Općina Bednja - Bednja.hr · Web viewPostotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u...
Transcript of Općina Bednja - Bednja.hr · Web viewPostotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u...
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE BEDNJA ZA RAZDOBLJE
2015. – 2020. GODINE
Varaždin, studeni 2016.
2016
Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o.Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin
Telefon: +385 42 422 200Fax: +385 42 422 208
Web: www.azra.hrE-mail: [email protected]
2
2016
SADRŽAJ
1. ZNAČAJKE PODRUČJA.....................................................................................................................6
1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke..............................................................................6
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke............................................................................6
1.1.2. Geomorfološke značajke.................................................................................................8
1.1.3. Klimatske karakteristike područja...................................................................................9
1.1.4. Prirodna baština............................................................................................................10
1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština......................................................................11
1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture..................................................................................13
1.2.1. Prometna infrastruktura...............................................................................................13
1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura................................................................................14
1.2.3. Opskrba električnom energijom...................................................................................16
1.2.4. Opskrba plinom............................................................................................................17
1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda...............................................17
1.2.6. Gospodarenje otpadom................................................................................................17
1.2.7. Poslovna infrastruktura................................................................................................18
1.2.8. Društvena infrastruktura..............................................................................................18
1.3. Gospodarstvo.......................................................................................................................19
1.3.1. Gospodarske značajke..................................................................................................19
1.3.2. Zapošljavanje................................................................................................................22
1.3.3. Poljoprivreda................................................................................................................23
1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo....................................................................................27
1.3.5. Turizam.........................................................................................................................28
1.4. Demografske i socijalne značajke.........................................................................................29
1.4.1. Obrazovanje..................................................................................................................33
1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb..............................................................................................34
1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo......................................................................................35
1.4.4. Upravljanje razvojem....................................................................................................35
2. SWOT ANALIZA.............................................................................................................................37
3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BEDNJA..................................................................................................40
4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA.........................................................................................................41
5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA............................................................................................48
6. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA...........................................................54
7. AKCIJSKI PLAN...............................................................................................................................60
3
2016
POPIS TABLICA
Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Bednja.............................................................................7Tablica 2: Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)..........................................12Tablica 3: Postotaka kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za Općinu Bednja..........15Tablica 4: Broj kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za naselja Općine Bednja........15Tablica 5: Vodoopskrbni sustav Općine Bednja....................................................................................17Tablica 6: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Bednja (iznosi u tisućama kn).................19Tablica 7: Struktura gospodarstva u 2013. godini po djelatnostima....................................................20Tablica 8: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna...........................................................................20Tablica 9: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu.....................................................................22Tablica 10: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha).........................................................23Tablica 11: Poljoprivredne površine Općine Bednja prema kategorijama i vlasništvu (ha)..................24Tablica 12: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u............................................24Tablica 13: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim traženim povrtnim kulturama i žitaricama s jedinstvenog zahtjeva iz 2014. godine na području Općine Bednja..................................................25Tablica 14: Proizvodnja grožđa i vina...................................................................................................26Tablica 15: Struktura stočarske proizvodnje........................................................................................26Tablica 16: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava................................................................................................27Tablica 17: Dolasci i noćenja turista u Općini Bednja...........................................................................29Tablica 18: Stanovništvo prema starosti i spolu...................................................................................31Tablica 19: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi.....................................32Tablica 20: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Bednja...............................32Tablica 21: Obrazovna infrastruktura Općine Bednja...........................................................................33Tablica 22: Zdravstvena zaštita na području Općine............................................................................34Tablica 23: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Ivanec.......................................................34Tablica 24: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere........................................................................................47Tablica 25: Opis razvojnih mjera..........................................................................................................49Tablica 26: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima........................................................54Tablica 27: Akcijski plan Općine Bednja za 2016. i 2017. godinu..........................................................61
POPIS SLIKA
Slika 1: Položaj Općine Bednja u Varaždinskoj županiji..........................................................................8Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Bednja......................................11Slika 3: Mreža državne, županijskih i lokalnih cesta Općine Bednja.....................................................13Slika 4: Mreža nerazvrstanih cesta na području Općine Bednja...........................................................14
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Broj obrtnika u Općini Bednja u 2014. godini....................................................................21Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011.........................................................30
4
2016
UVODNA RIJEČ NAČELNIKA
Poštovani mještani Općine Bednja,
Esencijalna zadaća i opravdanost postojanja svake jedinice lokalne samouprave
sastoji se u racionalnom, svrsishodnom i odgovornom upravljanju javnim financijama, u
cilju podizanja sveobuhvatne kvalitete života ljudi koji žive na tom području. Kvalitetno
strateško planiranje podrazumijeva jasno definiranje optimalnih i realnih razvojnih pravaca
lokalnog područja, uvažavajući sva njegova opća i specifična obilježja, kao i sve prednosti i
ograničenja njegovog gospodarskog i općedruštvenog razvoja.
Strateški dokument razvoja Općine Bednja, koji je pred Vama, dugoročan je plan
općeg razvoja Općine Bednja s jasno definiranim razvojnim ciljevima te mjerama i
aktivnostima njihove realizacije kao i evaluacije rezultata i učinaka. Uvjeren sam da je
provedba mjera i aktivnosti iz ovog dokumenta, garancija planiranog i održivog razvoja
Općine Bednja u regionalom okruženju, ali i u potpunoj korespondenciji razvoja lokalnih
zajednica Europske unije.
Program ukupnog razvoja Općine Bednja, potencijalnim investitorima služit će kao
podloga za kvalitetan uvid poslovnog okruženja i sigurnije donošenje odluke o pokretanju
vlastite investicije, a resornim ministarstvima i fondovima Europske unije kao osnova za
donošenje odluka o odobrenju sufinanciranja projekata strateškog značaja, u smislu
dugoročnog i održivog razvoja Općine Bednja.
Uvažavajući činjenicu kvalitete ovog dokumenta, izražavam osobno uvjerenje kako se
u nadolazećem vremenu neće javiti potreba za njegovom potpunom izmjenom, već za
ažuriranjem, nadziranjem i nadopunjavanjem što je i poželjno, obzirom na dinamično
okruženje u kojem živimo.
Na kraju, izražavam iskrenu zahvalnost svim sudionicima izrade ovog dokumenta,
posebno predstavnicima javnog i civilnog sektora s područja Općine Bednja, kao i
operativnim izrađivačima iz Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA).
Općinski načelnik
Mirko Bistrović
5
2016
1. ZNAČAJKE PODRUČJA
1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke
Općina Bednja smještena je na krajnjem zapadnom dijelu Varaždinske županije. Na sjeveru
graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu i jugu s područjem Krapinsko – zagorske
županije te na istoku s Gradom Lepoglavom. Taj prostor je sa svih strana okružen i zatvoren
gorama: Ivančicom, Strahinjčicom, Maceljskom i Ravnom gorom. Prometno geografski
položaj je povoljan jer je Općina povezana dobrim cestovnim pravcima prema istoku s
Lepoglavom i Varaždinom, prema jugozapadu preko Jesenja s Krapinom i Zagrebom, a
prema sjeverozapadu s graničnim prijelazom Macelj.
Područje Općine prostire se na 76,67 km2, što čini 6 % ukupne površine Županije.
Općina Bednja administrativno se dijeli na 25 naselja: Bednja, Benkovec, Brezova Gora,
Cvetlin, Jamno, Jazbina Cvetlinska, Ježovec, Mali Gorenec, Meljan, Osonjak, Pašnik, Pleš,
Podgorje Bednjansko, Prebukovje, Purga Bednjanska, Rinkovec, Sveti Josip, Šaša, Šinkovica
Bednjanska, Šinkovica Šaška, Trakošćan, Veliki Gorenec, Vranojelje, Vrbno i Vrhovec
Bednjanski.
Prema površini, najveće naselje je Brezova Gora sa 7,58 km², odnosno 10,03% od ukupne
površine Općine. Najmanje po veličini je naselje Sveti Josip površine 0,59 km2. Sjedište
Općine je naselje Bednja. Prevladavaju naselja do 300 stanovnika (izuzetak je naselje Bednja
s brojem 677 stanovnika, Jazbina Cvetlinska s 337 i Ježovec s 305 stanovnika). Prosječna
veličina naselja prema broju stanovnika iznosi 159 stanovnika po naselju.
Prema Popisu stanovništva 2011. godine, Općina Bednja ima 3.922 stanovnika, što čini 2,23
% ukupnog stanovništva Varaždinske županije (175.951). Prema broju stanovnika, najveće je
naselje Bednja s 677 stanovnika, a najmanje Sveti Josip s 3 stanovnika. Gustoća naseljenosti
na području Općine iznosi 52 st/km², što je manje od gustoće stanovništva na razini Županije
koja iznosi 139,50 st/km² .
6
2016
Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Bednja
Naselje Površina(km2)
Stanovništvo2011.
Gustoća naseljenosti
2011.(broj st/km2)
Prosječna udaljenost naselja
od administrativnog središta JLS u km
1 Bednja 6,03 677 112,27 0
2 Benkovec 4,54 234 51,54 2,5
3 Brezova Gora 7,58 69 9,10 12
4 Cvetlin 3,66 283 77,32 8
5 Jamno 2,61 86 32,95 9
6 Jazbina Cvetlinska 2,50 337 134,80 8
7 Ježovec 6,92 305 44,08 10
8 Mali Gorenec 2,00 109 54,50 2,5
9 Meljan 2,47 148 59,92 7,5
10 Osonjak 1,27 47 37,01 8,5
11 Pašnik 2,13 65 30,52 5
12 Pleš 4,15 261 62,89 2
13 Podgorje Bednjansko 1,35 20 14,81 5
14 Prebukovje 3,40 97 28,53 4,5
15 Purga Bednjanska 1,75 119 68 3,5
16 Rinkovec 2,03 284 139,90 4
17 Sveti Josip 0,59 3 5,08 3
18 Šaša 2,88 111 38,54 3,5
19 Šinkovica Bednjanska 1,97 121 61,42 6,5
20 Šinkovica Šaška 3,57 111 31,09 6
21 Trakošćan 4,24 18 4,25 2
22 Veliki Gorenec 0,64 50 78,13 9
23 Vranojelje 4,72 131 27,75 6,5
24 Vrbno 2,92 267 91,44 2
25 Vrhovec Bednjanski 0,75 39 52 2,5
UKUPNO 76,67 3.922 51,15
Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interno JLS
Položaj Općine Bednja u Varaždinskoj županiji prikazan je na Slici 1.
7
2016
Slika 1: Položaj Općine Bednja u Varaždinskoj županiji
Izvor: AZRA d.o.o., 2015.
1.1.2. Geomorfološke značajke
Područje Općine Bednje je pretežno brežuljkasto s mnogobrojnim dolinama kojima protječu
potoci. Nadmorska visina brežuljaka varira od 250 do 400 metara. Najveća visinska kota
iznosi 686 m/nm. Brežuljci su nepravilno raspoređeni i padine su im blago nagnute, a vrhovi
zaobljeni što je u skladu s litološkim sastavom stijena koje ih izgrađuju – pješčenjaci, slabo
vezani pijesci, pjeskoviti i laporni vapnenci. Sjeveroistok općine leži u gorskom području
krajnjih strmih sjeverozapadnih padina Ravne gore, bez istaknutih vrhova, a izdiže se od
Vinice na sjeveroistoku postupno do sela Cvetlin na jugozapadu. U sjeverozapadnom dijelu
općine nalaze se obronci Macelj gore, a u jugozapadnom obronci Strahinjčice. Nizinske
dijelove tvori niska i mjestimično močvarna dolina rijeke Bednje sa svojim pritocima, od
kojih joj najviše vode donose potoci Šaša, Vrbno i Čemernica. Velike površine tih nizinskih
dijelova prekrivaju kvartarne naslage. Barski sedimenti taloženi su u dolini Bednje. Aluvijalne
se naslage sastoje od sitnozrntatih klasičnih sedimenata – sitni pijesak, pjeskoviti i glinoviti
silt i sitnozrnati šljunak.
8
2016
Područje općine Bednja nalazi se unutar najkompliciranijih područja u sjevernoj Hrvatskoj, u
zoni maksimalnog seizmičkog intenziteta VII. stupnja po Mercalli-Cancani-Sieberg.1
Pješčenjaci, pijesci, lapori i konglomerati uvjetno su stabilni i u njima se mogu javiti razni
vidovi nestabilnosti djelovanjem čovjeka pri izgradnji raznih vrsta građevina, a vrlo rijetko
nastaju u prirodnim uvjetima. U grupi glinovito – pjeskovitih i lapornih naslaga mogu se javiti
i dublja klizišta. Registrirana klizišta na području općine Bednja većeg su obima i uglavnom
su posljedica reljefne predispozicije općine, nedovoljne geomorfološke strukture tla te
neadekvatne odvodnje oborinskih voda. Obzirom na izrazito kompleksnu geološku građu
područja, prisutnost različitih litoloških članova te morfologiju, prilikom izgradnje složenijih
građevina potrebno je izvršiti detaljna geotehnička istraživanja kako bi se utvrdio sastav i svi
geotehnički parametri potrebni za određivanje stabilnosti tla.
Na području Općine Bednja šume zauzimaju 3.290,00 ha površine, od čega je 1.124,56 ha u
državnom vlasništvu, dok je 2.165,44 ha u privatnom vlasništvu. Od šumskih vrsta prisutni su
hrast kitnjak i obični grab, dok je u najvišoj zoni rasprostranjena bukova i jelova šuma.
Na prostoru Općine ne odvija se eksploatacija mineralnih sirovina.
1.1.3. Klimatske karakteristike područja
Općinu karakterizira umjerena toplo - kišna klima. Prostor je izložen pretežito jačim
utjecajima kontinentalne klime. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C.
Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom do 22 °C, a najhladniji
siječanj s prosječnom temperaturom od -1º C. Godišnji hod količine oborine je
kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u
kasnu jesen. Ukupne godišnje količine oborina iznose cca 900 mm. U hladnom dijelu godine
u prosjeku ima između 30 i 40 dana sa snježnim pokrivačem. Prosječne mjesečne vrijednosti
relativne vlage zraka su iznad 70%. Mraz se javlja od rujna do svibnja, a tuča se javlja
prosječno jednom godišnje. Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova
jugozapadnog i sjeveroistočnog kvadranta.
1 MERCALLI-CANCANI-SIEBERG – ova (MCS) ljestvica je empirijska, subjektivna i prikazuje intenzitet potresa, veličinu i vrstu štete, učinak potresa na ljude, objekte i tlo te se sastoji od XII stupnjeva (I – III stupnja – slabi potresi, IV – VI stupnja – srednji potresi, VII – IX stupnja – jako potresi, X – XII stupnja – katastrofalni potresi)
9
2016
U Bednji je 2005. godine osnovana klimatološka postaja koja radi redovito i prikuplja podatke
koji će služiti za ispitivanje i postavljanje mikroklimatskih obilježja bednjanskog područja.
1.1.4. Prirodna baština
Na području Općine Bednja, temeljem Zakona o zaštiti prirode, zaštićena je park šuma
„Trakošćan“, veliki kompleks s jezerom, parkom i šumom. Zaštićena površina park šume
iznosi oko 450 ha. Na tom prostoru uz hrast kitnjak, jelu, običan grab rastu i unesene vrste
drveća – čempres, crvena bukva, platane, borovac, glicinija i druge vrste.
Dva reprezentativna stabla lipe u Bednji ispred Župnog dvora registrirani su spomenici
parkovne arhitekture i od 1969. godine zakonom su zaštićene.
Za područje Općine nije izvršena inventarizacija biljnih i životinjskih vrsta, no na osnovu
postojećih podataka može se konstatirati da ovdje obitavaju neke od ugroženih biljnih i
životinjskih vrsta. Od zaštićenih biljnih vrsta na području općine mogu se naći slijedeće vrste:
širokolisna veprina, tisa, lovorolisni likovac, blagajev likovac, bijela naglavica, dugolisna
naglavica, crvena naglavica, bijeli vimenjak, ozimica, kranjski ljiljan, ljiljan zlatan, dok od
životinjskih vrsta obitava medicinska pijavica, riječni rak, bjelouška, sljepić, lastavica, palčić,
vjeverica i vidra.
Na području Općine Bednja nalaze se područja Ekološke mreže NATURA 2000:
HR2001378 Livade kod Hudinčeca – područje očuvanja značajno za vrste i stanišne
tipove (POVS): ciljane vrste očuvanja su jadranska kozonoška, hrvatska perunika i
trozubi kaćun,
HR2001408 Livade uz Bednju I – područje očuvanja značajno za vrste i stanišne
tipove (POVS): ciljane vrste očuvanja su kiseličin vatreni plavac, veliki kralj i
širokolisni kaćun.
10
2016
Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Bednja
Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2015.
1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština
Zaštićenu nepokretnu kulturnu baštinu najvećim dijelom čine spomenici graditeljstva – crkve
te kao najistaknutije kulturno dobro Dvorac Trakošćan s perivojem i spomenički kompleks Pil
Madone. Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne
Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Od
1953. godine dvorac je uređen kao spomeničko-muzejska ustanova feudalnog ambijenta s
očuvanim starim inventarom. U sebi sadrži arhitektonske elemente gotičke arhitekture,
renesanse i baroka te neogotike iz sredine 19. st., kad je u doba romantizma temeljito
obnovljen, proširen i pretvoren u raskošan dvorac. 1954. osnovan je muzej sa stalnim
postavom. Danas je dvorac u vlasništvu Republike Hrvatske.
11
2016
Tablica 2: Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)
Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)
Kategorija zaštite
Naziv(kako je navedeno u
prostornom planu JLS ili dr. važećim dokumentima)
Površina / u m² ili km²
Lokacija(kako je navedeno u prostornom planu
JLS)
Spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem)
Crkva Uznesenja BDM i kurija župnog dvora
Crkva sv. Petra i Pavla apostola
Crkva sv. Josipa
Dvorac Trakošćan s perivojem
Dvorac Trakošćan
RKT župa Uznesenja BDM, Trg sv. Marije 30,
Bednja
RTK župa sv. Petra i Pavla ap., Cvetlin 116,
Bednja
RTK župa Uznesenja BDM, Bednja 50, Sv. Josip, Bednja
Trakošćan, Bednja
Trakošćan, BednjaSpomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama)
Pil Madone Trg sv. Marije, Bednja
Izvor: Općina Bednja, Ministarstvo kulture, 2014.
Od zaštićene pokretne povijesno - kulturne baštine (materijalna) treba istaknuti muzejsku
građu u Dvoru Trakošćan, inventar crkve Uznesenja BDM, te orgulje u crkvi Uznesenja BDM
i u crkvi sv. Petra i Pavla ap.
Od zaštićene pokretne povijesno-kulturne baštine (nematerijalna) posebno se ističu
Bednjanski govor, umijeće izrade i sviranja cimbale u Podravini, Međimurju i Hrvatskom
zagorju te priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli. Isto tako, Općina Bednja
posebnu pažnju posvećuje obnovi starih drvenih kuća koje predstavljaju tradicionalnu
graditeljsku baštinu, a kojih je na području općine oko 150.
12
2016
1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture
1.2.1. Prometna infrastruktura
Cestovni promet na području Općine Bednja čini cestovna mreža državne, županijskih,
lokalnih i nerazvrstanih cesta.
Područjem općine Bednja prolazi jedna državna cesta oznake D74 (Đurmanec – Krapina –
Bednja – Lepoglava) u duljini od 8,83 km.
Županijska uprava za ceste Varaždisnke županije (Slika 3.) na području općine Bednja
upravlja s ukupno 57,32 km cesta, od čega je 26,7 km županijskih, a 30,62 km lokalnih cesta.
Za područje Općine Bednja ne predviđa se izgradnja novih županijskih cesta, već bolje
održavanje i dopuna horizontalne i vertikalne signalizacije postojećih.
Slika 3: Mreža državne, županijskih i lokalnih cesta Općine Bednja
Izvor: Županijska uprava za ceste Varaždinske županje, 2015.
13
2016
Predstavničko tijelo Općine Bednja svojom je Odlukom evidentiralo sveukupno 190,94 km
nerazvrstanih cesta (Slika 4). Istom odlukom navedene nerazvrstane ceste kategorizirane su u
3 kategorije i to:
I. kategorija – ukupna duljina cesta 95,07 km – ceste koje prolaze naseljenim
mjestima i područjima stalnog stanovanja
II. kategorija – ukupna duljina cesta 39,84 km – ceste koje prolaze područjima vikend
naselja i područjima povremenog stanovanja
III. kategorija – ukupna duljina cesta 56,03 km – poljski i šumski putevi
Slika 4: Mreža nerazvrstanih cesta na području Općine Bednja
Izvor: Kemauček d.o.o., 2015.
Javni promet putnika obavlja tvrtka Autobusni prijevoz d.o.o. Varaždin. Na području Općine
nalazi se ukupno 11 autobusnih stajališta: Rinkovec, Benkovec, Bednja, Pleš, Trakošćan,
Jamno, Cvetlin, Mali Gorenec, Šaša, Pašnik i Vrbno, dok je ukupno 17 autobusnih linija
dnevno.
1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura
Na području Općine, poštanski promet obavlja 1 poštanski ured („Hrvatske pošte“ d.d.) sa
sjedištem u Bednji. Prema podacima iz Programa ukupnog razvoja općine Bednja iz 2009.
14
2016
godine naselja općine obuhvaćena su s pet pristupnih telekomunikacijskih mreža s
pripadajućim udaljenim pretplatničkim stupnjevima (RSS) - (RSS Bednja, RSS Vrbno, RSS
Cvetlin i RSM Brezova Gora). Područje Rinkovca u jugoistočnom dijelu općine pokriva
telekomunikacijska pristupna mreža RSS Lepoglava. Pristupne mreže RSS-ova i RSM-ova
izgrađene su od RSS-a, odnosno RSM-a do mjesta koncentracije odnosno izvoda podzemno, a
od toga mjesta do pretplatnika zračno. Za prijenosni medij u spojnoj mreži se koriste
svjetlovodni kabeli. Korisnički vodovi izgrađeni su od kabela s bakrenim paricama. Instalirani
kapaciteti RSS-ova i RSM-ova iznose 1754 telefonskih priključaka, dok je kapacitet
pristupnih mreža zajedno 3720 bakrenih parica. Broj instaliranih priključaka na 100
stanovnika u općini iznosi 31,02, a gustoća je 22,45 priključaka na km2, dok je županijski
prosjek 40,7 instaliranih priključaka na 100 stanovnika, a gustoća 60,5 priključaka na km2.
Popunjenost (iskorištenost) instaliranih komutacijskih kapaciteta iznosi 75%, a instaliranih
kapaciteta pristupne mreže 33%. Instalirani kapaciteti telekomunikacijskih (telefonskih)
priključaka na području Općine Bednja zadovoljavaju postojeće potrebe, a uz neznatna
proširenja i buduće potrebe, ali ne omogućuju značajniji kvalitativni iskorak u dostupnosti
širokopojasnog interneta i pristupnim brzinama. Kako najnovije širokopojasne usluge
(obrazovanje putem interneta, društveno umrežavanje, televizija visoke kakvoće, rad od kuće
i drugo) zahtijevaju odgovarajuće prijenosne kapacitete (više od 20 Mbit/s) potrebno je
osigurati svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu i odgovarajuće bežične tehnologije nove
generacije.
Tablica 3: Postotaka kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za Općinu Bednja
Postotak kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa intemetu [Mbit/s] Broj
2 - 4 4 - 10 10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 100 100+ Ukupno kućanstava1
stanovnika
21% 12,83% 0,57% 0% 0% 0% 0% 34,41% 1395 3992
Izvor: HAKOM, 2015. Tablica 4: Broj kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za naselja Općine Bednja
NaseljeBroj kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa intemetu [Mbit/s]
2-4 4-10 10-20 20-30 30-50 50 -100 100+
BEDNJA 57 54 0 0 0 0 0BENKOVEC 19 5 0 0 0 0 0BREZOVA GORA 1 4 0 0 0 0 0CVETLIN 27 16 1 0 0 0 0JAMNO 9 1 0 0 0 0 0JAZBINA CVETLINSKA 29 18 1 0 0 0 0
15
2016
NaseljeBroj kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa intemetu [Mbit/s]
2-4 4-10 10-20 20-30 30-50 50 -100 100+
JEŽOVEC 12 4 1 0 0 0 0MALI GORENEC 10 4 0 0 0 0 0MEUAN 9 2 0 0 0 0 0OSONJAK 1 3 0 0 0 0 0PAŠNIK 4 1 1 0 0 0 0PLEŠ 28 8 0 0 0 0 0PODGORJE BEDNJANSKO 2 2 0 0 0 0 0PREBUKOVJE 2 1 0 0 0 0 0PURGA BEDNJANSKA 7 6 0 0 0 0 0RINKOVEC 14 18 0 0 0 0 0ŠAŠA 10 5 0 0 0 0 0ŠINKOVICA BEDNJANSKA 9 4 0 0 0 0 0ŠINKOVICA ŠAŠKA 13 3 0 0 0 0 0TRAKOŠĆAN 2 2 0 0 0 0 0VELIKI GORENEC 2 1 1 0 0 0 0VRANOJELJE 14 2 1 0 0 0 0VRBNO 10 11 2 0 0 0 0VRHOVEC BEDNJANSKI 1 4 0 0 0 0 0OPĆINA BEDNJA UKUPNO: 292 179 8 0 0 0 0
Izvor: HAKOM, 2015.
1.2.3. Opskrba električnom energijom
Distributer za obavljanje djelatnosti električne energije za područje Općine je HEP Operator
distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Varaždin. Na električnu energiju priključeno je 2.255
kućanstava.2 U pogonu je 40 trafostanica snage 10/04 kW, od kojih su 27 stupne željezne, 2
stupne aluminijske, 5 zidana tornjića, 2 kabelske transformatorske stanice tipa KTS, 1 tipa
VTS, 1 zidano – montažna, 1 željezno – montažna te 1 u zgradi. Dužina podzemne
niskonaponske mreže iznosi cca 14 km, a nadzemne niskonaponske mreže cca 135 km. U
svrhu povećanja električne energije planirana je izgradnja trafostanica prema Cvetlinu i
Vrbnu.
Općina Bednja potiče korištenje obnovljivih izvora energije, a korištenje obnovljivih izvora
energije na području Općine zastupljeno je na javnim i privatnim objektima.
2 Izvor: HEP – Elektra Varaždin 2016. godina
16
2016
1.2.4. Opskrba plinom
Distribuciju plina na području Općine obavlja tvrtka „Termoplin“ d.d. Varaždin. Plinskom
mrežom pokrivena su naselja Bednja, Benkovec, Pleš, Podgorje Bednjansko, Rinkovec,
Trakošćan. U ostalim naseljima nema priključenih kućanstava. Ukupan postotak
priključenosti na području Općine iznosi 8%. Ukupna potrošnja prirodnog plina na području
Općine Bednja u 2014. godini iznosila je 2.835.000 kWh.
1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Distribuciju vode na području Općine obavlja Ivkom – vode d.o.o. Ivanec. Na području
Općine evidentirano je 1274 potrošača u kategoriji domaćinstva i 55 u kategoriji
gospodarstva, što čini 92 % pokrivenosti. Sustav odvodnje nije riješen, no u fazi realizacije je
izgradnja sustava kanalizacijske odvodnje fekalnih voda za naselje Bednja, Cvetlin i Vrbno.
Ishođena je građevinska dozvola i čeka se prijava na natječaj za dobivanje sredstava iz EU
fondova.
Tablica 5: Vodoopskrbni sustav Općine Bednja
VODOOPSKRBA
Općina/grad Broj naselja obuhvaćenih
sustavom vodoopskrbe ili
%
Potrošnja pitke vode
(m3)
Broj javnih cisterni i naselja u kojima
se nalaze
Vodoopskrbni sustav (naziv) te poduzeće
zaduženo za vodoopskrbu
Bednja 92 % 109.796,00 m3 0 Ivkom vode d.o.o.
Izvor: Općina Bednja, 2015.
1.2.6. Gospodarenje otpadom
Prikupljanje i odvoz otpada na području Općina obavlja tvrtka Ivkom d.d. iz Ivanca. Općina
ima organiziran sustav gospodarenja otpadom kojim je obuhvaćeno 74% domaćinstva, a do
sada nije uveden sustav odvojenog prikupljanja. Općinsko komunalno poduzeće Kemauček
17
2016
d.o.o. zaduženo je za održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, kao i za
održavanje i upravljanje grobljima.
U 2015. godini sakupljeno je 514,35 tona mješovitog komunalnog otpada. Odvoz otpada vrši
se dva puta mjesečno.
1.2.7. Poslovna infrastruktura
Općina Bednja Prostornim planom ima predviđeno jednu gospodarsku zonu poslovne
namjene (Bednja K1, površine 2,2 ha) i pet zona proizvodne namjene (Bednja I1 površine 7,19
ha, Veliki Gorenec I2 površine 10,47 ha, Rinkovec I3 površine 4,55 ha, Vrbno I4 površine 1,76
ha i Šaša I5 površine 6,80). Zona u kojoj se planira najveća poduzetnička i gospodarska
djelatnost je gospodarska zona Veliki Gorenec I2.
Planirane gospodarske zone nisu u funkciji te im nedostaje temeljna infrastruktura koja je
preduvjet za interes investitora. Proces rješavanja imovinsko – pravnih odnosa kako bi se
objekti poslovne infrastrukture priveli svrsi traju dosta sporo pa je i proces pripreme projektne
dokumentacije usporen ili nije ni započet. Blizina ključnih prometnica i većih gospodarskih
središta nije u dovoljnoj mjeri iskorištena kao pozitivan impuls za razvoj gospodarstva, a ne
postoje ni adekvatni mehanizmi potpore razvoju poduzetništva.
Razvoj poslovne infrastrukture doprinijet će se intenzivnijem privlačenju investitora koji će u
suradnji s domaćim poduzetnicima aktivirati lokalne resurse, zaposliti dio stanovnika općine
Bednja te potaknuti ostanak mladih ljudi u općini.
1.2.8. Društvena infrastruktura
Od ustanova za društveni razvoj zajednice, najzastupljeniji su domovi kulture i vatrogasni
domovi smješteni u naseljima Bednja, Vrbno, Cvetlin te dvije sportske dvorane smještene u
naseljima Bednja i Vrbno.
18
2016
1.3. Gospodarstvo
1.3.1. Gospodarske značajke
Na temelju izračuna Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u 2013. godini, Općina
Bednja nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti3 od 66,42%. Varaždinska županija
prema klasifikaciji županija nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 86,34%.
Tablica 6: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Bednja (iznosi u tisućama kn)
R. br. POKAZATELJ / GODINE 2013. 2014. Indeks
Udio Općine u županiji
(%)
1. Br. pravnih osoba 16 15 93,8 0,5
2. Prosječan br. zaposlenih 21 68 323,8 0,2
3. Ukupan prihod 5.140 21.957 427,2 0,1
4. Dobit tekuće godine 288 1.125 3,9 0,1
5. Gubitak tekuće godine 351 135 38,5 0,0
6. Poslovni rezultat (neto) -63 990 - 0,4
7. Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.631 3.904 84,3 102,1
Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Općine Bednja, 2015.
Na području Općine Bednja kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je prosječno 68 osoba, što
predstavlja tek 0,2 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji. Prema
podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj zaposlenih u pravnim
osobama na dan 30.06.5015. godine iznosi 335 osoba, odnosno osiguranika.4
3 Indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 63/10 i 158/13
4 Osiguranici u kategorijama: Radnici kod pravnih osoba, Radnici kod fizičkih osoba, Obrtnici, PoljoprivredniciSamostalne profesionalne djelatnosti, Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, Produženo osiguranje
19
2016
Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 21.957.000,00 kuna što je za 23,4 % više nego
prethodne godine. Pravne osobe/subjekti su u 2014. godini poslovali s pozitivnim rezultatom,
odnosno dobiti od 990.000,00 kuna.
Plaće su se smanjile za 15,7% u odnosu na prethodnu godinu.
Tablica 7: Struktura gospodarstva u 2013. godini po djelatnostima
PODRUČJE DJELATNOSTIB
RO
J P
OD
UZE
TN
IKA
BR
OJ
ZAP
OSL
ENIH
DO
BIT
R
AZD
OB
LJA
(u
0
00
kn
)
GU
BIT
AK
R
AZD
OB
LJA
(u
0
00
kn
)
KO
NS.
FIN
AN
C.
REZ
ULT
AT
(u
0
00
kn
)
C) prerađivačka ind. 1 4 3.136 0 3.136
F) građevinarstvo 3 5 0 86.743 -86.743G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila 5 3 200.924 41.328 159.596
H) prijevoz i skladištenje 1 2 22.164 0 22.164M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1 0 2.070 0 2.070
N) administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 6 59.889 0 59.889
S) ostale uslužne djelatnosti 1 0 0 5.336 -5.336
UKUPNO 13 20 228.183 133.407 154.776
Izvor: HGK, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Bednja., 2015.
Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih
osoba/subjekata Općine Bednja, dominantan je utjecaj trgovine na veliko i malo (5 tvrtki) te
građevinarstva (3 tvrtke).
S razine ukupnog poduzetništva u Općini u 2013. godini, 5 je djelatnosti poslovalo s
dobitkom, dok su njih 2 poslovale s gubitkom, odnosno ostvarile negativan financijski
rezultat.
Tablica 8: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna
IZVOZ UVOZ
JLS I.-XII.2013.
I.-XII.2014.
IndeksiI.-XII.
2014./I.-XII.
I.-XII.2013.
I.-XII.2014.
IndeksiI.-XII.
2014./I.-XII.
20
2016
2013. 2013.Bednja 285 573 200,8 221 433 196,3Varaždinskažupanija 5.654.922 6.730.490 119,0 4.391.799 4.167.432 94,9
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Varaždin, 2015.Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2014. godini pravne osobe/subjekti Općine
Bednja sudjelovali su s manje od 1% u ukupnom izvozu i uvozu Varaždinske županije.
Ukupan izvoz zabilježen je u iznosu od 573.000,00 kuna te uvoz sa 433.000,00 kuna. U
odnosu na 2013. godinu, ostvaren je veći izvoz i uvoz.
Grafikon 1: Broj obrtnika u Općini Bednja u 2014. godini
PROIZVODNI OBRTI (7)
USLUŽNI OBRTI (12)
TRGOVAČKI OBRTI (6)
UGOSTITELJSKI OBRTI (8)
PRIJEVOZNIČKI OBRTI (6)
GRAĐEVINSKI OBRTI (10)
POLJOPRIVREDNI OBRTI (2)
Izvor: Udruženje hrvatskih obrtnika Ivanec, 2015.
Na području Općine, jače je razvijeno obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema
podacima Obrtnog registra, na dan 31.12.2014. godine bilo je ukupno 51 obrt koji se
obavljaju tijekom cijele godine. Većina vlasnika obrta su muški vlasnici (70,6%). U fazi
mirovanja trenutno se nalazi 1 obrt.
Iz grafikona je vidljivo da su na području Općine najviše zastupljeni uslužni (23,5%) i
građevinski obrti (19,6%).
21
2016
1.3.2. Zapošljavanje
Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Općini Bednja je u lipnju 2015. bilo nezaposleno ukupno 282 osobe, od čega 138 žena (49%) te 144 muškaraca (51%). Detaljan pregled prema razini obrazovanja i spolu prikazan je u sljedećoj tablici.
Tablica 9: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu
JLSUkupno
Bez škole i nezavršena
osnovna školaOsnovna škola
SŠ zanimanja do 3 god.i škola za KV i
VKV radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija
Prvi stupanj fakulteta,
stručni studij i viša škola
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M ŽBednja
282 144 138 30 24 6 99 48 51 89 49 40 49 20 29 10 2 8 5 1 4
Varaždinska žup. 7056 363
3 3423 509 330 179 1648 858 790 2230 1306 924 1757 809 948 437 164 273 481 172 309
Izvor: Mjesečni bilten za lipanj 2015. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Varaždin, 2015.
U lipnju 2015. godine, Općina Bednja ima 4 % nezaposlenih osoba u odnosu na ukupno nezaposlene osobe u Varaždinskoj županiji. Najveći
broj nezaposlenih osoba su osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem, koje čine 35,1% ukupnog broja nezaposlenih u Općini Bednja. Postotak je
veći nego u Varaždinskoj županiji , gdje osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem čine 23,4% od ukupnog broja nezaposlenih.
22
2016
1.3.3. Poljoprivreda
Osnovno obilježje poljoprivredne djelatnosti je ekstenzivna poljoprivreda te velika
usitnjenosti poljoprivrednih parcela.
Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (75,58 km2) na
raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 20,51 km², odnosno 27,1%. U svrhu
poljoprivredne proizvodnje koristi se 7,02 km², što je 34,2% od ukupno raspoložive površine
poljoprivrednog zemljišta, odnosno 9,3 % od ukupne površine Općine.
Tablica 10: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)
Ukupno korišteno
poljoprivredno zemljište, ha
oran
ice
i vrt
ovi
pov
rtn
jaci
liva
de
paš
nja
ci
voćn
jaci
vin
ogra
di
rasa
dn
ici i
koš
arač
ka
vrb
a
702,1 310,14 4,17 259,37 23,33 25,32 79,43 0,34
% 44,17 0,59 36,94 3,32 3,61 11,31 0,05
Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.
Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi s 310,14 ha, odnosno 44,17% i livade s 259,37
ha, odnosno 36,94%, što je vidljivo u Tablici 10.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
(APPRRR), obradiva površina zauzima ukupno 397,71 ha, od čega oranice i vrtovi zauzimaju
133,23 ha, odnosno 33,50% obradive površine, voćnjaci 20,81 ha, odnosno 5,23%, vinogradi
16,24 ha, odnosno 4,08%, dok livade zauzimaju 227,44 ha, odnosno 57,19% obradive
površine. U privatnom vlasništvu nalazi se 401,33 ha poljoprivredne površine, dok je u
državnom vlasništvu 2,23 ha poljoprivredne površine.
23
2016
Tablica 11: Poljoprivredne površine Općine Bednja prema kategorijama i vlasništvu (ha)
Poljoprivredna površina
Obradiva površina
Ukupno Oranica i vrt
Voćnjak Vinograd Livada
Ukupno 403,56 397,71 133,23 20,81 16,24 227,44Privatno
vlasništvo 401,33 395,48 131,59 20,81 16,17 226,91
Državno vlasništvo 2,23 2,23 1,64 - 0,07 0,53
Izvor: APPRRR, 2015.
Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u ) su
livade na 623 parcela te oranice na 583 parcela, a ostalo je u manjem ili neznatnom udjelu.
Ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 403,56 ha, na ukupno 1.570 parcela.
Tablica 12: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u
Vrsta korištenja Broj parcela Površina (ha)
Oranica 583 133,22
Staklenik Plastenik 2 0,02
Livada 623 227,44
Pašnjak 12 4,97
Vinograd 218 16,24
Voćne vrste 128 20,81
Ostalo zemljište 4 0,86
Ukupno 1570 403,56
Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 28.07.2015
Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,26 ha. Na temelju rezultata upisa
poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi
usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela.
Mikroklimatske prilike u Općini Bednja pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti
dio voćarski i vinogradarski kraj. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja i krumpir,
grah.
24
2016
Tablica 13: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim traženim povrtnim kulturama i žitaricama s jedinstvenog zahtjeva iz 2014. godine na području Općine Bednja
Kultura Površina (ha)
Povrtne kulture
kućni vrt 3,25
krumpir 0,91
grah 0,44
postrna repa 0,26
Žitarice
kukuruz 52,37
ječam 3,01
zob 1,15
pšenica 0,24
tritikale 0,17
Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2014. godinu ISAP
Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu ISAP, od povrtnih
kultura najzastupljeniji je u uzgoju kućni vrt na 3,25 ha površine, krumpir na 0,91 ha, grah na
0,44 ha i postrna repa na 0,26 ha površine. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 52,37 ha
površine, ječam na 3,01 ha, zob na 1,15 ha, pšenica na 0,24 ha i tritikale na 0,17 ha površine.
Prema podacima APPRRR, od voćarskih kultura najviše se uzgaja miješani nasad voćnih
vrsta na 6,45 ha (34 PG), orah na 1,54 ha (3 PG), jabuka na 1,05 ha (2 PG), kruška na 0,20 (2
PG) šljiva na 0,18 ha (1 PG). Vinogradarstvom se bavi 49 PG na 6,45 ha površine.
U 2014. godini proizvelo se 9,82 t grožđa, odnosno 63,30 hl vina, što čini 0,80% ukupne
proizvodnje grožđa u Varaždinskoj županiji, odnosno 0,83% ukupne proizvodnje vina u
Varaždinskoj županiji.
Tablica 14: Proizvodnja grožđa i vina
Broj trsova5 (kom)
Proizvodnja grožđa (t)
Proizvodnja vina (hl)
25
2016
Općina Bednja 40.184 9,82 63,30Varaždinska županija 3.007.308 1.340,53 8.681,48
RH 103.542.113 89.412,08 565.733,00
Izvor: APPRRR, 2015.
Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje
najviše je bio zastupljen uzgoj peradi s 18.732 jedinki, zatim uzgoj svinja s 1.248 jedinki,
goveda sa 559 jedinki, kunića sa 283 jedinke, koza sa 100 jedinki, ovaca s 15 jedinki, dok je
najmanje zastupljen uzgoj konja s 4 jedinke.
Tablica 15: Struktura stočarske proizvodnje
Godina Broj peradi Broj svinja Broj kunića Broj goveda Broj koza
2003. 18.732 1.248 559 283 100
2014. 346 1277 181 5
Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, 2015.
Iz Tablice 15 vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu. Najviše je
zastupljen uzgoj goveda s 181 jedinki, zatim slijedi uzgoj svinja s 127 jedinke, peradi s 34
jedinke, dok je broj kunića nepoznat.
Uzgojem goveda bavi se 181 fizička osoba, uzgojem koza 5 fizičke osobe, uzgojem svinja
127 fizičkih osoba, kunića 25 fizičkih osoba te uzgojem peradi 34 fizičkih osoba. Uzgojem
ovaca bavi se 102 osoba.
Tablica 16: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj
Obiteljsko gospodarstvo 193
Obrt 0
5 Sorte sa sortne liste sukladno Dodatku I. Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu ("Narodne novine", br. 48/14, 83/14, 147/14), na dan 19. lipnja 2015.
6 Podatak iz obavljenih veterinarskih pregleda7 Podatak iz obavljenih veterinarskih pregleda
26
2016
Trgovačko društvo 0
Zadruga 1
Ukupno 194
Izvor: APPRRR, 2015. godine
U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 194 poljoprivrednih
gospodarstava, od čega su 193 obiteljska gospodarstva (OPG) koji su zapravo nositelji
poljoprivredne proizvodnje (Tablica 16).
U Općini Bednja je 2004. godine pokrenut projekt „Purek z Bednje“ te je osnovana zadruga
za marketing zagorskog purana. Projekt omogućuje seljačkim gospodarstvima s područja
Općine koji se bave uzgojem zagorskog purana osiguranje dopunskog dohotka. Proizvod je
pronašao mjesto na tržištu te mu je zaštićeno zemljopisnog podrijetlo.
Prostor Općine Bednja pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva,
stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo.
1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo
Na području općine Bednja postoje lovna i ribolovna područja te na tom prostoru djeluju tri
lovačke udruge: Lovačka udruga „Vepar“ Vrbno, Lovačka udruga „Lane“ Cvetlin i Lovačka
udruga „Trakošćan“ Bednja. Lovačka udruga „Trakošćan“ gospodari površinom od 5.609 ha
od toga lovne površine 2.600 ha. Udruga ima u svojem lovištu krupne i sitne divljači kao što
su fazani, trčke, divlje patke, zec, srna i divlja srna.
Športko ribolovni klub „Trakošćan“ gospodari s jezerima Trakošćan (17 ha), Kraljev travnik
I, II, III i IV, Lomarova grba, Jurin ribnjak, Škrnik te rijekom Bednjom s pritocima
Bednjicom i Šaškom na području administrativnih granica općine Bednja. Ukupna površina
voda je 30 ha, a u njima obitava više od 20 vrsta riba, 13 vrsta vodozemaca i 11 vrsta
gmazova koje su prilagođene ekološkim uvjetima.
1.3.5. Turizam
27
2016
Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta i razrede, Općina Bednja
smješten je u D razred, a naselje Trakošćan u A razred. Time je stvorena pretpostavka za
osnivanje Turističke zajednice Trakošćan – Općina Bednja, čija je svrha stavljanje u funkciju
svih turističkih potencijala bednjanskog kraja te brži razvoj turizma i ostalih djelatnosti
vezanih uz turizam.
Najvažnija, međunarodna važnost pripada dvorcu Trakošćan, koji je ujedno najznačajnija
atrakcija po posjećenosti u Varaždinskoj županiji, dok su Trakošćansko jezero i park šuma
nacionalne važnosti. U odnosu na ukupnu smještajnu ponudu Varaždinske županije,
Trakošćan sudjeluje s 23% ukupnog broja ležajeva.8 Najveći smještajni kapacitet ima hotel
Coning u Trakošćanu koji raspolaže s 335 ležajeva te služi i za kongresna događanja,
wellness usluge i organizaciju vjenčanja.
Od ostalih turističkih objekata, na području općine nalazi se nekoliko ugostiteljskih objekata
(11), a u sklopu izletničko – rekreacijske turističke ponude postoje smještajni kapaciteti na
Ravnoj gori – planinarski domovi „Pusti duh“ i „Filićev dom“. Uslugu smještaja nudi i
Tonkina kuća, a od 2014. godine u ponudi su smještajni kapaciteti u Kući za odmor
„Trakošćan“. Kao dodatan iskorak u povećanju konkurentnosti turističke ponude je potencijal
izgradnje auto kampa Trakošćan.
Očuvanje tradicije i običaja te njihova prezentacija zainteresiranoj publici aktivno se odvija
putem projekta „Doživi Zagorje“ koji se temelji se na ponudi hrane i pića te prikazu tradicije i
običaja bednjanskog područja (Seljačko domaćinstvo Kučko) te projekta „Dolinom rijeke
Bednje“ u sklopu kojeg djeca i odrasli na lokaciji etno sredina Podsečki u Rinkovcu9 koje se
ujedno koristi kao prostor za terensku nastavu. Navedeni projekti pridonosi očuvanju
etnobaštine za buduće generacije te podizanje svijesti o vrijednosti tradicijske kulture
bednjanskog kraja.
Iako je dvorac Trakošćan nukleus razvoja turizma postoji još drugih potencijala na području
općine (primjerice izgradnja mini golf terena, biciklističke staze, pješačke staze uz
Trakošćansko jezero, planinarske staze na Ravnoj gori, etno festival „Cvetlin“) koje treba
turistički valorizirati i uključiti u ukupnu turističku ponudu.
8 Podaci Turističke zajednice Varaždinske županije 9 Etno sredina Podsečki čine rekonstruirana tradiconalna hižica i jezero. U hižici se nalazi mnoštvo predmeta iz nekadašnjeg svakodnevnog života, svi u uporabnom stanju.
28
2016
Tablica 17: Dolasci i noćenja turista u Općini Bednja
GODINADolasci
Noćenja
ukupno domaći strani ukupno domaći strani
2013. 7885 5447 2438 18480 9038 94422014. 8892 7242 1650 14832 11814 3018
Izvor: Turistička zajednica Trakošćan – Općina Bednja, 2015.
U posljednje dvije godine povećao se broj dolazaka turista za 11,32%, ali se broj noćenja
smanjio za 19,74%. Domaći turisti ostvaruju veći udio ukupnih dolazaka i noćenja od stranih
turista.
1.4. Demografske i socijalne značajke
U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 1.456 stanovnika,
odnosno 26,7%. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se pad broja stanovnika za 12,54%, a
od 2001. do 2011. zamjetan je pad broja stanovnika za 16,2%. U posljednjih 20 godina,
zabilježen je rast broja stanovnika jedino u naselju Purga Bednjanska, dok konstantan pad
broja stanovnika bilježe ostala naselja općine Bednja.
Dinamika kretanja broja stanovnika u razdoblju od 1991.-2011. godine vidljiva je iz
Grafikona 2.
29
2016
Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011.
Bednja
Benkove
c
Brezova
Gora
Cvetlin
Jamno
Jazbina Cve
tlinska
Ježove
c
Mali Gorenec
Meljan
Osonjak
Pašnik
Pleš
Podgorje Bednjansko
Prebukovje
Purga Bednjanska
Rinkove
c
Sveti Jo
sip Šaša
Šinkovic
a Bednjanska
Šinkovic
a Šaška
Trakošća
n
Veliki G
orenec
VranojeljeVrbno
Vrhovec B
ednjanski0
100
200
300
400
500
600
700
800
1991 2001 2011
Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.
Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za Općinu Bednja u 2013. godini
iznosio je 54,8. Vitalni indeks jedan je od pokazatelja negativnih demografskih trendova,
odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te posljedica negativnog
prirodnog prirasta (-28) koji karakterizira i cijelu Varaždinsku županiju10.
Prema Popisu stanovništva 2011. godine, udio stanovnika mlađih od 20 godina (827
stanovnika) iznosi 20,72%, udio stanovnika starosti između 20 i 60 godina 2.141) iznosi
53,63%, dok udio stanovnika od 60 i više godina (1.024) iznosi 25,65%. U strukturi
stanovništva po spolu, žene (50,23%) su nešto zastupljenije od muškaraca (49,77%) u
ukupnom broju stanovnika.
10 Državni zavod za statistiku, Priopćenje, broj 7.1.1., od 22. srpnja 2014. godine
30
2016
Tablica 18: Stanovništvo prema starosti i spolu
Općina Spol UkupnoStarost
0-19 20-59 60 i više
Bednjasv. 3.992 827 2.141 1.024m 1.987 425 1.204 358ž 2.005 402 937 666
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlađih od 20 godina (1.094) smanjio se za 267
stanovnika, broj stanovnika između 20 i 59 godina (2.382) smanjio se za 241, dok se broj
stanovnika sa 60 i više godina (1.263) smanjio za 239 stanovnika. Indeks starenja iznosi
123,89%, dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 115,45%, što ukazuje na starenje
populacije.
Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15
godina ukazuju da je:
bez školske spreme bilo 2,81% osoba,
nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 10,39% osoba,
neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo 86,74% osoba
(najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem),
doktorat znanosti imala 1 osoba.
Podaci su prikazani u Tablici 19.
31
2016
Tablica 19: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi
Općina Spol Ukupno
Bez
šk
ole
Nez
avrš
ena
osn
ovn
a šk
ola
Osn
ovn
a šk
ola
Sred
nja
šk
ola Visoko
obrazovanje
Nep
ozn
ato
Svega Doktorat znanosti
Bednja
sv. 3.416 96 355 1.151 1.618 194 1 2m 1.690 17 117 453 1.007 95 1 1ž 1.726 79 238 698 611 99 - 1
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Postotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u odnosu na 2001. godinu kada je
iznosio 4,89% te povećao postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja kada je
iznosio 64,22%.
Prema nacionalnosti, 99,05% stanovnika su Hrvati (3.954), 0,75% stanovnika su pripadnici
nacionalnih manjina (30), 0,30 %, dok se 1 stanovnik nije izjasnio.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Bednja broji 1.395 kućanstva, što je u
odnosu na Popis stanovništva iz 2001.g. smanjenje broja kućanstava, kada je bilo ukupno
1.576 kućanstava. Pretežno su to samačka kućanstva koja čine 29,96% svih kućanstva. Njihov
broj se povećao u odnosu na 2001. godinu, kada su činila 24,30%. Slijede ih kućanstva sa 2
člana (21,94%), 4 člana (16,77%) i 3 člana (13,26%). Prosječna veličina kućanstva iznosi 2,86
člana.
Tablica 20: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Bednja
UkupnoBroj članova kućanstava
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više
Broj kućanstava 1.395 418 306 185 234 121 78 37 9 5 1 1
Broj osoba 3.992 418 612 555 936 605 468 259 72 45 10 12
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Udio broja kućanstava u Općini Bednja u ukupnom broju kućanstava u Varaždinskoj županiji iznosi 2,51%.
32
2016
1.4.1. Obrazovanje
Na području Općine ne postoje predškolske ustanove, čime nisu zadovoljeni uvjeti za
osiguravanje programa predškolskog odgoja, no Općina je u postupku izgradnje dječjeg vrtića
koji bi osigurao potrebe predškolskog odgoja djece s područja Općine. Od osnovnoškolskih
institucija djeluje Osnovna škola Franje Serta Bednja te dvije područne škole u Vrbnu i
Cvetlinu. Osnovnu školu Franje Serta u školskoj godini 2013./2014. pohađalo je 256 učenika,
za učenike putnike osigurano je sufinanciranje prijevoza, a nastava se odvija u jednoj smjeni.
Veliki problem predstavlja kontinuirani pad broja učenika u osnovnoj školi od 2009. godine,
te se u razdoblju od 2009. do 2014. broj učenika smanjio za 69 što je posljedica negativnog
prirodnog prirasta i konstantnog pada broja stanovnika u Općini Bednja, između dva
posljednja Popisa stanovništva.
Učenici srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju na području gradova Ivanca, Varaždina i
Krapine.
Najbliže ustanove cjeloživotnog učenja, pučka otvorena učilišta nalaze se u gradovima Ivancu
i Varaždinu.
Tablica 21: Obrazovna infrastruktura Općine Bednja
Osnovna / područna škola
Naziv škole
Bro
j uče
nika
(2
013
/ 201
4)
Bro
j uče
nika
s
tešk
oćam
a u
razv
oju
Bro
j uče
nik
a p
utn
ika
Sufi
nan
cira
nje
p
rije
voza
uče
nik
a
Bro
j uči
telj
a
Bro
j str
učn
ih
sura
dn
ika
Pro
gram
p
rod
uže
nog
b
orav
ka
Bro
j pom
oćn
ika
u
nas
tavi
Jed
nos
mje
nsk
a n
asta
va (
da/
ne)
OŠ Franje Serta
Bednja
256 13 161 Da 32 2 Ne 0 Da
Izvor: Općina Bednja, 2015.
33
2016
1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb
U Općini Bednja registrirano je 3.701 zdravstveno osigurana osoba.
Tablica 22: Zdravstvena zaštita na području Općine
Broj zdravstveno osiguranih
osoba
Opća/obiteljska medicina/broj
timova
Zdravstvena zaštita
predškolske djece/broj
timova
Zdravstvena zaštita
žena/broj timova
Broj bolnica
/broj kreveta
Dentalna medicina /broj timova
Broj ljekarni
3.701 2 - - - 1 1
Izvor: Općina Bednja, HZZO, 2015.
Zdravstvenu djelatnost obavljaju 2 tima opće/obiteljske i 1 tim dentalne medicine, a
ljekarničku djelatnost obavlja 1 ljekarna.
Općina izdvaja iz proračuna sredstva namijenjena za socijalna davanja i različite oblike
pomoći i programe koje provodi te je u 2014. godini izdvojeno gotovo 174 tisuće kuna za
troškove plaćanja struje, ogrjeva, kuhinje i ostale pomoći za korisnike slabijeg imovinskog
stanja.
Tablica 23: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Ivanec
Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb*
Red.
brojOblici socijalne skrbi Broj korisnika
1. Koja podružnica, Centar, vodi brigu o korisnicima socijalne skrbi u navedenom JLS Centar za socijalnu skrb Ivanec
2. Zajamčena minimalna naknada 124
3. Jednokratna naknada 100
4. Doplatak za pomoć i njegu 109
5. Osobna invalidnina 29
6. Naknada do zaposlenja 3
7. Savjetodavni rad 8248. Broj udomiteljskih obitelji na području JLS Za djecu 0
34
2016
Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb*
Red.
brojOblici socijalne skrbi Broj korisnika
Za odrasle osobe 1
8.a Drugi pružatelji socijalnih usluga na području JLS0
0
9. Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima na području JLS
Djeca 0Odrasli 0
9. Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima izvan područja JLS
Djeca 14Odrasli 8
10. Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu 2
10.a Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe na području JLS 0
10. b Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe izvan područja JLS 33
Izvor: Centar za socijalnu skrb Ivanec, 2015.
1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo
U Općini Bednja prema Registru udruga registrirano je ukupno 35 udruga. Najviše udruga
registrirano je u području djelovanja sporta, socijalnom području, kulturi i umjetnosti,
gospodarstvu, zaštiti i spašavanju i drugo. Za aktivnosti civilnog društva, udruge i sportske
klubove Općina je izdvojila 5,52 % proračunskih sredstava u 2014 godini.
Od najznačajnijih manifestacija na području Općine organiziraju se; Prvi svibanjski izlet
Trakošćan, Etno festival Cvetlin, Židorovsko proštenje, Proslava povodom dana Velike Gospe
u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije Bednja, Svibanjska noć Cvetlin, Dan općine, Noć
muzeja, Proštenje na Potkovi ( Vrbno ), Vrbljanske večeri, Međunarodna škola filatelije,
Božićni koncert, Proštenje povodom sv. Magdalene i Augustina, Svetkovina Sveta Tri Kralja
na Ravnoj Gori te Uskrsni ponedjeljak na Ravnoj Gori.
Od sportskih aktivnosti najistaknutiji je Malonogometni turnir „Tri hrvatska viteza„ Cvetlin.
1.4.4. Upravljanje razvojem
35
2016
Općina Bednja zapošljava 6 osoba pretežno više i visoke stručne spreme, a djeluje kroz
Jedinstveni upravni odjel. U vlasništvu Općine djeluje komunalna tvrtka „Kemauček“ d.o.o.
koja zapošljava 6 djelatnika. Komunikaciju s javnošću i stanovnicima Općina ostvaruje i
održava putem svoje službene internet stranice (http://www.bednja.hr/) na kojoj objavljuje
osnovne informacije vezane uz djelokrug svog rada te novosti. Općina je sudjelovala u
projektima sufinanciranim od strane EU. Naime, od strane EU u razdoblju od 2010. – 2015.
provedena su tri projekta, od čega dva (VI – BE i PAVolor) iz Programa Europa za građane u
vrijednosti 226.800,00 kn, a jedan (DE – Park) sufinanciranog kroz predpristupni IPA
program ukupne vrijednosti 4.187.569,88 kn. Isto tako, u razdoblju 2010. do 2015. godine,
Općina Bednja radila je na provedbi više značajnijih projekata (18) sufinanciranih od strane
ministarstva11 (7), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (6), Hrvatskih cesta (3)
te 2 projekta financiranih iz vlastitih sredstava Općine. Ukupna vrijednost projekata iznosila
je gotovo 27 milijuna kuna. Projekti su se većinom odnosili na uređenje komunalne
infrastrukture, osobito sanaciju klizišta te energetsku učinkovitost javnih i privatnih objekata.
11 Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
36
2016
2. SWOT ANALIZA
SNAGE SLABOSTI
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Povoljan geoprometni položaj (granični prijelaz Macelj, blizina auto ceste Zagreb – Macelj, cestovna povezanost s okolnim gradovima)
Bogatstvo vodnih resursa (vodo nosno područje; rijeka Bednja s pritocima, potoci, ribnjaci, jezera)
Značajni i dobro očuvani ostali prirodni resursi (ekološki očuvan, biološki raznolik krajolik)
Bogatstvo šuma Područja Nacionalne ekološke mreže (Natura 2000) Postojanje lovačkog i ribolovnog društva ( uređivanje i čuvanje lovišta i
ribnjaka, briga o divljači i ribljem fondu) Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije od strane Općine
GOSPODARSTVO
Reljefna raznolikost pogodna za razvoj poljoprivrede i turizma Zaštita i promocija „Purek z Bednje“ Značajan broj aktivnih poduzetnika i obrtnika Promocija i poticanje razvoja turizma kroz postojanje Turističke zajednice
Trakošćan – Općina Bednja Razvijena turistička osnova Novi i/ili renovirani smještajni kapaciteti Kvaliteta ugostiteljske usluge Dobra razvijenost OPG-a Postojanje poljoprivredne zadruge (1)
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Neodgovarajuća zaštita prirodnih vrijednosti Neuređenost i nedostatak sredstava za adekvatno
održavanje dijela vodotoka Pojava odrona i klizišta koji uništavaju ceste i putove Neadekvatno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem
(usitnjenost površina poljoprivrednog zemljišta) Slabo gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu te
njihova slaba gospodarska iskoristivost Potrebna rekonstrukcija većine lokalnih cesta Nedovoljna komunalna opremljenost Necjelovit sustav gospodarenja otpadom
GOSPODARSTVO
Slaba poduzetnička klima Poslovne zone nisu u funkciji Neiskorišten potencijal razvoja seoskog, lovnog,
ribolovnog i drugih oblika turizma Velika zastupljenost ekstenzivne poljoprivredne
proizvodnje i nedovoljna orijentiranost na rentabilnije kulture (voćarstvo, povrtlarstvo, uljarice i sl.)
Pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. (Popis poljoprivrede)
Nedovoljna povezanost poljoprivrede i turizma
37
2016
Bogata kulturna i tradicijska baština Dobro razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje Razvijen sustav zdravstvene zaštite u Općini Izdvajanja Općine za socijalna davanja i različite oblike pomoći Razvijena djelatnost civilnog društva u svim područjima
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Članstvo u LAG-u, izrada i provedba Strategije razvoja turizma Varaždinske županije
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Nedostatni prostori za društvene aktivnosti zajednice Nepostojanje ustanove predškolskog odgoja Kontinuirani pad učenika u osnovnoj školi
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Starenje populacije (veći indeks starenja u odnosu na popis stanovništva 2001. godine, veći udio stanovnika od 60 i više godina, nego stanovništva mlađeg od 20 godina)
Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva (nizak udio visokoobrazovanih)
Povećan broj samačkih kućanstava u odnosu na 2001. godinu
Velik broj nezaposlenih niske razine obrazovanja s lošom perspektivom zapošljavanja
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Daljnja zaštita i korištenje prirodnih vrijednosti Financiranje infrastrukturnih projekata iz EU fondova Mogućnost rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta sredstvima iz
Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.GOSPODARSTVO
Rastuće mogućnosti korištenja EU sredstava za financiranje gospodarskih projekata i jačanja ljudskih potencijala za ruralna područja
Poticajne mjere za poticanje konkurentnosti, samozapošljavanje, edukaciju Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje (voćarstva,
povrćarstva, sitnog stočarstva) te razvoj eko poljoprivrede Plasman i promocija proizvoda (povezivanje poljoprivrednika, poljoprivrede
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Zbog neprikladne infrastrukture (odvodnje, otpad) moguća zagađenja očuvanih prirodnih i vodenih resursa
GOSPODARSTVO
Teškoće u prilagodbi poslovnih subjekata gospodarskim promjenama
Konkurencija poduzetničkih zona u bližem okruženju Poduzetnička klima nije poticajna Konkurentnost poljoprivrednih proizvoda iz okruženja
38
2016
i drugih sektora) Uspostava projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta Razvoj seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava Razvoj lovnog, ribolovnog i drugih selektivnih oblika turizma
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Financiranje projekata udruga iz EU i nacionalnih fondova Unaprjeđenje društvene, obrazovne i zdravstvene infrastrukture Razvijanje programa u sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Mogućnost izgradnje, rekonstrukcija i opremanje odgojno – obrazovne i
društvene infrastrukture sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Sustavno planiranje i upravljanje razvojem kroz provedbu Strategije razvoja Općine
Stečeno iskustvo u pripremi projekata iskoristiti u pripremi i razvoju novih projekata
Konkurencija drugih turističkih destinacija
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Povećane potrebe u sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (posebno starija populacija i osobe slabijeg imovinskog stanja)
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Trend deruralizacije i depopulacije
39
2016
3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BEDNJA
Koncept razvoja Općine Bednja u razdoblju do 2020. godine temelji se na
sveobuhvatnoj društveno - gospodarskoj analizi stanja, uključenosti javnog, privatnog i
gospodarskog sektora te usklađenosti s razvojnim prioritetima na regionalnoj, nacionalnoj i
EU razini.
Razvojni koncept odnosno vizija Općine Bednja predlaže se definirati kroz nekoliko
ključnih značajki:
Općina koja koristi svoje značajne turističke potencijale za razvoj konkurentnih oblika
turizma; ruralnog, izletničkog, kulturnog i sportsko - rekreativnog turizma
Općina koja potiče razvoj poduzetništva, daljnji razvoj gospodarskih zona te razvoj
poljoprivrede
Općina očuvane i valorizirane prirodne i kulturne baštine
Općina prepoznata po svojim običajima i tradiciji
Općina koja povećava životni standard ponajprije kroz razvoj komunalne, prometne i
telekomunikacijske infrastrukture te plinoopskrbnog sustava
Općina koja unapređuje kvalitetu života i razvoj civilnog društva kroz razvijanje
različitih projekata, programa i manifestacija te njegovanje tradicijskih vrijednosti
Općina koja brine o djeci predškolskog uzrasta te unapređenju ostale društvene
infrastrukture
U skladu s time, vizija Općine Bednja glasi:
„Općina koja svoj razvoj bazira na očuvanju prirodne i kulturno
tradicijske baštine, poduzetništvu i ekološkoj poljoprivredi, uz
kontinuirani razvoj suvremene infrastrukture te jačanju
konkurentnosti turizma.“
40
2016
4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA
U skladu s razvojnom vizijom, izrađenom SWOT analizom te anketnim upitnikom općina
Bednja opredjeljuje se za tri strateška cilja koji pridonose razvoju Općine te rješavanju
utvrđenih problema i nedostataka Općine:
1. Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva i poljoprivrede
Jačanje konkurentnosti gospodarstva obuhvaćeno je i Strategijom Europa 2020., odnosno
njenim prioritetima koji obuhvaćaju pametan, održiv i uključiv rast te je kao prioritetni cilj
sadržan i u programskim dokumentima Republike Hrvatske.
Prema prikupljenim podacima na području Općine Bednja djeluju 66 poduzetnika, od kojih su
15 pravne osobe, a 51 obrti te se uglavnom radi o mikro i malim poduzećima. Najznačajnije
djelatnosti po broju poduzetnika su trgovina i građevinarstvo.
Iz analize stanja poljoprivrednih površina u korištenju na području Općine uočen je ključni
problem, neriješeni vlasničko – imovinski odnosi pa sve stvarno korištene površine ne mogu
ući u službene evidencije niti poljoprivredni proizvođači za te površine mogu ostvariti pravo
na potpore. Na području općine prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, a posebno
usmjeravanje na integriranu i ekološku proizvodnju, koja bi omogućila prodaju
poljoprivrednih proizvoda s većom dodatnom vrijednošću bilo kroz prodaju ili kroz plasman
putem objekata namijenjenih ruralnom turizmu.
Isto tako, područje Općine obiluje prirodnim resursima, ali i značajnom kulturnom
povijesnom baštinom, što otvara prostor za razvoj turizma, a posebno ruralnog, izletničkog,
kulturnog i ribolovnog turizma uz paralelan razvoj ugostiteljskog i turističkog poduzetništva.
Iz navedenog strateškog cilja proizlaze tri prioriteta:
Prioritet 1: Podizanje konkurentnosti poduzetnika u poljoprivredi i turizmu
Gospodarski razvoj Općine, prema zaključcima s radionica, treba između ostalog biti
utemeljen na razvoju ekološke poljoprivrede i selektivnog oblika turizma za koje općina ima
potencijale. Oba segmenta su prema analizi stanja nedovoljno razvijena. Stoga je kao jedan od
prioriteta Strategije određena podrška razvoju ekološke poljoprivrede i selektivnih oblika
turizma.
41
2016
U tom smislu potrebno je poduzeti mjere koje će osigurati aktiviranje navedenih resursa.
Velik dio predviđenih aktivnosti npr. promocija i promicanje turističkih manifestacija i
okrupnjavanje zemljišta može poduzimati sama Općina.
Navedene mjere moguće je financirati kroz proračun, nacionalna sredstva te najvećim dijelom
iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Prioritet 2: Podizanje konkurentnosti za investicije u gospodarstvu
Na općinskoj razini ostaje mogućnost djelovanja u stvaranju povoljnih uvjeta za investiranje
kroz jačanje svih oblika infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju poduzetnika uz
olakšani pristup sredstvima namijenjenima za razvoj poduzetništva.
Postojanje gospodarskih zona dobar je preduvjet za osiguravanje poticajnog okruženja za jači
razvoj poduzetničkih djelatnosti i privlačenje investitora, a posebno treba istaknuti Poslovnu
zonu Veliki Gorenec u kojoj se planira najveća poduzetnička i gospodarska djelatnost.
Samo iz EU fondova namijenjenih za poduzetništvo u sedmogodišnjem razdoblju predviđen
je iznos oko 1 milijardu eura. Tome treba pridodati i izvore financiranja iz nacionalnog
proračuna dostupne kroz programe koje provode Ministarstvo obrta i poduzetništva, HAMAG
BICRO i HBOR.
Prioritet 3: Podrška povezivanju, promociji i edukaciji
Gospodarstvo Općine karakterizira između ostalog i nedostatak povezanosti poduzetnika
(postoji samo 1 aktivna zadruga), što umanjuje konkurentnost proizvođača i kvalitetan nastup
na tržištu.
Glavni turistički potencijal na području Općine Bednja predstavlja dvorac Trakošćan koji
Općinu čini atraktivnom i prepoznatljivom turističkom destinacijom kontinentalnog turizma,
no potrebno je poticati privatne inicijative i investicije na području turizma (izgradnja mini
golf terena, auto kampa, šetnice, tematske i biciklističke staze, vinske ceste, selektivne oblike
turističke ponude).
42
2016
2. Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i
korištenje obnovljivih izvora energije
Kvaliteta života jedan je od ključnih elemenata koji može zadržati stanovništvo na području
Općine. Dobra infrastruktura i očuvan okoliš povećava kvalitetu života na području Općine.
Ovaj strateški cilj povezan je sa Strategijom Europa 2020, odnosno njenom sastavnicom
Održiv rast, a koji podrazumijeva promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse,
koja je zelenija i konkurentnija te obuhvaća dva tematska cilja EU za razdoblje 2014. – 2020.
Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima te Zaštita
okoliša i promicanje učinkovitosti resursa.
Na području Općine nalazi se ukupno 258 km cesta. Na nerazvrstane ceste, koje se nalaze u
nadležnosti Općine otpada 188 km, što čini udio od 73 % cesta. Na lokalne ceste otpada 62,7
km od kojih 8,5 % nije asfaltirano. Iako je mreža prometnica dobro razvijena evidentna je
potreba za njihovom rekonstrukcijom i održavanjem.
Područje Općine dobro je povezano u smislu autobusnog prijevoza s većim županijskim
središtima (Lepoglava, Ivanec, Varaždin), no stanovnici Općine su na jednoj od radionici
istaknuli kao važan nedostatak nepostojanje autobusnih linija vikendom te češćih linija za
Krapinu i Zagreb.
Prema prikupljenim podacima električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na
području Općine te nema potrebe za daljnjim proširenjem i unapređenjem postojeće mreže, za
razliku od plinske mreže kojom je pokriveno svega 8% kućanstva.
Kao problem navodi se spora brzina Interneta koja ne zadovoljava trenutne potrebe
stanovništva i gospodarstva, ali vizija razvoja općine Bednja je da u budućnosti omogući
značajniji iskorak u dostupnosti širokopojasnog interneta i pristupnim brzinama.
Vezano za javnu rasvjetu na području Općine postoji potreba za njenom modernizacijom. U
tijeku je izrada projektne dokumentacije za njenu modernizaciju. Općina će projekt prijaviti
Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti zbog sufinanciranja.
Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva pod nadležnošću je komunalnog poduzeća.
Najveća manjkavost leži u činjenici da ne postoji sustav odvodnje (osim središta Općine) pa
time ni pročišćavanja otpadnih voda koji bi pokrio cijelo područje Općine. Također, preostalo
43
2016
je dovršenje izgradnje sve potrebne infrastrukture u gospodarskim zonama Općine, a prije
svega se to odnosi na izgradnju vodovoda, kanalizacije i plinovoda.
Teritorij Općine karakterizira dobro očuvan okoliš. Nisu primijećena divlja odlagališta smeća,
ali je potrebno unaprijediti sustav upravljanja otpadom ulaganjem u infrastrukturu te
postavljanjem spremnika za posebne vrste otpada.
Na području Općine ne postoji značajnija proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. U
pogledu energetske učinkovitosti zgrada javne namjene, Općina Bednja planira obaviti
energetski pregled svih zgrada koje su u njezinom vlasništvu te ovisno o rezultatima i
poduzeti određene potrebne mjere.
Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:
Prioritet 1: Razvoj i unapređenje suvremene infrastrukture te sanacija klizišta
Komunalna i cestovna infrastruktura područja su na kojima Općina može provesti financijski
najveća ulaganja. Kroz analizu stanja uočena je najveća potreba za obnovom lokalnih i
nerazvrstanih cesta, izgradnjom sustava odvodnje, proširenjem mreže plinovoda, sanaciju
klizišta koja ugrožavaju domaćinstva, a u gospodarskim zonama potrebno je dovršiti i
izgradnju sve potrebne komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, plinovod). Vizija
razvoja Općine Bednja je da postane prepoznatljiva po spajanju tradicije i novih tehnologija te
je u tu svrhu potrebno povećati dostupnost i raširenost elektroničke komunikacijske
infrastrukture.
Navedena ulaganja najvećim dijelom su prihvatljiva za financiranje iz EU fondova, a nositelj
takvih ulaganja može biti Općina ili komunalno poduzeće. Potencijalni izvori sredstava jesu
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj.
Prioritet 2: Zaštita okoliša i energetska učinkovitost
Općinu karakterizira biološka raznolikost koja proizlazi iz činjenice da je 6% površine
Općine, zaštićeno prirodno područje, 43 % teritorija Općine zauzima šumsko područje te je
veći dio područja pod Ekološkom mrežom NATURA 2000. Obzirom da su očuvanje okoliša i
energetske učinkovitosti tematski ciljevi zadani EU, potrebno ih je obuhvatiti i ovom
Strategijom, s posebnim naglaskom na prikupljanje otpada, očuvanja vodotoka, promoviranje
obnovljivih izvora energije te saniranje ostalih potencijalnih žarišta koja mogu izazvati
onečišćenje okoliša.
44
2016
Korisnik većine mjera može biti Općina ili njeno komunalno poduzeće, dok su nositelji
projekata obnovljivih izvora energije privatni investitori. Mjere navedene unutar ovog
prioriteta moguće je financirati iz različitih nacionalnih izvora, Europski poljoprivredni fond
za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj.
3. Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i
socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine
Podaci popisa stanovništva pokazuju da Općina kao i ostatak Županije bilježi konstantan pad
broja stanovnika. Prema rezultatima popisa iz 2011. u odnosu na 1991. evidentiran je pad
broja stanovništva za 27 %.
U pogledu dobne strukture na području Općine prevladava trend da je većinom zastupljeno
mlado i zrelo stanovništvo.
Obrazovnu strukturu karakterizira velik udio stanovništva sa završenim osnovnim ili
srednjoškolskim obrazovanjem, a vrlo malim udjelom stanovnika bez ikakve škole ili sa
završenim visokom obrazovanjem. Udio visokoobrazovanog stanovništva je nizak i iznosi
5,71%.
Uvidom u analizu stanja i anketne upitnike evidentni su nedostaci vezani uz društvenu i
socijalnu infrastrukturu, koji se očituju kroz nedostatak kulturnih sadržaja, nedostatak
sportske dvorane u Cvetlinu, prostora za vatrogasce u Vrbnu, prikladnim prostorom za vrtić i
prostora za brigu o starijim i nemoćnim osobama. Također ukazuje se potreba i za
opremanjem postojećih igrališta za djecu.
Mjere i projekti koji proizlaze iz ovog strateškog cilja, a vezani su uz socijalnu infrastrukturu,
moguće je financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog
fonda za ruralni razvoj, dok se projekti namijenjeni socijalnoj uključenosti i obrazovanju
mogu financirati iz Europskog socijalnog fonda, pri čemu ne treba zaobići niti nacionalne
izvore sredstava.
Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:
Prioritet 1: Razvoj društvene i socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno
tradicijske baštine
45
2016
Analiza stanja pokazala je nedostatke vezane uz infrastrukturu vezanu uz pružanje socijalnih i
obrazovnih usluga. Kroz radionicu kao dva najveća nedostatka u infrastrukturi navedeni su
objekti za vatrogasce u Vrbnu te djeci predškolske dobi. Na području Općine nedovoljni su
kapaciteti za brigu o starijim i nemoćnim osobama pa je najveći broj staračkog stanovništva
smješten u kućanstvima. Stoga će se provedbom mjere ulagati u programe dnevnog boravka
za starije i nemoćne osobe kao i u edukaciju zainteresiranih osoba s područja Općine za
geronto domaćice. Osim navedenog evidentna je potreba za dogradnjom sportske dvorane u
Cvetlinu, izgradnjom multifunkcionalnog objekta za društvene aktivnosti te uređenje dječjih
igrališta. Također, jedan od važnih faktora u društvenom razvoju Općine predstavlja i zaštita
kulturnih vrijednosti i bogate tradicijske baštine ovoga kraja te njezina snažnija promocija.
Unaprjeđenje društvenih aktivnosti te ulaganje u obrazovanje, kulturu i očuvanje kulturno-
tradicijske baštine znatno doprinosi poboljšanju preduvjeta za društveni razvoj lokalne
zajednice i povećanju kvalitete života ljudi. Mjere predviđene ovim prioritetom trebale bi
odgovoriti na ove zabilježene nedostatke.
Prioritet 2: Organiziranje zajednice i razvoj ljudskih potencijala
Općina može pokrenuti projekt edukacije stanovništva sukladno iskazanim potrebama.
Potrebno je poticati suradnju i komunikaciju Općine sa stanovništvom i uključivati sve
zainteresirane u projekte od općinskog značaja. Važan čimbenik je jačanje razvoja civilnog
sektora, pri čemu veliku ulogu imaju udruge jer obogaćuju kulturni, sportski i društveni život
zajednice, organizatori su brojnih lokalnih manifestacija i događanja te brinu o očuvanju
kulture i tradicije kraja. Stoga je važno jačanje kapaciteta članova udruga, njihova edukacija
te potpora aktivnostima i projektima civilnog društva, a osobito onih financiranih iz europskih
i nacionalnim fondova. Izgradnja objekata javne namjene i uređenje javnih površina, kao i
povećanje učinkovitosti javne uprave u pružanju javnih usluga i komunikaciji s građanima
također doprinosi razvoju lokalne zajednice.
Mjere za dostizanje navedenih ciljeva usmjerene su na konkretne projekte, od kojih će dio biti
prihvatljiv za sufinanciranje iz EU fondova u razdoblju do 2020. Realno je za očekivati da će
se projekti realizirati u navedenom razdoblju te ostvariti očekivane rezultate, kako su
navedeni u dijelu svake pojedine mjere.
Prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz definiranih strateških ciljeva prikazane su
u Tablici 24.
46
2016
Tablica 24: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere
CILJ PRIORITET MJERA 1. Razvoj konkurentnog turizma,
gospodarstva i poljoprivrede1.1. Podizanje konkurentnosti poduzetnika u
poljoprivredi i turizmu1.1.1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i preradu
poljoprivrednih proizvoda1.1.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje1.1.3. Razvoj i unapređenje sadržaja i infrastrukture u
turizmu1.1.4. Razvoj selektivnih oblika turističke ponude1.1.5. Promocija i marketinške aktivnosti u svrhu razvoja
turizma1.2. Podizanje konkurentnosti za investicije u
gospodarstvu1.2.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture1.2.2. Očuvanje tradicijskih obrta
1.3. Podrška povezivanju, promociji i edukaciji 1.3.1. Jačanje poduzetničke klime te poticanje suradnje i povezivanja
1.3.2. Savjetodavne i informativne aktivnosti u svrhu lakšeg poslovanja
2. Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije
2.1. Razvoj i unapređenje suvremene infrastrukture te sanacija klizišta
2.1.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina
2.1.2. Sanacija klizišta
2.1.3. Razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture i plinoopskrbnog sustava
2.1.4. Povećanje dostupnosti i raširenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture
2.2. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost 2.2.1. Ulaganja za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti
2.2.2. Zaštita okoliša te podizanje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja okoliša
3. Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i socijalne infrastrukture te
3.1. Razvoj društvene i socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine
3.1.1. Poboljšanje obrazovanja ulaganjima u objekte za kulturu, odgoj i obrazovanje
3.1.2. Ulaganje u objekte za društvenu i socijalnu
47
2016
CILJ PRIORITET MJERA očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine
infrastrukturu te sport i rekreaciju3.1.3. Očuvanje i promocija prirodnih i kulturno
tradicijskih vrijednosti3.2. Organiziranje zajednice i razvoj ljudskih
potencijala3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju3.2.2. Jačanje kapaciteta lokalne administracije zbog
pružanja kvalitetnih usluga zajednici
5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA
U okviru svakog strateškog cilja definirani su razvojni prioriteti, za čije su ostvarenje predviđene razvojne mjere. Za svaku razvojnu mjeru
definirane su aktivnosti potrebne da bi se mjera aktivno provodila, isto tako rezultati koji će se postići ostvarivanjem mjere te ciljne skupine koje
će biti uključene u provedbu pojedinih mjera (Tablica 25). Također, navedena je usklađenost ciljeva i prioritete sa strateškim dokumentima na
regionalnoj razini – Županijska razvojna strategija 2011.-2013. te Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverozapad 2014. – 2020. (Tablica 26).
48
2016
Tablica 25: Opis razvojnih mjera
MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE
1.1.1.Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i preradu poljoprivrednih proizvoda
Poticanje razvoja ratarstva, voćarstva i vinogradarstva
Povećana konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i
ruralnog turizma
OPG-i, poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge,
lokalno stanovništvo
Poticanje razvoja stočarstva te korištenje postojećih kapaciteta u poljoprivrediOčuvanje i tradicijski uzgoj zagorskih purana Potpora okrupnjavanju poljoprivrednog zemljištaPotpora zaštiti poljoprivrednih proizvoda uz jačanje promoviranja domaćih poljoprivrednih proizvoda
1.1.2.Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje
Poticanje razvoja ekološke poljoprivredePovećana prepoznatljivost ruralnih sredina i osiguran
održivi razvoj
OPG-i, poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge,
lokalno stanovništvo
Poticanje poljoprivrednika na nasade novih kulturaOrganizacija lokalnih proizvođača za zajednički nastup na tržištu
1.1.3.Razvoj i unapređenje sadržaja i infrastrukture u turizmu
Unapređenje turističke signalizacijeRazvijena kvalitetna turistička i
potporna infrastruktura te turističke ponude
Lokalno stanovništvo, turisti, ustanove, turističke zajednice,
dionici iz područja turizma
Razvoj i označavanje biciklističkih i pješačkih staza Obnova i uređenje turističkih lokaliteta temeljenih na prirodnim vrijednostima
1.1.4.Razvoj selektivnih oblika turističke ponude
Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača s ostalim sektorima s ciljem razvoja seoskog /ruralnog turizma
Stvoreni uvjeti za jačanje selektivnih oblika turizma i
privlačenje većeg broja posjetitelja
Turisti, lokalno stanovništvo, udruge, zadruge, ustanove,
turistički subjekti, poljoprivredni proizvođači,
turističke zajedniceStavljanje objekata seoske arhitekture u funkciju turizmaIzgradnja objekata za rekreaciju i
49
2016
MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE
slobodno vrijemePoticanje razvijanja prostora s ciljem razvoja izletničkog turizmaIskorištavanje prirodnih potencijala za razvoj lovnog i ribolovnog turizmaPromicanje manifestacija i običaja Općine Bednja u turističke svrhe
1.1.5.Promocija i marketinške aktivnosti u svrhu razvoja turizma
Definiranje turističkih potencijala i izrađena brošura, karte, web stranice o cjelokupnoj turističkoj ponudi Općine Povećana prepoznatljivost
Općine na ciljnom tržištu Općina, TZ, LAG, Županija i
udrugeOrganizacija manifestacija s ciljem promoviranja područja
1.2.1.Razvoj poduzetničke infrastrukture
Infrastrukturno opremanje postojećih poduzetničkih zona
Poboljšana poduzetnička klima u Općini Bednja kroz stvaranje
infrastrukturnih uvjeta za poslovanje poduzetnika
Poduzetnici, obrtnici, stanovništvo, investitoriOsmišljavanje i provedba promotivnih
aktivnosti za privlačenje investitora
1.2.2.Očuvanje tradicijskih obrta
Ulaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetničke obrte Stvoreno poticajno okruženje za
razvoj tradicijskog obrtništva Obrtnici, OPG-i, stanovništvoPoticanje mjera za potporu poslovanju i otvaranju malih zanata i obrta
1.3.1.Jačanje poduzetničke klime te poticanje suradnje i povezivanja
Potpora udruživanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Osnovano 1 udruženje i/ili zadruga, ojačani kapaciteti
poduzetnikaZadruga, udruženje, OPG
Osnivanje poljoprivredne zadruge
1.3.2.
Savjetodavne i informativne aktivnosti u svrhu lakšeg poslovanja
Održavanje informativnih radionica o mogućnostima financiranja projekata
Informirani i educirani poduzetnici s područja Općine o
mogućnostima financiranja projekata raspoloživim
nacionalnim i EU sredstvima
Poduzetnici s područja Općine, djelatnici Općine i udruge koje
djeluju na području OpćineSavjetodavne i konzultantske usluge za pripremu dokumentacije za prijavu projekata na neki od natječaja
2.1.1. Modernizacija (asfaltiranje) nerazvrstanih cesta – I. faza
Unaprijeđena kvaliteta prometne i javne infrastrukture
Lokalno stanovništvo, investitori, Općina, poduzetnici,
50
2016
MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE
Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina
te sigurnosti u prometu obrtnici, udruge
Modernizacija (asfaltiranje) nerazvrstanih cesta – II. fazaUlaganje u rekonstrukciju cesta, nogostupa, autobusnih ugibališta i signalizacijuAdaptacija i saniranje lokalnih i županijskih cestaUvođenje novih autobusnih linijaUlaganje u razvoj i uređenje javnih površina
2.1.2.Sanacija klizišta
Sanacija klizišta Ručica
Sanirana navedena klizišta Lokalno stanovništvo, OpćinaSanacija klizišta VrbanićiSanacija klizišta Vrelo - KušenićiSanacija klizišta kod crkve u Cvetlinu
2.1.3.
Razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture i plinoopskrbnog sustava
Izgradnja sustava kanalizacijske odvodnje u Bednji – I. faza
Poboljšana kvaliteta energetskog i plinoopskrbnog
sustavaLokalno stanovništvo, OpćinaIzgradnja sustava kanalizacijske
odvodnje u Bednji – II. fazaUvođenje plinofikacije u udaljena naselja i vikendice
2.1.4.
Povećanje dostupnosti i raširenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture
Izgradnja širokopojasnog Interneta za područje Općina Bednja
Povećana konkurentnost postojećih i otvaranje novih
gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih
djelatnosti u okviru ICT-a
Povećana kvaliteta života za sve građane (kroz mogućnosti
korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i
Lokano stanovništvo, Općina, gospodarski subjekti
Edukacija o korištenju i pogodnostima korištenja usluga širokopojasnog pristupa
51
2016
MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE
obrazovnih elektroničkih usluga
2.2.1.Ulaganja za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti
Poticanje energetske obnove obiteljskih kuća
Poboljšana energetska učinkovitost na privatnim objektima te poboljšana
energetska učinkovitost na svim javnim objektima
Lokalno stanovništvo, Općina
Izgradnja javne rasvjete i rekonstrukcija postojećeg sustava rasvjete u energetski učinkovitu i ekološku rasvjetuAdaptacija i obnova javnih objekata u svrhu povećanja energetske učinkovitostiProvedba energetskih pregleda javnih objekata i ishođenje energetskih certifikata
2.2.2.Zaštita okoliša te podizanje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja okoliša
Unapređenje sustava gospodarenja otpadom ulaganjem u izgradnju infrastrukture i nabavu opreme
Smanjeno zagađenje okoliša, smanjena količina ukupnog
otpada, povećan udio recikliranja otpada, sustav
zbrinjavanja otpada usklađen s nacionalnim i EU standardima
Lokalno stanovništvo, JLS, gospodarski subjekti
Izgradnja reciklažnih dvorišta, uspostava zelenih otoka i postavljanje spremnika za posebne vrste otpada te postavljanje informativnih tabliPodizanje razine svijesti stanovništva o potrebi selektiranja i recikliranja otpadaSanacija postojećih divljih odlagališta otpada
3.1.1.
Poboljšanje obrazovanja ulaganjima u objekte za kulturu, odgoj i obrazovanje
Izgradnja Kulturnog centra u Bednji – I. faza
Poboljšani uvjeti i osigurana kvalitetna infrastruktura za
provedbu aktivnosti iz područja kulture te podignuta razina kvalitete usluga u odgojno –
obrazovnim ustanovama
Lokalno stanovništvo, JLS, učitelji, odgojitelji, djeca,
učeniciIzgradnja dječjeg vrtića u Bednji
52
2016
MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE
3.1.2.
Ulaganje u objekte za društvenu i socijalnu infrastrukturu te sport i rekreaciju
Izgradnja društveno – vatrogasnog doma u Vrbnu
Stvoreni uvjeti za unaprjeđenje društvenog i socijalnog života te
poboljšani uvjeti za bavljenje sportom, podignuta svijest
javnosti o značaju sporta kroz osmišljeno i sadržajno
korištenje slobodnog vremena posebice djece i mladeži
Općina, lokalno stanovništvo, vatrogasna zajednica, sportske
udruge i klubovi
Rekonstrukcija upravne zgrade Općine BednjaOsigurati brigu za starije, nemoćne i osobe s poteškoćamaSufinanciranje rada sportskih klubovaIzgradnja, rekonstrukcija i obnova sportskih objekata i terenaIzgradnja i opremanje dječjih igralištaPoticanje organizacije sportskih događanja i natjecanja
3.1.3.Očuvanje i promocija prirodnih i kulturno –tradicijskih vrijednosti
Dovršetak izgradnje i opremanje etno – kuće Jamno
Poboljšana prepoznatljivost kulturnih i tradicijskih
vrijednosti kraja
Lokalno stanovništvo, turisti, udruge, javne i privatne
institucije nadležne za turizam i kulturu
Snažnije uključivanje kulturnih manifestacija i projekata u turističku ponuduOčuvanje i promocija kulturno tradicijske baštinePromicanje kulturnih manifestacija i običaja općine
3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju
Jačanje aktivnosti i programa civilnoga društva Povećana uključenost civilnog
društva u razvoj zajednice,
Lokalno stanovništvo, volonteri, udruge, ustanove, OpćinaUključivanje mladih u aktivnosti
društvene zajednicePotpora projektima organizacija civilnog društva i mladih
3.2.2.Jačanje kapaciteta lokalne administracije zbog pružanja
Povećanje učinkovitosti javne uprave u pružanju javnih usluga i komunikaciji s građanima
Educirani zaposlenici o načinima provedbe Strategije, pripremljen 1 projekt od strane
Lokalno stanovništvo, djelatnici Općine
53
2016
MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE
kvalitetnih usluga zajednici OpćineEdukacija djelatnika Općine s naglaskom na pripremu i upravljanje projektima
6. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
U Tablici 26 navedena je usklađenost ciljeva razvoja Općine Bednja sa strateškim dokumentima na regionalnoj razini (Županijska razvojna
strategija 2011.-2013. i Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverozapad 2014. – 2020.), nacionalnoj te EU razini. Svaki cilj razvoja u Strategiji
u potpunosti je usklađen sa ciljevima važećih programskih/strateških dokumenata, odnosno ima jasno uporište u nekom od važećih strateških
dokumenata na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini.
Tablica 26: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE BEDNJA ZA RAZDOBLJE DO 2015. – 2020. GODINE
REGIONALNI, NACIONALNI I EU STRATEŠKI DOKUMENTI12
CILJ 1: Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva i poljoprivrede
Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013.SC1: Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije SC4: Ruralni razvoj
Lokalna razvojna strategija LAG „Sjeverozapad“ SC1: Jačanje poljoprivrede i šumarstva kao gospodarske grane i diversifikacija gospodarstva
Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020.SC1: Poboljšanje ekonomske uspješnosti
12 Prema napucima nadležnih Ministarstava i donesenim Odlukama nadležnih tijela produljeno je važenje sljedećih strateških dokumenata do izrade novih: Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013., Strategija širokopojasnog pristupa RH od 2012. – 2015. godine i Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH za razdoblje 2011. – 2015.
54
2016
SC2: Poboljšan pristup financiranjuSC3: Promocija poduzetništvaSC5: Poboljšano poslovno okruženje
Program ruralnog razvoja 2014.-2020.M04.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstvaM04.2.Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvodaM03 Programi kvalitete za poljoprivredne proizvodne proizvode i hranuM11 Ekološki uzgojM09 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača
Strateški plan Ministarstva poljoprivrede 2016.-2018.C1: Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno – prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EUC3:Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru
Strateški plan ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015. - 2017.Opći cilj 1. Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EUOpći cilj 3. Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske
Strategija razvoja turizma Varaždinske županije od 2015. do 2025.C1: Poboljšanje konkurentnosti ugostiteljske ponude C2: Obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednostiC3: Unapređenje destinacijske turističke infrastrukture
55
2016
Strategija razvoja ljudskih potencijala Varaždinske županije 2016. – 2020.SC2: Razvoj poduzetništva, obrtništva i inovacija te uspostavljanje podrške (samo)zapošljavanju i oblikovanje mogućnosti za učinkovitu primjenu novih tehnologija i tehnika
Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.SC2: Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine
Tematski ciljevi EU 2014. - 2020.TC 3: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture
CILJ 2: Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije
Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011. - 2013.SC3: Zaštita okolišaSC4: Ruralni razvoj
Lokalna razvojna strategija LAG „Sjeverozapad“SC2: Podizanje kvalitete života na ruralnom područjuSC3: Očuvanje okoliša i krajobraza
Program ruralnog razvoja 2014. - 2020.M07.2.: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije
Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2014. - 2016. godineC1: Održivi razvoj prometnog sustava
Strateški plan Ministarstva poljoprivrede 2015. - 2017.C5: Održivi razvoj vodnog gospodarstva
56
2016
Strategija upravljanja vodamaC4.2.1. Uređenje vodotokaC4.2.2. Korištenje voda
Strategija održivog razvitka RH do 2020. godine
Strategija prometnog razvitka RH 2014. - 2030. C4: Sukladan i postupan razvitak ukupnog prometnog sustava i njegovih pojedinih dijelova
Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH od 2012. – 2015. godine M2: Mjera za osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetuM3: Mjera za poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenje širokopojasnim pristupom za građane i gospodarske subjekte
Strategija gospodarenja otpadom 2025.C2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)C3: Smanjivanje rizika od otpadaC5: Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom
Nacionalna strategija zaštite okoliša
Tematski ciljevi EU 2014. - 2020.TC4: Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorimaTC5: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicimaTC6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursaTC7: Promicanje održivog prometa te uklanjanja uskih grla u ključnoj infrastrukturi
57
2016
CILJ 3: Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturne baštine
Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011. - 2013.SC3: Razvijeni ljudski resursi i povećana kvaliteta života
Lokalna razvojna strategija LAG „Sjeverozapad“ SC2: Podizanje kvalitete života na ruralnom području
Strateški plan ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015. - 2017.Opći cilj 3. Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)
Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje od 2014. - 2016.C1: Osiguranje i unaprjeđenje kvalitete te povećanje dostupnosti, učinkovitosti i relevantnosti sustava odgoja i obrazovanja na svim razinamaC3: Osiguranje kvalitete sustava sporta
Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014. – 2020.
Strategija razvoja ljudskih potencijala Varaždinske županije 2016. – 2020.SC1: Razvoj i unaprjeđenje vještina i kompetencija stanovništva Varaždinske županijeSC3: Osnaživanje društvenog kapitala, razvoj društvenog poduzetništva te unaprjeđenje kvalitete života
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016.Prioritetno područje I. Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva
Strateški plan Ministarstva kulture 2014. – 2016.C1: Razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnjeC2: Zaštićena i očuvana kulturna baština
Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine
58
2016
Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.SC2: Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine
59
2016
7. AKCIJSKI PLAN
Sastavni dio Programa ukupnog razvoja Općine Bednja je Akcijski plan koji čini osnovu za
implementaciju Programa. Proizlazi iz analize i ciljeva i usmjeren je prema postizanju ciljeva
te pruža popis potrebnih i primjerenih mjera tijekom jednogodišnjeg vremenskog razdoblja.
Na taj se način osigurava provedba strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja, kao i praćenje
provedbe Programa. U skladu s tim, ovaj akcijski plan razrađen je prema odgovarajućim
mjerama koje se vežu na strateške ciljeve te pripadajuće prioritete. Osim mjera i pripadajućih
projekata, u tablici su navedene i vrijednosti projekata, nositelji mjere, vremensko razdoblje u
kojem će se projekt financirati, izvori financiranja projekata u planiranom razdoblju te
indikatori (pokazatelji) pomoću kojih će se pratiti provedba projekata.
Za projekte za koje se očekuje financiranje iz EU fondova, navedene su pretpostavke koji
iznos će se financirati iz EU fondova obzirom da to ovisi isključivo o natječajima koji će se
objavljivati u predstojećem razdoblju. Shodno tome, financijski plan će se ažurirati u skladu s
novim informacijama o financiranju EU projekata.
U Tablici 27 prikazuje se nekoliko izvora financiranja provedbe Programa ukupnog razvoja
za razdoblje 2016.-2020., odnosno sredstva:
Općina – podrazumijeva vlastita sredstva Općine koja se financira iz utvrđenih izvora
prihoda
Ministarstva – pružaju potpore za pripremu i provedbu projekata iz različitih područja
(pr. Potprogrami MRRFEU i sl.)
EU fondovi – uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond te
Mjere ruralnog razvoja i Programe Zajednice
Ostali dostupni izvori – obuhvaćaju investitore, lokalne poduzetnike, udruge,
institucije i organizacije
60
2016
Tablica 27: Akcijski plan Općine Bednja za 2016. i 2017. godinu
ŠIFRA MJERE
NAZIV PROJEKTA I UKUPNA
VRIJEDNOST (KN)
OPĆINA BEDNJA - PREDVIĐENA FINANCIJSKA
SREDSTVA U KN (2016.)
OPĆINA BEDNJA - PREDVIĐENA FINANCIJSKA
SREDSTVA U KN (2017.)
OSTALI IZVORI FINANCIRANJA
VREMENSKO RAZDOBLJE
PROVODITELJ(NOSITELJ)
INDIKATORI
2.1.1. Modernizacija nerazvrstanih cesta 350.000,00 800.000,00
Program ruralnog razvoja – Mjera 7 – Podmjera 7.2. – Tip operacije 7.2.2.
2016. – 2018. Općina Bednja
Dužina izgrađenih nerazvrstanih cesta (km)
Dužina asfaltiranog dijela nerazvrstanih cesta (km)
Broj postavljenih znakova signalizacije
Površina izgrađenih prometnica (m2)
Dužina izgrađenog nogostupa (km)
2.2.1. Izgradnja javne rasvjete 50.000,00 30.000,00 Općina Bednja 2016.- 2017. Općina Bednja
Dužina izgrađene energetski učinkovite mreže javne rasvjete (km)
Dužina obnovljene mreže javne rasvjete (km)
Broj rasvjetnih tijela Postotak smanjenja
potrošnje električne energije (%)
2.2.2. Komunalne usluge odvoza smeća i
sanacije deponija
100.000,00 100.000,00 Općina Bednja 2016. – 2020. Općina Bednja Broj saniranih odlagališta Broj provedenih projekata
o potrebi selekcije otpada i brizi o okolišu
Broj kućanstava uključeni u sustav skupljanja i odvoza komunalnog
61
2016
otpada Broj instaliranih posuda za
skupljanje otpada
3.1.1.3.1.2.
Izgradnja građevinskih objekata (dječji vrtić,
društveno – vatrogasni dom) - 4.940.000,00
Program ruralnog razvoja – Mjera 7 – Podmjera 7.4. – Tip operacije 7.4.1 2016. – 2018. Općina Bednja
Površina izgrađenog i opremljenog objekta u skladu s pedagoškim standardom
Broj zaposlenih Broj
adaptiranih/opremljenih vatrogasnih domova
3.1.2. Izgradnja igrališta 45.000,00 40.000,00 Općina Bednja 2016. – 2017. Općina Bednja Površina i broj izgrađenih
i opremljenih dječjih igrališta
3.1.3. Projekt DE – PARK 530.000,00 1.400.000,00
Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020., Općina Bednja
2016. – 2017. Općina Bednja s partnerima
Broj očuvanih tradicionalnih etno predmeta
Broj restauriranih tradiconalnih etno kuća
Broj turističkih posjeta Broj novostvorenih radnih
mjesta u tercijarnom sektoru gospodarstva
62
2016
Od šest projekta za čiju realizaciju je predviđen dio sredstava u proračunu za 2016. i/ili 2017.
godinu, tri projekta nalazi se unutar Strateškog cilja 2 (Poboljšanje kvalitete života kroz
razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljenih izvora energije), za
koje je potrebno osigurati 500.000,00 kuna za realizaciju, a dva projekta unutar Strateškog
cilja 3 (Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i socijalne
infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine), u vrijednosti 575.000,00 kuna.
Većina financijskih sredstava u 2016. godini za financiranje pet projekata osigurat će se iz
vlastitog proračuna 1.075.000,00 kuna, a u 2017. godini 7.310.000,00 kuna za šest projekata.
63
2016
OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Program ukupnog razvoja Općine Bednja za razdoblje 2015. – 2020. godine
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. – 2020.
Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH
Europski fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
64