Opis izbornih predmeta: XI. Katedra 2016./17. crkvene ... predmeta/Izborni kolegiji... · Esej...

Opis izbornih predmeta: XI. Katedra crkvene povijesti

2016./17.

Opis izbornih predmeta: XII. Katedra kanonskog prava

2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija 3, 4 i 5 1.2. Naziv predmeta Filozofija prava 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

25 predavanja + 2 seminari + 3 pravne vježbe

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Integrirani preddiplomski i diplomski

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 25

1.5. Status predmeta Izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3

razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje i razumijevanje pravnih principa na temelju kojih počivaju odnosi u društvu. Upoznati studente sa izabranim pitanjima iz filozofije i teologije prava. Osposobiti studente za poznavanje: odnosa između prava i morala, prava i vlasti, principa zakonitosti, raspoloženje zakonodavca prilikom donošenja zakona, granica prava i pravna uređenja. Osposobiti studente za ispravno pravno zauzimanje u Crkvi i društvu, za promicanje općeg dobra.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Poznavati osnovno znanje iz filozofije, teologije, sociologije i prava.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

- Primijeniti znanje iz filozofije i teologije prava u vršenju crkvenih službi, napose u svim kurikulumskim sastavnicama u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama. - Tumačiti i primjenjivati pravo kao red pravednosti u Crkvi i društvu, u školi i u župnoj zajednici. - Osposobiti za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i društvu. - Osposobiti za aktivno i ispravno zauzimanje za opće dobro. - Osposobiti za razumijevanje svrha i granica pravnog uređenja.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će biti u stanju: - promišljati filozofski o pravu u ljudskoj i crkvenoj stvarnosti, - poznavati pravne principe na temelju kojih počivaju odnosi u društvu, - razumjeti nakanu zakonodavca, svrhe i karakteristike zakona, - primjenjivati pravo u životu Crkve i društva, zauzimati se za opće dobro, - pružiti pravni savjet ili mišljenje.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod u sadržaj kolegija Filozofija prava. Stavljanje naglaska na izabrana pitanja iz filozofije prava. 2. Pojam filozofije i teologije prava. 3. Elementi definicije prava. 4. Naravno pravo i ljudsko dostojanstvo. 5. Načelo snošljivosti, slobode, zajedništva. 6. Društvo prema pravu. Pravo prema društvu. 7. Zakon je otkrivanje istine! 8. Utjecaj teologije i kršćanstva na rimsko pravo. Značaj rimskog prava za europsko kontinentalno pravo. 9. Pravni pozitivizam. Princip zakonitosti. 10. Odnos prava i vlasti. Zadatak za pravnu vježbu. 11. Pravo i moral. Zadatak za pravnu vježbu. 12. Vrijednosti u ćudoređu, religiji, običaju. 13. Pravo, pluralizam, tolerancija. 14. Pravne praznine. 15. Prisile u pravu. 16. Svrha kažnjavanja. Seminarski radovi. 17. Problematika smrtne kazne. 18. Prava i obveze čovjeka. Obveze i prava vjernika. 19. Odnosi prema pravnoj obvezi. 20. Interpretacija prava. 21. Pravo u politici (nacionalizam, totalitarizam). 22. Pitanje pokreće filozofa, a formula dvojbe suca? 23. Prigovor savjesti. Zadatak za pravnu vježbu.


2016./17.

24. Pravednost između moderne i postmoderne. 25. Pravnici - loši kršćani? 26. Pravo u svjetskoj književnosti. 27. Ograničenja pravne države (demokracija kao sustav). Seminarski radovi. 28. Komunikacija čini društvo? 29. Kršćanske vrijednosti u pravom uređenju Republike Hrvatske. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.

2.6. Vrste izvođenja nastave:

X predavanja X seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i seminara.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Pravne vježbe 0,5

Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi – 20% Pravne vježbe – 20% Završni ispit – 30% Seminarski rad – 20% Aktivnosti na pravnom forumu Katedre kanonskog prava – 10%

2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka u knjižnici KBF-a

Dostupnost putem ostalih medija npr. stručna knjižnica Katedre i Međubiskupijskih sudova

V. Milličić, Opća teorija prava i države, Zagreb, 1996. 2 3

N. Škalabrin, Uvod u kanonsko pravo, Đakovo, 1994. 2 3

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

F. D'Agostino, Filosofia del diritto, Torino, 2005. Više na web stranici Katedre: www.kanonsko-pravo.info

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Studenti će aktivno pratiti nastavu, ali će njihov rad biti praćen i kroz izradu pravnih vježbi, seminara, polaganje kolokvija, aktivnosti na pravnom forumu Katedre. Na početku semestra studentima će biti priložena uputstva o praćenju nastave, te će se studente poticati na aktivno praćenje sadržaja web stranice Katedre kanonskoga prava, na kojoj će tijekom semestra studentima biti omogućen pristup novostima, rezultatima rada i aktivnostima kao i novim sadržajima i materijalima koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će napravljena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretka studenata koristit će nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

http://www.kanonsko-pravo.info/


2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija 4 i 5

1.2. Naziv predmeta Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Lucija Boljat 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

25 predavanja + 2 seminari + 3 pravne vježbe


Integrirani preddiplomski i diplomski


1.5. Status predmeta Izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1,

2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje, komentar i primjenu međunarodnih ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, o suradnji na području odgoja i kulture, o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi, o gospodarskim pitanjima. Upoznavati studente sa pravnim temeljima suradnje između Crkve i države.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavati osnovno znanje iz kanonskog prava.


- Osposobiti za prezbiterat, đakonat i druge pastoralne službe. - Primijeniti znanje iz međunarodnih Ugovora u svim kurikulumskim sastavnicama u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama. - Primijeniti znanje iz međunarodnih Ugovora u pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima. - Tumačiti i primjenjivati odredbe međunarodnih Ugovora u Crkvi i društvu, u školi i u župnoj zajednici. - Osposobiti za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i društvu.


Studenti će biti u stanju: - razumjeti nakanu dviju strana kad uređuju odnos između Crkve i države, - poznavati odnose između kanonskog prava i državnog prava Republike

Hrvatske, - primijeniti sadržaj Ugovora u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i

srednjim školama, u župnoj zajednici, - tumačiti odredbe Ugovora mladima i odraslima, - primjenjivati sadržaj Ugovora u životu Crkve i društva, - pružiti pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne poslove koji

zahtijevaju poznavanje sadržaja Ugovora.


1. Uvod u sadržaj kolegija Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. 2. Odnos Crkve i države općenito. Pravni sustavi odnosa Crkve i države. 3. Razrada osnovnih pojmova kanonskog prava i međunarodnog prava: konkordati i ugovori. 4. Pravo na vjersku slobodu. Granice prava na vjersku slobodu. Sloboda apostolskog djelovanja. Zadatak za pravnu vježbu. 5. Nastanak ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. 6. Komentar međunarodnog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima. Seminarski radovi. 7. Odnos Crkve i države. Neovisnost i samostalnost. 8. Javna pravna osobnost Katoličke Crkve. 9. Sloboda djelovanja Katoličke Crkve. Zadatak za pravnu vježbu. 10. Kanonska ženidba, učinci na građanskom području. Seminarski radovi. 11. Katoličko poimanje ženidbe. 13. Komentar međunarodnog ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. 14. Pravo roditelja na odgoj djece. 15. Prava i obveze državne vlasti glede vjeronauka. 16. Vjeroučitelji ili nastavnici vjeronauka. 17. Komentar provedbenog Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj. 18. Katoličke škole i visoka učilišta. 19. Sredstva javnog priopćavanja. Sporazum između Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske biskupske konferencije. 20. Komentar međunarodnog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske.


2016./17.

21. Narav, osnivanje, vlast vojnog ordinarija. 22. Statut i pravilnik Vojnog ordinarijata. 23. Komentar međunarodnog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. 24. Način financiranja Katoličke Crkve. Zadatak za pravnu vježbu. 25. Povrat oduzete imovine. 26. Novčani doprinos Republike Hrvatske Katoličkoj Crkvi. 27. Mirovinsko osiguranje. Oslobađanje od poreza. Drugi načini pomaganja crkvenih pravnih osoba. 28. Primjena Hrvatskog ugovora o gospodarskim pitanjima. 29. Revizija međunarodnih Ugovora. 30. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i seminara.


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Pravne vježbe 0,5

Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)




Aktivnost na nastavi – 20% Pravne vježbe – 20% Seminarski rad – 20% Aktivnosti na pravnom forumu Katedre kanonskog prava – 10% Završni ispit – 30%


Naslov

Broj primjeraka u knjižnici KBF-a

Dostupnost putem ostalih medija npr. stručna knjižnica Katedre i Međubiskupijskih sudova

Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, (komentar N. Eterović), Zagreb, 2001. 2 3


Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. Dokumenti II. vatikanskog sabora. Ustav RH, u: NN 85/10 (pročišćeni tekst) i 5/14. Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, u: NN 83/02. Više na web stranici Katedre: www.kanonsko-pravo.info


Studenti će aktivno pratiti nastavu, ali će njihov rad biti praćen i kroz izradu pravnih vježbi, seminara, polaganje kolokvija, aktivnosti na pravnom forumu Katedre. Na početku semestra studentima će biti priložena uputstva o praćenju nastave, te će se studente poticati na aktivno praćenje sadržaja web stranice Katedre kanonskoga prava, na kojoj će tijekom semestra studentima biti omogućen pristup novostima, rezultatima rada i aktivnostima kao i novim sadržajima i materijalima koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će napravljena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretka studenata koristit će nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.


http://www.kanonsko-pravo.info/

Opis izbornih predmeta: XIII. Katedra religiozne pdagogije i katehetike

2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ana Thea Filipović 1.6. Godina studija Treća do peta

1.2. Naziv predmeta Socijalno učenje u religioznom odgoju i katehezi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 (20 P+10 V)


Diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30

1.5. Status predmeta Izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1,

2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1 (5%)

2. OPIS PREDMETA


Posvijestiti važnost socijalnog učenja i stjecanja društvenih kompetencija u suvremenom svijetu Analizirati zahtjeve socijalnog učenja koji dolaze iz socijalnog okruženja globalne povezanosti i međuovisnosti Upoznati s modelima i oblicima suradničkog učenja u nastavi Artikulirati poveznice vjerskog odgoja i odgoja za zajedništvo Prikazati različite projekte socijalnog odgoja i učenja Prikazati socijalnu dimenziju sadržaja kršćanske vjere u povijesnoj perspektivi i s obzirom na pojedine aspekte vjere Potaknuti na stjecanje socijalne kompetencije kroz vježbe i terensku nastavu


Osnovna znanja iz biblijske i sustavne teologije te crkvene povijesti.


Poznavanje i razumijevanje povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, religijske i društvene prakse Osposobljenost za samostalno, znanstveno utemeljeno, religijsko i teološko prosuđivanje cjelokupne stvarnosti Teološka osposobljenost za dijalog sa svijetom te preuzimanje društveno-političke odgovornosti temeljene na kršćanskom uvjerenju Teološka osposobljenost za adekvatno suočavanje s poslovnim i društvenim izazovima te za javne djelatnosti koje zahtijevaju posebne kompetencije u pitanjima svjetonazora Osposobljenost za djelatnosti koje se odnose na etičko-socijalne kompetencije, osobito ljudske resurse, komunikaciju s pojedincima i skupinama te medijsko djelovanje na etičko-socijalnom području


Uočiti i razumjeti aktualnost socijalnog učenja i stjecanja društvenih kompetencija za život u suvremenom svijetu Poznavati i razumjeti zahtjeve socijalnog učenja koji proizlaze iz činjenice globalne povezanosti i međuovisnosti ljudi i naroda Poznavati modele i oblike suradničkog učenja u nastavi Uočiti i razumjeti poveznice vjerskog odgoja i odgoja za zajedništvo Poznavati različite projekte socijalnog odgoja i učenja i shvatiti ih kao poticaj na osmišljavanja vlastitih projekata Poznavati socijalnu dimenziju sadržaja kršćanske vjere u povijesnoj perspektivi i u odnosu na pojedine aspekte vjere Vježbama samoanalize i socijalnog učenja uvježbati i steći temeljne i razvijenije socijalne kompetencije Biti potaknut na pogled na svijet iz druge perspektive temeljem iskustva sa socijalnim radom u terenskoj nastavi


Aktualnost socijalnog učenja i stjecanja društvenih kompetencija u suvremenom svijetu Zahtjevi socijalnog učenja koji dolaze iz socijalnog okruženja globalne povezanosti i međuovisnosti ljudi i naroda Modeli i oblici suradničkog učenja u nastavi Odgoj za zajedništvo kao bitna sastavnica vjerskog odgoja Različiti projekti socijalnog odgoja i učenja u školskom, društvenom, obiteljskom i župnom okruženju Socijalna dimenzija sadržaja kršćanske vjere u povijesnoj perspektivi Socijalna dimenzija pojedinih sadržaja i aspekta kršćanske vjere: govor o Bogu, kršćanska antropologija, razumijevanje euharistije, eshatologije, grijeha i obraćenja, patnje, smrti i uskrsnuća... Vježbe samoanalize i stjecanja socijalnih vještina.


2016./17.

Terenska nastava i susret sa socijalnim institucijama i svjedocima socijalnog angažamana iz vjere


X predavanja seminari i

radionice X vježbe

on line u cijelosti mješovito e-

učenje X terenska nastava

samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, raspravama, vježbama i osvrtima. Sudjelovanje u terenskoj nastavi.


Pohađanje nastave 2 Istraživanje 0,3 Praktični rad 0,3

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0,4 Projekt (Ostalo upisati)


Vrednovanje i ocjenjivanje stečenih znanja i vještina na temelju sudjelovanja u raspravama, vježbama, osvrtima i znanjima pokazanim na završnom ispitu.


Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Ana Thea FILIPOVIĆ, Vjerski odgoj i komunitarno-socijalni odgoj. Neki suvremeni izazovi, nastojanja i poteškoće, u: Kateheza 29 (2007) 2, 115-125.

3

Ana Thea FILIPOVIĆ, Socijalno učenje u religioznom odgoju i katehezi. Nastavni materijali, Zagreb, 2007./08. sl. www.kbf.h

r Ana Thea FILIPOVIĆ, Socijalna dimenzija središnjih sadržaja i dimenzija kršćanske vjere. Nastavni materijali, Zagreb, 2007./08. sl.

www.kbf.hr

PAPA FRANJO, Evangelii gaudium – Radost Evanđelja, Zagreb, 2013. 3


J. B. Metz – L. Kuld – A. Weißbrod, Compassion. Weltprogramm des Christentums. Sozale Verantwortung lernen, Freiburg, 2000. L. Kuld – S. Gönnheimer (ur.), Praxisbuch Compassion. Soziales Lernen an Schulen. Praktikum und Unterricht in den Sekundarstufen I und II, Donauwörth, 2004.


Rasprave, opservacija vježbi i terenske nastave, osvrti, konzultacije, anonimna anketa.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Analiza ispitnih rezultata.


2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović 1.6. Godina studija 1-5 1.2. Naziv predmeta Duhovnost vjeroučitelja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P


Integrirani 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30

1.5. Status predmeta Izborni

1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


Dati temeljne teološko-katehetske odrednice duhovnosti vjeroučitelja vjernika laika kao predmeta počevši od teorijskog promišljanja pa do primjene u svakodnevnici koja postaje locus teologicus cjelovitog razvoja vjeroučiteljeve osobnosti. Osposobiti studente da duhovnu dimenziju vjeroučitelja (biti) shvate kao integrativni element njihove osobnosti s ostalim dvjema dimenzijama (znati i znati činiti), a kršćansko odgojno iskustvo kao mjesto u kojemu se rađa duhovnost. Pomoći studentima da shvate važnost permanentne duhovne formacije.


Poznavati osnovne elemente opće kršćanske duhovnosti koja je temelj duhovnosti vjeroučitelja. Imati barem inicijalno iskustvo duhovnog kršćanskog života. Otvorenost za daljnje stjecanje novih duhovnih kršćansko-vjerničkih iskustava.


– Primijeniti znanje i razumijevanje bitnih sastavnica duhovnosti vjeroučitelja na svim razinama života i djelovanja. – Objasniti i kritički vrednovati koncepciju duhovnosti vjeroučitelja u cilju donošenja pravovaljanih odluka i konkretnih životnih ostvarenja. – Identificirati i analizirati mogućnosti i izazove suvremenih duhovnih gibanja te pronaći njima adekvatne odgovore.


Studenti će biti u stanju: razumjeti i argumentirano predstaviti suvremene koncepcije kršćanske duhovnosti kao

znanstvene discipline i življene stvarnosti prepoznati poveznicu između opće kršćanske duhovnosti i duhovnosti vjeroučitelja

vjernika laika otkriti i prepoznati duhovnost vjeroučitelja u svjetlu dokumenata crkvenog Učiteljstva poznavati teorijske koncepcije duhovnosti vjeroučitelja laika u svjetlu najrelevantnijih

teološko-katehetskih promišljanja razumjeti i kritički promišljati o duhovnosti vjeroučitelja vjernika laika – pokazati bitne sastavnice duhovnosti vjeroučitelja i primijeniti u svakodnevnom životu i

djelovanju


1. Suvremena koncepcija kršćanske duhovnosti 2. Duhovnosti vjeroučitelja vjernika laika utemeljena na kršćanskoj duhovnosti 3. Kršćansko iskustvo 4. Duhovna dimenzija ljudskoga bića 5. Smjernice duhovnosti vjeroučitelja talijanske biskupske konferencije 6. Smjernice duhovnosti vjeroučitelja njemačke biskupske konferencije 7. Smjernice duhovnosti vjeroučitelja hrvatske biskupske konferencije 8. Funkcionalni model duhovnosti vjeroučitelja 9. Relacijski model duhovnosti vjeroučitelja 10. Biblijski model duhovnosti vjeroučitelja 11. Eklezijalni i kristocentrični model duhovnosti vjeroučitelja 12. Duhovnost vjeroučitelja prema P. Damu 13. Koncepcija (elementi) duhovnosti na njemačkom jezičnom području 14. Koncepcija (elementi) duhovnosti na hrvatskom jezičnom području 15. Duhovna formacija vjeroučitelja vjernika laika


X predavanja X seminari i radionice

vježbe

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

2.7. Komentari:


2016./17.

on line u cijelosti

X mješovito e-učenje terenska nastava

mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja, sudjelovanje u raspravama i praktičnim vježbama. Seminarski radovi, kolokvij i završni usmeni ispit na temelju cjelokupnog sadržaja kolegija.


Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad






Aktivnost na nastavi – 10% Individualni zadatci – 10% Jedan kolokvij - 50% Završi ispit – 30 %

2.2.. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici


Pavao VI., Evangelii Nuntiandi, Naviještanje evanđelja. Apostolski nagovor o evangelizaciji u suvremenom svijetu, Zagreb 2000. Ivan Pavao II., Catechesi Tradendae. Apostolska pobudnica biskupima, svećenicima i vjernicima cijele Crkve o vjerskoj pouci u naše vrijeme, Zagreb 1994. Kongregacija za kler, Opći direktorij za katehezu, Zagreb, 2000. Sveti zbor za klerike, Opći katehetski direktorij, Zagreb, 1972. Biskupi Jugoslavije, Radosno naviještanje Evanđelja i odgoj u vjeri. Temeljne smjernice o obnovi religioznog odgoja i kateheze, Zagreb, 1983.

Matanić, A. J., Uvod u duhovnost, Zagreb, 1994. Ivančić, T., Vjeroučitelj izazov hrvatskom društvu, Zagreb, 2010. Baloban,J., Duhovno vjernički identitet vjeroučitelja, u: ISTI., Djelovanje Crkve u novim društvenim okolnostima, Zagreb,1995. Rupnik, M., U vatri gorućega grma. Uvođenje u duhovni život, Split, 2006. Ivančić, T., Crkveno-svjedočko zvanje i poslanje vjeroučitelja u suvremenoj hrvatskoj školi, u: Kateheza, 21 (1999.) 4, 312-318. Ivančić, T., Svjedočki vjeronauk, u: Kateheza, 20 (1998.) 4, 307-316. Marasović, Š., Lik vjeroučitelja za treće tisućljeće, u: Kateheza, 20 (1998.) 1, 4-15;


Colomb, J., La spiritualità del catechista, u: ID., Al servizio della fede, vol. II., Leumann (Torino), 1970., str. 745-766. Damu, P., La spiritualità del catechista. Tracce per la riflessione personale e di gruppo sui tratti che la caratterizzano, Leumann, (Torino), 1996. Langer, M. – Verburg, W., Zum Leben führen, Handbuch religionspädagogischer Spiritualität, München, 2007.


Ispiti, konzultacije, praktični rad, evaluacija



2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Mr. art. Ivana Gagić Kičinbači 1.6. Godina studija sve

1.2. Naziv predmeta Likovna kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30


integrirani preddiplomski i diplomski


1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3


2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima upoznavanje likovnog jezika i osnova vizualne komunikacije. Stjecanje opće likovne naobrazbe s naglaskom na poznavanje kršćanske ikonografije. Osposobiti studente za prepoznavanje ikonoloških i stilskih likovnih obilježja pojedine epohe. Osposobiti studente za likovnu i ikonološku analizu djela kroz prikaz opće i crkvene povijesti umjetnosti.


Nema uvjeta.


Po završetku predmeta studenti će biti upoznati s različitim povijesnim razdobljima i stilovima sakralnoga stvaralaštva te će moći prepoznati i analizirati sakralne prostore i likovna djela sakralnog karaktera. Stečenim uvidom o povijesnom razvoju prikaza sakralnoga likovnoga govora moći će kritički pristupiti pitanju suvremenih kretanja u kršćanskoj umjetnosti.


• Prepoznavati likovna djela s obzirom na stil i razdoblje nastanka. • Poznavati osnove kršćanske ikonografije. • Služiti se terminologijom s područja likovnih umjetnosti i primjenjivati je na sakralnu

umjetnost s naglaskom na kršćansko poimanje sakralnosti.


Uvod u likovno stvaralaštvo. Likovni jezik i likovne tehnike. Vizualna komunikacija. Likovna i ikonološka analiza djela. Kronološki prikaz opće i crkvene povijesti umjetnosti s naglašenim osvrtom na ikonološka i stilska obilježja pojedine epohe, stila, pravca, skupine umjetnika i pojedine stvaralačke ličnosti. Suvremena kretanja u umjetnosti s naglaskom na sakralno stvaralaštvo.


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava

samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat (Ostalo upisati)



Pismeni ispit 2 Projekt (Ostalo upisati)


2016./17.

2.1. Ocjenjivanje i

vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi – 10% Ispit – 90%


Naslov

Broj primjeraka u knjižnici


M. Jakubin, Vodič kroz povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

M. Jakubin, Likovni jezik i likovne tehnike, Educa, Zagreb, 1999.


A. BADURINA, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, F. Škunca, 1987. H.W.Janson, Povijest umjetnosti, Stanek d.o.o., Varaždin 2003. R. Ivančević, Uvod u ikonologiju , u: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, A. Badurina (ur.), Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985.


Praćenje rada studenata na samoj nastavi uz vođenje evidencije o nazočnosti studenata te aktivnome sudjelovanju u raspravama. Anonimna anketa. Pismeni ispit.

2.14. Ostalo (prema mišljenju

predlagatelja)


2016./17.


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Blaženka (s. Valentina) Mandarić 1.6. Godina studija Sve godine

1.2. Naziv predmeta Vrjednovanje u vjeronaučnoj nastavi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


20P+5V+5e-učenje



1.5. Status predmeta Izborni


2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za kvalitetno praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje učenika u odgojno-obrazovnom procesu.


Poznavanje razvojne dinamike djece, predadolescenata i adolescenata, osobito s psihološko-pedagoškog aspekta. Poznavanje temeljnih metodičko-didaktičkih načela u nastavi (ishodi, metode, metodički pristupi, sustavi).


Poznavati temeljna načela nastave i razvojnu dinamiku učenika te na temelju primjene različitih varijabla temeljito i cjelovito pratiti rad učenika; objektivno i pravedno prosuditi, vrjednovati i ocijeniti učenikova postignuća u nastavi.


- Poznavati osnovnu terminologiju iz područja dokimologije; - Upoznati razvojni put vrjednovanja u nastavi. - Analizirati različite modele vrjednovanja (evaluacije) u Europi i Hrvatskoj. - Znati dobro definirati ishode učenja. - Upoznati različite metode i metodičke pristupe u procesu vrjednovanja. - Naučiti najpouzdanije modele praćenja i vrjednovanja odgojno-obrazovnih

postignuća kod - učenika u vjeronaučnoj nastavi. - Znati temeljna obilježja vrjednovanja u e-učenju i njezinu primjenu u

vjeronaučnoj nastavi. - Upoznati relevantnu literaturi iz područja dokimologije.


1. Temeljna terminologija (didaktika, metodika, kurikulum, evaluacija, praćenje, procjenjivanje, ocjenjivanje, ishodi…) 2. Dokimologija i temeljni pojmovi iz školske dokimologije. 3. Praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje. 4. Povijesni razvoj evaluacije u nastavi. 5. Aktualni modeli vrjednovanja u Europi. 6. Načela ocjenjivanja u primarnom obrazovanju općenito. 7. Kriteriji i standardi ocjenjivanja učenika u vjeronaučnoj nastavi. 8. Postupci u praćenju, vrjednovanju i mjerenju znanja. 9. Problemi subjektivnog ocjenjivanja u nastavi. 10. Najčešće pogreške nastavnika u procesu vrjednovanja u nastavi. 11. Izrada konkretnih modela za vrjednovanja učenika u vjeronaučnoj nastavi.


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata 2.9. Praćenje rada

studenata (upisati udio Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1


2016./17.

u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad Referat 1 (Ostalo upisati)


Kolokviji 1 Usmeni ispit (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)





Tomislav Grgin, Školsko ocjenjivanje znanja, 2001.

Sandra Kadum-Bošnjak, Dokimologija u primarnom obrazovanju, 2013.


Mijo Cindrić – Dubravka Miljković – Vladimir Strugar, Didaktika i kurikulum, 2010. Ana Thea Filipović, Vjeronauk u školi pred zahtjevima vrednovanja, Nova prisutnost 7(2009), 2, 245-264. Roberto Trinchero, Valutare l’appredimento nell’e-learning, 2006.


Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi, tjedno će imati samostalne zadatke koji će biti evidentirani i vrednovani. Kolokvijalnu temu će prezentirati pred drugim studentima. Kroz tjednu konzultaciju studenti će dobivati informacije o napretku i stjecanju određenih kompetencija. Praćenje napredovanja studenata i usvajanja kompetencija osobito će se vrjednovati kroz rezultate kolokvija. Na kraju semestra provest će se vrjednovanje predmeta i nastavnika koje će poslužiti za samovrednovanje i reorganizaciju sadržaja predmeta.


predlagatelja)


2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Ljubica Pribanić 1.6. Godina studija

1.2. Naziv predmeta Osobe s teškoćama socijalne integracije u društvenom kontekstu

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici

Prof.dr.sc. Zrinjka Stančić, doc.dr.sc. Neven Ricijaš, prof.dr.sc. Tina Runjić, prof.dr.sc. Mirjana Lenček, prof.dr.sc. Ines Joković-Oreb

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 2P


diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30

1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Kolegij će pomoći studentima u formiranju povoljnih stavova, utemeljenih na infornmacijama, prema učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i osobama s invaliditetom te prema procesima odgojno-obrazovne i socijalne integracije.


nema



- studenti će moći definirati osnovne bio-psiho-socijalne karakteristike djece i odraslih osoba s teškoćama socijalne integracije - primijeniti usvojena znanja u komunikaciji s osobama s teškoćama socijalne integracije - prepoznati potrebe djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom - pružiti osnovnu podršku roditeljima i djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom


tjedan: Uvodno predavanje tjedan: Razumijevanje oštećenja sluha tjedan: Fenomenologija oštećenja vida tjedan: Motorički poremećaji i kronične bolesti tjedan: Osobe s poremećajima u ponašanju - djeca, mladi, odrasli počinitelji kaznenih djela tjedan: Odgoj i obrazovanje djece s intelektualnim teškoćama tjedan: Odgoj i obrazovanje djece s intelektualnim teškoćama tjedan: Poremećaji čitanja i pisanja tjedan: Poremećaji čitanja i pisanja tjedan: KOLOKVIJ tjedan: Kvaliteta života odraslih osoba s intelektualnim teškoćama tjedan: Kvaliteta života odraslih osoba s intelektualnim teškoćama tjedan: Poremećaji pažnje i koncentracije; Hiperaktivnost tjedan: Analiza samostalnih zadataka; Zaključno predavanje tjedan: KOLOKVIJ




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i izlazak na dva pismena kolokvija. 2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni

Pohađanje nastave 0,25 Istraživan

je Praktični rad



2016./17.

broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):





Pratit će se redovitost dolaženja na predavanja. Vrjednovat će se znanje na dva pismena kolokvija ocjenama od 1-5.




Blaži, D., Vancaš, M., Znaor, M. (2003): Ne prepoznati – ne djelovati – kršiti prava (posebne jezične teškoće, disleksija, disgrafija, osvrt na sadašnje stanje). Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva: zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

Ricijaš, N. (2009): Rizični čimbenici i korelati delinkventnog ponašanja. (skripta), Zagreb: ERF. Bratković, D., Rozman, B. (2006): Čimbenici kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 42, 2, 101-112.

Horvatić, J., Joković-Oreb, I., Pinjatela, R. (2009). Oštećenja središnjeg živčanog sustava. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. 45, 1, 99-110.

Joković-Turalija, I. (2004): Motorički poremećaji i kronične bolesti s posebnim osvrtom na cerebralnu paralizu, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, 9, 631-639.

Kiš-Glavaš, L., Fulgosi-Masnjak, R. (2003): Do prihvaćanja zajedno - integracija djece s posebnim potrebama (priručnik za učitelje). Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama - IDEM. (odabrana poglavlja)

Pribanić, Lj. (2005): Učenik oštećena sluha u redovnoj osnovnoj školi. Napredak, 146, 4, 477-487. Stančić, V. (1991): Oštećenja vida: biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja)


Davis, R. D, Braun, E.M. (2001): Dar disleksije. Alineja: Zagreb. Everatt, J.; Reid, G. (2009): Dyslexia: and overview of recent research. U: The Routledge Companion to Dyslexia. Ed: G. Reid. Routledge. Oxon, NY. 3-22. Joković Oreb, I., Pinjatela, R. (2009). Rana intervencija u djetinjstvu. Plavi fokus , 34-39. Ljubešić, M. (1997): Jezične teškoće školske djece: oblici, uzroci, posljedice, otklanjanje. Zagreb: Školske novine. Radovančić, B. (1995): Osnove rehabilitacije slušanja i govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju, Savez organizacija osoba oštećena sluha Hrvatske Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo, 7, 1, 40-59.


Redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi.



2016./17.


1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija 3., 4. i 5.

1.2. Naziv predmeta Župna kateheza 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Denis Barić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

30 predavanja


diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 15

1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za razumijevanje identiteta župne kateheze, te njezinog mjesta i uloge u životu kršćanske zajednice. Ujedno se studente nastoji upoznati s načinom izrade pastoralnog plana i programa, kao i s mjestom i ulogom župne kateheze unutar istog, te za izradu i izvedbu oglednog sata župne kateheze za određenu životnu dob naslovnika.


Poznavanje osnovnih pojmova iz opće i razvojne psihologije kao i osnovne terminologije vezane uz katehezu i katehetiku (religiozni odgoj/poučavanje, naslovnici i nositelji kateheze, sadržaj kateheze, ciljevi kateheze, katekizam)


- Upoznavanje i analiziranje identiteta župne kateheze s obzirom na ostale sastavnice vjerskog odgoja i obrazovanja.

- Analiziranje i kritičko vrjednovanje hrvatskog modela župne kateheze po dobima kao i upoznavanje s (ne)zaživljavanjem istoga u praksi.

- Upoznavanje i uporaba sadržaja, te metodičkih sustava i postupaka u izvođenju župne kateheze.


Studenti će biti u stanju • Uočiti važnost i potrebu župne kateheze u životu kršćanske zajednice. • Upoznati narav, cilj, sadržaj i metodičke pristupe i postupke župne kateheze za različite

životne dobi. • Razumjeti način izrade plana i programa župne kateheze za različite životne dobi naslovnika,

kao i njegovu komplementarnost s ostalim oblicima pastoralnoga djelovanja u biskupiji i (li) župi.

• Izraditi i izvesti ogledni sat župne kateheze za određenu životnu dob u župnoj zajednici. • Analizirati i kritički vrjednovati aktualno stanje župne kateheze u Hrvatskoj, te davanje

konstruktivnih prijedloga za (o)življenje iste.


1. Status quaestionis. Život i poslanje kršćanske zajednice. Oblici i izazovi kršćanske zajednice 2. Identitet i status župne kateheze u poslanju župne zajednice 3. Razlikovni i komplementarni suodnos župne kateheze i školskoga vjeronauka 4. Župna kateheza unutar pastoralnog planiranja i programiranja 5. Ciljevi župne kateheze 6. Adresati župne kateheze 7. Nositelji župne kateheze i njihova formacija 8. Župna kateheza po dobima i živi vjernički krugovi (hrvatski model) 9. Specifični metodološki postupak župne kateheze. Struktura župne kateheze po fazama i

podfazama. 10. Sadržaj kateheze životnih dobi i posebnih zajednica u župi 11. Organizacija župne kateheze (nacionalna, biskupijska i župna razina) 12. Izrada i održavanje oglednog sata župne kateheze 13. Kritički osvrt na održani sat župne kateheze (izazovi, prijedlozi, sugestije) 14. Neka otvorena pitanja obzirom na župnu katehezu u životu kršćanske zajednice (sinteza)


X predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:



2016./17.

2.9. Praćenje rada

studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 0.6 Istraživanje Praktični rad 0.9



Kolokviji Usmeni ispit 1.5 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi – 15% Praktični rad i predstavljanje (održavanje) istog – 35% Usmeni ispit – 50%




NKU HBK - HILP, Župna kateheza u obnovi župne zajednice, Zagreb-Zadar, 2000. HBK, Na svetost pozvani. Pastoralne smjernice na početku trećeg tisućljeća, Zagreb 2002. R. Razum, Specifičnosti školskoga vjeronauka u odnosu na župnu katehezu. Nove postavke nakon Plana i programa župne kateheze, u: Kateheza, 32 (2000.) 4, 342-350.

I. Pažin, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Uključivanje vjernika laika u pastoralno djelovanje župne zajednice, u: Diacovensia, 13 (2004.) 1, 73-101.

J. Šimunović, Župna zajednica na početku trećega tisućljeća, Zagreb, 2009. (odabrani dijelovi). M. Šimunović, Pastoral za novo lice Crkve. Teološka promišljanja o župnoj zajednici, Zagreb 2006. (odabrani dijelovi).



Od studenata se očekuje pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u istoj, te prisustvovanje određenom broju sati župne kateheze u župnim zajednicama. Ujedno se od studenata očekuje i individualni rad, odnosno uz vodstvo nastavnika i mentora izrada oglednog sata župne kateheze za određenu životnu dob naslovnika, te izvođenje istog u župnoj zajednici. Podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata nastavnik će koristiti za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanje studenata.


predlagatelja)


2016./17.


1.1. Nositelj predmeta

Izv. prof. dr. sc. Ružica Razum Izv. prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić Izv. prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović

1.6. Godina studija 4. god., zimski/ljetni semestar

1.2. Naziv predmeta Metodičke vježbe iz katehetike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 ECTS

1.3. Suradnici Dr. sc. Denis Barić Dr. sc. Kata s. Amabilis Jurić Sveučilišni mentori

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

5 P + 20 S + 35 V


integrirani 1.9. Očekivani broj

studenata na predmetu

15 po skupini

1.5. Status predmeta Obvezno-izborni


2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave u nižim i višim razredima osnovne te u srednjoj školi. Osposobiti studente za samostalno i kreativno planiranje i izvođenje župne kateheze.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Poznavati obilježja razvojne dobi djece, predadolescenata i adolescenata. Poznavati osnovne didaktičke varijable. Motiviranost za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi i župnoj katehezi. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet doprinosi

• uspješno primijeniti sve kurikulumske sastavnice u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama

- koristiti se religijskopedagoškim znanjem za ispitivanje vlastite učiteljske/nastavničke situacije

- osposobiti se za službu katehete u župnoj zajednici -


Studenti će biti u stanju: • poznavati i predstaviti nastavni plan i program, udžbenike, pravilnike i

školsku dokumentaciju • samostalno oblikovati izvedbeni plan za nastavu vjeronauka • samostalno oblikovati pripreme za učenike osnovne i srednje škole te za

katehizande u župnim zajednicama • primijeniti temeljne didaktičke varijable u pripremi nastavne jedinice te u

izvedbi nastavnoga sata • uz prethodnu pomoć voditelja kolegija te sveučilišnih mentora održati

ogledne sate u osnovnoj i u srednjoj škole • usvojiti i u izvođenju oglednih sati primijeniti osnovne komunikacijske

vještine važne za katehetsko i odgojno-obrazovno djelovanje • raditi u timu u postupku pripreme i predstavljanja seminarskih zadataka

2.5. Sadržaj predmeta razrađen prema satnici predavanja (za 1 sat jedan do tri retka)

1. Planiranje i izvođenje vjeronaučne nastave: ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji, vrjednovanje vjeronaučne nastave. Planiranje i izvođenje župne kateheze.

2. Analiza plana i programa školskog vjeronauka za osnovu i za srednju školu. 3. Analiza vjeronaučnih udžbenika i druge literature za školski vjeronauk djece,

predadolescenata i adolescenata. 4. Analiza katehetskih priručnika za djecu i mlade. 5. Hospitacije u višim i nižim razredima osnovne te u srednjoj školi (25 sati)


2016./17.

6. Hospitacije u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (5 sati) 7. Hospitacijeu župnim zajednicama (5 sati). 8. Upoznavanje školske dokumentacije. 9. Izradba pismenog izvješća s hospitacija.

8. Izradba pripremâ za održavanje vjeronaučnih oglednih sati (4 pripreme) 9. Održavanje oglednih sati u osnovnoj školi (2 ogledna sata) i u srednjoj školi (2 ogledna sata).


predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad ostalo (upisati)

2.7. Komentari:


Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Predstavljanje pripremi pred studijskom skupinom te sudjelovanje u kritičkim osvrtima priprema i prezentacije drugih kolega. Hospitacije u župnim zajednicma. Održavanje ogledne kateheze pod vodstvom mentora.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS-a odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 2 ECTS Pismeni

ispit Projekt

Eksperimentalni rad Istraživan

je 0.5 ECTS Praktični rad 1

Esej Referat Hospitacije i ogledni sati

2 ECTS

Kolokviji Seminarski rad 0.5 (Ostalo upisati)

Usmeni ispit (Ostalo upisati)

2.1. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi – 20% Vježbe / praksa – 60% Pisani radovi - 20%


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih medija

Vjeronuačni udžbenici za osnovnu i srednju školu. Vjeronučni planovi i programi za osnovnu i srednju školu Katehetski priručnici i drugi katehetski materijali.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, izradbi i predstavljanju samostalnih radova, timskome radu. Evidenciju o njihovom radu u osnovnim i srednjim školama te župnim zajednicama, tijekom prakse, vodit će mentori, na temelju dogovorenih elemenata praćenja. Krajem godine bit će napravljena evaluacija predmeta, sveučilišnog nastavnika i mentora koji rade na izvođenju predmetu.



2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.-5.

1.2. Naziv predmeta Ženski lik u hrvatskoj književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


P+V+S+ e-učenje



1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3


1

2. OPIS PREDMETA


• omogućiti studentima/ studenticama sustavno stjecanje književnoteorijskog i književnopovijesnoga znanja

• osposobiti studente/ studentice za stvaranje književno-filozofske, književno-teološke i književno-katehetske korelacije

• osposobiti studente/ studentice za analizu i interpretaciju ženskih likova u odabranim djelima hrvatske književnosti

• osposobiti studente/ studentice za osvješćivanje položaja žene i kritičku prosudbu muško-ženskih odnosa u suvremenom socio-kulturnom kontekstu


• poznavati temeljne književnoteorijske pojmove • poznavati osnovne značajke stilskih formacija • poznavati temeljne značajke književnih rodova i vrsta • snažna motiviranost i razvijena ljubav prema čitanju književnoumjetničkih tekstova


• primijeniti književnoteorijsko znanje u analizi problema koji ulaze u korelativne odnose književnosti i teologije, književnosti i filozofije, književnosti i katehetike, književnosti i duhovnosti

• koristiti se književnoteorijskim i književnopovijesnim znanjem u analizi odabranih vjeronaučnih tekstova

• primijeniti znanje iz književnosti na kreativno oblikovanje teksta (npr. molitve, lirske pjesme, govora, članka i sl.)


• razumjeti i usvojiti pojmove ženski lik; kućni anđeo, fragilna, fatalna i samosvjesna žena, tradicionalna i moderna žena

• argumentirati tipološke značajke ženskih likova u lektirnim djelima • analizirati i kritički predstaviti odnos majke i kćeri u odabranim djelima hrvatske

književnosti • kritički predstaviti i analizirati ženske likove u odabranim književnim djelima određene

podrijetlom, društvenom pripadnošću, obiteljskom situacijom • opisati, analizirati i usporediti ženske likove u književnopovijesnom kontekstu hrvatske

književnosti • usporediti muško-ženske odnose u odabranim djelima hrvatske književnosti


• Uvod u predmet; tematika/ problematika predmeta, panoramski pregled sadržaja, studentske obveze, lektira, literatura (2 sata)

• Ženski lik u grčko-rimskom i biblijskom kontekstu (2 sata) • Ženski lik u kontekstu hrvatske srednjovjekovne književnosti (1 sat) • Ženski lik u hrvatskoj književnosti humanizma i renesanse, analiza i interpretacija

odabranih pjesama iz Zbornika Nikše Ranjine (2 sata) • Ženski lik u hrvatskoj baroknoj i klasicističkoj književnosti; I. Gundulić: Suze sina

razmetnoga, A. Kanižlić: Sveta Rožalija (2 sata) • Ženski lik u hrvatskoj književnosti predrealizma i realizma; A. Šenoa: Zlatarovo zlato,

Branka, A. Kovačić: Uregistraturi, J. E. Tomić: Melita, V. Novak: Posljednji Stipančići (4 sata)

• kolokvij (2 sata) • Ženski lik u hrvatskoj književnosti moderne; J. Truhelka: Plain air, D. Šimunovć: Duga,

Muljika, M. Begović: Bez trećega, M. Krleža: Gospoda Glembajevi (5 sati) • Ženski lik u hrvatskoj postmodernoj književnosti; I. Vrkljan: Svila, škare, Marina ili o

biografiji, L. Kaštelan: Adagio, J. Matanović: Zašto sam vam lagala (5 sati) • Marija u hrvatskom pjesništvu; B. Petrač, N. Jurica: Duša duše hrvatske (2 sata) • Sinteza spoznaja o sadržaju kolegija (1 sat)


2016./17.

• 2. kolokvij (2 sata)


X predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij X mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:


• redovito pohađanje nastave (dopuštena su 3 izostanka) • sudjelovanje u nastavi • sustavna priprema za nastavu • redovito čitanje lektire • usmeno izlaganje • esej (10 kartica)




Esej 0,3 Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,7 Usmeni ispit 0,5 (Ostalo upisati)



• redovito pohađanje i sudjelovanje u nastavi: 10 % • 1. kolokvij: 20 % • 2. kolokvij: 20 % • esej: 20 % • usmeni ispit: 30 %




Bogoslovska smotra, LX, br. 3-4, Zagreb, 1990. D. Fališevac: Žena u hrvatskoj književnojkulturi (od 16. do 18. stoljeća), u: Gordogan, 16-17, br. 41-42, Zagreb, 1996., str. 123.-147.

K. Nemec: Tragom tradicije, Zagreb, 1995., str. 58-.76. K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1999.

K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Zagreb, 2003.

2.12. Dopunska literatura

(u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

B. Baranović: „Slika“ žene u udžbenicima književnosti, Zagreb, 2000. P. Tournier: Poslanje žene. Putovi i zadaci feminizma, Zagreb, 2001. P. Pavličić: Rukoljub, Zagreb, 2001.


• ispitni rezultati i anketa


predlagatelja)


2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.- 5.

1.2. Naziv predmeta Religijske teme u svjetskoj književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


P+V+S+e-učenje



1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1

2. OPIS PREDMETA


omogućiti studentima/ studenticama sustavno stjecanje književnoteorijskoga znanja osposobiti studente/ studentice za stvaranje književno-filozofske i književno-teološke korelacije osposobiti studente/ studentice za analizu i interpretaciju književnoumjetničkoga teksta osposobiti studente/ studentice za uočavanje intertekstualnih veza u književnoumjetničkim djelima


snažna motiviranost i razvijena ljubav prema čitanju književnoumjetničkih tekstova poznavanje temeljnih značajki književnih rodova i vrsta poznavanje temeljnih značajki stilskih formacija poznavanje temeljnih književnoteorijskih pojmova


koristiti se književnoteorijskim i književnopovijesnim znanjem u analizi odabranih vjeronaučnih tekstova primijeniti književnoteorijsko znanje u analizi problema koji se promatraju interdisciplinarno (s teološkog, filozofskog, književnoteorijskog i drugih motrišta) stečeno znanje iz književnosti primijeniti u oblikovanju članaka, eseja, govora i sl.


razumjeti i usvojiti značenja pojmova svjetska književnost, religijske teme u književnosti, intertekstualnost, objasniti suodnos književnosti i teologije razumjeti i usvojiti problematiku vjere i nevere, grijeha, kazne i obraćenja, trpljenja i patnje, slobode i odgovornosti, dvojbi i povjerenja, traganje za smislom i Bogom kritički predstaviti, analizirati i interpretirati odabrana djela svjetske književnosti analizirati najzanimljivije likove odabranih književnoumjetničkih djela kao simbole hrabrosti, vjernosti Bogu i čovjeku, ljubavi, odgovornosti i sl.


Uvod u predmet; objašnjenje naziva kolegija, objašnjenje pojmova svjetska književnost, intertekstualnost, objašnjenje suodnosa književnosti i teologije, panoramski pregled sadržaja predmeta, upoznavanje studenata s obvezama, lektirom i literaturom (2 sata) Ljubav u Bibliji; biblijski tekstovi – Psalmi, Pjesma nad pjesmama, odabrana poglavlja iz evanđelja (4 sata) Traganje za smislom, čežnja za Bogom; sv. Augustin: „Ispovijesti“ (2 sata) Grešnici i pravednici, putovanje kroz pakao, čistilište i raj; D. Alighieri: „Božanska komedija“ (2 sata) Sukob poganskog i kršćanskog; H. Sienkiewicz: „Quo vadis“ (2 sata) Sloboda i odgovornost, grijeh i obraćenje; F. M. Dostojevski: „Zločin i kazna“ (3 sata) 1. kolokvij (2 sata) Raspadanje smislene slike svijeta, rastakanje vrijednosti; T. S. Eliot: „Pusta zemlja“ (2 sata) Čovjekova čežnja za srećom; Th. Wilder: „Naš grad“ (2 sata) Vjera i nevjera, dvojba i povjerenje, trpljenje i patnja; G. Green: „Moć i slava“ (3 sata) Čežnja za Bogom, odnos Boga i čovjeka; I. P. Drugi: „Rimski triptih“ (2 sata) Sinteza spoznaja/ ponavljanje (2 sata) 2. kolokvij (2 sata)


2016./17.




učenje terenska nastava

X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij X mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:


redovito pohađanje nastave sustavna priprema za nastavu redovito čitanje lektire pisanje eseja (10 kartica teksta) usmeno izlaganje


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej 0,3 Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,7 Usmeni

ispit 0,5 (Ostalo upisati)






D. Šimundža: Religiozna povjerenja i sumnje, Split, 1999.

A.E. McGrath: Christian Literature, Oxford-Malden, 2000.


kritička literatura uz svako lektirno djelo M.F. Vamosh: Women at the time of the Bible, Herzlia, 2007. R. Alter, F. Kermode: The Literary Guide to the Bible, Cambridge, 1999.


anketa i ispitni rezultati


Opis izbornih predmeta: XIV. Katedra socijalnog nauka Crkve

2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban 1.6. Godina studija Od 1. do 5.

1.2. Naziv predmeta Kršćanski caritas i socijalno zagovaranje

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3 / 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30


Integrirani preddiplomski i diplomski studij, stručni studij

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30 do 35

1.5. Status predmeta Izborni na FTS i na KI


2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta

Upoznati studente i studentice s ulogom i mjestom kršćanskog caritasa u Crkvi i društvu te o mogućnostima 'socijalnog zagovaranja' u djelovanju Caritasa.


Zainteresirati za pronalaženje novih oblika karitativnog djelovanja i socijalnog angažmana u hrvatskom društvu i Crkvi.


Uvidjeti povezanost kršćanskog pristupa stvarnosti i društvenog angažmana za opće dobro. Primijeniti doprinose društveno-socijalnih gibanja u svijetu na kršćansko-karitativno djelovanje. Doprinijeti povezivanju društvenih znanosti i teološkog pristupa čovjekovu životu.


Studenti i studentice će biti u stanju: razumjeti novija gibanja u odnosu na djelovanje karitativnih organizacija u Crkvi razumjeti i protumačiti ulogu 'socijalnog zagovaranja' u odnosu na konkretno karitativno djelovanje kao specifičnost u djelovanju Caritasa u posljednjim desetljećima analizirati konkretni karitativno-socijalni rad u pojedinoj (nad)biskupiji i župi primijeniti stečena znanja u pastoralu i u drugim crkvenim i društvenim područjima djelovanja definirati ulogu i mjesto kršćanskog caritasa u crkvenom životu socijalnim govorom Crkve tumačiti razliku između kršćansko-karitativnog djelovanja i općenito socijalnog djelovanja u društvu


1. Uvod u kolegij: povezanost kršćanskog caritasa i socijalnog zagovaranja 2. Socijalna dimenzija vjere kao sastavni dio kršćaninova života 3. Nastanak i utemeljenje kršćanskog caritasa pod povijesnim vidom 4. Organizirani karitativni rad Katoličke Crkve od kraja 19. stoljeća 5. Socijalni nauk Crkve kao motivacija za karitativni rad 6. Razlika između kršćanskog caritasa i socijalnog rada i socijalne politike 7. Osnivanje i značenje prvog organiziranog Caritasa u Hrvatskoj: Karitas Nadbiskupije zagrebačke (1933.) 8. Časopis „Karitas“ i karitativne aktivnosti svećenika i nadbiskupa Alojzija Stepinca 9. Zabrana rada Karitasa Nadbiskupije zagrebačke (1946.) i ponovno aktiviranje 60-ih godina 20. stoljeća 10. Ustroj i rad Hrvatskog Caritasa i Caritasa pojedinih hrvatskih (nad)biskupija 11. Solidarnost iz Caritasove perspektive 12. Socijalno zagovaranje: pojam, nastanak i pokušaj primjene na njemačkom govornom području


2016./17.

13. Caritas u socijalnom učenju pape Benedikta XVI.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivni rad na nastavi


Pohađanje nastave

0.5 Istraživanje 0.5 Praktični rad

Eksperimentalni rad



Kolokviji 0.5 Usmeni

ispit 1,5 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit

Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi – 20% Samostalno istraživanje – 10% Kolokvij – 20% Usmeni ispit – 50%




BENEDIKT XVI., Deus caritas est. Bog je ljubav, KS dokumenti 143, Zagreb, 2006., 33-69- Đuro ZALAR, Caritas – put Crkve. Kršćansko služenje svijetu, Zagreb, 2006. Christian BECK, Anwaltschaft: Begriff und ethischer Auftrag, Freiburg, 2003.


Stjepan BALOBAN – Gordan ČRPIĆ (ur.), Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika, Zagreb, 2005. Stjepan BALOBAN – Gordan ČRPIĆ (ur.), Socijalni Kompendij: izazov i nadahnuće, Zagreb, 2007.


- Redovito pohađanje predavanja - Aktivno sudjelovanje na predavanjima - Evaluacija predmeta i nastavnika



2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban 1.6. Godina studija Od 1. – 5.

1.2. Naziv predmeta Civilno društvo i supsidijarnost 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


30


Integrirani preddiplomski i diplomski studij

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30-35

1.5. Status predmeta Izborni na FTS i na KI



Omogućiti studentima uvid u nastanak, značenje i novije rasprave o civilnom društvu kao i važnost supsidijarnosti za funkcioniranje civilnoga društva.


Motivacija za funkcioniranje društvenih procesa i doprinos crkvenoga socijalnog učenja u razvoju društva te dostatno poznavanje terminologije iz problematike koja se obrađuje.


- Primijeniti znanje i razumijevanje tematike civilnoga društva i supsidijarnosti na teološko-društvenu raspravu o odnosima Crkve i društva, Crkve i države te na ulogu i mjesto kršćana, vjernika, u javnom životu. - Doprinijeti stvaranju socijalnog govora Crkve u hrvatskom društvu.


Studentice i studenti će biti u stanju: razumjeti veoma kompliciranu tematiku civilnoga društva u Hrvatskoj razlikovati crkveno-teološku od civilne rasprave o civilnom društvu upoznati načelo supsidijarnosti i njegovu primjenu kako u društvu tako i u

crkvenom životu na temelju empirijskog istraživanja o supsidijarnosti u Hrvatskoj moći će lakše

analizirati odnose kako u hrvatskom društvu tako i u Crkvi primijeniti stečena znanja na kasniji rad bilo u pastoralu bilo u društvu


1. Uvod u kolegij: obrazloženje i povezanost između supsidijarnosti i civilnoga društva 2. Civilno društvo: definicije i nastanak 3. Civilno društvo u svijetu i u Hrvatskoj 4. Pojam i značenje supsidijarnosti 5. Mogućnosti i aktualnost supsidijarnosti 5. Prvo empirijsko istraživanje o supsidijarnosti u Hrvatskoj (2009) 6. Primjena supsidijarnosti u društvenom i crkvenom životu u Hrvatskoj 7. Civilno društvo – izazov za Crkvu 8. Noviji socijalni nauk Crkve o civilnom društvu 9. Država i društvo 10. Kriza socijalne države i politika 11. Snalaženje u hrvatskom civilnom društvu


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

X samostalni zadaci multimedija i

mreža laboratorij mentorski rad

Komentari:


2016./17.

terenska nastava (ostalo

upisati)

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivni rad na nastavi


Pohađanje nastave 0.5 Istraživanje 0.5 Praktični rad



Kolokviji 0.5 Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave i aktivnosti na nastavi – 20% Samostalno istraživanje – 10% Kolokviji- 20% Usmeni ispit – 50%




Stjepan BALOBAN (ur.), Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2000.

Gojko BEŽOVAN, Civilno društvo, NZ Globus, Zagreb, 2004.

Primjena supsidijarnosti u Hrvatskoj, u: Bogoslovska smotra 81(2011), 4.


Supsidijarnost u hrvatskom društvu, u: Bogoslovska smotra, 79(2009.) 1. Stjepan BALOBAN – Gordan ČRPIĆ (ur.), O solidarnosti i supsidijarnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2004.


- Redovito pohađanje predavanja - Aktivno sudjelovanje na predavanjima - Evaluacija predmeta i nastavnika



2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban 1.6. Godina studija 1-5

1.2. Naziv predmeta Ljudska prava i socijalni nauk Crkve 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P


Integrirani preddiplomski i diplomski program


1.5. Status predmeta Izborni FTS i KI 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)


- omogućiti studentima šire i dublje poznavanje sadržaja i značenja ljudskih prava - ukazati studentima na najvažnije aspekte iz sadržaja kolegija i njihovu primjenu u svakodnevnim životnim situacijama - osposobiti studente za dijalog s drugima u hrvatskom društvu i šire - omogućiti studentima razvoj kritičko teološko-etičkog promišljanja i budnosti u osobnom i javnom životu kao i potrebu živjeti i iznova se potvrđivati kroz autentičnost svjedočenja


Poželjno je osnovno poznavanje socijalnog nauka Crkve kao i interes za teološko i socijalno-etičko promišljanje s naglaskom na temu o ljudskim pravima


- razumjeti i moći znati primijeniti znanje iz područja kolegija na osobnoj razini, ali i na razini suvremenog društva - biti ravnopravan sugovornik hrvatskih "agora" - koristiti se stečenim znanjem u suočavanjima s izazovima izgradnje humanijeg svijeta - vrednovati i podupirati stavove s ciljem čuvanja integriteta ljudske osobe, njezinog dostojanstva, sloboda i odgovornosti


- razumjeti i moći predstaviti pojmove: pravednost, pravo, naravno i pozitivno pravo, ljudsko dostojanstvo, ljudska prava, Katolička crkva i ljudska prava - pobliže se upoznati s povijesnim razvojem i sadržajem ideje o ljudskim pravima na Zapadu i u hrvatskom društvu - poznavati i predstaviti najvažnije pisane dokumente vezane uz ljudska prava (Zapad, Hrvatska, Katolička crkva) - osvijetliti značenja međusobne povezanosti ljudskih prava i odgovornosti - upoznati se s idejom ljudskih prava u Svetom Pismu - analizirati i osvijetliti konkretnu situaciju u društvu i Crkvi pod vidom govora o temi ljudskih prava koristeći se metodom socijalnog nauka Crkve: vidjeti, prosuditi, djelovati - kritički predstaviti temeljne suvremene izazove za govor o ljudskim pravima - aktualizirati, kontekstualizirati i predstaviti temeljne odrednice angažmana i svjedočanstva pojedinca prilikom govora o ljudskim pravima


1. Uvod u sadržaj kolegija o ljudskim pravima i njihova kontekstualizacija unutar bogatog sadržaja socijalnog nauka Crkve 2. Krepost pravednosti i vrste pravednosti 3. Ljudska prava i govor o socijalnom i pravnom redu: pojam pravo, naravno pravo, pozitivno pravo 4. Ljudsko dostojanstvo 5. Ljudska prava: povijesni razvoj, značenje izraza te kriteriji njihovog određivanja 6. Čimbenici ostvarivanja ljudskih prava i vrste ljudskih prava 7. Ljudska prava u Svetom pismu: Stari i Novi zavjet 8. Povijest ostvarivanja ljudskih prava na Zapadu: od Povelje kralja Henrika I. do Habeas corpus act 9. Povijest ostvarivanja ljudskih prava na Zapadu: od Habeas corpus act do naših dana 10. Promicanje ljudskih prava u ranijoj hrvatskoj povijesti 11. Ljudska prava i hrvatsko društvo (18. - 20. stoljeće) 12. Ljudska prava i konkretna praksa u Hrvatskoj 13. Crkva i ljudska prava: razdoblje odbijanja i neprihvaćanja (1789. - Pijo IX.) i razdoblje približavanja (Lav XIII. - Pijo XII.) 14. Crkva i ljudska prava: razdoblje priznavanja i promicanja (Ivan XXIII. - )

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X samostalni zadaci Komentari:


2016./17.

seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja; aktivno sudjelovanje u nastavi; proučavanje zadane i preporučene literature; praćenje aktualnih događanja s naglaskom na Republiku Hrvatsku; usmeni ispit





Kolokviji Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati) Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi – 30% Samostalno istraživanje – 20% Usmeni ispit – 50%




M. Biškup, Ljudska prava. Povijesno - teološki osvrt, KS, Zagreb 2010.

I. Koprek (ur.), Ljudska prava. Čovjekovo dostojanstvo. Filozofsko - teološka promišljanja, FTIDI, Zagreb 1999.

D. Petrović, Die Soziallehre der Kirche - konkrete Praxis in Kroatien, u: H. Renöckl - s. Baloban (ur.), Jeztz die Zukunft gestalten! Sozialethische Perspektiven, Echter Verlag, Wien - Würzburg 2010., str. 315-342.

V. Zsifkovits, Dostojanstvo čovjeka i ljudska prava, u: Bogoslovska smotra, vol. 59 (1989.), br. 3-4, str. 306-313.


Papinsko vijeće "Iustitia et pax", Kompendij socijalnog nauka Crkve, KS, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Komisija "Iustitia et pax" HBK, Zagreb 2005 G. Lohmann, "Kolektivna" ljudska prava radi zaštite manjina?, u: Politička misao, vol. 36 (1999.), br. 4, str. 38-48. M. Kompes - G. Črpić, Sekularne i kršćanske pretpostavke govora o ljudskim pravima i posljedice govora o ljudskim pravima bez pretpostavki, u: N. Bodiroga-Vukobrat - S. Barić (ur.), Socijalna prava kao temeljna ljudska prava. Zbornik radova, TIM press, Zaklada Sveučilišta u Rijeci, Zagreb, 2010., str. 279-294. D. Petrović Štefanac, Socijalno - etički okvir problema nezaposlenosti, u: Crkva u svijetu, god. XLVII (2012.), br. 3, str. 299-321.


Evidencija nazočnosti studenata na nastavi te praćenje njihova rada i aktivnosti na samoj nastavi. Odgovori na pitanja i eventualne poteškoće pružat će se studentima tijekom održavanja predavanja i putem elektroničke pošte. Po završetku kolegija na kraju semestra vodi se evaluacija predmeta i sveučilišnog nastavnika koji radi na izvođenju predmeta.



2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Silvija Migles 1.6. Godina studija 3-5/1-3

1.2. Naziv predmeta Socijalni nauk Crkve u životu vjernika laika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3/4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P


Integrirani preddiplomski i diplomski studij; Stručni studij, s izradom završnog rada

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30/7

1.5. Status predmeta Izborni FTS i KI/izborni ITK 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA


- omogućiti studentima dublje poznavanje sadržaja socijalnog nauka Crkve u odnosu na život vjernika laika - osposobiti studente za implementaciju temeljnih načela socijalnog nauka Crkve u društvenom životu - osposobiti studente za dijalog s drugim ljudima, sa suvremenom kulturom i uopće sa svijetom - omogućiti studentima razvijanje umijeća „kontekstualizacije“ i kritičko teološko-etičke primjene poruke socijalnog nauka Crkve na konkretni osobni, obiteljski i javni život vjernika laika, na teoretsko-praktičnoj razini, odnosno, na razini teološko-vjerske kulture i na razini egzistencijalnog svjedočenja


- motivacija za ulogu i mjesto vjernika laika u društvenom i crkvenom životu - interes za teološko i socijalno-etičko promišljanje


- razumjeti i primijeniti znanje iz područja socijalnog nauka Crkve na područje društvenoga života - koristiti se stečenim znanjem u suočavanjima s izazovima izgradnje humanijeg svijeta - vrednovati i podupirati stavove s ciljem čuvanja integriteta ljudske osobnosti - primjenjivati i upotrebljavati stečena znanja u odnosu na razne aktivnosti vjernika laika


- razumjeti i argumentirano predstaviti osnovne pojmove kao što su: socijalni nauk Crkve, laičnost, identitet vjernika laika, socijalna evangelizacija, socijalni pastoral, socijalna duhovnost - analizirati konkretnu situaciju u Crkvi i društvu na temelju načela socijalnog nauka Crkve i metode: vidjeti, prosuditi, djelovati - razumjeti položaj socijalnog nauka Crkve u crkvenom i društvenom poslanju kršćana - kritički predstaviti temeljne suvremene izazove za teoretsko i praktično područje socijalne dimenzije vjere - poznavati i predstaviti bitne odrednice angažmana i svjedočanstva vjernika laika pod vidom crkveno-društvenog konteksta - analizirati i argumentirano predstaviti temeljne izazove i mogućnosti implementacije socijalnog nauka Crkve u području socijalne evangelizacije i u području naviještanja evanđelja u vremenitim stvarima: obitelj, kultura, gospodarstvo, politika, mediji


1. Uvod u sadržaj Kolegija 2. Kršćani u svijetu, svjetovna narav nasljedovanja Krista 3. Identitet vjernika laika 4. Mjesto socijalnog nauka Crkve u formaciji kršćana, posebno vjernika laika 5. Socijalna duhovnost vjernika laika i „praktična mudrost“ 6. Socijalni nauk Crkve kao sredstvo komunikacije i dijaloga 7. Socijalni nauk Crkve i socijalni pastoral 8. Socijalni nauk Crkve i formacijska djelatnost 9. Služenje na raznim područjima društvenog života 9.1 Ljudska osoba 9.2.Kultura 9.3.Gospodarstvo 9.4.Politika 9.5.Mediji


x predavanja seminari i

radionice vježbe

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

Komentari:


2016./17.


(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja; aktivno sudjelovanje u nastavi; proučavanje zadane i preporučene literature, kolokvij, usmeni ispit


Pohađanje nastave

1 Istraživanje 1 Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad 1/2 (Ostalo upisati)




Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi – 20% Samostalno istraživanje – 20% Pismeni rad – 60%




IVAN PAVAO II., Christifedeles laici – vjernici laici. O pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu, Zagreb, 1990. VIJEĆE ZA LAIKE HBK, Zbor hrvatskih vjernika laika. Zagreb, 16.-18. listopada 1992. Obnoviti lice zemlje, Stjepan BALOBAN (ur.), GK-KS, Zagreb, 1993.

VIJEĆE ZA LAIKE HBK, Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj, Đuro HRANIĆ (ur.), KS, Zagreb, 2002.

PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Za život svijeta. Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, Zagreb, 2012.


Marijan VALKOVIĆ (ur.), Socijalni dokumenti Crkve. Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Zagreb, 1991. Stjepan BALOBAN (ur.), Kršćanin u javnom životu, Zagreb, 1999.


Redovita evidencija nazočnosti studenata na nastavi, te sustavno i trajno praćenje njihova rada na samoj nastavi. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija, i nakon kolokvija. Krajem godine vodi se evaluacija predmeta i sveučilišnog nastavnika koji radi na izvođenju predmeta.


Opis izbornih predmeta: Neobvezatni, Sveučilišni i Zajednički 2016./17.

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Davorin Babić, prof. 1.6. Godina studija I. i II. godina studija

1.2. Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 0

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 sati, vježbe


Preddiplomski, diplomski, integrirani

1.9. Očekivani broj studenata na predmetu Svi studenti

1.5. Status predmeta Obavezni



Cilj tjelesne i zdravstvene kuluture u visokom obrazovanju je (1) učenje novih konvencionalnih motoričkih znanja, (2) usavršavanje temeljnih teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja, (3) utvrđivanje interesa, antropoloških obilježja i motoričke informiranosti (4) sprečavanje procesa deterioracije ili preranog pada osobina, sposobnosti i motoričkih znanja uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti (5) osposobljavaje studenata za individualno tjelesno vježbanje (6) promicanje sportske kulture i (7) unapređenje socijalne komunikacije.



Usvajanju teorijskih i praktičnih motoričkih znanja u svrhu osposobljavanja studenata za samostalno tjelesno vježbanje.

Povezivanje interesa studenata prema određenim kineziološkim aktivnostima u svrhu zadovoljavanja potreba za kretanjem.

Usvajanju znanja o značaju svakodnevnog tjelesnog vježbanja u svrhu utjecaja na antropološka obilježja te postizanja uspjeha u studiju i budućem zanimanju.

Isticanju značaja zdravstvene kulture u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja. Upoznavanje s rizicima štetnosti po zdravlje kod raznih ovisnosti. Promicanju značaja kvalitetne prehrane pri intelektualnim i tjelesnim naporima. Praćenju sastava tijela i prevenciji pretilosti. Informiranju studenata o rezultatima dosadašnjih istraživanja o zdravlju. Osposobljavanju za timski rad. Uključivanju studenata u sportska natjecanja s ciljem razvijanja interesa za osobni napredak u različitim

sportskim aktivnostima. Uključivanju studenata u programe sportske poduke.


Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je : (1) učenje novih motoričkih znanja, (2) usavršavanje osnovnih teorijskih i praktičnih motoričkih znanja, (3)sprečavanje procesa deterioracije ili preranog smanjivanja razina osobina i sposobnosti uslijed

nedostatne tjelesne aktivnosti (4) osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje i racionalno, sadržajno korištenje i

provođenje slobodnog vremena (5) promicanjetjelovježbene isportske kulture. (6) pripomoć kvalitetnom životu u mladosti, zrelosti i starosti.


Programsku jezgru čine skupovi raznovrsnih kinezioloških aktivnosti koje su svrstane u osnovni i posebni nastavni program. Za njih se studenti opredjeljuju s obzirom na interes, stupanj usvojenosti motoričkih znanja, razinu sposobnosti i prema stanju zdravlja. Konceptualno ovaj nastavni program nadovezuje se na programske sadržaje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjoj školi. Sukladno navedenom razlikujemo sljedeće nastavne programe tjelesne i zdravstvene u visokom obrazovanju: 4.1. Osnovni programi 4.2. Posebni programi 4.3. Programi za studente s posebnim potrebama 4.4. Izborni programi za studente viših godina studija U tablici 1. prikazani su nastavni plan i programi za četiri semestra redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture i kao izborni predmet za studente viših godina studija. Osnovni i posebni programi provode se u fondu od 30 sati u jednom semestru, odnosno 60 sati tijekom akademske godine. Programi za studente s posebnim potrebama provode se u istom fondu sati u prilagođenom obliku u dogovoru s liječnikom i predmetnim nastavnikom. Izborni programi za studente viših godina studija mogu se izvoditi u jednom ili dva semestra na preddiplomskom i/ili diplomskom studiju sukladno odluci visokog učilišta.

Nastavni programi tjelesne i zdravstvene kulture 1 godina 2 godina I II III IV

više godine

Osnovni programi 30 30 30 30


Posebni programi 30 30 30 30 Programi za studente s posebnim potrebama 30 30 30 30 Izborni programi za studente viših godina studija - - - - 30 30

4.1. Osnovni programi sadrže kineziološke aktivnosti koje su zastupljene u nastavnim programima tjelesne i zdravstvene kulture srednje škole. 4.1.2.Programski sadržaji osnovnih programa1 1. Atletika; 2. Badminton; 3. Fitness programi; 4. Košarka; 5. Nogomet; 6. Odbojka; 7. Osnove borilačkih sportova; 8. Plesne strukture; 9. Plivanje; 10. Rukomet; 11. Stolni tenis


predavanja seminari i radionice

x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito aktivno pohađanje vježbi – prisutnost na najmanje 70 % vježbi prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu











* V. Findak, Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb 1992; ** Isti: Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, športu i športskoj rekreaciji, Zagreb 1992; B. Anderson, E. Burke, B. Pearl: Fitness za sve, Zagreb 1997.



1. Praćenje zdravstvenog statusa studenata analizom rezultata obveznih sistematskih pregleda koji se provode u suradnji s liječnicima. 2. Praćenje motoričkih znanja i sposobnosti u izbornoj aktivnosti, osobito motoričkih znanja i sposobnosti koje mogu utjecati na uspjeh u budućem zanimanju. 3. Praćenje i vrjednovanja rada na osnovu analize rezultata upitnika o interesima studenata, razine dosadašnjih sportskih postignuća i trenutne angažiranosti u sportsko rekreativnim aktivnostima. 4. Praćenje trenutne angažiranosti u sportu i interesa studenata za sudjelovanje na studentskim sportskim natjecanjima i sportskim priredbama.


1 Na početku svake akademske godine predmetni nastavnik predlaže kineziološke aktivnosti osnovnog programa za koje visoko učilište ima uvjete. Studenti biraju 1-2 kineziološke aktivnosti programskog sadržaja osnovnog programa prema osobnom interesu. I


SVEUČILIŠNI IZBORNI KOLEGIJ

Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom

U akademskoj godini 2011./2012. na Sveučilištu u Zagrebu uveden je novi sveučilišni kolegij "Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom". Kolegij je dostupan za upis svim studentima i studenticama koji su upisani na bilo koju sastavnicu (fakultet/akademiju)

Sveučilišta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija. Uvjet za pohađanje ovoga kolegija jest da student koji se prijavljuje za pohađanje poznaje studenta s invaliditetom kojemu je potrebna vršnjačka potpora i koji se slaže s time da mu tu potporu pruža upravo student koji prijavljuje kolegij. Isto tako, uvjet je da student koji

se prijavljuje za pohađanje kolegija i student s invaliditetom budu s istog studijskog programa i s iste studijske godine. Opće informacije o kolegiju

- nositelj: Sveučilište u Zagrebu (prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš) - status: izborni

- bodovna vrijednost: 5 ECTS bodova - trajanje: jedan semestar (15 sati predavanja + 105 sati vježbi)

- mjesto održavanja: na jednoj od sastavnica Sveučilišta (dogovara se sa studentima/icama nakon upisa) - dostupan kao e-kolegij

Pružanje vršnjačke potpore temelji se na individualnim planovima koje zajednički donose student upisan na kolegij i student s invaliditetom ("par"). Vršnjačka potpora pruža se isključivo u akademskom okruženju. Primjeri realizacije vršnjačke potpore su: pomoć

pri dolasku na fakultet, u predavaonice, kabinete, knjižnice, referade i sl., pomoć pri rješavanju nekih administrativnih procedura, pomoć pri "hvatanju" bilješki s predavanja, potpora u realizaciji vježbi, verbalni opisi vizualno prezentiranih sadržaja, objašnjavanje pojmova, zajednički rad na akademskim zadacima, potpora u različitim socijalnim situacijama, osobna pomoć prema potrebi (odlazak u restoran,

sanitarne prostorije i sl.). Kolegij je zamišljen kao jedna od mjera izjednačavanja mogućnosti za studente s invaliditetom u sustavu visokoga obrazovanja u

Republici Hrvatskoj, a kreiran je u okviru Tempus projekta Education for Equal Opportunities at Croatian Universities - EduQuality čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu putem Ureda za studente s invaliditetom i Povjerenstva za studente s invaliditetom. Više o kolegiju možete

pronaći na internetskoj stranici Projekta: www.eduquality-hr.com.

http://www.unizg.hr/uredssi/index.php/lang-hr/korisne-informacije/103-vrnjaka-potpora-studentima-s-invaliditetom?format=pdf

http://www.unizg.hr/uredssi/index.php/lang-hr/korisne-informacije/103-vrnjaka-potpora-studentima-s-invaliditetom?tmpl=component&print=1&layout=default&page=

http://www.unizg.hr/uredssi/index.php/lang-hr/component/mailto/?tmpl=component&link=aHR0cDovL3d3dy51bml6Zy5oci91cmVkc3NpL2luZGV4LnBocC9sYW5nLWhyL2tvcmlzbmUtaW5mb3JtYWNpamUvMTAzLXZybmpha2EtcG90cG9yYS1zdHVkZW50aW1hLXMtaW52YWxpZGl0ZXRvbQ==


1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Marko Alerić 1.6. Godina studija 1. 1.2. Naziv predmeta Jezično-stilske vježbe 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici - 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno


diplomski sveučilišni studij


1.5. Status predmeta izborni kolegij 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

3%


Upoznati studente s obilježjima verbalnog komuniciranja, osobito s naglasnim sustavom hrvatskoga standardnog jezika. Poučite studente kako da naglasna pravila primjenjuju u svakodnevnoj javnoj govorenoj komunikaciji.


Nema uvjeta. Potrebne ulazne kompetencije imaju svi izvorni govornici hrvatskoga jezika.


1. usvojiti bitne metode i koncepte obrazovne znanosti i drugih srodnih područja 2. usvojiti načela znanstvenog promišljanja i rješavanja problema 3. razviti komunikacijske vještine i vještine timskoga rada


Razumjeti obilježja uspješne verbalne i neverbalne komunikacije i znati ih primijeniti u konkretnih govorenim i pisanim ostvarenjima. Razumjeti, znati razlikovati i primijeniti jezične vještine (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i razumijevanje), obilježja govorenog i pisanog teksta. Znati razliku i moći pravilno oblikovati govoreni i pisani tekst. Razumjeti i znati primijeniti znanja o obilježjima hrvatskoga jezika, osobito hrvatskoga standardnog jezika, o glasovima i glasovnim promjenama u hrvatskome standardnom jeziku, o vrednotama govorenog jezika. Razumjeti i znati obilježja i pravila naglašavanja riječi u hrvatskome standardnom jeziku. Moći pravilno izgovoriti naglašene riječi, označiti naglaske u tekstu, prepoznati naglaske hrvatskoga jezika.


ZIMSKI SEMESTAR 1. tjedan: Verbalna i neverbalna komunikacija (sporazumijevanje), uvjeti uspješne komunikacije tjedan: Jezične djelatnosti (vještine, sposobnosti) – slušanje, govorenje, čitanje, pisanje, razumijevanje tjedan: Hrvatski jezik (idiolekt, sociolekt, mjesni govor, dijalekt, narječje, standardni jezik) tjedan: Hrvatski standardni jezik, obilježja – autonomija, norma, polifunkcionalnost, gipka postojanost tjedan: Hrvatski standardni jezik – jezični priručnici (rječnik, gramatika, pravopis, pravogovorni priručnik) tjedan: Vrednote govorenoga jezika 1. (intonacija, boja glasa, intenzitet), uočavanje i označavanje vrednota

govorenoga jezika tjedan: Vrednote govorenoga jezika 2 (tempo, pauza, geste, mimika, stvarni kontekst), uočavanje i označavanje

vrednota govorenoga jezika; pogreške koje govor čine netečnim tjedan: Glasovi hrvatskoga jezika, pravilan izgovor glasova, glasovne promjene u hrvatskom jeziku

(nepostojano a, pokretni samoglasnik, prijeglas, zijev, asimilacije, vokalizacija, jotacija, sibilarizacija, palatalizacija)

tjedan: Naglasak, uloga naglaska u jeziku, toničke i atoničke riječi tjedan: Izgovor naglasaka (obilježja) i zanaglasne dužine tjedan: Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika, pravila naglašavanja tjedan: Izgovaranje i označavanje naglasaka u riječi, rečenici, tekstu tjedan: Naglasni tipovi, enklitike – proklitike, naglasne cjeline, prijelaz naglaska na proklitiku tjedan: Odstupanja u upotrebi naglasaka u javnom govoru tjedan: Naglasak stranih riječi u hrvatskome jeziku LJETNI SEMESTAR 1. tjedan: Organizacija govorenog teksta 2. tjedan: Organizacija pisanog teksta 3. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (rječnik) 4. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (rječnik) 5. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (pravopis) 6. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (pravopis) 7. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (morfologija) 8. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (morfologija) 9. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (morfologija) 10. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (sintaksa) 11. tjedan: Najčešće pogreške u primjeni standardnojezične norme (sintaksa)


12. tjedan: Vježbe oblikovanja govorenog i pisanog teksta 1 (uočavanje i ispravljanje pogrešaka) 13. tjedan: Vježbe oblikovanja govorenog i pisanog teksta 2 (uočavanje i ispravljanje pogrešaka) 14. tjedan: Uočavanje i ispravljanje pogrešaka u tekstovima 1 15. tjedan: Uočavanje i ispravljanje pogrešaka u tekstovima 2


X predavanja X seminari X radionice

vježbe on line u cijelosti mješovito e-



2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata redovito pohađanje nastave, izrada vježbe, sudjelovanje u vježbama


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat izrada i prezentacija pravogovorne vježbe 0,5


Kolokviji Usmeni ispit 2,5 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave – 25% Izrada i prezentacija pravogovorne vježbe – 12,5% Usmeni ispit – 62,5%




P. Garde (1993), Naglasak, Zagreb, Školska knjiga V. Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber, bilo koje izdanje V. Anić, Rječnik stranih riječi, Zagreb: Novi liber, bilo koje izdanje S. Težak i S.Babić: Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Zagreb: Školska knjiga, bilo koje izdanje (izabrani dijelovi)

S. Vukušić, I. Zoričić (2007) Naglasak u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb, Globus (izabrani dijelovi)

N. Novaković (1980), Govorna interpretacija umjetničkoga teksta, Zagreb: Školska knjiga

E. Barić i drugi, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb 1997. Đ. Gračanin, Temelji govorništva, Zagreb 1989. M. Alerić i Tamara Gazdić-Alerić, Hrvatski u upotrebi, Profil, 2013.


Glasoviti govori, Naklada Zadro, Zagreb 1999 S. Vukušić, Naglasno normiranje, Jezik, 37 (1989-1999), 2., str. 48-53 S. Vukušić, Iz povijesti hrvatskoga naglašavanja, Jezik, 43 (1995/1996), 3, str. 103-107


U skladu sa sustavom upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta prati se samovrednovanjem nastavnika i anketiranjem polaznika, te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske referade.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) -


1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Petar Bašić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Latinski jezik III 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 1 + 1



1.5. Status predmeta Zajednički izborni predmeti.



Latinski jezik III namijenjen je studentima koji su uspješno završili Latinski jezik II i žele dodatno proširi znanje latinskog jezika, osobito crkvenoga.


Uspješno završen Latinski jezik II.


Zadani se cilj ostvaruje čitanjem i analizom izabranih tekstova. Posebna se pozornost posvećuje teološkom nazivlju i latinskim izričajima s kojima se studenti susreću tijekom studija.


Očekuje se da studenti uzmognu shvatiti i analizirati, makar uz potrebne konzultacije, i zamršenije latinske tekstove.


Studenti unaprijed prouče neki tekst pa se on zatim zajednički analizira i prevodi. Pojedinačno se zadaju razni osobni zadaci.


X predavanja seminari i

radionice X vježbe



x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave i osobni rad.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti




Kolokviji Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)


predmeta): Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)





P. Bašić, Latine discere, Zagreb 2012. Na web stranici Fakulteta



Pojedinačno praćenje i završni usmeni ispit.



1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.2. Naziv predmeta Engleski jezik za teologe I 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Emanuel Maloča 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 0+15+15


1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

1.5. Status predmeta izborni


2. OPIS PREDMETA


Studenti će se u okviru kolegija nastaviti baviti temama s kojima su se susreli na kolegiju Engleski jezik u akademske svrhe 1 i 2. Razvijat će se vještine akademskog pisanja i izražavanja kroz tekstove svjetovnog i vjerskog karaktera. Studenti će graditi akademski i stručni vokabular, istraživati nove jezične odnose te podrobnije analizirati one s kojima su upoznati. U sklopu kolegija, studenti će također naučiti kako raščlaniti tekst i kritički se osvrnuti na predstavljene ideje.


Znanje engleskog jezika na razini B1



Unaprjeđenje vještina naprednog čitanja, pisanja i slušanja. Usvajanje gramatičkih znanja potrebnih za svakodnevnu i akademsku komunikaciju. Usvajanje stručnog vokabulara. Daljnje razvijanje kritičkog mišljenja i osvrta. Kompetencije usmenog i pismenog izražavanja.


1. Skimming and scanning. Identifying the sequence of ideas.Understanding implicit meanings. Adjectives. 2. Avoiding repetition (that/those of). Word families. Verb–noun collocations. Theological texts in English. 3. Selecting and prioritising of sources. Inferring the meaning of words. Vocabulary building: cause-effect markers. 4. Using claims to plan essays. Complex noun phrases. Countable and uncountable nouns. Prefixes. 5. Prediction as an aid in comprehension. Reading for detail. Scanning for information. Adjectives. 6. Referring to other people's work. Language for writing: reporting verbs. Impersonal it-clauses. 7. Reading in detail. Word families and collocations. Generating ideas and reporting. 8. Conjunctions and sentence connectors. Cohesive devices and comprehension. 9. Preparation strategies. Making predictions. Following an argument. Symbols and abbreviation in notes. 10.Organising questions and topic changes. 11. Levels of meaning and authorial voice. 12. Summarising. Single and multi-word verbs. Hedging adverbs. Paraphrasing. Complex prepositions. 13. Theology and Language. Articles. 14. Ponavljanje. 15. Ispit



predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata 2.9. Praćenje rada

studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):



Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)







Kelly, G.: English for Theology: A Resource for Teachers and Students; ATF Press, Australia, 2004

Thaine, C.: Cambridge Academic English B1+ Intermediate Student's Book: An Integrated Skills Course for EAP; Cambridge University Press, 2012

Eastwood, J. (2005). Oxford Learner’s Grammar (Grammar Finder). Oxford University Press

Bailey, S. (2011.). Academic Writing. Third Edition. New York: Routledge




predlagatelja)


1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.2. Naziv predmeta Engleski jezik za teologe II 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Emanuel Maloča 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 0+15+15


1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

1.5. Status predmeta izborni


2. OPIS PREDMETA


Studenti će se u okviru kolegija nastaviti baviti temama s kojima su se susreli na kolegiju Engleski jezik u akademske svrhe 1 i 2 te Engleski jezik za teologe 1. Razvijat će se vještine akademskog pisanja i izražavanja kroz tekstove svjetovnog i vjerskog karaktera. Studenti će graditi akademski i stručni vokabular, istraživati nove jezične odnose te podrobnije analizirati one s kojima su upoznati. U sklopu kolegija, studenti će također naučiti kako raščlaniti tekst i kritički se osvrnuti na predstavljene ideje.


Znanje engleskog jezika na razini B1 te odslušan kolegij Engleski za teologe 1



Unaprjeđenje vještina naprednog čitanja, pisanja i slušanja. Usvajanje gramatičkih znanja potrebnih za svakodnevnu i akademsku komunikaciju. Usvajanje stručnog vokabulara. Daljnje razvijanje kritičkog mišljenja i osvrta. Kompetencije usmenog i pismenog izražavanja.


1. Reading critically. Inferring the meaning of words. Retelling. Expressing opinions impersonally. Abstract nouns. 2. Adding information - relative clauses. Christology. 3. Understanding figures and tables. Avoiding repetition. Joining in discussions. Time sequencing. 4. Past Perfect. ing nouns. Passive voice. Theology and Spirituality. 5. Religion and Culture. Simple Past. Past Continuous. 6. Identifying main and supporting ideas and information. Formal and informal verbs. Opposites. 7. Referring backwards and forwards. Writing practice. 8. Verbs followed by a noun phrase. Non-finite relative clauses. Adverbials. 9. Reading for evidence. Understanding connections in texts. The Problem of Suffering – nominal clauses. 10. Contrasting information. Expressing disagreement. Refering to quantities. Evaluative adjectives and adverbs. 11. Understanding Scripture. Gerunds and gerund phrases. 12. Ecological Theology. Conditional clauses. 13. Overcoming problems in listening to lectures. Understanding signals of incomplete information. 14. Ponavljanje. 15. Ispit


predavanja seminari i

radionice vježbe on line u

cijelosti


2.7. Komentari:


mješovito e-učenje

terenska nastava



Pohađanje nastave Istraživa

nje Praktični rad


Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)







Kelly, G.: English for Theology: A Resource for Teachers and Students; ATF Press, Australia, 2004

Thaine, C.: Cambridge Academic English B1+ Intermediate Student's Book: An Integrated Skills Course for EAP; Cambridge University Press, 2012

Eastwood, J. (2005). Oxford Learner’s Grammar (Grammar Finder). Oxford University Press

Bailey, S. (2011.). Academic Writing. Third Edition. New York: Routledge




2016./17.

Opis izbornih predmeta: XI. Katedra 2016./17. crkvene ... predmeta/Izborni kolegiji... · Esej...

Documents

Transcript of Opis izbornih predmeta: XI. Katedra 2016./17. crkvene ... predmeta/Izborni kolegiji... · Esej...