ORGAN SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA KOTARA...
Transcript of ORGAN SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA KOTARA...
i
SMRT FAŠIZM U — SLOBODA NARODU I CIJENA DIN 10 Skupština Udruženja pomorskih luka
U Šibeniku je u ponedjeljak u Centralnog odbora Saveza sindi- dvorani Društvenog doma započe- kata pomorske privrede Duško la godišnja skupština Udruženja Vrcelj, sekretar Savezne saobra-
O R G A N S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A K O T A R A Š I B E N I K
pomorskih laika Jugoslavije. Pored predstavnika poduzeća luka i skladišta Rijeke, Splita, Šibenika, Kopra, Ploča, Dubrovnika, Zelenike, Zadra, Metkovića i Bara, skupštini sudjeluje član Izvršnog vijeća Hrvatske i narodni zastupnik Vicko Krstiulović, u ime Sekretarijata za saobraćaj ii veze pri Saveznom izvršnom vijeću Mairin Kostopeli, sekretar sekretarijata Republičkog vijeća za saobraćaj Stjepan Lamer, zatim predsjednik
čajne komore Anastazije Spasić, te predstavnioi NO-a kotara i općine Šibenik.
Izvještaj o radu i problemima Udruženja, te pomorskog saobraćaja podnio je sekretar Udruženja pomorskih luka Veli mir Živković, a 'izvještaj nadzornog odbora Petar Violić, predstavnik poduzeća Luka i skladišta .Dubrovnik-
Skupština nastavlja rad- Izvještaj s ove skupštine objavit
ćemo u slijedećem broju.
BROJ 294 — GOD. VII. ŠIBENIK, 7. SVIBNJA 1958. IZLAZI SVAKE SRIJEDE
ŠTAFETA MLADOSTITOPLO POZDRAVLJENAŠtafeta mladosti, koja je kra- profesor špiro Crnogorac, a u ime
jem prošlog mjeseca krenula sa JNA potpukovnik Božo šašić., fjenušta, stigla je u naš grad 2. Nakon što su pročitani pozdra- maja oko 13 sati' dočekana od ve- vji koji su upućeni drugu Titu iz likog broja građana, omladine i ustaničkih sela i planinara sa vr- ptonfora, Štafetnu palicu je kod ha Dinare, Glišo Kablar, predsjed- Prapatnice od naroda splitskog njk Općinskog komiteta Narodne kotara preuzeo Miloš Ziatović, ta]- omladine pročitao je pozdravno nik općinskog odbora Socijalisti- pismo omladine i naroda kninske čkog saveza SiBenik, predavši je općine drugu Titu, povodom nje- nosiooima štafete, koji su je opire- govog 66. rođendana. Uz buran nijeli do Šibenika- Na Poljani, mar- pljesak i odobravanje prisutnih
‘ šala Tita, kamo je stigla Štafeta građana, završen je doček lokal- mladosti, na počasnoj tribini nala— nih štafeta mladosti. Sutradan u- zili su se predstavnici narodne jutro Štafeta mladosti knmske op- vlasti, (političkih ii društvenih o r- čine svečano je bila ispraćena u ganizacija Šibenika, te predstavnik praivcu Drniša, gdje je bila preci jrm . Svečanost su uveličale šiu dana tamošnjoj omladini, koja ju benska narodna glazba i ■ glazba je dalje proslijedila prema šibe- JRM. U ume naroda Šibenika šta- niku. fetu je pozdravio omladinac JosipGrb e 11 a a u ime JRM kapetan boj- . . . . . . .nog b rid a Radi Mrvoš- U pozdra- djelovala je u prenošenju stafet-jii , . nih palica iz raznih pravaca i po- vmm govorima om su uputu, tople ^ općine, u njima je uge_cestrtke drugu Titu za njegov b6. ko 300 omiadinaca irođendan. Nakon sto je Mirko omladinki. u Kistanjama je pri- Knežević «u 'ime nanoda siDenskog re(jen svečani doček lokalnim šta- kotara pročitao pozdravno pismo fetama kojom prigodom su pro- drugu Titu, štafetnu palicu preu- pozdravna, pisma drugu Ti-zeo je Ante Bujaš koji ju je pre- 2a njegov 66. rođendan. Doče- nio do gata »Krka«. Tui je štafet- ku' i ispraćaju štafeta prisustvo- na palica predana veslačima »Kr- vao je ogroman broj ljudi. (B.P.) ke«, koji su je prenijeli do Mar- tinske. Odatle je Štafeta mladosti krenula u pravciu Zadra. Štafetnu palicu je istog dana narodu zadarskog kotara predao Stipe Baljkas, predsjednik. Kotarskog komiteta NOH-e Šibenik-
* * *
Prvog maja, prije 6 sati poslije podne, pred ukrašenom tribinom i s obje (Strane, duž trotoara, skupilo se više od 1500 građana Knina radi dočeka štafeta mladosti, koje su krenule iiz ustaničkih sela Kninske krajine i sa vrha Dinare. Točno u 6 sati sa sjeverne strane pojavili su se burno pozdravljeni nosioci štafeta, članovi Narodne omladine, DTO »Partizana«, odreda izviđača i planinarskog društva, u pratnji velikog broja članova ovih društava i organizacija. Na čelu pratnje čla-
- novi »Partizana« nosili su zastave, a na začelju u skladnoj vožnji kretala se kolona biciklista.
Na tribini su nosioce štafeta dočekali predstavnioi narodne vlai- sti, političkih i društvenih organizacija i JNA.
Štafetu mladosti pozdravili ;su
Omladina Kistanjske općine su-
Općinske smotre KUD u Murteru i Kistanjama
Kulturna manifestacijaNa području šibenskog kotara mještana i naroda iiz okolnih sela.
održane su prve smotre kulturno- umjetničk-ih društava. Na smotri u Kistanjama nastupila je jedna gtrupa iz Stankovaca, dok je naročito bio zapažen nastup kultuimo- umjetničkih družina na smotri u Murteru, koja je održana za općine Vodice i Tijesno-
Veoma uspješna smotra dramskih, folklornih i pjevačkih grupa, te limenih glazbi organizirana je iu Murteru- Tom prilikom nastupilo je preko 350 izvođača, koji su oduševili više od dvije hiljade
Na smotri su nastupile limene glazbe iz Tijesnog, Vodica i Pirove a, te muški tamburaški zbor iz Pirovca. Murter i Pirovac bili su zastupljeni pjevačkm zborovima. a Tijesno, Muter, Dubrava i Vodice folklorom- Od dramskih grupa bile su1 zapažene one iz Tijesnog .i Vodica- Dramska grupa iz Tijesnog izvela je »Scapenove spletke«, a u Betini je grupa iz Vodica prikazala komad »U novi život«. (EF)
Omladina kolaraU Šibeniku je 26. IV. održan sa
stanak predsjednika i sekretara općinskih komitea ha kojem su
kulturno-zabavnom radu, ju radu raznih družina i sekcija, seminara, međumjesnih 1 međuopćinskih
učestvovali i predsjednik ideolo- natjecanja i slično, ško-političke komisije CK NOH-e Drug Vinko Bilić je u svom iz- Vinko Biljč, kao i predsjednik ko- laganju istakao potrebu još razno- tarskog komiteta NOH-e Stipe vrsnljeg i temeljitijeg rada s o- Bal jkas i tri pionirska rukovodioca, mladinom, a pogotovo seoskom
Predsjednici j sekretari općin- kojoj treba sistematski prići i pruskih komiteta iznosili su uspjehe lagoditi zadatke i probleme nje- i probleme iz rada organizacija na niim potrebama u vezi poboljšanja terenu, te su naročito isticali u- poljoprivrede i novih odnosa na spjehe novog načina rada konui1- selu, otvaranjem većeg broja sek- teta po komisijama, novu organi- čija »Mladih zadrugara«, tečajeva •zaciju održavanja sastanaka, do- j seminara, kao i potrebu tješnjegbre rezultate organiziranog iđeo- loško-političkog rada, rada na lokalnim akcijama, pripreme u vezi proslave Dana mladosti, kao i o pripremama za odlazak briga-
povezivanja sa Kotarskim zadružnim savezom i poljoprivrednim stručnjacima. Dalje je istakao potrebu svestranijeg rada srednjoškolske omladine u vezi novih od-
dira sa našeg kotara na autoput nosa u školi, nove organizacijeLjubljana -. Zagreb.,
Najsvečanije proslavljen Međunarodni praznik rada
rada i uloge omladine u rješava-Konstatirano je, da su na svim nju školskih problema i podlza-i n i n a m n , a k t n o m l a n A d « o l i . s ■ - . as. . • <općinama komiteti' pomlađeni, ali
da ti članovi dosta obećavaju. Na-nju kvaliteta nastave. Što se tiče radničke omladine on je ukazajo
Svečana akademija u Šibeniku Veselje u BukoviciKotarsko sindikalno vijeće je u
čast Međunarodnog praznika rada Organiziralo svečanu akademiju u Narodnom kazalištu, kojoj su, pored brojnih građana, prisustvovali predstavnici narodne vlasti, političkih organizacija, JNA, masovnih ii društvenih organizacija, te javni i kulturni radnici.
Nakon što je zbor RKUD »Kolo« uz (pratnju vojne muzike otpjevao državnu himnu i Internacionalni, predsjednik Kotarskog sindikalnog vijeća Ivo Ninić pročitao je referat o značenju 1- maja, međunarodnog praznika rada. U kultur-
no-umjetničkom dijelu programa 1. majai svečano član Narodnog kazališta Zvonko na području Bukovice Lepetić recitirao je »Pjesmu po- maja paljene su vatre po brdima, bjede« od J. Popovića, a potom a u Kistanjama, Đevrskama, Erve- je Majda Radić iuz klavirsku 1111511 1 drugim mjestima održane pratnjal Ivice Vučića otpjevala ne- su svečane akademije, koliko (pjesama od Birahnfcal i Tih dana priređene su i kultur- Dvoržaka- Folklorna sekcija Cen- na-umjetmcke priredbe. Tako je
dalje je zapaženo da inicijativa na potrebu življe aktivnosti u ci- kod osnovnih organizacija postoji iju povećanja produktivnosti i po- kao i periodičan rad, ali d® ne- boljšanja proizvodnje, kao i u- dostaju prostorije i opreme za ključivanje u organe upravljanjai razne vidove djelatnosti. Omladiin-' ska aktivnost se očituje na zborovima birača, gdje učestvuje od 60-70 posto, zatim u lokalnim radovima, gdje su postignuti vidni rezultati, kao na pr. u Skradinu, gdje je omladinai izgradila 4 ČI
KU D »Prosvjeta« iz Kistanja izvela tri vesela dramska komada.
»Kolo« pod ravnanjem Stanka H g H g dok su daci škole u Ko_ oanja u * vezi proslave D anajnU -
tralnog omladinskog kulturno-u- mjetničkog društva izvela je Vrli-
i p n rn s la v lip n U J J “ » “ ‘“ IM * >-*-w v1 taomce, vršila popravke puteva. ilce. U0C1 A‘ uredila školski okoliš. U Tijesnom
se omladina obavezala da' će dobrovoljno postaviti električne stupove, Iskopati jame za iste, zatim dal će osnovati omladinsku ribarsku zadrugu, U Kninu su osnovane komisije za rad s omladinom već razradile planove rada za ovu godinu, te će održati masovne
U Kninu brojne priredbe
Viličića otpjevao »Himnu radu« od B. Krnica i »Oj sokole« ©d D. Da- neva-
Proslave u Primoštenu, Tijesnom i Stanko vcim a
Prvomajska radost lebdjela je ske općine održano je više kultur- nad strojevima, gradilištima' i ske- n® - prosvjetnih, sportskih i za-, , .. _.v. . bavmh priredbi; kao i izleta dru-lama, koji su praznička mirovali, kvolektiva’ i pojedinaca.n® njivama, koje su obradile vri- Naročito je značajna prvomaj- jedne ruke seljaka i prožimala je ska proslava održana u Kosovu u sve ljude sve trudbenike sela i prisustvu velikog broja mještana, čano proslavio Međunarodni pragrada. Prvomajske zastave, paro'
I ove godine Primošten je sve-
ćevlću I Nuniću, izveli svoj kulturno zabavni program.
Kulturno umjetničko društvo iz Stankovaca prikazalo je dramski komad »Veliki korak«, koji je bio lijepo primljen od posjetilaca Ki- stahja’. I sportskim inatjeoanjima obilježena je prvomajska proslava na području općine Kistanje.
B.P.
Vatromet u DrnišuProslava 1. maja U Drnišu zapo- j
Prvomajske zastave paro- ko;li su P°hrlili' iz svlh kosovskih znik rada; Uoči 1. maja održana je gela je vatrometom na Poljani , . , - sela, tako da se je ova proslava svečana priredba, n® kojoj su u- maršala Tita, a 'limena glazba
le i ozelenjen® priroda, činile s u __ j _________________ ________ čenici osmogodišnje škole izveli ----- -Tita,
„ . -------- -------9 B ------- ■ 9 n re tv o riU u velik« n a ro d n « zborn - uelu ' ' 1 P ai“ 'a i“u‘a“ J'= R B KUD »Božidara Adžije« izvela jskladan dekor velikom Prazniku p 160 nekoliko recitacija, a mjesna gla- kocerat.
vanje na kome su politički* ruko- zy}a je 0tsvirala svoje najnovije Prvog dana proslavevodiooi iz Knin®' održali govore, komade,. (IP) je nogometna utakmica između zdravstveni tečajevi i ' tečajeviOvom prilikom na Kosovu je odr- * * * Nairodne osmogodišnje škole i kroja i vatrogasne zaštite. Isti te-žano nekoliko uspjelih priredbi i u sel,im? općine Tijesno narod škole učenika u privredi, koja je čajevi rade i na drugim terenima,
ja n-rtcio,,!/, 1 . maj. Naročito je završena, sa rezultatom 4:3 za aii u nekim mjestima, još nisu po
rađa.U toku ovih lijepih prvomajskih
dana u Kninu i u svim selima, knin-
odigrana
dosti., U Šibeniku će u proslavi Dana mladosti učestvovati1 25 o- snovnih organizacija sa svojim prograhnima. Omladina Prvić Še- purine dalai je n» popravku 'puteva 2.800 dobrovoljnih radnih sati i t.d.
Nadalje je konstatirano da na čitavom terenu postoji dobar broj omiadinaca, koji su Izrazili spremnost da budu članovi SK. Tako će se na općini Tijesno primiti oko 30 omiadinaca u organizaciju SK, priličan broj u Stankovcima. kao i na ostalim općinama, a vršit će se i dalje prijem novih članova, u omladinsku .‘organizaciju. ^Pored navedenog, u Tijesnom i Murteru rade dvogodišnje škole za obrazovanje seoske omladine kao i
U Oklaju razna natjecanja
sportskih takmičenja u raznim di- sve6ana proslava upriličena u Ti soipiinamai. Zapažen je li nastup jesnome. Mjesna glazba je za tučlanova kninskog DTO »Partizana«. Predveče je Narodno sveučili-
1. maja svečano je proslavljen i gj-e -lz Knina učesnicima, zborova-nja prikazalo jedan dokumentarniu Oklaju. Uoči tog dan® održana
je svečana akademija, kojoj je film. sudjelovao velik broj mještana.Na sam dan proslave upriličena su nagradna natjecanja. Na konjskim trka ma pobjednik je Bilandžija, a u biciklističkoj trci najbolji su bili A„ Džapo i I. Tošić. U trčanju najuspješniji su bili Toni Maletić i Nine Ikica, a u bacanju kugle Stanko Budanko i Jakov Čavlina. Nakon takmičenja nastavljeno je narodno veselje koje je trajalo do kasno u noć. (VS)
OTVORENJE HOTELA U SKRADINU
prigodu izvela dva koncerta 1 to u hotelu »Borovnik« i u Domu kulture. Nastupila je 1 folklorna grupa. Đačkog doma. koja je izvela nekoliko narodnih kola i plesova uz pratnju tamburaškog zbora. (EF)
* * *Proslava 1. marja u Stankovci
ma započela je paljenjem brojnih brijesova po okolnim brdima1. Na sam dan proslave u mjestu je o-
1. maja u Skradinu je na svečan način izvršeno otvorenje hotela u zgradi, koja je ranije bila adap- držana svečanai1 priredba, na kotirana. Svečanosti su, pored broJnlih jQj je pročitan referat o značenju mještana, prisustvovali i predstav- Međunarodnog praznika rada. U- nici mjesnih vlasti, (političkih i priličeno je i narodno veselje ko- društvenih organizacija te veći je je potrajalo do kasno u noć. broj izletnika iz Šibenika i okolice-. EF
školu učenika u privredi.Drugog maja (odigrana je no-
gometnal utakmica između starih i mladih nogometaša »Doška«. koja je završena pobjedom starih sa 4:3.
Radni kolektivi kao i građani proveli su -rvomajske dane u izletima, dok su Drniš posjetili- izletnici iz Sinja, Splita, Zadra i Šibenika!., (m)
OBAVIJEST REDAKCIJEZbog prvomajskih praznika o-
vaj broj lista štampan je na četiri stranice. Molimo čitaoce da to uvaže.
ćeli sa radom, premda se pokazalo da oni najbolje okupljaju seosku žensku omladinu.
Velik je odaziv seoske i srednjoškolske omladine za saveznu radnu akciju, kao na pr. u Skradinu, gdje je omladina, izrazila spremnost i tražila odobrenje od CK NOH-e da na autoputu učestvuju sa samostalnom brigadom. Radna akcija postala je temal sastanaka i skupova naše omladine. Javljanje je masovno. S općine Vodice, iz 3 sela javila su se 34 omladinca, a Iz čitave općine može ih ići samo 8, Liječnički kartoni već su popunjeni 1 pregled je otpočeo. Seoska brigada našeg kotara kreće od 29. V. do 5. VI. Sva ostala omladina radit će na lokalnim akcijama, zatim na pro- učhvanj'u kongresnih materijala.
Prazničkoraspoloženje1- maj. Šibenik je okupan pro
ljetnim samcem. Na blagom povjetarca! lepršaju mnogobrojne države, partijske i nacionalne zastave- Preko ulica ukusni transparenti. Veliki izlozi ukrašeni su slikama voljenog Tita- Građani se okupljaju i s ponosom (promatraju izložene proizvode naših poduzeća. Obala je u cvijeću ii zastavama- Brojne jedrilice režu plavu površinu.
Večer. Grad je ukrašen sv jetlećim parolama i petorokra- kim zvijezdama. Također i o- bližnje tvrđave- Mnoštvo naroda ozarena lica. Prazničko raspoloženje osjeća- se zaista na- svakom koraku- * * *
I u našim selima zastave, zelenilo ii slavoluci. U čast 1- maja organirane su svečane priredbe, na kojima su čitani referati o značenju proslave. Kultumo- umjetnička društva .i grupe izvodili su svoje programe pred
mnoštvom naroda- Glazbe su priredile koncerte- Učenici pojedinih škola su svojim izvedbama uveličali proslavu. U Murteru je organizirana i prvomajska pa-rada, u kojoj je sudjelovalo oko 1500 građana, članova radnog kolektiva betinskog brodogradilišta, pripadnika JNA, đaka, članova »Partizana« i o- stalih ■ sportista- U Pirovouj je mjesna glazba izvela iprvi javni nastup. Veselje naroda u našim selima trajalo je do kasnih večernjih sati. * * *
Somčano ii toplo vrijeme koristio je veliki broj građana za izlete u bližu i dalju okolicu. Najviše izletnika provelo je prazničke dane na slapovima Krke. Mnogi građani posjetili su §u- bićevac, Mandalinu, Rokić i Mar- tinsku- Neki su proveli praznik na ribanju- Na svim mjestima, gdje su se zadržavali izletnici, čula se pjesma raspoloženog naroda koji je slavio Međunarodni praznik rada.
Strana 2 »ŠIBENSKI LIST« LL Srijeda. 7. svibnja ,1958.I
Godišnja skupština Trgovinske komore
Skladišni prostor, kadrovi i nagrađivanje-istaknuto
kao glavni problemiU ponedjeljak 28. travnja odr- Predstavnici pojedinih trgova-
žana je u Šibeniku šesta glavna čklh poduzeća isticali su da se na godišnja skupština Trgovinske ko- našem području nimalo ili veoma more kotara Šibenik. Osim dele- malo ulaže za izgradnju neophod- gata članica ove komore, skupšbi- nog skladišnog prostora, što je o- ni su prisustvovali potpredsjednik snovni preduslov za dobro i kul- NO-a kotare; Šibenik Miro Kuhač, tumo trgovanje, za proširenje a- predsjednik Zadružnog saveza ko- sortimana robe, za čuvanje robe i tara i narodni zastupnik ing. Zvo- smanjenje kala. Međutim, mogao ne Jurišić, predstavnik Republičke se steći dojam, da bi netko drugi trgovinske komore i drugi gosti, trebao ulagati sredstva za pobolj-
U izvještaju, a 1 u diskusiji na- sanje tehničkih i materijalnih u- ročito, kao osnovni problemi una- slova trgovanja. To mišljenje je predenja i razvijanja prometa ro- čak potkrepljeno pokazateljima, be na području kotara Šibenik, a koji su priloženi izvještaju pred- posebno u većim trgovačkim'i pri*- sjednika Trgovinske komore, a po vrednim centrima Šibenika, i Kni- kojima se vidi, kako je to, uosta- aa, istaknuto je pomanjkanje pri- lom, i u diskusiji naglašeno, da je kladnog skladišnog prostora i ne- veći broj trgovačkih poduzeća za- ravnomjerno ufedizanje kvalifici- horavljao da osigura sredstva za ranog stručnog kadra* investicione fondove i samostalno________ . raspolaganje u svrhu unapređe
nja trgovine, već je veći dio do- D rnolouo flono V 9trnn9 til/9 biti dijelio kao višak fonda plaća. l lU o ld id Udlld VdllUljddlVd Tako se dogodilo dai je nekoliko
2., svibnja prigodom Dana va- poduzeća u toku 1957. godine di- trogastva održana je svečana pro- jelilo od 3 do 6 plaća, nekoliko slava u Primoštenu, kojoj su pri- poduzeća 6 do 8 plaća, a( jedno sustvovali članovi DVD-a Šibenik, kninsko trgovačko poduzeće podi- Primošten i iz DVD Ražine, U i- P^šle godine ni manjeme Kotarskog saveza Šibenik pri- n* v‘®e nego 11 plaća., Treba na- sutne članove 1 uzvanike pozdra- pomenuti, cLa je tome djelomičan vio je Ferdo Krajina, koji je izvr- uzrok i neriješen sistem nagrađi- šio zakletvu članova,. Tom prili- vania 1 premiranja, ali to ne o- kom podijeljene su svjedodžbe Pravdava takove pojave, članovima društava Ražine 1 Pri- Osim primjedaba na raspodjelu mošten koji su nedavno položili prihoda i viška, dobiti, diskutanti ispit za ispitane vatrogasce. su stavili primjedbe i na politiku
U ime općinskeg NO-a prisutne cijena. Izneseni su konkretni prije pozdravio Ignacije Ercegović, mjeri kako trgovačka poduzeća o- koji je DVD-u Priniošten predao sigunavaju za sebe prevelike mar- zastavu. Svečanosti su prisustvo- že na konjuktumim artiklima', a vali mještani Primoštena i mjesna 23 umirenje svoje savjesti i jav- glazba* nog mišljenja smanjuju marže na
Ovo mlado društvo pokazalo je nekonjuktumim artiklima, dosada veliki napredak, zahvalju- Veoma je pozitivno u prošlogo- jući punom razumijevanju i po- dišnjem radu Trgovinske komore moći općinskih i mjesnih vlasti.' kao orgenai i trgovačkih poduzeća
Istog danai šibenski i primo- kao članica, da su znatnom pa- štenski vatrogasci posjetili su žnjom obratili uzdizanju stručnih svoje drugove u Trogiru. kadrova i kulturnom posluživanju
________ u trgovinama. Zai 1958. godinu taaktivnost bit će još povećana za-
DVA PREDAVANJA U KISTA- hvaljujući većem ulaganju za NJAMA stručne tečajeve i seminare. Isto
-U kino sali u Kistanjama na- tako izvještaj predsjednika ko- rodni heroj pukovnik Obrad Egić more, a i diskutanti na ovoj go- održao je predavanje »O borba- dišnjoj skupštini, imali su prilike ma na Sutjesci«. Velik broj slušat- kazati i mnogo pohvalnoga na ra- laca. koji su do posljednjeg mje- dun unapređenja trgovine na nasla ispunili dvoranu, pažljivo su ®em području, a naročito u Šibe- pratili izlaganje predavača koji je n*ku.i sam učestvovao u tim borbama.. Godišnja skupština Trgovinske
Za rezervne oficire sa podru- komore izabrala je novi upravni čja kistanjske općine »O razvitku odbor, a za predsjednika Komore atomske energije i njenom djelo- ponovno je izabran Nikica Zani- vanju« održao je predavanje ma- nović, direktor poduzeća »Sabi- jor JNA Božić. rač«. (b)
NOVI PLATNI SISTEM U ZADRUGAMA
Skradin
Iz Općinskog komiteta NOH-e Šibenik
Osnovane komisijeNa sastanku novoizabranog Op
ćinskog komiteta Narodne omladine Šibenik donijet je plan rada za ovu godinu Da bi se on pravilno odvijao, izabrane su komisije sa zadatkom da vode brigu, što i kako se radi u organizacijama na selu i u gradu. Osnovana je komisija zai ideološko - političko uzdizanje, zatjm komisija za organizaciona pitanja, za Ferijalni savez i izviđačke organizacije, komisija za fizički odgoj omladine i druge.
Možda ništa nije tako teško i osjetljivo u jednoj privrednoj organizaciji nego što je to pitanje platnog sistema koji ujedno znači pravednu i pravilnu nagradu za rad i simulans za povećanje produktivnosti rada. Takav je Slučaj i sa platnim sistemom u poljoprivrednim zadrugama. ,
Dosadašnja iskustva mogu dobro da posluže prilikom uvođenja novog platnog sistema. Sigurno je da je dosadašnji način plaćanja radnjka i službenika u zadrugama djelovao destimulativno. Fiksne piaće to same po sebi ukazuju. Ali, nije dovoljno samo to konstatirati.
Iz prakse mogu se navesti mnogi primjeri koji opravdavaju nastojanja da sp prestane sa fiksnim plaćanjem u nek;m zadružnim organizacijama.. To više nije ni pitanje Slobodne ocjene same privredne organizacije. Nov način u- tvrđivanja prihoda ii njegove raspodjele tražj bakaiv odnos, da se više ne pojavljuje plaća, kao fiksna stavka, kao promjenjeni oblik najamnine, već nakon što se podmire društvene obaveze sama privredna organizacija utvrđuje odnos onoga dijela dohotka koji se upotrebljava za lične dohotke i za sredstva fondova zadruge, koja služe1 za reprodukciju. Dakle, to je, postovljeno tako, da pod- stiče samu privrednu organizaciju i njen radni kolektiv, a time i svakog pojedinca, da njegov dohodak upravo o tome ovisi koliki će biti dohodak koji privrednoj organizaciji Ostaje na raspolaganje za raspodjelu. Gubi se time i
posljednja mogućnost, da se vrši plaćanje i po cijenu, gubitka zadruge. Isplate se i*iogu vršiti na ime plaća samo u. okvirima‘ostvarenih sredstava. A unutar -tih o- kviira sada i u zadrugama utvrđuju se tarifni stavovi. Možda je jedna od pozitivnih strana i Zakona o radnim odnosima što on u cijelosti važi 1 za zadružne organizacije i njih uvodi u to, dai prave tarifne pravilnike. Sve do sada zadruge su upotrebljavale u reguliranju plaća kolektivne i pojedinačne ugovore. Sama ta činjenica upućivala; je nai konstataciju, da sa jedne strane stoji uprava, zadruge kao predstavnik zadrugara, a s druge strane kolektiv, koji se u. stvari pogađa s upravom zadruge o visini plaća., To je bilo, donekle, uvjetovano načinom upravljanja zadrugom. Međutim, sada kada se u upravljanje zadrugom, angažiraju i ljudi jz radnog kolektiva, ostavlja se baš njima, i upravnom odboru, da donose vlastiti ta rifni pravilnik.
To je korak naprijed u razvitku zadruga. Ali, jedna specifičnost, nalaže da se prilikom utvrđivanja tarifnih stavki 1 donošenja tarifnog pravilniku, ima posebno u vidu. Zadruge posluju kao . organizacije sa više djelatnosti. Potrebno je sada da u tome pomogne i sama organizacija knjigovodstva, koja može b iti, samo tako postavljena, da daje točan pregled rada \ uspjeha svake od djelatnosti sa kojima se za-
tema evidencija, da su . neki nerentabilni pogoni prikazivani kao rentabilni.,i .obratno. To,se naročito događa u tendenciji da se za- držaju neki, Ugostiteljski objekti, koji nisu niti korisni za zadrugu. Oni su u većini- slučajeva samo izvor gubitaka za zadrugu,.i mogućnost,-da se-nepotrebno stvaraju i uvećavaju putni troškovi. Prema tome o pravilnoj unutrašnjoj knjigovodstvenoj evidenciji ovisi i pravilno nagrađivanje, jer bilo bi u svakom slučaju promašena stvar, da, se neki pogoni fiktivnim dobitkom stavljaju u položaj, kao da ostvaruju pun o- sobni dohodak.
Novi platni sistem koji se . mora uvesti u zadrugama, zahtijeva već sad da se na tom e. angažiraju sve snage u zadrugama i.d ru gim organizacijama, koje su odgovorne za, rad i ..napredak-zadruga. U tome radu treba se držati načelnih postavki našeg privrednog sistema i socijalističkog principa nagrađivanja: prema radu.. U •krajnjoj liniji > baš. o .tome .se i radi, da svatko dobije prema svome radu. Da bi se, to,moglo provesti, nužno je potrebno da s e , usklade neki odnosi unutar zadruga* kao što je .pitanje obračunskih . jedinica, njihove evidencije po elementima raspodjele ukupnog prihoda I drugo.
Iako je naglašeno; u početku, da te - stvari ne treba postavl jati • tako da u pogledu stimulansa za rad bude -primaran princip svije-druga bavi. Nije rijedak slučalj u
dosadašnjoj praksi baš zato, š to .sti, ipak treba naglasiti, da orga- nije bila pravilno postavljena;: in- nizacije SK na , selu. i drugi, poli-
Veliki marš šibenskih izviđača i planinkitički ii društveni .faktori ..trebaju na tome raditi, da političkim u- tjecajem uklone i jednu 1 drugu krajnost. Naime, svako postavljanje tarifnih stavki ispod određenog . životnog minimuma Hi ..svako povišenje. tarifnih stavki iznad
Na svoj veliki marš »Tragom I. proleterske brigade« odred izviđača i planinki »Šibenik« krenut će iz mjesta Rudo, odakle je prije 17 godina i I. proleterska brigada po naređenju Vrhovnog komandanta druga Tita krenula na put pobjeda i slave.
Idući ratnim putevima I. proleterske brigade odred marša će u- pozhati niz manjih mjesta za koja su vezani značajniji događaji iz Oslobodilačkog rata. T,o su Rudo, zatim Foča, grad u kojem je dugo boravio Vrhovni štab radeći na daljnjem jačanju j razvijanju o- slobodilačke borbe, Kalinovik, poznato mjesto iz mnogih ofenziva, Sarajevo u kome su partizanske jedinice palile neprijateljske avione na aerodromu Rajlovac, Han Pijesak i’ Vlasenfca, i druga.
Slijedeći trag proletera, učesnici
marša vidjet će neposredno i one krajeve naše zemlje, gdje su se odigrale najznačajnije ' i najteže bitke u oslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije., Vidjet će visoravan Vučevo i gorostasni Maglić u čijoj je sjenci oslobodilačka vojska vodila teške borbe odbijajući napade sa svih strana i pripremajući se za odlučan proboj u V. ofanzivi. U dolini Sutjeske i po bespućima, Ze- lengore oživjet će pred učesnicima m arša. najslavniji dani naše prošlosti. Tu leže vis Borovno, Popov Most i Tjentište, gdje će se odred zaustaviti na proslavi 15-go- dišnjice borbi na Sutjesci, Milin- klade, Vrbničke Kolibe, Crno jezero i masiv Bilanovac, — historijska mjesta kuda su prošli borci I. proleterske brigade ostavljajući i- za sebe bezimene grobove i crve,— n° traci ove krvi, krvi iz koje je nikla sloboda.
kao znak da zemlja ne zaboravlja one kojima duguje,za svoje oslobođenje i sretniju budućnost.
Svoju veliku ljubav prema narodu i njegovoj borbi, .prema junacima Oslobodilačkog rata, pokazat će izviđači i planinke, brđani i br- đanke učesnici marša, obilaskom svih spomenika iz rata. Na tragu maršal leže neka značajna mjesta iz naše ranije prošlosti kao što sU stari srednjevjekovni gradovi kod Borovna u dolini Sutjeske, kod Zvornika i drugi, koji također predstavljaju značajne momente iz naše duge i teške historije i koji pokazuju da nikad u ovoj zemlji nije prestala pjesma o slobodi.
Goran Skoče
-mogućnosti i 'Stvarnog rada u pogledu 'visine ostvarenog dohotka djeluju na razvitak organizacije
-destimulativno.Prema tome, društvena-, socija
listička svijest tu se, može pojaviti itekako kao važan podsticaj i društveni regulator, da se skladno odvijaju • odnosi unutar -jedne organizacije i da. se postigne-maksimalna moguća produktivnost rada.
To .je danas, više nego ikada.-potrebno u zadrugama.
Ante Deković
„0 kako suČesto se naslađujemo slušajući
tonove ove lijepe ipjesme. Rijetki su ljudi koji se prema pojmu majke odnose hladno ili negativno I čitavo ljudsko društvo uvijek je visoko cijenilo majku; od primitivnih plemena za vrijeme matrijarhata do naših dana, kad je briga za ženu — majku postala, jedna od prvih briga društva.
Nisu to ljudi činili samo iz o- sjećaja i (poštivanja. U osnovi toga ponašanja leže mnogo dublji i konkretniji motivi. Teška odricanja, beskrajne brige, obilna ljubav te često bolovi i suze uvjet su opstanka ljudskog društva, kulturnog ljudskog društva. Prve godine od rođenja do školskog doba je vrijeme u kojem čovjek dobija svoj fizički i psihički l‘k, a dužnost je majke i samo majke da nam ga dade. Sva kasnija nadgradnja i školovanje samo siui nastavak i produženje na temeljima, koje je svojim odgojem postavila majka. Budu li ovi trošni ii nesolidni, društvo će to negdje osjetiti. Mnoge iskrivljene i nestabilne- ličnosti, koje susrećemo u društvu, najčešće su to svoje ponašanje stekle u ranoj mladosti i ponijele u život kao balast. Ljudi su općenito skloni radom smatrati onaj posao koji se obavlja u tvornici ili u polju. Rad na odgoju djece mnogo je važniji i rijetko ga unose u »radni staž« Ili se plaćaju »prekovremeni satovi«- Društvo ostaje vječiti dužnik ovih odgovornih i teških trudbenika.
Treba se toga sjetiti, makar samo o praznicima, jer ima dobar broj onih koje su otrgnute od svečanih zgoda i kojima bi trebalo priuštiti malo više lijepoga u životu. Sjetimo se samo kako i u našim mnogim selima ima nepisanih zakona po kojima žena- majka ima na brizi svu silu pošlo-
lijepe sve m 99
§ 9 e
Žene iz Radašinovaca prenose vodu za piće iz velike daljineva. Donositi drva iz šume na leđima, ponekad na kilometre daleko — posao je žene. Voda, koja je potrebna > djeci i mužu i stoci i kući opet je isključiva briga žene. Kad sam prije nekoliko dana raz- govorao sa ženamas jednog sela stankovačke opć'ne i pitao ih zašto se ne pokrene pitanje izgradnje bunara, kolji bi bio bliži (sadašnji je udaljen oko 3 km) da o- ne ne bi morale ovako naporno prenašati vodu, jedna od njih je reklo: »Bilo je o tome govora, neki su htjeli da se gradi a neki ne. — Što ćemo mi raditi za po- lakšicu ženama — kazali su».
Nije samo voda i drva. Ovce, živina, rad u polju, kuhanje i drugi poslovi čekaju ženu. Za njen rad na
odgoju djece trebalo bi ijoj više znanja j vremena-, I nije to sve bez posljedica. Tamo, gdje je najviše trebamo, ona najprije popusti, zanemaruje se rad oko djece I jedan dio posljedica toga može se odmah vidjeti. Drugi dio tih propusta rezultirat će kao nesigurnost u društvu, kao nepovjerenje, strah ili koji drugi oblik i- skrivljenog ponašanja u odrasloj dobi.
Ostatke tih krivih gledanija na dužnosti žene treba brže i radikalnije otklanjati- Ti nepisani zakoni još uvijek kao mora pritišću mnoge majke, nagrizaju njihovo zdravlje, a životnu radost pretvaraju u Znoj. K.
U toku marša. gdred će prijeći i preko dvije, iz Narodnooslobodi1- lačke borbe poznate planine — Treskavicu i Bjelašnicu, preko kojih su u teškim okršajima mnogih ofanzjva, a naročito u Četvrtoj, prelazili i borci proleterskih brigada.
Nastavljajući put odred marša popst će se na Igman. To je simbol izdržljivost: i neuništivosti jednog naroda kao jedna od njenih najsvjetlijih stranica, jer su preko njega prošli borci I. proleterske brigade u maršu, kakvog ne poznaje svijet, u maršu gdje su svijest i volja' savladali hladnoću, umor, glad i neprijatelja. Na obalama Neretve učesnici marša evocirat će sjećanja na herojske dane IV. o- fsnzive kada su brigade NOV-e probile obruč od željeza i stijenja, te nastavili, put ka. konačnoj pobjedi. Tu, kraj nemirne Neretve sjetit će se oni još jednom slavne bitke za ranjenike i osjetiti u dubini svoje duše kako je velika ideja drug-arstvai i solidarnosti u borbi, koja je . prožimala svakog borca i rukovodioce.
Na kosama i u šumama Roma- nije mladi učesnici marša slušat će priče i legende o starim i novim junacima, ’o Starcu Vujadinu i Slaviši — Čiči Romanljskom, koji su, iako ih dijele vjekovi, kovali zajedničko djelo — slobodu.- Učesnici će obići i mjesta gdje su u zajednici s ostalim borcima i borci iz Vojvodine uništavali zajedničkog neprijatelja i kovali bratstvo i jedinstvo našeg naroda, najljepšu tekovinu Revolucije. Na brdu Kiku, kod Vlasenice, sjetit će se učesnioi marša, kako su njihovi očevi i braća, ne štedeći sebe izgarali u plamenu Revolucije. U narodu oko Sarajeva, Šehovića, Zvornika i drugih mjesta u Bosni, živi sjećanje na hrabre Vojvođane od kojih sU mnogi ostali da leže cementirajući svojom krvlju nera- zrušivu vezu i jedinstvo naroda Jugoslavije.* Veliki trenuci' marša bit će o- davanje počasti herojima palim u ratu. Na njihovim grobovima u dolini Sutjeske i na drugim mjestima odjeknut će počasni plotuni
izvozniVišnja je izralzito naša samo
rodna voćKa," koju su još poznavali prastanovnici Dalmacije prije nekoliko tisuća, godina.
Poznati Sibenčanin Robert Visi- ani, profesor botanike na univerzitetu u Padovi, (1850. g.) tvrdi, da je maraska. jedna od najstarijih Diljaka. koja se uzgaja, u . Dalmaciji (Prunus marasca ad sepes et margines agrorum cicca, Dern.s et tota Daimazja antiquitus coli- tur).
Višnja se uzgaja • u -mnogim, mediteranskim i dalekim zemljama (SSSR, Engleska, Japan), ali sve vrste uzgojene izvan Dalmacije, daleko zaostaju za našom maraskom po kvaliteti, mirisu i aromi ploda.
Za vrijeme talijanske okupacije Zadra* Ministarstvo poljoprivrede u Rimu je u više navrata nastojalo da se naša maraska razmno- ži u Italjji i na taj način oslobodi uvozai sirovine iz Jugoslavije. Naime, tvornice likera u Zadru trošile su godišnje preko 200 tona svježih . marasaka, pa su se provodili svestrani pokusi da se maraska proširi u Italiji, Međutim, svi ti pokušaji za koje je u- loženo preko 50 milijuna tadašnjih dinara, nisu dali rezultata, jer maraska uzgojena u Italiji ili u bilo kojem drugom kraju, ne posjeduje ona specifična svojstva, koja 'ima kada se uzgaja u Dalmaciji.,
Pored ovog, tako reći monopo- ljstičkog položaja, prednost uzgoja maraske je u tome, što ne postavlja velike zahtjeve u pogledu agrotehnike i tla, što redovito rodi i što postoje velike moguđno- si plasmana na strana tržišta.
Prije rata samo jedna trećina" proizvodnje maraske se je trošila u zemlji, dok su se ostale količine izvozile u Italiju i SAD.
Nakon oslobođenja, tek 1950. godine, dolazi do nešto većeg izvoza. Već slijedeće godine se na- glo povećava za 14 puta. U 1955. god. vrijednost izvoza je • iznosio 231.431.000 deviznih dinara.
Maraska -se izvozi u desetak -zemalja i to u obliku, , pulpe, vjšnje- vog soka ili kao- suha maraska., Na svjetskom tržištu pulpa - se plaća 260, višnjev (Sok 320, a suha, maraska oko 600 dolara , po toni..Na svjetskom tržištu dalmatin
skoj maraski najviše konkurira španjolska, višnja, ali ne po kvaliteti , ploda* koji ,je znatno slabiji, hego u pogledu bolje prerade
, i ,načina .otpreme.Veliku štetnost renomeu naše
maraske nanosi crvljivost- plodova, slab način , konzerviranja, a često i patvorenje robe. Danas postoje efikasni načini , suzbijanja štetnika, pa ne postoje - ni kakove poteškoće da se smišljenom zaštitom spriječe veliki gubici.
S obzirom na -veliku potražnju maraske u inozemstvu, stabilnost cijena,, i mogućnost izvoza,.-naročito u SAD, ,u interesu je.proizvođača i naše privrede da, se njenom uzgoju posveti' najveća, pažnja.
Za proširenje maraske > u šibenskom kotaru postoje vrlo , povoljni agroekološki uvjeti, a otkupne cijene u svakom slučaju predstavljaju dobar stimulans za povećanje proizvodnje. .
Te okolnosti su utjecale da ,je broj stabala marasaka u stalnom porastu. Dok je 1952. bilo svega 45.000 stabala, danas se računa da ih imai preko 200.000. Osobito je značajna inicijativa, nekih zadruga koje zadnjih godina . podižu veće nasade marasaka na, općenarodnoj imovini, što-će znatno utjecati ne samo na povećanje proizvodnje nego i pridonijeti' jačanju zadružnih fondova. Ovu aktivnost trebalo bi dalje .razvijati i proširiti je na, individualne proizvođače putem kooperacije, bilo d a . se radi o novoj sadnji ili pak o njezi j zaštiti postojećih stabala.
U tom pravcu su već podu2ete mjere od strane Zadružnog poslovnog • saveza u Šibeniku; pa se rezultati, tih akcija talogu očekivati još u ovoj' godini. T.
»ŠIBENSKI LIST* Strana) 3Sjtieda^J^jsvibnJa^MSfS,
acnlnsfm ftroiilfiaRed je da se selo složiKovačiĆ je blizu Knin«. Znatan
dio mještana u stalnom je kontaktu s gradom. To je pridonijelo, da ovi ljudi imaju smisla za mnoge. korisne akcije, a imaju snage i da ih . zrelo rješavaju. Pa ipak u Kovačiću se javljaju pojave koje ne bi trebale imati mjesta u našem vremenu i ovakovoj situaciji. A .kako.to izgleda, najbolje se viw di na primjeru oko podizanja nove, školske zgrade. Taj problem je star i vuče se već odavno, prolazio je kroz razne faze i vrtio se u i ćorsokaku do današnjih dana* 1.
Kovačtć tiema ptjkfadne školske zgrade. Ono što ima1, nalazi' se u privatnoj kući i ne odgovara. Tokom godina privatne zgrade su se mijenjale, a problem se nije rješavao*. Istina, neko vrijeme škola, je tadila u prostorijama bivše učiteljske škole iz koje se moralo iseliti liz objektivnih razloga. Danas školai radi opet na dva- mjesta; Dijelom u privatnoj zgradi,' dijelom u bivšoj preparandiji, No, sve su ' to ‘provizorna rješenja;
Dugo godina ljudi su se dogovarali, stvarali odluke o potrebi zidanja nove školske zgrade. Svaki: put je . izgledalo, da će problem biti > riješen.! Ali želje i> dobre na- mjere redovito su se razbijale kad se postavljalo pitanje izbora terena i ‘lokacije zgrade. Izbijala je u- skogrudnost 1 borba između zase- oka. Centar sela imao je stotinu tumačenja 1 verzija, U obzir su dolazili razni' tereni, općenarodne imovine i privatni. Čak je bilo ponuda darovanja privatnog zemljišta!,' samo da se pitanje konačno riješi. Ali zbog »udaljenosti«, recimo. 20-50, ili; 100 metara izbijala su neslaganja i razbijala: namjeru ljudi dobre volje. Selo se nije moglo-složiti, I tako do nedavne najnovije akcije, koja je nagovještavala konačno rješenje problema. Zbor birača! je zaključio. Teren je odabran. Birači pristali-i na samoćo prinos. U svim pltanjim«’ kao da je bila- postignuta suglasnost. Na temelju toga. NO općine na! sjednici općinskog vijeća odobrio je zaključke zbora, birača! u Kovačiću. .Međutim, kad se prišlo konkretnoj akciji i pripremnim radovima zai izgradnju školske zgrade na Krstačama (opet su se isprije-
PRIREDBA U STRMICIProšle nedjelje 20. IV. o. god,
u Strmlci je gostovao omladinski aktiv iz Golubića, gdje' je prikazao kraći' program. U programu je sudjelovala: '•dramska i folklomal sekcija; kalo i tamburaški zbor. Pod rukovodstvom prosvjetnih radnika program je bio dobro pripremljen 1 izveden, zai što su dobili priznanje od publike povoljnom kritikom. Ovaj omladinski aktiv pripremat se i za općinsku smotru, gdje. se očekuje puno od njega, jer se ubraja među aktivniju- omladinu na području kninske općine. U njihovom domu svake nedjelje se nađe puna sala mladića i djevojaka iz susjednih selai Žagrovića i Vrpolja, gdje se skupa s omladinom Golubića zabavljaju. (M.M.)
IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI
Nedjeljko, sin Ante i Anđe Bla- žević; Dušanka, kći Đure i Bosiljke Vučak;. Zvonko, sin Bože i Pere Vuletlć; Josip, sin Bože i Boje Vu- čenilov'ć-Šuinunović; Ana, kći Luke-i Pere Plazanić; Anica, kći Ljubice Vuković; Bosiljka; kći Krste i Anice Dragić; Braniči ca, kći Draga i Josipe Horvat; Ljiljana, kći Momčila 1 Anđe Mfzdrak; Marta, kći Nikole i Marte Dmftrogić; Nikica, sin Boška 1 Jovanka Šeat; Mirjana, kći Marka i Save Petrović; Jadranka, kći Ilije Đurđi je Mizdrak; Manin- ko, sin Jove i Jelisavke Zoroja; Anka, kći Ivana i Anke Anić Ivi- čić; Mira, kći Petra i Milice Vuković; Jovo, sin Đure i Marije Vuk- mirović; Vere, kći Mirka 1 Mare Grublć; Rajko, sin Petra ii Dragi- n'je Nonković; Dušan, sin Nikole i Marije Njegić; Dušanlka, kći Petra i.Ruže Utržen; Slavica, kći Markai Marije Anić Kaliger i Mirjana, kći Nikole i Slobodanke Rašković.
VJENČANIčaćlć Ante, zemljoradnik — Gr-
gić Ana, domaćica.UMRLI
Dmitrović Marta ž. Nikole, stara 44 god.; Dondur Gojko Jandrije, star 6 god.; Aralica Jele ud- Miče, stara 98 god.; Marlć Milica ud. An- tonije. stara 70 god. i Novafcović Stevan-Boško Petra, star 31 god-
čile stare nesuglasice, s razlikom, da se jedan dio sela> prihvatio o- baveza i zaduženja, dok ostali većinom stoje po strani, kao da se ne nađi za njihovo selo i za svu djecu. U dva navrata bio je organiziran dobrovoljni rad. S pjesmom i pod zastavom se išlo na kopanje sadre i na gradilište je dovezeno oko 100 kubika ovog materijala. Još treba pribaviti pijeska i kamena, a kako bi to lakše išlo da je selio kompaktno i da se ne pravi pitanje, da li će školska zgrada biti udaljena dvije tri stotine metara od centra sela ili ne. Ima li smisla od toga stvarati problem, kad nije moguće dovesti školu pred svaki zaseok. Tu treba širine i više razumijevanja. Red je da se selo složi 1 da odbaci smetnje koje usporavaju napredak i da se zajedničkim snagama konačno ovaj lako rješivi problem okonča; tim više što še, pored školske zgrade i učiteljskih stanova uz školu, namjerava izgraditi društvena sala, koja je KoMbčSću itekako: potrebna.
Zahvaljujući blagoj, zimi, radovi na izgradnji pruge Knin-Zadar na prvoj dionic od Knina, gdje radove izvodi Željezničko građevno poduzeće Sarajevo, nisu prekidani i zato dobro napreduju.
Prvi tunel dug 186 m u kanjonu Krke, a koji spada pod ovu dionicu ubraja! se h teže radove. Gornji dio je prokopan i postavljene skele koje će omogućiti rad na koptafiju donjeg dijela, i njegovom proširenju. Svakodnevno kanjonom Krke odjekuju mine, koje ruše kubike stijena: i krče put novoj željezničkoj trasi,
M A L A K R O N IK AGRADNJA PRISTANIŠTA U KA-
PRIJUPrije nekoliko dana u Kapriju su
započeli radovi na gradnji pristaništa; Zai te radove uprava pomorstva osigurala je potrebnu količinu cementa. Ukoliko budu dozvoljavale vremenske prilike, radovi će biti potpuno završeni do kraja ovoga mjeseca:. Sve radove dobrovoljno izvode mještani.
JV
OPSEŽNI RADOVI NA ELEKTRIFIKACIJI SELA
Stanovnici Krapnja i Brodarice aktivno sudjeluju na dovođenju struje u selo. Veliku pomoć pružila je poljoprivredna zadruge*. Već su završeni izvjesni radovi. Podignuta su trafostanice; jedna na Brodarici a druga u Krapnju, a između kopna i otoka postavljen je podvodni kabel Predviđa se da će Krapanj: bit osvjetljen do Pana Republike. (JR)
VIŠE BRIGE ZA ŠKOLSKE ZADRUGE U KRAPNJU
U Krapnju postoje dvije školske zgrade, koje ni u kojem slučaju ne odgovaraju potrebama školstva). Jedna od njih se nalazi u veoma trošnom stanju, tako da održavanje redovne nastave dolazi u pitanje. Bilo bi potrebno čim prije pristupfžti njihovom uređenju. (JR)
RAD NARODNE OMLADINE U GREBAŠTICI
U Grebaštici je održana konferencija Narodne omladine, kojom prilikom, je analiziran rad te organizacije u proteklim godinama. Za dosadašnju neaktivnost kritici je podvrgnuto omladinsko rukovodstvo. Na konferenciji se omladina upoznala s ovogodišnjom saveznom akcijom — gradnjom autoputa Ljubljana - Zagreb. Na kraju je izabrano novo rukovodstvo koje je izrazilo volju da se ubuduće pojača aktivnost ove organizacije.! (MP)
SELO BEZ ŠTAMPEGrebaštica se ubraja među rijet-
kal sela na kotaru gdje ne dolazi ni jedan primjerak dnevne štampe. Osim mjesnih učitelja, niti jedan stanovnik sela n ije . pretplaćen ni na jedan list. O tom pitanju nitko ne vodi računa; pa čak ni seoski Odbor SSRN. (MP)
ZBOROVANJE PLANINARA DALMACIJE NA DINARI
Nedavno su planinari Dalmacije, članovi planinarskih društava »Mosor«, »Kozjak«, »Split«,. »Kamenar« — Šibenik, »Dinara« — Knin u prisustvu dva) člana Saveza planinarskih društava Hrvatske održali dvodnevno zborova- nje na Dinari, kojem je ukupno prisustvovalo 50 planinara i planinki. I ovlom prilikom planinari Dalmacije izmjenili su mišljenje o daljnjem razvijanju i unapređenju planinarstva na ovom području.
IZVEDBA »N1KOLETINE BUR- SAČA«
Članovi humoristične scene Narodnog kazališta iz Sarajeva gostovali su u Kninu 29., aprila i na pozornici Doma JNA izveli komediju Branka čopića »Nikoletinu Bursać«. Nastupilo je 36 izvođača,
PREDAVANJE PROFESORA RUDI SUPEKA
Prošlih dana na matineji Narodnog sveučilišta u Kninu, sveučilišni profesor iz Zagreba Rudi Supek održao je predavanje d temi »Ljubav i prijateljstvo«.
napredujukoja će vijugati živopisnim kanjonom.
Radovi: na mostu preko ceste., i mlinske vode dobro napreduju. Izvršeno je fundiranje i postavlja se pilotaža;
Tezi dio posla predstavljaju radovi nai mostu preko rijeke Buti- žnice, a na kojem se mjestu radovi ne izvode. Ispitivanje terena na mjestu gdje treba biti most pokazalo je teškoću gradnje zbog mekanog terena.
Radovi na ulazu u kninsku stanicu odvijaju se punim tempom. Prokopan je usjek do mosta preko kojeg vodi glavna cesta za Bosansko Grahovo i Sinj. Obližnje zgrade su porušene, kad je trasirana pruga. Postepeno se ruši i potporni zid pruge Split-Zagreb. Naskoro će doći i do rušenja mosta, Saobraćaj će se odvijati preko pomoćnog, čija je konstrukcija već postavljena. (MM)
Priredba u SiverićuU prepunoj dvorani Doma kul
ture u Siveriću članovi Centralnog omladinskog kulturno - . umjetničkog društva fe Šibenika izveli su priredbu.. Program se sastojao od narodnih pjesama 1 igara.
V
TEPLJUH BEZ ČEKAONICEIz Tepljuha svako jutro putuje
za Knin oko 30-tak radnika i đaka. Zbog zakašnjenja vlaka putnici su nekad prisiljeni da čekaju i po pola sata. Ali kako Tepljuh nema čekaonice, to su putnici izloženi svakom nevremenu i. hladnoći, To je pitanje već nekoliko puta bilo predmet diskusija na raznim skupovima, ali se dalje od toga nije ništa učinilo. Mještani se pitaju samo: koliko će još vremena pro— ći dok se izgradi čekaonica.
W
Utopila se u Krki28. prošlog mjeseca nađen je u
Krki na Roškom slapu leš 48-go- dišnje Ane Širinić žene Mate, gostioničara na Roškom slapu- Pokojnica je toga dana poslije podne pošla po vodu, ali se nije vratila-. Malo zatim njen suprug pošao je da je potraži i kada je došao na mjesto, gdje je ona obično uzimala vodu, ugledao je Anu kako nepomično leži u vodi. Uza sva nastojanja da je spase, nije uspjelo povratiti je svijesti, jer je smrt momentano nastupila- Pretpostavlja se da je prilikom uzimanja vode Ani naglo pozlilo, tako da je pala u vodu i zagušila se.
06LAŠUJTEU .ŠIBENSKOM LISTU1
Radovi na gradnji pruge Knin-Zadar dobro
Zašto nem a dovoljno m esa?Za posljednja trj dana već po
slije osam sati izjutra u mesarnicama, nije se moglo dobiti mesa. Cak štaviše neke prodavaonice mesa u privatnom sektoru bile su zatvorene. S tim u vezi obratili smo se poduzeću »Mesopromet« da nam dade objašnjenje zbog čega nema mesa: u dovoljnim količinama. Odgovorni faktori u tom poduzeću izjavili su da oni potrošače snabdijevaju s istim količinama kao i dosad. A što danas nema dovoljno mesar razlog leži u povećanoj potražnji, koja je uvjetovana pojačanim poljskim radovima i nestašicom stoke na stočnim pazarima., Međutim, sada- inja količine mesa s kojimai raspolaže spomenuto poduzeće nisu dovoljne da bi mogle momentano zadovoljiti sve potrošače u Šibeniku.
Nova pošiljka naranača
U Šibenik će uskoro stići pošiljka od 1 vagona španjolskih naranača, koje su mnogo bolje kvalitete od dosadašnjih iz Izraela. Cijena će im biti određena od direkcije za ishranu. Limuna zasad ima dosta po 260 dinara. Pošto su zalihe starog krumpira na Izmaku, slijedeći tjedan će mu porasti cijena* Za sada se još prodaje po 16 diđara. Prvi mladi krumpir se očekuje kroz petnaestak dana. Došlo je do sniženja cijena mladom i prošlogodišnjem grahu. Mladi grašak iz Trogira se prodaje po 150 dinara, a stari po 66 dinara. Očekuje se dalji pad cijena ovom artiklu. Jaja se prodaju po 16 do 20 dinara. Ilil i
Odgovor Električnog poduzeća
U »Šibenskom listu« od 9. travnja .o. g., br. 290. doslovno je objavljeno slijedeće: »Stojimo tako (niki naslonjeni na lumbrele šta se ispod nji činu lokve ka očigledni demant privrednomen planiranju našeg električnog poduzeća) i mislimo od . . . «.
Ovaj napis ponukao nas je da odgovorimo općenito uz obrazloženje gornjeg i na ranija pisanja u Istoimenom listu, ai koja su napisana bez ikakvog provjeravanja dotičnog materijala;
Ovo poduzeće je zapazilo da »Šibenski list« češće donosi članke u kojem je ono kritizirano zbog ovog lili onog.i Dalje je zapaženo da se u većini takvih članaka iskrivljuju činjenice, tj da redakcija prima članak bez provjeravanja.
Tako smo kritizirani zbog premaleno planirane proizvodnje e- Iektrične energije, na vrlo ironičan način. Autor članka nije upućen u način planiranja i ne poznaje uvjete koji su diktirali, donošenje plana.
Ostvarenje proizvodnje u 1957. god. bilo je 41.150 MWh. Ovakav prebačaj planirane proizvodnje u- slovila je izvanredno »mokra« godina, koju nitko nije mogao predvidjeti. Prošla godina bila je izvanredna u odnosu na dugi niz ranijih godina, te se radi toga smatra iznimnom. Kada je trebalo donijeti, plan za tekuću 1958. godinu predviđeno je daljnje ostvarenje od 39.000 '(MWh. Samo neupućenom može ovaj plan biti smiješan, kada se znade da istog donose stručna’ lica koja vode računa o statističkim podacima oborina; ostvarenja tokom proteklih godina a i o mogućnostima u granicama realnjh ostvarenja; Plani
ranje imade za cilj realne mogućnosti i redovno vremensko stanje u toku niza godina. U tom smislu poduzeće je uzelo za bazu srednje ostvarenje proizvodnje za razdoblje od 10 proteklih godina, što iznosi 36.000 MWh/god. Ovakva srednja vrijednost ostvarene proizvodnje, već je dokaz da je u proizvodnji bilo znatnih kolebanja zavisnih o oborinama u toku godine. Ipak na konačnom pretresu plana proizvodnje u Zagrebu na Zajednici elektroprivrednih poduzeća u odnosu na cijelu FNRJ, poduzeće je Išlo na plan kao i prošle godine uzimajući u obzir vjerojatnost da će isto ostvariti. Dakle, jedan sasvim normalan 1 realan sistem rada; Pa čemu onda komentari ? Bilo bi zato zgodni!je da’ se ubuduće autori članka zainteresiraju za tumačenja nejasnih podataka, e normalno bi bilo dal i sama redakcija tek provjerene podatke daje u štampu. Da se to uradilo, doznalo bi se da se rečertica u »Prijedlogu društvenog plana« NOK-a Šibenik za 1958. god. na str. 18, koja glasi: . . . što se predviđa da 1958. godinia ne će biti povoljna u oborinama kao što je bila 1957. godina«, ne odnosi na Električno poduzeće Šibenik 1 njegovo planiranje, već možda na planiranje HE Miljacke (ako lje uopće dostojan taj izraz s izvorom?).
Naša štampa služi prema našem mišljenju za pravilno obavještavanje naših čitalacal o dnevnim događajima. Smatramo, da člancima u kojima se kritizira pa! čak t f- smijava rad poduzeća a bez prethodnog provjeravanja materijala, nije mjesto u informativnom listu našeg kotara..
Napomena RedakcijeOvaj odgovor samo potvrđuje, da se napadnuta aluzija, koju
smo donijeli u našem listu od 9. IV. o. g„ osniva na činjenicama. Zato je bilo suvišno objavljivanje »odgovora«. Međutim, zbog događaja, koji su tome slijedili, a koji nam se u najmanju ruku čine neshvatljivim, smatrali smo potrebnim objaviti ne samo taj. odgovor, nego i pismo, koje smo od istog poduzeća, potpisano • od • .direktora u.z. ing. Nevena Milima, dobili 24. IV. p; g.
To pismo glasi:»Kako je Uo sada bilo slučajeva da ste i bez naših naloga obja
vljivali prigodne čestitke u svom listu, koje su bile plaćene, to Vas molimo da čestitku prigodom 1. maja ne objavljujete, jer smo istu poslali Uredništvu lista »Vjesnik« da ju objavi u svom listu.«
Ovo naknadno primljeno pismo, kojim nam se, zbog kritike iznesene u našem listu, otkazuje na tobože uljudan način izvjesna — po mišljenju sastavljača pisma — materijalna pomoć, samo po sebi govori o tome, kakvim se metodama neki ljudi u Električnom poduzeću misle boriti protiv društvene kritike. Naravno, da takove metode nemaju nikakove veze s odnosima, koji reba da se razvijaju u našem društvu.
Ali ne radi se samo o tome!U ovom drugom pismu tvrdi se, da je »Šibenski list« bez na
loga Električnog poduzeća objavljivao za njih prigodne čestitke, pa se izražava bojazan da to ne bismo učinili i ovoga puta. Ne «amo da je to prosta izmišljotina i metoda kojom se nikada nismo služili, nego je i za ovogodišnju prvomajsku čestitku direktor Električnog poduzeća, drug Milivoj Popović osobno potpisao 12. IV. o. g. zaključnicu br. 29, kojom naručuje prvomajsku čestitku!
Ipak, mi tu čestitku nismo odštampali, jer smo naprijed citirano pismo shvatili kao otkaz za objavljivanje te čestitke.,
A to da se u jednom poduzeću onaj koji zamjenjuje direktora ne pridržava obaveza koje je učinio direktor, 1 da direktor očito nije obaviješten o poslovima koje učini njegov zamjenik — doista je čudno, ali i potvrđuje preporuku koju nam se daje u »odgovoru« Električnog poduzeća, da je potrebno, prije nego se nešto napiše, provjeriti postoje li činjenice! To vrijedi, uostalom, za svakoga, ali 1 za one koji takove preporuke daju.
MATIČNI URED
Isplovili ,su iz luke brodovi »Ljubljana« sa teretom ječma za Italiju, »Nikola Tesla« nakon iskrcaj« manganove rude i talijanski brod »Silano« sa teretom pi- ritnog koncentrata za Italiju.
U luCi se nalaze američki brod »VVilliam H. Carruth« koji iskrcava teret pšenice iz SAD i engleski brod »Ramsay« koji ukrcava 10 hiljada tona kukuruza za englesku.
Očekuje se »Vojvodina« i »Pula« za ukrcaj raznog tereta za Sjevernu Evropu, talijanski brod »Concordia« za ukrcaj cinkovog koncentrata za Francusku i grčki brod »KyriakouLa« sa 3000 tona manganove rude iz Maroka.
PRIPREME ZA OPĆINSKU SMOTRU I DAN MLADOSTI
Centralno omladinsko kultumo- umjetničko društvo započelo je s obimnim pripremama za nastup na općinskoj smotri .i prigodom proslave Dana mladosti. Gotovo u svim sekcijama je veoma živo- Ta se aktivnost osobito osjeća u dramskoj i tamburaškoj sekciji. Društvo će prije nastupa na općinskoj smotri gostovati u Skradinu i Vodicama. (ID)
PRIREDBA 15-GODIŠNJICE BORBI NA SUTJESCI
Učenici I. osmogodišnje škole »Sime Matavulj« održali su svečanu priredbu povodom proslave 15-godišnjice borbi na Sutjesoi. Dramska, grupa izvela je Ćopiće- vu pripovijetku »Kurir pete čete«, dok je školski zbor otpjevao nekoliko pjesama jz NOB-e. (ID)
PRODAJE SE USELJIVA KUĆA U CENTRU GRADA, koja ima 3 sobe, kuhinju i magazin prikladan za> radionicu. Upitati: U- lica Pap Šilje br. TI.
PRODAJE SE KUĆA NA OBALI (-Sarajevska 7) u blizini buduće tržnice,. Zgrada ima dva velika stana, svaki s posebnim ulazom i velikom terasom. Jedan stan je na polukatu, a drugi na prvom katu s ovećim potkrovljem. Stanovi imaju kupaonicu r o- stale nusprostorije. U prizemlju su velike poslovne prostorije: peć podesnai za pekarnicu i magazin. Dolazi u obzir 1 zamjena s odgovarajućom zgradom u Zagrebu. Za informacije upitati u Ulici JNA -,I.
KROZ TJEDANNARODNO KAZALIŠTESrijeda, 7. V. — IV- KONCERT
U PRETPLATI — nastupaju Ve- ra Grozaj I Drago Bemardić- Početak u 20 sati;
Četvrtak, 8. V- — MOJA BEBA — predstava za đake. Početak u 18 sati-
Subota, 10. V. — MANDE — predstava za građanstvo. Početak u 20 sati.Nedjelja, 11. V- — GOSPODSKO DIJETE — predstava za građanstvo. Početak u 20 sati-
KINEMATOGRAEtTESLA: premijera domaćeg filma
— TUĐA ZEMLJA — Dodatak: Filmske novosti broj 17. (do 12- Jugoslavenska kinoteka prikazuje mađarski film — GIL BABA — (13—14. V )
SLOBODA: premijera francuskog filma — BEL AMI — (do 9. V-) Premijera jiugoslavensko-fran- cuskog filma — KAD LJUBAV DOĐE — (9—13. V )Premijera francuskog filma — PODZEMLJE PARIZA — 14. do 18. V.)
DEŽURNE LJEKARNEDo 10. V. — I. narodna — Ulica
Božidara Petranovjća;Od 11., - 14. V. •— II. narodna — ulica Bratstva i jedinstva.
ROĐENIMilivoj, sin Petra: i Zorke Čolo-
vić; Mladenka, kći Marka i Mati je Papak; Paško, sin Jose i Nevenke Šarić; Vinko, sin Branimira i Jele Vujić; Šime, sin Ante i Marice Tomin; Jerka, kći: Ante i Jerke Perković; Jerko, sin Stipe i Marije Jurić; Josip, sin Ante I Darije Juras; Danira, kči Mile i Ane Mm- dže; Mira, kći Miroslava i Anđeli je Kovačić; Marinko, sin Martina i Ane Petković; Jadranka, kči I- vana i Mare Perković; Sineva, kći Jakova i Danice Bakula; Neven, sin Jakova i Danice Bakula; Ve- dran, sin Miloša i Elizabete La-i pov-Padovan; Neven, sin Paška i Slavke Bušac; Vicko, sin Ante I Tonke SLaivicai; Karmela, kći Jere i Jele Čvrljak; Jasminka, kći Ante i Radojke Jelovčić; Darinka, kći Josipa i Anđelke Zorić; Mira, kći Paška i Stane Marčić; Tonči, sin Ante I Blažinke Pivac i Vesela, kći Ivana i Anđe Copić.
VJENČANIRadovčić Ante, stolar — Lakoš
Lidia, domaćica; Popović Lazar, građevinski tehničar — Acalin Srećka, Službenik 1 Rasta Stevo, stolar — Grković Anka, domaćica*
UMRLIVunić Ivan pk. Ivana; star 32
godine; Čubrić Vesna Marijanova, stara 2 god.; Grubelić Marko pk. Markijola, star 73 god, i Čobanov Jurka pk. Ante, stara 67 god.
Strana 4car« Srijeda. 7, svibnja 1958.
S P O R T I. nogom etna zo n sk a liga
L o š a t a k t i k a,,Šibenik“ -„Ja d ra n “
2:2 (1: 2)Igralište »Rade Končar«. Vrije
me lijepo- Teren dobar- Strijelci: Tedling u 22. i 70. (11 m) za »Šibenik«, a Županov u 27- i 32- minuti za »Jadran«. Gledalaca: 1500. Sudac Šitić iz Splita dobar- Pomoćni suci Bolanča ii Knez (Šibenik)-
» Š i b e n i k : Miloševski, Cvita- nović, Jelenković Šupe, Iljadica,
Egzibicija stolnog- tenisa
U nedjelju1 * * * 5 * * * * lo, navečer u Narodnom kazalištu pred iprepunim gledalištem održana je egzibicijia stolnog tenisa- Sudjelovali su stolnotenisači svjetske klase Englez Richard Bergmann, peterostruki prvak svijeta i deset puta šampion Engleske, zatim Japanac Norikazu Fu- djlii, bivši prvak svijeta, naš poznati stolnotenisač Žarko Dolinar i' ŠIme Gulili, član STK »Šibenik« i dvostruki prvak Dalmacije.
Početak ove priredbe, koja je oduševila brojne gledaoce i dobrom organizacijom i lijepom i- grom, otvoren je susretom mladih članova STK »Šibenik« Šperande i Vajsenbergera- Pobijedio je Špe- randa sa 21:6. Zatim je Fludjli svladao Mudronju sa 21:6, a Bergmann Maržlića sa 21:15-
U glavnom susretu, koji je održan po Daviš cup sitemu, Bergmann i Fudjii pobijedili! su Doli- nara i Gulina sa 5:0. Pojedinačni rezultati: Fudjii — Gulin 21:9, 21:7, Bergmann — Dolinar 19:21, 21;18, 21:18, Bergmann, Fudjii — Dolinar, Gulin 21:12, 21:19, Bergma n n — Gulin 21:11, 21:14, Fudjii — Dolinar 21:12, 21:17- Ovo dva posljednja susreta bila su ujedno i najinteresantnija.
Na kraju priredbe u egzibrcio- nom susretu sastali su se Bergmann — Fudjii. Poslije interesantne i uzbudljive igre pobijedio je Bergmann sa 2:1 (18:21.. 21:13,23:21). gam
Nakon što su od strane organizatora STK »Šibenik« gostima predane spomen plakete, Dolinar, Fudjii ii Bergmann toplim riječima pozdravili su gledaoce i izrazili zahvalnost na izvanrednom prijemu i odličnoj organizaciji, koju je proveo stolnoteniski klub »Šibenik«- Nastup poznatih stolnotenisača u našem gradu pokazao je da
se ovakve i slične sportske priredbe mogu češće organizirati To je najbolje potvrdilo veliko zanimanje građana i tri puna sata ugodne razonode dugo će ostati u sjećanju posjetilaca- (J)
OBADI J E f 77Na cesti IV. reda Meter/ze -
Dubrava - Danilo od kim. 0 + 000 do kim. 0 + 800 sa danom 5. V. 1958. godine obustavlja se cjelokupan saobraćaj radi asfaltiranja ovog dijela ceste do završenja radova. Do dovršenja ovih radova saobraćaj će se vršiti zia sela Dubravu, Bi- ranj i Danilo Gornje preko Vr- polja i Bedrice.
Tambača, Zambata, Luštiica, Ivan- čić, Tedling, Stošić.
» J a d r a n « : Lovrić, Radanović, Gemić, Bošnjak, Pocmja, Lukšić, Solđo.Bubak, Kesić, Županov, Đu_ bić.
U nedjeljnom prvenstvenom susretu dalmatinskih zonskih ligaša ekipa »Šibenika« morala se zadovoljiti neriješenim rezultatom- Odluka je već pala u prvom dijelu igre, kada su domaći uslijed neopreznosti svoje obrane dozvolili protivniku da pođe kući sa jednim osvojenim bodom, koji oni nisu planirali. Malo je trebalo pa da »Šibenik« prepusti oba boda bar- benijim »Jadranašima«, koji su kroz čitavi tok utakmice igrali defenzivno, čak s osam igrača u o- obrani- Međutim, zbog razrijeđene i veoma slabe obrane »Šibenika« oni su u nekoliko navrata predstavljali veliku opasnost za vrata Miloševskog, koji nije kriv za primljene zgoditke. »Šibenik« je bio bolji tim. Imao je stalnu terensku premoć, koja se odrazila i u udarcima s ugla- Dok su domaći pucali 16 puta s ugla, dotle su gosti to izveli svega jedamput. Gotovo veći dio susreta protekao je pred vratima »Jadrana«, koji su se- žilavo, ali sa dosta uspjeha branili. Rezultat od 2:2 je ipak realan, mada su domaći imali više povoljnih prilika da zatresu mre-
Podsavezna ligaRUDAR — NAPRIJED 2:0 (1:0)U prvenstvenoj nogometnoj u-
takmici »Rudar« je na svom terenu pobijedio »Naprijeda« iz Visa sa 2:0. Zgoditke su postigli Mi- leta ii Tomić I. Sudio je Fonić iz Splita dobro.
DALMATINAC - RUDAR 12:0Igralište »Hajduka«. Gledalaca
oko 1200. Vrijeme sunčano. Strijela ci: Kliškić 5, Krstuiović 3, Bako- tić, Ferić, Kazinotl i Perlain.
Sudac Leo Lemešić.Ove subote »Rudar« je gostovao
u Splitu, gdje je odigrao prvenstvenu nogometnu utakmicu sa domaćim »Dalmatincem«. Nakon bolje i zrelije igre domaći su nanijeli »Rudaru« katastrofalni poraz 12:0 (8:0). Serija zgoditaka započela je od prvog sučevog zvižduka, tako da je već u petoj minuti igre rezultat Jbio 4:0. »Rudar« je pružio slab 6tpor vodećem timu dalmatinske lige i kroz čitavo vrijeme igrao je podređenu ulogu. U sasvim slabom timu »Ru- dara« donekle su zadovoljili Ra- mljak i Čosić, dok je najslabija, bila obrana na čelu s golmanom, koji snosi krivicu za nekoliko golo va. U domaćoj momčadi sve linije su dobro funkcionirale, a najbolji na terenu bio je Kazinoti. Uz njega treba istaknuti centarfora Kliškića, koji je posigao 5 zgoditaka.
TAKMIČENJE STRELJAČKIH DRUŽINA KNIN — SIVERIĆ
Na streljačkom poligonu u Kninu, održano je 3. maja takmičenje u gađanju vojničkom puškom između streljačke družine »Boško Žunić« iz Knina i streljačke družine »Rudara« iz Sivenća. Svaka družina je nastupila Se dvije ekipe. U ovom susretu pobijedile su obe ekipe iz Knina.. U susretu prvih ekipa |Kninjani su pobijedili s velikom razlikom u krugovima.
žu- Međutim, da do toga nije došlo najveća krivnja leži iu neefikasnosti navalnog reda, a dobrim dijelom zasluga je i protivničkog vratara koji je izvanredno branio. Gostima je zamjeriti što su naročito u drugom poluvremenu igrali na momente i grubo, tako da ih je sudac nekoliko puta opominjao. Najbolje pojedince imao je »Šibenik« u Stošiću, Tedlingu i Jelen- koviću, a gosti u Lovriću i Županovu- (J-)
,Trešnjevka‘ -,Šibenik‘ 0:2 (0: 1)
U okviru1 XXIII. kola I- zone 1- maja odigrana je u Zagrebu prvenstvene nogometna utakmica Između »Trešnjevke« i »Šibenika«- Pobijedio je »Šibenik« sa 2:0, zgo- dicima Zambate i Šuipe- Pred oko 2500 gledalaca susret je dobro vodio Gvarđijančić jz Ljubljane.
Ekipa »Šibenika« je tokom, čitave utakmice bila bolja, tako da pobjeda ni jednog časa nije dolazila u pitanje- Rezultat je mogao biti I veći prema šansama koje su imali gosti, naročito u drugom so_ luvremenu- Kod »Šibenika« su se istakli dobrom 'igrom Luštica 'i Tedling u navali, a Miloševski i Jelenković u obranli.
REZULTATI XXIII. KOLAJadran - Rijeka 1:4, Ljubljana' -
Varteks 3:1, Uljanik - Odred 0:1, Orijent - Metalac 0:1, Segesta - Branik 2:0, Trešnjevka - Šibenik 0:2, Lokomotiva - Elektrostroj 0 :0.
REZULTATI XXIV. KOLARijekai - Segesta 9:1, Branik -
Orijent 6:1, Odred - Lokomotiva 3:1, Varteks - Trešnjevka 3:1, Šibenik- - Jadran 2:2, Metalac - U- ljanik 1:0, Eiektrostroj - Ljubijat- na 4:3.
TABLICARijekai 24 19 2 3 65:15 40Lokomotiva 23 16 4 3 53:19 36Trešnjevkai 24 14 2 8 37:25 30Varteks 24 12 4 8 45:34 28Branik 23 13 1 9 53:37 27Šibenik 24 11 4 9 39:31 26Eiektrostroj 24 10 6 8 41:36 26Odred 24 12 2 10 34:28 26Segesta 24 9 3 12 31:50 21Ljubljana 23 9 1 13 41:48 19Metalac 23 6 4 13 28:46 16Uljanik 24 6 2 16 26:57 14Orijent 24 5 3 16 24:55 13Jadran 24 2 6 16 20:56 10
PAROVI XXV. KOLAŠibenik — Rijeka (0:2), Jadran
— Varteks 1:3, Trešnjevka — E- lektrostroj (1:3), Ljubljana — O- dred (0:2), Lokomotiva — Metalac (1:1), Uljanik — Branik (3:5), Orijent — Segesta (1:3).
------------ r
Prvenstvo podmlatka S N P -aŠIBENIK — TROGLAV 5:2
U utakmici za prvenstvo podmlatka SNP-a u Divnu su se sastavi domačii »Troglav« i»Šibenik«- Pobijedio je »Šibenik« sa 5:2 (5:0)- Zgoditke su postigli za »Šibenik« Orošnjak i Bakotić po 2 i Lasan, a za domaće srednji napadač. Gledalaca oko 500. Sudio je F- Lemešić iz Splita-
Juniori »Šibenika« su u prvim napadima na vrata domaćih odlučili susretom. Do 7- minute gosti
Zanatska komora kotara Šibenik održat će redovnu godišnju Skupštinu 11. V. o. g. u 8 sati u dvorani Društvenog doma.
Ovime se pozivaju sva lica rođena 1908. godine, a borave na teritoriju grada i okolice, da se povodom proslave 50 godišnjice života obrate i u obućarskoj radionici Jakova Parata, gdje će dobiti potrebne informacije.
Inicijativni odbor
» Š I B E N S K I L I S T «organ Socijalističkog saveza radnog naroda kotara Šibenik Uređuje redakcijski kolegij
DINARA - TIM GARNIZONA 11:3U nizu sportskih priredbi, koje
su u Kninu održane u okviru Prvomajskih praznika, odigrana je tradicionalna prvomajska nogometna utakmica između NK »Dinare« i tima Garnizona. Utakmica je obilovala uzbudljivim momentima!. Pobijedili su igrači »Dina- re« s 11:3 (7:0).
GRACAC - PAVASOVIĆ 4:3U prijateljskom nogometnom
susretu, koji je odigran u Gračacu, općine Skradin između ekipa Gračaca i Pavasovića pobijedili su domaći sa 4:3. Iako su gosti vodili sai 3:1, oni su do kraja utakmice popustili i dozvolili protivniku da ga pobijedi sa 4:3.
Glavni i odgovorni urednik: N i k o l a B e g o
Uredništvo: Šibenik — Ulica Jelke Bučić 5 — Tel. br. 5-62
Tekući račun: Komunalna banka Šibenik broj 47-KB-15-Ž-182
Rukopisi se ne vraćajuPretplata za tri mjeseca 130, za pola godine 260, a jednu
godinu 520 Din.Tiaak: »ŠTAMPA« - Šibenik
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA MURTER
u likvidaciji
P R O D A J EAgregat »Disel« OM komplet 55 KW 800 okrimin uz vrlo pristupačnu cijenu. Svi zainteresirani neka se prijlave na gornju adresu pri NO-u općine Tijesno. Rok prijave je zaključno do 31.
maja 1958j
su vodili sa 3:0. Do odlaska na odmor »Šibenik« je imao terensku ipremoć, koju je izrazio sa još dva zgoditka- U nastavku »Šibenik« je zadovoljan podignutim rezultatom dozvolio protivniku da smanji rezultat na 5:2- U tom dijelu mladići »Šibenika« predveli su pravu egzibicionu igru kojoj: su domaći parirali oštrinom, koju je sudac tolerirao. Posljednjih deset minuta vratar Ivić učinio je dvije grije- ške, tako da je »Troglav« na lak način postigao dva zgoditka. Kod »Šibenika« se isticao čitav navalni red, a u obrani su zadovoljili Mi- kulandra- i Matov- (SM)
U IV. kolu postignuti su ovi rezultati: Troglav - Šibenik 2:5, Hajduk - Split 2:0.
U V. kolu sastaju se Split - Šibenik i Hajduk - Troglav.
TABLICAHajduk 4 3 0 1 8:4 6Šibenik 4 2 1 1 16:7 5Split 4 2 0 2 12:11 4Troglav 4 0 1 3 4:12 1
SUSRET U ŠAHUU čast 1. maja održan je ša
hovski susret na 10 ploča između reprezentacije Radničke sportske djelatnosti i Garnizona JNA. Susret je završio 9,5:1,5 u korist reprezentacije Radničke sportske1 djelatnosti, (ž)
Z A N I M L J I V O S T l i l Z S T R A N E ' Š T A M P ETEŽAK »GRIJEŠNIK« .
Ronald Heg (Ronald Hagg) iz Dip Rivera (Deep River), u Sjedinjenim Američkim Državama, proglašen je krivim i k'ažnjen globom od 50 dolara zbog toga što je, ugledavši jednog fazana na lijevoj strani autostrade, naglo skrenuo s propisane desne strane i svojim automobilom pregazio pticu. Sudi ja je presudu obrazložio time, što je nabrojao četiri Heg ova prestupa izvršena tim jednim aktom:
1. Upotrebio je Za lov motorno vozilo, što je u Americi zakonom zabranjeno.
2. Fazana je usmrtio u vrijeme lovostaja'.
3,. Lovio je u nedjelju, što je također zakonom zabranjeno.
4. Skrenuo je na lijevu stranu ceste, što predstavlja kršenje saobraćajnih propisat
TUŽIO OPĆINU ZBOG DUHOVAOpćinska uprava engleskog gra
da Pembruka (Pembroke) našla se nedavno na optuženičkoj klupi. Tužio ju je jedan građanin Pembruka, i to zbog toga što mu je dodijelila stan u kome ima — duhova'. Kad se uselio, kaže on u svojoj tužbi, već prve noći zakucao mu je netko na prozor. Kad je pogledao, spazio je jednu ženu odjevenu u bijelo platno, koja ga je gledala1 strašnim, ledenim pogledom. To se ponovilo i slijedeće noći. ai usto »netko« mu je u- gasio svijeću koju je držao u ruci. On je tada stao da bježi, ali je pao niz stepenice i pri tome dobio potres mozga. Glavna točka optužbe glasi da mu je općina dodijelila kuću u kojoj obitava duh žene u bijelom, da joj je to bilo poznato, ali da njega o tome uopće nije Obavijestila. , Zahtije
vao je oštetu u novcu. Najljepše u ćitavoj ovoj priči je to da je sud udovoljio njegovom zahtjevu i osudio općinu na plaćanje odštete, što je čitava engleska štampa jednoglasno pozdravila!
•PRESTUPNIK - ŠALJIVDŽIJA
Policijski službenici grada Vi- oite (VVichita) u američkoj saveznoj državi Kanzasu, bili su nedavno, svi odreda, naizmjenično blijedi od bijesa i crveni od stida. Naime, oni su satima gonili jednog kradljivca automobila koji se dočepao — ništa manje — policijskih kolal s ugrađenom otpremnom radio stanicom i s ogromnim zadovoljstvom slao! svojim gonii- očima' potsmješljive' poruke: »Dođite 1 uhvatite me — ako možete«, (SS) !
BRATSTVO . . .Nedavno je u francuskom gra
diću Anoneju (Annonay), umro st'ari, dugogodišnji poštar Luj Ga- njer (Louis Gagnaire). Poslije njegove sahrane, u njegovom stanu nađen je jedan pun sanduk neisporučenih poreskih pismenih o- pomena i protestirani!) mjenica. Stari poštar, inače veoma savjestan službenik, želio je da poštedi svoje sugrađane »neprijatnih pisama« pai im ih zato nije ni predavao.
•MLAD STARAC
Sedamdesetčetvorogodišnji Vord- vil (Wardwill) i sedamdesetšesto- godiišnji Herbert Benzing (Herbert Benzing) iz Ročestra. (Rochester) u Engleskoj, došli su jednog dana početkom marta mjeseca ove godine, da svom bratu Džozefu (Joseph) čestitaju devedeseti rođendan, Ali, na rođendansku svečanost i sječenje tradicionalnog rođendanskog kolača morali su da čekaju sve do uveče zbog toga što njihov četvrti brat, osamde- setšestogodišnji Albert, nije mogao tog dana, zbog nekih hitnih isporuka, da izostane od posla u tvornici u kojoj radi od svoje 18- te godine.
•umjesto P rim jera ,'za ugled
U španjolskom gradu Miranda de Ebro (Miranda de Ebro), direktor jedne srednje škole izdao je naredbu da se ulazna školska vrata imaju svakog dana zaključati u devet sati. Ova mjera trebala je da posluži kao neka vrsta lekcije iz školske discipline onim đacima-, a tih je izgleda u njegovoj školi bilo prilično, koji zaka- šnjavaju na satove. Međutim, već poslije dva danal bio je prinuđen da povuče ovu naredbu jer se pedeset posto nastavnika, dolazeći na časove, također našlo pred zai- ključanim vratima . . ,
•- MOŽE I U MRAKU
Na oglasnoj tabli jedne gimna- zije u Minhenu moglo se početkom ove zime pročitati slijedeće saopćenje:
»Za predstojeće zimske mjesece za potrošnju vode i struje stavljeno nam je nai raspolaganje 500 maraka mjesečno. U novembru mjesecu potrošili smo 980 maraka'. Zbog toga) sam primoran da naredim da se u svim učionicama svjetlost ima paliti' samo onda, kad je to neophodno za nastavu. Usmena nastava koja ne zahtijeva i upotrebu table može se održavati i u polumraku, bez paljenja svijetla. Direktor«
Ranjen iz lovačke puške
Prošlog tjedna u Virpoljui je ranjen iz lovačke puške 24-godišnji Viče Jelić Krstin, rodom 'iz Vr- polja, zaposlen u TLM »Boris Ki- drič«. Prema njegovom pričanju njega je iz zasjede pogodio 48-go- dišnji Joso Ban p. Jakova, rodom iz istog sela.
Obojica su se kritične večeri nalazili u seoskoj gostionici. Kad je htio poći kući. Viče Jelić je odlučio otpratiti jednog svog susjeda koji se nalazio u pijanom stanju- Na povratku prošao je pokraj kuće Jose Bana. Kada se približio njegovoj kući, koja se ’ nalazi tik uz cestu, najednom je iza ograde opazio Josu Bana sa puškom uperenom prema njemu. Grm ga je izgledao, opaljen je h'itac i sačma ga je pogodila s desne strane, naročito duž desne ruke- Viče Jelić je odmah, držeći se za ruku, pobjegao kući ii ne znajući za razlog takvog čina. Putem je, a i kasnije dok su stigla kola prve pomoći. iz Šibenika, mnogo iskrvario. Ipak njegov život je van opasnosti- Joso Ban stavljen je u pritvor. U toku je istraga.
M a l i s a v j e t iDIJETE ODGAJAJTE, DA IMA
POVJERENJE PREMA LJEKARUČesto ljekar ne može da pre
gleda dijete zbog vriska malog pa- oijenta. A roditelji plaše djecu: »Čekaj samo, sad ćemo zvati doktora«. Zato dijete nemaj povjerenja u ljekara i ne dozvoljava da ga ovaj pregledava. Kad mu treba dati injekciju ljekar naiiilazl _na velike poteškoće. Obično se oko mališana okupi cijela porodica, baba, djed, tetkai i stričevi, koji dijete još više u-nemiravaju. Obećavaju mu sve moguće, alg ni to ne pomaže.
Međutim, dijete treba u Ijekaru da vidi prijatelja; koji, dolazi da mu pomogne, i olakša, bolove, a ne neko strašilo. Iako pomoć katkad prouzrokuje bolove, potrebno je djetetu objasniti dal to tako morai da bude. I najmanje dijete, razumjet će kada vidi da se i odrasli ponašaju prema ovakvom pregledu kao prema nečem sasvim prirodnom.
Razumije se da se svako dijete ne može umiriti na ovaj način. Pogotovo osjetljivo dijete ili ono koje već zna šta znači ljekarska intejrvenoi'jai, praćenai bolovima!, Ali, u svakom slučaju, mirnoća roditelja uticat će na njegai povoljnije nego nepotrebno kukanje, žaljenje djeteta, koje je svim tim stvarima toliko zaplašeno i još više se plašil
U bolnici se takvo dijete najr prije umiri i prestane se bojati ljekara; ako se odstrani uticaj roditelja, koji svojim postupkom prouzrokuju strah i nepovjerenje prema Ijekaru.
Roditelji treba dai dijete pripreme i objasne da ljekar dolazi kao prijatelj, koji će mu pomoći i spriječiti bolove. Školska djeca treba od kuće u školu da donesu takav odgoj, tj. da' pristanu rado na ljekarski pregled prilikom pel- covanja da se ponašaju kao što već dolikuje školskom učeniku.
KAKO ODRŽAVATI NAMJEŠTAJ OD TRSKE?
U kući' se nađe neki predmet od trske: korpa za rublje, mala stolica bez naslona i td. Kako njegovati ove predmete? Bajcovanai i bojena trska čiste se i peru isto kao bojen i bajcovan drveni namještaj.
Sa naftiještajem od prirodne tr ske sasvim se drukčije postupa, Kad je prljav, izriba se sitnim zagrijanim pijeskom. Pojedina, prljava mjesta trljaju se »šmirgl- papirom«.. A mnoga zaprljana mjesta- su obično 1 nasloni.
Namještaj od trske može se i prati sa toplom vodom kojoj se doda kuhinjske soli, ako trska nije mnogo prljava. Inače treba napraviti rastvor od vode i amonijaka i time namještaj ribati ai zatim isprati čistom vodom. Oprani namještaj stavite da se suši.
Požutjjslpm namještaju od t r ske povratit ćete bijelu boju ako ga premažete oksigenom razbla- ženom vodom, ili, još dok, je vlažan od pranja, posuti ga. sumpornim praškom pa onda osušen prašak skinuti četkom. Star i ružan namještaj od trske preporučljivo je obojiti.
Namještaj od trske koji stalno stoji na balkonu ili vrtu, treba o- bojiti.
(Sedma sila)
K r i ž a l j k aVODORAVNO: 1. nit, konac, 4.
vrsta pjesme, 7. kemijski simbol za rutenij, 8. PRAZNIK RADA, 14. lična zamjenica, 15. kratica za nekad UDRUŽENE RADNIČKE SINDIKATE, 17. nasrtaj, 18. početak kraja, 19. kemijski simbol za ra>- dij, 21. prepečen (prov.). 22, kratica za slično, 23. govor ekavski, 26. narodi koji obitavaju na vje
čitom snijegu i ledu, 29. ijne Fin- cia, 30. potrepštine, 32. vrsta voćne prerađevine, 33. niječni veznik, 34. grad u USA u kojem se održao štrajk, u povodu kojega se slavi praznik rada, 36. kemijski simbol za lantan, 37. jednaki, 39, vladarski naslov,. 40. oruđe, fZ , jedna od! elektroda, 43. tražiti, pronalaziti.
1 2 i 4 5 6
7 m 8 9 . 10 u 12 13 ■ 14
15 16 a 17 ■ 18
m 19 20 H 21 BI 22 ■23 24 25
B I26 27 28
29 H 30 31 ■ 32
33 H 34 35 ■ 36
37 38 ■ 39 | ■ 40 41
42 m 1rOKOMITO: 1, radnik, 2. Indu
strijski centar u Z. Njemačkoj(fen.) 3. kratica za) »Komunistička partija«, 4. uzvik dozivanja,5. narodno muško ime, 6. strukovna udruženja, 9. kratica za »račun«, 10. prevarant, 11. skraćenomuško ime, 12. sudionici u mračnim poslovima, 13. konj u nar. pjesmi, 16. žmarci, 18. mjesto ne-
Rješenje križaljke Iz prošlog broja: VODORAVNO: 1. strojobravar, 11. Ika, 12, Anita; 13. Hai, 15.lo, 16. Ada, 17.-' ime, 19. KD, o, 20. di. p, 22. si, e, 23, vv, 25. dinamit, 28. Ba; 29. 'Neda, 31, pka.
daleko Splita, 20. kemijski simbol za helij, 22. kratica za sportski 'klub, 24. propeler, 25. uzdah, 27. tepih, prostirač, 28. naš otok u gornjem Jadranu, 31. grube seljačke suknje, 34. sav, potpun, 35. dvorac u Epsemu, 38. dva jednaka konsonanta, 41. nota iz soimiza- cije.32, idol, 34. idi, 35., sutra, 37. ari, 38. krotak, 40. Adonis, 42, orijentalist.
Inicijali okomito: 9. A (ram) H (acaturijan), (J.V.)