5 / 20137474

Pore

zi Milivoj Friganović, mag. oec.

Oporezivanje PDV-om prodaje dobara na daljinu unutar EUDanom 1. srpnja 2013. Republika Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije zbog čega mora novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost uskladiti s pravnom stečevinom EU. To znači da mora Direktivu Vijeća 2006./112/EZ (od 28. studenog 2006.) o zajedničkom sustavu PDV-a „ugraditi“ u hrvatski novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost. U vrijeme pisanja ovog članka (travanj 2013.), zaključkom Hrvatskog sabora je prihvaćen Prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost - prvo čitanje (u daljnjem tekstu. Prijedlog Zakona) na kojemu se i bazira ovaj članak (uz naravno Direktivu Vijeća 2006./112/EZ). Prodaja na daljinu je sve aktualnija u svijetu te ima specifično mjesto u isporukama dobara i stjecanja dobara unutar EU. U ovome članku detaljnije se pojašnjava oporezivanje PDV-om pridaje dobara na daljinu unutar EU.

Pojam „prodaja na daljinu“ (engl. distance selling ili distance sales) je kao pojam uvriježen u praksi iako se nigdje kao takav ne spominje u propisima o PDV-u. Pod isporukom dobara na daljinu (prodajom na daljinu) podrazumijeva se da isporučitelj sam (npr. vlastitim vozilom) ili neka druga osoba po njegovom nalogu (npr. pošta) otprema dobra u drugu državu ugovornicu kupcima koji nisu obveznici PDV-a, odno-sno koji se u smislu PDV-a smatraju krajnjim potrošačima. O prodaji na daljinu se ne radi kada kupac sam (krajnji potrošač) kupi i preuz-me robu u drugoj državi članici i otpremi je u svoju državu članicu.

Način utvrđivanja mjesta isporuke dobara kod prodaje dobara na daljinu (to je mjesto tj. država članica EU u kojoj se plaća PDV-e) propisan je člancima 33. i 34. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosno člankom 13. Prijedloga Zakona.

O isporukama dobara (na daljinu) unutar EU se radi samo onda ako isporučitelji dobara-porezni obveznici imaju sjedište u jednoj državi članici EU-a i prodaju dobra kupcima koji imaju sjedište u drugoj državi članici EU-a i to samo krajnjim potrošačima u smislu propisa o PDV- u i to: pravnim osobama koje nisu porezni obveznici (tijela dr-žavne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima kada ne obavljaju djelatnost za koje ih se smatra obveznicima PDV-a), „mali porezni obveznici“ (nisu u sustavu PDV-a), poduzetnici koji obavljaju isključivo isporuke dobara ili usluga za koje nije dopušten

odbitak PDV-a (pretporeza) te bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije porezni obveznik.

O tome da li su isporučitelji dobara prešli ili ne prag isporuke (ili su se opredijelili za oporezivanje ukupnih vlastitih prodaja na dalji-nu u drugoj državi članici EU) odnosno o tome da li su kupci prešli prag stjecanja (ili su se sami opredijelili za plaćanje PDV-a na ukupna vlastita stjecanja unutar EU) ovisi mjesto isporuke tih dobara (to je mjesto u kojoj državi članici treba platiti PDV-e). Prag stjecanja za RH-a iznosi 77.000,00 kuna a prag isporuke 270.000,00 kuna.

Ovdje treba napomenuti da se prag stjecanja ne odnosi na fizičke osobe-građane (krajnje potrošače) a niti na uobičajene i redovne isporuke poduzetnika-poreznog obveznika iz jedne države članice EU poduzetniku-poreznom obvezniku iz druge države članice jer se u tom slučaju takve isporuke pod određenim uvjetima (mora doći do stvarne isporuke dobara, primatelj isporuke mora dostaviti isporu-čitelju ispravan PDV-e identifikacijski broj i sl.) oslobođene plaćanja PDV-a u državi članici isporučitelja a oporezive u državi članici podu-zetnika-poreznog obveznika kao stjecanje dobara unutar EU.

O svemu ovome čitajte u nastavku.

1. Pojam prodaje na daljinuProdaja na daljinu (engl. distance selling ili distance sales) je oblik

prodaje gdje se dobra ili usluge nude potencijalnim kupcima pre-

755 / 2013 75

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

ko sredstava za daljinsku komunikaciju, narudžbe se takoder vrše posredstvom tih sredstava, dok se dostava obavlja preko pošte ili nekim drugim načinom (primjerice, dostavom vlastitim vozilima ukoliko trgovačko poduzeće raspolaže njima).

O prodaji na daljinu se ne radi kada kupac sam preuzima dobra od isporučitelja u drugoj državi i sam ih otprema u svoju državu.

Prema članku 36. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 79/07, 125/07 - ispravak, 75/09 - Zakon o potrošačkom kredi-tiranju, 79/09, 89/09 - ispravak, 133/09 - Zakon o platnom prome-tu i 78/12) ugovor na daljinu je ugovor sklopljen između trgovca i potrošača u okviru organizirane prodaje proizvoda ili organiziranog obavljanja usluga trgovca koji za potrebe sklapanja takvih ugovora isključivo koristi jedno ili više sredstava daljinske komunikacije.

Sredstva daljinske komunikacije su ona sredstva koja su po-godna za sklapanje ugovora između trgovca i potrošača bez isto-dobne fizičke nazočnosti trgovca i potrošača na jednome mjestu. Sredstva daljinske komunikacije, među ostalim, su: adresirani i ne-adresirani tiskani materijali, standardna pisma i dopisnice, tiskana promidžbena poruka s narudžbenicom, katalog, telefon s ljudskim posredovanjem i bez njega, radio, videofon, videotekst, telefaks ure-đaj, televizija, internet i elektronička pošta.

Zakon o zaštiti potrošača je usklađen s Direktivom 97/7/EC Eu-ropskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. godine o zaštiti potrošača pri sklapanju ugovora na daljinu.

Oblici prodaje na daljinu su: � TV prodaja - televizijska prodaja je prodaja pri kojoj se putem

televizije nude određeni prehrambeni i neprehrambeni proi-zvodi. Prilikom sklapanja ugovora između kupaca i prodavača nema fizičkog kontakta, već se prodaja obavlja pozivom kupca na određeni telefonski broj prikazan na TV ekranu.

� prodaja preko telefona - prodaja putem telefona je prodaja po-nuđene robe bez izravnog kontakta između prodavača i kupca.

� prodaja preko Interneta - internet trgovina je oblik elektro-ničkog poslovanja koji se ostvaruje na način da se različiti asortiman proizvoda i usluga nudi i naručuje putem Interneta. kupoprodajni ugovor se sklapa putem interneta (na daljinu) a plaćanje može biti putem interneta (on line) ili klasičnim pu-tem (gotovina, kartice).

Temeljni propisi koji se odnose na prodaju putem interneta su: � Zakon o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 96/08,

116/08, 76/09 - OUSRH i 114/11)- uređuju se uvjeti za obav-ljanje djelatnosti trgovine na domaćem tržištu, uvjeti za obav-ljanje trgovine s inozemstvom, zaštitne mjere pri uvozu i izvo-zu, mjere ograničavanja obavljanja trgovine, radno vrijeme u djelatnosti trgovine, mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor i upravne mjere koji uređuje područje trgovine,

� Zakon o zaštiti potrošača – uređuje se zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblici-ma stjecanja proizvoda i usluga na tržištu i to: pravo na zaštitu gospodarskih interesa potrošača, pravo na zaštitu od opasno-sti za život, zdravlje i imovinu, pravo na pravnu zaštitu potro-šača, pravo na informiranje i edukaciju potrošača, pravo na udruživanje potrošača u svrhu zaštite njihovih interesa, pravo na predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika po-trošača u radu tijela koja rješavaju pitanja od njihova interesa.

� Zakon o elektroničkoj trgovini („Narodne novine“, broj 173/03, 67/08, 36/09 i 130/11) - uređuje se pružanje usluga informacij skog društva, odgovornost davatelja usluga infor-macijskog društ va, te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektroničkom obliku.

� Zakon o elektroničkom potpisu (Narodne novine“, broj 10/02 i 80/08) – uređuje se pravo fizičkih i pravnih osoba na uporabu elektroničkog potpisa u upravnim, sudskim i drugim postup-cima, poslovnim i drugim radnjama te prava, obveze i odgo-vornosti fizičkih i pravnih osoba u svezi s davanjem usluga certificiranja elektroničkog potpisa ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

� prodaja preko kataloga - prodaja putem kataloga uključu-je prodaju trgovačke robe koristeći katalog kao sredstvo za ponudu robe i stjecanje kupaca. Asortiman mogu sačinjavati prehrambeni i neprehrambeni proizvodi.

Glavni oblici kataloške prodaje su: � putem pošte, prodavatelj šalje katalog mogućim kupcima

i upoznaje ih s uvjetima prodaje dok se naručena roba šalje kupcu poštom ili drukčije,

� putem oglasa u tiskovinama, kupci ako reagiraju na oglas mogu naručiti robu pisanim putem ili telefonom,

� izravna prodaja (ponuda) poštom na način da prodavatelj mo-gućim kupcima šalje pisma, letke.

2. Predmet oporezivanjaPrema članku 4. Prijedloga Zakona utvrđeno je da su predmet

oporezivanja PDV-om sljedeće transakcije: � isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni

obveznik koji djeluje kao takav (čl. 7. Prijedloga Zakona, čl. 14. do 19. Direktive),

� stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu oba-vi uz naknadu (čl. 9. Prijedloga Zakona, čl. 20. do 23. Direkti-ve),

� obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav (čl. 8. Prijedloga Zakona, čl. 24. do 29. Direktive),

� uvoz dobara (čl. 11. Prijedloga Zakona, čl. 30. Direktive). U nastavku obrađujemo osnovne karakteristike ovih oporezivih

transakcija (pojam transakcije obuhvaća isporuku dobara i usluga i stjecanje na području EU) ali ne i način na koji se utvrđuje mjesto oporezivanja isporuka dobara unutar EU, mjesto obavljanja usluga, mjesto stjecanja dobara unutar EU i mjesto uvoza dobara koji su detaljno s jako puno primjera obrađeni u RIPUP-u broj 4/2013 u članku „PDV nakon ulaska u EU – prijedlog novog Zakona o PDV-u“.

Naravno, u posebnoj točci 4. ćemo detaljno obraditi mjesta ispo-ruke dobara kod isporuka dobara na daljinu.

2.1. Isporuke dobaraPrema članku 7. Prijedloga Zakona „isporuka dobara“ u tuzemstvu

uz naknadu, koju obavi porezni obveznik smatra se prijenosom prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijal-nom imovinom smatra se isporuka električne energije, plina, grija-nja, hlađenja i slično.

Isporuka dobara je prijenos prava raspolaganja materijalnom imo-vinom u svojstvu vlasnika.To ne mora značiti prijenos prava vlasniš-tva već se tu, kao i po dosadašnjim hrvatskim propisima o PDV-u, radi isključivo o prijenosu mogućnosti raspolaganja tim dobrima u okviru ekonomskog vlasništva.

Isporukom dobara također se smatra: � prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu

nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona,

� stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o na-jmu dobara odnosno o leasingu na određeno vrijeme ili o pro-

5 / 201376

Pore

zi

Oporezivanje PDV-om prodaje dobara na daljinu unutar EU

daji dobara uz odgodu plaćanja, koji određuje da se vlasništvo nad tim dobrima stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka,

� prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju.

Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje doba-ra koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općeni-to koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelat-nosti poreznog obveznika a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.

Isporukom dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima i da-vanje poklona male vrijednosti koje obavi porezni obveznik u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poklonima male vrijednosti smatraju se pokloni čija vrijednost nije veća od 160,00 kuna.

Isporukom dobara uz naknadu smatra se ako porezni obveznik ili njegov sljednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodar-ske djelatnosti a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen.

kod prijenosa uz naknadu ili bez naknade ili u obliku uloga u druš-tvo, ukupne imovine ili njezinog dijela koji čini gospodarsku cjelinu na drugog poreznog obveznika (primatelja) smatra se da nije došlo do isporuke dobara, a taj porezni obveznik smatra se pravnim sljed-nikom prenositelja. Ako primatelj iskoristi preuzetu imovinu u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je obračunati i platiti PDV sukladno odredbama ovoga Zakona.

Isporukom dobara uz naknadu smatra se premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika koja je za potrebe svog poslovanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu.

Premještanjem dobara unutar Europske unije ne smatra se otpre-ma ili prijevoz dobara u svrhu bilo kojeg od navedenih slučajeva:

� za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik na području države članice u kojoj završava otprema ili prijevoz u skladu s uvjetima iz članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona,

� za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik na brodu, u zrakoplovu ili vlaku prema odredbama članka 14. ovoga Zako-na,

� za isporuku tih dobara koja je oslobođena plaćanja PDV-a pre-ma članku 41. stavku 1. te člancima 45., 46., 47. i 48. ovoga Zakona,

� za obavljanje usluge procjene vrijednosti dobara ili rada na tim dobrima poreznom obvezniku u državi članici u kojoj otprema ili prijevoz dobara završavaju, pod uvjetom da se dobra nakon obavljanja usluge procjene ili rada na njima vrate istom pore-znom obvezniku u tuzemstvo,

� za privremeno korištenje dobara u svrhu obavljanja usluga u drugoj državi članici u kojoj završava prijevoz ili otprema tih dobara, kada te usluge obavlja porezni obveznik koji ima sje-dište u tuzemstvu,

� za privremeno korištenje dobara u razdoblju koje nije dulje od 24 mjeseca, unutar područja druge države članice u kojoj bi

uvoz istih dobara s područja treće zemlje, s ciljem njihovog privremenog korištenja, bio obuhvaćen postupkom privre-menog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvoznih carina,

� za isporuku plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav, za isporuku električne energije, grijanja ili hlađe-nja preko mreže za grijanje ili hlađenje, pod uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona,

� za isporuku tih dobara koju obavi porezni obveznik, u svrhu njihovog sastavljanja ili postavljanja koje obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun, u državu članicu u kojoj završa-va otprema ili prijevoz u skladu s uvjetima iz članka 13. stavka 11. ovoga Zakona.

Ako neki od navedenih uvjeta više nije ispunjen smatra se da su dobra premještena u drugu državu članicu. U tom slučaju smatra se da su dobra premještena u trenutku kada taj uvjet više nije ispunjen.

Oslobođenje za isporuke dobara unutar EU uređeno je člankom 41. Prijedloga Zakona, dok je utvrđivanje mjesta isporuka dobara uređe-no čl. 12. do 15. Prijedloga Zakona.

2.2. Obavljanje uslugaPrema članku 8. Prijedloga Zakona, „obavljanjem usluga“ se sma-

tra svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara u smislu članka 7. Prijedloga Zakona, kao što su: prijenos prava, suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje ili stanja, obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredbi zakona.

Nadalje, obavljanjem usluga uz naknadu smatra se i: � korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog

obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe nje-govih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koje je u cijelosti ili djelomič-no odbijen pretporez,

� obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zapo-slenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti.

Ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge.

Utvrđivanje mjesta obavljanja usluga uređeno je člancima 16. do 26. Prijedloga Zakona.

2.3. Uvoz dobaraPrema članku 11. Prijedloga Zakona, uvozom dobara smatra se

svaki unos u Europsku uniju dobara koja nisu u slobodnom prometu (u smislu članka 29. Ugovora o funkcioniranju EU) na području Eu-ropske unije, u skladu sa carinskim propisima.

Prema članku 29. Ugovora o funkcioniranju EU, smatra se da su proizvodi iz treće zemlje u slobodnom prometu u nekoj državi članici ako je udovoljeno svim uvoznim formalnostima i ako su u toj državi članici naplaćene sve propisane carine ili davanja s istovrsnim učin-kom te ako za takve proizvode nije iskorištena povlastica potpunog ili djelomičnog povrata takvih carina ili davanja.

Uvozom dobara smatra se i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu s trećih područja koja su dio carinskog područja Europske unije u skladu sa carinskim propisima.

775 / 2013 77

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

Mjesto uvoza dobara uređeno je člankom 28. Prijedloga Zakona, oslobođenje pri uvozu uređeno je člankom 44. Prijedloga Zakona.

2.4. Stjecanje dobara unutar EUPrema članku 9. Prijedloga Zakona (čl. 20. Direktive) „stjecanje do-

bara unutar Europske unije“ je stjecanje prava raspolaganja pokret-nom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba u njihovo ime otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

Sukladno članku 4. stavku 1. točci 2. Prijedloga Zakona (čl. 2. st. 1.b Direktive) PDV-u podliježe stjecanje dobara unutar EU koje na području neke države članice, uz naknadu obavi:

a) porezni obveznik koji djeluje kao takav ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj (isporučitelj) porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobođen obračuna-vanja PDV-a kao mali porezni obveznik i na njega se ne odnose odredbe članka 13. stavka 3., 4. (odredbe o mjestu oporeziva-nja na daljinu) i 10. (isporuke dobara koje sastavlja ili postavlja isporučitelj ili netko u njegovo ime) Prijedloga Zakona,

b) u slučaju novih prijevoznih sredstava, porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om u skladu sa člankom 5. stavkom 1. točkom a) i b) Prijedloga Zakona ili bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik,

c) u slučaju proizvoda koji podliježu trošarinama, ako se trošarina na stjecanje unutar Europske unije obračunava u tuzemstvu (tj. naplaćuje na području države članice) u skladu sa propi-sima koji uređuju trošarine, porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, u skladu sa člankom 5. stavkom 1. toč-kom a) i b) Prijedloga Zakona.

Iznimno od članka 4. stavka 1. točke 2.a) Prijedloga Zakona a su-kladno članku 5. st. 1. točke a) i b) Prijedloga Zakona sljedeća stje-canja nisu predmet oporezivanja PDV-om:

a) stjecanje dobara unutar Europske unije koje obavi porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako bi isporuka takvih dobara u tuzemstvu bila oslobođena u skladu sa člankom 47. stavkom 1. (oslobođenja u vezi s međunarod-nim prijevozom – isporuke goriva za određene namjene i sl.) te člankom 48. stavkom 1. točkom a), b), c), d) i e) Prijedloga Zakona (isporuke diplomatskim i konzularnim misijama, NA-TO-u EU-u i sl.),

b) stjecanje dobara unutar Europske unije (osim dobara iz točke a), c), i d) stavka 1. članka 5.) koje obavi porezni obveznik koji isključivo obavlja isporuke dobara ili usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza) ili pravna osoba koja nije porezni obveznik pod uvjetom da ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije tijekom tekuće kalendarske go-dine nije veća od 77.000,00 kuna bez PDV-a (prag stjecanja koji prema Direktivi ne može biti manji od 10.000 eura) te da ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar Europske unije u prethodnoj kalendarskoj godini nije prešla navedeni prag stje-canja. Navedena iznimka se ne primjenjuje na nova prijevozna sredstva ili trošarinsku robu.

c) stjecanje unutar Europske unije rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta ili antikviteta iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona ako je prodavatelj preprodavatelj koji djeluje kao takav, a PDV na ta dobra obračunat je u državi

članici u kojoj je započela njihova otprema ili prijevoz u skladu s posebnim postupkom oporezivanja marže,

d) stjecanje unutar Europske unije rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta ili antikviteta iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona ako je prodavatelj organizator prodaje putem javne dražbe koji djeluje kao takav, a PDV na ta dobra obračunat je u državi članici u kojoj je započela njihova ot-prema ili prijevoz u skladu s posebnim postupkom za prodaju putem javne dražbe.

Stjecatelj koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjeca-nja mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se ob-vezuje na rok od 2 kalendarske godine. Izjava se protekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

Ovdje treba istaknuti da stjecanje dobara unutar EU može nastupiti i u slučaju kada isporučitelj nije porezni obveznik a niti je stjecatelj porezni obveznik koji obavlja gospodarsku djelatnost a niti pravna osoba koja nije porezni obveznik i to samo u slučaju nabave novih prijevoznih sredstava.

Utvrđivanje mjesta stjecanja dobara unutar EU-a uređeno je član-kom 27. Prijedloga Zakona, a oslobođenja za stjecanje dobara unutar EU uređeno je člankom 42. Prijedloga Zakona.

3. Prag stjecanja, prag isporuke i prag prometa za ulazak u sustav PDV-a po državama članicama EU

3.1. Prag stjecanjaPrema članku 5. stavku 3. Prijedloga Zakona, prag stjecanja doba-

ra sastoji se od ukupne vrijednosti stjecanja dobara unutar Europske unije (op. autora: tu naravno ne ulazi vrijednost uvezenih dobara iz trećih zemalja ili trećih područja) iz stavka 1. točke b) članka 5. Pri-jedloga Zakona, bez PDV-a koji treba platiti ili koji je plaćen u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara i utvrđuje se samo za tzv. Grupu trojice koju čine:

� pravne osobe koje nisu porezni obveznici (tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima kada ne obavljaju djelatnost za koje ih se smatra obveznicima PDV-a)

� male porezne obveznike (nisu u sustavu PDV-a) i � porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke dobara ili

usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza).

Prag stjecanja se ne utvrđuje za „redovne“ porezne obve-znike, za nova prijevozna sredstva te za trošarinske proi-zvode.

Ovdje posebno treba napomenuti da se tzv. Grupu trojice u smislu Prijedloga Zakona smatra krajnjim potrošačima ako se ne mogu le-gitimirati da imaju pravo na odbitak pretporeza.

5 / 201378

Pore

zi

Oporezivanje PDV-om prodaje dobara na daljinu unutar EU

Ako nabava dobara iz druge države članice prelazi prag stjecanja (u RH-a je to iznos od 77.000,00 kuna bez PDV-a) u državi članici gdje otprema završava, tada je isporuka dobara u državi članici is-poručitelja oslobođena, a stjecanje je oporezivo u državi odredišta, odnosno državi u kojoj prijevoz ili oprema dobara završava.

U suprotnom, ako nabava dobara ne prelazi prag stjecanja tada je isporuka oporeziva u državi članici isporučitelja odnosno u državi članici gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza (to je te-meljna odredba o utvrđivanju mjesta isporuke dobara s prijevozom).

Za potrebe PDV-a u tuzemstvu se trebaju registrirati obveznici PDV-a (tzv. Grupa trojice) koji su prešli prag stjecanja dobara unutar EU u iznosu većem od 77.000,00 kuna bez PDV-a tijekom tekuće kalendarske godine i u prethodnoj kalendarskoj godini.

Po dobivanju PDV identifikacijskog broja, za tzv. Grupa trojica koji su prešli prag stjecanja nastaju sljedeće reperkusije:

� postaju porezni obveznici za to stjecanje te plaćaju PDV-e po stopama koje vrijede u RH-a,

� iako su premašili prag stjecanja, ne postaju obveznici PDV-a za svoje isporuke, već samo za stjecanje dobara (naravno misli se na isporuku dobara od poreznog obveznika iz druge države članice jer ako bi isporuka bila iz trećih zemalja ili trećih područja tada bi se radilo o uvozu a ne o stjecanju),

� nemaju pravo na odbitak pretporeza, jer njihove isporuke ne podliježu plaćanju PDV-a

� u smislu Prijedloga Zakona ove se osobe (tzv. Grupa trojice) kao primatelji usluga smatraju poreznim obveznicima.

Prema odredbama članka 5. stavka 4. Prijedloga Zakona, stjecatelj (tzv. Grupa trojice) koji ne želi da se na njega primjenjuje prag stjeca-nja mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenjivati prag stjecanja podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obvezuje na rok od 2 kalen-darske godine. Izjava se protekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

3.2. Prag isporukePrag isporuke je vrijednost isporuka dobara kojeg propisuje svaka

država članica u rasponu od 35.000,00 eura do 100.000,00 eura za tzv. isporuke na daljinu (to su isporuke koje obavi porezni obveznik iz jedne države članice krajnjim potrošačima u drugoj državi članici) i ona služi kao granica temeljem koje se određuje mjesto isporuke do-bara tj. da li je mjesto isporuke (to je mjesto gdje se isporuka dobara oporezuje) u državi članici gdje se dobra nalaze na početku otpreme (primjenjuje se kada je vrijednost isporuke isporučitelja ispod propi-sanog praga) ili je mjesto isporuke u državi članici iz koje su krajnji potrošači (primjenjuje se kada je vrijednost isporuke isporučitelja iznad praga isporuke).

Republika Hrvatska je predložila da prag isporuke bude u najnižem mogućem iznosu od 35.000,00 eura odnosno 270.000,00 kuna.

kako izračunati da li je isporučitelj iz druge države članice EU pre-mašio prag isporuke na daljinu?

U prag isporuke ulazi ukupna vrijednost prodaje na daljinu ispo-ručitelja u kalendarskoj godini u određenu državu članicu EU (npr. RH-a) s tim da treba napomenuti da se za vrijednost isporuke dobara uvezenih iz trećih zemalja ili trećih područja smatra da su ona otpre-mljena ili prevezena iz države članice EU uvoznice u državu članicu EU (gdje se dobra isporučuju kupcu).

Vrijednost prodaje dobara na daljinu isporučitelja iz jedne države članice u drugu državu članicu uspoređuje se s propisanim pragom isporuke koja vrijedi za tu drugu državu članicu gdje su dobra otpre-mljena ili prevezena.

Pri provjeri da li je premašen prag isporuka određenog isporučite-lja iz jedne države članice u drugu državu članicu u vrijednost uku-pnih isporuka se ne uzima u obzir:

� vrijednost isporučiteljeve prodaje na daljinu proizvoda koji podliježu trošarinama,

� vrijednost stjecanja novih prijevoznih sredstava unutar EU jer je mjesto oporezivanja redovito odredišna država članica pa se na njih ne primjenjuje prag stjecanja,

� vrijednost isporuke s instaliranjem dobra a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sa ili bez probnog roka, jer je mjesto isporuke uvijek ona država članica u kojoj se dobra instaliraju (ne primjenjuje se prag stjecanja a niti prag isporuke)

� vrijednost isporuka unutar EU, sa čime se povezuje stjecanje na području EU-a što je predmetom oporezivanja u odredišnoj državi članici (u državi u koju je dobro otpremljeno ili prevezeno),

� vrijednost isporuka koje se oporezuju u RH-a prema poseb-nom postupku oporezivanja marže za rabljena dobra, umjet-nička djela, kolekcionarske ili antiktne predmete (oporezuje se u državi članici podrijetla),

� vrijednost isporuke plina i električne energije sukladno čl. 38. i 39. Direktive Vijeća 2006/112/EZ (čl.15. Prijedloga Zakona).

Ako isporučitelj pređe prag isporuke na daljinu (koji je propisala druga država) tada mora zaračunati PDV-e na ukupne isporuke u tu državu članicu u preostalom razdoblju do kraja kalendarske godine kada je nastalo prekoračenje te tijekom slijedeće godine. Ako pre-maši prag i slijedeće godine primjenjuju se jednaka pravila u pogledu obveze plaćanja PDV-a u toj državi članici (državi isporuke).

Ako se isporučitelj opredijelio za mogućnost oporezivanja ukupnih vlastitih isporuka u drugu državu članicu, mora platiti PDV-e odrediš-ne države (u državi članici u koju je dobro otpremljeno ili prevezeno) na ukupne prodaje na daljinu otkad je donio takvu odluku do isteka te kalendarske godine i tijekom dvije naredne godine.

3.3. Prag prometa za ulazak u sustav PDV-a po državama članicama EU

Člankom 90. Prijedloga Zakona, propisane su odredbe koje se od-nose na oslobođenje za male porezne obveznike kao jedan od poseb-nih postupaka oporezivanja.

„Malim poreznim obveznikom“ u smislu Prijedloga Zakona sma-tra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna.

Vrijednost isporuka dobara i usluga (bez PDV-a) koji se uzimaju u obzir kod utvrđivanja praga prometa za ulazak u sustav PDV-a, obu-hvaća:

� vrijednost isporuka dobara ili usluga koje bi bile oporezive, � vrijednost isporuka oslobođenih PDV-a iz članaka 45., 46., 47.,

48. i 49. ovoga Zakona, � vrijednost isporuka nekretnina i transakcija iz članka 40. stav-

ka 1. točke a) do g) ovoga Zakona, osim ako su te transakcije pomoćne.

Isporuka materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika ne uzima se u obzir pri obračunavanju vrijednosti isporuka.

795 / 2013 79

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

„Mali porezni obveznik“ oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga pa nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza.

Međutim oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se: � na isporuke novih prijevoznih sredstava prema uvjetima iz članka 41. stavka 1. točke a) i b) ovoga Zakona, � u slučaju prijenosa porezne obveze na male porezne obveznike u smislu članka 75. stavka 1. točaka 6. i 7. te članka 75. stavka 2. ovoga

Zakona. Ovaj „mali porezni obveznik“ može od Porezne uprave zatražiti da, iako nije premašio prag prometa u prethodnoj kalendarskoj godini, da se

na njega primjenjuje redovni postupak oporezivanja (da postane „redovni porezni obveznik“) o čemu Porezna uprava donosi rješenje koje ga obvezuje sljedećih 5 kalendarskih godina.

3.4. Prag stjecanja, prag za isporuke na daljinu te prag prometa za ulazak u sustav PDV-a u državama članicama EU

U nastavku prikazujemo Prag stjecanja, prag za isporuke na daljinu te prag prometa za ulazak u sustav PDV-a u državama članicama EU.

Tablica 1. „Pragovi“ u državama članicama EU - stanje ožujak 2012.1

R.br.

Država članica

Prag za stjecanje dobara koje obavi porezni obve-znik koji ne može odbiti pretporez i pravna osoba

koja nije porezni obveznik Prag za isporuke na daljinu

Oslobođenje za male porezne obveznike(prag prometa za ulazak u sustav PDV-a)

Nacionalna valuta Euro ekvivalent Nacionalna valuta Euro ekvivalent Nacionalna valuta Euro ekvivalent

1. Belgija 11.200 EUR – 35.000 EUR – 5.580 EUR –

2. Bugarska 20.000 BGN 10.226 70.000 BGN 35.791 50.000 BGN 25.565

3. Češka 326.000 CZk 13.318 1.140.000 CZk 46.570 1.000.000 CZk 40.851

4. Danska 80.000 Dkk 10.730 280.000 Dkk 37.557 50.000 Dkk 6.707

5. Njemačka 12.500 EUR – 100.000 EUR – 17.500 EUR –

6. Estonija 10.226 EUR – 35.151 EUR – 15.978 EUR –

7. Irska 41.000 EUR – 35.000 EUR – 75.000 EUR ili 37.500 EUR –

8. Grčka 10.000 EUR – 35.000 EUR – 10.000 EUR –

9. španjolska 10.000 EUR – 35.000 EUR – Nema Nema

10. Francuska 10.000 EUR – 100.000 EUR – 81.000 EUR ili 32.600 EUR –

11. Italija 10.000 EUR – 35.000 EUR – 30.000 EUR –

12. Cipar 10.251 EUR – 35.000 EUR – 15.600 EUR –

13. Latvija 7.000 LVL 9.932 24.000 LVL – 35.000 EUR 49.659

14. Litva 35.000 LTL 10.137 125.000 LTL 36.203 100.000 LTL 28.962

15. Luksemburg 10.000 EUR – 100.000 EUR – 10.000 EUR –

16. Mađarska 2.500.000 HUF 9.164 8.800.000 HUF 32.257 5.000.000 HUF 18.328

17. Malta 10.000 EUR – 35.000 EUR – 35.000 EUR ili 24.000 EUR ili

14.000 EUR–

18. Nizozemska 10.000 EUR – 100.000 EUR – Nema Nema

19. Austrija 11.000 EUR – 35.000 EUR – 30.000 EUR –

20. Poljska 50.000 PLN 12.592 160.000 PLN 40.293 150.000 PLN 37.774

21. Portugal 10.000 EUR – 35.000 EUR – 10.000 EUR ili 12.500 EUR –

22. Rumunjska 34.000 RON 8.071 118.000 RON 28.012 119.000 RON 28.249

23. Slovenia 10.000 EUR – 35.000 EUR – 25.000 EUR –

24. Slovačka 13.941,45 EUR – 35.000 EUR – 49.790 EUR –

25. Finska 10.000 EUR – 35.000 EUR – 8.500 EUR –

26. švedska 90.000 SEk 10.190 320.000 SEk 36.232 Nema Nema

27.Ujedinjenokraljevstvo

70.000 GBP 81.843 70.000 GBP 81.843 70.000 GBP 81.843

1 Izvor: http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/vat/traders/vat_community/vat_in_ec_annexi.pdf

www.racunovodstvo-porezi.hr

5 / 201380

Pore

zi

Oporezivanje PDV-om prodaje dobara na daljinu unutar EU

4. Mjesto isporuke dobara unutar EU kod isporuka na daljinu

Prodaja na daljinu (engl. distance selling ili distance sales) kao pojam je uvriježen u praksi po kojem se ukazuje da se radi o isporu-kama dobara za koje je mjesto oporezivanja propisano člancima 33. i 34. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosno člankom 13. Prijedloga Zakona.

Pod isporukom dobara na daljinu (prodajom na daljinu) podrazu-mijeva se da isporučitelj sam (npr. vlastitim vozilom) ili neka druga osoba po njegovom nalogu (npr. pošta) otprema dobra u drugu drža-vu ugovornicu kupcima koji nisu obveznici PDV-a, odnosno koji se u smislu PDV-a smatraju krajnjim potrošačima.

O prodaji na daljinu se ne radi kada kupac sam (krajnji potrošač) kupi i preuzme robu u drugoj državi članici i otpremi je u svoju državu članicu.

Prema članku 13. stavku 1. Prijedloga Zakona, mjestom isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca (ovo je temeljna odredba o mjestu oporezivanja isporuke dobara koja ot-prema ili prevozi isporučitelj dobara, kupac dobara ili treća osoba u njihovo ime).

Prema članku 13. stavku 2. Prijedloga Zakona, ako je mjesto iz kojeg se dobra otpremaju ili prevoze treće područje ili treća zemlja, tada se mjestom isporuke dobara koju obavi uvoznik, kao i mjestom bilo koje naknadne isporuke tih dobara, smatra država članica uvoza.

Međutim, iznimno od članka 13. stavka 1. i 2. Prijedloga Zakona, mjestom isporuke dobara koja isporučitelj ili druga osoba za račun isporučitelja otpremi ili preveze iz države članice koja nije država čla-nica u kojoj završava otprema ili prijevoz, smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kad otprema ili prijevoz kupcu završava, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) dobra su isporučena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čija stjecanja dobara unutar Eu-ropske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om (op. autora: nisu prešla prag stjecanja) prema članku 5. stavku 1. točki a) i b) ovoga Zakona, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik.

Proizlazi da se radi o mjesto isporuke na daljinu ako isporu-čitelji imaju sjedište u drugoj državi članici EU-a, a kupci su krajnji potrošači (u drugoj državi ugovornici EU-a) u smislu propisa o PDV- a i to:

� pravne osobe koje nisu porezni obveznici (tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima kada ne obavljaju djelatnost za koje ih se smatra obveznicima PDV-a),

� „mali porezni obveznici“ (nisu u sustavu PDV-a) i � porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke dobara

ili usluga za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza), � fizičke osobe (građani).Prema članku 13. stavku 4. Prijedloga Zakona, kad su ispo-

ručena dobra otpremljena ili prevezena s trećeg područja ili iz treće zemlje i ako ih isporučitelj uvozi u državu članicu koja nije

država članica u kojoj otprema ili prijevoz završava, smatra se da su ona otpremljena ili prevezena iz države članice uvoznice.

2) ne radi se o isporuci novih prijevoznih sredstava iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ili isporuci dobara nakon njihovog sa-stavljanja ili postavljanja sa ili bez probnog rada, koju obavi isporučitelj ili druga osoba za njegov račun.

Da bi se radilo o isporuci dobara na daljinu isporučena dobra ne smiju biti:

� nova prijevozna sredstva, � dobra što ih treba sastaviti ili montirati isporučitelj ili druga

osoba za njegov račun, � dobra koja se nalaze u državi članici EU-a na početku ot-

preme ili prijevoza do kupca na koju je primijenjen posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnič-ka djela, kolekcionarske ili antikne predmete,

� plin isporučen u sustavu za distribuciju prirodnog plina i električne energije.

Na dalje prema članku 13. stavku 5. Prijedloga Zakona, mje-sto isporuke dobara na daljinu koji se određuje kao mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku kad otprema ili prijevoz zavr-šava ne primjenjuju se na isporuke dobara koja su u cijelosti otpremljena ili prevezena u istu državu članicu u kojoj završava otprema ili prijevoz, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

� isporučena dobra nisu dobra koja podliježu trošarinama u smislu članka 4. stavka 4. Prijedloga Zakona,

� ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, obavljenih pod uvjetima iz stavaka 3. i 4. članka 13. prijedloga Zako-na, u državu članicu u kojoj prijevoz ili otprema završava, u tekućoj kalendarskog godini nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica,

� ukupna vrijednost takvih isporuka bez PDV-a, osim proi-zvoda koji podliježu trošarinama, pod uvjetima iz stavaka 3. i 4. članka 13. Prijedloga Zakona, u državu članicu u ko-joj prijevoz ili otprema završava, u prethodnoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica.

Dakle, kao što je vidljivo u navedenom slučaju bitno je da prag isporuke nije pređen niti u tekućoj godini a niti u pret-hodnoj godini.

3) U slučaju da ukupna vrijednost isporuka, koje obavi isporuči-telj u prethodnoj kalendarskoj godini ili u tekućoj kalendarskoj godini prijeđe prag isporuke, koji je propisala druga država članica kupca (u RH je to 270.000,00 kuna) ili isporučitelj ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke te države člani-ce, mjestom isporuke dobara, koja je iz tuzemstva otpremio ili prevezao isporučitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se, pod uvjetima propisanim gore navedenim uvjetima (pod 1, i 2), država članica u koju su dobra otpremljena ili prevezena.

Ako isporučitelj (npr.iz RH-a) odluči da se na njega ne pri-mjenjuje prag isporuke koji je propisala druga država članica obvezan je o tome obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave i navedeno primjenjivati najmanje 2 kalendarske go-dine.

U slučaju da je ukupna vrijednost isporuka, koje obavi ispo-ručitelj iz druge države članice u prethodnoj kalendarskoj go-dini ili u tekućoj kalendarskoj godini veća od 270.000,00 kuna (prag isporuke), mjestom isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao u tuzemstvo isporučitelj ili druga osoba za njegov račun smatra se tuzemstvo.

815 / 2013 81

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

Isporučitelj iz druge države članice EU može bez obzira što ukupna vrijednost njegovih isporuka u RH-a u prethodnoj ka-lendarskoj godini, a ni u tekućoj kalendarskoj godini nije preš-la prag isporuke može odlučiti da je mjesto takvih isporuka u tuzemstvu. Isporučitelj koji izjavi da ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke mora Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacij-skog broja iz članka 77. stavka 6. Prijedloga Zakona.

Na području EU vlada šarenilo stopa (kako redovnih tako i sniže-nih) i otvara se neograničena mogućnost različitih nabava dobara od strane fizičkih osoba (građana) ali i od drugih osoba koje se smatraju krajnjim potrošačima. Na taj način krajnji potrošači u RH-a mogu kupovati dobra po različitim cijenama koje su uvjetovane, između ostalog i različitim visinama poreznih stopa PDV-a. Zbog navedenog države članice štite svoj fiskalni interes propisujući veći ili manji prag isporuke.

Nadalje, i isporučiteljima se katkada isplati da se na njih primje-njuje prag isporuke u drugim državama članicama i to posebice ako je u državi kupaca manja stopa PDV-a nego u državi isporučitelja.

Razlika između najniže i najviše redovne stope na području EU iznosi 12% (15% je najniža redovna stopa i ima je Luxemburg a Ma-đarska ima najvišu redovnu stopu od 27%). Naše susjedne države i ostale bitne članice EU imaju sljedeće redovne stope: Slovenija 20%, Austrija 20%, Njemačka 21% Italija 21%, Francuska 19,6%.

Poslije Mađarske koja ima najvišu stopu od 27%, Republika Hr-vatska i Danska imaju najveće redovne porezne stope (25%). kako RH ima propisanu visoku stopu PDV-a onda se odlučila za najniži prag isporuke od 35.000,00 eura (odnosno 270.000,00 kuna) kako ne bi došlo do ozbiljnijeg narušavanja tržišnog natjecanja. U pravilu, države članice koje imaju više stope PDV-a primjenjuju niži prag is-poruke.

Primjer 1. - Prodaja na daljinu iz države članice EU kupcu – krajnjem potrošaču u RH-a

Austrijski porezni obveznik „ABC“ d.o.o. prodaje dobra na daljinu putem kataloga i otprema je kupcima u RH-a tj. krajnjim potrošači-ma. Austrijski porezni obveznik nije prešao prag isporuke koji je pro-pisan u RH-a (270.000,00 kuna) pa se ne primjenjuje odredba članka 13. stavak 3. prijedloga Zakona tj. mjesto isporuke nije tamo gdje je prijevoz ili otprema završila (u RH-a) što znači da se primjenjuje te-meljna odredba o mjestu isporuka s prijevozom iz članka 13. stavka 1. Prijedloga Zakona prema kojoj je mjesto isporuke tamo gdje su se dobra nalazila u početku otpreme (u ovom slučaju je to Austrija).

Isporuka dobara na daljinu iz jedne države članice EU, kupcima – krajnjim potrošačima se oporezuje u državi članici EU iz koje je isporučitelj dobra (tj. tamo gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza) sve dotle dok isporučitelj u državi članici EU-e ne prijeđe propisani prag isporuke. kada ovaj isporučitelj prijeđe prag tada je mjesto isporuke u državi članici EU-a u kojoj otprema ili prijevoz kup-cu završava (u našem slučaju to bi bila RH-a).

kada austrijski porezni obveznik prijeđe prag isporuke tada je ob-vezan plaćati hrvatski PDV-e a to znači da se mora registrirati za potrebe PDV-a u RH-a.

Međutim, austrijski porezni obveznik može odustati od praga ispo-ruke (ne mora čekati da vrijednost njegovih isporuka u RH-a prijeđe 270.000,00 kuna) kojeg je propisala RH-a te tako odlučiti da je mje-sto takvih isporuku RH-a. U tom slučaju austrijski porezni-isporu-čitelj koji izjavi da ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke mora Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja.Ova mogućnost nije baš izvje-

sna jer je stopa PDV-a u RH-a veća nego u Austriji što bi negativno utjecalo kako na cijenu tog dobra tako i na konkurentnost isporuči-telja u vezi tog dobra.

Primjer 2. - Prodaja na daljinu poreznog obveznika-isporučitelja iz RH-a kupcu - krajnjem potrošaču u državi članici EU

Hrvatski porezni obveznik „BBC“ d.o.o. prodaje dobra putem inter-neta i otprema ih kupcima u Austriji tj. krajnjim potrošačima putem pošte. Hrvatski porezni obveznik nije prešao prag isporuke koji je propisan u Austriji (35.000,00 eura) pa se ne primjenjuje odredba članka 13. stavak 3. prijedloga Zakona tj. mjesto isporuke nije tamo gdje je prijevoz ili otprema završila (u Austriji) što znači da se primje-njuje temeljna odredba o mjestu isporuka s prijevozom iz članka 13. stavka 1. Prijedloga Zakona prema kojoj je mjesto isporuke tamo gdje su se dobra nalazila u početku otpreme (u ovom slučaju je to RH-a).

Isporuka dobara na daljinu iz jedne države članice EU, kupcima – krajnjim potrošačima se oporezuje u državi članici EU iz koje je isporučitelj dobra (tj. tamo gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza) sve dotle dok isporučitelj u državi članici EU-e ne prijeđe propisani prag isporuke. kada ovaj isporučitelj prijeđe prag tada je mjesto isporuke u državi članici EU-a u kojoj otprema ili prijevoz kup-cu završava (u našem slučaju to bi bila Austrija).

kada hrvatski porezni obveznik prijeđe prag isporuke (propisan za Austriju iznosi 35.000 eura) tada je obvezan plaćati austrijski PDV-e (redovna stopa iznosi 20% ili snižene stope) a to znači da se mora registrirati za potrebe PDV-a u Austriji i obračunavati na te isporuke austrijski PDV-e.

Međutim, hrvatski porezni obveznik prema hrvatskim propisima (Prijedlogu Zakona) može odustati od praga isporuke (ne mora čeka-ti da vrijednost njegovih isporuka u Austriji prijeđe 35.000,00 eura) kojeg je propisala Austrija te tako odlučiti da je mjesto takvih ispo-ruka u Austriji. Svaka država propisuje posebne uvjete za primjenu odustajanja od praga isporuke koja je propisala druga država članica EU, pa hrvatski porezni obveznik mora o tome obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave, jer dopuštajući to hrvatskom poreznom obvezniku (da odustane od praga isporuke u Austriji) RH-a se odriče dijela prihoda od PDV-a. U tom slučaju hrvatski porezni obveznik to odustajanje od praga isporuke u Austriji mora primjenjivati najmanje 2 godine.

Naravno, hrvatski porezni obveznik se mora prijaviti austrijskim vlastima i tamo se registrirati, jer je obvezan plaćati austrijski PDV-e na te isporuke. Dakle, hrvatski porezni obveznik ne mora u Austriji osnivati poduzeće ili poslovnu jedinicu već se samo mora registrirati za potrebe PDV-a.

To znači da je teoretski moguće da jedan isporučitelj iz neke dr-žave ugovornice koji obavlja prodaju na daljinu (ako prodaje dobra krajnjim potrošačima u drugim državama članicama EU) može biti registriran za potrebe PDV-a u svim tim državama članicama EU.

Primjer 3. - Prodaja trošarinskih proizvoda na daljinu iz države članice EU fizičkoj osobi (građaninu) - krajnjem potrošaču u RH-a

Slovenski porezni obveznik - proizvođač alkoholnih pića - isporuču-je i dostavlja svojim vozilom ta alkoholna pića krajnjim potrošačima (fizičkim osobama – građanima) u RH-a što se smatra prodajom na daljinu.

Slovenski porezni obveznik se mora registrirati u RH-a kao porezni obveznik neovisno o visini prometa (ne primjenjuje se prag isporuke

5 / 201382

Pore

zi

Oporezivanje PDV-om prodaje dobara na daljinu unutar EU

za dobra koja podliježu trošarinama pa je mjesto isporuke uvijek u državi članici u kojoj prijevoz završava) koji je ostvario od krajnjih potrošača u RH-a.

Primjer 4. - Prodaja trošarinskih proizvoda na daljinu iz države članice EU malom poreznom obvezniku - krajnjem potrošaču u RH-a

Slovenski porezni obveznik - proizvođač alkoholnih pića - isporu-čuje i dostavlja svojim vozilom ta alkoholna pića „malom poreznom obvezniku“- CAB d.o.o. iz Zagreba koji nije registriran kao obveznik PDV-a, a nije niti obvezan plaćati PDV-e na stjecanje unutar EU. Slo-venski proizvođač nije prešao prag stjecanja (270.000,00 kuna).

Ovdje se također radi o prodaji na daljinu jer se radi o isporuci dobara iz Slovenije „malom poreznom obvezniku“ CAB d.o.o. iz Za-greba koji nije stjecatelj jer nije prešao prag stjecanja (77.000,00 kuna) pa se isti smatra krajnjim potrošačem.

kako se radi o isporuci trošarinskih proizvoda neovisno o tome da li je slovenski porezni obveznik-proizvođač premašio ili nije prag isporuke, mjesto oporezivanja ovih isporuka na daljinu je uvijek tamo gdje otprema trošarinskih proizvoda završava (a to je u našem slu-čaju RH-a).

5. Interakcija praga isporuke i praga stjecanja kod prodaje na daljinu

kako i kada treba primijeniti pravila za prodaju na daljinu (primjena praga isporuke) a kako i kada pravila za stjecanje za članove „grupu trojice“ detaljno objašnjavamo u nastavku.

U našem primjeru pretpostavili smo da je isporučitelj prodaje na daljinu porezni obveznik iz Slovenije a kupac član „grupe trojice“ iz RH-a. Ako je istodobno isporučitelj iz jedne države članice EU prema-šio prag isporuke a kupac (iz „grupe trojice“) iz druge države članice EU premašio prag stjecanja onda se daje prednost pravilima u vezi stjecanja unutar EU. Ako se radi o dobrima koja podliježu trošarina-ma ne primjenjuje se prag isporuke.

5.1. Isporučitelj nije premašio prag isporuke a kupac nije premašio prag stjecanja

Isporučitelj iz Slovenije nije premašio prag isporuke za prodaju na daljinu (270.000,00 kuna) a niti je kupac istovremeno u RH-a prema-šio prag stjecanja (77.000,00 kuna).

Isporučitelj iz Slovenije se nije opredijelio za oporezivanje u RH-a ukupnih vlastitih prodaja na daljinu a niti se kupac u RH-a opredijelio za oporezivanje ukupnih vlastitih stjecanja unutar EU (nije primjenji-vo na fizičke osobe). kupac iz RH-a platiti će račun isporučitelja koji je na njemu zaračunao slovenski PDV-e uz primjenu porezne stope koja vrijedi u Sloveniji.

Naravno, hrvatski kupac (član „grupe trojice“) ne može odbiti tako zaračunati i plaćeni PDV-e a niti može zahtijevati povrat PDV-a koji je uplaćen u Sloveniji.

Isporučitelj mora vlastitu isporuku i obvezu PDV-a iskazati u Re-dovnoj poreznoj prijavi u Sloveniji a kupac iz RH-a nije u sustavu PDV-a.

5.2. Isporučitelj nije premašio prag isporuke a kupac je premašio prag stjecanja

Isporučitelj iz Slovenije nije premašio prag isporuke za prodaju na daljinu (270.000,00 kuna) ali je kupac istovremeno u RH-a premašio prag stjecanja (77.000,00 kuna).

Isporučitelj iz Slovenije se nije opredijelio za oporezivanje u RH-a ukupnih vlastitih prodaja na daljinu a istovremeno kupac u RH-a se nije opredijelio za oporezivanje ukupnih vlastitih stjecanja unutar EU (nije primjenjivo na fizičke osobe).

Isporuka dobara unutar EU je oslobođena PDV-a u Sloveniji (državi članici podrijetla), a kupac treba platiti PDV-a na stjecanje unutar EU-a u RH-a.

Isporučitelj iz Slovenije temeljem PDV-e identifikacijskog broja što ga je dobio od kupca biti će oslobođen od obveze plaćanja PDV-a te će morati u slovenskoj poreznoj upravi podnijeti Redovnu poreznu prijavu i Zbirnu prijavu za isporuku kupcu.

Hrvatski kupac (član „grupe trojice“) pri prelasku praga stjecanja ili ako se sam opredijelio za oporezivanje ukupnih stjecanja unutar EU ili ako to nije učinio ali je slovenskom isporučitelju dao hrvatski PDV identifikacijski broj mora podnijeti Redovnu poreznu prijavu i Prijavu za stjecanje dobara.

što se događa ako hrvatski kupac (član „grupe trojice“) ne podne-se navedene prijave?

Porezna uprava u RH-a će u postupku uparivanjem podataka iska-zanih u Zbirnoj prijavi isporučitelja iz Slovenije (temeljem razmjene podataka između RH-a i Slovenije) lako zamijetiti kako hrvatski ku-pac nije podnio Redovnu poreznu prijavu a niti Prijavu na stjecanje.

5.3. Isporučitelj premašio prag isporuke a kupac nije premašio prag stjecanja

Isporučitelj iz Slovenije premašio je prag isporuke za prodaju na daljinu (270.000,00 kuna) ili se opredijelio za oporezivanje u RH-a ukupnih vlastitih prodaja na daljinu u Hrvatskoj, a kupac u RH-a nije premašio prag stjecanja (77.000,00 kuna) a niti se opredijelio za oporezivanje ukupnih vlastitih stjecanja unutar EU (nije primjenjivo na fizičke osobe).

Slovenski isporučitelj je obvezan registrirati se za potrebe PDV-a u RH-a (čl. 213. i 214. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i čl. 77. Prijed-loga Zakona) što znači da kupac (član „grupe trojice“) ostaje izvan sustava PDV-a. Slovenski isporučitelj u RH-a se mora ponašati kao redovni porezni obveznik i podnositi Redovne porezne prijave (čl. 250. i 251. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i čl. 85. Prijedloga Zakona) i Prijave za stjecanje (čl. 250. i 268. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i čl. 86. prijedloga Zakona. I u Sloveniji slovenski isporučitelj mora pod-nositi Redovne porezne prijave i Zbirne porezne prijave za isporuke u druge države članice EU. Isporučitelja će se u Sloveniji osloboditi Obveze PDV-a, a u RH-a će morati prijaviti stjecanje te će imati obve-zu i pravo na pretporez (čl. 167. i 168. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i čl. 58. prijedloga Zakona) pa će za njega ta transakcija, s poreznog gledišta, biti neutralna. Istodobno se sa stjecanjem mora prijaviti i prodaja u tuzemstvu (isporuka hrvatskom članu „grupe trojice“) na koju će obračunati i platiti hrvatski PDV.

5.4. Isporučitelj je premašio prag isporuke i kupac je premašio prag stjecanja

Isporučitelj iz Slovenije premašio je prag isporuke za prodaju na daljinu (270.000,00 kuna) ili se opredijelio za oporezivanje u RH-a ukupnih vlastitih prodaja na daljinu u Hrvatskoj (u tom slučaju se mora prijaviti u Poreznoj upravi u Sloveniji), a kupac u RH-a je pre-mašio prag stjecanja (77.000,00 kuna) ili se opredijelio (smatra se da se opredijelio) za oporezivanje ukupnih vlastitih stjecanja unutar EU (nije primjenjivo na fizičke osobe).

Stjecanje unutar EU oslobođeno je plaćanja PDV-a u Sloveniji (u državi podrijetla) a kupac iz RH-a (član „grupe trojice“) treba platiti

835 / 2013 83

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

hrvatski PDV-e na ukupna stjecanja iz EU, osim kada su oslobođena te obveze.

Slovenskog isporučitelja će se temeljem PDV identifikacjskog bro-ja koje ću mu dostaviti hrvatski kupac osloboditi obveze PDV-a u Sloveniji, ali u Redovnoj poreznoj prijavi i Zbirnoj prijavi za isporuke dobara isporučitelj mora iskazati tu isporuku. Na računu neće obra-čunati PDV-e (niti slovenski a niti hrvatski) ali zato na računu mora navesti da se radi o prijenosu porezne obveze – reverse charge (čl. 138. i 194. Direktive Vijeća 2006/112/EZ i čl. 41. i 75. st. 2. Prijed-loga Zakona – pojednostavljeni postupak koji je propisala RH-a po kojoj slovenski porezni obveznik-isporučitelj koji u RH-a nema sje-dište se ne mora registrirati u RH-a kao porezni obveznik RH-a jer je temeljem prijenosa porezne obveze PDV obvezan platiti hrvatski porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka).

Hrvatski kupac mora prijaviti stjecanje (čl. 20. i 40. Direktive Vije-ća 2006/112/EZ i čl. 9. i 27. Prijedloga Zakona) i popuniti Redovnu poreznu prijavu i Prijavu stjecanja dobara (iskazati obvezu i možebit-ni članak zakona koji propisuje oslobođenje).

5.5. Mjesto isporuke kod prodaje na daljinu iz RH-a u drugu državu članicu EU (Sloveniju)

Isto postupanje (s izmijenjenim ulogama) koje smo prikazali u toč-kama 5.1 do 5.4. bi trebalo primijeniti u slučaju da je isporučitelj pro-daje na daljinu porezni obveznik iz RH-a a kupac član „grupe trojice“ iz Slovenije.

Pa da ponovimo, prema članku 13. stavku 3. Prijedloga Zakona (čl. 33. st. 1. toč. A) i b) Direktive Vijeća 2006/112/EZ), pri prodaji na daljinu iz RH-a (isporučitelj je poduzetnik-porezni obveznik iz RH-a) u drugu državu članicu EU (u našem primjeru je to Slovenija) mjesto isporuke je druga država EU odnosno u našem primjeru Slovenija:

� ako se isporuka obavlja članu „grupe trojice“ iz Slovenije koji nije dostavio isporučitelju iz RH-a svoj PDV identifikacijski broj (to znači da nije prešao prag stjecanja u Sloveniji a niti opredi-jelio za oporezivanje ukupnih vlastitih stjecanja unutar EU)

� ukupna vrijednost svih isporučiteljevih prodaja na daljinu, uključivši i prijevoz dobra iz RH-a do Slovenije u kalendarskoj godini premašuje prag isporuke propisan u Sloveniji (35.000 eura) preko kojeg se takve prodaje na daljinu sukladno članku 13. stavku 6. Prijedloga Zakona, oporezuju u Sloveniji tj. u mje-stu gdje su dobra otpremljena ili prevezena

� ako se isporučitelj iz RH-a opredijelio da se na njega ne pri-mjenjuje prag isporuke tada će se ukupna njegova prodaja (isporuka) na daljinu u Sloveniju oporezovati u Sloveniji (neo-visno o visini te prodaje na daljinu) jer je tada mjesto isporu-ke Slovenija. Isporučitelj poduzetnik-porezni obveznik iz RH-a mora obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave tijekom kalendarske godine i navedeno primjenjivati najmanje 2 kalen-darske godine.

Ako bilo koja od navedenih pretpostavki nije ispunjena, tada je mjesto isporuke RH-a (to je mjesto gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca – to je temeljna odredba za utvrđivanje mjesta isporuke dobara s prijevozom).

Još jednom napominjemo, da je za proizvode na koje se plaća trošarina (alkohol i alkoholna pića, duhanski proizvodi i energenti) mjesto isporuke uvijek država članica EU u koju se ti proizvodi do-premaju jer se na te proizvode (dobra) ne primjenjuje prag isporuke.

6. Prodaja na daljinu kada je isporučitelj ujedno i uvoznik iz treće zemlje ili trećeg područja u državu članicu EU koja nije država članica u kojoj otprema ili prijevoz završava

Prema članku 13. stavku 4. Prijedloga Zakona (čl. 33. st. 2. Direkti-ve Vijeća 2006/112/EZ), kada su isporučena dobra (osim novih prije-voznih sredstava, dobara što ih treba sastaviti ili montirati isporuči-telj ili druga osoba za njegov račun, dobara na koja se nalaze u državi članici EU-a na početku otpreme ili prijevoza do kupca na koju je primijenjen posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete) otpremljena ili prevezena s trećeg područja ili iz treće zemlje i ako ih isporučitelj uvozi u državu članicu koja nije država članica u kojoj otprema ili prijevoz završava, smatra se da su ona otpremljena ili prevezena iz države članice uvoznice.

Primjer 5. - Trgovačko društvo A iz BiH-a isporučuje računalo poduzetniku B (bez instaliranja) „malom poreznom obvezniku“ (članu „grupe trojice“) sa sjedištem u Sloveniji. Društvo A računalo prevozi iz BiH u Sloveniju (to je stvarni prijevoz računala) te ima ulogu uvoznika u RH-a (odakle dobra ulaze u EU)

Dakle, pri prijevozu dobara iz BiH-a u RH-a – dobra ulaze u EU u RH-a, što znači da društvo A uvozi dobra u RH-a (gleda se gdje je dobro u trenutku uvoza). Taj se uvoz može osloboditi PDV-a u RH-a ako neposredno slijedi isporuka tih dobara u Sloveniju. U nastavku slijedi objašnjenje u točci 7.1.

6.1. Poduzetnik B iz Slovenije kojemu se isporučuju dobra premašio je prag stjecanja

Poduzetnik B iz Slovenije („mali porezni obveznik“) premašio je prag stjecanja ili se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupna vlastita stjecanja unutar EU u Sloveniji. Postupanje poduzetnika A i poduzet-nika B je slijedeće:

� poduzetnik A radi PDV-a se mora registrirati u RH-a jer uvozi dobra i obavlja isporuke u EU (nebitno je što su njegove ispo-ruke oslobođene PDV-a) iz RH-a,

� uvoz u RH-a je oslobođen PDV-a, � poduzetnik A obavlja isporuku unutar EU u RH-a oslobođenu

PDV-om, � poduzetnik B iz Slovenije obavlja oporezivo stjecanje dobara

unutar EU u Sloveniji.kroz RH-a se provodi „operacija“ i uvozi dobra iz treće zemlje (BiH)

u EU (RH) i isporučuje u Sloveniju. Poduzetnik iz BiH se mora registri-rati za potrebe PDV-a u RH-a i ponašati se kao redovni porezni obve-znik, podnositi propisane porezne prijave (iskazivati obveze PDV-a i prava na pretporez). kako se dobra nakon ulaska u RH-a otpremaju u Sloveniju ta je isporuka oslobođena oporezivanja u RH-a. Poduzetnik B („mali porezni obveznik“) mora prijaviti stjecanje u Sloveniji.

5 / 201384

Pore

zi

Oporezivanje PDV-om prodaje dobara na daljinu unutar EU

Prije isporuke poduzetnik A mora provjeriti identifikacijski broj kup-ca iz Slovenije koji je premašio prag stjecanja te uz izlazni račun mora imati dokaz o otpremi prodanih dobara, kome ih je predao kada i sl.

6.2. Poduzetnik B iz Slovenije kojem se isporučuju dobra nije premašio prag stjecanja ali je poduzetnik A iz BiH (koji je registriran za potrebe PDV-a u RH-a) premašio prag isporuke

Poduzetnik B iz Slovenije („mali porezni obveznik“) nije premašio prag stjecanja a niti se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupna vla-stita stjecanja unutar EU u Sloveniji. Poduzetnik A iz BiH (koja je registrirana za potrebe PDV-a u RH-a) je premašio prag isporuke na daljinu iz RH-a u Sloveniju (visinu praga određuje Slovenija i iznosi 35.000 eura) ili se opredijelila za plaćanje PDV-a na ukupne vlastite isporuke na daljinu u Sloveniju.

Postupanje poduzetnika A i poduzetnika B je slijedeće: � poduzetnik A radi PDV-a se mora registrirati u RH-a jer uvozi

dobra u RH-a, � uvoz u RH-a nije oslobođen PDV-a, � poduzetnik A obavlja isporuku poduzetniku B (smatra se da

su dobra prevezena iz RH-a u Sloveniju), a mjesto isporuke (to je mjesto gdje se plaća PDV-e) je Slovenija jer tamo završava prijevoz kupcu.

Poduzetnik A iz BiH mora se registrirati za potrebe PDV-a u RH-a i ponašati se kao redovni porezni obveznik, podnositi propisane pore-zne prijave (iskazivati obveze i prava na pretporez). Na uvoz dobara iz BiH u RH-a mora platiti hrvatski PDV-e i ima pravo na pretporez, a za isporuku iz RH-a u Sloveniju primjenjuje se pojednostavljenje kojim se oslobađa PDV-a u RH-a za tu isporuku (mora dokazati da su dobra otpremljena u Sloveniju.U Sloveniji se također mora registrirati za potrebe PDV-a te za isporuku iz RH-a mora prijaviti stjecanje u Slo-veniji na koje treba platiti slovenski PDV-e, te mora na kraju prijaviti isporuku poduzetniku B na što će platiti slovenski PDV-e.

6.3. Poduzetnik B iz Slovenije kojem se isporučuju dobra nije premašio prag stjecanja a niti je poduzetnik A iz BiH (koji je registriran za potrebe PDV-a u RH-a) premašio prag isporuke

Poduzetnik B iz Slovenije („mali porezni obveznik“) nije premašio prag stjecanja a niti se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupna vla-stita stjecanja unutar EU u Sloveniji. Poduzetnik A iz BiH (koja je registriran za potrebe PDV-a u RH-a) nije premašio prag isporuke na daljinu iz RH-a u Sloveniju (visinu praga određuje Slovenija i iznosi 35.000 eura) a niti se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupne vlasti-te isporuke na daljinu u Sloveniju.

Postupanje poduzetnika A i poduzetnika B je slijedeće: � poduzetnik A se mora registrirati u RH-a jer uvozi i isporučuje

dobra u RH-a, � mjesto isporuke (za dobra koja poduzetnik A isporučuje podu-

zetniku B tj. dobra će se prevesti iz RH-a u Sloveniju) je RH-a (jer se smatra da u RH-a započinje prijevoz dobara kupcu B u Sloveniji),

� ta će se prodaja uzeti u obzir pri izračunu (provjeri) je li tvrtka A premašila prag isporuke (prodaje) na daljinu u Sloveniju (na-ravno, prag utvrđuje Slovenija).

Poduzetnik A se mora registrirati u RH-a i ponašati se kao redov-ni porezni obveznik, podnositi propisane porezne prijave (iskazivati

obveze i prava na pretporez). Za isporuku iz RH-a u Sloveniju obra-čunati će se hrvatski PDV-e jer je slovenski kupac B „mali porezni obveznik“ (član „grupe trojice“) koji nije prešao prag stjecanja.

Primjer 6. - Poduzetnik (obveznik PDV-a) A iz RH-a uvozi računalo od tvrtke B iz BiH (bez instaliranja) i isporučuje ga „malom poreznom obvezniku“ C sa sjedištem u Sloveniji. Računalo se prevozi (za račun poduzetnika A iz RH-a) iz BiH-a u Sloveniju („malom poreznom obvezniku“) Poduzetnik A iz RH-a ima ulogu uvoznika dobara u RH-a (gdje dobra ulaze u EU)

Dobra ulaze iz trećih zemalja ili trećih područja u EU u RH-a kojeg uvozi poduzetnik (obveznik PDV-a) u RH-a. Taj uvoz može biti oslo-bođen uslijedi li isporuka dobara na području EU (u našem slučaju u RH-a).

Isporuka poduzetnika A iz RH-a poduzetniku C u Sloveniji smatra se isporukom s prijevozom (za račun poduzetnika A) iz RH-a u Slo-veniju.

6.4. Poduzetnik C iz Slovenije kojem se isporučuju dobra je premašio prag stjecanja

kako je poduzetnik C iz Slovenije kojemu se isporučuju dobra pre-mašio prag stjecanja tada je poduzetniku A iz RH-a dao svoj PDV-e identifikacijski broj (prije isporuke poduzetnik A iz RH-a mora pro-vjeriti identifikacijski broj kupca iz Slovenije koji je premašio prag stjecanja te uz izlazni račun mora imati dokaz o otpremi prodanih dobara, kome ih je predao, kada i sl.).

Postupanje poduzetnika A i poduzetnika C je slijedeće: � uvoz dobara poduzetnika A u RH-a oslobođen je PDV-a, � poduzetnik A obavlja isporuku dobara unutar EU u RH-a gdje

je oslobođena plaćanja PDV-a, � poduzetnik C obavlja oporezivo stjecanje unutar EU u Sloveni-

ji.Iz ovog primjera je vidljivo da RH-a obavlja uvoz dobara iz treće ze-

mlje (BiH-a) koja neposredno nakon toga navedena dobra otprema kupcu (članu „grupa trojice“) u Sloveniji. Poduzetnik C, s obzirom da je premašio prag stjecanja ili se opredijelio za oporezivanje PDV-om ukupnih vlastitih stjecanja u EU, dostavio je poduzetniku A iz RH-a svoj PDV identifikacijski broj kako bi isporuka iz RH-a bila oslobo-đena od plaćanja PDV-a (prethodno poduzetnik iz RH-a mora imati dokaz o obavljenom prijevozu, na izlaznom računu treba unijeti poziv na „prijenos porezne obveze“ili engleski izraz „reverse charge“ – čl. 79. st. 7. Prijedloga Zakona). Naravno, poduzetnik C iz Slovenije će platiti PDV-e na stjecanje unutar EU po slovenskim stopama (jer je premašio prag stjecanja u Sloveniji).

Poduzetnik A iz RH-a u Redovnoj poreznoj prijavi (čl. 85. Prijedloga Zakona) mora iskazati uvoz dobara, potom isporuku poduzetniku C iz Slovenije te mora popuniti „Zbirnu prijavu za isporuke dobara i usluga u druge države članice EU“ (čl. 88. Prijedloga Zakona).

Poduzetnik C iz Slovenije mora prijaviti stjecanje u Sloveniji.

6.5. Poduzetnik C iz Slovenije kojemu se isporučuju dobra nije premašio prag stjecanja ali je poduzetnik iz RH-a premašio prag isporuke

Poduzetnik C iz Slovenije („mali porezni obveznik“) nije premašio prag stjecanja a niti se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupna vla-

855 / 2013 85

Pore

ziMilivoj Friganović, mag. oec.

stita stjecanja unutar EU u Sloveniji. Poduzetnik A iz RH-a je pre-mašio prag isporuke na daljinu u Sloveniju (visinu praga određuje Slovenija i iznosi 35.000 eura) ili se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupne vlastite isporuke na daljinu u Sloveniju.

Dakle, poduzetnik C ne mora plaćati PDV-e na stjecanje unutar EU jer nije premašio prag stjecanja a niti se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupna vlastita stjecanja unutar EU u Sloveniji.

Postupanje poduzetnika A i poduzetnika C je sljedeće: � uvoz što ga obavlja poduzetnik A u RH-a nije oslobođen plaća-

nja PDV-e, � poduzetnik A obavlja isporuku poduzetniku C (pri čemu se

smatra da se dobra prevoze iz RH-a u Sloveniju). Mjesto ispo-ruke (država u kojoj se isporuka oporezuje) je Slovenija jer u njoj završava otprema ili prijevoz do kupca.

U RH-a poduzetnik A (porezni obveznik) mora platiti PDV-e na uvoz i ima pravo na pretporez (jer uvezena dobra koristi za vlastitu djelat-nost) te se mora registrirati za potrebe PDV-a u Sloveniji, prijaviti u njoj stjecanje po kojem ima obvezu ali i pravo na pretporez i na kraju mora iskazati obvezu PDV-a za isporuku poduzetniku C iz Slovenije.

6.6. Poduzetnik C iz Slovenije kojemu se isporučuju dobra nije premašio prag stjecanja a niti je poduzetnik A iz RH-a premašio prag isporuke

Poduzetnik C iz Slovenije („mali porezni obveznik“) nije premašio prag stjecanja a niti se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupna

vlastita stjecanja unutar EU u Sloveniji. Poduzetnik A iz RH-a nije premašio prag isporuke na daljinu iz RH-a u Sloveniju (visinu praga određuje Slovenija) a niti se opredijelio za plaćanje PDV-a na ukupne vlastite isporuke na daljinu u Sloveniju (primjenjujući važeće stope u Sloveniji).

Postupanje tvrtke poduzetnika A i poduzetnika C je slijedeće: � uvoz u RH-a (iz BiH-a) nije oslobođeno plaćanja PDV-a, � mjesto isporuke (smatra se da se dobra prevoze iz RH-a u Slo-

veniju) je RH-a jer se smatra da u RH-a započinje isporuka do kupca,

� taj iznos prodaje (isporuke) dobara od poduzetnika A iz RH-a poduzetniku C iz Slovenije treba uzeti u obzir pri izračunu je li premašen prag za prodaju na daljinu koji je propisan za Slove-niju.

Poduzetnik A iz RH-a mora platiti PDV-e pri uvozu za koji ima pravo na pretporez (ili će ovisno o propisima, obaviti samo obračun bez novčanog tijeka, te iskazati obvezu za PDV-e i neutralizirati je iska-zanim pravom na pretporez tj. pravom na odbitak pretporeza) te će poduzetniku C iz Slovenije na izlaznom računu iskazati obračunati hrvatski PDV-e kojeg će iskazati na Redovnoj poreznoj prijavi U RH-a što će joj opet biti financijski neutralno jer će poduzetniku iz RH-a poduzetnik (kupac) iz Slovenije platiti ukupan iznos naknade s uklju-čenim hrvatskim PDV-om.

Bilješke