Broj 5, srpanj 2020.godine

Časopis Opće bolnice Bjelovar www.obbj.hr

2

Svjetska zdravstvena

organizacija ga je naz-

vala SARS-CoV-2 (SARS-

coronavirus-2), a bolest

koju uzrokuje COVID-19

("coronavirus disease").

Otkriven je u Kini kra-

jem 2019. godine.

Novi koronavirus uz-

rokuje respiratornu

bolest i može se pre-

nijeti s osobe na oso-

bu, obično nakon blis-

kog kontakta sa zara-

ženim čovjekom, npr.

u kućanstvu, na rad-

nom mjestu ili u

zdravstvenim ustanova-

ma.

Pod elektronskim

mikroskopom ovi

virusi imaju oblik

krune, zbog čega su naz-

vani po latinskoj riječi

corona, što

znači 'kruna'.

COVID - 19

Radiološke značajke bolesti COVID – 19

Prema preporukama

Sekcije za torakalnu ra-

diologiju Hrvatskog dru-

štva radiologa, radiološ-

ku dijagnostiku u boles-

nika sa sumnjom na CO-

VID-19 treba razumno

koristiti jer radiološke

promjene na plućima

nisu patognomonične

za COVID-19.

Kako su radiološki nala-

zi nespecifični i prekla-

paju se sa nalazima kod

H1N1 virusa influence,

citomegalovirusne i ati-

pične pneumonije, sto-

ga radiološki nalaz tre-

ba interpretirati u sklo-

pu kliničke slike, mikro-

bioloških nalaza i epi-

demiološke anamne-

ze.

Definitivna dijagnoza

se postavlja na teme-

lju mikrobiološkog tes-

tiranja, dakle

poitivnog PCR testa.

Časopis Opće bolnice Bjelovar

Donosimo:

novosti iz bolnice

zanimljivosti iz me-

dicine

predstavljanja dje-

latnosti

zanimljivosti iz ses-

trinstva

povijest odjela

Izdvajamo:

Radiološke značajke

bolesti COVID – 19 5

Zašto ne smijemo jesti prije operacije?

8

Dnevna bolnica Odjela za psihijatriju

9

Jesam li ja hitan slučaj ?! 11

Akutni pankreatitis u 13

Miastenija gravis 15

TEME BROJA:

3

Uredništvo:

Ivana Cindrić

Ivkica Čukman

Jadranka Kicivoj

Marina Kljaić

Emanuel Modrić

Goran Pavlović

Goran Povh

Daliborka Vukmanić

RIJEČ RAVNATELJA

Poštovani,

svjetska pandemija COVID – 19 potpuno je promijenila način života svih

nas i općenito život kakav poznajemo.

Trenutačna kriza od svih nas zahtijeva pridržavanje preporuka, a odgo-

vornost svakog pojedinca je implementirati ih u svoje svakodnevno pona-

šanje.

Od svih ljudi izloženih nekoj infekciji

samo će se neki razboljeti, ali nitko od

nas ne zna koliko će pandemija trajati,

koje će posljedice imati i tko će se od

nas zaraziti.

Moramo prilagoditi način života no-

vonastaloj situaciji i provoditi mjere si-

gurnosti u cilju sprječavanja širenja zara-

ze virusom, te svojim savjesnim ponaša-

njem biti uzor i model ostalima.

Iako su mjere popustile i dalje Vas mo-

limo da se pridržavate uputa i preporuka

Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kako bi ova borba što prije prošla i

kako bi mogli nastaviti sa normalnim životom.

Zahvaljujem svima koji nesebično daruju sebe i svoju stručnost kako bi

doprinijeli sprječavanju širenja i ublažavanju posljedica

epidemije!

RIJEČ UREDNIŠTVA

Poštovani,

pred Vama je peti broj našeg časopisa. Ovaj broj je, kao i prethodni, sa-

mo u elektronskom izdanju, sukladno epidemiološkoj situaciji.

Svi moramo primjenjivati preporuke Stožera Civilne zaštite koje nas

upućuju da se ne izlažemo nepotrebnoj opasnosti zaraze i da se s odgovor-

nošću odnosimo prema svojem zdravlju jednako kao i prema zdravlju i si-

gurnosti naših bližnjih.

Svjedočimo kako se radne, obiteljske, životne navike radikalno mijenjaju,

a iznenadne i neočekivane promjene postaju nužne i neminovne i postaju

stvarnost kojoj se malo tko mogao nadati počekom ove godine…

Ova kriza je najkompleksnija i najizazovnija od svih s kojima smo se do-

sad susreli, zato čuvajte sebe i svoje bližnje, pomozite onima kojima ste

potrebni!

Nije samo virus zarazan.

Zarazna je i ljubav, razumijevanje i toplina !

PORTAL

Portal – časopis Opće

bolnice Bjelovar

Učestalost izlaženja:

tromjesečno

Kontakt: jedinicazakvalitetu@obbj.hr

4

Koronavirusi su velika porodica virusa, koje nalazimo kod ljudi i životinja.

Neki koronavirusi poznati su od 1960-ih godina kao uzročnici bolesti kod ljudi, od obične prehlade do težih upala dišnog sustava.

No, od 2003. g. počeli su se pojavljivati novi koronavirusi, koji su sa životinja prešli na ljude te se počeli širiti s čovjeka na čovjeka.

Dakle, nakon pojave SARS-a u Kini 2002. g. te MERS-a na Bliskom Istoku 2012. g. (koji se još uvijek pojavljuje), sada po-novno imamo novi koro-navirus koji se pojavio u Kini.

Novi koronavirus je novi soj koronavirusa koji do sada nije bio otkriven kod ljudi.

Svjetska zdravstvena or-ganizacija ga je nazvala SARS-CoV-2 (SARS-coronavirus-2), a bolest koju uzrokuje COVID-19 ("coronavirus disease"). Otkriven je u Kini krajem 2019. godine.

Prema dostupnim informacijama, infek-cija novim koronavirusom najčešće uzor-kuje simptome poput povišene tempe-rature, suhog kašlja i umora, dok se rje-đe javljaju bolovi u tijelu, začepljen nos i grlobolja.

U jedne od pet oboljelih soba može doći do otežanog disanja i razvoja upale plu-ća, a u rjeđim slučajevima i do smrti.

Čini se kako su starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (npr. bolesti srca i dijabetes) podložnije težim oblicima bo-lesti.

Potrebno je naglasiti kako i druge osobe mogu teže oboljeti od COVID-19 infekci-je.

Određeni broj zaraženih osopba ne po-kazuju nikakve simptome bolesti (tzv. asimptomatski slučajevi).

SARS-CoV se prenio na ljude sa cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačka-ma, dok se MERS-CoV prenosi s jedno-grbih deva na ljude.

Postoje i još neki otkriveni koronavirusi koji cirkuliraju među životinjama, ali još nisu prešli na ljude.

Novi koronavirus je respiratorni virus koji se primarno širi u kontaktu s infici-ranom osobom putem kapljica iz usta i nosa koje nastaju prilikom govora, kaš-ljanja i kihanja i koje izravno padaju na sluznicu nosa, usta ili očiju druge osobe.

Kapljice mogu pasti i na okolne površi-ne, a preko njih se najčešće rukama virus prenese dalje.

Zato je važno da svatko prakticira respiratornu higije-nu te održava fizič-ku udaljenost od drugih osoba od

najmanje 2 metra.

U bliskom kontaktu preporuča se koriš-tenje maski za lice koje prekrivaju usta i nos.

Još uvijek nije točno poznato koliko du-go novi koronavirus preživljava na povr-šinama. Dosadašnje spoznaje nam govore kako virus može preživjeti na površinama svega nekoliko dana.

Uobičajeni dezinficijensi uništavaju vi-rus.

Procjenjuje se kako inkubacija traje od 2 do 14 dana (prosječno 5-6 dana). Ne postoji posebno liječenje za ovu bo-lest. Pristup liječenju pacijenata s infekcija-ma vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene tem-perature) i pružanje njege.

Trenutno su neki specifični lijekovi i cje-piva u fazi istraživanja.

Novi koronavirus i bolest koju uzrokuje COVID-19

Davorka Knezović, dr.med.

Pod elektronskim

mikroskopom ovi

virusi imaju oblik

krune, zbog čega su

nazvani po latinskoj

riječi corona, što

znači 'kruna'.

Životinjski izvor no-

vog koronavirusa još

nije otkriven, što ne

znači da se čovjek

može zaraziti od bilo

koje životinje ili kuć-

nog ljubimca.

Vjerojatni izvor zara-

ze je neka životinja

koja se prodavala na

tržnici u Wuhanu.

Redovitim i

pravilnim pranjem

ruku smanjujemo

mogućnost

zaražavanja.

Novi koronavirus uz-

rokuje respiratornu

bolest i može se pre-

nijeti s osobe na oso-

bu, obično nakon bli-

skog kontakta sa za-

raženim čovjekom,

npr. u kućanstvu, na

radnom mjestu ili u

zdravstvenim ustano-

vama.

5

Izvor : radiopaedia.org

Prema preporukama Sekcije za torakal-nu radiologiju Hrvatskog društva radio-loga, radiološku dijagnostiku u bolesni-ka sa sumnjom na COVID-19 treba ra-zumno koristiti jer radiološke promje-ne na plućima nisu patognomonične za COVID-19.

Inicijalna radiološka dijagnostika je standardni RTG torakalnih organa koji u početku bolesti (i u blagim oblicima bolesti) varira od urednog nalaza do difuznih, obično bilateralnih, perifer-nih, subsegmentalnih, često bazalnih konsolidacija plućnog parenhima (kod pacijenata s težom kliničkom slikom).

Pleuralni izljev se rjeđe vidi (oko 3 % bolesnika).

Slične značajke se mogu vidjeti i u sklo-pu zaraze drugim virusima ( MERS i SARS ).

MSCT kao superiorniju pretragu ne treba koristiti kao metodu izbora za postavljanje dijagnoze jer ima visoku osjetljivost no nisku specifičnost (oko 25 % ).

Aktualne smjernice predlažu korištenje MSCT dijagnostike kod: simptomatskih pacijenata bez sup-

strata na RTG snimci,

kod pogoršanja kliničke slike,

praćenja mogućih komplikacija.

Prema sadašnjim podatcima MSCT nalaz pokaže najizraženije abmnormalnosti 10-ak dana od početka simptoma bolesti COVID-19.

Nalaz MSCT-a obično pokazuje opacifika-ciju ''zrnatog stakla'' (engl. ground glass) obostrano subpleralno i periferno, češće u donjim režnjevima sa zonama konsoli-dacije.

Kao komplikacije mogu se naći : pleuralni izljev,

zadebljanja pleure,

limfadenopatija kavitacije.

Nespecifične abnormalosti plućnog parenhima na MSCT-u identificirane su kod nekih bolesnika i prije početka simptoma.

Radiološke značajke bolesti COVID – 19 Ela Hribljan, dr.med.

COVID -19 ( engl.

coronavirus disease

2019 ) je infektivna

bolest uzrokovana

virusom SARS-CoV-2

( engl. severe acute

respiratory

syndrome

coronavirus 2 ).

Svjetska zdravstvena

organizacija je

11.03.2020. progla-

sila pandemiju bo-

lesti COVID - 19 te je

postavljeno i pitanje

uloge radiološke

dijagnostike u klinič-

koj potvrdi, praćenju

i evaluaciju istoime-

ne bolesti.

Definitivna dijagnoza

se postavlja na teme-

lju mikrobiološkog

testiranja, dakle

poitivnog PCR testa.

Kako su radiološki nalazi nespecifični i preklapaju se sa

nalazima kod H1N1 virusa influence, citomegalovirusne i

atipične pneumonije, stoga

radiološki nalaz treba interpretirati u sklopu kliničke

slike, mikrobioloških nalaza i epidemiološke anamneze.

6

Naša županija se dosta rano počela prip-remati za najgori scenarij te su se tako prvim zabilježenim porastom broja zara-ženih mogli vidjeti kontejneri unutar kru-ga bolnice spremni za prihvat mogućih pacijenata.

Uz to je postro-žen nadzor cirkuliranja ljudi kroz bolnički krug omogućavanjem samo jednog ulaza i izlaza iz bolnice te mjerenjem tempera-ture posjetitelja i osoblja.

U jeku pandemije osnovan je Covid odjel

kojemu je svrha zbrinuti sve vrste pacije-nata kod kojih postoji sumnja na zarazu.

Obzirom da obolijevaju osobe svih dob-nih skupina koji se već od prije bore sa nekoliko drugih bolesti, bilo je potrebno napraviti tim sestara i tehničara različi-tih grana medicine sa opsežnim znanjem područja kojim se bave.

Ne može se poreći da će pedijatrijskog pacijenta najbolje zbrinuti sestra s pedi-jatrije, neurološkog s neurologije, gine-kološku s ginekologije i tome slično.

Sva ta područja se razlikuju u mnogoče-mu, kao što je to preračunavanje doza

lijekova u primjeni terapije za pedijatrij-skog pacijenta, specifičnosti zdravstve-ne njege između kirurškog, ortopedskog ili internističkog pacijenta, te mnoge druge razlike.

Ovo jest izvanredna situacija, no ipak je neobičan osjećaj, neočekivano zap-ravo, kad ste pozvani od strane poslo-davca da uzmete osobne stvari za 7 dana koje ćete provesti na radnom

mjestu i raditi svoj posao.

No ipak, suočeni sa izazovom zaustavlja-nja zaraze da ne dođe do bolničkih odje-la, postupali smo pre-ma uputama.

Potrebno je ostati priseban u visokorizi-čnim i stresnim situa-cijama i kvalitetno odraditi svoje uobiča-jene zadatke kao i one s kojima se neki od nas dosad nisu imali prilike susresti.

Rad medicinskih sestara i tehničara u Covid odjelu Opće

bolnice Bjelovar Tajana Kranželić, bacc.med.techn.

Kako bi tako nešto

uspješno

funkcioniralo,

potrebna je određena

doza kolegijalnosti,

dobra komunikacija i

pronalaženje

kompromisa, a to je

nešto što se u mojem

timu sasvim sigurno

pronašlo.

Pojavom virusa COVID-19 javila se

potreba osnivanja posebnih bolnič-

kih jedinica za trijažu i smještaj sus-

pektnih pacijenata.

Sastavljena su četiri

tima po deset ljudi s

raznih odjela u bolnici

koji su prije toga pro-

šli edukaciju o COVID

-19 i o oblačenju oso-

bne zaštitne opreme.

7

Dolazeći na Covid odjel nakon prolaženja trijažnog protokola, pacijentu je uziman bris orofarinksa i nazofarinksa koji se šalje na analizu u Zagreb.,

Liječnik nakon pregleda određuje vade li se laboratorijske pretrage i koje, te odre-đuje pacijentu terapiju.

Zadatak medicinske sestre je, uz kontinui-rano praćenje stanja pacijenta, provesti sve određene zadatke propisno obučeni u zaštitnu opremu, u kojoj nije nimalo ugo-dno te je ograničavajuća pri izvršavanju i najbanalnijih zadataka.

Ipak, u njoj smo provodili po 4 sata ,a po-nekada i više, ovisno o potrebama pacije-nata, te iznimnoj požrtvovnosti kolega i kolegica.

Osoblje tima koje je svojih sedam dana provelo u prostoru gdje su bili smješteni pacijenti sa potvrđenim pozitivnim nala-zom na infekciju coronavirusom, po ras-poredu je 4 sata radilo, 8 sati odmaralo ili 4 sata radilo i 4 sata odmaralo, što pak samo po sebi nije lagan tempo.

Baš kao i na bolničkom odjelu, u COVID odjelu se također može zaprimiti pacijent kojem je potrebna intenzivna njega i in-tenzivno praćenje.

Za medicinsku sestru i tehni-čara na svakom odjelu je normalno da može nesmeta-no cirkulirati po sobama i pristupiti pacijentu, no u ovoj situaciji shvaćamo koli-ko je to važno za naš rad, jer je u ovim, promijenjenim uvjetima jako teško pružiti onu razinu skrbi na koju smo navikli.

Postoji jaz između onoga što smo u određenom trenutku u mogućnosti pružiti i onoga što smatramo da bismo tre-bali jer uvijek vjerujemo da možemo učiniti više i bolje.

Na svakom odjelu se dezinfi-cira oprema i pribor, te se redovito mijenjaju rukavice nakon svakog pacijenta, no na COVID odjelu je taj dio još

naglašeniji.

Stalno smo suočeni na mogućnost zara-ze, čak i uz opremu u kojoj radimo, a to rezultira još većim oprezom i brigom da pravilno očistimo sve što smo u radu ko-ristili i da pravilno zbrinemo otpad koji je nastao.

Uz protokol oblačenja

zaštitne opreme,

postoji i protokol

svlačenja, sve u svrhu

uklanjanja mogućnosti

prenošenja zaraze

kako na sebe tako i na

kolege iz tima, te na

spremačice koje

odvoze otpad i sve koji

dolaze u doticaj.

Pravilnim radom i

poštivanjem propisa

štitimo jedni druge i

otklanjamo moguć-

nost prodora virusa

u naš bolnički sustav.

8

Ukoliko se spremate na operativni zah-vat, zasigurno Vam je Vaš medicinski tim dao uputu da ne smijete jesti ni piti prije zahvata.

Dobra vijest je da većina pacijenata prespava preporučeno vrijeme glado-vanja s obzirom da se većina operativ-nih zahvata odvija u ranijim jutarnjim satima.

Neovisno o kakvom tipu operativnog zahvata se radi, želimo da želudac bude prazan prije anestezije jer anesteziolo-ški lijekovi smanjuju mogućnost orga-nizma da spriječi i prevenira ulazak hrane i kiseline u pluća.

To je funkcija koje naše tijelo normalno ima, a anesteziološki lijekovi ju onemo-gućuju.

Stanje kada hrana ili tekućina iz želuca dospije u pluća nazivamo "aspiracija".

Jeste li ikad pili/jeli nešto i "otišlo je u krivom smjeru"? To je aspiracija.

Kada se dogodi dok smo budni, kašlje-mo, otežano govorimo, ponekad i pov-raćamo, ali uspijemo otkloniti sadržaj iz dišnog puta.

Aspiracija se može dogoditi slinom, hranom ili tekućinom koju smo popili.

Pacijent pod općom anestezijom nema mogućnost reagiranja na sadržaj u diš-nom putu jer su mu mišići paralizirani i bez svijesti je te ne može iskašljati sadr-žaj.

Iako je aspiracija najčešća tijekom opće

anestezije, može se dogoditi i prilikom sedacije bolesnika ili ukoliko je osoba teško bolesna te ne može zaštiti svoj dišni put.

Postoperativna mučnina i povraćanje česte su komplikacija nakon anestezije te ih je puno lakše prevenirati nego tre-tirati i kontrolirati kada se dogode.

Kruta hrana i tekućina različito se praz-

ne iz želudca.

Krutoj hrani treba više vremena nego tekućini da napusti želudac stoga treba prestati unositi krutu hranu 8 sati prije zahvata dok umjerenu količinu bistre tekućine (vode) treba prestati unositi najmanje 2h prije operativnog zahvata.

Bomboni i žvakače gume također se ne smiju konzumirati.

Posebna su pravila za djecu i bebe koje se spremaju na operativni zahvat. Na primjer, beba na majčinom mlijeku mo-že jesti 4 sata prije zahvata dok beba na umjetnoj dohrani ne smije jesti 6 sati. Točne upute daje anesteziolog.

Pacijenti često pitaju smiju li uzimati svoje lijekove prije operacije.

Odgovor je: ovisi.

Koje lijekove treba nastaviti uzimati, a koje ne odredit će Vaš liječnik (operater/anesteziolog).

Također Vam mogu biti ordinirani novi lijekovi prije operacije. Koji god da lijek morate uzimati uoči operacije, trebate ga uzeti s gutljajem vode.

Zašto ne smijemo jesti prije operacije?

Adela Ušanović Starčević, dr. med.

Ukoliko pacijent nije

slijedio upute o

gladovanju, operacija će

biti odgođena do

najoptimalnijeg

vremena koje je nužno

za prevenciju mogućih

komplikacija izazvanih

"punim želucem".

Iznimka su hitne

operacije koje ne mogu

biti odgođene te se tada

koriste posebne mjere i

postupci za prevenciju

aspiracije.

Svakako treba

naglasiti i važnost

dobre hidracije

pacijenta prije

preporučenog

vremena gladovanja

kako bi se spriječila

moguća dehidracija.

Pacijenti trebaju prestati jesti

nakon večere (večer uoči zahvata), te ne uzimati ništa na usta sve do

iza operacije.

Postoje specifični slučajevi kada se planira zahvat

na digestivnom traktu te je nužna priprema crijeva

specifičnim postupcima, tada upute daje operater kirurg.

Iako postoje lijekovi

za tretiranje mučnine

i povraćanja , najlakši

način je prevenirati ih

praznim želucem

tijekom anestezije.

9

Dnevne bolnice uobičajene su organiza-cijske strukture u zemljama razvijene psihijatrije u zajednici.

Cilj dnevne bolnice je zadržavanje bole-snika u njegovoj prirodnoj sredini, što pogoduje održavanju socijalne mreže i smanjenju stigme što su bitni čimbenici održavanja remisije.

Na Odjelu psihijatrije OB Bjelovar razvi-jena je svijest o potrebi nastavka liječe-nja u DB, tj. potrebi rehabilitacije, socio-terapije i psihoterapije u zajednici. Sto-ga se dobar dio pacijenata, po završetku bolničkog liječenja upućuje na nastavak liječenja u Dnevnoj bolnici (DB).

Liječenje u DB omogućuje ostanak kod kuće, čime se prevenira (re)hospitalizacija te se prevenira i/ili odga-đa smještavanje u domove socijalne skrbi, ili ukoliko je osoba već smještena u dom, kvaliteta života joj se dolaskom u DB povećava.

Osnovni princip rada u Dnevnoj bolnici je biopsihosocijalni pristup svakom pa-cijentu kojeg se doživljava ne samo u okviru njegove dijagnoze već i u okviru i njegove specifične osobnosti.

Da bi se ostvario što cjelokupniji pris-tup, u DB radi multidisciplinarni tim stručnjaka – medicinska sestra, radni terapeut, socijalni radnik, psiholog i psi-hijatar.

Čitav tim je u kontaktu sa svakim paci-jentom te se time postiže i šira perspek-

tiva gledanja na pacijenta budući da utiske i opažanja tim iznosi na jutarnjim sastancima i supervizijskim razgovori-ma.

Organizacijska koncepcija temelji se na radu u grupi – grupe se sastoje od de-set osoba, a tijekom potrebe održava-nja socijalne distance sastojale su se od do pet osoba.

Namjena dnevne bolnice određenoj dijagnostičkoj skupini zahtjeva prila-godbu programa liječenja s obzirom na specifičnosti potreba pacijenata koji se liječe.

Tako okosnicu pristupa oboljelima od psihotičnih poremećaja čine rehabilita-cija i podrška sa ciljem održavanja remi-sije te što boljeg radnog i socijalnog funkcioniranja. Glavni terapeut u toj grupi je Marija Jurišić, mag.psihologije , a med. sestra je odgovorna za biološki dio, tj. aplika-cije depot preparata lijekova i peroral-ne terapije.

Grupa oboljelih od alkoholizma svojim specifičnostima zahtjeva pristup po principima terapijske zajednice uz ne-zaobilaznu psihoedukaciju, stavaranje uvida i povećanja kritičnosti prema po-tusu. Sanja Obajdin, bacc.med.tech., svojom edukacijom iz alkohologije ima ostvare-ne kompetencije za uspješan rad s ovom populacijom.

Dnevna bolnica Odjela za psihijatriju Opće bolnice Bjelovar

dr.sc.Sanea Mihaljević, dr.med .

Ciljane grupe kojima se

tretman nudi su:

grupe oboljelih od

ovisnosti o alkoholu,

grupe oboljelih od

psihotičnih

poremećaja,

grupe oboljelih od

PTSP-a i ratom

uvjetovanih

poremećaja,

grupa oboljelih od

neurotskih

poremećaja.

Neke se grupe

održavaju svaki radni

dan, a neke jednom do

tri puta tjedno.

Dnevna bolnica Odjela

za psihijatriju OB Bjelovar

djeluje od 2003. godine,

a najzaslužniji za njen začetak

i razvoj bio je

prim. sc. Rradomir Drobac,

spec.psihijatar.

10

Grupi oboljelih od PTSP-a i grupi oboljelih od neurotskih poremeća-ja zajednički je psihodinamski ori-jentiran pristup od strane grupne analitičarke Daliborke Diebalo, diplomirane socijalne radnice.

Profesor psihologije Darko Nova-lić, donedavno i dugogodišnji vodi-telj Dnevne bolnice, također je grupni terapeut u grupi oboljelih od neurotskih poremećaja. Kao izvrstan terapeut i kliničar, te odličan poznavatelj psihodinamike uvijek je spreman pomoći savjetom i svojom supervizijom.

Budući da je manual-na aktivnost bitna radi svojih prezenta-cija u mozgu, te radi okupacije kao suroga-ta nepoželjnim pona-šanjima, sve su grupe uključene u radno-okupacioni tretman kojeg provode radne terapeutkinje Nikolina Zagorjan ili Iva Hodak koja je i fizioterapeut.

Indikacijski razgovori, individualni pristup po principima kognitivno-bihevioralne terapije, te kontrole psihofarmakoterapije i individualni suport provodi se kod dr.sc. Sanee Mihaljević, spec. psihijatra.

Cjelokupni rad, osobito na organi-zacijskoj razini superviziraju šef od-jela prim. Vinko Čatipović, spec.psihijatar i glavni tehničar od-jela Igor Malešević bacc.med.tech.

Socioterapijska i rehabilitacijska komponenta u programu DB poti-če:

razvoj vještina potrebnih za ži-vot u zajednici,

bolje suočavanje sa stresom,

uspješnije interpersonalne inte-rakcije

te potiče samopouzdanje.

Psihoterapijska komponenta po-maže:

u boljem razumijevanju vlastita ponašanja

prepoznavanu obrazaca pona-šanja

reagiranja koji otežavaju osob-ni rast i napredak.

Farmakoterapija kao dio biološke komponente uklopljena je u cjelo-vit pristup liječenju psihičkih pore-mećaja

Sav ovaj tretman odvija se u pod-rumskim prostorijama Vile Marije.

Prostori radne terapije u zaseb-nom objektu trenutno na žalost nisu u funkciji radi potrebe trijaž-nog punkta. Nadamo se da će se to uskoro pro-mijeniti i da ćemo moći ponovno koristiti sve naše kapacitete na dobrobit naših pacijenata.

Rad u našoj dnevnoj bolnici nije usmjeren isključivo na

nestanak ili ublažavanje simptoma bolesti, nego se

koriste i zdravi potencijali svake osobe, koji uvijek postoje,

te se potiču socijalne vještine i osobni rast.

11

"Djelatnost hitne medicine organizira-na je kao javna hitna medicinska služba koja se po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije organizira u cilju neprekidnog hitnog medicinskog zbrinjavanja svih osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili oz-ljede neposredno ugrožen život, pojedi-ni organ ili dijelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a s ciljem mak-simalnog skraćenja vremena od nas-tanka hitnog stanja do konačnog me-dicinskog zbrinjavanja." (Pravilnik o uvjetima, organizaciji i načinu obavlja-nja hitne medicine NN 71/2016)

Čitajući citirani članak pravilnika zaklju-čili bi da hitna medicinska djelatnost uživa svoju pravu ulogu, da u njoj od 0-24h rade spremni, posebno trenirani profesionalci čekajući priliku da zablis-taju u najboljem svijetlu i promtno i adekvatno zbrinu hitnog pacijenta.

Iz gore navedenog pravilnika zaključili bismo da je i specijalizacija hitne medi-cine izuzetno tražena specijalizacija, da je privlačna zbog svog točno definira-nog ustrojstva, specifičnih znanja i pos-tupaka hitnog zbrinjavanja te zanimlji-vosti i uzbudljivosti posla.

Nažalost, specijalizacija hitne medicine spada u najmanje popularne specijali-zacije za koje bi se mladi liječnici odlu-čili.

Na pitanje iz naslova pokusat ću odgo-voriti sa nekoliko primjera iz svakodnev-nog rada u Objedinjenom hitnom bol-ničkom prijemu.

Primjer 1. Dobro večer doktore, bole me leđa već 3 dana, nisam se udario u leđa, ranije sam imao sličnih problema, nisam uzeo ništa protiv bolova i zbog posla nisam stigao mirovati, kao niti stigao otići svo-me obiteljskom liječniku. Sada sam na-večer imao vremena doći do vas, a i ni-kako ne prolazi bol, došao sam po injek-ciju!

Primjer 2. Boli me trbuh već 3 mjeseca, bio sam na dijeti i pazio na stolicu ali to nikako da prođe. Bio sam kod opće prakse i on me uputio k vama, kaže da ćete me vi kom-pletno pregledati, te poručio da mi mo-rate izvaditi krv i snimiti ultrazvuk trbu-ha kako bi znali sta se samnom doga-đa ?!

Primjer 3. Doktore moja baka je izgubila 20-tak kilograma od Nove godine, nekako je i oslabila u zadnje vrijeme. Naš doktor obiteljske medicine je trenutno na godi-šnjem odmoru pa smo došli do vas da nam pomognete. Nadamo se da čekanje i obrada neće dugo trajati jer i o djedu kuci brinemo pa on ne može dugo biti sam kod kuće.

Jesam li ja hitan slučaj ?!

Vedran Omerhodžić, dr.med.

Nažalost, ti djelatnici su najmanje

posvećeni hitnoći, oni su zapravo

iscrpljeni i maksimalno angažirani

djelatnici koji se bave širokim

spektorom medicinskih i parame-

dicinskih problema koji uvelike

izlaze iz okvira hitne medicinske

djelatnosti.

Liječnici ne nalaze motiva da

rade tako težak i nezahvalan

posao, iz kojeg samo raste frus-

tracija, psihofizička iscrpljenost

u rastegnutosti između korisnika

koji puno očekuju i sustava koji

to sve ne može pratiti.

Doktor preporučuje

pacijentu:

– Možete uzeti samo

list do dva zelene sala-

te, prepečen kruh i ča-

šu soka od naranče ili

paradajza.

– Nema problema dok-

tore. Samo mi recite da

li da to uzi-

mam prije ili

poslije jela?

12

Primjer 4. Doktore danas smo se vratili sa mora i navečer je malog zabolilo uho a doktor nam tek sutra radi.

Primjer 5. Dobro večer. Morali smo zvati hitnu po-moć jer djed ne može hodati i ne može-mo ga okolo voditi po pretragama pa smo mislili da ga je tu najbolje obraditi na jednom mjestu, a možda bude i za bolnicu.

Primjer 6. Od jutros imam temperaturu do 38°C, imam neku slabost, malo i kašljem. Dok-tor je radio jutros ali nisam mislio da ću se ovako osjećati.

Primjer 7. Prije 2 sata sam imao dvije proljevaste stolice i jednom sam povratio. Uvijek mi bude bolje od infuzije pa sam došao da me malo oporavite.

Primjer 8. Imam ranu na potkoljenici još od prošle godine. Stalno previjamo nogu sa oblozi-ma i vise ne znam sta napraviti. Morao sam doći na hitnu.

Primjer 9. Dobar dan. Udario sam nogu prije mje-sec dana. Doktorica me šalje k vama na slikanje.

Primjer 10. Baka živi u mirovnom domu i slabo jede i pije. Kažu da moramo do bolnice da joj se uvede makar sonda. Hitna je ovaj mjesec 8x bila u viziti.

Primjer 11. Doktore došao sam da mi vi stručno iz-vadite krpelja u bolnici.

Primjer 12. Stao sam danas na čavao na poslu. Tek sad navečer kad sam došao kuci vidim kako mi je noga natekla. Išao bih ja ujut-ro doktoru ali radim već od 7h.

Primjer 13. Dobro večer. Oprostite doktore, mi no-ćas putujemo na more. Danas je mali nešto kašljao a i nos mu je curio pa smo došli da ga pregledate, malo poslušate pluća i kazete smijemo li mi ipak krenuti na more ?!

Slučajeve bi mogli nabrajati u nedogled, ne želeći pri tome nikoga uvrijediti niti omalovažiti.

Jedini cilj bi bio da se ipak zapitamo tko u cijelom sustavu ima kakvu ulogu.

Koliko to sve košta?!

Može li se problem drugačije riješiti?

Osim jasno definiranih prava pacijenata postoje li definirane i neke obveze?

Da li je hitna služba žrtva sustava ili ljudskog komoditeta?

Da li se možda svjesno hitnom kupuje socijalni mir?

Da li jedan sustav sa 4.1 milijuna korisni-ka a svega 1.6 milijuna uplatitelja može držati tako visok ritam i u budućnosti?

Tko ce u budućnosti raditi u takvom sus-tavu, u kojemu su poremećene vrijed-nosti i gdje su pravila igre jednosmjerno definirana?

13

U zdrave osobe iz stanica gušterače se luči enzim tripsinogen koji se u dvanae-sniku aktivira u tripsin i takav sudjeluje u probavi.

Kod pankreatitisa, različiti uzroci dovo-de do prerane aktivacije enzima dok se isti nalazi još u stanicama gušterače, što posljedično dovodi do autodigestije tkiva, uz oslobađanje medijatora upale i razvoj upalnog zbivanja.

Pankreatitis se može javiti u nekoliko oblika:

akutni,

kronični, nekrotični

hemoragični.

Postoji još i periodični pankreatitis koji se prezentira recidivirajućim epizoda-ma pankreatitisa u dječjoj dobi, a pos-ljedica je mutacije peptida koji inhibira tripsin.

Akutni pankreatitis može recidivirati, a između pojedinih epizoda dijete je bez simptoma i posve urednih laboratorij-skih nalaza.

Za razliku od akutnog pankreatitisa, kronični oblik dovodi do postupnog propadanja tkiva gušterače i gubitka njene funkcije.

Hemoragični i nekrotični oblik su u dječjoj dobi izuzetno rijetki.

Uzrok pankreatitisa u dječjoj dobi može

biti raznolik no najčešći uzrok akutnog pankreatitisa je tupa trauma abdome-na, primjerice u prometnoj nesreći ili prilikom pada s bicikla.

U adolescentnoj dobi kao čest uzročnik pojavljuje se i konzumacija veće količi-ne alkohola.

Osim toga, bolest može biti izazvana

prirođenim anomalijama probavnog sustava (anatomske malformacije gušterače, opstrukcije duodenuma, žučnih ili pankreatičnih vodova…),

brojnim infektivnim uzročnicima (Escherichia coli, virus parotitisa, Ebs-tein Barrov virus, virusi influence, he-patitisa A i B),

kao nuspojava nekih lijekova (sulfosalazin, valproati, kortikosteroidi u visokim dozama, acetaminofen, erit-romicin, sulfonamidi, fursemid, tetra-ciklini…).

Tu su svakako i neki drugi uzroci bolesti, kao što su cistčna fobroza, deficit alfa jedan antitripsina, Kawasakijeva bolest, periarteritis nodosa, hemolitičko-uremički sindorm, sistemski eritematoz-ni luous, Crohnova bolest, ulcerozni co-litis te metaboličke bolesti među kojima su hiperlipidemija, homocistinurija i gli-kogenoza tip 1.

Prezentacija bolesti razlikuje se od poje-dinca do pojedinca, no najčešće se ipak pojavljuje kao umjerena ili jaka bol u gornjem dijelu trbuha, uz pojasasto širenje ispod oba rebrena luka i u leđa.

Bolovi su izraženiji nakon obroka, a često su praćeni mučninom i povraća-njem, ponekad i febrilitetom.

Kliničkim pregledom nailazimo na izra-ženu bolnost već i na površinsku palpa-ciju abdomena, uz oslabljenu ili često nečujnu peristaltiku.

Akutni pankreatitis u pedijatrijskoj populaciji

Ina Valpotić, dr.med.

Pankreatitis je bolest koju obilje-

žava upalno zbivanje u tkivu

gušterače.

Iako je u odrasloj populaciji to

česta dijagnoza, pankreatitis se u

dječjoj dobi rjeđe javlja, no sva-

kako se treba misliti i na to kod

naglo nastalih bolova u trbuhu.

14

Distenzija abdomena je češća u dojen-čadi i mlađe djece, dok su pojasato širenje boli, napetost trbušne stijenke i mučnina simptomi na koje nailazimo u starije djece.

Ponekada se u epigastriju može palpi-rati i tumorozna tvorba, što odgovara pseudocisti nakon posttraumatskog pankreatitisa.

Žutica nije simptom koji se susreće kod pankreatitisa, no ponekad se mogu naći i ascites i lijevostrani pleuralni izljev.

Pojava potkožnih krvarenja po koži periumbilikalne regije karakteristična je za hemoragični pankreatitis.

U laboratorijskim nalazima djeteta s akutnim pankreatitisom naći ćemo po-rast amilaza i lipaza na vrijednosti tro-struko ili više od normalnih.

Međutim, povišene vrijednosti nemaju visoku osjetljivost ni specifičnost.

S druge strane, porast amilaza može biti pokazatelj zahvaćenosti i nekih drugih organskih sustava, nevezano za gušteraču.

Upravo iz tog razloga, lipaze su nam puno osjetljiviji pokazatelj bolesti, a bitno je za napomenuti da njihova vrije-dnost ostaje povišena duže od vrijed-nosti amilaza.

Osim amilaze i lipaze, kod neke djece u nalazima se izdvajaju i leukocitoza, hiperglikemija, hipokalcemija, pad u vrijednostima hematokrita, te porast vrijednosti uree, uz hipoksemiju i acido-zu koji se smatraju lošim prognostičkim pokazateljima.

Za praćenje tijeka bolesti kao i za odre-đivanje mogućeg uzroka bolesti bitna je radiološka dijagnostika.

Na prvom mjestu govorimo o ultrazvuč-nom prikazu iako je važno za napomenti da je pretraga ponekad izrazito otežana uslijed meteorizma.

Ultrazvučnim pregledom može se prika-zati povećana i edematozna gušterača,

izmijenjene ehogenosti u usporedbi s normalnom slikom, a mogu se verificira-ti i dilatirani vodovi, pseudocista i aps-ces.

Daljnje dijagnostičko postupanje može uključivati:

RTG snimku abdomena,

CT dijagnostiku uz primjenu kontras-ta,

MR abdomena

ERCP (endoskopska retrogradna ko-langiopankreatografija).

Klinička prezentacija pankreatitisa u dječjoj dobi, kao i nalazi učinjene obra-de često puta nisu jednoznačni te klini-čaru predstavljaju veliku nedoumicu.

Diferencijalno dijagnostički u obzir mo-že doći cijeli spektar bolesti i stanja, kao primjerice peptički ulkus, akutni kolecistitis, opstrukcija crijeva (volvulus, intususcepcija), atipični apendicitis, ko-lecistitis pa čak i pneumonija.

Terapija pankreatitisa podrazumijeva intenzivnu analgetsku terapiju, uz obus-tavu peroralnog unosa hrane i parente-ralnu prehranu i nadoknadu vode i elek-trolita do smirivanja upalnog zbivanja.

Osim navedenog, terapija može uključi-vati i nazogastričnu sukciju, antibiotsku terapiju pa čak i kiruršku intervenciju s ciljem uklanjanja opstrukcije ili kompli-kacija same bolesti.

Akutni pankreatitis je

ozbiljno kliničko stanje,

koje se, premda rijetko,

može pojaviti već i u

najranijoj dječjoj dobi .

Nužno je

pravovremeno

posumnjati na bolest,

odrediti uzrok i

započeti s liječenjem.

Nasreću, u

pedijatrijskoj

populaciju to je bolest

koja većinom ima

dobru prognozu i dolazi

do potpunog oporavka.

Ključno je isključiti

pridružene bolesti koje

bi mogle dovesti do

kroničnog tijeka i

nepovratnog gubitka

funkcije gušterače.

Kod neke djece, posebice u dojen-

čadi mlađoj od 6 mjeseci, pankre-

atitis se može prezentirati i posve

urednim vrijednostima amilaza u

serumu i urinu.

akutni pankreatitis

15

Miastenija gravis (lat. Myastenia gra-vis)- autoimuna bolest koja zahvaća živčano-mišićnu spojnicu gdje dolazi do blokiranja prijenosa zapovijedi sa živaca na mišić, što rezultira razvojem promjenjive slabosti mišića i brzim zamorom.

Od tuda potječe i sam naziv bolesti – lat. myasthenia, što znači „slabost mi-šića“ i gravis, što znači „ozbiljna“, „teška“ .

Uzrok bolesti jest postojanje antitijela na acetilkolinske receptore.

Bolesnik s miastenijom gravis zamara se i osjeća slabost mišića bez obzira na to, je li u pitanju ponovljeni fazični ili dugotrajni tonični mišićni napor.

Ipak, u početku su napor i slabost miši-ća ograničeni na pojedine mišiće i mi-šićne skupine, dok s daljnjim tijekom bolesti miastenija gravis zahvaća sve više mišića i mišićnih skupina.

Iako se može javiti u svakoj životnoj dobi, najčešće se kod žena javlja izme-đu 20. i 40. godine života, odnosno u reproduktivnoj dobi i u dobi pune rad-ne aktivnosti,.

U muškaraca javlja češće nakon 50. godine života.

Klinička slika

Najčešći simptomi bolesti jesu ptoza ka-paka, dvoslike i poremećaj oštrine vida, nazalni prizvuk u glasu, disfonija, dizartri-ja, disfagija, umor ili nemogućnost žvaka-nja, slabost mišića ruku i nogu,..

Kod bolesnika

s blažim simptomima bolesti karakteri-stični su očni simptomi te zamorljivost mišića udova,

kod bolesnika sa srednje teškom klinič-kom sliku vidljive su okularne smetnje (često asimetrične) te slabost bulbarno inerviranih mišića,

a za tešku kliničku sliku bolesnika s miastenijom gravis uz istaknute sim-ptome karakteristična je i respiracijska insuficijencija .

Miastenija gravis

Jasmina Marijan - Štefoković, dipl.med.techn.

Prvi klinički opis bolesnika s miastenijom gravis dao je engleski liječnik Thomas Willis (1621. –

1675.) u časopisu De anima brutorum 1672. godine.

Međutim, tek je šezdesetih godina 20. stoljeća škotski

neurolog John A. Simpson

pretpostavio da je riječ o autoimunoj bolesti koju

uzrokuju antitijela na acetilkolinske receptore

vlastitog organizma (autoantitijela).

Bolest je češća u mla-

dih žena i starijih mu-

škaraca.

U mlađoj dobi je om-

jer oboljelih od

miastenije gravis

3:1 u korist žena,

dok se u srednjoj i kas-

noj životnoj dobi taj

omjer izjednačava.

Simptomi miastenije gravis mogu biti

promjenjivi, ovisno o tome koliko je boles-

nik odmoran ili umoran.

16

Obzirom na to koji klinički simptomi i znakovi bolesti prevladavaju miastenija gravis može se javiti u tri oblika: okularni oblik,

generalizirani oblik i neonatalni oblik.

U inicijalnom ili okularnom obliku bolesti česti simptomi miastenije gravis jesu pto-za (spuštanje) gornjeg očnog kapka na jednom ili oba oka koja tijekom dana po-staje sve izraženija pa bolesnik ponekad mora zabacivati glavu kako bi mogao gle-dati.

Osim ptoze kapaka u inicijalnom stadiju česte su i dvoslike, u čak 70 % bolesnika. Ispočetka su pogođeni mišići koji podižu očne jabučice, a kasnije i drugi očni miši-ći. Važno je istaknuti da se ptoze povlače ako bolesnik s miastenijom gravis miruje.

Miastenija gravis često progredira u ge-neralizirani oblik. Za taj su oblik bolesti, osim očnih simpto-ma, karakteristični slabost mišića u udo-vima, poremećaji govora (dizartrija) te poremećaji gutanja i žvakanja.

Neonatalni oblik bolesti javlja se u 20 % djece čija majka ima miasteniju gravis a karakteriziran je teškoćama pri hranjenju, teškoće pri plakanju i mlohavost djeteta.

Dijagnostika Dijagnoza bolesti postavlja se uz anamne-zu i na temelju farmakološkog testa (tenzilonskog ili prostigminskog testa), elektrofizioloških testova, pregleda antiti-jela na AChR ili MuSK u krvi te CT-a ili MR-a toraksa kako bi se promotrio timus . Potreban je i pregled rada štitnjače te okulistički pregled .

Ipak, kao najosjetljivija tehnika dijagnos-ticiranja defekta neuromuskularnog pri-jenosa pokazala se SFEMG tehnika (engl.

Single fiber electromyography) osjetljiva do 99 % slučajeva u otkrivanju defekta u neuromuskularnom prijenosa .

Liječenje Cilj liječenja miastenije gravis - potpuni nestanak simptoma. Kod blažih oblika miastenije gravis cilj je moguće postići, dok je kod težih oblika bolesti oporavak postepen, potrebne su veće doze i više vrsta lijekova uz česta pogoršanja u početku liječenja.

Za liječenje pojedinih simptoma miaste-nije gravis koriste se blokatori kolines-teraze koji povećavaju koncentraciju ACh na postsinaptičkim AchR, i to piridostigmin.

U slučaju da u liječenju pojedinih sim-ptoma bolesti ne pomaže piridostig-min, koriste se kortikosteroidi, i to prednizolon.

U više od 50 % bolesnika dolazi do akutnog pogoršanja bolesti nakon visoke doze kortikosteroida.

U liječenju miastenije gravis može se provoditi i nesteroidna imunosupresi-ja.

Ako se u roku od dvije godine otkad

su se pojavili prvi simptomi kod bo-

lesnika s miastenijom gravis ne jave

drugi simptomi osim očnih (ptoza i

dvoslika), riječ je o dobroćudnom

obliku bolesti.

Obično se zadovolja-

vajući učinak lijekova

te stabilno stanje bo-

lesnika s miastenijom

gravis postižu tek ne-

koliko godina nakon

početka liječenja.

Koji će se način liječe-

nja primijeniti ovisi o

simptomima.

Sestrinske intervencije

stalni nadzor bolesnika

edukacija obitelji i prijatelja o bolesti, stilu i načinu života sa miastenijom i edukacija o terapiji iste

provođenje ordinirane th

uvođenje sonde pp zbog oslobađanja napora kod žvakanja i gutanja hrane i tekućine

u skrb uključiti psihologa ukoliko je potrebno

tijekom provođenja aktivnosti osigurati dovoljno vre-mena i koristiti odmor i stanke

psihofizička priprema bolesnika za dijagnostičke zah-vate

informirati pacijenta o mogućnosti uključivanja u Dru-štvo oboljelih od miastenije gravis radi suporta i ra-zmjene znanja i iskustva

17

U posljednjih 30 godina endoskopija je postala važan alat za postavljanje medi-cinske dijagnoze i liječenja.

Paralelno s tehnološkim napretkom i sve većim brojem liječnika gastroenterologa/endoskopičara, javlja se i potreba za sve većim brojem visokokvalificiranih i pose-bno educiranih medicinskih sesta-teničara koje uz endoskopičara obavljaju različite dijagnostičko terapijske endos-kopske procedure.

U većini Europskih zemalja, pa tako i kod nas, uloga medicinske sestre u endosko-piji obuhvaća:

asistiranje prilikom procedura, zdravstvenu njegu gastroenteroloških

bolesnika,

edukaciju o prehrani i životnom stilu, zdravstvenu njegu bolesnika sa sto-

mom,

edukaciju obitelji i bolesnika sa perkuta-nom endoskopskom gastrostomom (PEG), upalnim bolestima crijeva (IBD) itd.

Medicinska sestra u endoskopiji direktno je odgovorna za reprocesuiranje endos-kopskih aparata.

Iz tog razloga, prilikom edukacije medicin-ske sestre za rad u endoskopiji, poseban naglasak je na higijeni.

Povećanjem broja visoko rezistentnih bakterija, postupci sigurnog izvođenja procedura, predpranja, četkanja i strojna dezinfekcija su imperativ.

Edoskopske procedure su sve invazivnije i

postoji veći rizik od infekcije.

Borba protiv infekcija je važan dio obuke osoblja kao čimbenik sigurnosti i osigu-rač kvalitete endoskopske jedinice.

Kao odgovor na potrebu promicanja jed-nakih kvalifikacija u obrazovanju diljem Europe, krovna udruga medicinskih sesta-ra u endoskopiji i gastroenterologiji, Eu-ropean Society of Gastroenterology and Endoscopy Nurses and Associates (ESGENA) razvila je fleksibilan, modula-

ran program edukacije koji je u skladu s preporukama različitih radnih skupina EU i EU direktiva-ma.

Temeljni kurikulum ESGENA pro-grama edukacije pruža zemlja-ma dovoljno fleksibilnosti da prilagode sadržaj i duljinu tečaja, ovisno o potrebama.

U mnogim europskim zemljama poput Velike Britanije, Irske, Švedske, Italije i Francuske, specijalističko obrazo-vanje medicinskih sestara iz endoskopije ili gastroenterologije stječe se na sveučili-šnoj razini u sklopu prvostupnika sestrin-stva ili magistarskog programa.

U drugim zemljama, visokoškolske usta-nove nude specijalističku obuku iz endos-kopije.

Uloga i edukacija medicinske sestre u gastroenterologiji i

endoskopiji probavnog sustava Bojan Bakić, dipl.med.techn.

Povećanjem broja

visoko rezistentnih

bakterija, postupci

sigurnog izvođenja

procedura,

predpranja, četkanja

i strojna dezinfekcija

su imperativ.

Medicinska sestra u

endoskopiji direktno

je odgovorna za

reprocesuiranje

endoskopskih

aparata.

18

Trenutni model diljem Europe jest da medicinske sestre tijekom jedne godi-ne stječu znanja i vještine iz gastroen-terologije i endoskopije, dok paralelno rade.

Sličan model koriste i Hrvatske bolnice koje u svojim endoskopskim jedinica-ma obučavaju medicinsku sestru /tehničara za rad u endoskopiji i nakon toga šalju kandidata na dodatno usavr-šavanje u Referentni centar interven-tne gastroenterologije KBC Zagreb koji je ujedno i ESGENA trening centar za EU.

Trenutno, jedina visokoobrazovna us-tanova, Zdravstveno veleučilište Zag-reb, nudi diplomski modul usavršava-nja medicinskih sestara u gastroente-rologiji i endoskopiji.

Moderna endoskopija

danas provodi zahvate

koji zamjenjuju kiruršku

operaciju.

Minimalno invazivni tret-

mani su se tijekom

godina umnožili.

Nove endoskopske tehnike s kliničkim učinkom

Nove endoskopske tehnike s kliničkim učinkom

Do sada su takvu vrstu visokog

obrazovanja uspješno završili

četiri polaznika iz cijele Hrvatske

i stekli zvanje diplomirani medi-

cinski tehničar, a dvoje od ta

četiri polaznika rade u

Općoj bolnici Bjelovar.

Endoskopski timovi danas rade napre-dne zahvate, na primjer, resekcija tu-mora u gastrointestinalnom traktu, ako se tumor nalazi unutar lumena.

Budući da medicinske sestre igraju aktivnu ulogu tijekom procedura, novi razvoj utječe na njihov svakodnevni rad, jer je potrebno dublje znanje i nove specifične vještine treninga.

Uloga medicinske sestre u endoskopiji ima nekoliko zadaća, od kojih bih iz-dvojio tri glavne: poznavanje visokog stupnja dezin-

fekcije,

asistiranje endoskopičaru tijekom procedura

specijalizirana zdravstvena njega prije, tijekom i nakon zahvata.

Asistiranje tijekom zahvata zahtjeva puno prakse i medicinskog znanja, jer zajedno u timu gledate u ekran ili na rendgenski nalaz, manipulirate endos-kopskim priborom i igrate aktivnu ulo-gu tijekom postupka.

Dakle, morate znati što radite, a uig-ranost i međusobno povjerenje u ti-mu je temelj uspjeha svake endos-kopske jedinice.

19

Očnim pregledom otkrivamo razne bo-lesti koje potencijalno mogu uzrokovati oštećenje vida. Dijagnostika kao takva neizostavni je dio svakog oftalmološkog pregleda.

Danas postoji niz kompjuteriziranih dija-gnostičkih aparata kojima se bolesti lako prepoznaju te se samim time mogu i pravovremeno liječiti i spriječiti daljnju progresiju.

Najčešće dijagnostičke metode koje se koriste u oftalmološkoj ambulanti Opće bolnice Bjelovar su:

refraktometrija mjerenje očnog tlaka

ispitivanje suznog filma pahimetrija

biometrija keratometrija

ispitivanje vidnog polja OCT

ultrazvučni pregled oka

Refraktometrija Kompijuterski refraktometar je elektro-nički instrument koji se koristi za objek-tivnu procjenu refrakcijske greške kao

što su dalekovid-nost, kratkovid-nost ili astigma-tizam. Možemo ga naz-vati i „kompjutersko određivanje dio-ptrije“.

Mjerenje očnog tlaka Mjerenje očnog tlaka u našoj ambulanti izvodimo kontaktno, naziva se još i gol-dmanova aplanacijska tonometrija.

Kao što je već spomenuto, očni tlak mjeri se kontaktno u doticaju s površinom rožni-ce. Prethodno se kapa anestetik i fluorescein, pritiskom na oko računa se sila otpora rožnice koja je indirektni odraz očnog tlaka. Mjerenje očnog tlaka veoma je važno kod ranog otkrivanja glaukoma.

Ispitivanje suznog filma Prilikom ispitivanja suznog filma koristi-mo dva testa: Schirmer test I i Schirmer test II. Ovim testovima mjerimo količinu suza odnosno određujemo proiz-vodi li suzna žlijezda dovoljno su-za za održavanje optimalne vlaž-nosti površine oka.

Razlika između Schirmer testa I i II jest :

Schirmer I radi bez anestetika on ispituje refleksnu i bazalnu sekreciju suzne žlijezde,

Schirmer II radi s anestetikom te on ispituje samo bazalnu sekreciju.

Za Schirmer test koristimo papirnate test trakice koje su graduirane od 1 do 35 mm. Trakica se lagano savije na rubu i stavimo u donju konjuktivnu vre-ćicu, u oba oka istovremeno.

Pacijenta upozorimo da što ma-nje trepće te pričekamo 5 min. Rezultat testa jest broj milimeta-ra navlažene trakice.

Normalne vrijednosti kod Schir-mer testa I jest više od 15mm, a kod Schirmer testa II više ok 5mm.

Dijagnostika u oftalmološkoj ambulanti Opće bolnice

Bjelovar Nena Sekulić, bacc.med.techn.

Najčešće očne bolesti s kojima se

susrećemo u našoj oftalmološkoj

ambulanti su:

glaukom, upalna stanja, traume

oka, sindrom suhog oka,

katarakta, strabizam, bolesti

makule, refraktivne anomalije.

20

Pahimetrija

Pretraga je koja se najčešće koristi u sklo-pu antiglukomske obrade pacijenta i pre-gledima za lasersko skidanje dioptrije.

Ovom metodom mjeri se debljina rožni-ce i s obzirom na izmjerenu vrijednost korigira se stvarni intraokularni tlak.

Prije samog mjerenja pacijentu ukapamo lokalni anestetik kako bi pretraga bila bezbolna i ugodna za pacijenta. Mjerenje je brzo i bezbolno.

Samim vrškom ultrazvučne sonde lagano se dodirne rožnica te aparat sam izbaci vrijednosti.

Biometrija Pretraga je kojom se računa jakost intra-okularne leće pri operaciji katarakte.

Mjere se dvije vrijed-nosti keratometrija i duljina očne jabučice. Može biti ultrazvučna i optička. Na taj način određu-jemo vrijednost diop-trijske snage leće koja se ugrađuje prili-kom operacije.

Keratometrija Keratometrija je dijagnostička metoda kojom se precizno prikazuje i mjeri zak-rivljenost površine rožnice.

Vrlo je važna za pravilno određivanje dio-ptrije, fitanje kontaktnih leća, praćenje pacijenata poslije operativnih zahvata, selekcije za lasersko otklanjanje dioptrije i drugo.

Ispitivanje vidnog polja Za ispitivanje vidnog polja najčešće se koristi vidno polje po Goldmanu i kom-pjuterizirano vidno polje Octopus.

Vidno polje Octopus omogućava testira-nje vidnog polja u svim fazama različitih

bolesti oka, od rane detekcije, pra-ćenja progresije propadanja vidnog polja pa sve do kasnog stadija boles-ti s ostatnim vidnim poljem.

Visoko je senzitivan, izbjegava greš-ke koje nastaju zbog umora pacijen-ta ili gubitkom fokusa te pomica-njem glave.

Svako oko testiramo posebno, paci-jentu detaljno objasnimo postupak te ga upozoravamo kako je bitna koncentracija za što vjerodostojniji nalaz koji očitava liječnik.

OCT OCT- optička koherentna tomografi-ja,najnovija je jednostavna, neinvazivna i beskontaktna metoda slojevitog snimanja centralne mrežnice i vidnog živca.

Pomoću OCT-a moguće je otkriti različite bolesti u ra-nom stadiju i pravodobno započeti njihovo liječenje.

Jedna od njih jest glaukom gdje mjerenjem debljine živ-čanih vlakana oko glave vid-nog živca i analizom glave vidnog živca možemo otkriti najraniji stadij glaukomske bolesti koji nije moguće utvrditi drugim metodama.

Prije snimanja najčešće je potrebno paci-jentu ukapati kapi za širenje zjenice oba oka kako bismo dobili što bolji prikaz očne pozadine. Nakon snimanja liječnik očitava nalaz.

Ultrazvučni pregled oka UZV oka i orbita je neinvazivna i bezbolna metoda koja sluzi za ispitivanje i mjerenje normalnih struktura oko očne duplje, ali i otkrivanje, mjerenje i praćenje različitih patoloških stanja. Posebno ga koristimo kod upalnih stanja ili tumora u oku i izvan njega (orbita).

Koristi se i kod raznih ozljeda oka, odvaja-nje (ablacije) retine, opaciteta u staklovi-ne te bolesti štitne žlijezde.

Sve dijagnostičke

metode su veoma

bitne za pravovre-

meno otkrivanje

bolesti, te uvođenje

pravilne terapije i

početak liječenja.

21

Prva bjelovarska bolnica je bila vojna bol-nica, pukovnijska, odnosno garnizonska, podignuta nakon osnivanja grada Bjelo-vara.

Bolnica je bila u vlasništvu Đurđevačke pukovnije, jedne od dviju pukovnija u gradu, i do razvojačenja Vojne granice i prelaska na građansku vlast djelovala je na četiri lokacije u gradu od kojih je osta-la samo ona iz 1845. godine.

Polovicom 19 stoljeća u Vojnoj granici se

izgrađuju bolnice, pa je u Bjelovaru izgra-đena druga vojna bolnica „Kund K.Landes-Spital des Warasdiner Regi-ments“- poznata kao Stara bolnica.

Izgradnja bolnice je počela 1843.g., prve bolesnike je primila 1845.g., a službeno je otvorena 1846.g.

Bolnica je imala 128 postelja za kirurške i internističke bolesnike, bila je vojnog zna-čaja, ali je primala na liječenje i civilne osobe iz Vojne granice.

Na katu je bilo 6 velikih i 4 male bolesnič-ke sobe, te jedna mala operacijska dvora-na u kojoj su se vršile “veće “ i “manje” operacije (u operacijskom protokolu su zabilježene: Amputatio brachii dex. et sin., Amputatio femor. dex. et. sin., Exarticulatio humeri sin., Excochleatio lupi nasi, Excisio carcinoma in labio inf.,Lithotomia (Sectio alta), Paracentesis abdominis, Punctio hydrocele…)

Prava organizacija i funkcioniranje kirurgi-je počinje 1912.g. dolaskom i imenova-njem prim. dr. Antuna Gottlieba, primar-nim liječnikom ravnateljem Javne župa-nijske bolnice u Bjelovaru i voditeljem kirurškog odjela Županijske bolnice(ostaje u Bjelovaru do 1914.g.)

Uz njegovu ličnost vezana je prva uspješ-na resekcija želuca po metodi Billroth II u

Bjelovaru (1913. g.) i prva takva operacija u Hrvatskoj.

Početkom 20.stoljeća je u bjelovarskoj bolnici bio veliki priljev bolesnika, a ras-položive prostorije nisu udovoljavale pot-rebama, te je odlučeno da se izgradi no-va bolnička zgrada s kirurškim pavilio-nom.

Nova zgrada se počela graditi u proljeće 1914.g. po projektu ing.Ignaca Fischera (projektirao je i zgradu Klinike za ženske bol. i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu).

Nova bolnička zgrada je otvorena 07.siječnja 1924.g. kada je u njoj izvrše-na prva operacija, a taj datum možemo smatrati diferencijalom specijalističkih službi.

Od 1924. godine Kirurgija je smještena u današnjoj zgradi i od tada započinje s radom zajedno s Odjelom za ginekologiju i porodništvo.

Kirurgija se 1950.godine odvaja od Odje-la za ginekologiju i porodništvo i postaje samostalna djelatnost.

1970. godine se od Kirurgije odvajaju Ortopedija i Urologija i nastavljaju djelo-vati kao samostalne djelatnosti.

Nakon što se 1980.g. Odjel za ginekologi-ju preselio u novu zgradu, Kirurgija se proširila se u prostorije cijele stare zgra-de koja je obnovljena 1982 godine.

Naša dobro organizirana i uvježbana ki-rurška služba je spremno dočekala Do-movinski rat i odgovorila je svim zahtjevi-ma ratne kirurgije.

Tijekom rata je u bjelovarskoj Kirurgiji obrađeno preko 500 ranjenika s prve crte bojišni-ce, a liječnici kirurzi su zajed-no sa medicin-skim sestrama/tehničarima ta-kođer bili i na bojištu.

Povijest Odjela kirurgije

Ivkica Čukman, mag.med.techn.

U podacima matice vjenčanih i

umrlih bjelovarske župe (1773.-

1798.) spominju se 37 kirurga i

dva štabna liječnika.

O prvoj bjelovarskoj

bolnici je malo

podataka.

Nesiguran je podatak

njenog osnivanja

(1760.g., 1782.g.).

Promatrajući razvoj zdravstvene službe na

području Bjelovara una-zad nekoliko desetljeća uočava se uvijek prisut-no nastojanje da se pra-

ti napredak moderne medicine i bolesniku osigura kvalitetnija zdravstvena zaštita.

Vjerujemo da će izgrad-nja nove bolničke zgra-de za potrebe kirurgije i

ostalih operacijskih struka doprinijeti da

pregledi, usluge, obrada i operacijski zahvati bu-du na najvišoj mogućoj

razini.

Izvor: Stručni sastanci Hrvatskog kirurškog društva HLZ-a 2002. -2009. Knjiga 1.

22

Poštovani,

sezona je godišnjih odmora koje treba dobro iskoristiti kako bismo se poslovnim obveza-ma vratili odmorni i 'resetirani'.

Obzirom na današnji užurbani način života, nije lako zaboraviti na svakodnevni stres koji doživljavamo na poslu i izvan njega, zato je važno na godišnjem odmoru provoditi one aktiv-nosti koje nas čine sretnima i zadovoljnima, te nam omogućuju da barem nakratko zaboravi-mo probleme.

Ove godine sve izgleda sasvim drugačije od svih drugih ranijih godina i dosadašnjih godiš-njih odmora jer nam je jedan mali zločesti virus sve pokvario. Uvukao se u naše živote i na-meće nam nove norme ponašanja.

Sukladno epidemiološkoj situaciji, ne smijemo se potpuno opustiti, ali se ipak možemo od-moriti i raditi ono što nas čini sretnima i zadovoljnima (u skladu sa preporukama kriznih sto-žera i HZJZ-a), te tako upotpuniti slobodno vrijeme i godišnji odmor.

Odmorite se, uživajte sa svojim obiteljima, ali uvijek imajte na umu:

virus je i tamo gdje se odmarate, on ne poznaje granice, čuvajte se - radi Vaše obite-lji, prijatelja, radi svih nas!

Ostanite odgovorni i zdravi!

Uredništvo

23