osnove funkcionalne anatomije

download osnove funkcionalne anatomije

of 30

description

ANATOMIJA

Transcript of osnove funkcionalne anatomije

  • 30.4.2012

    1

    Osnove funkcionalne anatomije

    dr Sead Malievi

    Funkcionalna anatomija

    Ljudska anatomija u relaciji sa funkcijom

    Anatomija ljudskog kretanja

    Anantomija pokreta

    2

    Ravni tela

    Sagitalna

    Frontalna

    Horizontalna

    3

    Ravni tela orijentacija

    Sagitalna: lateralno-medijalno

    Frontalna: anteriorno-posteriorno

    Horizontalna: proksimalno-distalno

    4

    Regioni tela

    Glava i vrat caput et collum

    Trup truncus

    Grudni ko thorax

    Trbuh abdomen

    Karlica pelvis

    Ruka membrum superius

    Noga membrum inferius

    5

    Jedinice grae tela

    elija osnovna jedinica funkcije i grae, oko 200 tipova (miina, nervna, epitelna...)

    Tkivo skup elija iste grae i fukcije (miino, nervno, vezivno, epitelno)

    Organ anatomske celine razliite grae ali iste funkcije (bubreg, oko, koa,...)

    Sistem organa skup fukcionalno povezanih organa (kardiovaskularni, digestivni,...)

    Organizam

    6

  • 30.4.2012

    2

    Lokomotorni sistem

    Muskuloskeletni sistem

    Miino-kotani sistem

    Sistem organa za kretanje

    7

    Elementi lokomotornog sistema

    Kosti

    Zglobovi

    Miii

    8

    Kosti

    vrsti organi od kojih je izgraen skelet

    Oko 210 kostiju

    Tkivo sadri minerale (soli kalcijuma, fosfora,...)

    ivo tkivo!!!

    9

    Graa kosti

    Kompaktni spoljanji deo (pokosnica sadri krvne sudove i nerve)

    Sunerasta sr kosti (sadri vezivno tkivo, krvne sudove, nerve,...)

    10

    Uloga kostiju

    Mehanika potpora organizma

    Odranje oblika tela

    Kretanje tela oslonac miiima

    Zatita organa

    Depo minerala

    Proizvodnja krvnih elija (u crvenoj kotanoj sri u grudnoj kosti, prljenovima, karlici i butnoj kosti)

    11

    Podela kostiju

    Duge cevaste kosti (ruke, noge)

    Kratke kosti (lice, ruje, noje, kima)

    Pljosnate kosti (lobanja, lopatica)

    Sezamoidne

    12

  • 30.4.2012

    3

    Zglobovi

    Spoj dve ili vie kostiju

    Prema funkciji, mogu biti: Pokretni (diarthroses) - articulationes

    Polupokretni (amphiarthroses) symphysis, synchondroses

    Nepokretni (synarthroses) suturae, syndesmoses

    Prema strukturi, mogu biti: Sinovijalni articulationes

    Kartilaginozni synchondroses, symphysis

    Fibrozni suturae, syndesmoses, gomphoses

    13

    Nepokretni zglobovi - synarthroses

    Fibrozni suturae, gomphoses

    Kartilaginozni - synchondroses

    Fuzije - synostoses

    14

    Polupokretni zglobovi - amphiarthroses

    Fibrozni - syndesmoses

    Kartilaginozni symphysis pubis, synchondroses costosternales

    15

    Pokretni zglobovi - diarthroses

    Sinovijalna upljina

    16

    Pokretni zglobovi

    Okrajci kostiju prekriveni su zglobnom hrskavicom

    Izmeu okrajaka nalazi se zglobna upljina sa malom koliinom viskozne tenosti (ovu tenost lui sinovijalna membrana unutranji sloj zglobne aure)

    Zglob uvruju ligamenti, najee idu preko spoljnjeg dela kapsule ali ponekad i unutar nje (npr. koleno, kuk)

    17

    Podela zglobova

    Loptasti (rame, kuk)

    Jajasti, ovalni ili elipsasti (radiokarpalni zglob)

    Ravni ili klizei (metakarpalni i metatarzalni, rebra II-VII sa sternumom, sakroilijani zglob...)

    Tip arke (lakat, koleno, falange)

    Tokasti (radijus i ulna i prljenovi atlas i axis)

    Sedlasti (palac, trapezna i prva metakarpalna)

    18

  • 30.4.2012

    4

    Pokreti u zglobovima

    klizanje ili translacija,

    ugaoni pokret ili angulacija (pregibanje, opruanje, odmicanje i primicanje),

    obrtanje ili rotacija (supinacija, pronacija, everzija, inverzija),

    kruenje ili cirkumdukcija (sloeno kretanje)

    19

    Pokreti u zglobovima renik

    20

    Fleksija Pregibanje

    Ekstenzija Opruanje

    Abdukcija Odvoenje

    Adukcija Dovoenje

    Lateralna rotacija Spoljanje okretanje

    Medijalna rotacija Unutranje okretanje

    Torzija Uvrtanje

    Cirkumdukcija Kruenje

    Pokreti u zglobovima renik

    Supinacija Spoljanja rotacija i torzija

    Pronacija Unutranja rotacija i torzija

    Inverzija Dovoenje i unutranja rotacija

    Everzija Odvoenje i spoljanja rotacija

    Elevacija Podizanje

    Depresija Sputanje

    Protrakcija Izvlaenje ka napred

    Retrakcija Uvlaenje ka nazad

    21

    Pokreti u zglobovima

    22

    Pokreti u zglobovima

    23

    Pokreti u zglobovima

    24

  • 30.4.2012

    5

    Pokreti u zglobovima

    25

    Pokreti glave Laterofleksija desna i leva, antefleksija (ili fleksija), retrofleksija (ili ekstenzija), rotacija levo i desno, cirkumdukcija

    Pokreti vilice Elevacija, depresija, protrakcija, retrakcija

    Kima (trup) Fleksija, ekstenzija, laterofleksija, torzija

    Pokreti ramenog pojasa Retrakcija, protrakcija, elevacija, depresija,

    Pokreti u zglobu ramena Fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, spoljanja i unutranja rotacija, cirkumdukcija

    Lakat Fleksija, ekstenzija

    Podlakat Pronacija, supinacija

    Pokreti u zglobovima

    26

    Zglob ruja Radijalna adukcija, ulnarna adukcija, fleksija, ekstenzija

    Pokreti karlice Inklinacija (anteverzija), bono naginjanje (anterior/posterior pelvic tilt)

    Pokreti u zglobu kuka Fleksija, ekstenzija, abdukcija, adukcija, spoljanja i unutranja rotacija, cirkumdukcija

    Koleno Fleksija, ekstenzija, spoljanja i unutranja rotacija

    Pokreti u skonom zglobu Fleksija, ekstenzija, inverzija, everzija

    Miii

    Popreno prugasti skeletni miii

    Glatki miii organi za varenje, disanje, krvni sudovi

    Srani mii

    27

    Popreno prugasti miii

    Ima ih oko 650 u telu

    Sastoje se iz tela i pripoja

    Miino telo se sastoji iz miinih snopova izmeu kojih je vezivno tkivo

    Mii moe da ima snopove koji se pripajaju na razliitim mestima miine glave

    Miini pripoji se vezuju za kost, fasciju, meumiine pregrade

    28

    Funkcije miia

    Agonisti izazivaju pokret

    Antagonisti spreavaju radnju agonista

    Sinergisti pomagai agonista

    29

    Tipovi miine kontrakcije

    Izometrijska mii ne dozvoljava svojim pripojima da se udalje, nema promene duine

    Koncentrina mii vue svoje pripoje jedan ka drugom i skrauje se

    Ekscentrina mii poputa (spoljanja sila ga savlauje) pripoji se udaljavaju dok se on opire

    30

  • 30.4.2012

    6

    Tipovi miinih vlakana

    Tip I miina vlakna (crvena)

    Tip II miina vlakna (bela)

    31

    Tip I

    Manja miina vlakna

    Crvena prebojenost zbog prisustva mioglobina

    Razvijen sistem krvnih sudova i kapilara

    Znatno vei broj mitohondrija u miinoj eliji postavljenih periferno blizu kapilara

    Spora miina vlakna

    32

    Tip II

    Vea vlakna za veu snagu kontrakcije

    Svetlija prebojenost zbog manje mioglobina

    Slabije izraeno snabdevanje krvlju

    Smanjen broj mitohondrija u miinoj eliji

    Visok sadraj glikogena i rezervi fosfokreatina

    Brza miina vlakna

    33

    Komparacija tipova

    Tip I

    Spora miina vlakna crveni miii

    Aerobni metabolizam

    Sporo zamaranje

    Miii koji odgovaraju sporo, ali sa produenom kontrakcijom

    npr. m. soleus

    Tip II

    Brza miina vlakna beli miii

    Anaerobni metabolizam

    Brzo zamaranje

    Miii vani za brze i precizne pokrete

    npr. miii pokretai oka

    34

    Komparacija tipova

    35

    Osnove biomehanike

    dr Sead Malievi

  • 30.4.2012

    7

    Biomehanika

    Biomehanika je oblast biofizike koja izuava mehanika svojstva i zakone kretanja ivih sistema

    Biomehanika je mehanika ivih sistema

    37

    Pokret osnovna jedinica biomehanike

    Pokret promena zglobnog ugla, tj promena polozaja jednog dela tela u odnosu na drugi

    Telo se pokree u zglobovima Telo se pokree uz pomo aktivne sile miia. Miii se najee nalaze proksimalno (tj. blie centru

    tela) od zgloba u kome vre pokret Mii ne gura:

    Koncentrina kontrakcija - vue Ekscentrina kontrakcija - poputa Statika kontrakcija dri

    Mi ivimo i vebamo u gravitaciji Nai pokreti i kretanje zavise od vie spoljanjih sila

    (gravitacija, trenje, otpor vazduha) 38

    1. Glava

    Kostur glave ine lobanja i lice Lobanja je kotana ljutura jajastog oblika koju

    delimo na bazu i krov. Baza lobanje je zglobljena sa kimenim stubom a

    sa prednje strane sa kostima lica Kosti lobanje i lica su spojene nepokretnim

    avovima osim spoja donje vilice i slepoone kosti U kostima lobanje i lica se nalaze upljine

    ispunjene vazduhom povezane sa nosnom dupljom (paranazalni sinusi)

    39

    Kosti glave

    Kosti lobanje: 4 neparne - eona, potiljana, klinasata i sitasta

    2 parne - temena i slepoona

    Kosti lica: 3 neparne donja vilica, ralasta, podjezina

    6 parnih gornja vilica, nepana, jabuna, nosna, suzna, donja nosna koljka

    Kosti lica i lobanje grade vie duplji i upljina koje sadre mozak, miie, krvne sudove, nerve, ula, polazita disajnog, digestivnog sistema,...

    40

    Miii glave

    41

    Pokreti glave

    Laterofleksija

    Fleksija i ekstenzija

    Rotacija

    42

  • 30.4.2012

    8

    Pokreti lica

    Pokreti vilice : elevacija, depresija, protrakcija, retrakcija, pokreti vakanja

    Mimini pokreti

    43

    2. Trup

    Trup se sastoji iz grudnog koa (thorax), trbuha (abdomen) i karlice (pelvis)

    44

    Kimeni stub

    Kimeni stub (columna vertebralis) predstavlja osnovni deo osovinskog skeleta. Nalazi se na zadnjoj strani trupa i vrata. Uzglobljava se sa lobanjom, rebrima i ulazi u sastav karlice.

    Ukupno 33-34 prljena

    45

    Podela kimenih prljenova

    7 vratnih (vertebrae cervicales)

    12 grudnih (vertebrae thoracicae)

    5 slabinskih (vertebrae lumbales)

    5 krsnih (os sacrum)

    4-5 trtinih (os coccygis)

    46

    Kosti grudnog koa

    12 rebara

    Sternum

    2 skapule

    2 klavikule

    47

    Pokreti trupa

    Fleksija

    Ekstenzija

    Laterofleksija

    Torzija

    48

  • 30.4.2012

    9

    Karlica

    Os coxae

    Os ilium

    Os ischium

    Os pubis

    Os sacrum

    Os coccygis

    49

    Pokreti karlice

    Anterior pelvic tilt Posterior pelvic tilt

    50

    Noga

    Kosti noge:

    Butna kost (femur)

    Golenjaa (tibia)

    Linjaa (fibula)

    aica (patella)

    Stopalo

    51

    Miii prednje i unutranje loe natkolena

    52

    Miii zadnje loe natkolena

    53

    Miii prednje loe potkolena

    54

  • 30.4.2012

    10

    Miii zadnje loe potkolena

    55

    Pokreti u zglobu kuka

    Fleksija

    Ekstenzija

    Abdukcija

    Adukcija

    Spoljanja rotacija

    Unutranja rotacija

    Cirukmdukcija

    56

    Pokreti u zglobu kolena

    Fleksija

    Ekstenzija

    Spoljanja rotacija

    Unutranja rotacija

    57

    Pokreti u skonom zglobu

    Fleksija

    Ekstenzija

    Inverzija

    Everzija

    58

    Ruka

    Kosti ruke:

    (Kljunica Clavicula)

    (Lopatica Scapula)

    Ramenica (Humerus)

    bica (Radius)

    Laktica (Ulna)

    aka

    59

    Miii ramena zadnja strana

    60

  • 30.4.2012

    11

    Miii ramena prednja strana

    61

    Miii prednje loe podlakta

    62

    Miii zadnje loe podlakta

    63

    Pokreti u zglobu ramena

    Fleksija

    Ekstenzija

    Abdukcija

    Adukcija

    Spoljanja rotacija

    Unutranja rotacija

    Cirkumdukcija

    64

    Pokreti u zglobu lakta

    Fleksija

    Ekstenzija

    65

    Pokreti podlakta

    Pronacija

    Supinacija

    66

  • 30.4.2012

    12

    Pokreti u zglobu ruja

    Fleksija

    Ekstenzija

    Radijalna adukcija

    Ulnarna adukcija

    67

    O sportskim povredama

    Dr Sead Malievi

    Sportske povrede

    Sportske povrede su makroskopske ili mikroskopske disrupcije normalnog kontinuiteta tkiva koje su nastale u toku takmienja, treninga, vebi ili rekreativnih aktivnosti

    Specifinosti sportskih povreda

    Specifinosti u mehanizmu nastanka

    Povrede specifine za sport ili disciplinu

    Okolnosti povreivanja najee su jedinstvene

    Specifinosti sportskih povreda

    Specifinosti u dijagnostikovanju

    Preciznije metode jer su finije promene

    Mogunost korienja skupih dijagnostikih metoda

    Specifinosti sportskih povreda

    Specifinosti u leenju

    Ubrzanje procesa rehabilitacije

    Dostupnost postupaka, strunjaka, metoda...

    Pritisak sportiste, sportskih strunjaka, uprave, vlasnika, medija, javnosti,...

  • 30.4.2012

    13

    Specifinosti sportskih povreda

    Specifinosti u znaaju

    Popularnost sportista

    Smrt u F1 u poreenju sa svakodnevnim smrtnim sluajevima u saobraaju

    Ekonomski efekti odsustvovanja iz takmienja

    Prema mestu

    Koleno 1,0

    Natkolenica 0,8

    Skoni zglob 0,75

    Rame 0,5

    aka, glava 0,45

    Lice 0,4

    Stopalo, list, prepona, lea 0,25

    Lakat 0,15

    Runi zglob 0,15

    Kuk , karlica, Ahilova tetiva 0,1

    Trbuni zid, zadnjica, peta, vrat, zubi 0,04

    Prema toku i nastanku

    Hronine povrede su izazvane kontinuiranim stresom tokom dugog vremenskog perioda

    Npr. teniski lakat, trkake potkolenice, skakako koleno,...

    Akutne su izazvane iznenadnim dejstvom sile

    Npr. frakture, istegnua, potres mozga

    Prema tkivu

    Mekotkivne

    Koa, miii, ligamenti, tetive, hrskavice

    Zatvorene (modrice, istegnua,...) i otvorene (posekotine, razderotine, uljevi...)

    Kotane

    Zatvorene i otvorene

    Otok usled povrede krvnih sudova

    Bol usled povrede nerava

    Prema mehanizmu

    Kontaktne

    Sudar, udarac, pad

    Beskontaktne

    Odnosi sila, prenaprezanje, lo trening, prethodne povrede,...

    Stres frakture

    Nastaju akutno, ali su hronine po mehanizmu nastanka

    Pukotina duinom kosti

    Metatarzalne kosti, kosti noja i ruja, tibija (Medijalni tibijalni stres sindrom)

    Sklonost, strukturne anomalije (ravna stopala, pronacija stopala), vibracije, prenaprezanje, loa oprema

  • 30.4.2012

    14

    Tretman povreda mekih tkiva

    Krvarenje, otok, bol

    R.I.C.E.

    H.A.R.M.

    R.I.C.E.

    REST

    Prestanak aktivnosti, spreiti dodatno povreivanje koje bi nastupilo ukoliko se nastavi sa aktivnostima

    Dati vremena sportisti da prevazie trenutnu situaciju (da bol proe)

    R.I.C.E.

    ICE

    Hladjenje da bi se izazvala vazokonstrikcija

    Zaustavljanje ili usporavanje krvarenja unutar povrede

    Zaustavljanje ili usporavanje formiranja upalnog otoka oko mesta povrede

    Oprez ne zadravati led due nego to je propisano i ne nanositi ga direktno na kou

    R.I.C.E.

    COMPRESSION

    Mehanika vazokonstrikcija, spreavanje krvarenja

    Spreavanje oticanja mesta povrede

    Oprez moe da doe do kompromitovanja cirkulacije

    R.I.C.E.

    ELEVATION

    Dovoenje povreenog dela u ravan srca da bi se lake odvodile tenosti iz regiona povrede

    H.A.R.M.

    Heat zagrevanje mesta povrede

    Alcohol stavljanje alkoholnih obloga za skidanje otoka

    Running nastavak aktivnosti

    Massage masiranje povreenog mesta

  • 30.4.2012

    15

    Tretman preloma i dislokacija

    Ne pomeraj povreenog

    Trai medicinsku pomo

    Ne RICE!!!

    Imobilii povreeni deo tela, ako je mogue

    Neka povreeni bude utopljen i udobno smeten

    Ostani sa povreenim, ako je u stanju oka

    Ne vri nikakav pritisak na povreeno mesto

    Ostale sportske povrede potres mozga

    Postavi povreenog u boni koma poloaj ukoliko je bez svesti

    Proveri simetrinost zenica, stanje svesti, orijentaciju prema ljudima, u vremenu, prostoru i dogaajima

    Ostale sportske povrede - dehidracija

    Gubitak vode (elektrolita) znojenjem, disanjem, urinom, povraanjem, boravkom u suvom vazduhu (na vetru)

    Hipotonina dehidracija (gubitak natrijuma ili preteran unos vode)

    Hipertonina dehidracija (gubitak vode bez gubitka elektrolita)

    Izotonina dehidracija (podjednak gubitak vode i elektrolita)

    Ostale sportske povrede - dehidracija

    2%: e, gubitak apetita, suva koa, umanjena izdrljivost za 30%, brzo zamaranje, visok puls, zatvor

    5-6%: pospanost, glavobolja, pad pritiska, poveanje temperature, ubrzano disanje

    10%: spazam miia, smanjen turgor koe, poremeaj vida, delirijum

    15%: smrtni ishod

    Ostale sportske povrede - hipertermija

    Temperatura tela moe da bude i 37,7C tokom dana

    Temperatura preko 40C moe da bude po ivot opasna

    Rizik za dehidraciju

    Pojaava se u okolnostima poveane vlanosti

    Toplotni udar

    Sunanica

    Ostale sportske povrede hipotermija

    Temperatura tela ispod 35C

    Usporenje pulsa, gubitak svesti

    Utopljavanje, ne grejanje

  • 30.4.2012

    16

    Ostale sportske povrede

    Povrede oka

    Povrede zuba

    Povrede uha

    Povrede jezika

    ...

    Etiologija sportskih povreda

    dr Sead Malievi

    Brojke

    Svakog minuta u SAD dogodi se jedna sportska povreda

    Srbija: pojma nemamo

    Etiologija sportskih povreda

    Normalna struktura i funkcija, ali neadekvatna priprema ili preterano optereenje tkiva

    Abnormalna struktura i/ili funkcija i adekvatno optereenje na tkiva

    Unutranji faktori povreda

    Starost Pol Prethodne povrede Anomalije u gradji Fleksibilnost Fizika sposobnost Miini dizbalans BMI Psiholoki faktori Sistemske bolesti

    Starost kao faktor povreivanja

    Tip i priroda povreda variraju u odnosu na starost

    Mlae i osobe preko 40 godina sklonije su povreivanju, jer i jedni i drugi imaju snienu miinu masu i jainu

    Poveana incidenca povreivanja i u kontaktnim i u sportovima izdrljivosti

  • 30.4.2012

    17

    Starost kao faktor povreivanja

    Starije osobe

    Povrede miia i tetiva su najee

    Sniena fleksibilnost

    Sniena miina masa i snaga

    Smanjen dotok krvi u tetive

    Mlae osobe

    Smanjena koordinacija

    Smanjena fleksibilnost

    Neprilagodjen trening

    Zatitna sredstva se retko koriste

    Pol

    Tipovi povreda variraju u odnosu na pol

    ene se ee povreuju u nekim sportovima

    ene se manje bave kontaktnim i kolizionim sportovima

    enske sportske povrede

    Stres frakture

    ACL

    MCL

    Distorzija ATC

    Patelofemoralni sindrom

    Etiologija enskih povreda

    Anomalije u gradji: genu valgum, iri pelvis?, izmenjena graa stopala (hallux valgus)

    Izmenjena (poveana) fleksibilnost dovodi do veeg broja povreda ligamenata (Griffin, 1994; Almeida et al., 1999)

    enska sportska trijada

    Amenoreja

    Osteoporoza

    Poremeaji u ishrani

    Muke povrede

    Smanjena fleksibilnost vodi ka miino-tetivnim povredama

    Vie povreda u kontaktnim sportovima

    Mladi mukarci se povredjuju 2-3 puta vie od ena (Bruns & Maffuli 2000)

  • 30.4.2012

    18

    Prethodne povrede

    Prethodne povrede poveavaju rizik za nastanak nove povrede 2-3 puta

    Povreivane strukture su sklonije novim povredama

    Kompenzacione povrede nastaju na drugom mestu, ali su izazvane inicijalnim stanjem

    Puna rehabilitacija prekida zaarani krug!

    Anatomske (strukturne) anomalije

    Povrede kod strukturnih anomalija nastaju i kod dobro doziranih treninga

    Biomehanike anomalije mogu da se isprave ili smanje korienjem raznih programa ili sredstava

    Razliita duina ekstremiteta, X/O noge, sputena/ravna stopala, femoralna anteverzija ... su faktori rizika

    Fleksibilnost

    Hiperelastinost, hiperpokretljivost

    Poveana ligamentarna nestabilnost

    Smanjena miina fleksibilnost

    Fleksibilnost

    Poveana fleksibilnost/hiperpokretljivost poveava rizik za povrede ligamenata

    Sniena fleksibilnost poveava rizik za povrede miia i tetiva

    Stretch or not to stretch?

    Smanjena fleksibilnost istezati

    Hiperpokretljivost stabilizacija (poveanje snage bez istezanja)

    Fizika sposobnost

    Smanjena fizika sposobnost poveava rizik za povreivanje

    Pope et al (2000) su pokazali da se nesportisti povreuju 14 puta vie od sportista

  • 30.4.2012

    19

    Dizbalans snage

    Dominacija jednog ekstremiteta vai u sportovima sa rekvizitima (reketi, palice, lopte)

    Dizbalans snage vei od 10% izmeu miinih grupa moe da dovede do povrede

    Dizbalans izmedju raznostranih miinih grupa i istostranih antagonista i agonista

    Body Mass Index

    Jedini antropometrijski faktor prepoznat kao faktor rizika za povreivanje

    Iznad 25 i ispod 18 rizik je dvostruko vei

    Psiholoki faktori

    Neodlunost

    Stres

    Anksioznost

    Ekstrovertnost/introvertnost

    Odgovornost

    Sistemske bolesti

    Nedijagnostikovano kardiovaskularno, neuroloko, endokrino i reumatsko oboljenje moe da bude razlog povreivanja

    Spoljanji faktori povreivanja

    Povrina na kojoj se trenira

    Oprema

    Pozicija u timu, vrsta sporta

    Zagrevanje & stretching

    Greke u treningu

    Spoljanje sile

    Klimatski faktori

    Spoljanji motivacioni faktori (roditelji, trener, gledaoci)

    Povrina na kojoj se trenira

    to je povrina tvra, vea je apsorpcija vibracija u tkivima

    Nigg & Yeadon (1988) pokazali su da trening na tvrdim podlogama vode ka tendinopatiji Ahilove tetive i medijalnom tibijalnom stres sindromu

  • 30.4.2012

    20

    Vrsta sporta/mesto u timu

    Tip sportske aktivnosti i tehnika koja se koristi tokom treninga/takmienja utiu na razvoj povrede

    Vetina, iskustvo, nivo (klasa)

    Mesto u timu

    Dominacija jedne strane

    Potrebno je da se razumeju sile koje se koriste

    Prepoznati koje su strukture u riziku

    Odrediti biomehaniki mehanizam povrede

    Greke u treningu

    Najei uzrok povreda

    Pravilo 10%

    Balans izmedju vebi snage, izdrljivosti i fleksibilnosti

    Dani odmora ili drugaijih aktivnosti

    Varijacije u treningu

    Postepeno uvodjenje u takmienje - pripreme

    Faktori sredine

    Temperatura i vlanost vazduha

    Povrede izazvane visokom temperaturom i vlanou vazduha: sinkopa, grevi, iscrpljenost

    Povrede izazvane niskom temperaturom: smrzotine, hipotermija, Raynaud, astma

    Nadmorska visina: akutna visinska bolest, pluni i edem mozga

    Povrede i bolna stanja kod dece sportista

    Dr Sead Malievi

    Uticaj sporta na telesni razvoj

    Rast i sazrevanje

    Disproporcija nesimetrinost u razvoju (igre sa reketom, bacake discipline)

    Uticaj na psiholoki razvoj

    Lokalni uticaj sporta na elemente lokomotornog sistema

    Dobro dozirane aktivnosti imaju povoljan uticaj kao stimulans linearnog rasta

    Preteran pritisak vodi ka poremeaju vaskularizacije i degenerativnim promenama hrskavice

    Tako nastaje aseptina (avaskularna) nekroza ili osteonekroza

  • 30.4.2012

    21

    Rast kostiju Podela osteonekroza

    Osteohondritisi (osteohondropatije) epifiza i apofiza

    Disekantni osteohondritisi (osteohondroze)

    Osteohondritisi i osteohondroze

    Nedovoljno jasna etiologija

    Varijante normalnog razvoja

    Posledice trauma ili vie mikrotrauma

    Genetski faktori

    Sindromi prenaprezanja

    Uglavnom mukarci u periodu rasta

    Karakteristine lokalizacije

    ake u borilakim sportovima

    Prsti i ruje u koarci, rukometu i odbojci

    Lakat kod bacaa

    Koleno u fudbalu

    Stopalo kod trkaa i skakaa

    Osteohondritis tibijalnog tuberkula (Morbus Osgood-Schlatter)

    Parcijalna avulzija (Osgood)

    Apofizitis dela tibijalne epifize (Schlatter)

    Razvija se i pogorava usled aktivnosti

    Deaci, 9-15 godina

    Jednostrano

    Otok, bol (smanjuje se u mirovanju)

    Mo. Osgood-Schlatter

    Traje nekoliko nedelja ili meseci

    Th: nastavak ili prekid sportskih aktivnosti, imobilizacija 2-3 nedelje, fizikalna terapija, lokalna infiltracija

    Rezidue

  • 30.4.2012

    22

    Apofizitis kalkaneusa (Morbus Sever-Haglund)

    Deca 6-12

    Bol pri osloncu, doskoku

    Palpatorni bol A. tetive i kalkaneusa

    Th: prekid aktivnosti, bandaa, promena obue, podizanje pete, imobilizacija 3-4 nedelje

    Osteohondritis donjeg dela aice (Mo. Sinding-Larsen-Johannson)

    Promena slina sa Mo. Osgood-Shlatter

    Zahvaen distalni deo aice

    Drugi osteohondritisi

    Ostehondritis navikularne kosti stopala (Mo. Koehler I)

    Osteohondritis glavice metatarzalne kosti (Mo. Freiberg, Mo. Koehler II)

    Epifizitis baze pete metatarzalne kosti

    Osteohondritis glavice radijusa

    Aseptina nekroza akromiona

    Osteohondritis lunarne kosti (Mo. Kienboeck) i navikularne kosti (Mo. Preiser)

    Osteohondritis glave femura (Mo. Legg-Calv-Perthes)

    Disekantni osteohondritis (Morbus Koenig)

    Odvajanje dela zglobne hrskavice sa malim delom kotanog tkiva

    Mladje osobe u doba rasta

    Mukarci 4:1 (koleno), 18:1 (kuk)

    Privremeni prekid dotoka krvi za ogranieni deo subhondralne kosti

    Nekroza, pa separacija

    Disekantni osteohondritisi

    Koleno

    Kuk

    Talus

    Kapitulum humerusa

    Sportske povrede u periodu rasta

    Dr Sead Malievi

  • 30.4.2012

    23

    Epidemiologija sportskih povreda kod dece

    Direktne (akutne) povrede (dejstvo snane sile) Indirektne (hronine) sindromi prenaprezanja Retke traumatske luksacije Postoji predubedjenje da deca ne mogu ozbiljno da se

    povrede, ili da kod njih sve brzo prolazi. Zbog toga mnoge povrede ne budu uopste lecene, ili su lecene nedovoljno i neadekvatno

    Po nekim istrazivanjima, 25-30 odsto akutnih sportskih povreda se desava u organizovanim sportskim aktivnostima, a oko 40 odsto u rekreativnim. Preostale se desavaju u igri dece

    Najvise povreda je pri igranju fudbala i kosarke, zatim sledi atletika, a najmanje ih je u vaterpolu

    Sindromi prenaprezanja

    Neadekvatan trening (nagle promene u intenzitetu, trajanju i uestalosti)

    Neadekvatni uslovi treninga (tvrd, neravan teren, neprimerena i istroena oprema)

    Predispozicija (razliita duina nogu, genu varum/valgum/recurvatum, patella alta/infera, povean Q-ugao, pes planovalgus/cavus, nesrazmere u snazi i fleksibilnosti

    Prelomi po tipu zelene grane

    Najee na dugim kostima podlaktice ili noge

    Subperiostni prelom

    Nekompletan prelom sa savijanjem kosti

    Povrede epifizne hrskavice rasta

    U epifizi se obavlja rast kosti u duinu i irinu

    Povrede znaajne jer mogu da dovedu do kasnijih deformacija i poremeaja rasta

    O kotano-zglobnim povredama

    Dr Sead Malievi

    Prelomi kostiju

    Potpuni ili nepotpuni prekid kontinuiteta kotanog tkiva prouzrokovan silom koja prevazilazi granicu njegove prirodne elastinosti

    Moe da nastane:

    direktno, na mestu dejstva sile

    indirektno, na taki najmanjeg otpora

  • 30.4.2012

    24

    Prelomi kostiju

    Dejstvo sile na neizmenjenu, zdravu kost

    Oslabljena struktura kosti usled: osteoporoze, tumora, osteogenesis imperfecta patoloke frakture

    Stres frakture, hronini prelomi, mar frakture

    Vrste preloma

    Zatvoreni, ne opte sa spoljnom sredinom prosti prelomi

    Otvoreni, opte sa spoljnom sredinom i postoji opasnost od inficiranja komplikovani prelomi

    Vrste preloma

    Sa dislokacijom

    Bez dislokacije

    Prelomi prema vrsti dejstvujue sile

    Sila savijanja, fleksioni ili ekstenzioni prelom

    Sila torzije, spiralni prelom

    Sila otrgnua, avulzioni prelom

    Sila smicanja, prelom sa smicanjem

    Dinamika sila

    Zamor ili prenaprezanje

    Kombinovani

    Simptomi i znaci preloma

    (Deformacija)

    Bol

    Patoloka pokretljivost

    Krepitacije

    Otok

    Spazam miia

    Gubitak funkcije

    Dijagnoza

    Rentgen

    Kompjuterizovana tomografija skener

  • 30.4.2012

    25

    Luksacije (iaenja)

    Nastaje prekidom zglobne kapsule tako da zglobne povrine vie nisu u anatomskom kontaktu

    Luksacioni prelomi

    Luksacioni prelomi su najtei oblik povrede kotano-zglobnog sistema

    Stres frakture

    Mar frakture

    Nastaju akutno, ali su hronine po mehanizmu nastanka

    Metatarzalne kosti, kosti noja i ruja, tibija

    Sklonost, strukturne anomalije (ravna stopala, pronacija stopala), vibracije, prenaprezanje, loa oprema

    Rtg potvrda tek za 3-6 nedelja

    Prva pomo kod preloma

    Ne pomeraj povreenog

    Trai medicinsku pomo

    Ne RICE!!!

    Imobilii povreeni deo tela, ako je mogue

    Neka povreeni bude utopljen i udobno smeten

    Ostani sa povreenim, ako je u stanju oka

    Ne vri nikakav pritisak na povreeno mesto

    Leenje

    Neoperativno

    redukcija (nametanje)

    imobilizacija (gips, fiksator)

    Operativno

    Koleno anatomija

  • 30.4.2012

    26

    Koleno - anatomija Povrede kolena ligamenti

    Povrede kolena - menisci Povrede kolena nesrena trijada

    MCL

    ACL

    Med. meniskus

    O mekotkivnim povredama

    Dr Sead Malievi

    Meka tkiva

    Miii

    Tetive

    Ligamenti

    Zglobne kapsule

    Fascije

    Meniskusi

    Hrskavica

    Sinovija

    Intervertebralni diskusi

    Masno tkivo

  • 30.4.2012

    27

    Povrede mekih tkiva

    Akutne (makrotraumatske) i hronine (mikrotraumatske - prenaprezanje)

    Epidemiologija

    Donji ekstremiteti

    ene i stare osobe

    Kontaktni sportovi

    Vrhunski nivo

    Akutne (makrotraumatske) povrede

    Usled: kompresije, istezanja, laceracije ili rascepa

    Povreda krvnih sudova sa krvarenjem

    Faze povrede: vaskularno-inflamatorni odgovor

    reparacija

    maturacija

    Na tok utie: starost, pol, vaskularizacija, genetika, inervacija, hormoni, aktivnost

    Vaskularno-inflamatorni odgovor (faza 1)

    krvarenje

    koagulacija

    inflamacija

    moe da traje do nekoliko dana

    Reparacija (faza 2)

    elijska proliferacija

    angiogeneza

    formiranje matriksa

    Maturacija (faza 3)

    remodelizacija

    epitelizacija

    moe da traje doivotno

  • 30.4.2012

    28

    Hronine (mikrotraumatske) povrede

    Najee na tetivama

    Faze: hiperplazija tenocita

    pojava tenoblasta

    krvni sudovi i mezenhimalne elije

    nakupljanje histiocita i makrofaga

    hiperplazija endotela i mikrovaskularne tromboze

    reparacija i degeneracija kolagena

    mikrorascepi kolagenih vlakana

    Sindromi prenaprezanja

    Naprezanje poveano usled elje za pobedom ili dobrim rezultatom

    Subjektivni izraz jedina dijagnostika

    Zatezanje, bol u tetivi, miiu, ligamentu kao signal

    Nastavak aktivnosti vodi u bolno stanje

    Sindromi prenaprezanja

    Bol u preponama: agonisti, antagonisti i sinergisti u istom trenutku deluju na jednu taku simfiza

    Sindromi prenaprezanja

    Skakako koleno: proksimalni ili distalni pripoji na aici

    Hondromalacija patele

    Sindromi prenaprezanja

    Trkako koleno: sindrom iliotibijalnog trakta

    Poplitealni tendonitis

    Teniski lakat: lateralni epikondilitis

    Kopljaki lakat: medijalni epikondilitis

    Sindrom rotatorne manetne, ruptura rotatorne manetne

    Sindrom duge glave bicepsa

    Dijagnoza

    Ultrazvuni pregled

    NMR

  • 30.4.2012

    29

    Povrede miia

    Istegnue ili direktni udarac

    Istegnue: pasivno ili usled kontrakcije

    Istegnue miia

    Prvi stepen: minimalne strukturne promene, minimalno krvarenje

    Drugi stepen: parcijalni rascep, obilnije krvarenje, bol, inflamatorni odgovor, ispad funkcije

    Trei stepen: potpuni rascep, veliko krvarenje, deformacija

    Zarastanje

    Miii su stalni, nema umnoavanja elija

    Oiljak spreava regeneraciju i stvara adhezije

    Gubitak kontraktilne sposobnosti 10 20% usled inter i intramuskularnih adhezija, promenjene duine vlakana i povreda nerava

    Kontuzije (nagnjeenja) miia

    Direktno dejstvo sile

    Smanjenje pokretljivosti u susednim zglobovima

    Intermuskularni i intramuskularni hematom

    Intramuskularni hematom je problem: oiljak, kontrakcija, osifikacija

    Ponekad je potrebna operacija

    Povrede tetiva

    braditrofno tkivo, hrani se difuzijom

    entezopatije (mikrorascepi u reumatizmu)

    tendinoze (degeneracija sa godinama bez zapaljenja)

    peritenonitis (zapaljenje omotaa tetive)

    tendinitis (zapaljenje tetive)

    Povrede ligamenata

    istezanje

    oiljak mehaniki ojaava ligament

    oiljak smanjuje elastinost

  • 30.4.2012

    30

    Leenje

    Neoperativno (lekovi, fizikalna medicina, hiropraksa, trening)

    Operativno

    Strpljenje!

    Povratak na teren

    Bol: nije dozvoljen u mirovanju i palpatorno

    Funkcija: pun ROM, puna funkcija

    Snaga i izdrljivost: postepen povratak sa 80% snage i izdrljivosti

    Hramanje nije dozvoljeno

    Lekovi su dozvoljeni