Mačvanin 2, 3, 5, Marijanovići 3, ':If, 6, Martići 6, Miočinovići 9, Nikići l, Olujići 2, 2, MiheIčići l, l, Pajvančići 2, Perja 4, Perići 6, Pinter 4, R~jter 3, Rogići 2, Rudinovići 6, Ružek 14, 3, Sobolski 6, Spahija 3, Šar­čevići 3, 3, Šmit 7, Štefel 3, Tomaševići 3, Totovići 7, Vorgići 8, Vadek 4, Zorići 4, Žigići L

Od srpskih starih i mnogobrojnih novijih i osobito novih porodica po­stoje u tom selu ove porodice: Ajdukovići l, Anojčići l, 3, Babovići 6, Bačići l, Haćanovići 4, 4, Bandakov 6, Blagojevići, Bjelići 7, 7, Bošnjak 2, Božakovići 6, Božičko 3, Božići 4, 1, Brezbrodica l, 2, 8, l, 18, Ča­vara 5, Čavići 7, 4, 10, Čovići 8, Dimitrovići 2, Dobrići l, 2, 3, 6, Doroški 4, Dragići 4, Drobnjak l, Dragojevići 6, Dugalići 4, Đermanovići 10, Đor­đevići 4, Gaća, Ganjin 2, Građanski 2, Đidara 8, Jankovići 3, 2, Ivanovići 4, Jankovići 3, 2, Jerkovići 4, J orgovići 2, J ovančevići 2, Jovanovići 6, Kelebuda 3, Klajići 7, 3, Kojići 3, Kopčalići 8, 2, Kovačevići 5, 4, 2, 2, Kukulji 2, 3, 4, Kusulja 2, Laketići 2, Ljubičići 2, Macura 5, Mijatovići 3, Milovanovići 6, Miličevići 5, Milinkovići, Mišica 4, Miljkovići 5, Nedelj­kovići 2, Narandžići 3, Nežići 4, Nonkovići 7, Ninići 4, Ostojići 10, 3, Pa­jići 2, Panići 2, Pavići 6, Pavlovići 12, Petrovići 2, 4, 5, Plavšići 6, po­povići 3, Praskići 4, Pribičevići 5, 4, 5, Radojevići 6, Rašula 6, Ribarov 2, Savići l, Slavakovići l, 7, Stankovići l, Stupkin 5, Svilokos l, Šijačići 2, Tešići 3, Tomaševići 3, Trbuk 10, Vila ll, Vlajinići 6, Vujići 9, Zlato­jevići 5, Zlatovići l, Žarkovići 6.

U Oroliku se poslije kriznih teških godina našlo i tridesetak njemačkih porodica. Većina njih bila se 1944. odlučila za preseljenje u Njemačku, a njih nekoliko bilo se po svoj prilici ženjenjem pohrvatilo i ostali su na svojoj zemlji u tom selu.

OTOK

Selo Otok nalazi se Juzno od Vinkovaca zapadno od Komletinaca na ravnu plodnu tlu. Papin legat pohodio je to selo između godine 1333. i 1335. tri puta i dobio je u toj rimokatoličkoj župi osrednju svotu. U da­ljem razvitku to veliko selo steklo je trgovački značaj koji je održalo, raz­vijajući se sve više, sve do dolaska Turaka. Iz gradokmetskoga položaja bili su taj posjed stekli Alšanski, a kada su oni godine 1437. bili izumrli, dobili su ga Talovci. Kasnije su mu se mijenjali posjednici jer je bio vrlo unosan. Na tom velikom posjedu našlo se 1476. jako stanovnilštvo štokav­skoga ikavskoga govora koje je pored samoga glavnoga naselja Otoka držalo i sedamdeset i šest područnih sela. Ona su spomenute godine z·a­pisana ovim redom: Godinovci, Skorotinci, Vrdovo, Četvrtišće, Kemetin­ci, Križev Sad, Hlapotinci, Hatino, Cerjanci, Milišinci, Brdo, Rožinci, Mostac, Borivojevci, Dobroševci, Vitkovci, Kletinei, Milkovci, Brankovci, Grdovci, Virovci, Merjenovci, Strahin-inci, Kopčenovac, Radenovac, Se­linci, Žagrovci, Jakobovci, Gradinei, Markovci, Svinji Grm, Vidoševci, Ozdanovci, Mitroševci, Crita, Reškovac, Dimitrovac, Slobodnjaci, Živa­čine i Halmoš.1

II c&i:aki ]II.aUanl~ tčrteuebuj fold.ruja ill Hu:nj.ad.iak kOl'iban II. 278.

271

To su, dakako, bila naselja pojedinih rodova u većem ili u manjem sKupu, već prema svojem razvitku. Tako je to bilo i u vrijeme. prije. Tu­raka, a isto tako i za njihova vladanja .. Za toga 'vremena ·glavno je bilo ono naselje oko crkve, a tu su se bili okupili i obrtnici i trgovci. Za tur­skoga vremena to se stanje bilo produžilo i hilo je trajalo sve do turskoga raspa.Oko 1700. počelo je saseljavanje toga staroga stanovništva oko puta od Vinkovaca na Savu koji se bio utvrdio nešto južnije od staroga sela i njegovih područnih selaca. To raseljavanje teklo je polagano i za­vršeno je uglavnom oko 1720. Od toga vremena napušten je stari Otok i počeo se razvijati novi koji će sei ovdje opisati.

Na otočkom starom području nije bila od 13. do 16. stoljeća izgrađena nijedna tvrđava ni većega ni m·anjega obujma, te je Otok bio samo trgo­vište s razmjerno velikim područjem na kojem su se nalazile velike pro­strane šume i obilne oranice i livade. Ipak se na tom zemljištu sačuvalo do danaIS u mjesnom na~ivlju ime Gradina. Taj naziv sva,kark,o upućuje na to da se tu u starijem doturskom vremenu nahodilo neko utvrđenje -koje je bilo podig~uto prije turskoga dolaska, te su je bili osnovali Hrva.ti prije sveze s Madžarima za vremena svoga župskoga uređenJa, a možda je bilo nastalo i prije za vladanja koje·ga naroda prije doseljenja Hrvata. Stari Otok bio je izgrađen nešto zapadnije od današnjega na nešto višem polo­ž'aju, a na to upućuje i mjesni naziv »Staro selo«:Seljenje sa toga tla tra­jalo je više vremena, te je i novi Otok nastajao u vremenskim razmacima. Napuštanje toga staroga položaja izazvala je svakako želja da se stanov­ništvo skupi bliže novome putu koji se bio izgradio u istočnijem dijelu.

U dotursko vrijeme postojale su na tlu današnjega Otoka dvije župne crkve: jedna u z·apadnom dijelu u starom naselju, a druga u selu Dimi­trovcima bliže Bosutu sv. Dimitrija. Nije daleko bila otuda ni crkva u IČetvrtištu. U novom Otoku seljani su ubrzo izgradili svoju crk~u, ali, dakako, od drvene građe. Gotovo sva stara sela, koja su sačinJavala stari Otok, održala su se i kroz cijelo šesnaesto stoljeće, ali su se onda u se­damnaestom poč.ela udruživati s drugim većima ili bolje položenima. U osamnaesto stoljeće prešli su u samostalnom ~skupu jedino Ozdanovci,' Gradinei, Strajinci, Vitkovci, Atino i Vrdovo. Ona su se onda II početku osamnaestoga stoljeća postepeno stala saseljavati u Otok, u kojem su se najposlije i izgubila. Tako je onda nastao novi, veliki Otok. Od tih sela razmjerno su bili jaki Ozdanovci iz kojih se raselice nahode u početku osamnaestog·astoljeća u deset sela, a u' Otoku II nekoliko porodica. Prva četiri s~la nalazila su se u blizini novoga Otoka,a osobito Gradinei i Vit­k6vci,te su ta, dva sela postala i u~icetoga novoga mjesta. S druge istočne strane prema Komletincima Vidovo je dalo naziv tome dijelu Otoka, a isto tako i Atino. Tim drugim imenom danas se zove u Komletineima onaj zapadni dio što leži prema Otoku. Raseljenika iz V rdova pod nazivom Vrdolija, Vrdovac, Vrdovski nahodimo u početku osamnaesto·ga stoljeć·a po bližnjoj okolini pa i U.saIDom Vukovaru.

278

Postoji popis porodica uglavnom uzadr~ženih u tome selu koje su po­stojale kroz cijelo osamnaesto stoljeće, a od kojih se velik dio i danas nahodi na tome tlu. Ovdje će se one navesti redom po starim kućnim brojevima, jer u razvitku naSelja i oni mnogo znače. .

BošnjaklBošnjaković; kućni broj ·1, danas 10 porodica sa 26 članova, novi kućni brojevi 99 i 103.

Subašići; kućni broj 2, 8, 9, sudeći po prezimenu postojali su u selu i pod Turcima, te spadaju u najstarije stanovnike u samom tom selu; danas imaju 12 porodica, a samo .24 člana, te se vidi da imaju vrlo malo potomaka.

Čolakovići, kućni broj 3, 252, 325, 515, imaju prezime izvedeno od turske riječi čolak koja znači s·akate ruke; stara zadruga dugo im se održala, te su se njeni član~vi tek u n'ovije vrijeme izdijeli1i i osnovali četiri nove kuće.

Benakovići, kućni broj 4, porijeklom po svoj prilici iz Županje gdje. je toga prezimena mnogo. Razamrli su se već odavna.

Blaškovići, kućni broj 5, kasno S1.\ se podijelili i osnovali su kuću pod brojem 126, a docnije još dvije.

Marijanovići; kućni broj 6, nisu se jače razvijali i rano su se rasuli. Ivanovići, kućni broj 7, razvili su kasnije pet porodica, ali sa malo djece,

te stoje pred razamrćem. Šokčevići, valjda doseljenik, sudeći po prezimenu, iz kraja što su držali

Turci koji su to ime za Hrvate katolike na svojem tlu hili stvorili u značenju nižega društvenoga položaja.; kućni broj 10, 52, 54, 215, 232~ 311, 312, 388, 536, 477, 480, 784, 510. U tih triuaest kuća oni imaju

. 47 članov·a. .-

Subašići; njihov je kućni broj bio i ll, a to pokazuje jasno da su u samom . mjestu Otoku bili jedni od najstarijih stanovnika. Katičići; kućni broj bio im je 12, tik do Subašića, ali su se rano raza'­

mrHo Pavtovići; kućni broj bio im je 13, oni su se r·ano rasuli. Grgići; imali su rano dvije kuće sa brojevima 14 i 15. u početku novoga

sela; kasnije su se nekoliko puta dijelili, te su im kuće nosile brojeve 228, 318, 339, 340, 347, spadaju među prve stanovnike novoga Otoka poslije turskoga ras·pa. Danas imaju 14 kuća sa oko sedamdesetero če­ljadi.

Štivičevići; kućni im je broj 16, a otuda se vidi da su bili jedni od prvih naseljenika u novom Otoku. Kasnije kućni brojevi su im 18, 49, 59, 448, 478, 677, 757, 781, 789, 591,791. Sada imaju 13 kuća sa 57 čla­nQva. Kako se vidi, spadaju u snažnije i naprednije rodov~.

Radulići; imali su·ku6ni broj 17, ali su r!lno izumrli. Kovačići; kućni im je broj bio 19, još uvijek jedan od onih prvih u novom

O~oku. Iz' toga temelja izišlo je s vremenom dvadesetak razdionika, ali

,279

su im diobe vršene kasnije kada se selo već bilo razvilo. D,anas imaju 13 kuća i 54 člana, ali im je već nekoliko rodova izumrlo, te su im kuće došle u tuđe ruke.

Balići; kućni broj im je bio 20, kako se vidi još uvijek na početku novoga Otoka. Dugo im je trajala star'a zadruga, a dijeliti su se počeli tek u novije vrijeme. Danas imaju 19 kuća, ali sa malo čeljadi, u svemu 53 člana.

Nikolići; imali su staru zadružnukuću pored Balić'a pod brojem 21, na početku novoga Otoka. Kasnije su se počeli dijeliti, ali su im se neke kuće rastraćile, te danas imaju samo četiri kuće sa 18 čeljadi~

Vidovići; stari im je kućni broj 27, ali su stekli i staru kuću pod brojem 22. U svojem razvitku oni su razvili još nekoliko kuća, te ih danas ima­ju 5 sal8 čeljadi.

Sotinci; porijeklom su iz sela Sotina iz kojega· su bili pobjegli za ratova­nja oko 1688-1691. U novom Otoku dobili su kućno mjesto među pr­vim naseljenicima pod brojem 23. Kasnije su se dijelili iz osnovne kuće, te danas imaju 6 kuća sa šesnaestero čeljadi.

Tuc·akovići; prezime toga roda pokazuje da im je osnivač, tucajući se od sela do sela, naišao na naselje na tom položaju i osnovao je tu svoje kuće i porodicu između Vidovića i Balića, pod brojem 26. Razvili su s . vremenom veći broj kuća kojih sada imaju 24 sa sedamdesetero če­lJadi.

Gorjanci; sudeći po tome imenu bili su porijeklom iz staroga sela pored Viro va koje se zvalo Gorica, a koje se nalazilo u· blizini Otoka. Moglo se, dakako, dogoditi da su ti naseljenici bili došli iz sela Gorjana kod Đakov,a. Njihov kućni broj bio je 28, a pokazuje da su se rano nasta­nili u novom Otoku. Kasno su se počeli dijeliti, ali ih danas ima samo tri kuće sa sedmero čeljadi.

Ivanetići; kućni im je broj 30, te spadaju među prve naseljenik~ u novom Otoku. Iz osnovne kuće kasno su se počeli dijeliti, ali se nis~ jače raz­vijali. Danas imaju na šest kuČa samo devetnaestero čeljadi.

Vuko.varci; imali su kućni broj 32, a taj pokazuje da su u Oto.kdo.selili rano. u o.samnaesto.m sto.ljeću. Ipak su bili jedni o.d o.nih ko.ji su osnivali novi Otok/o

Galovići; osnovni im je kućni broj34~ te spadaju među prve osnivače no­voga' Otoka. Rano su se počeli dijeliti, ali je ono glavno bilo vršeno ipak kasnije, a bilo je i mnogo jače. Danas taj rod ima osam kuća sa oko 26 članova, uglavnom u onom kasnije izgrađivanom.

Ozd'anovac; osnovni im je kućni· broj bio~35, ali je pod tim prezimenom mogla u tom naselju biti još koja druga porodica. Sama ta riječ ozna­čuje stanovnika koji je bio porijeklom iz staroga sela Ozdanovaca koje je prije Turaka leiailo u ,području oto,čkom. Sve te.po;rodice toga prezi­mena ne moraju biti rod. Oko 1800. zabilježeno ih je pet porodica svakako donekle različno ga porijekla. Danas će ih, biti 23 kuce sa oko 70 čeljadi, kako. se vidi sa vrlo, malo potomaka,.

280

Lagančići; kućn,i broj im je bio 40, a nalazio se gotovo u sredini novoga Otoka. Kasnije su se počeli' diJeliti, ali su razvili sedam kuća u kojima sad·a imaju tridesetak članova.

Bukvići; kućni brojim je 41, a do te osnovne kuće bili su rano izgradili još jednu koja je imala broj 42. U kasnijem dijeljenju razvili su još tri kuće, i to, Qnesbrojevima 196" 224 i 300. Danas ih ima samo jedna kuća sa tri člana.

Dežmići; 'osnovni kućni broj im je 44, te su· se nalazili u' središtu novoga Otoka. Kasnije su ·se počeli dijeliti, te su razvili još četiri kuće, ali su danas pali u pet\kuća samo na deset članova. . ,

Markovići; kućni b~oj im je 45 gotovo u sredini novoga Otoka. Počeli su ·se d~jeliti kasnije, ali su razviI.i malnje po:ro,dice. Danas imaju 'šest kuća, ali sa malo čeljadi. 'i

Šarčevići; osnovni im je broj 50, gotovo usred sela. Kasno su se počeli dijeliti, ali su tada osnovali šest novih kuća, te sada imaju u svemu dyadeset i pet čeljadi.

Pejičevići; stari su rod kojemu je osnovna kuća ležala, u sredini novoga Otoka. Počeli su se iz osnovne kuće dijeliti kasno te im ti domovi nose visoke kućne brojeve. Nisu razvili veći broj potomstva kojega na, jeda­naest kuća' imaju samo nešto.

Kovačevići; kućnio'Snovni broj im je 55, kako se vidi u sredini novog·a Otoka. Nisu se, jače razvijali te su imali samo tri kuće u kojima imaju šestero članova.

Pejići i Peići, stari kućni brojim je 56, kako se vidi u novom Otoku. Nisu uspjeli da se jače razviju, iako su stara porodica na tome tlu.

Mitrovići; (prije i Mitrovi), kućni broj im je 57. Razvili su dosad samo nekoliko porodica, ali danas imaju samo porodicu od dva člana.

Dobošići; kućnijebroj te porodice 58. Nisu se jace razvili im·ajući najviše tri kuće. Danas im je živ (možda) samo jedan član.

Pandžići; kućni im je broj 60, razvili, su s vremenom, pogotovu nešto ka­snije, četiri kuće koje imaju dvanaestero čeljadi. U selu su otkad se počeo izgrađivati novi Otok.

Petrinovići; imaju kućni osnovni broj 61, te sp·adaju u središnje otočko naselje. Glavno im je dijeljenje izvršeno kasnije II toku devetnaestoga stoljeća. Danas ih ima u Otoku osam kuća sa 37, članova~

Sikirica; kućni im je broj 63, ali su pored toga temelja s·agrađene i kuće pod brojem '67 i 69. Kasnije je to prezime promijenjeno u Sikira. Ta se porodica u kasnijim godinama nekoliko puta dijelila te je u njoj nastalo sedam novih kuća~ Pod tim drugim imenom ima sad·a pet kuća sa jedanaestero čeljadi.

Lukinac; taj rod ima stari osnovni kućni broj 66, ali se rano razdijelio i sagradio je nove kuće pod brojevim·a68. i 71. Nešto dalje istočno otuda postojalo je u vrijeme prije Turaka i za njihova gospodstva selo Lukinci koje je u dotursko vrijeme bilo pripadalo posjedu biletinačkom sa sjedištem na tlu između Nimaca i Komletinaca. Oko 1700. to se selo ~asturilo i preselilo u okolna veća. J edan dio tih raseljenika naselio se

.281

itu u Otoku gdje su kućno mjesto bili stekli već u urugoj poli naselja. Dijelili su se već U· drugoj poli osamnaestoga stoljeća, te su već oko 1830. imali desetak svojih razdioničkih kuća sa dosta ljudi. Sada ih ima trinaest kuća, ali samo sa četrdeset i troje čeljadi.

Matijevići; imali su kućni broj 70 iza Lukinaca u kasnijem dijelu novo'ga Otoka, a· tu su hili razvili i novi hroj 72. U kasnijim godinama oni su se rasuli.

Abjanići; osnovni kućni brojevi u novom Otoku bili su im 73 i 74 između Matijevića i Antolovića. Prezime im je bilo načinjeno od ličnoga kalen­darskoga tuđega imena Habijan koje naš svijet izgovara danas obično

, II liku Fabijan. Dugo se nisu dijelili, a danas su osnovali kasnije naj­prije jednu, ·a onda još tri kuće. Danas imaju samo·· pet kuća i dvanae­stero čeljadi.

Antolovići; kućni im je broj bio 75, te im je osnovna stara kuća stajala iza Abjanića. U svojem razvitku bili su razvili jo,š td kuće, a danas ih imaju dvije sa sedmero čeljadi.

Š·ajtovići; osnovna im je kuća u Novom Otoku nosila broj 79, između Galovića i Lukinaea. Prezime im je tuđega porijekla koje su po svoj prilici bili od Turaka primili naši muslimani i donijeli na ovo tlo. U novom Otoku oni su s vremenom bili razvili, osobito kasnije, još šest kuća. Danas ih imaju pet sa dvadesetičetvero čelJadi.

Cupići; kućni osnovni broj im je 81, a taj pokazuje da su još pripadali ranijim naseljenicima. Prezime im je dovoljno. često među Hrvatima na tome tlu. Bili su razvili četiri kuće Qd kojih s·ada imaju dvije sa sedmero čeljadi.

Filipovići; imali su osnovnu kuću između Sikirice i Crnkovića pod bro­jem 83; nisu se mnogo jače razvijali te imaju sada samo dvije kuće, i to sa četvero čeljadi.

Crnkovići; osnovne su im kuće imale brojeve 84 i 86 između Filipovića i Ilijevića, i to· u osnovnom dijelu novoga Otoka. Dijelili su se tri puta, te su tom prilikom bili načinili još pet kuća. Danas ih ima deset kuća sa četrdesetak čeljadi, te predstavljaju rod koji se još dobro razvija.

Ilijevići; imaju osnovni kućni broj 85, prema tome, u daljem dijelu no­vog·a Otoka. U kasnijem razvitku bili su osnovali još tri kuće od kojih danas postoje četiri sa osamnaestero čeljadi.

Sokalići; kućni osnovni broj bio im je 87, a nova im je kuća nosila novi broj 89. Ta druga kuća bila je ostala bez djece, te je u nju 1830. uza­druž!1D neki Colić iz susjedne Paorije. Oni su s vremenom bili razvili još tri kuće pod brojevima 387, 423, 647, ali se kasnije nisu uspjeli bolje razviti ,te danas imaju samo jednu kuću sa četvero čeljadi.

Šuvići; izgra·dili su dvije os:novne :kuće uz SoikaHće pod bl'lojevima 90 i 92. Prezime im je nastalo prema turskoj riječi koja označuje čovjeka što radi ljevački. Oni su se isprva i u daljem toku dobro razvijali i imali su dev~t kuća, a onda su počeli. izumirati. Danas ih ima samo tri kuće sa sedmero čeljadi.

'282

Lovrekovići; osnovni kućni broj im je 93,. u redu pored Šuvića, između Šuvi6a i Matišića. U osamnaestom i' devetnaestom stoljeću nisu se jače razvijali, ali su kasnije postigli četiri kuće, te ih danas ima šesnaestero čeljadi.

Matičići; na svojem temelju oni su odmah izgradili četir{ osnovne kuće sa kućnim brojevima 94, 95, 96 i 97, a onda 'su ih kasnije osnovali još trinaest. Sada ih oni imaju jedanaest sa trideset i troje čeljadi. Još prije ova dva posljednja naraštaja oni su bili u selu jedan od jačih ro­dova.

Lombarovići; stari im je osnovni kućni broj bio 98, te su jamačno po­rijeklomveć iz kojega od starih područnih sela posjeda Otoka. Ime L()mbar postoji' i u našim zapadnim krajevima, a označuje nekakav za­nat .. Počeli su se dijeliti rano u osamnaestom stoljeću· jer su se vrlo dobro razvijali, a to su nastavili i kasnije, te su već oko 1900. imali oko dvadeset kuća. Oni su se i razamirali, te će ih danas biti četrnaest kuć'a sa oko pedesetero. čeljadi.

Skokići; stari osnovni kućni hroj bio im je 100, a pored te kuće bili su izgradili i dvije druge pod brojevima 101 i 102. U kasnijem razvitku oni su podigli još tri nove kuće (328, 573, 760) te danas imaju u tih .šest domova osamnaestero čeljadi, kako se. vidi .. razmjerno malo. S njima će biti, po svoj prilici, istoga porijekla i Skočići koji .su pravilno proveli promjenu ,glasa k ispred i u č.

Bertići; temeljni kućni broj bio im je 104, a onda su do njega izgradili i broj 105, a nešto kasnije i 108 il13. Ti brojevi pokazuju da taj rod nije· isprva stanovao na' tlu starog'a Otoka nego u kojem od mnogobrojnih' starih sela koja su se bila razvila natom velikom području. Taj rod bio se uspješll() dalje širio i imao je u svojem najvećem usponu devet­naest domova. Danas ih ima šesnaest, ali sa vrlo malo podmlatka.

Gradinei; osnovni kućni broj im je 105 između Bertića iLombarovića, a to pokazuje da su doselili iz staroga otočkoga područja na tlo staro­ga mjesta Otoka. I s'amo im ime kazuje da su iz staroga oko godine 1700. raseljenoga sela Gradinaea, koje je u vrijeme prije Turaka bilo nastalo na tlu na kojem su se bili našli ostaci stare neke gradine. To su bile ruševine stare tvrđave osnovane u mnogo starije vrijeme, možda II starom župskom uređenju doseljenih Hrv-ata, a moguće i prije. Taj rod razvijao se osrednje, ima danas sedam kuća sa dvadeset i troje čeljadi, i kako se vidi sa malo djece.

Matokovići; osnovni kućni broj im je 110, a na tom tlu su' izgradili još jednu kuću sa narednim brojem. U' kasnijem razvitku oni su podignuli još pet kuća, ali su u novije vrijeme imali na sedam domova saIn0 dvadeset:ičetvero čeljadi, kako se vidi, s'a malo djece.

Lončarevići; imaju u novom Otoku kućni broj 112, i nisu došli na to tlo jače razvijeni,a nije im ni staro prezime očuvano. Ipak se po visokom kućnom broju vidi da su porijeklom iz staroga otočkoga područja.Raz­vili su dosad dvije kuće s'a osmero čeljadi.

283

Ranabauer; kućni im je broj bio 115, a po tome se broju vidi jasno da je ta kuća osnovana nekako oko 1760. Po predaji, koju su članovi te kuće \sačuvali, Krajina je osnivač·a to-ga roda dovela iz austrijskoga nje­mačkoga područja da podučava starosjedioce na tom tlu u za ono vri­jeme uzornom ratarskom gospodarstvu. Piscu ovih redaka bio je oko 1915. jedan mladi član te porodice u~enik u vinkovačkoj gimnaziji koji mu je to i saopćio. S njime je ta porodica iz Otoka nestala. Njegovi su roditelji bili potpuno pohrvaćeni već u nekoliko naraštaja. Oni su se nosili kao i drugi ratari u tom selu i od njih se nisu ni u čem razliko­vali osim u gradnji svoga prezimena.

Tom-aševići; kuća osnovna nosila je broj 116 te se nalazila iza Rana­bauera, a to dokazuje da je kasnije u 18. stoljeću podignuta. Oni su kasnije izgradili još pet kuća, u kojima imaju dvanaestero čeljadi sa vrlo malo djece.

Sajnovići; stari kućni brojevi su im 118, 119, što dokazuje da su raz­mjerno kasno ušli u novi Otok. Šain je turska riječ i znači sokol, te im je to fme nastalo pod utjecajem muslimana u starom Otoku. To.ga pre­zimena ima i u susjednoj Privlaci i u Vinkovcima. Za te u drugom mjestu sačuv-ana je predaja da su bili muslimani. Taj se rod u Otoku u osamnaestom i devetnaestom stoljeću vrlo dobro razvijao, osobito u tom drugom vremenu, te su imali petnaestak kuća. Kasnije su počeli slabiti, te sada imaju jedanaest kuća sa trideset i šestero čeljadi sa vrlo malo djece. . ,

Trbljanići; temeljni kućni broj im je 130, a to dokazuje da su sa staroga otočkoga područja ušli u novo naselje kraj novoga puta kasnije. Na tom novom temelju bili su sagradili tri osnovne kuće pod brojevima 130, 131, 132. Dalje kasnije oni su se neprestano vrlo dobro razvijali 'te su razvili trideset i dvije kuće. U nji'ma ima dana-s oko 'Osamdesetero čeljadi. Otuda se jasno vidi da u tome jakome rodu ima danas raz­mjerno malo djece.

Augustinovići; osnovna kuća bila im je sagrađena iza onih temeljnih roda Trbljanića, te je stekla kućni broj 133. On dokazuje da su na novi glavni put bili sa svo-ga staroga položaja u zapadnom dijelu područja stigli kasnije nego mnogi drugi rodovi. Razvili su kasnije samo još dvije kuće (brojeve 329, 330). Danas oni imaju samo jednu kuću, ali sa šestero čeljadi.

Brnatovići; stari kućni broj im je 142 iza Šajnovića i Mitrovića. Nisu bili razvili mnogo kuća, ali ih sada ipak imaju 3 sa trinaestero čeljadi.

Sabo; u selu i Sabojčići, kućni broj im je 143, a on pokazuje da su u novi Otok prišli kasnije sa područja onoga staroga. Oni se nisu jače razvijali, te danas imaju samo tri kuće sa dv-anaestero čeljadi.

·Sučići; kućni im je broj stari 147, a tD znači da su u novi Otok bili sišli u kasnijim godinama. Nisu imali sreće da se više razviju,ali danas imaju dvije kuće sa devetnaestero čeljadi. .

Čurići; kuća im je sagrađena pored Sučića te im je kućni broj bio 148. Bili su razvili kasnije još dvije kuće koje su se i održale te imaju sada njih tri sa osmero čeljadi.

284

Braovac; kuću -su u novom Otoku ·podignuli kasnije te su stekli kućni broj 149. Ime im potječe od riječi Brahovo kako se bilo zvalo malo selo ili na području staroga Otoka i1inegdje II okolini. Bili su razvili već u osamnaestom stoljeću, -a pogotovu u devetnaestom, još osam' no­vih porodica. Danas su ih četiri kuće sa osamnaestero čeljadi, po čemu se vidi da su nešto ja-če razvijeni.

Trgovčevići; osnovni kućni broj imali su 169, već podalje od središta, što znači da su se tu bili n-ašli kasnije. Razvili su bili samo jednu. kuću, a i ta se rasula' u dvadesetom stoljeću.

Brbatovići; imaju stari kućni broj 205, otkuda se vidi da su razmjerno kasno izgradili zadružnu kuću u novom Otoku. Bili su razvili pet ku­ća, -ali danas ih imaju samo dvije sa malo djece.

Matijaševići; sišli su iz staroga Otoka u novi kasnije u osamnaestom sto­ljeću i' stekli su kućni broj 216. Tu su se ubrzo porazdjeljivali II četiri kuće, ali su se dalje vrIo dobro' razvijali te su razvili dvadeset kuća. Danas ih ima osamnaest domova, ali sa malo djece.

Lučići; našli su se već kasno u- novom Otoku, te su stekli i visok novi kućni broj 238, a kasnije i još jednu kuću. Danas imaju dvije porodice! sa devetero ČeJjadi.

Vukovići; stekli su već kasno kućni broj 285, a onda su kasnije razvili dvije kuće. Danas postoje tri njihove porodice, svaka s-a po dva člana.

Pavešići; u tome selu oni su već u kasnim godinama osamnaestoga stolje­ća, te .su dobili kućni broj 291, malo dalje od Vukovića. Razvili su još

- dvije porodice, te one imaju sada šestero čeljadi.

Kako se vidi, starosjedioci u Otoku sa nešto doseljenika iz bližnje oko­line u dobroj su snazi počeli svoje razvijanje u novom Otoku koji je-na­stao isto1čnije od staroga. Taj napredakhio je jak II cijelom osamnaestom -stoljeću, a nastavio se u gotovo toj istoj mjeri i u prvoj polovini devet­naestoga stoljeća. Početak nazadovanja počeo se osjeć-ati pod kraj dva­desetoga stoljeća, osobito poslije ukidanja Krajine. Tada su se u tom selu po'čele kidati zadruge koje su se u daljnjim godinama gotovo sve raz­vrgle. To je poslije dovelo i do .smanjivanja porođaja koje se osjetilo u vrIo jakoj mjeri u mnogim porodicama~ Danas ima velik hrojstarinačkih kuća koje imaju m,alen hroj djece, i to kod onih jakih rodova koji će se doskora ili sasvim istra čiti, iIi će barem u velikoj mjeri oslahiti. Te pri­like bile su i povod da je veću drugoj poli devetnaestoga stoljeća u tom selu počela dolaziti stara ratarska zemlja na prodaju k()ju su kupovali i ljudi iz sela, ali i naši doseljenici. Na taj na-čin navedeni .su na tu stranu i doseljenici iz okoline, ali i iz naših z-apadnijih krajeva. Ip.ak treba utvr­diti da se sviti doseljenici nisu bili uspjeli ustaliti u svojim nasljednici~ ma na tome tlu. To su postigli hračni parovi od kojih su se neki dobro razvili, pokupovavši kuće i polja ili naučivši kakav obrt.

Kao i drugdje u istočnoj Slavoniji i u Otoku se mogu naći naseljenici, doduše neu većem broju, izsusjedriih slavonskih krajeva, ali se oni neće navoditi u ovom prikazu. Tu će biti .. govora o nastanjivanju naših naj­boljih naseljenika, onih iz Dalmacije i onih iz Like i Gorskoga kotara.

285

Iz turskoga vremena Otok je prešao u novo stanje od godine, 1700. d-alje sa većim brojem stanovništva, skupljenim na svojem starom pod­ručju. Biskup vizitator našao je u tom selu 1729. već 551 čeljade; broj koji je u naselju na tom zemlHštu u Oo to vrijeme bio rijedak. Oko 1830. graničarski popis, utvrdio je u tome selu 134 kuće sa gustim stanovniš­tvom. Tridesetak -godina kasnije, kada su se velike zadruge već počele kidati, našli su tu 239 kuć-a sa 3027 krajišničkih stanovnika. Na jednu kuću otpadalo je tada poprijeko dvanaestero čeljadi. Stanovništvo u tome selu bilo je tada jače nego u inače velikim i jakim selima tu u susjedstvu II Komletincima, Nim Cima i u malo d-aljem Ivankovu~

Krizu između 1880. i 1890. osjetilo je to jako stanovništvo vrlo teško. Velike zadruge su se zbog nestašice novca i svoga teškoga položaja u prvom redu porazdjeljivale, a onda su nove porodice stale da se brane od

_ većeg-a broja djece. Tada je rađanje palo osjetno, te je broj staroga na­selja pao na 2080, a padao je i dalje iz godine u godinu. Danas broj če­ljadi ustarinačkom ° stanovništvu jedva će dotjerati do dvije tisuće, ali će se i taj broj s vremenom sve više snižavati.

Na sreću razvijanje stanovništva, danas upotpunjuju mnogi doseljenici koji se puno bolje razvijaju nego starosjedioci. U 'tome prednjače osobito Dalmatinci, Ličani i Gorani.

Iz Dalmacije počela se seoba II Otok vršiti već oko godine 1890. Tamo se prosuo glas da u tom velikom selu ima mnogo dobre zemlje na prodaju u porodicam'a bezdjetnima i onima koje imaju mnogo oratnoga tla, a samo pokoje dijete. Prvi kupci te zemlje potvrdili su te vijesti, i tada je otuda pošao na to otočko područje veći broj naseljenika, a za njima su krenuli i mnogi drugi. Taj pokret zahvatio je sjeverni dio Dalmacije u, kojem je bilo mnogo rat~rsko-ga ,stanovništva. Oni su zbog toga kupovanja stigli i u druga sela oko Vinkovaca,ali ih je velik, broj razmjerno došao u Otok. Tom prilikom u tom su selu kupili zemlje i nastanili se Arambašini, za­tim Barani iz Drniša,' danas l kuć,a sa troje čeljadi, Berači iz Gradca kraj Drniša, danas l kuća sa troje čeljadi, Berači iz Gradea kraj Drniša, 2 ku­će, Beronje iz istoga ':tnjesta, l kuća, Bilači l kuć-a, B()jčići iz Umljanića kraj Drniša l kuća, Božići 2 kuće: jedni iz Otavica pored Drniša a jedni iz Splita, danas 7 kuća sa trideset i dvoje čeljadi, Čaje iz Kljaka kraj Drniša, 2 kuće, Čajići l kuća iz Gradca kraj Drniša, Derek iz Knina, l ku­ća, Goreta iz Kaoline Glavice kod Drniša, danas 3 kuće sa četrnaestero čeljadi, Gotovci od Splita doselili u dvije kuie, danas 7 kuća sa trideset i sedmero čeljadi, Grbavice od Knina, danas tri kuće sa šesnaestero če­ljadi, Grozdanići od Splita d-anas 1 kuća sa četvero čeljadi, Gugići od Drn~ša likuća, I vići jedni o,d Sp,l,ita, a jedni od Trogi!ra, danas 8 kuća sa tridesetero čeljadi, J ajčani od Knina' l kuća, Kosori od Drniša l kuća, danas 3 kuće sa, osmero č,eljadi, ,Kušići od Knina, l kuća, Listeši od, Kni­na danas 1 kuća sa petero čeljadi~ Matići ,od Drniš'a danas jedna kuća, Marijanovići iz Gradca, danas -3 kuće sa šestero čeljadi. Mandarići iz Promine, l kuća, Melvani od Splita l kuća, Mi.iatovići iz Gradca l kuća, Nakići od Drniša l kuća, Nekići od Obrovca 1 kuć,a, Ožegovići od Drniša l kuća, Pastuovići iz Gradca, l kuća sa šestero, čeljadi, Pendelji od Kni-

2.86

na, 3 kuće sa jedanaestero čelJadi, Plav čići . od Drniša l kuća,' Pletkovići od Drniša l kuća, Pucići od Splita l kuća, danas kuća sa dvoje čeljadi; Radučići od' Drniša l kuća, Ramljak· od Drniša, RelJanovići od Knina, dvije kuće sa petero čeljadi, Samardžije od Drniša 1 kuća, Strunje od Drniša·l kuća, Šindilji od Drniša·l kuća, Švrlje od Drniša l kuća, Vido­vići od Knina, l kuća, danas 5 kuća sa osamnaestero čeljadi. Vukovići od Drniša l kuća" danas 3 kuće sa šestero čeljadi, V uletićiod VrIike 1 kuća, Vulići od Gradca 2 kuće, danas l kuća, Žurići od Knina l kuca.

Od tih doseljenika iz Dalmacije jedan se dio već r·asuo, a jedan ipak održao, i to uglavnom u dobrom stanju. Poslije tih naseljenika otuda su se kasnije u Otoku iz sjeverodalmatinskih krajeva našli Abaza7 (l), AI­dllk (3-1), Andebale (4-1), AndriJanići (S-l), Andrijaševići(4-1), Anđi~ ći ,(3-1), Antonići (S-l), Bakunići (3-1), Balov (17-4), Baran (3-1), Bartulovići (10-1), Begići (5...,.1), Brnada (6-3), Bulaja (3-1), Buzov (2-1), Čapanda. (2-1), Čule (8-2), Ćorluka (8-1), Dobro (4-1), Danolići (4-1), Devići (l0-3), Draguni. (13-2), Drnašin (6-2), Elezi (3-), Giljano­vići (9-1), Grubišići (13-4), Gudelji (10-2),jurine (3-1), Jukići (48-11), Kar·ade .(8-1), Krelam (8-2), Kesići (11-3), KosiH (4-1), Latinac (7-1), Ljubići (35-7), Matas (S-l), Mustapići (5~1), Nasići (5-1),Omelići (6-1), Penga (2-1), Perajice (7-2), Pervani (13-3), Pilj (7-1), Piteša (S-l), Plazibat (lO-3),Plazanići (6-1), Popići (S-l), Pralija (8-3), Prdići (4-1), Puča (S-l), Puljiz (7-1), Pupići (2-1), Pušići (4-1), Rudići (10-3), Tar­bak (3-11, Tendera (7-1), Tesij.a (15-2), Todorići (8-2), Tola (6-:-7), To~ maševići (12-5), Tamušići (8-1), Trutin (S-l), Ukići (8-2), Vestići (8~1), Vicani (4-1), Vidići (S-l), Vlahinići (2-1), Vlastelica (6-1), Vrbat (3"':'1), Vudrići(11-2), Zekići (4-1), Zorica (3-:-1), Zoroja (2-1), ŽU:kina (3-1). Medu tima doseljenicima iz Dalmacije možda će se još' koji' naći koji je nehotice izostavljen.

U struji iz Hrv·atske iz Like i Gorskoga kotara u Otok su se naselili Beuk (5-1), Blažek (5-2), Bobinac iz okoline Sinca(2-l), Božičevići (S-l), Čo·p (6-1), Delač(4':"'1), 'Devčići, Devići (10-3), Domići (5~1), Dragići (9-2), Drenški (3-1), Družinec (S-l), Dujići (S-l), Dulići (7-3), DumeDičići (4-:-1), Đela;lija (6-1), Điikiići (8-2), Đur~ći (S-l), Ferbežari (11-3),. I?ilipići (6-l),Filipovići (4-2),. Franići (8~3), Fuček .(2-1), Ga­brići (9'"-2), Gajer (8-1), Grašići (3-1), Grubišići (13-4), Ivezići (16-:-3), Ivkići (S-l), Jakovac (8-2), Janeš (12-5), Janjići (S-l), Jelići (7-2), Jo­sipovići (S-l), Jozanovići (10-1), Jurina (3-1), KomadiJla (6-1), Krzna­rići (11-3), Lokner (5-2), Me,sić (1-), Milobar (5-3), Modrići (4-1), Odak 2-1, Osvald 3-1, Ožbolt l-l, Pastuovići 6-1, Pleše 6-1, Poje l-l, Pribedići 3-1, Prpići 3-1, Prša l-l, Radoševići S-l, Rajkovići 4-2, Rup.­čići 4-1, Rukavina 6-3, Sekulići 2""':1,Šarići4-1, Šikići 2-1, Šilovići 25-8,

,Štefanići S-l, Štimac 15-4, Šuljak 3-1, Sučići 19-2, Turk 7-3, Veljača 3-1, Vrkljan S-l, Vukušići 1-, Žag·ari 13-3, Žarkovići l-l, Žgala 4-l.

Iz ostalih istočnih krajeva Hrvatske u Otok su doselili: Antolovići 7.,...2, Augustinovići6-1, Babići 7.;...2, Bakoš 5 ..... 2, Bala 9-2, Bašići 9-2, Bašnec 3-1, Baturići 2-1, Bebići 6-2,Begići S-l,· Belac 2"':'1, Belačići 4-1, Be-

287

nakovići 9-2, Benkovići 4-1, Bezina 4-1, Blaškovićl 14-4, Blažek 5-2, Bod·a 3-1, Bračun 2-1, Brajko 5-1, Brlek 3-2, Bubalović 5-1, Budalići 3-1, Bukovac 6-3, Bukvići 3-1, Burilovići 5-2, Bužančići 3-1, Supići 2-1, Calovići 2-1, Čatići 3-1, Čavka 3:-2, Čolovići 5-1, Čosići 7-3, Cupići 7-2, Divkovići 2-1, Domaćinovići 2-1, Domići 5-1, Dora 11-3, Dragići 9-2, Drenjški 3-1, Drožinec 5-1, Duka 7-2, Dulići 7-3, Dumenčići 4-1, Đe­lalija 6-1, Đikići 8-2, Đurići 5-1, Evalići 2-1, Ferbežari 11-3, Filići 2-2, Filipići 6-1, Filipovići 4-2, Franići 8-3, Fuček 2-1, Gabrići 9-2, Gajev 8-1, Gavranovići 2-1, Gavrići 2-1, Gmaz 2-1, Gorjanac 7~3, Grašići 3-1, Grbeša 4-1, Grozdanići 4":'-1, Grubanovići 3-, Hercegovac 2-, Horvat 5-1, Horvatinović 2-1, Horvatović 1-, Hraško 6-1, Ilekovići 2-, Ilijići 4-1, Ilijević 5-1, Iščići 2-, Ištvanovići 2-, Ivakići 4-1, Ivkići 5-1, Ižakovići 2-1, Jakšići 3-1, Janjići 5-1, Jelići 7-2, Josipovići 5-1, Jozanovići 10-1, Kajići 6-2, Karad·a 8-1, Katić 3-1, Kedačići 2-1, Kekići 6-1, Kesići 11-3, Klaići 6-1, Kovač 26-7, Kovačević 6-9, Kralj 4-1, Kraljević 4-1, Krašić 7-2, Križan 11-2, Križanović 2-, Krznar 6-2, Kušeta 6-2, Lacko 4-1, Lagatov 11-2, Lajna 7-1, Landeka 7-1, Latinac T-l, Lazar 3-2, Lipovec 6-2, Lončar 18-5, Lončarević 8-2, Lovakovići 2-1, Lovrekovići 16-4, Lovrići 5-2, Kneževići 14-3, Kobaš 2-1, Kosići 4-1, Kovač 26-7, Kova­ček 2-1, Krasnec 2rl, Lučići 9-2, Lukavac 2-1, Lukići 10-1, Ljubići 35-7, Mačići 2-1, Malnar 2-1, Mandek 5-1, Marević 2-1, Margetići 6-1, Marjanica 2-1, Marin 3-1~ Maršići 11-2, Martići 3-, Marinovići 4-1, Mašići 5-1, Matanovići 2-1, Miloševići 2-1, Miljak 6-1, Mišići 7-1, Miško­vići8-3, Murkovići7-1, Mušići 2-1, Mustapići 5-1, Mutavdzići7-1, Na­sići 5-1, Nemček 3-1, Nurkići 2-1, Om·an 4-1, Omelići 6-1, Orlići 5-1, Oršolići 2-, Paklar3-1, Pandurovići 2-1, Pandžići 12-4, Panići 3-, Pan­kovići 4-1, Perajica 7-2, Pavić 3-1, Perkovići 18-2, Pesići 7-1, Petrovići 6-1, Palj 7-1, Pinter 3-1, Piteša 5-1, Plazanići 6-1, Popići 5-1, Posavec 5-1, rPokići 4-1, Pucići 2-1, Uča 5-1, Puljiz 7-1, Pucići 2-1, Pušići 4-1, Radeljevići 2-, Rajčići 14-4, Raići6-1, Rajkovići 4-2, Ramać 6-1, Ra­pići 5-1, Ribanjski 3-1, Radići 3-1, Rupčići 4-1, Rudići 10-3, Rukavina 6,-3, Samoljanac 3-1, Satinac 3-1, Sedlakovići 5-2, Sekulići 2-1, Seren­češ 4-1, Silad ll-l, Skelin 4-1, Skočići 3-1, Sokolići 3-3, Stančići 2-1, Stane čići 5-1, Stipanovići 3-1, Stipići 4-1, Storjak 2-1, Strinići 8-2, Su­rovi 2-1, Š:abići 4-1, Šajna 4-2,Šalkovići 5-1, Šamija 2-1, Šaran 4-1, Šincek 3-1, Simanovići 2-1, Šincek 3-1, Širajčići 2-1, Šušnjara 2-1, Ta­dići 7-2, Talijanac 4-1, Tarlak 3-1, Tendera 7-1, Tesija 15-2, Todorić 8-2, Tola 6-, Tomac 4-1, Tomšić 4-2, Tomušići 8-1, Trutin 5-1, Ukići 8-2, Varzići 3":'-1, Vestići 8.:-1, Vican 4-1, Vidakovići 2-, Vidići 5-1, Vla­hinići 2-1, Vlahovići 5-1, Vargići 5-1, Vrbat 3-1, Vučko 7-2, Završki 2-1, Zba'šnik 4-1, Zec 5-2, Zekići4-1, Zetovići 2-1, Zorići 7-1, Zorica 3-1, Zoraja 2-1, Žgela 4-1, Židov 4-; Živkovići 9-3, Žučko 4-1, Žukina 3-1.

Među ovima stanovnicima otočkim bit će i mnogo njih porijeklom iz Dalmacije. To doseljavanje nastavlja se i dalje u .neprekidanom nizu u naselju sastojeći od manjega ili većega roda.