saradnju. EICC BiH PS 5 – februar 2015.Švedska firma specijalizovana za dizajniranje poklona je u potrazi za proizvođačem biskvita i poslastica različitih ukusa. Firma se bavi prodajom različitih čajeva i pralina napravljenih od čokolade, mekih kremastih slatkiša i karamele. Firma je zastupljena na švedskom tržištu i prodaje svoje proizvode gift šopovima, cvjećarama, knjižarama i prodavnicama gdje se prodaju čaj i kafa. Od potencijalnog partnera se očekuje da pakuje svoje proizvode u celofanu sa približnom težinom od 150 do 180 g, kapacitet dostave treba da bude približno 1 t godišnje, a proizvođač mekih kremastih slatkiša mora imati kapacitet isporuke 15 t godišnje. EICC BiH PS 6 - februar 2015.Poljska firma koja se bavi distribucijom elektrotehničkih proizvoda je u potrazi za proizvođačima elektronskih proizvoda nudeći zastupništvo na poljskom tržištu. Firma posjeduje iskustvo veleprodaje zastupajući klijente i kompanije. Kompanija ima odgovarajuće znanje i iskustvo te logistiku i infrastrukturu. Trenutno, firma distribuira sljedeće proizvode: modularnu opremu, frekvencijske pretvarače, sklopne uređaje, omote, transformatore, pribor za instalacije u stambenim prostorima, pribor za instalacije u industrijskim prostorima itd.EICC BiH PS 7 - februar 2015.Španska firma specijalizovana za mašinstvo, zupčanu transmisiju, zavarivanje i sektore kao što su aeronautika, poljoprivreda, medicina, mašinstvo, energetika i pomorstvo nudi podugovaračke usluge. Firma posjeduje pedesetogodišnje iskustvo na polju mehanike i drugih gore navedenih sektora i ima za cilj stalan napredak u vezi konkurentnih cijena i termina isporuke. Od potencijalnog partnera se očekuje spremnost na sklapanje ugovora o saradnji i podugovaračkih usluga. EICC BiH PS 8 – februar 2015.Britanska firma specijalizovana za elektronsku prodaju je u potrazi za proizvođačima poklona i suvenira i manjih dijelova namještaja radi sklapanja distribucijskog ugovora. Firma je osnovana 2010. godine i ima za cilj proširenje svoje djelatnosti na evropsko tržište. Od potencijalnog partnera se očekuje iskustvo u distribuciji, poklona i suvenira po cijeni do 150 funti i manjih dijelova namještaja po cijeni do 10.000 funti. Kompanije, proizvodi i procedure moraju zadovoljiti EU standarde sigurnosti i kvalitete. EICC BiH PS 10 - februar 2015.Rumunska firma koja se bavi prodajom prirodne kozmetike za njegu lica i tijela, proizvoda za njegu bebe, sredstava za higijenu, njegu stopala, dodataka za prehranu, vitamina, minerala, preparata za mršavljenje i detoksikaciju itd. nudi usluge distribucije za proizvođače prirodne kozmetike i dodataka za prehranu. Njihovi proizvodi su odobreni od strane rumunskog Ministarstva zdravlja.

www.een.ba

EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA

60 INFOKOM – broj 62 – april/travanj 2015.

PE AT POSLOVNOG POVJERENJAČ

CHAMBERTRUST SEALCHAMBERTRUST SEAL

CHAMBERTRUST seal je međunarodni pečat

poslovnog poverenja ustanovljen od strane Svjetske

komorske mreže – World Chambers Network (WCN),

Svjetske komorske federacije – World Chambers

Federation (WCF) i Međunarodne trgovinske

komore – International Chamber of Commerce (ICC).

ChamberTrust je standardizovani komorski alat

ChamberTrust predstavlja verifikacijski pečat kojim

se verifikuju objektivne informacije objavljene na

web stranici jedne kompanije.

koji

omogućava preduzećima širom svijeta da lako

nađu nove poslovne partnere čije je postojanje,

profil, proizvodi i usluge ovjereno od strane

Komore.

Pečat se izdaje na period od godinu dana, uz

mogućnost obnove, ukoliko preduzeće i dalje

ispunjava tražene uslove.

Sve dodatne informacije o mogućnostima za

dobijanje CHAMBERTRUST seal – Pečata komorskog

poslovnog poverenja, zainteresovana preduzeća

mogu dobiti na sljedećoj adresi:

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska

komora Bosne i Hercegovine

BHEPA - Agencija za promociju izvoza BiH

Branislava Đurđeva 10, 71000 Sarajevo

Tel: + 387 33 566-235

e-mail: [email protected]

web: www.komorabih.ba

Koristite

Ovdje možete preuzeti pdf!

Documents

Transcript of Ovdje možete preuzeti pdf!