Ogledni primjer testa

.

Pitanje br 1.

Interpretativna (razumijevajuća) tradicija sociologije vezuje se za ime

Maxa Webera (1864-1920). Podsjetiti se šta je nauka, kako se dijele

nauke prema predmetu izučavanja, ali na različita određenja predmeta sociologije (Kukić, str. 20-21).

Podsjetit se šta je zadaća sociologije prema Weberu:

nauka koja teži da “razumije društveno postupanje objašnjavajući ga i koja nastoji da ga time uzročno objasni u njegovom toku i njegovim posljedicama”. Osnovni metodološki postulati: kriterij odnosa prema vrijednostima, postulat razumijevanja i metoda idealnih tipova. Weberovu sociologiju treba smjestiti u kontekst polemike pozitivizma i istoricizma. U Njemačkoj je idealistička hermeneutička škola bila veoma snažna i zasnovana na konceptu duhovnih nauka čiji za zadatak razumijevanje društvenih pojava. Ova škola insistira na oštroj granici između prirodnih i društvenih nauka u pogledu razlika u odnosu na predmet istraživanja, a shodno tome i metode koje koriste. Pozitivizam, s druge strane, smatra da i prirodne i društvene nauke koriste iste metode i procedure, te da je njihov cilj „uzročno objašnjenje“. Weber je pokušao da nađe „srednju poziciju“ između ekstrema, usvajajući i razumijevanje i objašnjenje kao nezaobilazne momente sociološkog postupka“. Za one koji/e žele saznati nešto više o interpretativnoj sociologiji, preporučujem zbornik „Interpretativna sociologija“ koji je priredila Ivana Spasić.

Formalna sociologija: Simmel, von Wiese.- Simmel (1858-1918) je smatrao da se sociologija po obimu široko shvata kao proučavanje svih društenih činilaca. U nastojanju da ograniči predmet sociologije, on smatra da je tematsko proučavanje čistih formi društva od temeljnog značaja. Uporedite Weberove ideal tipove i Simmelove forme!

Funkcionalizam – u velikoj mjeri se oslanja na prethodne ideje Comtea i Durkheima, posebno u odnosu na korištenje „organske analogije“. Djelovanje društvo se poredi sa živim organizmom. Bio je dominantna teorijska perspektiva u sociologiji sredinom prošlog stoljeća. Dok Weberova i Simmelova teorija spadaju u klasične sociološke teorije, funkcionalizam spada u savremene grand teorije. Pristup funkcionalizma(odnosno strukturalnog funkcionalizma se koristi i danas. Kako navodi Ricer, Niklas Luman (1927-1998) kombinuje Parsonsovog strukturalnogfunkcionalizma s opštom teorijom sistema i nekim konceptima kognitivne biologije i kibernetike. Treba napomenuti da je ima N. Lumanaosobito važno u savremenoj sociologiji prava.

Strukturalizam se javlja 60ih godina prošlog stoljeća. Zasnovan je u radovima Klod Levi Stros. Generalno je usmjeren na odbacivanje totalnih, esencijalističkih i fundacionalističkih perspektiva.

1. Za Weberovu sociologiju često koristimo i naziv: (zaokružite tačan/ne odgovor/e)a) Razumijevajuća sociologijab) Formalna sociologijac) Pozitivistička sociologijad) Funkcionalizame) Strukturalizam 6 bodova

Pitanje br.22. Unutar bioloških shvatanja društva mogu se izdvojiti tri varijante: (zaokružite tačan/ne odgovor/e)a) demografske, mehanicističke i psihološke teorijeb) individualno-psihološka, kolektivno-psihološka i socijalno-psihološka

varijantac) organska, socijaldarvinistička i rasistička varijanta

7 bodova

Vidi: Kukić, Sociologija, 2004., str. 90.-97.

Pitanje br. 3

Napomena: Kroz istoriju su postojala četiri osnovna sistema stratifikacije (raslojavanja). Ropstvo je ekstremni oblik stratifikacije, postepeno je ukidano i danas gotovo više ne postoji. Kaste su najčešće povezane s kulturama indijskog potkontinenta. Staleži su činili dio mnogih tradicionalnih društava (uključujući i evropski feudalizam). Za razliku od ostala tri sistema stratifikacije, klasno raslojavanje nije zvanično priznato, već potiče od ekonomskih faktora koji utiću na materijalne prilike u kojim ljudi žive.

3. Koja su tri karakteristična povijesna oblika društvene stratifikacije?KasteStaležiKlase6 bodova

Vidi: Kukić, Sociologija, 2004, str. 170-176.

Pitanje br. 4

Vidi: Kukić, 2004, str. 84-85.

4. Teza da „društvene činjenice treba posmatrati kao stvari“, osnovni je metodološki postulat: (zaokružite tačan/ne odgovor/e)

a) Maxa Weberab) Herberta Spencerac) Emila Durkheimad) Karla Marxae) Herberta Marcuseaf) Saint-Simoneag) Ante Fijamenga

7 bodova

Pitanje br. 5

5. Za Ferdinanda Tonniesa društvo je (zaokružiti tačan/e odgovor/e):a) Oblik društvenostib) Oblik društvenosti koji je nastao spontanoc) Umjetni organizamd) Društveni oblik u kojem je jaka kohezijae) Društveni oblik u kojem prevladavaju običaji i tradicijaf) Društveni oblik u kojem prevladava solidarnost i povjerenjeg) Društveni oblik koji se razvija planski i svjesno.8 bodova

Za razliku od društva, zajednica podrazumijeva prirodni društveni oblik koji je nastao spontano i stihijski u kojem postoji jaka kohezija i prevladavaju običaji, tradicija, silidarnost i povjerenje.

Tonnesevu razliku između zajednice i društva treba tumačiti kao društvene forme, oblike (podsjetiti se šta su kod Simmela društvene forme) odnosno kao Weberove idealne tipove (podsjetiti se šta su idealni tipovi kod Webera). Društvo i zajednica kao idealni tipovi kao takvi ne postoje u stvarnosti, ali mi različite pojave upoređujemo s ovim ideal tipskim konstrukcijma i gledamo kojem obliku su se više približili. Obično se u udžbenicima da bi se objasnila ova razlika između zajednice i društva , kaže da je porodica primjer zajednice. Ipak, radi boljeg razumijevanja imajte na umu da samo Tonnies za porodicu nekada kaže da je zajednica, a nekada da je društvo. Onda kada analizira porodicu u tradicionalnim društvima, on misli zajednicu, međutim onda kada govori o industrijskom društvu i urbanoj sredini, onda je porodica društvo (a ne zajednica). Ova razlika će biti osobito važna onda kada iz sociološkog aspekta budemo se bavili temom porodice.

Vidi: Kukić, Sociologija, 2004., str. 122-124.

Pitanje br. 6

Vidi: Kukić, Sociologija, 2004., str. 79.

Kont (Comte) je razradio tzv. zakon o tri stadija društva, koji je formulisao kao kretanje kroz teološku, metafizičku i pozitivnu (znanstvenu) fazu. Tom kretanju je istovremeno dao i spoznajni i povijesti značaj, jer se sve tri faze istovremeno mogu naći u istoj povijesnoj epohi već prema razvitku pojedinih društvenih ustanova i grupa. U prvoj fazi prevladava religija koja se razvija od fetišizma, preko politeizma do monoteizma; u drugoj fazi, koju on naziva „zapadnom revolucijom“ (od 1300.do 1800 godine), pojavljuje se naučni napredak, razvitak države, razvoj modernog prava na bazi rimskog prava..., ali, kako smatra Kont, i negativan uticaj metafizičara iz franacuskog prosvjetiteljskog doba. Pozitivističku epohu obilježava pojava sociologije kao nauke i društveno uređenje po određenim načelima (koja u suštini odgovaraju klasičnom kapitalističkom društvu). Veoma je važno uzeti u obzir sukob između građasnkog smjera u sociologiji (Kont, Dirkem, Weber, funkcionalizam...) i marksističke teorije društva. Prva struja ima tendenciju održanja stabilnosti poretka i održanja reda, dok ga druga želi revolucionarno prevladati.

6. Intelektualni razvoj prema Comteu prolazi kroz tri etape ili tri razvojna stupnja, a to su:TeološkiMetafizički Znanstveni

8 bodova

Pitanje br. 7

Obratiti pažnju kako se dijele društvene grupe. Imajte u vidu generalno formalno-logički postupak klasifikacije. Rodni pojam koji dijelimo zove se diobena cjelina (totum divisionis). Kod diobe društvenih grupa, to je: društvena grupa. Drugi važan element je kriterijum ili princip diobe (fundamentum ili principium divisionis). U slučaju društvenih grupa, imamo više kriterija (na primjer, jedan od njih je struktura članstva). Vrste na koje se pojam dijeli zovu se članovi diobe (membradivisionis). Na primjer, prema kriteriju strukture članstva, sve društvene grupe se dijele na vertikalne i horizontalne.

Kada želimo definisati određeni pojam, u definiciji je potrebno navesti najbliži rodni pojam i vrsnu razliku. Vrsna razlika se daje nakon izvedene diobe. Na primjer, ako želimo da definišemo naciju, možemo krenuti od pitanja koji je viši rodni pojam. Viši rodni pojam može biti ili zajednica ili društvena grupa. Vodite opet računa o Tonniesu i razlici između zajednice i društva. Kojem od ova dva ideal tipa se nacija više približava? Vidi pitanje br. 5. Ako je odredimo kao društvenu grupu, onda društvena grupa jeste viši rodni pojam, ali ne i najbliži viši rodni pojam. Najbliži rodni pojam dobit ćemo ako u obzir uzmemo i kriterije klasifikacije društvenih grupa. Nacija se dakle može odrediti kao sekundarna, organizirana, vertikalna i globalna društvena grupa koja... (vrsna razlika!)). Ovo još uvijek nije potpuna definicija. Nekada, potpunu, savršenu definiciju nije ni moguće dati (ali ovo nije takva situacija). Za potpunu definiciju, nedostaje nam vrsna razlika. Ono po čemu se ta društvena grupa razlikuje od drugih sekundarnih, organiziranih, vertikalnih i globalnih društvenih grupa. Za precizno određene vrsne razlike, pogledati i različite teorije nacije u udžbeniku. Na sličan način možemo pristupi i definisanju drugih društvenih grupa (na primjer porodice).

7.Nacija se može odrediti kao:a) Primarna grupab) Sekundarna grupac) Neorganizirana grupad) Organizirana grupae) Vertikalna grupaf) Horizontalna grupag) Parcijalna grupah) Globalna grupa8 bodova

Pitanje br. 8

Vidi: Kukić, Sociologija, 2004, str. 140.-141.

8.Prema broju i vrsti funkcija koje se u grupi obavljaju, sve grupe se dijele na:

a) Primarne i sekundarne grupeb) Globalne i parcijalne grupec) Terapijske i referentne gruped) Vertikalne i horizontalne grupee) Organizirane i neorganizirane grupe

8 bodova

Pitanje br. 9

Vidi pitanje br. 1

Vidi: Kukić, Sociologija, 2004, str. 21-26, 77.-79.

Napomena: Pozitivizam – „Filozofija Konta koji smatra da je najviša i jedina forma saznanja opis čulnih fenomena... Kontovapozicija je verzija tradicionalnog empirizma bez skretanja ka idealizmu ili skepticizmu... U njegovim spisima uvjerenje je povezano sa optimizmom u odnosu na polje nauke i koristi od istinske naučne sociologije.“ (Oksfordski filozofski rečnik).

9.Pozitivizam je bitno određenje:

a) Comteove sociologijeb) Weberove sociologijec) Marcuseove teorije društvad) Marxove nauke o društvu

8 bodova

Pitanje br. 10

• Vidi: Kukić, Sociologija, 2004., str. 70. (napomena: osim u kontekstu „predistorije“ sociologije, važno je ime i u kontekstu utemeljenja moderne političke znanosti i tumačenja politike kao tehnike vladanja – str. 194).

10.Tezu „cilj opravdava sredstvo“, formulisao je:a) Thomas Hobbes u svom djelu „Levijatan“.b) Jean Jacques Rousseau u svom djelu „Društveni ugovor“c) Baruch de Spinoza u svom djelu „Etika“d) Niccolo Machiavelli u svom djelu „Vladalac“

6 bodova

Pitanje br. 11.

• Vidi pitanje br. 1.

• Vidi: Kukić, Sociologija, 2004., str. 98-104.

U analizi konkretnih socioloških problema (na primjer, moć, vlast, nejednakosti, porodica, rad...) izuzetno je važno pratiti razlike između ključnih teorijskih perspektiva. Uostalom, to ste već mogli vidjeti kod analize određenih problema.

11. Talcot Parsons je predstavnik:

a)Psiholoških shvatanja društvab)Demografskih shvatanja društvac)Formalne sociologijed)Funkcionalizmae)Strukturalizmaf)Kritičke teorije društva

6 bodova

Pitanje br. 12

• Vidi: Kukić, Sociologija, 2004., str. 67.

12.U osnovi epikurejskog učenja je:a) ideal kozmopolitizmab) naglašeni individualizamc) koncepcija svjetskog društva i građanstva

7 bodova

Pitanje br. 13

Vidi: Kukić, Sociologija, 2004., str. 160-189.

Napomena: Kod pitanja na zaokuživanje, priznaju se samo potpuno tačni odgovori. Eventualno u situacijama u kojima je potrebno više tačnih odgovora, ako student/ica zakoruži samo neke od tačnih odgovora (i ne zaokruži ni jedan pogrešan), srazmjerno broju zaokruženih tačnih bodova, dobit će i proporcionalan broj bodova.

S druge strane, esejsko pitanje može uključuje vlastitu analizu, primjenu širih teorijskih koncepata na analizu, komparacija... U principu, kod odgovora na ovo pitanje, studenti/ce trebaju imati u vidu način na koji su radili svoje eseje tokom semestra (u smislu pristupa obradi tema). Esejsko pitanje obuhvata temeljni problem i konkretna potpitanja. Dakle, u slučaju gore navedenog primjera pitanja, nećete pisati sve što znate o društvenim nejednakostima, već ćete u odgovoru imati u vidu postavljena potpitanja. Ako se od vaš traži da zauzmete stav i obrazložite, stav mora biti precizno izrečen, a obrazloženje treba uključivati argumentaciju. Ako se ou pitanjima traži da nešto uporedite, na primjer marksističku i funkcionalističku teoriju moći, onda nećete pisati prvo sve što znate o jednoj, pa onda sve što znate o drugoj, već ćete identificirati ključne sporove i ukazivati na konkretne razlike između ova dva pristupa. Na prvim časovima u učionici ste dobili detaljne upute o tome šta je esej i kako se radi, te taj pristup trebate zadržati i esejskih pitanja na pismenoj provjeri znanja. Također, dok se nastavna odvijala u učionici, na časovima vježbi za prvu grupu imali smo priliku razgovarati o jednom radu. Upravo taj rad je bio odlično urađen (i svakako ga mogu izdvojiti kao jedan od do sada najbolje urađenih eseja koji mi je dostavljen). Upravo u tom radu tvrdnje su bile jasno definisane, a pratili su ih vješto izvedeni ključni argumenti (odnosno potpore za tvrdnje/teze). Na kraju je jasno izveden zaključak. Uz to, rasprava je bila kontekstualizirana, usmjerena na konretne probleme i teorijski utemeljena.

13. Društvene nejednakosti (Da li egalitarno načelo jednakosti dovoljno da se osigura društvo jednakosti? Obrazložiti odgovor. Analizirajte u kojoj mjeri je marksistička teorija klasa i klasne strukture još uvijek aktuelna i podesna za objašnjavanje društvene stratifikacije u savremenom svijetu? Na koji način možemo koristiti neomarksističke teorije klasa kako bismo objasnili oblike društvene stratifikacije u savremenom bh. društvu?)15 bodova

Dodatne napomene

Osnovne informacije o načinu rada i kontinuiranog ocjenjivanja, dostupne su na: http://www.pfsa.unsa.ba/pf/osnovne-informacije-sociologija-i-pravo-i-godina-i-ciklus/