Organiziranost proizvoĊaĉa povrća u EU i Sloveniji · Terminsko usmjeravanje proizvodnje...
Transcript of Organiziranost proizvoĊaĉa povrća u EU i Sloveniji · Terminsko usmjeravanje proizvodnje...
Predavanje, marec 2006, Varaţdin
mag. Denis Topolnik,
KGZS - Zavod Maribor
Organiziranost proizvoĊaĉa povrća u EU i Sloveniji
UREDBA VIJEĆA (EU) br. 2200/96od 28. listopada 1996
o zajedniĉkoj organizaciji trţišta voća i povrća
Uredba o ureditvi trga s svežim sadjem in zelenjavo,
(Uradni List RS, št. 10/05)
Ciljevi Uredbe Vijeća br. 2200/96:
Opskrba potrošaĉa s kvalitetnim povrćem,
Dosegnuti ravnoteţu izmeĊu ponude i potraţnje (osiguravanje optimalnih prihoda proizvoĊaĉa),
Koncentracija ponude i trţenja,
Stabilizacija prodajnih cijena (smanjivanje oscilacija cijena kroz godinu),
Smanjivanje proizvodnih troškova,
Potpora primjerenijem naĉinu proizvodnje, oĉuvanje biološke razliĉitosti itd.
Uredba Vijeća, br. 2200/96, predstavlja okvir za buduća poglavlja pri proizvodnji
voća i povrća:
klasifikacija proizvoda,
organizacije proizvođača – status pravne osobe,
međuregionalne organizacije i sporazumi,
intervencije,
trgovina s trećim zemljama,
nadzor na razini država i Evropske unije,
općenite odluke.
SLO tržište - neplanirana proizvodnja i meĎusobna
konkurencija
Trţni viškovi
Oscilacija otkupnih cijena unutar godine
Niske prosjeĉne otkupne cijene domaćeg povrća
Visok uvoz povrća u Sloveniju (cca. 100% trţnih koliĉina)
Slovensko trţište svjeţim povrćem
(2000-2003)
Proizvodnja povrća u Sloveniji
= 60-80.000 tona
Uvoz povrća u Sloveniju
= preko 60.000 tona
Proizvodnja i uvoz rajĉice unutar godine
j an feb mar apr maj j un j ul av g sep okt nov dec
35%65%
Grafikon: Ocjena dinamike uvoza rajĉice u Sloveniju unutar godine, odnos uvoza (2001 – 2003) i ocjene SLO
proizvodnje (2000)
Posebnosti pri uvozu rajĉice
Uvoz raste od poĉetka godine – višak se javlja u srpnju –poćetak domaće proizvodnje
KONKURENCIJA U TRENUTKU MASOVNE PROIZVODNJE U SLOVENIJI (srpanj- do kraja kolovoza)
• do 30% godišnjih uvezenih koliĉina rajĉice, uvozi se u tom razdoblju
Cijene rajĉice na slovenskom trţištu u 2003 godini
Cijena uvezene rajĉice iz Španjolske (prosjeĉno), zajedno cca. 30% svih uvezenih koliĉina
= 189,3 SIT (0,79 EUR)/kg
Cijena otkupa u Sloveniji (SURS – zabiljeţen podatak, nije reprezentativno –orijentacija)
=150,9 SIT (0,63 EUR) /kg
Količine i prosječne cijene kroz godinu uvezene rajčice s obzirom na zemlju porijekla od
2001 do rujna 2003 i usporedba sa podacima Slovenije
*uradno zabeležen odkup večine slovenskih zadrug in trgovskih podjetij (vir: SURS)
Indeks je relativno število, s katerim prikažemo razmerje med dvema istovrstnima podatkoma. Indeks izračunamo tako, da vrednost, ki jo hočemo spremeniti v indeks, delimo z bazno vrednostjo. Primer: (Leto 2001) 121,44 (slo. Odkup) / 256,89 (bazna vrednost Viator & Vector) = 0,47 (indeks)
Leto 2001 2002 2003 (do sept.)
Enota kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks
Italija4.108.00
037,19 115,74 0,45
3.280.393
30,72 132,53 0,42.262.89
422,85
Španija3.363.50
630,45 196,13 0,76
2.483.082
23,25 176,41 0,542.978.58
230,08
Turčija1.654.85
614,98 258,82 1,01
2.257.327
21,14 331,16 1,011.407.96
814,22
Makedonija
765.742 6,93 132,95 0,521.627.09
915,24 164,44 0,5
2.060.574
20,81
Ostale države
3.574.156
32,36 132,95 0,524.916.47
846,03 157,41 0,48
4.661.093
47,07
Skupni uvoz
11.045.662
10010.679.9
53100
9.902.569
100
Ocena slovenske
tržne pridelave*
**
5.994.000
1005.994.00
0100
5.994.000
100
Skupni uvoz
11.045.662
64,8210.679.9
5364,05
9.902.569
62,29
Slo-tržna pridelava*
**
5.994.000
35,185.994.00
035,95
5.994.000
37,71
Veletržnica Viator&Vect
or
(Rudnik)
256,88 1 328,84 1 289,06 1
Slo-odkup*
121,44 0,47 103,56 0,31 135,56 0,47
***tržna pridelava v letu 2000, ocenjena na osnovi podatkov o površinah (vir:SURS)
Proizvodnja i uvoz paprike unutar godine
Grafikon 3: Ocjena dinamike uvoza paprike u Sloveniju unutar godine, odnos uvoza (2001 – 2003) i ocjene SLO proizvodnje
(2000)
j an feb mar apr maj j un j ul av g sep okt nov dec
49%
51%
Posebnosti pri uvozu paprike
Uvoz se provodi kroz ĉitavu godinu - raste do rujna (preko 3.000 tona - uvoz u rujnu - 1/3 godišnjeg uvoza)
KONKURENCIJA U TRENUTKU MASOVNE PROIZVODNJE U SLOVENIJI
Domaća masovna proizvodnja krajem srpnja do sredine rujna
(u tom razdoblju se uveze 50-56% godišnje koliĉine paprike)
Najveĉe koliĉine se uvoze u mjesecima: kolovoz, rujan i listopad
(70-76% godišnjeg uvoza)
Cijena paprike na slovenskom trţištu u 2003 godini
Cijena uvezene paprike (u prosjeku)
= 181,5 SIT(0,76 EUR)/kg
Cijena otkupa u Sloveniji (SURS –zabiljeţen podatak, nije reprezentativno – orijentacija)
= 133,2 SIT(0,56 EUR)/kg
Leto 2001 2002 2003 (do sept.)
Enota kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks
Italija 877.342 13,57 223,1 0,611.038.30
617,97 177,88 0,42 732.655 15,46 277,56 0,66
Madžarska
1.123.369
17,37 202,08 0,552.029.71
335,14 169,6 0,4 949.318 20,03 177,88 0,43
Makedonija
2.223.545
34,39 113,93 0,31 437.325 7,57 125,86 0,3 903.333 19,06 92,68 0,22
Srbija in Črna Gora
934.041 19,71 100,94 0,24
Španija 984.723 15,23 305,41 0,83 882.137 15,27 248,83 0,59 621.944 13,12 266,81 0,64
Turčija 487.147 8,43 119,37 0,28
Ostale države
1.257.567
19,45 126,96 0,35 902.200 15,62 131,76 0,31 598.543 12,63 143,42 0,34
Skupni uvoz
6.466.546
100 175,75 0,485.776.82
8100 177,05 0,42
4.739.834
100 169,21 0,4
Ocena slovenske
tržne pridelave
***
6.008.000
1006.008.00
0100
6.008.000
100
Koliĉine i prosjeĉne cijene kroz godinu uvezene paprike s obzirom na zemlju porijekla od 2001 do rujna 2003 i usporedba sa podacima Slovenije
Skupni uvoz
6.466.546
51,905.776.82
849,08
4.739.834
44,16
Slo-tržna pridelava
***
6.008.000
48,166.008.00
050,98 6.008.000 55,90
Veletržnica
Viator&Vect
or
(Rudnik)
367,05 1 421,06 1 417,89 1
Slo-odkup*
102,99 0,28 120,96 0,29 126,22 0,3
*uradno zabeležen odkup večine slovenskih zadrug in trgovskih podjetij (vir: SURS)
***tržna pridelava v letu 2000, ocenjena na osnovi podatkov o površinah (vir:SURS)
POSLJEDICE VEĆIH UVOZNIH CIJENA
1. NEADEKVATNA PRODAJNA STRATEGIJA DOMAĆIH PROIZVOĐAĈA
INDIVIDUALNA, NEORGANIZIRANA PROIZVODNJA I PRODAJA POVRĆA
DOMAĆE POVRĆE JE U VELIKOJ MJERI NEPRIPREMLJENO ZA TRŢIŠTE (oprano, sortirano, pakirano,…)
POVRĆE IZ UVOZA JE UGLAVNOM ZA SVJEŢU UPOTREBU - DOMAĆE U VISOKOM POSTOTKU SE PRERAĐUJE
2. POVEĈAN UVOZ U RAZDOBLJIMA SMANJENE DOMAĆE PROIZVODNJE I POVEĆANE POTRAŢNJE
Potreba za investiranjem u plastenike, staklenike, hladnjače, …
Organiziranost slovenskih povrćara prije i nakon pristupa Slovenije u EU
Organizirana proizvodnja u SLO
Udio organizirane proizvodnje povrća u Sloveniji (2004) iznosi
10-15%
Više od 300 proizvoĊaĉa, s više od 50.000 tona povrća - samostalno na trţištu
Izuzetna rascjepkanost ponude
Organizirana proizvodnja u SLO
U 2001 je bilo u Sloveniji preko 38 zadruga, koje su osiguravale veći dio spomenutih
10-15%
tako zvane organizirane proizvodnje.
Spomenutih 10-15% predstavlja cca. dobrih 10.000 tona povrća.
Izuzetna rascjepkanost ponudbe
STANJE POSLOVNE ORGANIZIRANOSTI
POVRĆARA
u Sloveniji i EU
Država Udio organizirane prodaje povrća u
poćetku devedesetih (%)
Danska 90
Nizozemska 82
Nemčija 55-65
Francija 35
Avstrija 60-70
Slovenija *11
* 2001 – zadruge članice Zadružne zveze RS
2002/2003
Organizacija proizvoĎača
broj članova
Prosječna površina u
ha na člana
Proizvod.
(u tonama)
Godišnji promet (u 000 EUR)
EUR/kg prosjek
LGV Frischgemüse Wien
140 2,3
(pokrite) 0,7
47.000 37.000
OP 4,1% = 1,5 mio
0,78
OP Avstrijske štajerske
300 *13.000 6.000
Mechelse Veilingen (Belgija)
1.400 270.000 217.000 0,8
Pfalz markt (Njemaĉka)
2.000 7 109.548 62.532 0,57
Slovenske zadruge
500-1.000
* Ocena
DVA NAĈINA PRODAJE POVRĆA U EU:
• BURZA
• PREKO KOMERCIJALISTA
Pfalz markt (Njemaĉka)
PRODAJA PREKO BURZE (ispod 100%)
• povrće se proda dok je još na njivi.
Mechelse Veilingen (Belgija)
PRODAJA PREKO BURZE (100%)
• Prodaja povrća, koje je dopremljeno u sabirni centar
Mechelse Veilingen (Belgija)sabirni center
Mechelse Veilingen (Belgija)sabirni center
Mechelse Veilingen (Belgija)burza
Mechelse Veilingen (Belgija)robna markica
Stanje na belgijskom trţištu prije pristupa (1950)
Individualan nastup povrćara -posljedice sliĉne kao u Sloveniji trenutno:
• podreĊeni poloţaj proizvoĊaĉa.
S trţnom organiziranošću su ostvarili, da cijene odreĊuje trţište a ne trgovci!!! (B. Stas, mark&comm
manager, Mechelse Veilingen 2003)
LGV Frischgemüse Wien
KLASIĈNA PRODAJA
PREKO KOMERCIJALISTA (100%)
• Prodaja povrća, koje je dopremljeno u sabirni centar
LGV Frischgemüse Wiensabirni centar
LGV Frischgemüse Wienrobna markica
Tko ubire veći dio zarade -SLO?
Veletrgovci i drugi posrednici
- trgovina
Utemeljenost: meĊusobna konkurencija povrćara i slovenskih
zadruga i sniţavanje cijena
Oĉekivanja u EU
Koncentracija trgovaĉkih lanaca (strateška povezivanja, preuzimanja,…)
Zahtjevi za većom koliĉinom povrća kontinuirano kroz godinu
Te zahtjeve će individualni povrćari i SLO zadruge sadašnjih mogućnosti sve teţe pratiti
Ispadanje iz trgovaĉkih lanaca - gubitak trţišta
NOVI TRŢNI PRISTUPI U SLOVENSKOM POVRĆARSTVU
POVEĆANJE STUPNJA ORGANIZIRANOSTI POVRĆARA
Koncentrirano planiranje proizvodnje
Terminsko usmjeravanje proizvodnje – iskoristiti mogućnosti raznolikosti Slovenije (primorska -ostala Slovenija)
Popunjavanje trţnih redova - smanjenje uvoza povrća u Sloveniju
Povećanje vrijednosti domaćeg povrća - kroz uvoĊenje robne marke (proizvodne markice)
Prijedlog optimalne organiziranosti u okviru “europskih” zadruga
Trţno povezivanje povrćara – ne individualni nastupi,
Uspostavljanje, ili ustanovljavanje specijaliziranih zadruga (po uzoru EU),
Zadruge dovoljnog (ĉim većeg) obujma proizvodnje, gledajući izhodište u Sloveniji i šire u prostoru, meĊusobno povezane,
Vlasništvo spomenutih zadruga u rukama povrćara,
ProizvoĊaći moraju na zadrugu gledati kao na svoje poduzeće a ne kao na poslovnog partnera
PIKAPOLONICA GIZ
Vinarska ul. 14, 2000 Maribor
Zdravo polje,
z.o.o.Podravske vrtnine,
z.o.o.
Zdrav vrt,
z.o.o.
Subjekt…n
KGZS - Zavod
Maribor, …ZDRUŽENJE ZA INTEGRIRANO PRIDELAVO
ZELENJAVE SLOVENIJE
Shema 1: shema poslovne organiziranosti članov Združenja
Vrtovi panonski,
z.o.o.
Udruţenje za IP povrća Slovenije
Inicijator osnivanja Pikapolonice GIZ,
Nudi GIZ-u pored KGZS - Zavod Maribor strukovno - tehniĉku pomoć,
Uvodi robnu markicu, koju takoĊer upotrebljavaju ĉlanice GIZ-a – preko povrćara, koji su takoĊer ĉlanovi udruţenja.
ROBNA MARKA - zaštitni znak
PIKAPOLONICA GIZVinarska 14, Maribor
• Osnovana 9.4.2004, sjedište u Mariboru
• Osnivaći su tri zadruge (specijalizirane povrćarske)
• Razvoj GIZ-a je podrţan od strane udruţenja i struĉnih sluţbi KGZS Zavod Maribor (struĉnjaci, struĉna potpora, financijske garancije,…)
PIKAPOLONICA GIZVinarska 14, Maribor
Glavni ciljevi GIZ-a:• jedinstvena prodaja povrća, • jedinstvena opskrba ĉlanica (zadruga) s
raznim stvarima (repromaterijal, raĉunovodstvo,… minimiziranje str.)
• struĉni servis ĉlanicama, pri traţenju investicijskih sredstava,
• skupljanje i razmjena trţnih informacija (TIS),
• kontakti s kupcima i zajedniĉka promocija.
Financiranje Pikapolonice GIZ i ĉlanica –
zadruga 1.
Osoblje, koje radi na zadrugama i
Pikapolonici GIZ, sredstva za rad
osiguravaju na trţištu sami (u okviru
udruţenja i KGZS – Zavod Maribor:
projekti, donacije,…)
Financiranje Pikapolonice GIZ i ĉlanica –
zadruga 2.
Za plaće osoblja, koje radi na zadrugama i
Pikapolonici GIZ, ostanu sredstva, koja bi
inaĉe - kod samostalnog izlaska na trţište
samog povrćara – uzeli poslovni partneri
(trgovci - dobavljaĉi i voditelj prijema robe,
knjigovoĊa,…)