OSNOVNA ŠKOLA DUŠAN OBRADOVIĆ

SEMINARSKI RAD:

U Žabljaku, 30.03.2020.godine. U Č E N I C A:

Bojović Nina, VI1

POZNAVANJE I OBLIKOVANJE MATERIJALA

UVOD

Riječ materijal je latinskog jezika i označava građu nekog predmeta.

Materijali mogu biti prirodni i vještački.

Prirodni materijali su oni koje ljudi uzimaju iz prirode. To su: drvo, kamen, glina, vuna i koža.

Drvo se koristi za ogrev, izgradnju objekata, brodova, mostova, oruđa, oružja i predmeta za svakodnevnu upotrebu.

Kamen je korišćen za gradnj, a glina za izgradu posuđa. Za odjevne predmete čovjek je koristio vunu, kožu, lan, svilu i dr. U prirodi se pored drveta i kamena nalaze i različite vrste ruda, mada rude nijesu pogodne za korišćenje bez prethodne prerade.

Vještački materijali su materijali kojih nema u prirodi, već se dobijaju primjenom određenih hemijskih, toplotnih i tehnoloških postupaka. U njih spadaju: plastične mase, guma, skaj, različite vrste legura i metala i dr. Za korišćenje prirodnih i vještačkih materijala potrebni su odgovarajući alati, mašine i energija za pokretanje mašina. Da bi pravilno izabrali i koristili različite materijale moramo dobro poznavati njihova svojstva i načine njihove obrade.

2

UVOD

OSOBINE MATERIJALA

Da bi se materijali koristili, prije njihove ugradnje moraju se ispitati. Prije ugrađivanja kontroliše se kvalitet, a tokom korišćenja provjerava se stanje kvaliteta materijala.

Različiti materijali imaju različita svojstva: fizička, hemijska, mehanička i tehnološka.

fizička svojstva: gustina, toplotna i zvučna provodljivost, provodljivost struje...

hemijska svojstva: sastav materijala, otpornost prema koroziji, bubrenju, truljenju... mehanička svojstva: čvrstoća, tvrdoća, elastičnost, žilavost... tehnološka svojstva: način obrade materijala...

Čvrstoća je sposobnost materijala da se suprostavi razaranju. Tvrdoća predstavlja otpor koji materijal pruža prodiranju drugog tijela u

njegov površinski sloj. Elastičnost predstavlja svojstvo materijala da se po prestanku djelovanja

opterećenja vrati u prvobitni položaj. Žilavost predstavlja svojstvo materijala da može trajno promijeniti oblik

usled dejstva udarnog opterećenj, a da se pritom ne polomi. Ako dođe do loma razlikuje se žilav i krt prelom.

3

U prirodi ima mnogo vrsta drveća. Drveće se dijeli na listopadno i zimzeleno. Drvo ima svoje prednosti i mane. Prednost je mala zapreminska masa, velika čvrstoća i laka obradivost. Mane se odnose na strukturu drveta, a to su čvorovi, podložnost bubrenju i truljenju. Drvo se u graditeljstvu najviše koristi za gradnju krovova, vrata, prozora, skela i sl. Osim u građevinarstvu đe se koristi tehničko drvo, drvo se koristi za ogrev, kao gorivo i u hemijskoj industriji za dobijanje celuloze. Iz celuloze se daljom preradom dobijaju: papir, smole, karton, plastične mase i dr. Od drveta se još dobijaju: furnir, šperploča, lesonit ploče, iverica, medijapan ploče, panel ploče, brodski pod, lamperija i dr.

Sirovina je materija (prirodna ili vještačka) iz koje se preradom i obradom dobijaju željene stvari.

4

DRVO

DRVO

Građevina i izrada namještaja

grede letve furnir šperploča lesonit iverica brodski pod panel ploče lamperija

Ogrev-gorivo Sirovina

papir karton smole katran plastične mase ćumur

Da bi se dobio gotov proizvod materijal mora preći određeni put od sirovine, preko proizvoda do gotovog proizvoda.

5

Furnir

Furnir je proizvod dobijen preradom drveta. Izrađuje se u vidu tankih listova drveta. Furniri se najčešće izrađuju od lipe, topole, hrasta, bukve, oraha, trešnje itd. Prema načinu dobijanja se dijeli na:

Sječeni furnir- dobija se sječenjem prethodno pripremljenih trupaca, furnirskim nožem. Upotrebljava se za oblaganje manje kvalitetnog drveta.

Ljušteni furnir- dobija se ljuštenjem trupaca na mašini za ljuštenje. Upotrebljava se uglavnom za proizvodnju šperploča.

Rezani furnir- dobija se rezanjem trupaca posebnim testerama.

Šperploča

Šperploča se izrađuje lijepljenjem i presovanjem neparnog broja slojeva furnira. Furniri se slažu jedan preko drugog pod uglom od 900. Na ovaj način se sprečava deformisanje šperploče. Šperploča se koristi za proizvodnju stolarije, namještaja i dr.

6

PROIZVODI OD DRVETA

Lesonit ploče

Lesonit ploče se izrađuju presovanjem sitnih otpadaka od drveta u specijalnim presama. Smjesi isitnjenog drveta dodaju se ljepila. Koriste se u proizvodnji namještaja. Ploče sa jedne strane mogu biti presvučene folijom u boji.

Iverica

Iverica se izrađuje presovanjem piljevina(otpad od drveta) uz dodatak ljepila. Ove ploče se oblažu furnrom ili plastičnim folijama. Na taj način se dobija oplemenjena iverica. Iverica se najviše koristi za proizvodnju namjštaja i pregradnih zidova.

Brodski pod

Brodski pod se izrađuje sječenjem trupaca na daske određene debljine. Koristi se za izradu podova.

7

Panel ploče

Panel ploče se izrađuju lijepljenjem tankih letvica od laganih vrsta drveta ( jela, topola, bukva). Preko ovih letvica se sa obje strane lijepi debeli furnir ili šperploča. Tako se sprečava krivljenje letvica a poboljšava čvrstoća. Panel ploče se koriste za izradu namještaja i oplate u građevinarstvu.

Lamperije

Lamperije su drveni elementi za oblaganje zidova i plafona. Izrađuju se od tankih dasaka čije se vidne površine obrađuju u cilju dobianja ljepše površine.

Osnovna sirovina za proizvodnju papira je celuloza koja se dobija preradom drveta ili starog papira. Postupak počinje tako što se drvo ili stari papir usitne da se dobije kaša, drvetu i starom papiru dodaje se voda. Da bi se poboljšala svojstva kaše dodaju se punila, ljepila i boje. Kaša se pušta u odgovarajuće kade, đe se miješanjem ujednačava njen sastav. Odatle se smješa uvodi u mašinu za izradu papira. Masa se iz mašine pomoću odgovarajućih sita odvodi u mašinu za valjanje, đe se papir presuje, tanji na odgovarajuću debljinu i suši. Gotov papir se namotava u rolne koje se daljnom preradom režu na određenu mjeru i pakuju.

Proizvodi od papira se razlikuju po težini, debljini, boji i mehaničkim svojstvima. Danas se najviše koriste:

8

PAPIR

Novinarski ili roto-papir – koristi se za štampanje novina ili knjiga, Bezdrvni ili pisaći papir- koristi se za izradu sveski, kancelarijskog papira,

blokova, etiketa i dr. Karton- za izradu ambalaže korica knjiga i sveski i dr. U najširoj upotrebi se

nalazi dvije vrste katrona i to sivi i bijeli. Higijenski papir- koristi se za izradu papirnih ubrusa, maramica, salveta i

toalet papira.

Koža je prirodni materijal životinjskog porijekla. Koristi se za izradu odjeće, obuće, torbi, kaiševa i dr.

Prerada i obrada kože je jedan od najstarijih zanata. Koža je veoma špogodan materijal za obradu. Za izradu predmeta u domaćinstvu koriste se: juneća, teleća, ovčja i jagnjeća koža. U prvoj fazi se crta i pravi skica, zatim izrada crteža i njihovo prenošenje na kožu, sječenje, obrugljivanje i opšivanje ivica, čišćenja i završne obrade. Za sve ovo se koriste različiti alati i pribori kao što su: šivaće mašine, probijači ili zumbe, sjekači, šila i dr.

9

KOŽA

OBRADA KOŽE

Skaj je vještačka koža, koja se zbog svojih dobrih osobina u nedostatku prirodne kože sve više koristi. Savremena industrija izrađuje vještačku kožu vrlo visokog kvaliteta. Po izgledu i osobinama gotovo se ne razlikuje od prave kože. Dobra vještačka koža je elastičnija i otpornija na habanje od prave kože. Način obrade i alati isti su kao za prirodnu kožu.

Tekstil je materijal koji se najčešće koristi za izradu odjeće. Proizvodi se na različite načine, a najčešće tkanjem prirodnih i vještačkih vlakana.

Prirodna vlakna se izrađuju od vune, pamuka, lana, konoplja i svile. Vještačka vlakna se izrađuju od celuloze, smole, plastične materije i dr.

Vuna i svila su najčešće korišćeni materijali za izradu tkanina. U posljenje vrijeme se sve više koriste vještačka vlakna u izradi tekstila.

10

SKAJ

TEKSTIL

Tekstil se nekada dobijao tkanjem na razboju, a danas se za izradu mašina koriste savremene mašine. Svila je prirodno tekstilno vlakno koje se dobija od čaure svilene bube. Svilene bube proizvode niti koje se izvlače iz čaura i obrađuju na različite načine da bi se dobila svila. Kina je najveći proizvođač svile na svijetu.

Plastične mase ili plastika su vještački materijali proizvedeni od sintetičkih ili polu sintetičkih smola i različitih vrsta dodataka (punila, stabilizatora, omekšivača, pigmenata). Plastične mase se zbog različitog ponašanja na povišenim temperaturama dijele u dvije grupe:

Termoplastične i Termostabilne .

Termoplastični materijali na povišenim temperaturama omekšavaju a hlađenjem se vraćaju u čvrsto stanje. Ova osobina koristi se za proizvodnju- oblikovanje različitih predmeta(livenjem, duvanjem, valjanjem, presovanjem, vakumskim formiranjem). Najčešće korišćene termoplastične mase su: polietilen, polivinilhlorid, polisitren i pleksigas.

Termostabilni materijali zagrijavanjem trajno otvrdnu. Ponovnim zagrijavanjem se ne mogu ponovo

11

PLASTIČNE

MASE

oblikovati. U ovu grupu materijala spadaju: bakelit, tekstolit, poliestri. Bakelit je termoizolacioni materijal. Od bakelita se izrađuje veliki broj djelova u elektroindustriji (prekidači, sijalična grla, utikači i dr.).

Zbog svojih dobrih mehaničkih osobina plastične mase su potisnule mnoge druge materijale. Posebno im je važna osobina da se lako obrađuju. Plastične mase se obrađuju livenjem, rezanjem, sječenjem i spajanjem. Masa djelova izrađenih od plastike je manja u odnosu na druge materijale sličnih svojstava.

Pribori za mjerenje mogu se svrstati u sledeće grupe:

Mjerila za mjerenje dužine i obima, Mjerila za mjerenje debljine i prečnika, Mjerila za mjerenje uglova i Specijalna mjerila.

OBILJEŽAVANJE je postupak kojim se označava površina do koje neki predmet treba obraditi. Za obilježavanje se koriste:

Igle za obilježavanje, Obilježivači Šestari

12

PRIBOR ZA MJERENJE,

OBILJEŽAVANJE I PRIČVRŠĆIVANJE

Mjerenje neke veličine je njeno upoređivanje sa standardom ili etalonom iste vrste, tj. sa

usvojenom jedinicom mjerne veličine.

Za pričvršćivanje predmeta prilikom njihove obrade koriste se različite vrste stega- stonih i prenosnih.

ALATI ZA GRUBU, ZAVRŠNU I POVRŠINSKU OBRADU

Različite vrste materijala obrađuju se korišćenjem različitih alata. Za obradu drveta, papira, tekstila, metala ili plastičnih materija koriste se različiti alati i pribori.

Za rezanje drveta koriste se testere koje mogu biti ručne i motorne. Rezanjem se stvara strugotina.

Za sječenje furnira koriste se makaze i ne stvara se strugotina.

Tokom obrade drveta za spajanje djelova često je potrebno na njima izbušiti rupu. Za bušenje rupa koriste se svrdla i bušilice koje mogu biti ručne i motorne.

Za površinsku obradu drveta koriste se rende (blanje). Rende se koriste za grubu i finu obradu. Rende se izrađuju od drveta, metala i plastičnih materijala.

Za završnu i površinsku obradu drveta koriste se turpije i rašpe (grube turpije), mada se turpije koriste za obradu drugih materijala. Turpije se dijele na pljosnate, okrugle i zaobljene.

13

Rašpe imaju grublje nazubljenje od turpije i koriste se za obradu drveta i mekših materijala.

Za završnu obradu drveta koriste se: brusni papir, brusno platno, brusni kamenovi i brusne paste. Brusni papir dobija se lijepljenjem tvrdih zrnastih materijala na papir i te čestice tvrdog zrnastog materijala bruse površinu drveta.

Da bi radni proces mogao da se odvija bezbjedno, potrebno je preduzeti odgovarajuće zaštitne mjere: tehničke, organizacione, zdravstvene i vaspitne. Osnovni smisao svih mjera jeste da se zaštite radnici i omogući normalno odvijanje procesa rada. To podrazumijeva korišćenje ličnih zaštitnih sredstava: zaštitnih rukavica, kaciga, cipela, čizama, maski, naočara, radnih kombinezona, kecelja itd.

14

MJERE ZAŠTITE

NA RADU

15