Osijek je jedan od najstarijih hrvatskih gradova. Njegovo ime spominje se još 1196. godine. 1809. Osijek je dobio Povelju slobodnog i kraljevskog gradate ove godine obilježavamo dvjesto godina tog povijesnog događaja. Iako leži u jednoličnoj ravnici, pripada našim najljepšim gradovima zbog vrijedne gradske secesijske arhitekture, gradske povijesne tvrđave, rijeke Drave bogate vodom i brzim tokom, kojom je od svog postanka povijesno vezan te bogatog povijesnog i recentnog gradskog zelenila – perivoja i drvoreda. Bogata prošlost i sadašnja ljepota osječkih parkova pobudila je u nama znatiželju da ih temeljitije proučimo.Gradske parkove opisala je prof. dr Dragica Gucunski u svojoj knjizi Osječki perivoji i drvoredi, koju smo i mi koristili u svome radu.

POVIJESNI PRIKAZ POSTANKA OSJEČKIH PERIVOJA

Weinplatz 1750. godina. – Partizanski trg, danas Trg Svetog Trojstva.

Gradski perivoj 1750. godina – danas ne postoji.

Generalski vrt u drugoj polovici 18. stoljeda – danas ne postoji.

Park oko dvorca grofa Pejačevida 1801. godine. – danas ne postoji.

Regimentsgarten 1811. godina – Park kulture – danas Perivoj kralja Tomislava.

Bolnički park 1890. godine. – Park V. I. Lenjina. – danas Perivoj kraljice Katarine Kotromanič – Kosača.

Park Sakuntala 1890. godine. – Preradovidevo šetalište.

Park na Gajevom trgu 1898. godine.

Park Zrinjevac 1914. godine.

Park M. Tita 1935. godine. - danas Perivoj kralja Krešimira IV.

Park Marxa i Engelsa 1950. godine. – danas Perivoj kneza Branimira.

Perivoj na Trgu bana Jelačida 1953. godine.

Park M. Pijade 1957. godine. – danas Perivoj kralja Držislava.

Perivoj hrvatskih velikana 2005. godine

Kao što je vidljivo iz prikaza povijesti grada Osijeka, povijest grada se odrazila i na nazive perivoja, tako da su povijesni perivoji mijenjali nazive u skladu sa zahtjevom promijenjene državne vlasti.Gradski perivoj i Perivoj Zrinjevac jedini su perivoji koji tijekom svojega postojanja nisu mijenjali ime.Nažalost, nisu sačuvani svi parkovi tako su posve nestali Generalski park, park oko dvorca grofa Pejačevida, a od Gradskog vrta ostao je samo ulaz.Generalski park nalazio se na području grada, a 1873. godine rasparceliran je za gradsku izgradnju. Kao ostatak toga parka nalazimo na uglu Školske i Jägerove ulice stari hrast koji je pod državnom zaštitom jer predstavlja historijski spomenik ovog grada.Gradski vrt se nalazio na području Novoga grada. U 18 .stoljedu njegova površina iznosila je 42.484 m². Park je bio izgrađen u stilu francuske vrtne arhitekture (šišani grab) i predstavljao je donekle imitaciju Schönbrunskog parka. U toku II. svjetskog rata bio je ošteden, a nakon rata, nažalost, posječen. Na njegovu mjestu izgrađen je sportski stadion, a od bogatog inventara ostao je samo oštedeni granitni bunar, podignut u doba secesije i ulazna zgrada, kojoj su sadašnji vlasnici izmijenili prvobitni izgled klasictičkog stila.Tredi park, koji je nestao, jest pejzažni park u baroknom dvorcu grofa Pejačevida u Retfali. Agrarnom reformom 1918. park je prešao u privatni posjed redovnica, koje su ga pretvorile u povrtnjak. Sada još jedino postoji oštedena barokna ograda bivšeg parka i dvorac s baroknim pročeljem.I ratovi su rušilački djelovali na gradsko zelenilo: I. svjetski rat (1914.-1918.), II. svjetski rat (1941.-1945.) te Domovinski rat (1991. i 1992.). U domovinskom ratu Osijek je bio posebice izložen jakim i čestim ratnim razaranjima. Na temelju rezultata analize oštedenja saznajemo da je oštedeno više od 50% stabala i potpuno izgubljeno preko 600 stabala.Grad Osijek danas ima 10 perivoja međusobno spojenih drvoredima, a svi nose imena po hrvatskim velikanima. Zajedno s pripadajudim uličnim drvoredima, koji također imaju dugu tradiciju u gradu, obnašaju estetsku te neprocjenjivu ekološku ulogu u suvremenom Osijeku te je velika zadada svih nas njihovo čuvanje i zaštita.

Perivoj kralja Tomislava

Perivoj kralja Tomislava danas je najljepši, najveći i najstariji perivoj u

Osijeku, koji je nastao 1826. godine.

Prvobitno je bio veći (63 567 m2), ali mu je nakon II. svjetskog rata oduzet dio

za izgradnju Veslačkog kluba «Iktus» i za proširenje teniskih terena.

To se nije smjelo dogoditi jer je tada bio zaštićen na temelju Zakona o zaštiti

prirode SR Hrvatske, a sada je zaštićen kao spomenik perivojne arhitekture

na temelju Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske.

Danas zauzima površinu od oko 45 450 m2. Prije zvan Pukovnijski vrt,

14. travnja 1925. godine mijenja ime u Perivoj kralja Tomislava.

On je najveći gradski perivojni ekosustav.

Sastoji se od tri dijela: najstarijeg zapadnog dijela, središnjeg

sa sportskim terenima i šetnicom te od istočnog, otvorenog slobodnog

prostora (travnjaka). 1811. godine to su bila tri vrta: Oficirski,

Garnizonski i Bolnički. Na sjeverozapadnom dijelu smjestio se drveni parkić

koji djeca zovu «Drvengrad». Na sjevernoj strani Perivoj završava sa

Šetalištem kardinala Franje Šepera tj. Promenadom.

Perivoj obiluje visokim drvećem, uglavnom listopadnim kao što su: jasen, lipa,

kesten i druge vrste, a u njemu ima i grmlja čijim plodovima se hrane vjeverice..

Vjeverica u perivoju uopće nema, pa se smatra potrebnim poduzeti akciju unošenja

vjeverica u veliki Perivoj krlja Tomislava.

Perivoj kralja Tomislava

Perivoj kralja Tomislava

PERIVOJ KRALJA KREŠIMIRA IV.

Ovaj perivoj izgrađen je 1935. g. na Vijedničkom trgu.Izgrađen je u slogu francuske arhitekture, a sastoji se od tri glavna geometrijska lika.Zapadni dio se odlikuje vječno zelenom crnogoricom, srednji se sastoji od različitih bjelogoričnih vrsta s visedim granama, a u istočnom djelu prevladavaju ružičnjače.Ovo je jedini perivoj u Osijeku u francuskom stilu.Ovaj perivoj je uvijek vrlo rado posjeden zato što nudi mir, tišinu i uživanje u prelijepom krajoliku.Nažalost, perivoju je potrebna restauracija koja de ga vratiti u prvotno stanje.

PERIVOJ KRALJA KREŠIMIRA IV.

PERIVOJ KRALJA KREŠIMIRA IV.

Perivoj na Trgu bana Jelačića

Perivoj je utemeljen 1953. godine, a zauzima površinu od 9 295 m2.

Nalazi se uz tržnicu koja je vrlo uredno održavana.

Perivoj ima trokutasti oblik, u skladu s trokutastim oblikom Trga.

U dendrološkom sastavu prevladavaju lipe od kojih su mnoge stare, a također ima i

vrlo mladih stabala lipa. Osim lipa nalazimo u malom broju stabla javora, breza

i na istočnoj strani vrlo staru bazgu.

U 20. stoljeću bio je često prekopavan zbog ugrađivanja podzemnih instalacija.

Taj, po arhitekturi i biljnom sastavu vrlo jednostavan perivoj, važan je zeleni ukras u

Donjem gradu i zato možemo uvijek naći klupe zaposjednute od posjetitelja.

Perivoj predstavlja i krajnji jugoistočni dio perivojne cjeline hrvatskih velikana.

PERIVOJ NA TRGU LJUDEVITA GAJA

Perivoj Ljudevita Gaja utemeljen je 1890. na dijelu vašarišta koje se zvalo Ţitni trg.

Trg je zauzimao površinu dugu 220 m i širinu od 150 m.

Još 1928. mnogi su građani iz juţnog dijela Gornjeg grada najkraćom cestom preko Gajevog trga

mogli doći u Tvrđu.

Trg je sluţio kao trţnica koja je 1931. otkupljena za Hrvatski dom palača Maksimovića.

Na Gajevom trgu ponovo je sagrađena glavna osječka trţnica,a na juţnom dijelu iza trţnice izgrađen

je perivoj koji gradska cesta dijeli na dva dijela: juţni i sjeverni.

Perivoj danas zauzima oko 1 ha površine,a nalazi se svojim zapadnim dijelom i na području nekadašnjeg

Generalskog vrta.

Uz rub kolnika prevladava niz mladih breza, a od najstarijih drveća prevladavaju lipe, katalpe, paulovnije, pitomi

kesten i viseće vrbe.

PERIVOJ NA TRGU LJUDEVITA GAJA

PERIVOJ NA TRGU LJUDEVITA GAJA

Sakuntala park

Sakuntala park je osječki park poznat po bistama

znamenitih Osječana i zagonetnim sfingama.

Nazvan je prema kipu djevojke s palminom granom u ruci

koju su Osječani zvali Sakuntalin kip.

Ime joj potječe iz 5. stoljeća kada je indijski pjesnik

Kalidas napisao Sakuntalu, svoju najpoznatiju poetsku tvorevinu.

Sakuntala park je napravljen 1910. godine a osmislio ga je

poznati arhiteke Viktor Axmann.

Park je poznat po lijepo uređenom vrtu i sezonskim cvijećem.

Šetalište kardinala Franje Šepera

Šetalište kardinala Franje Šepera istinski je ukras grada Osijeka.

Duga je to promenada uz desnu obalu Drave koja se prostire od središta

Gornjeg grada do kraja Tvrđe.

Arhitektonski je lijepo oblikovano šetalište ukrašeno velikim kamenim

ţardinjerama prepunim grmolikih zimzelenih i inih biljnih vrsta te

nizom kamenih klupa. Šetalište obiluje lijepim vizurama.

Uz pješaćki most najupečatljiviji je secesijski zdenac,

monumentalna građevina od granita na travnjaku šetališta.

Perivoj kraljice KatarineKotromanid-Kosača

Perivoj kraljice Katarine Kotromanid-Kosača nalazi se ispred Gradske bolnice koja je utemeljena 1869.godine. Donatori te bolnice bili su Josip Huttler (kožar),Ivan Kohlhoffer (gostioničar) i isusovac Krsto Monspreg .1849.godine u bolnici je radilo 46 djelatnika,od kojih je jedan bio vrtlar,što donekle potvrđuje da je ved tada postojao Perivoj. Iste te godine nalazimo da je „pušenje dopušteno samo u vrtu“. Perivoj je isključivo bio namijenjen bolnici i imao je svoju visoku, lijepu, zidanu ogradu koja ga je dijelila od ulice. Nakon II. svjetskog rata ograda je srušena , a perivoj je postao javna površina od 28.898 m² . Na njegovoj istočnoj strani izgrađeno je dječje igralište i odmaralište s klupama. Perivoj se najprije zvao Bolnički perivoj, zatim Donjogradski perivoj kraljice Marije Karađorđevid, a nakon II. svjetskog rata –Perivoj V. I. Lenjina. Od 1991. godine zove se Perivoj kraljice Katarine Kotromanid-Kosača. U posljednje je vrijeme izgrađen novi Traumatološki odjel smješten uz bolničke zgrade na istočnoj strani bolnice. Od ceste (prometnice) Perivoj je odvojen nogostupom, mladim jednoredom javora, biciklističkom stazom i živicom kaline.

Perivoj kralja Držislava

Na sjeveroistočnoj strani Perivoja kneza Branimira moţemo prijeći cestu i naći se u Perivoju kralja Drţislava.

U taj perivoj moţemo ući i uličnim i drvoredom lipa idući prema istoku iz Perivoja kralja Tomislava ili

Perivoja kralja Tomislava ili Perivoja kralja Krešimira IV.Taj perivoj utemeljen je 1957. godine, a obuhvaća

površinu od 28.386 m.

U prošlosti su na tom mjestu bili nasipi na bedemima porušenog starog grada Osijeka, pa su tako stvoreni

travnjaci, zajedno s pripadajućom uzvisinom, osječki učenici nazvali „Olimp“ i koristili za svoje svakodnevne

igre.

Na zapadnoj strani perivoja nalazio se ruţičnjak s pergolama, terasama i klupama na kojima je

1957.godine cvalo preko 20 vrsta ruţa.

Bio je to vrlo privlačan kutak za građane koji su ondje uţivali u ljepoti i mirisu ruţa, zelenila i u miru.

Danas je perivoj hortikulturno preuređen, jer je preuzeo na sebe novu reprezentativnu ulogu, tj.

u njemu se nalazi secesijski spomenik palim domobranima 78. Šokčevićeve pukovnije, a izradio ga je Robert

Frangeš Mihanović

još 1989.godine. Spomenik je ujedno najvrednije secesijsko djelo Frangeša Mihanovića, a i šire u Hrvatskoj.

Spomenik je izvorno podignut u Perivoju kralja Tomislava još 24. srpnja 1898. godine,

ali je kasnije doţivio rušenje i postavljanje na isto ili druga mjesta ,a nakon 1945.godine stajao je u dvorištu

galerije likovnih umjetnosti u Osijeku.

Perivoj kneza Branimira

Najmanji je perivoj (3 100 m2) u cjelini perivoja hrvatskih velikana. Utemeljen je 1950. godine.

Nalazi se imeđu Perivoja kralja Krešimira i Perivoja kralja Drţislava, s kojima ga spajaju ulični drvoredi.

Ima lijep travnjak i dovoljno visoke vegetacije, a namjenjen je dječjim igrama i odmoru odraslih.

U perivoju dominira visoko drveće (jablanovi i visoke breze). Cvjetnih nasada nema, ali ima ukrasnih grmova.

Perivoj pripada vrlo lijepoj stambenoj četvrti koja je izgrađena između I. i II. svjetskog rata.

Također pridonosi i lijepom okruţenju zgrade Doma zdravlja.

PERIVOJ ZRINJEVAC

Na području današnjeg Perivoja Zrinjevca bilo je u prošlosti Vašarište. Osijek se opredijelio za naziv «Zrinjevac». Današnja Gundulideva ulica zvala se tada Sajmišna ili Vašarinska ulica. Na prostoru Vašarišta izgrađen je 1914. godine još jedan gradski perivoj. Površina novoga perivoja Zrinjevca iznosila je 26.000 m2 .

Do 1956. godine imao je Perivoj Zrinjevac za građanstvo isključivo prolazni karakter zbog svoje vrlo jednostavne hortikulturne koncepcije. Njegova kvadratična koncepcija bila je presječena s dva okomito dijagonalna drvoreda gusto zasađenoga javora-mliječa. Kako su i rubni pločnici bili zasađeni drvoredima javora, cijeli je perivoj bio u sjeni gustih drvoreda. Godine 1956. Perivoj Zrinjevac postao je moderan gradski perivoj u kojem se moglo odmoriti i zabaviti. Stabla su bila znatno prorijeđena, tako da je bilo mogude na sunčevim zrakama dodi zelenih travnjaka i ostalih perivojnih prostora u kojima borave odrasli građani i djeca. Južni prostor perivoja pretvoren je u igralište za malu djecu. Dječje igralište bilo je okruženo gredicama u kojima je kao drvede dominirao javor i mnogi ukrasni grmovi. Cijeli je perivoj bio okružen i uličnim drvoredima jer su i sa istočne i sa zapadne strane uz gradske kude bili javori. Oni se odlikuju kuglastim krošnjama, a još uvijek rastu ondje.

Usprkos negodovanja građana grada Osijeka, 1974. je godine u Perivoju Zrinjevac izgrađena Sportska dvorana «Zrinjevac», loše smještena u tom zanimljivom i

GENERALSKI VRT

Generalski vrt nastao je u drugoj polovici 18.stoljeća na području Gornjeg grada.

Prostirao se od današnjih ulica:Kapucinske,Europske avenije,Jagerove,a

prema istoku donekle prelazio Radićevu ulicu.

Poznato je da je vrt tada bio ustupljen na uţivanje vojnom zapovjedniku Tvrđe, tj.

svakom povremenom generalu.Generali su kao korisnici vrta mogli dijelove

vrta pretvoriti u livadu,cvjetnjak,povrtnjak ili voćnjak.Prema gruntovnici iz 1785.

vrt je zauzimao površinu od 7,5 ha.

Cijelo područje je bilo močvarno,a sve suvišne vode izlijevale su se u Dravu

potokom koji je imao korito između današnje Jagerove i Radićeve ulice.

Grad je konačno dobio Generalski vrt 1883.godine i počeo se proširivati.

Prema izjavi dr. J. Bosendorfera, dr.Firingeru, hrast luţnjak u kutu Školske i

Jagerove ulice granično je i jedino sačuvano stablo toga vrta. Hrast je star

oko 170 godina. Na temelju Zakona o zaštiti prirode SR Hrvatske,hrast luţnjak

je zaštićen zbog svoje kulturno-povijesne i botaničke vrijednosti kao spomenik

hortikulture našega grada.

Drugi relikt,samotna tisa ţivi u predvrtu Pedagoškog fakulteta.

Stara je oko 160-180 godina. Ona je također zaštićena.

Treći relikt ţivi u preivoju na Gajevom trgu,u blizini

Spomenika ţrtvama fašizma. To je također samotna tisa,stara oko 130 godina.

Perivoj hrvatskih velikana

Jedan je od najmlađih i najsuvremenijih osječkih perivoja. Smješten je u krajnjem južnom dijelu barokne Tvrđe oblikovan u povodu 100. obljetnice osnivanja Družbe Brade Hrvatskoga Zmaja 2005. godine. Perivoj hrvatskih velikana u okrilju je spomeničkog i hortikulturnog kompleksa ispred III. gimnazije. U sastavu perivoja nalazi se Rondel učenika gimnazije s poprsjima trojice hrvatskih velikana – Josipa Jurja Strossmayera, bosansko-đakovačkog i srijemskog biskupa te nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga.

TRG SVETOG TROJSTVA

Trg svetog Trojstva najstariji je gradski trg u Osijeku. Osnovan je 1710.godine prigodom izgradnje star osječke Tvrđe. Najprije se zvao «Paradenplatz», a kada je 1730.godine udovica generala Petraša podigla spomenik sv.Trojstvu , i sam je taj trg dobio ime Trg svetog Trojstva. Taj je spomenik bio zavjetni spomenik protiv kuge jer je i Osijek, naročito u doba Turaka, zbog loših sanitarnih prilika, stradavao od te opasne bolesti. Odlaskom Turaka, higijenske su se prilike neprestano poboljšavale, pa je i kuga postupno nestala. S obje strane spomenika nalaze se vodovodi ograđeni starim kamenim ogradama oblih baroknih linija i bez ukrasa. Još izsačuvane fotografije iz 1888.godine može se vidjeti da na njemu nema vegetacije. Zato se pretpostavlja da je Osijek ozelenio tajtrg krajem 19. ili početkom 20. stoljeda. Do 1945. godine bilo je na njemu cvjetnih nasada, nakon toga nalazimo samo drvede naime gradska je vrtlarija pokušavala nakon II.svjetskog rata trg uljepšati cvjetnim nasadama, ali je pokušaj ostao bez uspjeha . Na trgu je bilo smješteno nekoliko škola. Danas je Trg svetog Trojstva restauriran. Staro drvede nekoliko stabala lipa, jedna sofora, stari izlomljeni lješnak – svi su srušeni nakon II. svjetskog rata. Ostao je samo jedan primjerak gingka. Drvo gingka nalazi se u blizini ulaznih vrata Muzeja Slavonije. Još 1957. godine stablo je bilo visoko oko 13,5 m i imalo je lijepu, široku krošnju. Visina debla do prve grane iznosile je 2,78 metara; opseg debla na visini od 1m iznosio je 115 cm, a na visini od 2m 100cm. Starost i podrijetlo te jedinke nije utvrđeno. Listopadno je drvo, a listovi su vedinom razdijeljeni u dva dijela.

Perivoj grofa Pejačevida u Retfali

Perivoj grofa Pejačevida u Retfali pripadao je dvorcu grofa Pejačevida, a pretpostavlja se da je nastao prigodom izgradnje dvorca 1801.godine. U to vrijeme Retfala nije pripadala Osijeku, ved je, sve do 1937.godine , imala svoje opdinsko poglavarstvo. Bio je to velik perivoj,a njegova površina iznosila 17,5 ha. Bio je često uspoređivan s Schonbrunnom. Bio je posjedeniji od Gradskog perivoja. Vedi dio perivoja činilo je drvede, hrast, grab, bukva, javor, jaseni i dr. Posljednji vlasnik bio je Manfred grof Clary-Aldringen. On je to prodao banci i otišao u Ameriku. Banka je preuredila perivoj i prodala parcele za stambenu proizvodnju. Tako je nastala nova,Hrvatska Retfala. Sadašnji je vlasnik Katolička crkva, a od 1937. u njemu žive časne sestre Druže Marijinih sestara od čudotvorne medaljice.Danas je Retfala gradska osječka četvrt u kojoj prevladavaju obiteljske kude. U Retfali trenutno ima jako malo zelenila. Izradom novog urbanističkog plana,nadamo se da de se pridonijeti ozelenjavanju ovegradske četvrti.

Gradski perivojPojam Gradski vrt ima danas u Osijeku dvojako značenje: za današnje je to naraštaje gradska četvrt s modernim gradskim nogometnim stadionom i gradskim bazenima, a prvobitno se zvala Novi grad. Za najstarije naraštaje to je duboka nostalgija za izgubljenim Gradskim perivojem. Taj je perivoj utemeljilo Gradsko poglavarstvo u 18. st. Njegovo je uništenje objašnjeno potrebom za gradnjom nogometnog stadiona i proširenjem stambene četvrti bivšeg Novog grada, a sve je to bila samo „kulisa“ za planski rušilački čin prema perivoju i kulturi grada Osijeka. Stadion koji je sagrađen na dijelu prostora bivšeg Gradskog perivoja nije svojom arhitekturom odgovarajude zamijenio estetiku Gradskog perivoja, čije je tlo uzurpirao. Na taj je način stvoren i u Osijeku, prema nekim uzorima u svijetu, „suvremeni rekreacijski park“. Za taj omiljenii nadaleko poznati perivoj osječki građani imali su svoja imena: Gradski perivoj, Varoški perivoj, Gradski vrt, Gradski park,Stadtgarten. On pripada među prve javne perivoje u svijetu. Gradski je perivoj bio u području Novog grada, koji se nalazi između Gornjeg i Donjeg grada. Za uspješan razvoj Osijeka, pa tako i razvoj Gradskog perivoja, bilo je važno da su se sve tri osječke opdine ujedinile u slobodan kraljevski grad Osijek.Nažalost, pisanih izvora o Gradskom vrtu ima malo, odnosno nisu sačuvani u detaljima. Postoje samo opisi različitih događaja u Gradskom perivoju, ali za objašnjenje perivojne arhitekture to je premalo. Najviše se može doznati iz razglednica i fotografija, ali i to je skromno da bi se točno mogla prikazati cjelina vrtne arhitekture. Kao što nam nisu poznati projektanti ili projektant Gradskog perivoja, tako nam nisu poznata ni imena vodedih vrtlara iz 18., 19. i 20. st.U Gradski perivoj moglo se dodi iz Gornjeg grada konjskim tramvajem, kočijom ili pješice, a u 20.st. se dolazilo kočijama, biciklima, automobilima i pješice. Često su građani dolazili pješice jer su gotovo sve osječke ulice imale s obje strane divne drvorede, pa je ljetna šetnja kroz njih činila posebno zadovoljstvo i užitak. Biljke perivoja bile su iznimno skupe za održavanje. Osječani su često donirali određena sredstva koja bi pomogla održavanju perivoja. Godine 1911. bilo je dostavljeno mnoštvo novih biljaka. Kasnijim odredbama pažljivo se brinulo o perivoju i stablima u njemu. Postojali su i gradski redari koji su pazili na red u Gradskom perivoju. Tu su održavani brojni koncerti, predstave, plesovi, sve do II. svjetskog rata. Važnijih događanja u Gradskom vrtu bilo je mnogo. Godine 1809. Osijek je proglašen SLOBODNIM KRALJEVSKIM GRADOM. Svečani čin proglašenja bio je u Gradskoj kudi. Godine 1889. održana je Prva osječka gospodarska izložba, a 1890. godine u perivoju je poletio prvi balon na topli zrak. Devastacija Gradskog perivoja počela je nakon I. svjetskog rata, kada je uništen najvedi dio „ŠENBRUNSKE ŽIVICE“. Za vrijeme II. svjetskog rata Gradski je perivoj zapušten, a 1950. godine potpuno je uništen. Ipak, legenda o najljepšem osječkom perivoju – Gradskom vrtu, živjet de dok traje i Osijek.