OPASNOST OD VIRUSA

Click here to load reader

download OPASNOST OD VIRUSA

of 10

  • date post

    04-Jan-2016
  • Category

    Documents

  • view

    40
  • download

    1

Embed Size (px)

description

OPASNOST OD VIRUSA. Poput ljudi, i računalo se može razboljeti. Ta bolest nije baš kao kod ljudi, ali je isto treba što prije izliječiti. Bolest računala uzrokuju programi koje nazivamo VIRUSI. Virusi su programi koji su napravljeni tako da se presnime na računalo bez našeg znanja. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of OPASNOST OD VIRUSA

PowerPoint Presentation

OPASNOST OD VIRUSA

Poput ljudi, i raunalo se moe razboljeti.Ta bolest nije ba kao kod ljudi, ali je isto treba to prije izlijeiti.

Bolest raunala uzrokuju programi koje nazivamo VIRUSI.Virusi su programi koji su napravljeni tako da se presnime na raunalo bez naeg znanja.TO JE VIRUS?Virusom se smatra skriveni maliciozni raunalni program ija je funkcija namjerno ometanje i/ili promjena rada raunala bez doputenja ili znanja korisnika. S obzirom da se danas pojam virus esto nepravilno koristi kako bi se opisao puno iri skup malicioznih programa (engl. malware), bitno je spomenuti dva osnovna svojstva svakog virusa:samoumnoavanje kao i onaj bioloki, raunalni virus e prilikom svog izvravanja traiti nove domaine (datoteke na raunalima) na koje se moe proiriti samoizvravanje virus se izvrava samostalno, najee na nain da svoj kod umetne u izvrni kod drugog raunalnog programa ili podatkovne datoteke

Konani utjecaj virusa na zaraeno raunalo varira od sasvim destruktivnog pa sve do samo iritirajueg i naoigled bezopasnog. Destruktivne inaice najee e znaajno otetiti ili u potpunosti izbrisati neke od preostalih raunalnih programa ili datoteka, a u najgorem sluaju reformatirati (pobrisati) cijeli tvrdi disk raunala. Manje opasne inaice nee nanijeti direktnu tetu ve e se replicirati s osnovnom namjerom prikazivanja raznih poruka u audio, video ili tekstualnom obliku. No i te manje opasne inaice zauzimaju memoriju raunala predvienu za izvravanje legitimnih programa i time nanose probleme i smanjuju efikasnost rada raunala.

KAKO RADI VIRUS?Poput svoje bioloke inaice, raunalni virus ne moe preivjeti bez domaina. Domain je u veini sluajeva drugi raunalni program ili datoteka na raunalu. Virus e svoj kod umetnuti u postojei kod drugog programa ili datoteke i ekati na njegovo pokretanje, odnosno otvaranje datoteke. Proces umetanja malicioznog koda u zdravu datoteku poznat je pod imenom infekcija, a proces pokretanja inficirane datoteke naziva se aktivacija virusa. Inficirati se moe bilo koji dio raunala namjenjen za pohranu podataka (tvrdi disk, disketa, optiki medij, memorija). Za aktivaciju virusa nuan je korisnik raunala, koji nesvjesno pokree inficirani program, otvara inficiranu datoteku ili podie raunalo sa zaraenog medija.

Prilikom aktivacije, odnosno pokretanja inficiranog raunalnog programa ili otvaranja inficirane datoteke, virus se sa tvrdog diska seli u memoriju raunala i poinje njegovo izvravanje. Izvravajui se, virus se umnaa te nastanjuje u (inficira) nove raunalne programe i datoteke. Virus se moe umnoiti ciljano u samo jedan program, nasumino odabran skup programa ili pak u svaki naeni program na raunalu. Istovremeno, dok se pokrenuti zaraeni raunalni program nastavlja ponaati naoigled uobiajeno, u pozadini i nezamijetno korisniku izvravaju vie ili manje destruktivne instrukcije virusa koje mogu ozbiljno otetiti preostale podatke na raunalu ili smanjiti njegovu efikasnost.

Raunalni virusi ire se prenoenjem i pokretanjem inficiranih datoteka. U dananje vrijeme, prenoenje meu raunalima odvija se ponajvie putem Interneta (npr. privicima elektronike pote) i lokalnih mrea (Ethernet). Prijenosni mediji svih vrsta (diskete, CD/DVD mediji) takoer su pogodni za irenje, ali danas u sve manjoj mjeri u usporedbi s Internetom i lokalnim mreama.

KAKO SE ZATITI OD VIRUSA?

Pronai identificiraj Ukloni - izlijeiKAKO SE ZATITITI OD VIRUSA? Kao to je ve napomenuto, osnovni korak u prevenciji od virusa je instalacija i redovito osvjeavanje antivirusnog programa.No sama instalacija i redovno osvjeavanje antivirusnog softvera nije dovoljna. Svakako se preporua povremeno skeniranje svih datoteka na raunalu, tzv. full scan raunala. Veina antivirusnih alata posjeduje tu mogunost, ali na tritu takoer postoje i specijalizirana programska rjeenja iskljuivo za tu namjenu, tzv. virusni skeneri. Koristei antivirusni alat, svakako se preporua provjeriti svaki novi raunalni program koji se namjerava instalirati na raunalo. Veina antivirusnih alata inicijalno ima ukljuenu takvu opciju i upozorit e korisnika ukoliko smatra da se pokuava instalirati potencijalno opasan program.Poseban oprez potreban je prilikom otvaranja sadraja koji su dostupni putem Interneta, a sumnjivog su podrijetla. Pritom se misli na email poruke sa sumnjivim privicima te skidanje raznih datoteka putem p2p (peer-to-peer) programa, ftp posluitelja ili web stranica. Sve vea prijetnja su i datoteke koje se primaju putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN, ICQ, Yahoo Messenger i sl.). Vrlo se esto koriste metode socijalnog inenjeringa putem kojih se korisnik mami na otvaranje i pokretanje raznih malicioznih sadraja. Naroit oprez potreban je ukoliko je korisnik takvog programa za komunikaciju dijete ili pak korisnik sa slabom informatikom naobrazbom.Za kraj, obavezna je redovita izrada rezervne kopije (backup) svih podataka na raunalu koji su od vanosti za korisnika. To je jedini nain sigurne zatite podataka ukoliko se dogodi aktivacija destruktivnog virusa.

Najpoznatiji zlonamjerni programi: CRVI, TROJANSKI KONJ, VIRUSI

Razliku meu njima pogledaj u videozapisu