os-ivanjareka.hr · Web view2020/04/08 · iz Ivo Goldstein, Hrvatska 1918. – 2008. LEKSIKON...
Transcript of os-ivanjareka.hr · Web view2020/04/08 · iz Ivo Goldstein, Hrvatska 1918. – 2008. LEKSIKON...
Sukob sa Staljinom. Hrvatsko proljeće
Na današnjem satu povjesti prepoznati ćemo promjene u međunarodnom položaju Jugoslavije i demokratizaciju društva. Otvorite udžbenike na stranicu broj 197. i zapišite naslov: Sukob sa Staljinom. Hrvatsko proljeće. Pažljivo pročitajte tekst i promotrite fotografije u udžbeniku od 197.-200. stranice.
UVOD
Što je kult ličnosti ? Sjećate li se primjera osoba koja su izgrađivala kult ličnosti svojih vođa? Napiši koje smo do sada spominjali.
Pročitajte tekst povjesničara I. Goldsteina o njegovanju kulta ličnosti Josipa Broza Tita Razmisli: kako se njegovao (izgrađivao) kult ličnosti te čemu je kult ličnosti J. B. Tita trebao služiti osim isticanja njegova osobnog značenja.
Tito s pionirima
KULT LIČNOSTI
„(...) u školama, u povodu njegova rođendana, održavaju se učenicima predavanja već u svibnju 1946. godine. (...) Titov rođendan postaje državni praznik – Dan mladosti (25. svibnja) te se već 1946. godine organizira tzv. Štafeta mladosti koja mu nosi „čestitke jugoslavenske omladine i pionira”, dok se u Beogradu na sam rođendan održava grandiozan slet. U svakom gradu glavna ulica ili trg nose ime maršala Tita, a u svakoj republici i pokrajini jedan je grad prozvan njegovim imenom. Izdaju se marke s Titovim likom. (...) volio je da ga na svakom mjestu dočekuju pioniri, čime je želio iskazati brigu za najmlađe. (...) Titovo rodno mjesto, zagorski Kumrovec, razvilo se u svojevrsno hodočastilište, u koje dolaze turisti i đačke ekskurzije iz svih dijelova Jugoslavije (...) njegova rodna kuća pretvorena je u muzej.”
iz Ivo Goldstein, Hrvatska 1918. – 2008.
LEKSIKON
Pionir – član Saveza pionira Jugoslavije, obično u dobi od 6. do 13. godine života
Omladinac – član Narodne omladine, obično u dobi od 14. do 27.godine života
Štafeta – palica koju su građani različite dobi i zanimanja te članovi političkih organizacija ritualno nosili po cijeloj Jugoslaviji; razne štafete prepustile su 1957. godine prednost zajedničkoj Štafeti mladosti koju je J. Broz Tito otada primao povodom Dana mladosti
iz – refleksije vremena, Igor Stanić, Leksikon
Pogledajte video isječak o Danu mladosti (poveznica: https://www.youtube.com/watch?v=tMlYVdNUnHg )
Odgovori na pitanja: Napišite sve što ste zapamtili o štafeti. Koje godine se prestala nositi štafeta? Koje godine je umro Tito?
Istraži! Ima li danas u svijetu neka osoba/narod koji štuju neki kult ličnosti? Odgovor zapiši u bilježnicu.
Sukob Tito – Staljin (zapiši u bilježnicu podnaslov)
Pročitaj tekst u udžbeniku na str. 197 – 198 - Sukob sa Staljinom i dovrši uzročno-posljedičnu tablicu u koju ćeš samostalno upisati moguće posljedice sukoba.
Uzrok
Događaj
Posljedice
Staljinova želja da kontrolira Tita i Jugoslaviju; Titova želja za samostalnošću Jugoslavije
Rezolucija Informbiroa 1948. Godine – osuda KPJ za izdaju socijalizma
-
-
-
-
Ustavne promjene i Hrvatsko proljeće (zapiši podnaslov u bilježnicu)
Pročitajte!
Novim Ustavom 1963. država mijenja naziv u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. 1960-tih godina počinje djelomična demokratizacija političkog života.Veća sloboda javnog izražavanja osjećala se u javnim medijima i kulturnom životu. Lakše su se dobivale putovnice i putovalo se u inozemstvo.
Novim Ustavom SFRJ jugoslavenski sustav dobiva konfederalne elemente. Ustav je ojačao samostalnost republika i autonomnih pokrajina. Utvrđeno je pravo svakog naroda na samoodređenje do odcjepljenja od federacije. Stoga je Ustav imao mnogobrojne protivnike, naročito u Srbiji.
1960-te godine bile su popraćene i gospodarskom krizom. Zbog planskog gospodarstva zaostajao je gospodarski razvoj. Država nije bila spremna uvesti slobodno tržište radi gubitka središnje kontrole. Posljedica je bila povećanje nezaposlenosti i odlazak dijela radnika u inozemstvo. U Hrvatskoj su počeli studentski nemiri.
PROSVJEDI STUDENATA U ZAGREBU, 1968.
Ustav iz 1963. priznavao je ravnopravnost svih jezika naroda u Jugoslaviji. Ali, u državnoj upravi i vojsci prevladavala je srpska varijanta. Matica Hrvatska je 1967. donijela Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. U njoj se tražila ravnopravnost slovenskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog jezika, kao i razdvajanje hrvatskog od srpskog jezika.
Razmatrala se gospodarska i politička samostalnost Hrvatske unutar jugoslavenske federacije. Nezadovoljna Hrvatska zahtijevala je “politiku čistih računa”. Tražila se veća samostalnost u upravljanju novcem koji je zarađen radom stanovnika Hrvatske, a zajednički novac u saveznoj blagajni da se troši namjenski. Vodeću ulogu u zahtjevima za promjenama imali su komunistički dužnosnici, Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo. Veću gospodarsku i političku samostalnost u okviru federacije zahtijevala je Matica hrvatska, studenti i brojni građani.
Tito je u početku podržavao zahtjeve za reformama u pravcu demokracije. Možda zbog straha za vlastitu poziciju, 1971. odlučio je zaustaviti hrvatski pokret. Iz javnog života uklonjeni su brojni kulturni radnici, neki osuđeni na zatvor. Brojni intelektualci otišli su u emigraciju.
Prepiši plan ploče u bilježnicu.
Ustavne promjene: demokratizacija
Ustav 1963. SFRJ (Socijalistička Republika Hrvatska) Ustav 1974. jačaju republike
Hrvatsko proljeće
· želja za većom političkom i gospodarskom samostalnošću Hrvatske
· Matica hrvatska 1967. – Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika
· masovni pokret – mladi komunisti Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, intelektualci, studenti
· „politika čistih računa”
· 1971. slom; mnogi zatvoreni
Pročitaj sljedeće izvore i riješi slijedeće zadatke (odgovore zapiši u bilježnicu)
a) izdvojite ključne ideje hrvatskih proljećara
b) zaključi u čemu je neobičnost i važnost Ustava iz 1974. Godine
IZVOR
Savka Dabčević-Kučar, „Prekinuta šutnja – ljudi iz 1971.”
Deseta sjednica CK SKH, siječanj 1970.
„Na temeljnim postavkama te sjednice dograđivani su naši ondašnji zahtjevi i prijedlozi za društvenim, ustavnim promjenama, za liberalizacijom, za radikalnim promjenama privrednog sistema i primjenom moderne tržišne ekonomije (...).
(...) željeli smo evropska mjerila prema našim tadašnjim dosezima, ne Hrvatsku u Evropi, nego Evropu u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a optuživani smo kao zagovornici ‘mraka’, ‘fašizma’ (...) dobronamjerno i prijateljski, upozoravao me Krleža nakon sjednice: ‘Savka, propast ćete, pokušavate unijeti Europu u Partiju’”
iz Hrvoje Matković, Suvremena politička povijest Hrvatske
IZVOR
O Ustavu iz 1974. godine
„Tim je ustavom ojačan suverenitet republika i autonomnih pokrajina. Utvrđeno je pravo svakog naroda na samoodređenje i čak pravo na odcjepljenje. Tako se dogodila paradoskalna situacija: partijskim udarom slomljen je hrvatski nacionalni pokret, a ustavom iz 1974. g.ojačan je suverenitet republika i pokrajina u mjeri koja je čak premašila ono što su neke vođe tog pokreta tražile.”
iz Hrvoje Matković, Suvremena politička povijest Hrvatske
Riješi zadatke iz radne bilježnice na stranici 84. i 5. zadatak na 85. stranici.
Rok za slanje zadaće (slika bilježnice i radne bilježnice) je 4.5. u 12 sati!