Organizacije civilnog društva kao ravnopravni partneri u

nadgledanju javnih financija

Sarajevo, 22.10.2018.

Porezni sistem u BiH

Andreja Živković

Struktura budžetskih prihoda i troškovi

U usporedbi i sa jugoistočnom Evropom i EU28, karakteristike bh. budžeta su:

➢ manje od pola u odnosu na regionalni prosjek po pitanju udjela direktnogoporezivanja u u ukupnim prihodima

➢ značajno veći budžetski prihodi od poreza na socijalno osiguranje i doprinose

➢ nešto manji udio budžetskih prihoda od PDV-a u na dobra i usluge u odnosu naostatak SEE, ali značajno viši u odnosu na EU28

➢ značajno niži prihodi od poreza na osobni dohodak, profit i dobit; poslovni dohodak,profit i dobit

➢ značajno niži prihodi po pitanju nekretnina i vlasništva

Nadmoćnost indirektnog oporezivanja

➢ 83% poreskih prihoda dolazi od PDV-a

➢ Suviše ograničena baza kako bi se održala trenutna rashodavna strana budžeta

➢ To dovodi do prekomjernog oporezivanja

➢ PDV (porez na dodanu vrijednost) sa proprocionalnom stopom od 17% , dakle nemamnogo iznimki i ne postoji smanjena stopa

➢ Porezna stopa PDV-a je regresivna forma oporezivanja koja najjače udaranajsiromašnije slojeve društva, uzrokujući (od 2006 kada je uvedena) povećanjefiskalnog opterećenja za potrošače od 1/4

Neformalna ili siva ekonomija

➢ Procjene su da neformalna ekonomija čini oko 25-37 % BDP, što također štetnodjeluje na poreznu osnovicu

➢ Dovodi do kombinacije izbjegavanja plaćanja poreza (tehnički, riječ je o legalnojaktivnosti minimalizacije plaćanja poreza) i utaje poreza (nelegalna aktivnostneplaćanja ili nedovoljnog plaćanja poreza)

➢ Vlasti ne mjere udio neformalne ekonomije niti stepene i komponente porezneefikasnosti

➢ Porezni jaz se procjenjuje na oko 25% potencijalnih poreznih prihoda ili 4.2% BDP-a, ali ove figure možemo smatrati samo procjenama

➢ Dok se udio naplaćivanje dugova po osnovu PDV-a povećao od 2011. , godišnjiporezni prihodi su ostali na stabilnih 7% godišnjeg poreskog prihoda

➢ Stope za poreze i prihode socijalnog osiguranja su više nego što bi trebale biti

Neformalna ekonomija i nejednakost

➢ 2015. otprilike 40% ukupne radne snage je bilo neregistrovano i u neformalnojekonomiji

➢ Radnici bez ugovora najčešće rade značajno više sati, bez dodatne kompenzacije iliprava na bolovanje

➢ Plate mogu da budu i do 50% niže u neformalnoj ekonomiji nego u formalnomsektoru

➢ Mnogi poslodavci izbjegavaju plaćanje poreza i prihoda, a njihovi uposlenici se brojekao nezaposleni kako bi imali minimum socijalnih prava, što dodatno opterećujejavni dohodak

➢ Radnici su bez prava i stalnog stabilnog zaposlenja

Utaja poreza i pranje novca

➢ Do 25% plata su neprijavljene i isplaćuju se gotovinom

➢ Gotovinske isplate su povezane sa utajom poreza koji se posredstvom bankarstvaodvija u formi pranja novca

➢ Nedostatak regularnog izvještavanja o pranju novca Financijskog odjela Državneagencije za istragu i zaštitu (SIPA)

➢ Procjena Financial Action Task Force-a i MONYVAL-a (Komitet eksperata VijećaEurope o mjerama protiv pranja novca i financiranja terorizma) jeste da je BiH«jurisdikcija bez ozbiljnijih nedostataka»

Reformska agenda i oporezivanje

➢ Simplifikacija i harmonizacija regulacija i poreznih zakona među entitetima

➢ Omogućavanje održivog poreznog sistema uklanjanjem izuzeća i poticaja, ipovećanje porezne pokrivenosti

➢ Smanjenje poreznog tereta na rad ( doprinosa na socijalno osiguranje) kako bi seomogućili poticaji na poreznu saradnju i borbu protiv neformalne ekonomije

➢ Harmonizacija korporativnih prihoda na dobit da bi se izbjeglo dvostrukooporezivanje među entitetima i promovisala ekonomska integracija

➢ Poboljšanje efikasnosti poreske administracije i veći napori kako bi se prikupiliogromni porezni dugovi

➢ (vidi: Pismo namjere BiH upućeno MMF-u, Standby Sporazum 2016)

Porez na dobit preduzeća(korporacija)

➢ 10% iznosi porez na dobit preduzeća i jedan je od najnižih u cijeloj Europi

➢ Preduzeća doprinose samo 3% ukupnim poreznim i prihodima socijalnog osiguranja

➢ Progresivne porezne stope od 10% i 20% primjenjuju se na prihod od kamata nabankovne depozite i kapitalnu od prijenosa udjela sada se oporezuje u FBiH (zakoniz 2016), ali su izuzeti u RS-u

➢ Poslodavci više ne moraju da uplaćuju doprinose na socijalno osiguranje uposlenika

Porez na lične prihode

➢ U RS-u jedinstvena stopa iznosi 10%

➢ FBiH: 10% za one koji zarađuju do 800Km mjesečno, 20% za one koji zarađuju višeod 800KM. Prag oporezivanja se povećao sa 300KM na 700KM (što znači da sadaoni koji zarađuju do 700 KM mjesečno nisu oporezovani, prije je bilo do 300KM)

➢ Naknada plate ulazi u obračun bruto plate i stoga je oporezovana

➢ Doprinosi za socijalno osiguranje uposlenika iznose 33 %

Porezne reforme: koliko su progresivne?

➢ Fiskalna redistribucija od poslodavaca ka uposlenicima (reforma doprinosa zasocijalno osiguranje)

➢ Fisklana redistribucija od nižih ka višim zaradama (uključivanje naknade plata uporeznu osnovicu po definiciji disporoporcionalno utiče na većinu sa nižimprihodima)

➢ Čak i sa formalno progresivnim porezom na dohodak (Progressive income Tax),porezni sistem je još uvijek u ogromnoj mjeri baziran na indirektnom oporezivanjukoje disproporcionalno utiče na one koji su najsiromašniji, dok porez na dobitpreduzeća (Corporate Income Tax) ostaje premalo oporezovan

Regionalna usporedba

➢ Najviša stopa poreza na lični dohodak u HR iznosi 40% dok najniža iznosi 12%.Stopa koja se najviše primjenjuje je ona od 25%

➢ Porez na socijalno osiguranje također je pošteniji, poslodavci doprinose 17.2% brutoplate, a uposlenici 20%

➢ Porez na lični dohodak u HR dvostruko je veći -10,6%-u ukupnom poreznomprihodu kao i porezu na socijalno osiguranje u usporedbi sa onim (prije poreznereforme) u BiH

➢ Prema fiksnoj stopi od 20%, porez na dobit u Hrvatskoj čini 5.6% ukupnog prihodaod poreza i socijalnog osiguranja, a u BiH iznosi 3%

➢ Standardna stopa je znantno viša u HR (25%), postoji umanjena stopa PDV-a od13% na smještaj, hranu i novine, a rata od 5% je primjenjiva na određeneprehrambene proizvode, knjige i medicinsku opremu

Konstantno snižavanje poreznih stopa (tzv. race to the bottom)

➢ Reformska agenda se temelji na privlačenju direktnih stranih investicija (FDI) sanižim porezom na dobit preduzeća i poreznim poticajima

➢ Nema snažnih dokaza; kompleksan niz varijabli određuje mjesto investicija- nesamo iznos plata, nego vještine, radna produktivnost, blizina tržišta i troškovitransporta, koji su pak povezani sa prirodom proizvoda

➢ Poticaji za direktne strane investicije uključuju izuzeća od plaćanja carinskihtroškova na uvoz robe, neoporezivanje repatrijatrijacije profita ukoliko su većoporezovani u inostranstvu, saldiranje gubitaka u odnosu na dobit kroz petogodišnjiperiod

➢ Poticaji za izvoz domaćim izvoznicima su ukinuti

➢ Glavne prepreke direktnim stranim investicijama u BiH su, moguće je tvrditi:nedostatak porezne usklađenosti, kompleksni pravni i regulatorni okviri,netransparentne poslovne procedure, korupcija i slab pravosudni sistem

Zaustavljanje utaje poreza

➢ Porezne vlasti moraju početi sa sveobuhvatnim nadziranjem neformalne ekonomije iuvesti Eurostat/OECD metodologiju za «ekonomiju u sjeni» kako bi ju se prilagodiloizračunima za BDP

➢ Regularne procjene poreznog jaza se moraju uvesti i potrebno ih je provjeriti uodnosu na statističke procjene veličine neformalne ekonomije. Politike koje setrebaju sprovoditi moraju se ravnati prema pokazateljima koji se dobiju iz ovihanaliza

➢ Kako bi se mogli boriti protiv utaje poreza, porezne regulacije, procesi izvještavanjai nadležnosti se trebaju pojednostaviti za poslodavce, posebno uvođenjem e-platežnog sistema (internet)

➢ Sprovođenje poreznih zakona i pravila trebalo bi se ojačati kroz učinkovitiji radporeznih službi, efikasniji i transparentniji nadzor i rigorozne kazne za one koji kršezakone

➢ Zaustaviti utaje poreza. Uvesti zakone tako da preduzeća i firme koje su upletene uutaju poreza ni na koji način ne mogu imati korist od aktivnosti koje se financiraju izbudžeta (od javnog novca)

Uvođenje progresivnog poreznog sistema

➢ Progresivniji porez na lični dohodak, posebno uvođenjem gornjeg poreznog razreda (od 40% kao u Hrvatskoj ili više)

➢ Porez na dobit preduzeća treba biti progresivniji i u liniji za prosjekom Eurozone (donja granica na 24%, a gornja na 40%)

➢ Prikladne porezne olakšice kako bi se podsticalo srednja i manja preduzeća

➢ Progresivni PDV sa višim stopama (25% ili više) na luksuzna dobra i minimalni PDV (5 % ili niži) na osnovne potrepštine, medicinsku robu itd.

➢ Povećanje i progresivne porezne stope na nekretnine

Hvala Vam na pažnji.

Možete nas pratiti na Facebook stranici: Balkan Monitoring Public Finances

web stranici: http://wings-of-hope.ba/balkan-monitoring-public-finance/

ili pratiti naš Newsletter BMPF

Kontakt:Andreja Živković, andreja.zivkovic@wings-of-hope.ba