Osijek, 2008.

Tenja je smještena u istočnoj Hrvatskoj,

u regiji Slavoniji, točnije,

nalazi se četiri kilometara jugoistočno od Osijeka.

To je područje Osječko-baranjske županije.

Nema zasebnu općinu, nego je sastavni dio

Osijeka, time je ovo naselje i povezano s

Osijekom.

Zemljopisne koordinate su:

z. š. 45.498 N  

z. d. 18.747 E

Osijek i Tenju povezuju dvije prometnice. To

su tkz. Tenjska cesta i osječka obilaznica.

Postoji i javni prijevoz koji prijevozi putnike u

dvije linije.

Tu je, naravno i biciklistička staza koja je tek

nedavno dovršena.

Iz Tenja za Osijek postoje dnevne migracije

ljudi. Uglavnom su to radnici, ali i učenici te

studenti jer je Osijek najbliže industrijsko i

obrazovno središte.

Glavninu prostora karakteriziraju mlade naslage koje

pokrivaju stare blokove u većim dubinama.

Iz karte možemo primjetiti kako na prostoru Tenja

prevladavaju prapor te jezersko barski sediment.

Tektonske aktivnosti gotovo nema.

Nisu pronađena nikakva nalazišta ruda ili nekih drugih

prirodnih izvora.

Već iz karte možemo primjetiti kako na prostoru

Tenja nema voda takućica, niti stajaćica, pa tako

ne postoje nikakve zaštite vodnih resursa.

Postoji mali dio močvarnog polja koji prekriva tek

neuočljiv dio na karti. (zaokruženo)

Prema istraživanju Nevena Kralj i Nives Sokolić iz

2006. godine na području Osijeka, pa tako i Tenja

bile su osobito povećane koncentracije željeza,

koje su čak do dvadeset i pet puta više od

zakonom propisanih, i bakra, koje su dva puta više

od dopuštenih.

Kao i ostatak Slavonije, tako i Tenja ima umjereno toplu, kišnoj klimi, bez

značajnijih sušnih razdoblja, s oborinama jednoliko raspodijeljenim tijekom godine.

Srednja godišnja temperatura je 10°C, a srednja mjesečna varira od –1 do 21 °C,

s najhladnijim razdobljem u siječnju, kada minimalne temperature mogu biti i ispod

– 25°C, te najtoplijim razdobljem u srpnju i kolovozu, kada maksimalne

temperature prelaze 40°C. Prosječne godišnje količine oborina variraju od 609 mm

do 792 mm. Oborine tijekom godine imaju maksimum u lipnju, sekundarni

maksimum u studenome, bez izrazito sušnih mjeseci.

Vjetrovi su u prosjeku slabi, a njihovi smjerovi promjenjivi.

Tenja ima dobro obradiva tla.

Iako je dio Osijeka i čini se da nema

obradivih površina to nije istina.

Postoji stari dio Tenja koji nije

plansko izgrađen, nego ima velik broj

poljoprivrednog stanovništva pa tako

i obradivih površina.

U Tenji postoji Lovačko društvo “Sivi

Soko” koja djeluje od 1998.godine.

Na ovom području ne postoji nikakva

zakonom zaštićena ili endemična

vrsta.

Već na prvi pogled uočava se dominacija

intenzivno obrađivanih oranica unutar kojih je

uklopljena većina naselja u osječkoj okolici.

Uvećana karta prikazuje kako na prostoru Tenja

prvladavaju intenzivno obradive oranice te

vlažne livade.

Na zapadnoj strani Tenja nalazi se šuma hrasta

lužnjaka, poznata pod imenom Rosinjača.

Vrlo značajan za Tenju je park oko dvorca obitelji

Adamović. U njemu ima 47 drveća i grmlja, od

kojih 8 četinjača i 39 listača, te jedan ginko, koji

je ujedno i simbol Osnovne škole Tenja.

Tenje je podjeljeno u dva djela.

Iako ne izgleda tako, razlike ipak postoje.

Novo naselje je planski izgrađeno i

podjeljeno u paralelne ulice. Zbog toga

izgleda bas kao dio Osijeka.

Postoji ukupno 32 ulice u novom djelu.

One su dobile nazive po hrvatskim

rijekama i poznatim piscima.

Glavna tenjska ulica zove se Osječka jer

vodi u Osijek. Na nju se nadovezuje ulica

Sv. Ane, ali ona pripada starom dijelu.

Zemljišne parcele nisu jednake veličine.

U novom djelu ima oko 900 kuća.

Stari dio Tenja nije planski izgrađeno i

podsjeća na obično selo.

Ono se sastoji od 20 ulica koje su

podjeljene u dva reda paralelnih ulica.

Glavna ulica je ulica Sv. Ane, ona se

nadovezuje na Osječku.

Ostale ulice dobile su nazive po

poznatim osobama u hrvatskoj povijesti.

Zemljišne parcele i ulice su puno veće

za razliku od novog djela.

U starom djeli ima oko 1000 kuća.

Kuće nemaju posebno prepoznatljive oblike niti pročelja.

U starom dijelu većina kuća su niske prizemnice s

velikim dvorištima.

U starom dijelu zakonom je dozvoljeno uzgajanje

domaćih životina. Upravo zbog toga i susrećemo velika

dvorišta koja nerijetko imaju štagljeve i čardake.

U novom djelu zastupljena je

visoka gradnja s manjim

dvorištima, a kuće su međusobno

povezane, sljepljene.

Ovdje je grad bliže i to se osjeti

odmah pri ulazu.

Gotovo nemoguće je pronaći bilo

koju vrstu životinje osim psa ili

mačke.

Tenje (Thehene, Thehne, Thehnye, Tehyne) spominje se prvi puta u popisu katoličkih župa

kod skupljanja desetine 1332.-1335. godine. Samo ime je mađarskog podrijetla što znači

krava.

Dobilo je takav naziv zbog velikih livada za ispašu krava.

Župa i mjesto Tenje su postojale i prije 1332. godine. Tenje je 1332. godine bila katolička

župa u Osječkom arhiđakonatu.

Župa je imala oko 900 duša te svoje crkve i kapelice. Nedaleko od Tenje nalazila se velika

opatija benediktinaca sv. Duha u Nuštru, a južno od Tenje posjedi redovnika ivanovaca.

Tenje je bilo napušteno sve do 1697. godine kada su ga naselili pravoslavci izbjeglice.

Otada se mjesto nalazi u posjedu austrijske vojske i komore do 1746. godine, kada je mjesto

dobio grof Palfy.

Godine 1763. posjed (Tenje i Erdut) je kupio virovitički podžupan barun Ivan Kapistran

Adamović. Adamović ga je uredio i naselio osobito katolicima jer je i sam bio katolik, Hrvat.

Poslije njegove smrti posjed je 1804.g. od njega potječe tenjska loza Adamovića.

U drugoj polovici 19. stoljeću Tenje je pripalo općini Sarvaš. Kasnije je Hrvatska vlada podigla Tenje na samostalnu upravnu općinu s Antunovcem.

Sve do 1962. godine bila je Tenja upravna općina, a tada je ukinuta općina Tenja i pridruženo je mjesto općini Osijek.

Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine i ustrojem županija, gradova i općina 1993. godine Tenja je kao prigradsko mjesto pripalo pod grad Osijek.

Za katolike u Tenji brinuli su se franjevci iz Osijeka jer su izgradili kapelu posvećenu sv. Ani koja je danas župna crkva.

Katolička župa u Tenji je podignuta tek 1975.g.

Godine 1875. Tenje je imalo 2236 pravoslavna i 768 katoličkih stanovnika.

park u kome je izgrađen dvorac obitelji Adamović

Do agresije na Hrvatsku 1991. g. Tenja se

razvila u veliko prigradsko naselje, a i Osijek se

znatno približio Tenji.

U Domovinskom ratu Tenja je razrušena, a

hrvatsko stanovništvo prognano.

Nakon mirne reintegracije počela je obnova

Tenja, a srpsko stanovništvo započelo je s

iseljavanjem.

Za sada u Tenji ne postoje neke važnije ili

razvijenije gospodarske grane, ali postoji

plan o izgradnji gospodarske zone.

Gospodarska zona Tenja namijenjena je

obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima.

Nalazila bi se na ulazu u naselje

neposredno uz prometnicu Osijek-Tenja.

Površina zone je 5,62 ha, a podijeljena je u

27 parcela veličine od 935 do 2.366 m2.

No za sada je to samo plan koji ne vidi

svoje rješavanje uskoro.

Kako su spodarske djelatnosti vrlo ne

razvijene u samom Tenju, ljudi odlaze u

Osijek raditi u raznim djelatnostima.

Kao najvažnija djelatnost je

poljoprivreda kojom se ljudi bave najviše

u starom dijelu.

Na slici možete vidjeti kako Tenju okružuju

obradive površine.

Tu je i Osnovna škola te Mjesn odbor i pošta.

Neizostavni cafe barovi i trgovine i još neke

druge djelatnosti koje su manje razvijene.

Već nekoliko puta provođena je peticija o

odvajanju Tenja od Osijeka, ali do sada

bezuspješno.

OŠNa sadašnjoj lokaciji škola radi od 1928. godine kada je kapacitet bio primjeren tadašnjim potrebama . U drugoj polovici XX. stoljeća pokazao se manjak učioničkog prostora. Stoga se adaptirala stara školska zgrada – dvorac "Adamović",  zakonom zaštićen spomenik kulture od 1969. godine.Izgrađena je i nova školska zgrada 1972. god. Zbog nedostatka prostora nastava se jedno vrijeme održavala u tri smjene, što je bilo vrlo naporno .Velikim zalaganjem, 2005. godine počela je obnova dvorca "Adamović”. Završetakom  radovova u siječnju 2006. godine učenici su konačno krenuli na nastavu u dvije smjene  i dobili bolje uvjete za kvalitetan rad.

Na slici je prikazana obnovljena škola,

odnosno dvorac Adamović i kako je

izgledala prije obnove.

Prema popisu stanovništva iz 1991.

godine Tenja je imala 7663 stanovnika

51% Hrvata

40% Srba

9% ostalih

Prema popisu iz 2001. Tenja ima

6.747 stanovnika od čega:

Hrvata 65%,

Srba 30%,

Ostalih 5%,

U samo 10 godina broj stanovnika se

smanjio za gotovo 1000 stanovnika.

KUD Josip Šošić

Osnovan je 2002. godine.

Nosi ime najmlađeg poginulog branitelja iz našeg mjesta

U veljači 2003. godine zabilježio svoj prvi nastup

Prve vrijednije nošnje u vlasništvu KUD-a napravljene su

početkom 2005. godine u novoosnovanoj «Radionici za

izradu tradicijskog ruva»

Prvi instrumenti za potrebu KUD-ovskih tamburaša kupljeni

su 2004. godine od donacije Županije Osječko-baranjske.

Danas kud djeluje jako dobro i iza sebe ima mnoštvo

uspješnih nastupa

U sklopu KUD-a djeluje MPS “Baće” koji

također bilježe jako dobre rezultate.

Tu su i vezilje koje izrađuju nošnju i tako

štede novac za potrebnije stvari.

Najznačajniji nastupi bili su u Đakovu na

“Đakovačkim vezovima” 2008. godine,

u Požegi na glazbenom festivalu “Zlatne

žice slavonije”, a od važnijih putovanja

izdvojila bi posjet susjednoj Bosni i

Hercegovini.

* “Slavonijo u jesen si zlatna”

2008. godine održana je 5. smotra

folklora u Tenju.

Svake godine gostuje nekoliko

KUD-ova iz susjednih zemalja i

gradova iz cijele Slavonije.

Uz prigodan program koji se odvija

u večernjim satima, postoji i izložba

malih životinja u skolopu udruge

“Zimovka” te etno sajam u suradnji

s ETNO Centrom iz Osijeka.

Svake godine mimohod predvode

zaprege.

Nakon programa održavaju se

nastupi tamburaških sastava, a

fešta potraje do ranih jutarnjih sati.

* Pokladno jahanje

Pokladno jahanje je manifestacija koju

također organizira KUD.

Ove godine obilježit ce se po 4. puta.

Na manifestaciji sudjeluje nekoliko

desetaka jahača iz cijele Slavonije i

Baranje.

Organizirano je tako da jahači cijeli dan

obilaze naselje i zaustavljaju se na

posebno uređenim mjestima.

Cijeli program završi velikom zabavom.

* NK Slavonac

• datira od 2005. godine

* BK Tenja (boćarski klub)

• počeo s radom 2005. godine

• broji 23 člana

* RK Tenja

* 26. 7. svake godine obilježava se crkveni god u

Tenju

Duhovni život se odvija u dvije zgrade: župna cekva

Sv. Ane i pastoralni centar Uznesenja Marijinog.

U crkvi djeluju tri zbora: zbor mladih, mješoviti zbor i

zbor baka

U Tenju je izgrađena i pravoslavna crkva.

Govori se štokaštinom i nema posebno

prepoznatljivog naglaska, zbog blizine grada.

Prošle godine podignut je spomenik palim braniteljima.

Sve informacije koje sam vam dala u ovoj prezentaciji, a i one koje sam propustila

možete naći u:

http://www.kud-josipsosic.com/

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tenja

dr.sc. Stjepan Sršan – “Povijest”