OSNOVI FINANCIJSKOG RAUNOVODSTVA, FINANCIJSKE ANALIZE SA POSEBNIM OSVRTOM NA BILANS STANJA I USPJEHA, DUG PREMA RADNICIMA I DRAVI TE PRAKTIAN PRIMJER OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJETAJA OSNOVI FINANCIJSKOG RAUNOVODSTVA, FINANCIJSKE ANALIZE SA POSEBNIM OSVRTOM NA BILANS STANJA I USPJEHA, DUG PREMA RADNICIMA I DRAVI TE PRAKTIAN PRIMJER OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJETAJA1) Pojanjenje termina i koncepta financijskog raunovodstva Raunovodstvo je proces kojim identifikujemo, mjerimo i uporeujemo putem ekonomskih informacija kako bi omoguili donoenje sudova i odluka korisnicima raunovodstva putem objedinjenih financijskih informacija. Svi obavljamo odreene raunovodstvene operacije svaki dan. Zarajujemo novac i troimo ga. Poto to svakodnevno radimo, potrebno nam je da identifikujemo i zabiljeimo na ta novac troimo i kako. Nekada elimo da nae trokove podijelimo u grupe trokova kako bi znali gdje glavnina naeg novca odlazi, kao i da znamo odakle glavnina naih prihoda dolazi. Ovo nam je potrebno kako bi znali koliki su nai trokovi i koliki su nam prihodi kako se ne bi dogodilo da zapadnemo u dugovanja. Drugim rijeima, mi stavimo na papir sve dostupne informacije o naim financijskim odnosima kako bi mogli donijeti ispravne odluke vezano za nae financijsko stanje. U sluaju ako se odluimo za pokretanje privatnog biznisa, ili ako se ve nalazimo u biznisu, vjerovatno bi zatraili usluge profesionalnog raunovoe da iskoristi sve financijske podatke i predstavi ih u formi koja bi nam pomogla da jasno vidimo koje poslovne poteze treba povui. Profesionalni knjigovoa bi svoj posao sreivanja financijskih podataka za preduzee podijelio u tri faze: 1. Identifikovanje i zapisivanje transakcija 2. Klasifikacija i uporeivanje podataka 3. Uporeivanje i objanjenje Razumijevanje ovih faza pomoi ce nam da shvatimo kako raunovodstvo predstavlja nas posao kroz isto financijsko predstavljanje posla. Druga vana prednost ovog pristupa poslovanju je da bi nam bilo lake donijeti ispravne poslovne odluke. Poslovne odluke su potrebne svima u poslovnom svijetu i zato je vano da postoji jedinstveni pristup raunovodstvu i raunovodstvenim standardima.

Kome su sve potrebne financijske informacije? Raunovodstveni sistem je kreiran tako da ponudi odgovore na pitanja koja

postavljaju razne grupe iz poslovnog okruenja. Menaderi vode poslovanje i oni trae odgovore na siroku paletu pitanja. Njih zanimaju odgovori na pitanja kao sto su: Koliko dugujemo? Koliko se nama duguje? Da li imamo dovoljno novca da normalno poslujemo? Koliki je profit? Pa ak i koliko e preduzee vrijediti za koju godinu ako se odluimo da ga prodamo? Radnici i slubenici bi voljeli da znaju kako preduzee posluje i koje su zapreke za jo bolje poslovanje. Ako su upoznati kako preduzee posluje mogu s pravom traiti vee plate i druge beneficije koje im zbog uspjenog poslovanja pripadaju. Izvan samog preduzea, postoje kategorije koje isto tako zanimaju rezultati poslovanja preduzea. To su kupci i dobavljai. Ove dvije kategorije su u najuoj poslovnoj vezi sa preduzeem. Njihovo ineresovanje se najvie odnosi na pitanja kao to su koliko preduzee duguje njima i koliko su oni duni preduzeu. Njih takoe zanimaju informacije o poslovanju preduzea kao bi mogli uskladiti svoje poslovne planove sa planovima preduzea s kojim posluju. Vladine institucije po zakonu moraju biti informisane o poslovanju svakog preduzea. Kao to vidimo raunovodstveni sistem je dizajniran da bi mogao da odgovori na ova i druga pitanja. Pitanja koja smo mi naveli ovdje su moda najvanija ali to je samo mali dio pitanja koja prate poslovanje svakog subjekta. Dijelovi / ogranci raunovodsva su Knjigovodstvo, Financijsko raunovodstvo, trokovno raunovodstvo i Menadersko raunovodstvo Knjigovodstvo je dio u fazi raunovodstva koje nazivamo evidencija transakcija. Knjigovodstvo osigurava da su zapisi o transakcijama na vrijeme zavedeni, da su stavke tane i razumljive. Knjigovodstvom obezbjeujemo da se ostatak raunovodstvenog ciklusa moe nastaviti bez problema jer je baza za ostatak procesa napravljena po propisu. Financijsko raunovodstvo (mi emo se najvie skoncentrisati na ovaj dio raunovodstva) koristi informacije dobivene iz knjigovodstva da bi podatke klasificiralo, procijenilo, objasnilo i dalje komuniciralo na bazi dobijenih podataka kako bi ponudilo odgovore na pitanja koja smo ranije naveli kao primjer. Financijsko raunovodstvo priprema dva osnovna godinja izvjetaja a to su Bilans uspjeha preduzea i Bilans stanja preduzea. Ova dva financijska izvjetaja e u daljnjem toku izlaganja biti posebno objanjena. Trokovno raunovodstvo je isto kao i financijsko raunovodstvo namijenjeno uglavnom kao pomo menaderima kako bi ovi donijeli poslovne odluke, a u ovom sluaju putem trokovnog raunovodstva dobijaju odgovor kolika je proizvodna cijena odreenog proizvoda i koji su trokovi ukljueni da bi se dobila puna cijena kotanja proizvodnje nekog proizvoda.

Menadersko raunovodstvo je dizajnirano tako da menaderima obezbjeuje informacije koje su im potrebne za prognoziranje, kontrolu i procjenu trokova. Raunovodje pomau menaderima da poveaju profitabilnost novih i postojeih proizvoda i daju im podatke za nove poslove da bi mogli prognozirati i planirati budet za biznis u cjelosti. U okviru financijskog raunovodstva posebno emo se fokusirati na dva financijska izvjetaja koje ova vrsta raunovodstva obezbjeuje. To su Bilans uspjeha i Bilans stanja:

2. Razumijevanje Bilansa uspjeha i Bilansa stanja preduzeaPostoje dva osnovna financijska dokumenta koja pokazuju u kakvom se financijskom stanju nalazi preduzee. To su: 1. Bilans uspjeha preduzea 2. Bilans stanja preduzea Zakonska obaveza svakog preduzea je da poreznim organima godisnje predaje ova dva izvjetaja u svrhu obrauna poreza. Pored ova dva osnovna financijska izvjetaja postoje i periodini izvjetaji ali mi emo se fokusirati na ova dva zato to su najvaniji, sveoubuhvatni i svako preduzee ih mora imati.

1. Bilans uspjehaBilans uspjeha je financijski izvjetaj koji se odnosi na prethodnu godinu. To je godinji izvjetaj o poslovanju preduzea koji pokazuje prihode i trokove poslovanja za posmatrani period od jedne fiskalne godine. Bilans uspjeha se sastoji od dva osnovna elementa a to su prihodi iz poslovanja i trokovi poslovanja. Kompanija je profitabilna kada prihodi premasuju trokove. Postoje dva metoda izrade Bilansa uspjeha. U veini sluaja primjenjuje se metod kada je dogovor o prodaji nastao a ne kada je prodaja naplaena u gotovini. Isti se princip primjenjuje kada su u pitanju trokovi poslovanja. To znai da se promjena tj. troak knjii kada je troak nastao a ne kada je plaanje izvrseno. Prodaja je prva kategorija koju posmatramo na ovom financijskom izvjetaju. U sklopu kategorije prodaje postoje dvije komponente koje nam pomau da shvatimo kakvo je poslovanje preduzea. To su obim prodaje i trend cijena proizvoda. Ove dvije komponente formiraju kategoriju prodaje a prodaja je najvanija kategorija za poslovanje preduzea i samim tim polazna taka za analiziranje poslovanja preduzea. Pored kategorije ukupne prodaje u okviru iste posmatraemo kategoriju neto prodaje. Neto prodaje je razlika koja nastaje kada se od ukupne prodaje oduzmu popusti na prodatu robu, roba koja je vracena neprodata zbog odreenih razloga i kada se kupcu odredi odreeni popust na robu koja je isporuena ali ne zadovoljava potrebe kupca u datom momentu pa se slijedee isporuke daju istom kupcu pod povlatenim uslovima koji ne potpadaju pod kategoriju popusta u prodaji. Ukupna prodaja Popusti na prodatu robu povrat robe specijalni uslovi

prodaje odredjenom kupcu = Neto prodaja. Prije i za vrijeme prodaje proizvoda preduzea postojali su trokovi. Trokovi vezani za prodaju nazivaju se cijena prodatih proizvoda. Zato emo se sada posvetiti analizi trokova koji su prethodili osnovnom cilju svake proizvodnje tj. prodaji. Analiza trokova: Nakon pregleda prihoda (pored prihoda od prodaje postoje i ostali mogui prihodi za preduzee kojima emo se pozabaviti naknadno) gdje smo se fokusirali na prihode od prodaje koji su najvaniji zato sto su najvei logino je da obratimo panju na trokove koji su nastali dok se in prodaje nije dogodio. Te trokove nazivamo cijenom prodatih proizvoda. Cijena prodatih proizvoda se bazira na proizvodima koji su nabavljeni ili proizvedeni za vrijeme operativnog ciklusa ili za vrijeme meuperioda koji je potreban da se prodaja izvri. Za izraunavanje cijene prodatih proizvoda potrebno je uzeti u razmatranje poetno stanje i zavrno stanje zaliha na kraju proizvodnog ciklusa. Ovo naroito vai za preduzea koja su proizvodna. Preduzea koja se bave uslunim djelatnostima nemaju zaliha ili ako ih imaju te zalihe su minorne i odnose se uglavnom na zalihe propagandnog materijala te ne utiu bitno na cijenu prodatih usluga. Zato emo se fokusirati na zalihe koje ima proizvoa a ta analiza je kompleksna zato to se zalihe sastoje od 3 kategorije. Kategorije zaliha su: 1. Sirovine 2. Polu-proizvodi i 3. Gotovi proizvodi Trokovi proizvodnje (trokovi radne snage i trokovi rada) takoe se moraju dodati kako bi se odredila stvarna cijena gotovih proizvoda na zalihama. Ovi se trokovi obraunavaju kada se izvri prodaja proizvoda na zalihama to praktino znai da se poetno stanje zaliha i zavrno stanje zaliha apsolutno mora razmotriti. Cijena prodatih proizvoda za proizvodno preduzee se obraunava po slijedeoj formuli: Poetne zalihe + iskoritene sirovine + trokovi radne snage + proizvodni trokovi proizvodnja u toku krajnje stanje zaliha = Cijena prodatih proizvoda Ova formula ima odreene komponente koje moramo posebno posmatrati da bi razumjeli kako su komponente izraunate i koje jo stavke ulaze u cijenu trokova prodatih proizvoda. Iskoritene sirovine = Poetne sirovine + nabavke preostale sirovine na krajnjem stanju zaliha + Iskoritene sirovine Cijena proizvedenih proizvoda = Poetno stanje polu-proizvoda na zalihama + Iskoritene sirovine + trokovi radne snage + trokovi proizvodnje stanje poluproizvoda na krajnjem stanju zaliha

Cijena prodatih proizvoda = Poetno stanje gotovih proizvoda na zalihama + cijena proizvedenih proizvoda zavreni proizvodi na krajnjem stanju zaliha Ove formule ne pretpostavljaju da su zalihe rasprodate jer se tako neto u ciklusu proizvodnje nikada ne deava. Cilj ovog predavanja je osnovno razumijevanje financijskih izvjetaja Bilansa uspjeha i Bilansa stanja. Sada govorimo o Bilansu uspjeha i o osnovnim komponentama ovog izvjetaja. Zato ne namjeravam da idem u sve detalje i metode obrauna zaliha kao to su odreivanje fizikih zaliha putem Metoda LIFO I FIFO. Takoe namjeravam da se koncentriem na cijenu prodatih proizvoda koji se odnose samo na proizvoaa. Cijena prodatih proizvoda za veletrgovca i malotrgovca nee biti razmatrana na ovom seminaru. Takoe ne elim ulaziti u procentualno predstavljanje tj. izraavanje svih stavki od kojih se Bilans uspjeha sastoji u procentima gdje je neto prodaja predstavljena kao 100% a sve ostale kategorije stavke Bilansa uspjeha su izvedene iz neto prodaje. To u pokazati na praktinom primjeru. Slijedea kategorija koja se nalazi u Bilansu uspjeha je ukupan profit za proizvoaa odnosno ukupna mara za veletrgovca i malotrgovca. Kao to sam napomenuo ovo predavanje se iskljuivo odnosi na proizvodna preduzea i za ova preduzea se veze pojam ukupnog profita. Ukupna mara nije predmet predavanja. Definicija ukupnog profita je profitabilnost poslovanja koja se bazira na neto prodaji u odnosu na cijenu prodaje proizvedenih proizvoda. Ukupan Profit = Neto prodaja Cijena prodatih proizvoda Operativni trokovi su trokovi koji nastaju iz poslovanja preduzea i treba ih razlikovati od trokova proizvodnje koji se opet sastoje od trokova nabavke zaliha za proizvodnju i direktnih trokova proizvodnje koje smo razmatrali u dijelu kada smo govorili o cijeni prodatih proizvoda. Operativni trokovi ukljuuju trokove koji nastaju u procesu poslovanja i ukljuuju trokove prodaje kao i generalne i administrativne trokove. Operativni trokovi se dijele na trokove koji se mogu kontrolisati i na one koji se ne mogu kontrolisati. Kontrolisani trokovi su: trokovi prodaje, oglasavanje, istrazivanje i razvoj, putovanje i reprezentacija, plate uposlenika, podjela profita i bonusi. Nekontrolisani trokovi: energija i voda, zakupnine, osiguranje, plaanje najma, porezi na imovinu / prodaju / nezaposlene itd. Operativni profit predstavlja profit koji proizilazi iz osnovnih aktivnosti preduzea tj. u naem sluaju prihodi od prodaje proizvedenih dobara. Operativni profit je vrlo vaan s pozicije radnika jer na osnovu operativnog profita radnici mogu procijeniti kako efikasno menadment koristi resurse preduzea da bi ostvario profit. U preduzeima koje su u potpunom vlasnistvu, operativni profit moe biti umanjen ako vlasnik ima veliku platu ili ako vlasnik preduzea pokriva vlastite trokove iz operativnog profita. Dobri primjeri loeg

menadmenta koji se odraava na visinu operativnog profita je kada vlasnik preduzea koristi opertivni profit za plaanje zakupnine prostora koji takoe pripada istom vlasniku, vri plaanja iz opertivnog profita za vlastiti penzioni fond, trokove koritenja privatnog automobila i td. Iz operativnog profita jednostavno je izraunati neto profit koji nam koristi za jo bolje razumijevanje poslovanja preduzea. Operativni profit (ili operativni gubitak) + ostali prihodi trokovi plaanja kamate ostali trokovi = neto profit prije poreza Neto profit = neto profit prije poreza - porezi Iako se slijedea tema ne odnosi direktno na stavke u Bilansu uspjeha, smatram da je vrlo vano da pomenemo Break even analizu (Analiza rentabilnosti) jer pojanjava odnose izmeu prihoda koji se ostvaruju prodajom i trokova koji nastaju u toku poslovanja tj. operativnih trokova. Break even taka (taka rentabilnosti) je taka na dijagramu gdje se izjednaavaju prihodi iz prodaje sa ukupnim trokovima. Na samoj taci break even, kompanija posluje na pozitivnoj nuli a sve ispod predstavlja poslovanje sa gubitkom odnosno sve iznad predstavlja pozitivno poslovanje preduzea. Break even taka / taka rentabilnosti zavisi od tri faktora: Fiksnih trokova, varijabilnih trokova i prodajne cijene. Fiksni trokovi su trokovi koji ne trpe nikakvu promjenu zavisno od poveanja ili smanjenja nivoa prodaje ili proizvodnje. To su oni isti trokovi za koje smo rekli da ih ne moemo kontolisati. (takse na imovinu, zakupnina, osiguranje, rate kredita i td.) Napomena: Iako plaanja po glavnici kredita se na nalaze na Bilansu uspjeha oni se tretiraju kao fiksni trokovi u break even analizi. Varijabilni trokovi su trokovi koji zavise i variraju zavisno od variranja nivoa prodaje i proizvodnje. Formula: Break even taka = prodaja varijabilni trokovi fiksni trokovi Primjena ove analize je veoma vana zato to omoguava slijedee: 1. Odreivanje nivoa prodaje koji pokazuje gdje preduzee posluje na pozitivnoj nuli 2. Utvruje da li je projektovana prodaja pokriva fiksne i varijabilne trokove 3. Utvruje da li je kompanija sposobna da odplauje svoje dugove 4. Pomae da se utvrdi gdje su potrebne utede da bi preduzee poslovalo bolje Najvanija funkcija break even analize je u tome da predstavlja vezu izmeju dva finacijska izvjetaja koje tretiramo, izmeu Bilansa uspjeha i Bilansa stanja. U okviru Bilansa uspjeha esto se spominje kategorija ostali prihodi. Ostale

prihode smo spominjali i u prethodnom izlaganju pa je vrijeme da kaemo ta potpada pod kategoriju ostali prihodi. Ostali prihodi su prihodi koji se generiu na raun preduzea a nisu produkt osnovne djelatnosti preduzea to u naem konkretnom sluaju znai nisu proizali iz proizvodnje. (prihod od iznajmljivanja, prihod od kamata, prihod od prodaje osnovnih sredstava, prihod od dividendi i td.) Kao i ostale prihode imamo kategoriju ostalih rashoda ili ostalih trokova. To su trokovi koji su nastali van uobiajenog trokova poslovanja. (primjeri: trokovi zbog prodaje osnovnih sredstava, trokovi zbog prekida proizvodnje, trokovi zbog neopravdanog diskonta na cijenu prodajnu cijenu proizvoda i td.) Rezime za Bilans uspjeha: Bilans uspjeha je od kljune vanosti za bilo kakvo ispitivanje poslovanja preduzea jer pokazuje prodaju koja je najvanija za opstanak preduzea na trzistu, kao i profit koji pokazuje dugorono vrijednost preduzea na trzistu. Ipak prije nego to se zapone analiza Bilansa uspjeha, radi boljeg razumijevanja stanja u preduzeu treba imati predznanje o industriji kojom se preduzee bavi i njenoj poziciji na tritu, kao i poznavanje ciklusa proizvodnje, sezonalnosti proizvodnje te vrijeme trajanje specifinog proizvoda. Analiza pocinje sa analizom prihoda. Analiticar uporedjuje prihode i trokove. Obavezno se mora ukljuiti u analizu obim prodaje, trendovi prodaje, proizvod i usluge koje prate taj proizvod, lista narudzbi, popusti kupcima, roba data na pocek, povrat neprodate robe i prodaja koja se izvrsila u okviru proizvodnih pogona. Analiza trokova, kao slijedei korak, ukljuuje procjenu dvije osnovne grupe trokova a to su trokovi prodatih proizvoda i operativne trokove. Trokovi prodatih proizvoda se sastoje od nabavke zaliha, trokova rada, proizvodnje, amortizacije i neproizvodnih trokova. Analitiar treba obratiti panju na operativne trokove koji se sastoje od trokova prodaje, optih trokova i administrativnih trokova. Na bazi ove analize mogue je ustanoviti da li se neki trokovi pojavljuju neopravdano i mogue je shvatiti trend kada se ovi trokovi pojavljuju uporeivanjem sa promjenama u nivou prodaje sa promjenama u nivou visine trokova.

2. Bilans StanjaBilans stanja daje financijsku sliku preduzea na odrejeni dan po zateenom stanju. Bilans stanja vri kategorizaciju svih resursa preduzea koje nazivamo Aktiva, dugovanja preduzea koje nazivamo Obaveze i vlasniku investiciju u preduzee koju nazivamo Kapital. Obaveze i Kapital zajednikim imenom zovemo Pasiva. Preduzee koristi aktivu, ukljuujui zgrade i opremu da proizvede proizvode za prodaju. Aktiva preduzea je finansirana kompanijinim obavezama (dugovanjima) i vlasnikim kapitalom tj pasivom preduzea. Osnovna forma Bilansa Stanja se moe predstaviti formulom:

Aktiva = Obaveze + Kapital Ova jednostavna formula pomae analitiaru da razumije konstantne promjene na lijevoj ili desnoj strani jednaine. Promjena na jednoj strani uzrokuje promjenu na drugoj posto jednaina uvijek mora biti u balansu. U procjeni financijskog stanja u odreenoj kompaniji, analitiar koji posmatra Bilans stanja mora obratiti panju na Aktivu (ta preduzee posjeduje), na obaveze (ta se duguje) i na kapital (investicija u poslovanje koju je izvrio vlasnik ili dioniar u poslovanje preduzea). Aktiva u Bilansu stanja je izlistana po redu koji odreuje vrijednost i likvidnost sastavnih dijelova aktive. Likvidnost je mogunost zamjene dijelova aktive za gotovinu u najkraem moguem vremenu da bi se izmirila dugovanja koja su pristigla za plaanje. Ako pretvaranjem aktive u gotovinu ne moemo izmiriti obaveze koje su pristigle za plaanje, kaemo da je likvidnost preduzea umanjena ili da je preduzee nelikvidno. Aktiva moe biti tekua, fiksna (osnovna sredstva) ili netekua (ostala aktiva). Tekuom aktivom nazivamo sredstva koja se mogu pretvoriti u gotovinu za vrijeme jednog proizvodnog ciklusa. Obino govorimo o periodu koji je manji od jedne godine. Tekua pozicija u smislu likvidnosti preduzea je razlika izmedju tekue aktive i tekuih obaveza. Razliku ako je pozitivne vrijednosti nazivamo obrtnim kapitalom. Tekua aktiva Tekue obaveze = Obrtni kapital Na pasivnoj strani Bilansa stanja imamo Obaveze i Kapital. Obaveze su poredane po principu prioriteta za plaanje. Obaveze dijelimo na tekue obaveze i na dugorone obaveze. Vlasniki kapital ili samo kapital moemo posmatrati iz dvije razliite perspektive: Raunovodstveno gdje je kapital predstavljen kao vlasniko inicijalno ulaganje u preduzee i gdje se neto prihod pridodaje osnivakom ulogu na kraju operativnog ciklusa. Financijski - Kapital predstavlja neto razliku izmeu vrijednosti aktive i nivoa obaveza. Aktiva: Tekua Aktiva je aktiva koja moe biti pretvorena u gotovinu u kratkom roku kroz poslovanje preduzea u periodu koji je krai od jedne godine. U tekuu aktivu ubrajamo gotovinu, dionice / obaveznice, potrazivanja od kupaca i

zalihe. Gotovina po principu likvidnosti gotovina je prva pokazana na strani aktive. Dionice / obaveznice zauzimaju drugo mjesto u redu pratei princip likvidnosti. Preduzea ih uvaju jer mogu donijeti dobit na trzistu dionica i u mnogo sluajeva je bolje imati vrijednosne papire nego gotovinu u banci koja donosi samo dobit na osnovu kamate po vienju. Potraivanja od kupaca na kraju rezultiraju pretvaranjem u gotovinu na raunu preduzea. Ipak u naim uslovima kada naplata potraivanja nije jednostavna bolje je pouriti sa pretvaranjem potraivanja u gotovinu na raunu. Treba rei da neka potraivanja ostaju nenaplaena i postaju gubitak iz poslovanja ili lo dug. Zalihe se sastoje od tri komponente a to su sirovine, polu-proizvodi i gotovi proizvodi. Ove tri kategorije su takoe poredane po principu likvidnosti tj. najlake je u gotovinu pretvoriti gotove proizvode pa je redosljed vanosti zaliha po principu likvidnosti slijedei: gotovi proizvodi, poluproizvodi i sirovine. Ostala tekua aktiva nema veu vanost. Sastoji se od manjih pozitivnih priliva na raun preduzea kao sto su preplaeni trokovi od kojih se oekuje povrat u odreenom iznosu, gotovinska vrijednost ivotnog osiguranja. Vrijeme povrata ovakvih sredstava je teko ustanoviti i moe se dogoditi da je za povrat potrebno vie od jedne kalendarske godine to se ne uklapa u definiciju tekue aktive pa ih u praksi i ne treba tako tretirati. Netekua aktiva je aktiva za koju ne ocekujemo da se moe pretvoriti u gotovinu u roku kracem od jedne godine. Osnovna kategorija netekue aktive su osnovna ili stalna sredstva. Osnovna ili stalna sredstva su Zemljiste, Zgrade i Oprema u vlasnistvu preduzea. Kod odreivanja vrijednosti osnovnih sredstava uglavnom se uzima knjigovodstvena vrijednost osnovnih sredstava. Knjigovodstvena vrijednost osnovnih sredstava se dobija umanjivanjem vrijednosti osnovnih sredstava putem amortizacije na godinjem nivou. Ipak stvarnu vrijednost osnovnih sredstava odreuje trite. Vrijeme je da pomenemo i da pojasnimo kategoriju amortizacije jer govorimo o knjigovodstvenoj vrijednosti a ova vrijednost direktno zavisi od amortizacije. Sva osnovna sredstva izuzev zemlje se amortizuju protokom vremena. Zakonom je predviena amortizaciona stopa za odreena stalna sredstva. Amortizacija je negotovinski troak. Obaveze: Obaveze kao i Aktivu (sredstva) dijelimo na tekue i dugorone obaveze. Tekue obaveze su obaveze koje dolaze na naplatu u toku jedne godine ili krae. Pod tekue ili krakorone obaveze ubrajamo mjenice plative banci, komercijalne papire, dobavljae, zajmove uzete od vlasnika ili povezanih

preduzea i poreske obaveze vezane za tekuu godinu. Za plaanje kratkoronih ili tekuih obaveza moraju postojati gotovinska sredstva stalno dostupna i ove obaveze diktiraju potrebu da preduzee stalno bude likvidno. Kao sto vidimo tekue obaveze su u uskoj vezi sa tekuim sredstvima. Mjenice plative banci uestalo predstavljaju kratkorono finansiranje tekuih sredstava i to uglavnom za podmirenje nabavki od dobavljaa i za stvaranje zaliha. Preduzea koja imaju sezonsku proizvodnju od banke mogu traziti sezonski kredit da bi zaokruili svoj ciklus proizvodnje i u istoj godini kada je zajam uzet od banke te odplatili isti kreditoru. Komercijalni papiri u pravilu predstavljaju neobezbijeen dug (hipotekom ili nekom drugom vrstom zaloga) plativ u roku od 270 dana i u iznosu ne veem od 100,000 KM. Ovakav nain finairanja je dostupan samo preduzeima koja imaju visok kreditni rejting kod svoje banke. Mjenice plative drugim pravnim licima su sredstva uzeta od drugih pravnih lica koja nisu banke. Plaanje dobavljaima je normalan nain poslovanja koji se izvrava u dogovoru sa dobavljaima da bi preduzee pod povoljnim uslovima za nabavku zaliha i obezbjeivanje usluga za preduzee od strane preduzea koje imaju specijalizirane usluge. Dug prema dobavljaima predstavlja stalan izvor bezkamatnog finansiranja preduzea koji se obnavlja kada se plati obaveza nastala po prethodnom zaduenju. Dug prema osnivaima, partnerima kao i dug prema povezanim preduzeima se knjii kao tekua obaveza osim ako nije taj dug tretiran kao subordinirani dug. Subordinirani dug je dug ije je izmirenje striktno definisano sporazumom ili ugovorom i odnosi se samo na dug prema osnivaima, partnerima ili povezanim preduzeima. Nagomilani trokovi / obaveze predstavljaju neplaene trokove koji se iskazuju na bilansu uspjeha ali nisu izmirene. Tekua dospjea za dugoroni kredit je zapravo plaanje glavnice po partiji kredita. Ova plaanja mogu biti godinja, kvartalna ili mjesena. Porezi po osnovu prihoda su obaveze koje se moraju izvriti prije slijedeeg godinjeg obrauna poreza po osnovu prihoda. Dugorone obaveze ukljuuju dugorona dugovanja, subordinirani dug ako je sporazum o tom dugu regulisan na period dui od jedne godine, obaveze prema rezervama i takse na odloeno plaanje. Odplaivanje dugoronog kredita uobiajeno predstavlja seriju uplata za vrijeme dueg vremenskog perioda. Dugoroni dug predstavlja obavezu sa rokom dospjea koji je dui od jedne godine. Obino se koristi za kupovinu osnovnih sredstava koja su kapitalna

investicija za svako preduzee. Subordinirani dug je po prioritetu izmirenja na niem mjestu nego ostala dugovanja i odnosi se na dug prema osnivaima, partnerima ili povezanim preduzeima. Izmirenje ovog duga je uvijek regulisano ugovorom. Uglavnom se koristi kada vlasnici preduzea zakljue da im je bolje izmiriti odreeni dug privatnom pozajmicom umjesto da se dugovanje plaa iz aktive preduzea ili iz osnivakog kapitala. Rezerve u poslovanju su obaveze koje e doi na naplatu u budunosti. Ne smatraju se formalnim dugom koji se mora izmiriti u nekom kratkoronom ili dugoronom periodu ve obavezom koja ce doi na naplatu teoretski nekad u budunosti. Odloene obaveze poreza na prihod su tipian primjer rezervi. Koriste se da bi se pokrile razlike u sluaju da je mogue neslaganje sa poreskim organima u odnosu na visinu obaveze koju treba platiti dravi. Obaveze nastale po osnovu sluaja mogu biti ozbiljna prijetnja opstanku preduzea. Ove obaveze ukljuuju preuzete pravne obaveze, sudske postupke, akreditive, punomone financijske odstetne zahtjeve i garancije. Ovakve obaveze mogu natjerati preduzee da proglasi bankrot. Osnivaki kapital je razlika izmedju ukupne aktive i ukupne pasive. Osnivaki kapital se moe sastojati od dionica, uplaene dobiti iz poslovanja, zadrane dobiti i blagajnikih zapisa. Dionice / Akcije (Obine dionice/akcije, po nominalnoj vrijednosti, preferirane akcije) Dioniki veinski paket je minimalna zakonska vrijednost paketa dionica koja uobiajeno vrijedi onoliko kolika je nominalna vrijednost dionica. Veinski dioniki paket omoguava vlasniku da glasa na sastancima dioniara kao sto i omoguava da vlasnik ucestvuje u eventualnoj podjeli prihoda putem dividendi u srazmjeri koliki je procenat ucesca vlasnika dionica u totalnom kapitalu preduzea. Dividende se smatraju menaderskim prihodom. Uplaena dobit iz poslovanja se ostvaruje kada se dionice odreene nominalne vrijednosti prodaju na tritu dionica iznad nominalne vrijednosti i sa ostvarenom razlikom se poveca osnivaki kapital. Preferirane akcije ne obezbjeuju pravo na glasanje ali se dividende nagomilavaju po odreenoj stopi koja se dogovori prilikom izdavanja dionica. Prednost posjedovanja preferiranih akcija je u tome to vlasnici ovakvih akcija imaju prednost u naplati svojih dionica u odnosu na vlasnike kontrolnog seta dionica u sluaju likvidacije preduzea. Zadrana dobit predstavlja neto dobit (dobit koja preostaje po izmirenju poslovanja) koja se zadrava u preduzeu kao izvor finansiranja. Isto vrijedi i za eventualni gubitak kao rezultat poslovanja s tom razlikom da se onda vrijednost kapitala umanjuje.

Blagajniki zapisi /dionice su dionice koje je preduzee izdalo a poslije odkupilo na tristu i zadralo u svom posjedu. Obino se odkup vri po trinoj cijeni koja je kao i u naprijed navedenom sluaju, via od nominalne vrijednosti pa se kao rezultat odkupa dionica deava umanjenje ukupnog osnivakog kapitala za iznos razlike izmeu trine vrijednosti odkupljenih dionica i njihove nominalne vrijednosti. Izjednaavanje vrijednosti kapitala zapravo znai da se svaka promjena u vrijednosti osnivakog kapitala mora pojasniti i na kraju tano izraunati iznos osnivakog kapitala u preduzeu. Zakljuak o Bilansu stanja: Razumijevanje Bilansa stanja je krucijalno vano za sprovoenje financijske analize preduzea. Analiziranjem vrijednosti aktive, ronosti obaveza koje se moraju platiti i posmatrajui odnos izmeu duga i kapitala, analitiar tano moe predvidjeti sta moe ugroziti poslovanje i kako se poslovanje preduzea moe unaprijediti.

3. Objanjenje pojmova dugovanja prema radnicima i prema draviDug prema radnicima: Poslodavac je duan da radnicima isplauje naknadu za rad. Najvanija nakanada za rad je mjesena plaa koja se sastoji od gotovinskog djela novane naknade koju nazivamo neto plata i obaveza prema dravi koje proizilaze iz neto plate. Neto plata i obaveza prema dravi nazivamo bruto mjesenom platom radnika. Obaveza poslodavca je da platu isplati radniku u bruto iznosu. Plata se uobiajeno obraunava na nivou neto plate, a zatim se po propisanim stopama pretvara u bruto platu koja je u veini sluajeva osnovica za obraun doprinosa. Primjer obrauna: Obraun plate (primjer): Neto plata 500.00 Zbirna stopa za preraun neto plate u bruto na osnovu poreza i doprinosa koji ulaze u bruto platu: Formula: p' = px100/100-p p= 32% p'=32x100/100-32= 3200/68=47,0588235% Bruto plata= neto plata x (1+p') = 500 x 1,470588235 =735.00 Porez iz plate 5% na neto = 25 Doprinosi iz plate 32% na bruto = 235.2 (Ovo ide na teret uposlenika, a plaa poslodavac) Doprinosi na platu 11,5% na bruto = 84.53 Poseban porez na teret poslodavca 0,5% na neto = 2.5

Ukupne obaveze poslodavca: neto plata = 500.00 porez na platu = 5 doprinosi iz plata = 235.2 doprinosi na plate = 84.53 poseban porez = 2.5 Ukupna obaveza poslodavca = 847.71 KM Pored nabrojanih obaveza poslodavac ima jo i obaveze za lanstvo u komorama, ali je ono na dobrovoljnoj bazi. Minimalna plata trenutno u FBiH je 60% prosjene neto plate u FBiH. Ostale obaveze poslodavca prema radniku su precizirane u zakonu o radu. Obaveze su slijedee: 1. Topli Obrok 2. Regres za godinji odmor 3. Dnevnica za slubeni put 4. Trokovi smjetaja za radnika za vrijeme trajanja slubenog putovanja 5. Otpremnina za radnika koji prestaje raditi u iznosu broj godina staza puta jedna treina prosjene plate u zadnja tri mjeseca. Svako neizmirivanje ovih obaveza prema radniku kreira dug prema radniku. Neisplaivanje gotovinskog iznosa radnike naknade za rad je direktan dug prema radniku. Neisplaivanje obaveza koje proizilaze iz neto plate kreira dug poslodavca prema dravi.

4. Praktina vjezba analiziranja financijskog stanja preduzeaBilans uspjeha i Bilans stanja /praktian primjer Uspjeno preduzee Bilans Uspjeha

Bilans Stanja+ Prodaja Cijena prodatih proizvoda Ukupan profit Trokovi prodaje Opti, adm. trokovi Ukupni

2002 KM884 100.0% 424 48.0% 460 52.0% 50 5.6% 336 38.0% 386

2003 KM963 100.0% 453 47.0% 510 53.0% 52 5.4% 385 40.0% 437

razlika (02-03) KM79 29 50 8.9% 6.8% 10.9% 4.0% 14.6% 13.2%

= =

249 51

= + = =

operativni trokovi Operativni profit Ostali prihodi Trokovi kamate Neto profit prije poreza Porezi Neto profit poslije poreza

43.6% 74 8.4% 5 0.6% 15 1.7% 64 7.2% 20 2.2% 44 5.0%

45.4% 73 7.6% (1) 8 0.8% 18 1.9% (1.3%) 60.0% 20.0% (0.2%) 5.0% (4.5%)

3 3

63 6.5% (1) 21 2.2%

1

42 4.4% (2)

Bilans UspjehaAktiva + + = Gotovina Kupci Zalihe Ukupno tekua aktiva Oprema Vozila Ukupno osnovna sredstva Amortizacija Neto osnovna sredstva Unaprijed plaeni tos. Ukupno Aktiva Plative mjenice Dobavljai Tekue obaveze po dug. dugu Nagomilani trokovi Ukupno tekue obav. Dugoroni

2002 KM

2003 KM

razlika (02-03) KM20.0% (1.2%) 9.1% 4.2% 7.1% 45.5% 24.0% 40.0% 0.0% 28.6% 4.4%

15 8.3% 18 9.5% 3 85 47.0% 84 44.4% (1) 44 24.3% 48 25.4% 4 144 79.5% 150 79.4% 6

+ = = + = Obaveze

42 23.2% 45 23.8% 3 33 18.2% 48 25.4% 15 75 41.4% 93 49.2% 18 45 24.9% 63 33.3% 18 30 16.7% 30 15.9% 0 7 3.9% 181 100.0% 9 4.8% 189 100.0% 2 8

45 24.9% 15 7.9% (30) 40 22.1% 43 22.7% 3 10 5.5% 8 4.4% 103 56.9% 5 2.8% 15 7.9% 5 10 5.3% 2 83 43.9% (20) 10 5.3% 5

(66.7%) 7.5% 50.0% 25.0% (19.4%) 100.0%

+ + + = +

= Kapital

dug Ukupno obaveze Dioniki kapital Zadrana dobit Ukupno kapital

108 59.7% 1 0.5%

93 49.2% (15)

(13.9%)

1 0.5%

0

0.0% 31.9% 31.5%

+ =

72 39.8% 95 50.3% 23 73 40.3% 96 50.8% 23

Komentar na prethodni bilans stanja i bilans uspjeha: U bilansu uspjeha, primjeujemo da je porasla prodaja u periodu od jedne godine. Prodaja je osnovna kategorija i prvo to se moramo zapitati sta je uzrokovalo porast prodaje? Da bi dolo do poveanja prodaje morala se dogoditi neka investicija u poveanje kapaciteta proizvodnje tj. u osnovna sredstva ili se radi o boljem marketinkom pristupu tritu to je uzrokovalo veu tranju proizvoda. Da bi odgovorili na ova pitanja moramo se skoncentrisati na ostale stavke u bilansu uspjeha a kasnije i u bilansu stanja. U slijedeoj kategoriji cijena prodatih proizvoda, primjeujemo da je ona procentualno nia u odnosu na prodaju mada je u odnosu na obim prodaje iz prethodne godine nominalna stavka via. Ukupan profit je takoe vii nego prethodne godine za 1%. Dolo je do poveanja administrativnih trokova. Znai da je administracija u prethodnoj godini poveana zbog poveanja obima posla ili su se u radu administracije javili novi poslovi koji su uzrokovali poveanje trokova. Potvrdu ove teze nalazimo u poveanju operativnih trokova iz jedne godine u drugu. Operativni profit je opao ali je dolo do poveanja ostalih prihoda. Trokovi kamate su porasli to nas dovodi do zakljuka da je preduzee sigurno uzelo zajam. Daljnjim uvidom u financijski izvjetaj moemo zakljuiti u ta je zajam iskoriten. U tome e nam najvie pomoi uvid u bilans stanja. Prije nego se osvrnemo na analizu bilansa stanja pogledajmo kategoriju profita i neto profita. Tu je takoe dolo do smanjenja iz godine u godinu a to nas samo uvjerava u istinitost pretpostavke jer investicija u kapitalna sredstva u pravilu umanjuje kategoriju profita u periodu odmah nakon sto se desila kapitalna investicija. U bilansu stanja dolo je do promjene u nivou dostupne gotovine. To je vrlo vano jer to znai da je preduzee likvidnije nego to je bilo a takoe da bez problema servisira zajam ako je uzet u ta jo nismo sasvim sigurni mada je vjerovatnoa da se to dogodilo sa svakom stavkom koju posmatramo sve vea. Kod kupaca nema vee promjene mada se moe zakljuiti da je naplata od kupaca malo bolja. Interesantna je kategorija zaliha jer je tu doslo do poveanja sto nam govori da se desila investicija u nabavku sirovina. Nominalno je dolo do poveanja tekue aktive to opet potvruje da je preduzee likvidnije nego to je bilo. Vidimo da se takoe dogodilo poveanje u nivou opreme i to uprkos amortizaciji koja je morala biti obraunata na kraju prethodne godine. Posebno znaajna promjena se dogodila u kategoriji vozila i sada ve moemo sa

sigurnou rei da je preduzee u prethodnom periodu uzelo zajam i taj zajam utroilo u poboljanje opreme, neto obrtnog kapitala i naroito je bila prisutna investicija u poboljanje voznog parka. Osnovna sredstva su znaajno porasla i generalno uzevi aktiva tj. sredstva preduzea su znaajno uveana u odnosu na prethodnu godinu. Takoe, preduzee je imalo dovoljno sredstava da neke obaveze u jos veem obimu unaprijed plati a da se to ne odrazi na smanjenje gotovine. Naprotiv, gotovina je vea nego to je bila. S druge strane obaveze su umanjene. Mjenice su plaene u znaajnom iznosu. Moda ih je preduzee odkupilo i zadralo u kategoriji osnivakog kapitala. Poveao se obim poslovanja sa dobavljaima sto je najloginija posljedica poveanja prodaje u cjelosti. Tekue obaveze po dugoronom dugu su porasle. Dakle, preduzee je uzelo dugoroni kredit to je jedini ispravan nain da se izvri investicija u osnovna sredstva. Osnovno pravilo je da se dugoroni zajmovi uvijek koriste za investiranje u osnovna sredstva. Za te svrhe se nikada ne koriste kratkoroni zajmovi. Iz tekuih obaveza primjeujemo da je dolo do smanjenja nivoa obaveza iz godine u godinu. Preduzee lake servisira svoje obaveze to e rei da je dio tekuih kratkorocnih obaveza pretvoren u dugorone. To je takoe poboljalo generalno stanje u preduzeu. Pretvaranje kratkoronih obaveza u dugorone je uvijek dobra poslovna politika. Zadrzana dobit je mnogo vea nego u prethodnoj godini sto se znaajno odrazilo na nivo osnivakog kapitala koji je jako porastao u periodu od jedne godine. Preduzee stoji jako dobro i vrlo uspjeno posluje. Bilans Stanja za BiH preduzee u procesu privatizacije:

Aktiva u KMTekua sredstva Gotovina Nenaplaena potraivanja Unaprijed izv. plaanja Rezerve Ukupno tekua Sredstva Osnovna sredstva Zemljiste Zgrade Oprema, namjetaj Akumulirana amortizacija Ukupno osnovna sredstva Ostala sredstva

20001,951 12,719

20011,035 20,471

200216,137 40,772

14,670

21,506

56,909

533,468 198,457

533,468 189,843

181,229

746,595 488

723,311 488

181,229

Ukupno sredstva Obaveze tekue Zaostala dugovanja Kratkoroni krediti Ostale kratkorone obaveze Ukupno tekue obaveze Dugorone obaveze Dugoroni zajmovi Ukupno dugorone obaveze Kapital Privatni kapital Drzavni kapital Zadrzani dobitak/gubitak Ukupno Kapital Ukupno kapital i obaveze

747,083

745,305

238,138

9,045

1,640

8,107

62,198 71,243

28,766 30,406

34,296 42,303

12,261 749,698 (87,561) 675,119 747,083

12,261 749,698 (47,060) 714,899 745,305

568 195,267

195,835 238,138

U ovom sluaju analiziramo samo bilans stanja. Bilansa uspjeha nema pa emo pretpostaviti da je proizvodnja zaustavljena. Bilans stanja u daljnjoj analizi podrava ovu pretpostavku. Interesantno je da u preduzeu postoji odreeni iznos gotovine koji je u prve dvije analizirane godine na relativno istom nivou. U treoj godini, gotovina se poveava te je zanimljivo istraiti ta se dogodilo da se nivo gotovine poveao ako nema proizvodnje. Nenaplaena potraivanja rastu iz godine u godinu. U prve dvije godine taj rast nas dovodi do zakljuka da je menadment preduzea loe vodio poslovnu politiku jer je poveanje nenaplaenih potraivanja siguran znak loe poslovne politike. U treoj godini je taj iznos znaajno porastao to nas dovodi do zakljuka da se u poslovanju preduzea desilo neto dramatino. Nije bilo unaprijed izvrenih plaanja a ne postoje ni rezerve u poslovanju. Zakljuujemo da preduzee nema dugoronu poslovnu politiku ili to je vjerovatnije da nema ni proizvodnje a samim tim nema ni razloga za rezervama

niti za unaprijed izvrenim plaanjima to je znak postojanja ciklusa proizvodnje. Interesantno je da je stalno prisutan rast nivoa tekuih sredstava iz godine u godinu. Ve sada moemo zakljuiti da je preduzee izvrilo odreenu prodaju osnovnih sredstava to je rezultiralo poveanjem stanja gotovine. Gotovina nije porasla iz porasta prodaje jer prodaje nema pa je jedino mogue objanjenje da se desila prodaja kapitalnih sredstava. U osnovnim sredstvima vidimo da se vrijednost zemlje prenosi iz godine u godinu u istom iznosu (u sluaju zemlje ne vrijedi amortizacija mada je i zemljite osnovno sredstvo za rad). U treoj godini vrijednost zemlje se ne iskazuje to znai da se desila prodaja ovog osnovnog sredstva. U kasnijoj analizi bilansa, primjetiemo da u preduzeu jo uvijek postoji dio dravnog kapitala to znai da preduzee jo uvijek nije privatizovano i da proces privatizacije tek slijedi. injenica da je zemlja prodata prije privatizacije, dovodi nas do zakljuka da je moda ta zemlja prodata u procesu male privatizacije, koja se odvijala prije par godina. Kupac je izvrio odreene uplate na raun i to objanjava poveanje gotovine. Takoe je oito da su gotovinske uplate od strane kupca neznatne u odnosu na vrijednost zemlje kao osnovnog sredstva zemlje. Pretpostavljamo iz kategorije nenaplaena potraivanja da kupac jo duguje preduzeu po kupoprodajnom ugovoru. Zgrade su kao osnovno sredstvo ostale u vlasnitvu ovog preduzea i njihova se vrijednost iz godine u godinu umanjuje po osnovu godinje amorizacije. Ostala sredstva se takoe vie ne vode kao vrijednost u izvjetaju za zadnju godinu pa moemo pretpostaviti da su i ona prodata u procesu male privatizacije. injenica da ne postoje tekue obaveze, da su zaostala dugovanja u jednom periodu bila izmirena ili smanjena, kao i da su smanjene kratkorone i tekue obaveze, dovodi nas do zakljuka da je preduzee iskoristilo sredstva dobijena iz prodaje zemljista na servisiranje ovih obaveza. Nakon to su se ove obaveze servisirale te znaajno smanjile sredstvima dobijenim iz prodaje osnovnog sredstva, one su u narednom periodu nastavile da rastu u zadnjoj posmatranoj godini. Zaostali dug i dalje postoji u bilanci preduzea. Tesko je rei na ta se ovaj dug tano odnosi ali imamo osnova da pretpostavimo da je dug dijelom prema radnicima. Po prodaji osnovnih sredstava (zemljista) taj dug je bio drasticno smanjen ali se onda protokom vremena poeo opet poveavati. Dug prema radnicima se sastoji od neisplaenog dijela neto plate i od obaveza koje proizilaze iz neto plate prema drzavi. Preduzee u prve dvije godine posluje sa gubitkom. Umanjenje vrijednosti kapitala koje proizilazi iz poslovanja sa gubitkom nije prenoseno u narednu godinu te se totalno sravnjenje kapitala po osnovu gubitka iz prethodnih godina nikada nije dogodilo. Sve ovo znai da je vrijednost preduzea jo i manja nego to je to predstavljeno u bilansu stanja. Pripremio: Mladen ivojnovi, Ekonomista Centar za solidarnost Bosna i Hercegovini.