Oslobodjenje 30 maj

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJEBH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba

SRIJEDA, 30. 5. 2012.

Godina LXVIII Broj 23.511

NERMIN NIK[I], FEDERALNI PREMIJER

PADA I VLADA FBiH4-5. strana

AKO PADA VIJE]E MINISTARA,Bankrotirala lobisti~ka rma Vlade RS-a u SAD-u

PROPADA SVE ÊGA SE DODIK DOHVATITragi~na sudbina dvojice mladih Sarajlija

7. strana

Nema za institucije BiH, ali ima za lobiranje protiv njih2-3. strana

Dom naroda PSBiH prihvatio principe prijedloga budèta za 2012. SMRT DRUGOVA IZ [KOLSKIH KLUPA

Foto: Amer KAJMOVI]

8. strana

SJEVER ITALIJE

Reuters

DESETINE STRADALIH U SERIJI POTRESA

17. strana

DANAS PRILOG

U @I@IUsvojen prora~un Grada Mostara

2

srijeda, 30. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dom naroda Parlamentarne skup{

Nema za institucije BPrincipi prijedloga zakona o budètu institucija i me|unarodnih obaveza za 2012. od 950 miliona KM namijenjenih za finansiranje institucija BiH sa 11 glasova za i tri protiv usvojeni su na ju~era{njoj sjednici Doma naroda PSBiH. Protiv principa (prvog ~itanja) izjasnili su se jedino delegati iz SDA Sulejman Tihi}, Nermina Kapetanovi} i Halid Genjac, dok su budèt podràli predstavnici SDP-a, HDZ-a BiH, HSP-a, SNSD-a, SDS-a, DNS-a i PDP-a, a izaslanik Martin Ragu` (HDZ 1990) nije prisustvovao zasjedanju.

Grad moè funkcionirati

Ni razvojni, ni deprimiraju}iMostar bi trebao funkcionirati u nekakvom stanju koje zadovoljava minimum na{ih potreba, kazao je gradona~elnik Ljubo Be{li}Gradsko vije}e Mostara ju~er je jednoglasno usvojilo gradski prora~un za 2012. godinu i to u iznosu od gotovo 55,9 milijuna maraka. Tako|er, jednoglasno je usvojena i odluka o izvr{enju prora~una, kao i ~itav niz nacrta gradskih regulacijskih planova. - Nakon nekoliko mjeseci intenzivnoga rada Gradskoga vije}a, klubova stranaka i naroda te raznih odbora, napokon smo uspjeli usvojiti kona~an tekst budèta za ovu godinu. Okvirni budèt iznosi oko 55.900.000 maraka. Mislimo da se u tom prostoru moè na}i dovoljno sredstava za realizaciju brojnih projekata, ali i zadovoljiti sve potrebe korisnika budèta, rekao je predsjednik Gradskog vije}a Mostara Murat ]ori}. mislim da je situacija komplicirana u cijeloj zemlji i Mostar ne moè ostati izvan tih prilika, izjavio je Be{li}. No, Adil [uta, predsjednik Kluba SDA u Gradskom vije}u Mostara, za Oslobo|enje je kazao kako bi jednoglasno usvajanje prora~una moglo biti naznaka dolaska povoljnije politi~ke klime u gradu na Neretvi. - Iskreno se nadam da }e ovo jednoglasno usvajanje budèta biti naznaka nekih boljih politi~kih odnosa u gradu. Moramo nastaviti raditi na razvoju grada. SDA radi samo u interesu gra|ana Mostara i ne èlimo da Mostar bude gradom slu~ajem, nego da postane normalan grad. Zato nam je potreban normalan statut koji ne}e svakih nekoliko godina biti na razmatranju na Ustavnome sudu BiH. Statut treba biti plod kompromisa, kao {to je to danas bio slu~aj s usvajanjem budèta, kazao je [uta.

Biber i mesoDelegati iz SDA bili su suzdràni kod usvajanja zaklju~ka po stavu Komisije za budèt i finansije kojim se amandmanska faza na prijedlog budèta skra}uje na svega 24 sata, ali su i kod ovoga preglasani, pa je on usvojen sa 11 glasova za. U skladu s tim, predsjedatelj Dragan ôvi} najavio je da }e se delegati o kona~noj verziji budèta izjasniti na sjednici koja }e se odràti u ~etvrtak, 31. maja. Kao razloge zbog kojih su delegati SDA bili protiv principa prijedloga budèta i zbog kojih }e to isto biti i na sjednici 31. maja, zamjenik predsjedavaju}eg Sulejman Tihi} istakao je da je to uzak fiskalni okvir koji je u nepovoljniji odnos

Vije}e ministara zadovoljno

stavio dràvu BiH spram entiteta . On je podsjetio da je budèt institucija BiH u 2010. iznosio 1.028.000.000 KM, te da se u odnosu na pretpro{lu on u 2012. smanjuje za ~ak 78 miliona i utvr|uje na nivou od 950 miliona KM, {to je neprihvatljivo. Kao razloge za to, Tihi} je naveo i ~injenice da je, osim re-

dovne inflacije, do{lo do formiranja 15 novih institucija, te da se pojavljuju potrebe za dodatnim sredstvima zbog lokalnih izbora, popisa stanovni{tva, izgradnje grani~nih prelaza i osiguravanja novca za isplatu penzija otpu{tenim pripadnicima OSBiH. - Umjesto da se pove}a, budèt za

ZAKASNJELI SOCIJALNI DIJALOGKomisija za budèt i finansije Doma naroda PSBiH zatraìla je od Vije}a ministara BiH da hitno stupi u socijalni dijalog sa predstavnicima Samostalnog sindikata dràvnih i policijskih slu`benika i zaposlenika u institucijama BiH, sudskoj vlasti i javnim ustanovama BiH kako bi se izna{la prihvatljiva rje{enja za njihove zahtjeve. Sindikat se protivi smanjenju pla}e dràvnoj administraciji za 4,5 posto. ^lan Komisije Mladen Ivani} cijeni kako je malo mogu}e da se {ta promijeni, jer je iluzorno o~ekivati da }e Vije}e ministara BiH nakon usvajanja budèta predloìti njegov rebalans jer - da se htjelo rije{iti ovo pitanje, to bi bilo u~injeno. Predsjednik Reprezentativnog sindikata Jure Bili} rekao je kako su predstavnici 34 dràvne institucije okupljene u njegove okvire spremni i na radikalnije poteze ako se rje{enje ne izna|e, uz ocjenu da se u budètu moglo u{tedjeti na drugim stavkama, a ne pla}ama. Ministarstvo finansija i trezora BiH odbacilo je, ina~e, ranije zahtjeve Sindikata Grani~ne policije BiH da budu izuzeti od smanjenja pla}a, o ~emu je Komisija ju~er i zvani~no informirana.

Tajna ve~eraNeslu`beno, pak, doznajemo kako su ~elnici klubova Hrvata i Bo{njaka ve~er prije ju~era{nje sjednice dogovarali prora~unska izdvajanja za kulturne institucije naroda u Mostaru. Postignut je odre|eni kompromis i to kroz pove}ana izdvajanja za odràvanja zgrada kulturnih institucija, poput Hrvatskoga doma Hercega Stjepana Kosa~e dok }e Gradsko vi, je}e u narednom periodu poku{ati prenijeti osniva~ka prava pojedinih institucija s gradske na ùpanijsku razinu. - Stavke za kulturu su usagla{ene na{im napornim zajedni~kim radom. Onaj dio sredstava koji je predvi|en za kulturu izbalansiran je kroz investicijsko odràvanje objekata iz oblasti kulture, rekao je ]ori}. [uta je istaknuo kako }e Gradsko vije}e insistirati da se osniva~ka prava dijela kulturnih institucija prenesu na ùpanijsku razinu. Time bi se, veli, rasteretio gradski prora~un, ali i ispo{tovala ustavna odredba o nadle`nosti nad kulturnim institucijama.Jurica GUDELJ

I gra|ani zadovoljniGradona~elnik Mostara Ljubo Be{li} je, pak, izjavio kako usvojeni prora~un nije ni razvojni, ni deprimiraju}i, te kako zadovoljava minimum potreba Grada. - Zadovoljan sam usvojenim prora~unom. Ovogodi{nja cifra je takva da bi Mostar trebao funkcionirati u nekakvom stanju koje zadovoljava minimum na{ih potreba. Ovo je vaàn dokument za Mostar, institucije Grada mogu nastaviti funkcionirati, a i sami gra|ani mogu biti zadovoljni jer smo usvajanjem prora~una relaksirali odnose u gradu, rekao je Be{li}. Tako|er, gradona~elnik Mostara je izjavio kako je te{ko kazati ho}e li usvajanje prora~una relaksirati i politi~ku situaciju u Mostaru. - To je te{ko kazati jer je prora~un dokument koji je nuàn za normalno funkcioniranje Grada. Kada su politi~ke prilike u pitanju,

V I J E S T I

SAMOSTALNI SINDIKAT DR@AVNIH SLU@BENIKA

Tuì}e Vije}e ministaraVije}e ministara BiH u ponedjeljak je na zahtjev Povjerenstva za finansije i prora~un Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH odredilo pregovara~ki tim koji }e u ime Vije}a ministara primiti na razgovor predstavnike Samostalnog sindikata dràvnih i policijskih slu`benika i zaposlenika u institucijama BiH, sudskoj vlasti i javnim ustanovama BiH. Pregovara~ki tim ~ine predstavnici Ministarstva finansija i trezora BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva pravde BiH. Predsjednik Upravnog odbora Reprezentativnog sindikata Hajrudin Hasanovi} u nekoliko navrata je istakao kako ne}e odustati od {trajka, pogotovo ako Dom naroda Parlamenta BiH usvoji budèt i zakon o smanjenju plata zaposlenima u institucijama BiH. - Mi smo {trajk nastavili, sa pro{losedmi~nih sat vremena obustave rada, pre{li smo na dva sata. Imamo razumijevanja i ne idemo u generalni {trajk, kazao je Ermin Kadri}, predsjednik Sindikata Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Na sjednici [trajka~kog odbora Sindikata Grani~ne policije, odrànoj ju~er, donesen je niz zaklju~aka, me|u kojima je i taj da se {trajk nastavlja do zavr{etka pregovo-

ra sa poslodavcem, odnosno Vije}em ministara, te da je samo Sindikat Grani~ne policije ovla{ten pregovarati u ime ~lanova Sindikata. - S obzirom na to da su izmjene i dopune Zakona o platama i naknadama uposlenim u institucijama BiH donesene u suprotnosti s odredbama evropske socijalne povelje i u obavezuju}oj primjeni na teritoriji BiH, traìmo od Vije}a ministara da stvari vrati u prethodno stanje, s obzirom na to da su iste izmjene donesene bez prethodno obavezuju}e obavljene konsultacije sa na{im sindikatom. Ukoliko Vije}e ministara BiH ne ispo{tuje ovaj na{ zahtjev, pokrenu}emo val tu`bi u ime na{ih ~lanova protiv Vije}a ministara te kao i u prethodnom slu~aju nezakonite primjene koeficijenata za obra~un osnovice plate, istakao je Svevlad Hof fman, dopredsjednik Sindikata Grani~ne policije. M. PAMUK

OSLOBO\ENJE srijeda, 30. maj/svibanj 2012.

U @I@I

3

tine BiH prihvatio principe prijedloga budèta za 2012.

BiH, ali ima za lobiranje protiv njihDok se {tedi za dràvu BiH, ja~anjem entiteta osigurava se kupovina aviona, otvaranje predstavni{tava u svijetu, finansiranje organizacija za lobiranje protiv genocida u Srebrenici ili rad ameri~ke lobisti~ke ku}e u korist entiteta, upozorio Tihi} Po hitnom postupku usvojene izmjene i dopune Zakona o OSBiH kojim se oko 1.600 otpu{tenih pripadnika OSBiH sa 31. martom izvodi iz prava na penzije na dràvnom nivouGlasali protiv: Tihi} i Genjac

Rje{avanje amandmana na Ustav BiHKolegij Doma naroda PSBiH obavijestio je delegate da je zaduìo Ustavnopravnu komisiju tog zakonodavnog tijela da rije{i pitanje amandmana I na Ustav BiH kako bi se o njemu moglo izjasniti na 18. sjednici (prvoj nakon izja{njavanja o budètu). Radi se, naime, o amandmanu koji je Predstavni~ki dom PSBiH usvojio jo{ 5. oktobra 2005, a kojim se bri{e ~lan 9. stav 2. Ustava BiH koji tretira pitanje da se pla}e izabranih zvani~nika ne mogu mijenjati u toku mandata.

2012. se smanjio iako su planirani prihodi u ovoj godini ve}i za 4,3 posto. U 2013. oni }e biti ve}i za 5,3, a 2014. za 6,1 posto, dok se istovremeno fiskalni okvir budèta institucija zamrzava do tada na nivou od 950 miliona KM, iako je to samo sedam posto svih budèta u BiH. Takav budèt ugroàva rad institucija BiH i put BiH u NATO i EU. Dok se za ugovorene usluge izdvaja 47 miliona KM ili rad u komisijama tri miliona KM, s druge strane se za 10.000 uniformisanih pripadnika smanjuju pla}e, {to je svega 5,2 miliona KM. Dakle, {tedi se na biberu, a ne na mesu, konstatirao je Tihi}. Neprihvatljivim je ocijenio i ~injenicu da se dok se {tedi za dràvu BiH, s druge strane ja~anjem entiteta osigurava kupovina aviona, otvaranje predstavni{tava u svijetu, finansiranje nevladinih organizacija za lobi-

ranje protiv genocida u Srebrenici ili 5,6 miliona KM za rad ameri~ke lobisti~ke ku}e u korist entiteta . Tihi} je ukazao i da predstavnici SDA nisu u~estvovali u kreiranju fiskalnog okvira ni na nivou BiH, ali ni entiteta, iako je bila obaveza da se na Vladi FBiH o tome obavi rasprava. Ministri iz SDA u Vije}u ministara BiH poku{ali su, naglasio je Tihi}, amandmanski popraviti budèt, ali su preglasani, isto je u~injeno i kada je u pitanju predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, te zastupnici SDA u Predstavni~kom domu PSBiH, pa je stoga logi~no da delegati SDA i na Domu naroda glasaju protiv . Nermina Kapetanovi} ocijenila je neprihvatljivom ~injenicu da su budèti entiteta u odnosu na 2008. uve}ani za ~ak 325 miliona KM kada je u pitanju RS, te 200 miliona

KM - FBiH, dok se istovremeno dràva unaza|uje na nivo od prije ~etiri godine.

SDA ostaje kod ranijih dogovoraPo hitnom postupku Dom naroda PSBiH usvojio je i izmjene i dopune Zakona o slu`bi u OSBiH kojim se oko 1.600 otpu{tenih pripadnika OSBiH koji su ranije stekli pravo na penziju iz njega izvode zaklju~no sa 31. martom 2012, kao i dopune Zakona o pla}ama i naknadama u institucijama BiH, ~ime se zastupnici i delegati uvode u ova zakonska prava nakon ~etiri godine od njegovog dono{enja. Izmjene su usvojene, a delegati SDA su se usprotivili da se ova rje{enja donesu po hitnom postupku, smatraju}i da se u redovnom postupku trebaju izvr{iti njihove korekcije, dok je delegat Mla-

den Ivani} (PDP) kod oba izja{njenja bio suzdràn. S obzirom na to da je istovremeno i predsjednik SDA, jedan od lidera vladaju}e {estorke Tihi} je obrazloìo razloge za{to su delegati iz te stranke protiv usvajanja prijedloga izmjena i dopuna Zakona o slu`bi u OSBiH po hitnom postupku. - Na sastanku lidera stranaka dogovorili smo obavezu prema kojoj }e se budu}a prava otpu{tenih pripadnika OSBiH regulisati na razini entiteta u skladu sa propisima srodnih kategorija. Odjednom se to promijenilo i predstavnici iz RS-a su po~eli da tvrde kako zapravo oni nemaju obaveze spram tih ljudi. To je rezultiralo da dobijemo rje{enja koja nam ukazuju da oni prije gube ta prava, a {to nikako nije bila intencija. Ta dvosmislenost razlog je zbog kojeg je SDA traìla redovnu proce-

duru i njeno otklanjanje, jer je neprihvatljivo da ti ljudi budu prepu{teni na milost i nemilost entiteta, naglasio je Tihi}, uz podsje}anje da SDA ostaje dosljedna kod svojih ranijih stavova - aprilskog paketa, prudskog sporazuma, te dogovorenih rje{enja za dràvnu i vojnu imovinu . Dono{enje ovakvog zakona, upozorila je delegat Nermina Kapetanovi}, moè imati za posljedicu smanjenje penzija za preko 350.000 korisnika Fonda PIO/MIO FBiH, {to bi se nedvojbeno odrazilo i na sveukupnu ekonomsku nestabilnost u BiH i mogu}e nesagledive socijalne posljedice. Mladen Ivani} ukazao je da }e nakon izvo|enja iz prava otpu{teni pripadnici OSBiH biti jedina kategorija koja ne}e dobiti ni{ta - ni otpremnine ni rje{enja svoga statusa, ve} da se ispo~etka moraju boriti za svoja pravazbog ~ega je cjelokupnu , stvar nazvao farsom. Kada je u pitanju dopuna Zakona o pla}ama i naknadama u institucijama BiH, SDA je podràva, ali ne tako da se zastupnicima i delegatima pla}e smanje kao i ostalim za 4,5 posto, ve} vi{e, kao i da se obavezno ukinu pau{ali za parlamentarce, posebno one koji su profesionalno uposleni u PSBiH. U prvom ~itanju usvojene su i izmjene i dopune Zakona o pla}ama i naknadama u institucijama BiH kojim se ozakonjuje smanjenje pla}a za 4,5 posto, te Vije}u ministara BiH dozvoljava da u narednom periodu u skladu sa makroekonomskim kretanjima u zemlji utvr|uje visinu osnovice za obra~un pla}a.Almir TERZI]

Foto: A. KAJMOVI]

UNIVERZITET U ISTANBULU

[PIRI] - YAMAZAKI

IBRAHIMOVI] - OSCE

TRI[I]-BABI] - OLSEN

Izetbegovi}u po~asni doktorat Razvoj veza s JapanomPredsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je ju~er u Sarajevu delegaciju Bosna Sema obrazovnih institucija, koju je predvodio predsjednik Upravnog odbora Mehmet Mutlu Karaosman. Karaosman je saop}io da je Senat Univerziteta Sulejman [ah iz Istanbula, na sjednici odrànoj 12. aprila 2012. jednoglasno donio odluku o dodjeli po~asnog doktorata Bakiru Izetbegovi}u za njegov izuzetan doprinos miru i stabilnosti u BiH i regiji, kao i unapre|enju odnosa BiH i Turske. Zahvaliv{i za ovo zna~ajno priznanje, Izetbegovi} je prihvatio poziv da po~asni doktorat primi 24. septembra na posebnoj sve~anosti u Istanbulu. Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar finansija i trezora BiH Nikola [piri} primio je ju~er ambasadora Japana u BiH Hideo Yamazakija. Sagovornici su se sloìli da su bilateralni odnosi izuzetno dobri te da je neophodno ja~ati ekonomsku saradnju. [piri} je zahvalio ambasadoru Japana jer je njegova zemlja sna`no podràla obnovu BiH putem razli~itih grantova. Yamazaki je naglasio da }e njegov prioritet u radu biti da predstavi turistima u svojoj zemlji BiH, jer 550.000 Japanaca godi{nje posjeti Hrvatsku, dok u BiH do|e samo 5.000. [piri} je primio ju~er i ambasadora Rusije u BiH Aleksandra Bocan-Har~enka.

Rije{iti se vi{ka oru`jaMinistar odbrane BiH Muhamed Ibrahimovi} primio je ju~er dosada{njeg {efa Odjela za sigurnosnu suradnju OSCE-a za BiH, brigadnog generala Victora von Villkena i novoimenovanog {efa Odjela, brigadnog generala Haralda Quiela. Uz rije~i zahvalnosti za sve {to je OSCE do sada u~inio na tom polju, te za doprinos koji je OSCE dao u izgradnji institucija u BiH, Ibrahimovi} je naglasio da BiH treba jo{ ovakve podr{ke i da se nada progresivnijim koracima u procesu rje{avanja vi{kova naoruànja i municije uz pomo} i podr{ku OSCE-a. Villken je naglasio i potrebu osavremenjavanja skladi{ta municije i naoruànja.

[to prije u NATOZamjenica ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavaju}a NATO-ovog koordinacionog tima Vije}a ministara BiH Ana Tri{i}-Babi} primila je ju~er u opro{tajnu posjetu zamjenika komandanta {taba NATOa Sarajevo pukovnika Johna Andreasa Olsena. Tri{i}-Babi} je naglasila uspje{nu saradnju na izradi NATO-ove komunikacijske strategije i kampanji podizanja svijesti gra|ana o zna~aju ~lanstva u NATOu koja je u toku. Olsen je izrazio èlju da Akcioni plan za ~lanstvo u NATO-u otpo~ne s primjenom {to prije. Olsena su ju~er primili i ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimovi} i zamjenica Marina Pende{.

4

INTERVJU


OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANAMa kakav savjet, ako mi Boris Tadi} da neki savjet, izgubi}u naredne izbore

NERMIN NIK[I],FEDERALNI PREMIJER

Ako pada Vij

Mislim da je prerano govoriti da li }e do}i do razlaza politi~ke platforme ili rekonstrukcije federalne Vlade. Treba vidjeti kako }e se razvijati situacija, kaè premijer Nik{i}Razgovarala: Mimi \UROVI] RUKAVINA

Tomislav Nikoli},novoizabrani predsjednik Srbije

DOBAR LO[VJEKOSLAV BEVANDA

ZAO

Do~ekav{i novog predsjedavaju}eg Vije}a ministara, do~ekali smo kona~no i politi~ara koji govori ono {to misli i {to je, na koncu, ono {to nas ~eka. Pred nama su, kazao je jasno i glasno, jo{ dvije sedmice da uvjerimo MMF kako nam namjere nisu opasne. Poslije toga, kajanja nema.

Kakvi su Vam odnosi sa ministrima iz reda SDA? - Vrlo korektni. Ja tu nemam nikakvih problema i bez obzira na politi~ke trzavice koje su se pojavile, mi sutra (danas; op. a) imamo sjednicu Vlade i ja imam namjeru da razgovaram sa svim ministrima u Vladi i zatraìm od njih da dok smo Vlada, da se pona{amo kao tim i nastavimo raditi kao dosad. Vrlo korektno sura|ujem sa svim ministrima u federalnoj Vladi i mi smo i na posljednjoj vladi sve odluke donijeli jednoglasno. Ho}e li se raspasti koalicija s obzirom na sveukupne odnose na relaciji SDPBiH - SDA? - Vrlo je te{ko o~ekivati da eventualno politi~ki razlaz i rasplet platforme na jednom nivou ne ostavi trag na drugom nivou, da kaèmo u Federaciji }e sve funkcionisati super, a na dràvnom nivou }emo se razi}i ili razi}emo se u pojedinim kantonima. Mislim da je prerano govoriti da li }e do}i do razlaza politi~ke platforme ili rekonstrukcije federalne Vlade. Treba vidjeti kako }e se razvijati situacija.

Federacija nije pusti otok

SULEJMAN TIHI]Iako se ~ini kako je - u {estorki - ostao sam protiv svih, predsjednika SDA ne napu{ta entuzijazam. Na strana~kom je ro|endanu u ponedjeljak kazao ono {to, zapravo, govori i kada je u dru{tvu Lagumdìje, Dodika, ôvi}a, Ljubi}a i Bosi}a; Strana~ki cilj staje u tri rije~i - dràva Bosna i Hercegovina.

HVOSve bi, zapravo, moralo biti jednostavno. Ljudi su poginuli brane}i Sarajevo i treba im napraviti spomenik! No, spomenika nema. Nekim smeta hrvatski grb, nekim kri`, a nekima, ti su vjerojatno u ve}ini, i jedno i drugo. U HVO-u su bili spremni i na (neprincipijelne) kompromise. Moè i bez krià. Ne pomaè! Mole razne funkcionere. Ni{ta! @ivjelo multietni~ko Sarajevo! Za koje je poginulo 120 pripadnika HVO-a.

Da li se na rad Vlade FBiH mogu reflektovati odnosi sa dràvnog nivoa? - @elim biti i precizan i iskren. Trenutno u radu Vlade FBiH nema nikakvih problema, nema trzavica. Ministri rade i imam osje}aj u neposrednim kontaktima da su jo{ vi{e motivisani da pokaù kako je federalna Vlada radila i radi kao tim i da nema nikakvih politi~kih posljedica. Te{ko je u ovom trenutku re}i {ta }e biti. Ja se nadam da }emo, bar kad je u pitanju federalna Vlada, nastaviti raditi onako kako smo dosad radili.

Iako se konstantno ponavlja pri~a o rekonstrukciji Vlade FBiH, te najave da }e HDZBiH i HDZ 1990 podràti izlazak SDA iz Vije}a ministara ukoliko dobiju ~vrste garancije za rekonstrukciju federalne Vlade? - Jo{ nije bilo konkretnih razgovora o rekonstrukciji federalne Vlade. Kad je u pitanju SDPBiH, nije bilo uslovljavanja ili uvezivanja. Dosad smo uvijek na sve te pri~e odgovarali da do rekonstrukcije Vlade moè do}i onog trenutka kad ocijenimo da ta vlada ne radi dobro. Vlada i dalje radi kao tim, ne vidim tu nikakvog razloga. Otvaramo sad pitanje politi~ke prirode. Da li }e puknuti parlamentarna ve}ina, politi~ka koalicija? Ako to pukne, nemogu}e je da se pravimo da je Federacija usamljeni otok neovisan od svega. U Parlamentu FBiH je sve teè osigurati ve}inu za akte koje prethodno utvrdi Vlada: postoji li sad sigurna i ~vrsta parlamentarna ve}ina u FBiH? - Gledaju}i na pojedine odluke u Parlamentu FBiH, te{ko se moè sa nekom garancijom re}i da postoji parlamentarna ve}ina iako tehni~ki postoji i neke stvari prolaze bez problema. Na posljednjim sjednicama je do{lo do iskakanja poslanika NS Radom za boljitak, uz ~injenicu da su pojedini zastupnici i zastupnice bili odsutni, neki opravdano, neki ne, {to je uslovljavalo da neke odluke te{ko prolaze. To je stvar koju }emo probati ra{~istiti. U ponedjeljak imamo sastanak svih federalnih ministara prije sjednice Vlade FBiH sa {efovima klubova i rukovodstvima oba doma, gdje }emo probati izdiskutovati te neke stvari i kako ubudu}e raditi da ne dolazi do ovakvih situacija. Ja nemam namjeru imati dvostruka mjerila. Kad sam bio poslanik, govorio sam da kad ne pro|e izvje{taj o iz-

vr{enju budèta, da je to na neki na~in izglasavanje nepovjerenja Vladi. Po{to izvje{taj nije pro{ao u Predstavni~kom domu, ja to tako doìvljavam i tako }e i biti. Zna~i li to da ste spremni dati ostavku ukoliko izvje{taj o izvr{enju pro{logodi{njeg budèta ne pro|e i u Domu naroda? - Apsolutno. Postoji mogu}nost i da testiramo povjerenje Vladi. Neka se izjasne poslanici direktno. Nakon {to se ovo desilo, nakon {to je odbijen izvje{taj u Predstavni~kom domu, poslanici su me kontaktirali i rekli da nije ba{ tako, mi imamo povjerenje u Vladu. To treba pokazati, ne samo deklarativno

Imamo investicije od 340 milionaVIJEST U OBJEKTIVUFoto: S. GUBELI]

ALEKSANDAR PETROVI]Selektor na{e ko{arka{ke reprezentacije bio je i kao igra~ beskompromisan. Zato se od njega i moglo o~ekivati da ne}e sastavljati alibi-reprezentaciju. Hrabro je u{ao u podmla|ivanje reprezentacije, zahvaliv{i Bajramovi}u, Ikoni}u, Domercantu... a u prve redove progurao mlade poput Jusufa Nurki}a. Po Aci budu}em najboljem bh. centru.

Najljep{e pismoNa manifestaciji u BH Po{ti u Sarajevu ju~er su dodijeljene nagrade u~enicima osnovnih {kola u BiH. Pobjednik takmi~enja za najljep{e pismo, ~ija je ovogodi{nja tema bila Napi{i pismo sportisti ili osobi iz svijeta sporta kojoj se divi{, da bi objasnio {ta ti zna~e olimpijske igre, jeste Ivo Buha~, u~enik sedmog razreda Osnovne {kole Biograci, Jare. Nagra|en je sa 500 KM, biciklom i po{tanskim albumom. Drugo mjesto, odnosno 300 KM, bicikl i po{tanski album, pripalo je u~enici Osnovne {kole Umihana ûvidina iz Sarajeva Lejli Delali}, a u~enik Osnovne {kole Vuk S. Karadì} iz Banje Luke Andrej Kozi} osvojio je tre}e mjesto, koji je osim bicikla i po{tanskog albuma nagra|en s 200 KM.

VIJEST U

BROJU

poljoprivrednih proizvo|a~a je u Republici Srpskoj lani traìlo poticaj, samo dvojici je Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva iza{lo ususret.

60.000


INTERVJU

5

e}e ministara, pada i Vlada FBiHve} i konkretnim stvarima. Da li }e do}i do pomaka nabolje u Federaciji BiH ili }e kriza trajati do narednih op{tih izbora? - Federalna Vlada zaista konkretno i puno radi. Neki rezultati na{eg rada se ve} osjete. înjenica je da, kao i svugdje, ima puno interesa koji se me|usobno ~ak i sukobljavaju i sad tim stvarima treba prilaziti polako i sa puno pa`nje. Dolazim iz Kaknja, gdje je pu{ten Blok 6 Termoelektrane, {to je investicija od 94 miliona KM. To je uradila Elektroprivreda BiH iz svojih sredstava. Kad je do{la ova vlada i nova uprava EPBiH, to je bio ugovoren posao, ali je izvo|a~ radova oti{ao u ste~aj. Mi smo prakti~no zatekli propao posao i trebalo je uloìti ogromne napore i danas je u pogonu taj blok. Ovih dana smo imali nekoliko potpisa ugovora o konkretnim investicijama i to su ~injenice koje daju nadu za otvaranje novih radnih mjesta i nova zapo{ljavanja. Na revitalizaciji Bloka 6 direktno je bilo angaòvano 3.500 ljudi, a posredno, kaù, 7.500 sa kooperantima. uposlenih, a pad nezaposlenih. Kad sam do{ao, nisam rekao da imam ~arobni {tapi} i da }emo sve ljude zaposliti. Mogu li se gra|ani FBiH nadati otvaranju radnih mjesta? - Imao sam razgovor gdje mi ~ovjek kaè da nezaposleni borci ne rade. Kaèm, dobro, kako moèmo pomo}i. Kaè on, evo mog sina zaposli. Je li on demobilisani borac - nije. Moè se gledati to iz ugla koji vam odgovara ili ne. Imamo investicije od 340 miliona KM za izgradnju autoceste i to sve treba osigurati posao. Ali treba znati da smo specijalci da izigramo zakon. Kad smo otvorili prostor da ljudi sa evidencije nezaposlenih mogu ovjeravati zdravstvene knjiìce, ljudi su se po~eli odjavljivati s posla, rade na crno. Ne mislim da smo ni najgori ni najbolji, da manje volimo svoju zemlju nego drugi, ali na Zapadu to nije posljedica ljubavi prema zemlji, ve} posljedica velikih zakonskih kazni. Vi{e od 60 posto penzionera u FBiH ìvi od minimalne penzije od 310 KM mjese~no. Moète li im bar obe}ati da se penzije ne}e smanjivati? - Mi smo, kad smo do{li, tim ljudima rekli da }emo iscrpiti sve druge mogu}nosti za u{tedu prije nego do|emo do kresanja njihovih prava. Dosad su ta primanja bila redovna, penzije smo uspjeli pove}ati za pet posto. Odràva se isplata na tom nivou. Volio bih da ja njima mogu do}i sa finom vije{}u i re}i da }emo pove}ati penzije u narednom periodu. Prema sada{njim pokazateljima, ne postoji potreba za smanjenjem penzija i ne}e do}i do toga. O~ekivati je sa novim investicijama da do|e do punjenja fonda. O~ekivati je da }e dono{enjem zakona o otpisu zateznih kamata biti privrednih subjekata koji su u prilici da plate svoj dug i time poprave priliv u Fond. Namjeravate li i kad federalnom Zavodu PIO/MIO vratiti dug od 180 miliona KM? - Bio bih najsretniji da je to jedini dug koji smo zatekli od prethodnih vlada, ali, naàlost, nije. Moram re}i da smo mi uspjeli u pro{loj godini, uz sve restrikcije i u{tede, isplatiti dug koji smo imali prema demobilisanim borcima. U ovoj godini ispla}ujemo dio duga prema RVI. Sasvim izvjesno je dug prema federalnom Zavodu evidentan i mi }emo u narednom periodu traìti na~in kako }emo ga vratiti. Bi}e i rebalans budèta. Sasvim je izvjesno da vra}anje

MMF Izvjesno je da ukoliko se ovi pregovori sa MMF-om nastave kako su zapo~eti, rezultira}e odre|enim novim aran`manom koji }e pokrivati dugove, a ukoliko ne - plati}emo obaveze ili }emo bankrotirati kao dràva

}oj godini dostiù oko 300 miliona, pa plus jo{ dvije godine povrata, {to }e do}i na 500 miliona KM. Ako ne do|e do novog aran`mana sa MMF-om, sasvim je izvjesno da }e to prvi osjetiti budètski korisnici, ali ako do|e do novog aran`mana, onda toga ne bi trebalo biti. Prekju~er su nam rekli da su nakon posljednjeg monitoringa zadovoljni sa onim {to je federalna Vlada napravila u dijelu u{teda na li~nim primanjima, kad su u pitanju revizije, kad su u pitanju u{tede koje mi radimo u javnoj potro{nji. Mi to dalje moramo nastaviti ne zbog MMF-a, ve} zbog sebe. Vidje}emo ~ime }e to rezultirati. Izvjesno je da ukoliko se ovi pregovori sa MMF-om nastave kako su zapo~eti, rezultira}e odre|enim novim aran`manom koji }e pokrivati dugove, a ukoliko ne - plati}emo obaveze ili }emo bankrotirati kao dràva.

Bankarski sektor [ta moète savjetovati gra|anima FBiH koji jedva sastavljaju kraj s krajem? - Dràva ne moè tro{iti vi{e nego {to zara|uje, niko privatno ne moè tro{iti vi{e nego {to zara|uje. [to se Vlade ti~e, mi }emo i dalje raditi na stvaranju ambijenta da svoje obaveze izvr{avamo na vrijeme. Ne moèmo svima dijeliti platu, ko radi i ko ne radi. Nastoja}emo da stvorimo ambijent da {to vi{e ljudi radi. Neki imaju povjerenje u nas. Danas smo prodali 80 miliona obveznica po 5,25 posto kamatnoj stopi. Zna~i da bankarski sektor vjeruje ovoj vladi. Na velika zvona je najavljen zakon o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine, najavljuju se i posebni odjeli pri Tuìla{tvu FBiH... Kad }e zaìvjeti federalni uskok i dati prve konkretne rezultate? - Ako zakon bude usvojen u naredna dva mjeseca nakon rasprave, za {est mjeseci }emo imati agenciju i odjel. Dalje }e oni raditi. S tim Vlada FBiH nema ni{ta dalje. To }e biti odjel pri Tuìla{tvu koji }e se baviti svojim poslom, a agencija }e upravljati oduzetom imovinom i s tim Vlada FBiH nema apsolutno nikakve veze. Mi pravimo pravni ambijent.

Stvaranje ambijenta U Federaciji je pak vi{e od pola miliona stanovnika u stanju socijalne potrebe, nezaposlenih je preko 370.000. Da li ste svjesni da ve}ina gra|ana nema dovoljno novca za reìje i za hranu? - Apsolutno sam svjestan. Nego {ta nego sam svjestan i zato radimo i stvaramo pravni ambijent da stvorimo prostor za dodatne investicije, jer je to jedini na~in da se ljudi dodatno zaposle. Kad vam kaèm podatak da je u pro{loj godini od 1,6 milijardi KM federalnog budèta, 960 miliona oti{lo na povoljne penzije za ratne invalide, neratne invalide, socijalne slu~ajeve, da je 200 i ne{to miliona oti{lo na otplatu vanjskog i unutra{njeg duga i ovo {to je oti{lo na plate, objektivno, tu ne postoji prostor da budèt bude razvojni. To su sve zakoni koje moramo ispo{tovati. Moèmo pri~ati da je to donio neko prije nas, ali to su ste~ena prava koja tim ljudima moramo ispo{tovati. Uzmite statistiku i vidje}ete da u posljednja dva mjeseca imamo neznatan porast

MOTIVISANI MINISTRI Trenutno u radu Vlade FBiH nema nikakvih problema, nema trzavica. Ministri rade i imam osje}aj u neposrednim kontaktima da su jo{ vi{e motivisani da pokaù kako je federalna Vlada radila i radi kao tim i da nema nikakvih politi~kih posljedica

tog duga odjednom ne treba niko o~ekivati. Ali }e biti neki reprogram za koji }emo dogovoriti dinamiku isplate. Koliko je FBiH zaduèna kod MMF-a i kako }e se taj dug vra}ati, odnosno koje kategorije budètskih korisnika }e biti na udaru da bi se taj dug servisirao? - Po prethodnom aran`manu poznate su obaveze FBiH koje u sljede-

KM za izgradnju autoceste i to sve treba osigurati posaoTAKORE]I... PRAVAU Bijeljini je u toku [kola ljudskih prava za 20 srednjo{kolaca iz Tuzle, Doboja, Visokog i Bijeljine, koju organizuje Helsin{ki odbor Republike Srpske. Demokratija, tranziciona pravda, sociolo{ki aspekti religije, evropske integracije, stereotipi i predrasude teme su koje }e biti obra|ivane u okviru {kole, koja }e trajati do 3. juna. Tokom interaktivnih radionica i teorijskih predavanja, u~esnici }e ste}i vje{tine i znanja iz ovih oblasti, te motivaciju da aktivno djeluju i prenose ste~ena znanja u svojim sredinama. Polaznici }e posjetiti i lokalne vjerske objekte. Pokrovitelj je ministarstvo inostranih poslova Norve{ke.

6

DOGA\AJIVIJESTI


OSLOBO\ENJE

Heroji iz BiH spasili 11 ìvota u Ju`nom Sudanu

OPET BISMO POSTUPILI ISTONuàn dràvni zakon o distriktu Br~koMirsad \apo, potpredsjednik SDPBiH, na ju~era{njoj konferenciji za novinare SDP-a za distrikt Br~ko, kazao je da SDPBiH sna`no podràva superviziju i Tribunal, kao i deklaracije koje je donijela federalna Skup{tina, da je odluka PICa dobro kompromisno rje{enje, ali da bi bili sretniji da su super vizor i Ured OHRa ostali u punom kapacitetu do implementacije rezultata lokalnih izbora, javila je Fena. Posebno je naglasio da je potrebno donijeti dràvni zakon o distriktu Br~ko BiH, koji bi za{titio distrikt, osigurao mu fiskalnu i finansijsku stabilnost, te predstavljanje distrikta, te da }e SDP istrajavati da se ovaj zakon donese dok traje Tribunal i supervizija ima nadle`nosti, kako bi distrikt bio temelj dràve BiH i temelj izgradnje budu}nosti.

Rizikuju}i svoje ìvote, Kesi} i [u{nja su uspjeli da ugase poàr na avionu, izvuku putnike, pruè im prvu pomo} i evakui{u ih na sigurno mjestoSpremni odgovoriti najsloènijim zadacimaFoto: A. KAJMOVI]

Nema smanjenja plata u zdravstvuMinistar zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske Ranko [krbi} izjavio je ju~er da ne}e biti smanjenja plata zaposlenima u zdravstvu u RS-u, kako to tvrdi ~lan Glavnog odbora SDS-a Nenad Stevandi}. [krbi} je novinarima u Isto~nom Sarajevu rekao da Stevandi} pri~a nebuloze kako bi skrenuo pa`nju na sebe zbog o~igledne ùrbe da po~nu politi~ku kampanju. ^lan Glavnog odbora SDS-a Nenad Stevandi} ocijenio je da je stanje u zdravstvenom sektoru RS-a lo{e, da ljekari stalno odlaze i da }e se narednih dana izme|u predstavnika Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS-a, Fonda zdravstvenog osiguranja i direktora zdravstvenih ustanova voditi pregovori o smanjenju plata od osam posto.

Svaki savjestan ~ovjek bi, uprkos opasnosti za vlastiti ìvot, pritekao u pomo} kada mu se ispred o~iju de{ava stravi~na nesre}a, kazao je Mi{o Kesi}, policajac iz Bosne i Hercegovine u mirovnoj misiji UNa u Ju`nom Sudanu, koji je zajedno s kolegom Goranom [u{njom spasio 11 ìvota nakon avionske nesre}e na aerodromu Yambio. Oni su, rizikuju}i svoje ìvote, jer je prijetila opasnost od eksplozije, uspjeli da ugase poàr na avionu, izvuku putnike, pruè im prvu pomo} i evakui{u ih na sigurno mjesto.

Sretna okolnost- Kada vidite avion da se ljulja, razbija, kroz glavu vam ne moè ni{ta pro}i. Ne doga|a se svaki dan da pred vas na 50 metara padne avion. Uradili smo ono {to bih, siguran sam, uradio svako da se na{ao u sli~noj situaciji. Otr~ali smo do dìpova, uzeli male aparate za ga{enje i spletom sretnih okolnosti za putnike i nas uspjeli smo da sprije~imo poàr i izvu~emo putnike na sigurno, kazao je Kesi}.

Pomenuo je i da su uz njega i kolegu [u{nju u misiji spa{avanja u~estvovali i vojni oficir iz Brazila i koleginica iz Ju`ne Afrike, koji su se tu zatekli. Prema njegovim rije~ima, sretna okolnost je bila da se sve dogodilo u trenutku dok su se oni nalazili tu, jer je to improvizovani aerodrom. - Taj dan bili smo na aerodromu u svojstvu oficira za sigurnost i do{li malo ranije da bismo do~ekali helikopter. Oko 10.30 za~uli smo zvuk aviona koji nije bio ni najavljen jer se sve izde{avalo na improviziranom aerodromu, koji je ina~e pust. Da se ova nesre}a desila sat ranije ili kasnije, ne bi bilo nikoga da pomogne putnicima u avionu i posljedice bi bile puno stra{nije. Putnicima niko ne bi pomogao i ko zna {ta se moglo desiti, naglasio je Kesi}, istaknuv{i da mu je bila ~ast da u najboljem svjetlu predstavi MUP Republike Srpske i BiH. Pokazali smo, prije svega humanost, a potom i dozu profesionalizma, na koju smo se obavezali pri izlasku s policijskih akademija,

istakao je [u{nja, naglasiv{i da je mirovna misija u Sudanu veoma zahtjevna. - Nije nimalo lako boraviti u zemlji gdje velike probleme predstavljaju vremenski, higijenski i zdravstveni uvjeti. Ipak, smatram da smo mi spremni da odgovorimo na sve zadatke koji se postave pred nas te da dostojno predstavimo na{u dràvu, na{e agencije te sami sebe, rekao je [u{nja, istaknuv{i da je veoma veliki izazov raditi u Sudanu, ali da oni imaju cilj te da se trude dati {to bolje od sebe. Misiju shvataju kao izazov i {ansu za afirmaciju i dokazivanje da u BiH postoji kvalitetan policijski kadar.

Primjer za svePorodica, prijatelji i kolege, isti~u Kesi} i [u{nja, bili su iznena|eni i veoma ponosni na iskazanu hrabrost. Na{alili su se da se bilo te{ko navi}i na taj dio slave i pohvala jer su postupili ljudski, ali da im je drago {to su i na ovaj na~in dokazali da su ljudi iz BiH uvijek spremni po-

mo}i kada je to najpotrebnije. Kada bi bili u sli~noj opasnoj situaciji, ovi hrabri momci poru~uju: postupili bismo isto. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} istakao je ju~er da je ponosan {to je na Dan mirovnih snaga UN-a u mogu}nosti li~no zahvaliti i pohvaliti policajce [u{nju i Kesi}a, koji su pokazali profesionalizam, hrabrost i humanost prilikom spa{avanja 11 putnika. Zahvalio im je za na~in na koji predstavljaju BiH i za doprinos u uspostavljanju mira u zemlji u kojoj su trenutno u mirovnoj misiji. - Svojim su primjerom pokazali da BiH ima kapacitete u policijskoj strukturi da moè da odgovori najsloènijim zadacima i u BiH i u svijetu. Oni su primjer i stru~nosti i hrabrosti policajaca iz BiH koji se nalaze u mirovnim misijama i primjer su policijskim slu`benicima iz na{e dràve koji budu odlazili u svijet, istakao je Ahmetovi}, dodav{i da BiH ima oko 40 policajaca u mirovnim misijama u Liberiji, Kipru i Ju`nom Sudanu. L. RIZVANOVI]

Dijalog civilnog dru{tva i vlasti o radu i zapo{ljavanju

Ko je stvarno nezaposlenOdre|en pritvor Dejanu Radojkovi}uSud Bosne i Hercegovine prihvatio je prijedlog Tuìla{tva BiH i donio rje{enje kojim se Dejanu Radojkovi}u (61) odre|uje jednomjese~ni pritvor. Dejan Radojkovi} osumnji~en je za krivi~no djelo zlo~ini protiv ~ovje~nosti. Sud je odredio pritvor Radojkovi}u zbog opasnosti od bjekstva i mogu}nosti da bi na slobodi ometao krivi~ni postupak uticajem na svjedoke, sau~esnike ili prikriva~e. Pritvor moè trajati do 24. juna. Radojkovi} je na zahtjev Tuìla{tva BiH i potjernice Suda BiH 24. maja depor tovan iz SAD-a u BiH. On je osumnji~en da je kao jedan od komandira Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske Centra za obuku Jahorina po~inio krivi~no djelo zlo~in protiv ~ovje~nosti nad `rtvama bo{nja~ke nacionalnosti u Srebrenici jula 1995. godine.

Mnogo ljudi je registrovano u zavodima za zapo{ljavanje samo zbog pitanja koja se ti~u zdravstvene za{titeU prostorijama Evropske unije u Sarajevu ju~er je odràn javni dijalog civilnog dru{tva sa predstavnicima vlasti u sektoru rada u zapo{ljavanja. Na sesiji inicijative Gra|ani za Evropu ocijenjen je napredak u sektoru rada i zapo{ljavanja u BiH u proteklu godinu, te sagledana rje{enja za implementaciju reformi potrebnih za evropske integracije. - U protekle dvije do tri godine intenzivno smo se bavili ovom problematikom kao organizacija civilnog dru{tva. Poslije prve i druge faze Gra|ani za Evropu ovdje smo kako bi, smo zajedno sa donosiocima odluke ponovo sagledali u kojoj je mjeri ovaj progres evidentiran, gdje su napravljeni pomaci, gdje jo{ imamo probleme i na koji na~in da se sa tim problemima susretnemo i da kao nevladin sektor ponudimo partnerstvo na{im Vladinim institucijama, kazala je Amra Seleskovi}, direktorica Udruènja Vesta i koordinator inicijative Gra|ani za Evropu . Klju~na reforma trebala bi biti razdvajanje aktivnih i pasivnih traìlaca posla, odnosno da zavodi ne barataju sa 40 posto nezaposlenih, ve} sa stvarnom

NVO moè mnogo pomo}i rje{avanju ovog problema

Foto: D. TORCHE

cifrom nezaposlenih ljudi u BiH, koja, prema anketama, iznosi od 25 do 27 posto. Druga reforma koja doprinosi razdvajanju aktivnih i pasivnih traìlaca posla jeste sklanjanje zdravstvenog osiguranja sa zavoda, odnosno regulisanje tog pitanja na neki drugi na~in. - Mnogo ljudi je registrovano u svim zavodima za zapo{ljavanje samo zbog pitanja koja se ti~u zdravstvene za{tite. Posljednja tema koja se ti~e zavoda za zapo{ljavanje jeste konsolidacija slu`bi u Federaciji, odnosno konsolidacija kantonalnih slu`bi zapo{ljavanja, istakao je

Ranko Marku{, tematski stru~njak za sektor Rad i zapo{ljavanje . Sljede}a faza, faza preporuka se odnosi na harmonizaciju zakonskih propisa u BiH koji se ti~u rada i zapo{ljavanja i na kraju za poja~avanje rada institucija koje se bave pitanjima rada i zapo{ljavanja na dràvnom nivou. Renzo Daviddi, zamjenik {efa Delegacije EU za BiH, kazao je kako je veoma va`no da se ova aktivnost nastavi te kako NVO moè mnogo pomo}i rje{avanju ovog problema.M. PAMUK


DOGA\AJIVIJESTI

7

Bankrotirala lobisti~ka firma Vlade RS-a u SAD-u

Propada sve ~ega

se Dodik dohvatiVlada RS-a je u proteklim godinama za njeno predstavljanje u inozemstvu potro{ila desetine miliona dolara, a efekti lobiranja nisu ni postojali, jer je to bilo lobiranje za Dodika, smatra Svetlana Ceni}Dewey & LeBoeuf, konsultantska firma iz Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, bankrotirala je u ponedjeljak uve~er. To je najve}i kolaps jedne pravne firme u historiji ove zemlje. Kako pi{e New York Times, kompanija ima 315 miliona dolara neizmirenih obaveza, od kojih 225 miliona prema bankama, dok se ostatak odnosi na potraìvanja vlasnika firme i biv{ih partnera, prenosi Fena.

Milorad Dodik:MAJSTORI BANKROTA DIJELE LEKCIJEPredsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik izjavio je za Fenu da je istina da je ranija Vlada RS-a s pomenutom ku}om sara|ivala manje od godinu, i da je sve {to je dogovoreno i ispo{tovano. Optu`be opozicije u RS-u Dodik je ocijenio da su neosnovane. - Usljed nebavljenja poslom za koji su i vi{e nego dobro pla}eni u parlamentima BiH i RS-a, opozicioneri su odlu~ili da se bave bankrotom ameri~kih firmi. Umjesto isprazne retorike, koja s realno{}u nema nikakve veze, preporu~ujem im da se kona~no uhvate uko{tac s realnim ìvotom, naveo je Dodik. Ne iznena|uje {to su ba{, kako kaè, SDS i PDP potr~ali da komentari{u bankrot te ameri~ke ku}e. - Oni su dokazali da su majstori u bankrotu, {to se vidjelo po stanju u kojem je bio RS za vrijeme njihove vladavine, a bili su vlast u vrijeme kada svijet nije potresala finansijska i ekonomska kriza. Zato je otu`no da majstori bankrota dijele lekcije bilo kome, izjavio je Dodik. krotiraju. âvi} je podsjetio da su sredstva, koja se izdvajaju iz budèta RS-a jo{ od 2007. po jednoj vrlo misti~noj budètskoj projekciji, koja je nosila naziv Tro{kovi zastupanja RS-a u inostranstvu odni, jela vi{e od 20 miliona maraka u ~etiri godine. Me|utim, sumnja da }e zbog utro{enih sredstava neko odgovarati. Sli~an stav su iznijele ju~er stranke PDP i SDS, nagla{avaju}i da }e traìti da neko odgovara zbog takvog pona{anja, mada tako|er sumnjaju da }e do te vrste odgovornosti i do}i.

Rije{iti vojnu imovinuNovoimenovani ambasadori BiH su ju~er sa ministrom odbrane BiH Muhamedom Ibra hi movi }em raz gova ra li o me|usobnoj saradnji i mogu}nostima njenog pobolj{anja i unapre|enja, a sa ciljem {to lak{eg i brèg ispunjavanja uslova za u~lanjenje BiH u NATO i EU, javila je Fena. Ministar Ibrahimovi} upoznao je Biseru Turkovi}, ambasadoricu BiH u Belgiji, Ahmeta Halilovi}a, ambasadora BiH u Holandiji, Darka Zeleniku, ambasadora BiH u Jordanu, Mirsadu ôlakovi}, ambasadoricu i {efa stalne misije BiH pri UN-u u New Yorku, i Nerkeza Arifhodì}a, ambasadora BiH u Italiji, sa pokrenutim inicijativama za {to brè rje{avanje vlasni{tva nad perspektivnom vojnom imovinom. U rje{avanju ovog problema, kaè da Ministarstvo odbrane ima podr{ku skoro svih stranih ambasadora u BiH, te da takvu vrstu podr{ke o~ekuje i od ambasadora BiH.

Nije bilo efektaU BiH je Dewey & LeBoueuf poznat kao firma koja je radila konsultantske usluge Vladi Republike Srpske u SAD-u, na me|unarodnom planu, ali i u samoj BiH. Jo{ 2008. Vlada RS-a angaìrala je ovu ameri~ku advokatsku firmu da bi je savjetovala u pregovorima s me|unarodnom zajednicom i zastupala interes RS-a u svim drugim pravnim pitanjima. Premijer Aleksandar Dòmbi} u februaru 2011. potvrdio je da je Vlada RS-a u proteklim godinama angaìrala advokatsku kancelariju za njeno predstavljanje u inozemstvu, te da je u 2010. za te namjene iz budèta izdvojeno oko devet miliona maraka, a u 2011. 7,5 miliona KM. Ministrica u Vladi RSa za ekonomske odnose i regionalnu saradnju @eljka Cvijanovi} u martu 2012. je kazala da }e se nastaviti angaìranje lobisti~kih ku}a i advokatskih ureda u inozemstvu, a za te namjene iz entitetskog budèta bit }e izdvojeno 5,6 miliona KM, a pro{le godine je dato {est miliona . - Saradnja Vlade RS-a i konsul-

Sve~anost u UWC-u u MostaruSve~ana dodjela diploma petoj generaciji u~enika Koledà ujedinjenog svijeta (UWC) u Mostaru, na kojoj je promoviran 51 u~enik iz 21 zemlje svijeta, odràna je ju~er u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u Mostaru. U svom obra}anju u~enicima ravnateljica UWC-a Mostar Valentina Mindoljevi} kazala je kako je ova godina posebna za cijeli UWC pokret jer se proslavlja 50. obljetnica od osnutka prvog UWC-a u svijetu. - UWC su pokazali koliko je lako i jednostavno prevladati sve razlike i ìvjeti zajedno, istaknula je Mindoljevi}eva, dodav{i kako je najve}a va`nost UWC-a u Mostaru to {to okuplja mlade iz cijeloga svijeta. Sve~anosti je prisustvovao i veleposlanik Austrije u BiH Donatus Kock.

Angaìrane firme bez provjere kredibiliteta

tantske ku}e Dewey & LeBoeuf, trajala je kratko, oko 10 mjeseci, do maja 2009, a od tada Vlada RS-a nema nikakve kontakte s tom firmom, izjavila je ju~er za Fenu @eljka Cvijanovi}. Ekonomska ekspertica iz Banje Luke Svetlana Ceni} kaè da je ne ~udi informacija o bankrotu konsultantske ku}e Dewey & LeBoueuf, jer su, o~igledno, od vlasti RS-a angaìrane firme ~iji je izbor vr{en u ~etiri oka i bez provjeravanja njihovog kredibiliteta. Ceni} u izjavi za Fenu navodi da {ta god je Dodik podrào ili otvo-

rio, to je ili bankrotiralo ili nestalo ili je u RS-u u sudskom sporu . Efekti lobiranja za interese RS-a nisu, smatra ona, ni postojali. - To je bilo li~no lobiranje za Milorada Dodika, a ne za RS, isti~e Ceni} i dodaje da ne o~ekuje da }e neko odgovarati jer je sve, kako isti~e, pod kontrolom SNSD-a.

Misti~na projekcijaBankrot konsultantske ku}e Dewey & LeBoueuf predsjednika Demokratske partije (DP) Dragana âvi}a ne ~udi, jer, kaè, svi koji imaju posla s Vladom RS-a ban-

SUD BiH o zlo~inu u Srebrenici

Presuda 15. junaU ju~era{njem nastavku su|enja Francu Kosu, Stanku Koji}u, Vlastimiru Golijanu i Zoranu Goronji, koji se terete za genocid po~injen u Srebrenici 1995. godine, odbrana ~etvrtooptuènog Goronje iznijela je zavr{nu rije~, ~ime je okon~an dokazni postupak u ovom predmetu. Iznose}i zavr{nu rije~, Petko Pavlovi}, branitelj optuènog Goronje, kazao je da njegov branjenik ne moè biti osu|en niti kao pomaga~ u izvr{enju genocida. Prema njegovim rije~ima, krivi~no djelo za koje se tereti njegov branjenik zahtijeva odre|eni dio htijenja, {to, smatra advokat Pavlovi}, dràvno Tuìla{tvo u ovom predmetu nije dokazalo. - Odbrana predlaè da Sud prihvati argumente odbrane o olak{avaju}im okolnostima, te da Goronji izrekne kaznu po zakonu, kazao je advokat Pavlovi}. Goronjin branitelj rekao je da kajanje optuènog, zbog doga|aja koji mu se stavljaju na teret, nije bilo izraèno rije~ima, ve} te{kim psihi~kim stanjem njegovog branjenika. - Iskreno se kajem i ào mi je. Ovim putem htio bih da se izvinim porodicama `rtava, kazao je optuèni Goronja. Stajali{te Goronjine odbrane je da za optuènog u ovom predmetu ne postoje oteàvaju}e okolnosti, jer je Goronja, kako je kazao njegov branitelj, sa lokaliteta farme Branjevo dva puta poku{ao pobje}i. - Moj branjenik puca po ljudima misle}i da su ratni zarobljenici. Shvataju}i pogre{nost toga, on poku{ava pobje}i, ali biva vra}en, kazao je branilac Pavlovi}. Iznose}i dalje svoju zavr{nu rije~, odbrana optuènog Goronje okarakterisala je veliki broj dokaza kao nebitne za predmet. - Zoran Goronja bio je obi~an vojnik, duàn izvr{avati naredbe nadre|enih. Op{ti kontekst i naredbe rukovodstva mogu biti va`ni na su|enju visokopozicioniranim du`nosnicima, rekao je advokat Pavlovi}.Okon~an dokazni postupak

Ceri} u Osniva~kom vije}u RabiteReisu-l-ulema Mustafa Ceri} izabran je za ~lana Osniva~kog vije}a Lige muslimanskog svijeta (Rabita) sa sjedi{tem u Meki. Osniva~ko vije}e Rabite predstavlja najvi{e upravlja~ko tijelo, a ~lanstvo u Vije}u je doìvotno. Kao glavno upravlja~ko tijelo, Osniva~ko vije}e donosi planove i programe rada Rabite i njenih tijela. Generalni sekretar Rabite Abdullah bin Abdulmuhsin El-Turki, u pismu koje je uputio reisu-l-ulemi Ceri}u izrazio je nadu da }e njegovo u~e{}e u radu Osniva~kog vije}a pomo}i u ostvarenju ciljeva Rabite i o~ekivanjima muslimanskog ummeta. Reisu-l-ulema Mustafa Ceri} je 2000. izabran za redovnog ~lana Fikhske akademije za fetve pri Rabiti, a ~lanstvo u Osniva~kom vije}u Rabite predstavlja veliko priznanje Islamskoj zajednici i ulemi u BiH.

Optu`nica dràvnog Tuìla{tva tereti Franca Kosa, nekada{njeg komandira 1. bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda Glavnog {taba VRS-a, te Stanka Koji}a, Vlastimira Golijana i Zorana Goronju, nekada{nje pripadnike 10. diverzantskog odreda Glavnog {taba VRS-a, da su u~estvovali u strijeljanju vi{e od 800 bo{nja~kih mu{karaca i dje~aka iz za{ti}ene UN zone Srebrenica, koji su dovoèni na ekonomiju - farmu Branjevo, gdje su ubijani. Izricanje presude zakazano je za 15. juni.D. MOCNAJ

8

CRNA HRONIKANa regionalnom putu u mjestu Rudanka, op{tina Doboj, dogodila se saobra}ajna nesre}a u kojoj je kamion mercedes, kojim je upravljao B. S. sa podru~ja op{tine Doboj, udario biciklistu P. N, koji je tom prilikom te{ko povrije|en. Uvi|ajem je utvr|eno da je do nesre}e do{lo dok je biciklista prelazio preko regionalnog puta, a da prethodno nije provjerio ima li vozila na cesti, te je prakti~no izletio pred kamion.


OSLOBO\ENJE

Kamionom udario biciklistu

Zapaljena dèta

Za sada nepoznata osoba zapalila je preksino} dètu u vlasni{tvu Mladena Cvijanovi}a iz Lon~ara, a koja je bila parkirana u dvori{tu porodi~ne ku}e, javila je Srna. Naime, uvi|ajem koji su izvr{ili slu`benici PS Pelagi}evo utvr|eno je da je vatra podmetnuta na zadnje sjedi{te vozila, koje nije bilo zaklju~ano. U poàru, koji su ugasili vlasnik i kom{ije, pri~injena je {teta od oko 2.000 KM.

MUPRS-a

11 uhap{enihglavnih organizatora poslova kriminalne grupe ~iji su ~lanovi privedeni u ovoj akciji. Ina~e, ova akcija, ~ije su pripremne aktivnosti zapo~ele jo{ u novembru pro{le godine, usmjerena je na otkrivanje i procesuiranje osoba uklju~enih u kriminalnu grupu koja vr{i promet droga, prvenstveno heroina, na podru~ju koje pokriva CJB Banja Luka.

Tragi~na sudbina dvojice mladih Sarajlija

U akciji Zamak, koja je izvedena ju~er na podru~ju Banje Luke, Gradi{ke i Prijedora s ciljem suzbijanja prometa droge, uhap{eno je 11 osoba, a pretresi su izvr{eni na 13 lokacija, potvrdila je Mirna [oja, portparol MUP-a RS-a. Me|u uhap{enim je, kako je javila Srna, i Mladen Milidragovi}, zvani Slovenac, koji je odranije poznat policiji. On je bio jedan od

u akciji Zamak

Smrt drugova iz

{kolskih klupaOd Zlatana Handì}a ju~er su se u O[ Musa ]azim ]ati} oprostile njegove kolege, a alpinista Adnan ]ati} je ukopan na mezarju Grli}a brdoTragi~no nastradali Zlatan Handì}, nastavnik u Osnovnoj {koli Musa ]azim ]ati} danas }e bi, ti sahranjen, a ju~er je u prostorijama O[ Musa ]azim ]ati} gdje , je predavao engleski jezik odràna komemorativna sjednica. Tako|er, u utorak na mezarju Grli}a brdo klanjana je dènaza Handì}evom drugu iz {kolskih klupa, alpinisti Adnanu ]ati}u, koji je isti dan nesretnim slu~ajem nastradao u nabujaloj Miljacki.

Policija CJB-a Isto~no Sarajevo raspisa}e potragu za Goranom \uri}em (29), koji je u nedjelju, tri sata iza pono}i, napao dvojicu svira~a na svadbi D. O. u svadbenom salonu Alpina, u naselju Ljubogo{ta kod Pala.

Svira~e izudarao koltom

\uri} je svira~e M. G. i B. P. udarao koltom u glavu i tako im nanio povrede, nakon ~ega su oni zatraìli pomo} policajaca. \uri} je potom pobjegao i jo{ je nedostupan organima gonjenja.D. P.

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA BH LINE MRE@EObavje{tavamo korisnike da }e od 28. 5. do 4. 6. 2012. godine do}i do prekida rada BH Line mreè na podru~ju Bosanske Otoke (naselje Manda i Crkvina, ulice: Unska, Podmra~ajska, Oto~kog bataljona, Me|umostovi, Mujagi}i i @eljezni~ka) zbog radova na prebacivanju korisnika na podzemnu mreù. Zahvaljujemo korisnicima na razumijevanju.

Spust niz MiljackuMirsadu Suba{i}u (18), osumnji~enom za izazivanje saobra}ajne nesre}e u Ulici Terezija, u kojoj je Handì} poginuo, a teè povrije|ena njegova prijateljica [panjolka Sonia Montero-Galvez, odre|en je pritvor, potvr|eno je iz Kantonalnog suda u Sarajevu. Suba{i} je zadràn iza re{etaka jer je na jednoj od najfrekventnijih saobra}ajnica u gradu, bezobzirnim pona{anjem, po~inio te{ko krivi~no djelo protiv sigurnosti saobra}aja za koje se moè izre}i kazna od 10 i vi{e godina. Pritvor mu je odre|en i zbog toga {to bi njegovo pu{tanje na slobodu moglo dovesti do uznemirenja gra|ana i naru{avanja reda i mira, te jer postoji opasnost od bijega. Podsjetimo, Ajdin ], vlasnik audija, u subotu je posudio svoje vozilo Suba{i}u da mu nato~i gorivo. Suba{i} je, potom, bez polo-

Fotografija iz osmog razreda: Handì} (gore) i ]ati} (u prvom redu)

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 050067 08 P Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Naida Tabakovi}, u pravnoj stvari tuìtelja Prnjavorac Hakija i Prnjavorac Alema protiv tuènih 1. "NEKRETNINE 2A" d.o.o. Sarajevo, 2. U{anovi} Munib i 3. Omeragi} Almir, radi ispunjenja i predaje u posjed, v.s. 2.000,00 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH objavljuje slijede}i

GLAVNU RASPRAVU, za dan PONEDJELJAK, 17. 9. 2012. godine u 13 sati, pred ovaj Sud, u sobu broj 321/III. NAPOMENA: Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e tuìtelj, a bio je uredno obavije{ten, smatra}e se da je tu`ba povu~ena. Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e uredno obavije{teni tuèni, ro~i{te }e se provesti u odsutnosti uredno obavije{tenog tuènog. Obavje{tava se tuèni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH. SUDIJA NAIDA TABAKOVI]

POZIVZA "NEKRETNINE 2A" d.o.o. Sarajevo Pozivate se kao stranka na ROÎ[TE ZA

ènog voza~kog ispita i pripit sjeo za upravlja~ vozila i jurcao ulicama. Terezijom je razvio brzinu od oko 150 kilometara na sat, a zaustavio se udariv{i u peò 206, u kojem su se nalazili Handì} i dràvljanka [panije. ]ati} se, podsjetimo, utopio u subotu kada se prevrnuo ~amac kojim se skupa sa drugom Emirom Murgom nesmotreno namjeravao spustiti niz Miljacku bez neophodne opreme... Ju~er su dnevne novine bile pune ~itulja i opro{taja Handì}u i ]ati}u, a jednu od njih dali su direktorica Dika Kurtagi} i uposlenici O[ Silvije Strahimir Kranj~evi} u koju su i{la oba , nastradala mladi}a. Posljednji pozdrav Adnanu ]ati}u i Zlatanu Handì}u u~enicima na{e {kole. Bili ste u istom odjeljenju, sjedili u istoj klupi, a istog dana su se ugasili va{i ìvoti.

Sa~uvali smo vas od granata, ali nismo mogli od sudbine... pisalo je , u ~itulji.

Isti danDika Kurtagi}, direktorica ove {kole, dodaje da se radi o zaista tu`noj igri sudbine da dvojica drugova iz klupe isti dan napuste ovaj svijet. Ona se sje}a da su Handì} i ]ati} 1999. zavr{ili {kolovanje. Jedan je upisao U~iteljsku, a drugi Drugu sportsku gimnaziju. Nakon zavr{enog {kolovanja, ]ati} je nastavio saradnju sa svojom {kolom i djecu u~io alpinizmu i penjanju na umjetnoj stijeni, koju je poklonio {koli. Handì} se i pored u~enja djece posvetio radu u lokalnoj zajednici. Na{a sagovornica dodaje da se sa njim susrela sedam dana prije pogibije na jednom sastanku.D. P.

Po potjernicama Op}inskog suda u Sarajevu

Uhap{eni zbog te{kih kra|aSlu`benici Prve sarajevske Policijske uprave su na osnovu potrage Op}inskog suda u Sarajevu priveli Mirzu Smailhodì}a (1982) iz Sarajeva, dok su pripadnici Tre}e PU prona{li i li{ili slobode Sabahudina Im{irovi}a (1981). Kako nam je potvr|eno u Op}inskom sudu u Sarajevu, za obojicom je potraga raspisana zbog te{ke kra|e. Uhap{eni su predati u Odsjek za zadràvanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo, a o njihovom hap{enju obavije{teno je i sarajevsko Kantonalno tuìla{tvo. Ina~e, Im{irovi} je u medije prvi put dospio u aprilu pro{le godine nakon {to je lak{e ranjen u [vrakinom Selu, kada su pored njega povrije|ena jo{ trojica Roma. Z. \.


CRNA HRONIKAêtrdesettrogodi{nja Z. M, uposlenica firme Adna zadobila je lak{e povre, de u udesu koji se desio ju~er u Ulici Dèmala Bijedi}a u Sarajevu. Do nesre}e je do{lo kada je Z. M. kedijem (J52-M-137), voze}i u pravcu Ilidè, izgubila kontrolu nad upravlja~em i udarila u stablo. Policija je obavila uvi|aj, a povrije|ena radnica firme Adna je nakon ukazane ljekarske pomo}i pu{tena na D. P. ku}no lije~enje.

9

Kedijem udarila u stablo

Ukradeni laptop i zlatni nakit

U zeni~koj Ulici bulevar Kulina bana na broju 30 u ponedjeljak je obijen i pokraden stan u vlasni{tvu S. A. Kako je potvr|eno iz MUP-a ZDK-a, nepoznati provalnik je iz stana odnio laptop i odre|enu koli~inu zlatnog nakita. Na mjestu doga|aja uvi|aj su izvr{ili slu`benici Odsjeka kriminalisti~ke poli ci je Po li cij ske uprave Zenica koji rade na identifikaciji i pronalasku provalnika.

BIHA] Osumnji~eni za postavljanja bombe predat Tuìla{tvu USK-a

P

olicija USK-a ju~er je Kantonalnom tuìla{tvu predala jednu osobu, koja se dovodi u vezu sa postavljanjem bombe pod postolje suncobrana na {tandu prodava~ica jagoda u Biha}u, gdje je u ponedjeljak ujutro smrtno stradala Sabina Duli}, dok je te{ko povrije|ena njena strina Izeta Duli}, koja je zadràna na lije~enju u biha}koj Kantonalnoj bolnici.

Fikret Be{irevi} prevrtao stolove prodava~ima na pijaciBe{irevi} je vlasnik stola pored onog za kojim su bile Sabina i Izeta Duli}, a jedino njegov {tand u vrijeme eksplozije nije bio otvorenàlila da se Be{irevi} nedavno izgalamio na nju jer je jagode kupila na drugom {tandu. Sa Be{irevi}em je, navodno, bila privedena i njegova supruga, ali je ona ju~er pu{tena iz policije.

Galamio na mu{terijeU istrazi eksplozije privo|eno je, podsje}amo, vi{e osoba, a iz policije nam je potvr|eno da je me|u njima bio i Fikret Be{irevi} iz Biha}a. Me|utim, zvani~ne potvrde o tome da li je upravo on glavni osumnji~eni koji je predat Tuìla{tvu, ju~er nije bilo. Naime, kantonalna tuìteljica Azra Ibrahimpa{i} je tek ponovila izjavu od ponedjeljka u kojoj je navela da je naredila obdukciju tijela i vje{ta~enje eksplozivne naprave. Ina~e, Be{irevi} je vlasnik prvog {tanda pored onog za kojim su bile Sabina i Izeta, te se tako|er, kao i one, bavio prodajom jagoda. On je, prema onom {to se pri~a po Biha}u, i ranije pravio incidente ostalim prodava~ima na pijaci, te im je navodno i stolove prevrtao. - U ponedjeljak ujutro kada je do{lo do eksplozije pored stola Duli}ki, jedino njegov {tand nije bio otvoren, ~ime je skrenuo sumnju na sebe, ispri~ao nam je jedan mje{tanin. Tako|er, jedna se mu{terija

Foto: D. TORCHE

Nià cijenaIako istra`ni organi ne èle govoriti ni o tome {ta je mogu}i motiv postavljanja bombe, u Biha}u se {pekuli{e da je u pozadini obaranje cijene jagoda sa 3,5 maraka na 3 marke, ~ime je nastala {teta kod onih koji su zadràvali vi{u cijenu, zbog ~ega im je roba slabije i{la. - Ima odre|enih pomaka u istrazi, i sretni smo da moèmo suzbiti dezinformacije da se radi o teroristi~kom aktu. Radi se o kaznenom djelu izazivanja op}e opasnosti, sa li~nim motivima. Novost je da smo utvrdili da je osumnji~eni postavio bombu M57. S druge strane, istragu

Sa uvi|aja: Pod postolje suncobrana postavljena bomba M57

Do{la da pomognePoginula Sabina Duli} iz Srbljana kod Biha}a, prema rije~ima onih koju su je poznavali, bila je tiha i povu~ena osoba, koja se trudila i s mukom borila da dostojanstveno ìvi po{tenim ìvotom. Tog dana trebala je da pomogne svojoj strini u prodaji jagoda na {tandu nedaleko od biha}ke pijace u Hadìabdi}a mahali jer je radnica, koja je ina~e prodavala jagode, taj dan trebala biti slobodna. vodimo s optimizmom, ali i po{tujemo ljudska prava lica u postupku. Zbog toga ne moèmo re}i imena i da smo rije{ili slu~aj, ali se nadamo uskoro, nakon provedenih svih kriminalisti~kih radnji, da }emo zavr{iti ovaj posao, kazao nam je komesar MUP-a USK-a Marijan [imi}. On nije htio komentarisati ni motiv, odnosno sukob zbog cijena jagoda, ali je kazao da su na pravom putu da i to u detalje raF. BENDER svijetle.

Stradala Sabina Duli}

V

ije}e Suda BiH, kojim je predsjedavala sutkinja Tatjana Kosovi}, ju~er je Antonija ]orluku proglasilo krivim za organizirani kriminal i krivotvorenje isprava te ga osudilo na godinu zatvora. Prethodno je Sudsko vije}e razmatralo i prihvatilo sporazum o priznanju krivice koji je ]orluka sklopio sa dràvnim Tuìla{tvom, a izre~ena kazna je bi la pre dvi|ena na go dbom. Osu|enom je tako|er oduzeta i imovinskopravna korist ste~ena prilikom izvr{enja krivi~nog djela u iznosu od 3.400 eura. Ina~e, ]orluka je osu|en jer je u sklopu kriminalne grupe [emsudina Hodì}a, koja se bavila kra|om automobila, prekucavao

Sud BiH prihvatio sporazum o priznanju krivice

Antoniju ]orluki godina zatvorabrojeve {asija na vozilima i krivotvorio dokumente. Optuèn je da je u 18 slu~ajeva krivotvorio {asije, a u 11 slu~ajeva ispravio dokumente. Za takve usluge, po automobilu, Hodì} i Enis Mandal su mu ispla}ivali po 200 eura. Sporazum izme|u ]orluke i Tuìla{tva, pred istim vije}em je razmatran prvi put u aprilu, kada je i vra}en na doradu, jer u nagodbi nisu bila rije{ena pitanja o{te}enih i imovinskopravni zahtjev. Kako je jo{ na tom ro~i{tu naglasio dràvni tuìlac Oleg âvka, ]orluka je od samog po~etka sara|ivao sa policijom i Tuìla{tvom, te je jo{ u istrazi sve priznao i objasnio da su ga kontaktirali Hodì} i Mandal, nakon ~ega je u skladu sa dogovorom u svojoj radionici u Grudama na automobilima koje su mu dovozili prekucavao {asije, sre|ivao dokumente i registarZ. \. ske tablice.Antonio ]orlukaFoto: Arhiv Suda BiH

10

KOMENTARI


OSLOBO\ENJE

Kako Tomi pobje}i s lopate?!

SFOKUSPi{e: Josip VRI^KO [email protected]

[to bi kazao knjièvnik i kolumnist Svetislav Basara, {to je ~udno u ~injenici da je u zemlji ve}inski nastanjenoj nepredvidljivim, nepromi{ljenim, tvrdoglavim, neobrazovanim, ~vrstoj ruci sklonim gra|anima pobijedio kandidat koji se savr{eno uklapa u opisani ram?! Hvala na ovome Basari, jer ovo {to je smjestio u srpski ram, u biti, je - svesrpski; kratki opis, dakle, i Dodikovoga bira~koga tijela i dokaz kako je na pomolu po~etak jednog divnog prijateljstva dva predsjednika, Srbije i Srpske

ad kada je Tomislav Ni ko li} u Mos kvi me|unarodno promo vi ran i ka da }e se, evo, sutra - tako mu Bog pomogao - predsjedni~ki zakleti, vjerojatno je uzaludno tro{iti rije~i koliko izbor ovoga - navodno - reformiranog radikala zna~i za region. Imamo, kazao bih zato, vojvodu, valja ga ljuljati. Uostalom, Nikoli}a je prije 19 godina, 13. svibnja u vojvodu uzdignuo vojvoda Voja na Roma ni ji, pa je u sta no vi toj mje ri no vi {ef srbi jan ske dràve i na{ kadar. Ba{ kao {to su i Romanija i, ne valja se rugati, [e{elj - na{i. I, jasno, nije trebalo dugo ~ekati e ne bi li Nikoli} zagazio u region. Njegove (nostalgi~ne) opserva ci je o etni ~kom sas ta vu, pa on da, je li, i ta pi ji nad Vukovarom izre~ene u Frankfurter Allgemeine Zeitungu, zapravo, i nisu prouzro~ile reakcije kakve bi se mogle o~ekivati. Aktualni hrvatski pred sje dnik Ivo Jo si po vi} energi~an kakvog ga je ve} Bog dao, kazao je (tek) kako se voj vo da To ma vra }a 20 go di na una trag, a nje gov prethodnik i balkanski prvak u ispri~avanju (pa i Srbima!) Stjepan Mesi} je ovih dana, sun~aju}i se u Budvi, cijeli slu~aj srpski Vukovar relativizirao, kazav{i kako svaki ~ovjek, a osobito politi~ar ima mrlja u ìvotopisu.

N

[to je, dakako, neke vratilo u ra ne de ve de se te, go di ne kada je trenuta~ni po~asni pred sje dnik Sa ve za an ti fa {isti~kih boraca po hrvatskoj dijaspori, skupljaju}i dolare, pje vao us ta {ke pje sme. Tko zna, da je u ono doba raspjevani Stipe nastavio pjeva~ku karijeru, mo`da se za Thompsona nikada ne bi ni ~ulo?! No, sad je ionako kasno! o, nakon {to je predsje dnik s mrljom, ne, dakle, Mesi} nego Nikoli}, apsolvirao Hrvatsku, okrenuo se Bosni i Hercegovini. A u toj simpati~noj zemlji, kao {to, naàlost, zna mo ì vi i Mi lo rad Dodik. Onoga trenutka kada je prosta i neumoljiva matematika pokazala kako je Boris Tadi} na predsjedni~kim izborima osvojio solidno drugo mjesto, bilo je jasno kako }e Srbija i Srpska u}i u jednu novu fazu. Predsjednici im se, naime, ne mogu o~ima gledati. Nije, podsjetimo, pro{ao ni mjesec kako je eresovski vo`d u predizbornoj kampanji vikao po Srbiji kako je Tadi}ev protukandidat politi~ki poba~aj i - kratko i jasno! - idiot. Danas ga, pak, Nikoli}, pripremaju}i se useliti u predsjedni~ki kabinet na Andri}evom vijencu, u~i da mu nije naro~ito pametno ba{ sva vrata nogama otvarati. Ali, i postavlja mu, dodu-

T

{e neizravno, ali zato vi{emanje retori~ko pitanje: Kako da sura|ujemo s Bo{njacima i Hrvatima kada ne moèmo ni me|usobno?! Eh, to je pravo pitanje. Nema, zapravo, niti jednoga politi~kog razloga da ve} uskoro Dodik zaboravi svoju ljubav prema Tadi}u, te ga prevari s novim predsjednikom koji se pro{log vikenda na Bijeljinskoj televiziji prekodrin skoj bra }i pred sta vio konstatacijom da po{tuje Bosnu i Hercegovinu, ali da ta dràva funkcionira samo na papiru. îme je, u najmanju ru ku, pa ra fra zi rao op ti mi zam predsjednika RS-a glede aktualnog stanja, ali jo{ vi{e i perspektive BiH. Europeizirani Tadi} takvo {to nikada ne bi kazao. Ali, nije ga, valjda, drugar Mi}a (onoliko) volio zato {to je onako lijep isti, kazao bi Berlusconi, Clooney?! Prije }e, jer ne bi bilo fer sugerirati da je (onako) muèvni Dodik gay, biti da je Tadi} svome drugu banjolu~kom na uvce, ~ekaju}i neka bolja vremena, {aputao isto ono {to vojvoda Toma danas govori po televizijama. ako gledaju}i na fatalnu vezu u, evo, potencijalnoj krizi, Dodik Tadi}, mo`da je za BiH Nikoli}, koji govori ono {to misli u, dakako, okviru svojih mogu}nosti, bolja opcija. Usprkos ~ak i tomu {to se tzv.

H

druga, ili, pak, druga~ija Srbija jo{ i da nas skan da li zi ra nad sudbinom kletom, tj. da je Tadi} biv{i. [to bi, valjda, tre ba lo su ge ri ra ti ka ko je izbor Tomislava Nikoli}a nekakav eksces, politi~ka elemen tar na ne po go da! Ni {ta od toga! Ili, {to bi kazao knjièvnik i kolumnist Svetislav Basara, {to je ~udno u ~injenici da je u zemlji ve}inski nastanjenoj nepredvidljivim, nepromi{ljenim, tvrdoglavim, neobrazovanim, ~vrstoj ruci sklonim gra|anima pobijedio kandidat koji se savr{eno uklapa u opisani ram?! vala na ovome Basari, jer ovo {to je smjes tio u srpski ram, u biti, je - svesrpski; kratki opis, dakle, i Dodikovoga bira~koga tijela i dokaz kako je na pomolu po~etak jednog divnog prijatelj stva dva pred sje dni ka Srbije i Srpske. Mo`da, istina, ono ne }e bi ti ta ko nje `no kao u prethodnom slu~aju, ali da bi moglo biti ~vrsto, dvojbe nema. Treba zato razmi{ljati kako s lopate pobje}i ~etni~kom vojvodi (lako to {to je bio grobar) Tomi i, rekao bi ìvopisni Inzko, djetetu s Kozare, drugaru Mi}i?! Na oko ne spo ji vo, ali (ba{) zato potencijalno vrlo opasno. Jer, lako je bilo Kom{i}u prijetiti Tadi}evom nosu, Nikoli}u se jo{ trese na {ubari cvije}e. I on to i ne krije!

U OBJEKTIVU

559. godi{njica osvajanja Istanbula

Is tan bul je ju ~er obi lje ìo 559. godi{njicu otkako je sultan Mehmed II 29. maja 1453. sa svojom vojskom osvojio ovaj grad, tada{nji Konstantinopol. Kako prenosi turska historija, poznato je da je sultan Mehmed Fatih tada rekao: Ili }u ja osvojiti Istanbul, ili }e Istanbul osvojiti mene. U Istanbulu, jedinom gradu koji se nalazi na dva kontinenta, ju~er su povodom godi{njice njegovog osvajanja organizovana brojna kulturna de{avanja, uklju~uju}i koncerte, izlo`be i sli~ne manifestacije. Guverner Istanbula Husejin A. Mutlu istakao je da je Turska ponosna {to ima ovakav grad. Premijer Turske Redèp Tajip Erdoan, povodom obiljeàvanja godi{njice osvajanja Istanbula, naglasio je da je to jedna od najljep{ih stranica turske historije. Istanbul je ìvi primjer za svjetski ideal zajedni~kog ìvota mno{tva razlika. Na{ cilj je da u skoroj budu}nosti Istanbul postane globalni finansijski centar kao jedan od gradova sa najve}im ekonomskim i trgova~kim potencijalom ka, A. [. zao je turski premijer.


DOGA\AJIVIJESTI

11

Savez op{tina i gradova RS-a

Neizvjesna sudbina lokalnih medijaUdruènje lokalnih radiostanica RS-a poslalo poziv Vladi RS-a da prestane s dosada{njom praksom Kako je gost iz Beograda naljutio op{tinare i medije iz RS-a?U Bosni i Hercegovini gotovo polovina op{tina nema nijedan lokalni medij, podaci su Regulatorne agencije za komunikacije i Vije}a za {tampu BiH. Ovaj podatak prezentiran je na ju~era{njoj debati posve}enoj ulozi medija u lokalnim zajednicama, koju je organizirao Savez op{tina i gradova RS-a. Ovakvo stanje je poraàvaju}e jer do po~etka rata samo pet op{tina u cijeloj BiH nije imalo neki lokalni medij. Stoga bismo se trebali ugledati na iskustva Slovenije, Austrije i Hrvatske kada je u pitanju o~uvanje lokalnih medija, koje to smatraju nacionalnim dobrom koje treba razvijati uz punu podr{ku cjelokupnog dru{tva ista, kao je Branislav Boì}, predstavnik Udruènja novinara RS-a. savjet je koji je \aji} dao na~elnicima op{tina i gradova na ju~era{njem skupu. A dok mediji ne odumru, njihov je zadatak, istakao je \aji}, da javnosti prezentiraju, ranije dobro osmi{ljen, pozitivan image koji vlast kreira sama o sebi. Istovremeno, \aji} se zalaè za princip samofinansiranja medija, koji lokalne zajednice osloba|a obaveze da izdvajaju novac za te namjene.

U subotu dènaza zvorni~kim `rtvamaNa [ehidskom mezarju u Gornjoj Kalesiji 2. juna ove godine bit }e klanjana dènaza za 38 zvorni~kih `rtava, ubijenih tokom agresije i genocida 1992. godine na podru~ju ove op}ine. Ina~e, do sada su na mezarju u Gornjoj Kalesiji ukopane 654 `rtve, uglavnom ekshumirane iz masovne grobnice Crni vrh. Oko 400 `rtava, na zahtjev njihovih porodica, ukopano je na privatnim mezarjima. U Komemorativnom centru Tuzla, ju~er je, pod rukovodstvom vje{taka sudske medicine i uz prisustvo najbliìh ~lanova porodica, identifikovano sedam zvorni~kih `rtava. S. K.

Koncentracija i javni servisiOvakvi \aji}evi stavovi nai{li su na izraèno negodovanje me|u predstavnicima medija. Boì} je kazao da je model koji \aji} zagovara i koji se primjenjuje u Srbiji doveo do koncentracije medija samo u Beogradu. Srbija koristi model star deset godina koji je cijela Evropa odbacila i BiH ne bi trebala da ide tim pravcem, zaklju~io je Boì}. Predstavnici op{tina i gradova iz RS-a koji su se odazvali ovom skupu uglavnom su se uzdràli od rasprave. Osim opaski da velike medijske ku}e, pogotovo javni servisi, malo pa`nje posve}uju zbivanja na lokalnom nivou, konstruktivni prijedlozi kako unaprijediti saradnju s medijima od njih se nisu mogli ~uti.G. KATANA

Predstavnici op{tina i gradova suzdràli se od rasprave

\aji}eva analizaNaglasio je da gra|ane u prvom redu zanimaju informacije lokalnog karaktera i da se postojanje prevashodno lokalnih radiostanica najbolje pokazuje u stanjima elementarnih nepogoda, kada predstavljaju medije koji najbrè mogu gra|anima proslijediti potrebne informacije. No, lokalne radiostanice, shodno vaè}im zakonskim propisima u RS-u, ako je njihov osniva~

gradska skup{tina, u pravilu su, kada je u pitanju finansiranje, ostavljene na volju lokalnim vlastima, koje nemaju zakonsku obavezu da ih finansiraju, ve} da same odlu~uju o na~inu kako }e gra|ane obavje{tavati o svojim aktivnostima. Stoga je Udruènje lokalnih radiostanica RS-a poslalo poziv Vladi RS-a da prestane s dosada{njom netransparentnom i neprincipijelnom praksom finansiranja medija, u kojoj lokalni mediji nemaju {ansu da dobiju bilo kakvu nov~anu pomo}.

Na drugoj strani, Milo{ \aji}, predsjednik Centra za moderno izvje{tavanje iz Beograda, iznio je sav kako je pro{lo vrijeme u kojem je gra|anima trebao posrednik u vidu medija izme|u njih i predstavnika lokalne vlasti. Prema njegovoj teoriji, gra|ani trebaju da putem dru{tvenih mreà direktno kontaktiraju s predstavnicima gradskih i lokalnih vlasti. Do 2020. godine mediji, i elektronski i printani, treba potpuno da odumru i ostave prostor internetu, odnosno dru{tvenim mreàma ,

Kandidature u DerventiOp{tinski odbor SNSD-a Derventa kandidovao je aktuelnog na~elnika Milorada Simi}a za na~elnika Op{tine na lokalnim izborima, zakazanim za 7. oktobar. Du`nost na~elnika Op{tine Simi} obavlja ve} drugi mandat. Kandidat SDS-a za na~elnika Op{tine Der venta je Du{an Ninkovi}. Skup{tina op{tine Derventa u novom sazivu ima}e 29 umjesto dosada{njih 27 odbornika, jer je u me|uvremenu pove}an broj stanovnika. - Izbornim zakonom op{tinama je omogu}eno da pove}aju ili smanje broj odbornika, pa je Skup{tina op{tine na posljednjoj sjednici usvojila izmjene Statuta Op{tine o broju odbornika, rekao je predsjednik der ventskog parlamenta Ilija Zirdum.

Gora`de

Policajci osam dana protestujuPredstavnici Sindikata policije BPK-a Gora`de osam dana mirno protestuju pred zgradom kantonalnih institucija zahtijevaju}i hitno usvajanje zakona o platama policijskih slu`benika. Iako je dan ranije odràn sastanak predstavnika Sindikata i Vlade, dogovor nije postignut. U me|uvremenu je zasjedala i Kantonalna skup{tina, no raspravljalo se o temama koje nisu direktno vezane za problem zakona o platama policajaca. S druge strane, razgovori Sindikata i Vlade su ipak po~eli, ali za sada bez rezultata.

Sindikat policajaca traì ve}e plate Para nema, kaè premijer Fra{to

Klizi{ta uni{tavaju puteveNakon nezapam}enih poplava koje su proteklih dana pogodile podru~je srebreni~ke op{tine, u nekoliko naselja su aktivirane desetine klizi{ta, koje uni{tavaju lokalne puteve, ali i prijete stambenim objektima. Civilna za{tita u Srebrenici najvi{e klizi{ta je evidentirala u naseljima Orahovica, Su}eska, Sase i Slatina. Deùrne ekipe rade 24 sata na saniranju klizi{ta, kako bi sprije~ile ve}e ugroàvanje puteva i stambenih objekata. Na putu od centra Srebrenice prema naselju Su}eska, evidentirano je nekoliko klizi{ta, koja oteàvaju kretanje stanovnika i vozila. Nakon sanacije, put je prohodan. No, stanovnici strahuju da bi nove padavine mogle ponovo pokrenuti klizi{ta, koja bi, prema njihovom mi{ljenju, odsjekla Su}esku od ostatka Srebrenice. S. K.

Premijer i Sindikat- Premijer je ostao kod svog stava da se ~eka izmjena zakona o platama na federalnom nivou, a mi se ne slaèmo s tim, izjavio je Amir Dedovi}, predsjednik Sindikata policije BPKa Gora`de. Kantonalni premijer situaciju oko neusvajanja pomenutog zakona vidi vrlo jednostavno. Za taj zakon treba novac, a njega nema. - To bi zna~ilo da nam trebaju 2 miliona maraka, a mi taj novac nemamo jer znamo kakvo je punjenje budèta, rekao je Emir Fra{to, premijer BPK-a Gora`de. Prijedlog Sindikata da se samo jednom dijelu policijskih slu`benika uve}aju primanja, nije prihva}en.

Zahtijevaju hitno usvajanje zakona o platama policijskih slu`benika

- To zna~i onima koji imaju 570 maraka platu i manje, ali ne postoje zakonska rje{enja da samo neke izdvojite iz te kategorije, obja{njava Fra{to.

Do zime ako trebaZato je Vlada predloìla da onima koji su najmanje pla}eni pomogne Sindikat uz, naravno, finansijsku potporu organa vlasti.

Me|utim, Sindikat to odbija i insistira na zakonskim rje{enjima. A njih nema. - Nema povla~enja ispred zgrade Vlade, ostajemo tu do kraja, ako treba, i do zime, kategori~an je Amir Dedovi}, predsjednik Sindikata policije BPK-a Gora`de. Iako je dogovoreno da se do kraja sedmice odrì jo{ jedan zajedni~ki sastanak, kako sada stvari stoje, te{ko je o~ekivati A. H. da se postigne bilo kakav dogovor.

12

BiH

EU


OSLOBO\ENJE

TR@I[TE RADA: KAKO DO POSLA U BiH?

OÊKUJU NASJesu li svi uspjesi mladih ljudi neva`ni i do kada }e veza biti magi~ni klju~ za dobijanje posla? Trì{te rada u na{oj zemlji karakteri{u puno ve}a potra`nja posla od ponude i to da je na njemu najvi{e mladih ljudi, kaè ekonomski stru~njak Damir Miljevi} Iskustva 24-godi{nje studentice Azre Ribi}Izme|u 50 i 60 posto mladih od 15 do 24 godine u BiH nema posao, objavljeno je nedavno u izvje{taju i istraìvanju koje su proveli Nansen dijalog centar Sarajevo i Saferworld. Dvadeset~etvorogodi{nja Tuzlanka Azra Ribi} kaè da ima sre}u ili nesre}u da je zlatni student Ekonomskog fakulteta u Tuzli. Za{to to kaèm? Pa, da nisam imala prosjek 9,21 i da nisam u~ila i u roku zavr{ila fakultet vjerovatno bi me manje boljelo to {to ve} skoro dvije godine neuspje{no traìm posao. Da stvar bude gora idu}i mjesec }u poloìti zadnji ispit na mas ter-stu di ju na Eko nom skom fakultetu u Sarajevu. Ali, ovo je BiH. Posao nam je misaona imenica, svi na{i uspjesi su neva`ni, a {tela je magi~ni klju~ za sve konkurse. Bila sam veliki zagovornik da mladi u BiH trebaju ostati, da se trebaju boriti za bolje sutra, a sada sam ljubomorna na sve koji su oti{li kaè Ribi}. ,

BOLNE REFORME

Stara pri~aNjena pri~a je, naàlost, skoro ista kao bilo kojeg studenta u bilo kojem dijelu BiH. Bosna i Hercegovina poslije Makedonije ima najve}u stopu ne za po sle nos ti u re gi onu, a trì{te rada u na{oj zemlji karakte ri {u pu no ve }a po tra` nja posla od ponude, kao i to da je na njemu najvi{e mladih ljudi, isti~e ekonomski stru~njak Damir Miljevi}. Vi{e od 40 organizacija civil nog dru {tva oku plje nih u Inicijativi Gra|ani za Evropu u Sarajevu pod pokroviteljstvom Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH i uz podr{ku Kraljevine [vedske i razvojne agencije SIDA, te uz sa-

Vjekoslav âmber, ministar rada i socijalne politike FBiH: Zadovoljiti prava radnika

Azra Ribi}: Posao je misaona imenica

Marina Kavaz - Siru~i}, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH: Preuzeli smo obaveze

radnju sa Direkcijom za evropske integracije BiH dalo je preporuke u oblasti rada i zapo{ljavanja. Me|u preporukama su, izme|u ostalog, ukidanje administracije zdravstvenog osiguranja preko slu`bi za zapo{ljavanje, reformisanje politike zapo{ljavanja kroz razdvajanje aktivnih i pasivnih traìlaca posla. Tu su racionalizovanje i konso li do va nje slu `be za po {lja vanja FBiH, razvijanje institucionalne strukture za rad i zapo{ljavanje na dràvnom nivou, harmoniziranje zakonske odredbe u oblasti rada i zapo{lja van je izme|u en ti te ta, te har mo ni zi ra nje sto pe do pri -

nosa izme|u entiteta. Miljevi} kaè da su ove preporuke uredu, ali da one ne rje{avaju probleme: Dobro je imati lijepu zakonsku regulativu na bilo kojem nivou. Osnovni problem Bosne i Her ce go vi ne je taj {to ne ma zapo{ljavanja. Sva iskustva pokazuju, kada je rije~ o trì{tu rada, da ulazak u EU donosi slobo du kre ta nja ra dne sna ge. Ipak, ako neko misli da }e sam ulazak u EU obezbijediti nova radna mjesta, grdno se vara. To se najbolje vidi na primjerima Rumunije i Bugarske. Ne moè se re}i da }e biti sve uredu kada u|emo u EU. U{li ili ne u{li u EU, moramo raditi na razvo-

ju ekonomije i zapo{ljavanju jer nam to EU sigurno ne}e obezbijediti kaè Miljevi}. ,

Sloboda kretanjaEU }e na{oj zemlji, smatra on, obe zbi je di ti dvi je stva ri: slobodu kretanja i vladavinu prava. Tako|er, po ulasku u EU bi}e otvoreno i mnogo {ire trì{te rada, {to }e omogu}iti kretanje radne snage, kako u BiH, tako i iz BiH u zemlje EU. Svakom ~ovjeku je bitno da zna da je jednak sa drugim ljudima i da slobodu kretanja moè iskoristiti kao svoju {ansu. Sve ostalo zavisi isklju~ivo od nas. Mi smo stalno u situaciji da, ko biva, ne{to ispunjavamo.

Valjda mi trebamo sami da idemo prema tome. To su neke civilizacijske vrijednosti i dostignu}a kazao nam je Miljevi}. , Ministar rada i socijalne politike FBiH Vjekoslav âmber kaè da je u BiH danas skoro izje dna ~en broj za po sle nih i oni koji primaju penzije. Nama je potrebno da se sva sredstva veù za dugoro~na radna mjesta. To nam je najpotrebnije i time moèmo popraviti situaciju, kada je rije~ o zaposlenosti i nezaposlenosti. Dana{nje stanje na trì{tu rada je takvo kakvo jeste, dakle, u skladu sa dugoro~nim politi~kim naslije|em i treba ga pod hitno mije nja ti. Sta tis ti ku ne za po sle -

JEDNAKOST Svakom ~ovjeku je bitno da zna da je jednak sa drugim ljudima i da slobodu kretanja moè


BiH SEDAM EU DANA

EU

13

Mimica: Utvrditi s BiH na~ine kori{tenja Luke Plo~eU BiH izme|u 50 i 60 posto mladih od 15 do 24 godine nema posao

nosti treba prikazivati kroz pokazatelje stvarne nezaposlenosti, a ne da imamo situaciju da se ljudi prijavljuju na zavode za za po {lja van je ka ko bi ostvarili zdravstveno osiguranje, {to im zakon omogu}uje. U dogledno vrijeme bi trebalo napraviti zakonske izmjene , rekao nam je âmber. Ministar âmber je istaknuo da je nakon nedavno odrànog sas tan ka sa pred sta vni ci ma

kojim moramo i}i kazao je , âmber. On je dodao da je u ovoj godini planirano da iz Ministarstva iza|e novi zakon o zapo{ljavanju, zakon o {trajku i zakon o za{titi na radu. Dakle, kaè âmber, rije~ je o cijelom nizu zakona koji }e dobrim dijelom unaprijediti zakonsku regulativu koja se odnosi na rad i zapo{ljavanje. Ministar, tako|e, tvrdi da je Vlada

PRAVA RADNIKAl Prije ulaska u EU moramo zadovoljitil prava radnika i ljudska prava. Tako|e,l i invalidi, bez obzira na tjelesnal o{te}enja, moraju se na}i na trì{tul rada i treba im omogu}itil prekvalifikaciju i dokvalifikacijulCentra civilnih inicijativa re~eno kako se ciljevi civilnog dru{tva poklapaju sa ciljevima Ministarstva na ~ijem je ~elu: Potrebno je razviti dinamiku provo|enja tih ciljeva kako bi se oni u dogledno vrijeme mogli ostvariti. Mi smo ve} u dobrom dijelu konsolidirali Zavod za zapo{ljavanje FBiH s ciljem da on uistinu bude slu`ba za zapo{ljavanje, a ne slu`ba za otplatu nekakvog duga. Dug prema braniteljima smo ve} otplatili skoro u potpunosti i ostalo nam je jo{ oko dva miliona KM obaveza. U skorije vrijeme moèmo o~ekivati da }e se sredstva Zavoda za zapo{ljavanje FBiH koristiti u onu svrhu za koju su stvarno namijenjena, a to je zapo{ljavanje. BiH na putu ka Evropskoj uniji o~ekuju duboke i bolne reforme, ali je to put FBiH prepoznala da su jedini izlaz iz sada{nje situacije javni radovi koji }e donijeti ve}i broj radnih mjesta i unaprijediti infrastrukturu koja treba biti osnov za razvoj i napredak. [to se ti~e redefiniranja Zavoda za zapo{ljavanje zbog sociolo{kog i politi~kog naslije|a, smatram da trebamo i}i laganim koracima. Prije ulaska u EU moramo zadovoljiti prava radnika i ljudska prava. Tako|e, i invalidi, bez obzira na tjelesna o{te}enja, moraju se na}i na trì{tu rada i treba im omogu}iti prekvalifikaciju i dokvalifikaciju re, kao je âmber.

Nadle`nost entitetaGla sno go vor ni ca Di re kci je za evrop ske in te gra ci je BiH Marina Kavaz - Siru~i} nam je rekla da je u skladu sa klju~nim

pri ori te ti ma evrop skog par tnerstva BiH preuzela obavezu da sma nji stru ktu ral ne ri gi dnos ti ko je na ru {a va ju fun kcionisanje trì{ta rada, posebno oporezivanje rada, nivoe socijalnih transfera i mehanizme formiranja plata, kako bi se pove}ala uklju~enost i stopa zaposlenosti. Ta ko|er, BiH je pre uze la oba ve zu da pos ti gne zna tan na pre dak u stva ra nju je din stve nog eko nom skog pros to ra ko ji po drà va slo bo dno kre ta nje ro ba, ka pi ta la, uslu ga i oso ba - {to uklju ~u je i slobodno kretanje radne snage. En ti te ti, u ~i joj su na dle `nosti kreiranje politike zapo{lja van ja, pro vo de pro gra me za mla de ko ji su di plo mi ra li kako bi olak{ali njihov ulazak na trì {te ra da ka è Ka vaz , Si ru ~i}. Ipak, pre ma Iz vje {ta ju Evropske komisije o napretku BiH za 2011. godinu, kaè Kavaz - Siru~i}, entitetske vlade ne ma ju do vo ljno ka pa ci te ta da provedu odgovaraju}e mjere za aktivno trì{te rada. U Izvje{taju se navodi da je entitetske zakone o radu potrebno us kla di ti sa acquisem (pravnom tekovinom EU), kao i unaprijediti saradnju me|u institucijama koje se bave radom i zapo{ljavanjem. U Izvje{taju o napretku pi{e i to da su slu`be za zapo{ljavanje fokusirane na aktivnosti koje se odnose na naknade za nezaposlene vi{e nego na posredovanje u zapo{ljavanju, kao i da nije postignut napredak u povezivanju sektora obrazovanja i trì{ta rada kako bi se razvio sistem obuke i obrazovanja koji }e ispunjavati potrebe trì{ta rada.Darko OMERAGI]

Potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica izjavio je uo~i sastanka u Bruxellesu s europskom povjerenicom za unutarnju politiku Ceciliom Malmstroem kako status Luke Plo~e nije dio razgovora o {engenskom reìmu, prenijela je Fena. [to se Luke Plo~e ti~e, mi }emo najprije s bosanskohercegova~kom stranom utvrditi na~ine kori{tenja ili boljeg kori{tenja te luke, a onda s europskom stranom dogovoriti u kojoj mjeri moè biti slobodan ili olak{an promet odre|enih roba od bosanskohercegova~ke granice do Plo~a. Svjesni smo da sve robe ne}e mo}i prolaziti slobodno, pogotovo {to se ti~e ìvih ìvotinja i proizvoda ìvotinjskog podrijetla kazao je Mimica. , Kako javlja Hina, Mimica je ju~er prve konzultacije o tome kako uskladiti sa {engenskim propisima koridor kroz Neum, koji bi trebao povezati krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje, obavio s povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom i povjerenicom Malmstroem. Nadam se da }e nakon ovih razgovora problem povezivanja Dubrovnika s ostatkom Hrvatske kroz neumski koridor biti na dnevnom redu svih slu`bi Europske komisije i nadle`nih povjerenika i da }emo prona}i na~in kako s inovativnim i pragmati~nim rje{enjima omogu}iti slobodan prolaz putnika i {to slobodniji prolaz robe kroz taj koridor izjavio je Mimica nakon sastanaka s dvo, je povjerenika.

Vi{e od tre}ine gra|ana zna za IPA fondoveU Bosni i Hercegovini 37 posto gra|ana zna za Instrumente pretpristupne pomo}i Evropske unije (IPA), pokazalo je istraìvanje javnog mnijenja koje je provela Direkcija za evropske integracije BiH, prenijela je Fena. Me|u njima je gotovo dvostruko vi{e mu{karaca nego èna, dok ìvljenje u urbanom ili ruralnom podru~ju ispitanika nije imalo zna~ajnijeg uticaja na informiranost o pretpristupnoj pomo}i. Istovremeno, IPA, ali i cjelokupna finansijska pomo} koju Evropska unija stavlja na raspolaganje dràvama u procesu stabilizacije i pridruìvanja je na prvom mjestu me|u temama koje u vezi s integriranjem u EU gra|ane BiH najvi{e zanimaju, nagla{avaju u DEI-ju. Vi{e od polovine ispitanika koji su ~uli za IPA vjeruje da bi se sredstva iz IPA trebala koristiti za izgradnju puteva, a zatim je najve}i broj onih koji vjeruju da bi novac iz IPA trebalo ulagati u {kole, te vodovodne i kanalizacione sisteme.

iskoristiti kao svoju {ansu. Sve ostalo zavisi isklju~ivo od nas

14

REGIONVIJESTINovoizabrani predsjednik Srbije


OSLOBO\ENJE

Oduzima}e vozila sa srbijanskim tablicamaMinistar unutra{njih poslova Kosova Bajram Redèpi kazao je ju~er da }e se od petka oduzimati, odnosno konfiskovati vozila koja budu saobra}ala sa starim ili novim registarskim tablicama Srbije. - Prvog juna isti~e rok za zamjenu tablica i nema nikakvog odga|anja. Mogu biti u saobra}aju jedino sa tablicama RKS ili KS. Onima koji budu koristili srbijanske tablice oduze}e se vozilo, bi}e predati sudiji za prekr{aje i ne}e im se dozvoljavati kretanje po Kosovu, kazao je Redèpi za Radio-televiziju Kosova. Na~elnik Agencije za civilne registre u okviru MUP-a Kosova Bljerim Camaj je izjavio da je veliki broj Srba na Kosovu registrovao vozila sa KS ili RKS. Ukupno su sa KS i RKS tablicama registrovana 5.362 vozila, od toga sa RKS 4.003 vozila, dok je sa KS registrovano 1.359 vozila. Zajedno sa drugim pripadnicima manjina registrovano je 7.570 vozila sa RKS i KS, kaè Camaj. Vlada Kosova je pro{le godine kosovskim Srbima dala rok za promjenu registarskih tablica. Rok je ponovo produèn u martu, kada je utvr|eno da je posljednji rok za promjenu registarskih tablica 1. juni ove godine.

Nikoli} dao rok Tadi}u i Da~i}uTomislav Nikoli} poru~io da ne}e biti suprotstavljen Demokratskoj stranci, ma koliko to bilo te{ko, i da }e sara|ivati sa Borisom Tadi}em ukoliko on bude predsjednik VladeIzabrani predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} apelovao je ju~er na stranke koje vode pregovore o formiranju Vlade da to u~ine {to prije i da mu ve} u ponedjeljak, ako imaju dogovor, to i kaù. Ako do toga ne do|e, Nikoli} }e od ponedjeljka po~eti konsultacije sa strankama shodno njihovoj snazi u parlamentu - naprednjacima, demokratama, koalicijom SPS - PUPS - JS...

Vlada {

Oslobodjenje 30 maj

Documents

Transcript of Oslobodjenje 30 maj