SVEUILITE U RIJECIPOMORSKI FAKULTET U RIJECIOdravanje zdravlja tjelesnim vjebanjem i kvalitetnoslobodno vrijeme pomoraca (seminarski rad)PREDMET: Tjelesna i zdravstvena kulturaSTUDIJSKI SMJER: Nautika i tehnologija pomorskog prometaMENTOR: Albin Redi, mag.cin.IME I PREZIME: Nikica KunacRijeka, 2015 godineSadrajUvod1Posada broda2Poslovi na brodu koji se obavljaju prilikom navigacije i stajanja broda u luci3Meuljudski odnosi posade broda5Uigranost posade kao tima7Prehrana i smjetaj na brodu9Slobodno vrijeme na brodu11Slobodno vrijeme kod kue13Koje su prednosti, a koji nedostatci bavljenja pomorstvom?14Zakljuak15Literatura16Prilozi17

1. Uvod

U zadnjem desetljeu ivot pomoraca na brodu strahovito se promijenio. Ovisno o generacijama moemo uti razna miljenja o ivotu danas i u prolosti na brodu. Pa e tako veina starije generacije rei kako je boravak na brodu prije bio bolji, srednje generacije e rei da razlike nema, a mlae ne mogu ni priati o tome jer ne mogu vidjeti kako je bilo prije 20-30 godina. Sva pravila kojih se danas moramo pridravati kako bi ouvali svoj posao su jednostavno prevelika da bi bilo dovoljno slobodnog vremena. Prije svega se promijenila posada broda. Broj posade je smanjen radi utede na plaama. Tako danas na brodu dugom 200 metara imamo 18 do 20 lanova posade, a nekad ih je bilo i do 30. Time sva posada danas ima manje vremena za sebe i svima je porasla odgovornost. Brodskim asnicima se dogodilo da vie nema radiooperatera na brodu, pa sada Drugi asnik palube ima tu odgovornost. to se tie boravka u luci, prije nije bilo toliko pravila za sigurnost broda , pa je na brod mogao ui tko je htio i kad je htio. Zbog sve veeg napada pirata i terorista u podruju Afrike, zakoni su pootreni i svatko tko eli ui na brod mora se javiti pri ulasku na brod sa ispravom. Tek kada duurni asnik dobije doputenje od Zapovijednika ta osoba moe ui na brod. To je dovelo do zaokupljenosti posade na redovne strae. Slobodno vrijeme se koristi kako bi se malo izalo sa brodaproetati po gradu, i odbaciti misli barem na kratko od posla i broda. Meutim to vrijeme je prekratko. asnici imaju samo 6 sati vremena vani, a nia posada po 8 sati. Odnosi izmeu posade se mijenjaju na bolje, jer nema vie ljudi koji previe gledaju na razlike u boji koe, nacionalnosti ili vjere. Sve je vie ljudi otvorenog uma koji svakog novog lana primaju i doputaju mu da se prilagodi kako njemu najvie odgovara. Nakon njegove prilagodbe poinje se uigravati posada do te mjere da postaju praktiki nepogrijeivi iako ni to ne treba uzimati za sigurno jer svi koji rade i grijee. Zapovijednici i asnici su tu kako na sastancima upozorili posadu na panju i kako bi svojim zapovijedima i kontrolom odravali to bolju atmosferu. Duni su i za ime brodara kontrolirati da je smjetaj na brodu adekvatan, a brodar je duan svima osigurati normalnu prehranu i kvalificirano osoblje u tom podruju. Brodar isto utjee na dobru atmosferu na brodu ovisno o njegovim pravilima i koliko potuje ugovore posade. Ako svima osigura smjenu na brodu na vrijeme svi su zadovoljni. Pomorci dobivaju adekvatno vrijeme za provod sa obitelji kod kue iako se on danas svodi sve vie na odsluavanje dodatnih nepotrebnih teaja. Ali na kraju sve je to rtvovanje kako bi svojim obiteljima osigurali koliko toliko lagodan ivot. Naalost ivot na brodu je svima dug, radilo se to o 2 ili 6 mjeseci upravo zbog svih silnih pravilnika. Ugovori su pred 10 godina bili i po godinu dana i nikome nije bilo teko, ali kako se drutvo modernizira tako i pomorcima i njihovim obiteljima postaje sve tee.

2. Posada broda

Brodski asnici rade na trgovakim i putnikim brodovima, tegljaima, trajektima, ribarskim brodovima, brodovima posebne namjene i ostalim veim brodovima. Oni upravljaju i odravaju plovila i rukovode radom posade broda. Zapovijednik na brodu je ujedno i najvii asnik, pa ima i najveu odgovornost. Odgovoran je je za sigurnost plovidbe, posade i broda. On upravlja svim pripadnim slubama, predstavlja brodara i radi odreene poslove upravne prirode. Po zakonu duni su osobno upravljati brodom prilikom prolaza kroz kanale, tjesnace, pri ulasku ili izlasku iz luke, kod smanjene vidljivosti kao i kada to zahtjeva sigurnost broda. Zapovijednici su odgovorni i za radnu ispravnost svih strojeva, ureaja i opreme na plovilu te za redovito voenje dnevnika i zapisa o kretanju broda, i prijevozu tereta. U sluaju havarije poduzimaju mjere za spas putnika, lanova posade, tereta i brodskih isprava. Na velikim brodovima Zapovjednicima pomau asnici palube i stroja. Prekooceanski brodovi obino imaju Prvog, Drugog i Treeg asnika palube te Upravitelja , Drugog , Drugog asnika i Treeg asnika stroja. Oni se smjenjuju u upravljanju i za Zapovjednika duni su nadgledati ukupno funcioniranje broda. Slubom palube upravlja Prvi asnik, a ostali lanovi te slube su Drugi i Trei asnik palube, Kadet, Voa palube, Kormilari, i Mornari. Slubom stroja upravlja Upravitelj stroja, a ostali lanovi su Drugi i Trei asnik stroja, Asistent, Elektriar, Mehaniar, Voa stroja, Motorist, i ista. U opoj slubi obino je Kuhar i Konobar. O ukrcaju i iskrcaju lanova posade odluuje Brodar. U posebnim uvijetima to moe uiniti i Zapovjednik, npr. Kada je neki lan posade obolio ili izvrio neko kazneno djelo. Svaki lan posade dobiva nalog za ukrcaj ili iskrcaj. Svaki Zapovjednik mora se upoznati sa brodom kada preuzima zapovjednitvo. Ova dunost je propisana u ISM kodeksu[footnoteRef:1], a takoer u svim SMS[footnoteRef:2] dokumentima tvrtke. Svaka tvrtka u svom SMS-u je ugradila odgovarajue naine za sveukupno upoznavanje sa brodom kroz dokumente u popularne check liste. Tri osnovna koraka za za upoznavanje sa brodom su: [1: ISM International Safety Management kodeks koji propisuje zakone vezane za sigurnost plovidbe i broda] [2: SMS Safety Management System svaka tvrtka ga propisuje za sebe, pridravanjem tih pravila postaje se cijenjen u tvrtki]

Znati svoje dunosti

Znati brod

Znati upute tvrtke

Zapovjednik mora biti potpuno upoznat sa SMS-on tvrtke, SMS-om za dotini brod i Ship Security Planom.[footnoteRef:3] Vrlo je vano da i drugi lanovi posde budu upoznati sa navedenim propisima, ukoliko ih se ne pridravaju Zapovjednik bi ih trebao upozoriti, u nekim sluajevima moe zatraiti i iskrcaj odreene osobe. [3: Ship Security Plan plan koji odreuje radnje kod npr. Napada pirata]

3. Poslovi na brodu koji se obavljaju prilikom navigacije i stajanja broda u luci

Vrijeme navigacije najvie se koristi za obavljanje redovitih tjednih i mjesenih pregleda opreme na brodu. Za svaki taj pregled postoje odreena pravila jer sva oprema nije jednako konstruirana i ne treba svemu pruiti istu panju. Najvie panje danas se daje pregledu i kontroli sigurnosne opreme kao to su: aparati za gaenje poara, protupoarna crijeva, protupoarna odijela, CO2 instalacije, radio oprema itd. Uglavnom je Prvi asnik palube najodgovorniji za sigurnosnu opremu, ali kako on upravlja i slubom palube teko moe stii sve, pa je tako odreeno da je njego asistent Trei asnik palube i njemu se daje sva sigurnosna oprema na pregled. Trei asnik palube bi se trebao drati rasporeda oko pregleda, svaki pregled upisati u brodski dnevnik, u svoj osobni file i u check liste koje su odreene od tvrtke. Neke preglede zbog konstrukcije ne obavlja Trei asnik palube, ali je duan upozoriti i podsjetiti osobe koje su dune obaviti provjeru pa bi tako CO2 instalaciju trebao pregledati Elektrar i jedan od Strojara, a radio opremu Drugi asnik palube. Ukoliko neto od opreme nije u funkcionalnom stanju ili je oteeno duni smo to prijaviti Prvom asniku palube, a onda on to dalje daje na uvid Zapovjedniku koji je duan obavijestiti tvrtku o teti i ako je potrebno da tvrtka dostavi rezervne dijelove to je prije mogue. Funkcionalnost sigurnosne opreme nije bitna samo pomorcima kako bi se osjeali sigurni na brodu, bitna je i tvrtki jer u svakoj luci moe doi PSC inspektor[footnoteRef:4] u pregled i moe zaustaviti sve radnje sa teretom dok se problem ne otkloni. Kontrole se obino obavljaju godinje, meutim u SAD-u e njihov Coastguard obaviti kontrolu svakih 6 mjeseci. Ako nema velikih problema brod e nastaviti sa radnjom ukrcaja i iskrcaja, ali e po zavretku pregleda dobiti list na kojem kojem piu svi problemi i rok od 3 dana da se oni otklone. Taj papir e se poslati i osobi u tvrtki zaduenoj za PSC kontrole i ta osoba e izdati FLEET ALERT[footnoteRef:5]. PSC inspektor e doi nakon 3 dana i izdat certifikat da je brod pregledan i da je siguran za plovidbu. Radi svih tih pregleda nuno je za vrijeme navigacije puno panje posvetiti sigurnosti na brodu i pregledu sve opreme. Vrlo je vano da su svi asnici dobro istrenirani i upoznati sa radom sigurnosne opreme, jer i ako sva oprema radi, PSC inspektor moe postavljat jednostavna pitanja na koja trebamo znati odgovor . to isto moe ui u zapisnik i radi toga brod moe biti zadran i zaustavljene sve operacije s teretom. Obavezno je odravanje sastanaka jednom ili dvaput mjeseno za vrijeme navigacije kako bi se ljudi to bolje upoznali sa svojim poslom i kako bi ih se upozorilo na njihove propuste. [4: PSC Port State Control inspektor- osoba zaduena od luke i drave za obavljanje pregleda] [5: FLEET ALERT- Upozorenje svim brodovima u floti o propustima koje je nala PSC kontrola]

Sigurnosna oprema nije jedino to je bitno odravati, bitan je cijeli brod. Za to se brine posada broda. Svako jutro Prvi asnik palube ima sastanak sa Voom palube i da mu zadatke koji se moraju obaviti za taj dan. Pa su tako uobiajeni poslovi: montaa, demontaa, ienej, bojanje, zamjena istroenih dijelova i sl. U stroju, Upravitelj stroja ima sastanak svako jutro sa svojim asnicima, a i Voom stroja oko poslova koji se moraju obaviti. esti poslovi u stroju su ienje tankova, motora, zamjena istrenih dijelova, varenje, i sl. O svim poslovima mora biti obavjeten Zapovjednik i tvrtka. Sve se zapisuje i slika, da postoje dokazi za tvrtku i PSC da se na brodu sve redovito odrava. Svi asnici za vrijeme navigacije obino imaju svoje strae od 8 sati dnevno i 2 sata rada na palubi. Posada obino radi tokom dana, jedino Kormilari nekad dre strau sa deurnim asnikom ukoliko ima puno prometa ili je loa vidljivost. U stroju svi najee rade tokom dana, jedino je preko noi deuran jedan od Strojara u sluaju ukljuenja alarma. U tom sluaju deurni Strojar e ujutro dobiti malo vie vremena za spavanje.

Za vrijeme boravka u luci esto se svi ti poslovi zanemare jer jednostavno nema dovoljno vremena za to obavljat. U stroju koriste boravak u luci kako bi otklonili sve probleme na motorima dok ne rade, jer za vrijeme navigacije je teko raditi bilo to oko motora.

Sluba palube boravak u luci najvie koristi za kontrolu ukrcaja i iskrcaja tereta, a ponekad ako je mogue boja se vanjska struktura broda. Boravak u luci najtee pada asnicima palube, pa tako Prvi asnik palube obavezno radi 12 sati bez prestanka, dok se Drugi i Trei asnik izmjenjuju svatko po 6 sati. Po zakonu koji propisuje MLC[footnoteRef:6] konvencija maksimalno se radi 14 sati u jednom danu, s tim da odmor mora biti minimalno 6 sati bez prekida. Po dokumentima koji se prijavljuju u tvrtku i koji se dre na brodu, uvijek je sve regularno, no esto puta to nije tako. Npr., zna se dogoditi da ukrcaj ili iskrcaj tereta traje manje od 24 sata, pa je Prvi asnik palube duan ostati budan zbog ukrcaja ili iskrcaja balasta kako se ne bi natetilo stabilnosti broda. Radi sigurnosti broda i sigurnosti posla bolje je ipak sate prijavljivat po pravilima jer time zatiujete svoje radno mjesto. Nekada je jednostavno nemogue da ne doe do krenja zakona, pa se onda u opaske upie zato se taj dan radilo due od doputenog, jer iako mi prikazujemo sve kao regularno prilikom PSC kontrole, inspektor moe zatraiti brodski dnevnik kako bi se usporedilo stvarno stanje i ono to mi prikazujemo. Ako uoi razliku, brod moe odmah zaustaviti sve operacije sa teretom, a tvrtka odnosno brod moe dobiti i novanu kaznu. Danas se u svim dravama svijeta sve vie pregledavaju radni sati, kako bi se to vie zatitilo pomorce. [6: MARITIME LABOUR CONVENTION - Konvencija o radu pomoraca, koja obuhvaa sve aspekte ivota i rada pomoraca]

Tokom operacija ukrcaja ili iskrcaja asnik u strai duan je redovito pregledavati teret i sigurnost broda. Pod teret se misli da ukoliko je osjetljiv na kiu da se odmah poduzmu radnje kako bi se sprijeila oteenja na teretu. Najprije se zatvaraju brodska skladita i sve se upisuje u brodski dnevnik. Poslije kie skladita se otvaraju i normalno se nastavlja sa operacijama s teretom. Pod sigurnost broda najvie se misli na nagib. U nekim lukama krcatelju je vano to prije ukrcati teret i pri tome ne vodei brigu brodu. Moe doi do opasnog nagiba pa i do prevrtanja broda. Deurni asnik obavezan je upozoriti krcatelja da ukrcava teret na drugu stranu broda kako bi se brod opet izravnao, a kada krcatelj nee izvriti tu radnju, potrebno je zaustaviti ukrcaj i obavjestiti sve nadlene osobe o problemu. Obavezno je i pratiti da ne doe do nekih oteenja na brodu, a ako doe potrebno je sve prijaviti Prvom asniku palube, sve slikati i napisat protestno pismo, u kojem se trai da luka popravi tetu ili nadomijesti dio ako on vie nije upotrebljiv. Kada sve operacije sa teretom zavre i ako je sve u redu, brod bi tada trebao dobiti potvrdu daa moe napustiti luku i krenuti na sljedee odredite.

4. Meuljudski odnosi posade broda

Kada se uspostave dobri meuljudski odnosi, uz potovanje pravila tvrtke i svakog Zapovjednika za sebe, i kad je posada dobro istrenirana, te svatko zna svoj posao, onda brod prestaje biti hrpa starog eljeza i dobiva duu. Na takav brod se moe raunati u svakom trenutku, bilo u svakodnevnom poslu ili izvanrednim okolnostima. Za neke pomorce radit na brodu je obian posao, a za druge je brod neto to ih ispunjava. O tome puno ovisi kakvi e bit odnosi posade. Onaj kome je to posao kao i svaki drugi, njemu je u interesu obavit svoje dunosti i nije mu bitno pomo pomo drugoj osobi, dok osoba koja na to gleda da mu puno znai biti pomorac, obavit e svoj posao i jo e pogledati da li nekome treba pomo, i da li svi drugi rade.

Odnosi na brodu ovise i o nacionalnosti odnosno vjeri lanova posade. Na veini brodova ljudima to nije bitno, ali ima brodova gdje im to predstavlja bitnu stavku. Pa tako ako nikad niste plovili sa Filipincima, uti ete mnoge prie kako su lijeni, kako nita ne rade, a ako rade ne rade kvalitetno. Iz vlastitog iskustva mogu rei da su oni nacionalnost kao i svaka druga, svaki ovjek je drugaiji , netko radi vie, a netko manje. Usporeujui Filipince sa nekim drugim nacijama sa kojima sam do sada plovio, npr. Hrvatima, Ukrajincima, Nizozemcima, Crnogorcima, Francuzima itd., uoio sam da Filipinci puno obraaju pozornost na sigurnost. Neki e rei i misliti da je to zbog panike, ali moje miljenje je da je to jer su tako trenirani od samoga poetka.

Dobre odnose na brodu bi trebala uspostavit posada izmeu sebe, ali Zapovjednik i Prvi asnik palube imaju veliku ulogu u tome. Svaki problem koji uoe trebali bi spomenut na sljedeem mjesenom sastanku sa cjelom posadom, kako bi se o problemu razgovaralo i pokualo ga otklonit. Ako je problem prevelik i lanovi posade se ne mogusloit u nekim stvarima , sve zadatke u budunosti bi im trebalo dati da rade odvojeno, i onda ih polako spajati. Tu je najee problem sa znanjem, jer uvijek netko misli da zna vie od onog ko je na poziciji iznad njega. Nadmetanjem znanjem u jednoj pomorskoj organizacijinee tetiti dobrim meuljudskim odnosima ako je usredotoeno na doprinos u vlastitome i zajednikom poslu. Rije je o produktivnim odnosima, a to je jedina valjana definicija dobrih meuljudskih odnosa.

Slika br. 1 (MV HANZE GRONINGEN 18/11/2014, Illychevsk, Ukrajina)

5. Uigranost posade kao tima

Nadovezujui se na prethodnu temu jasno je da meuljudski odnosi uvelike utjeu na uigranost posade. U svemu tome osjeaji i tople rijei su nebitni jer su uglavnom maska iza koje se kriju osobni stavovi. S druge strane povremeno izreena gruba rije nee nakoditi odnosu koji daje rezultate za sve zainteresirane strane. Sama usredotoenost na davanje doprinosa u zajednikom poslu postavlja etiri osnovna zahtjeva za to bolju uigranost posade:

Komunikacija

Timski rad

Osobni razvoj

Razvoj drugoga

to boljim razvojem ta etiri zahtjeva, uigranost je bolja, kvalitetnije se radi i atmosfera na brodu je openito odlina. Naalost i ako su takav odnos razvije. Samo jedan krivi korak moe baciti u vodu sa trud.

Komunikacija je u sreditu pozirnosti tijekom proteklih dvadeset i vie godina. U poslovanju svih vanijih institucija, a meu njima i pomorskih organizacija i brodova, ljudi se mnogo bave komunikacijama. Dananji rezultati su uglavnom loi, ali ipak neto bolji od prije dvadesetak godina.

Timovi su relativno manje skupine ljudi, razliitih osobnosti i profila, koji su se u odreenim okolnostima nale na istome mjestu i imaju zajedniki cilj, a on je da u timu svi zajedniki odluuju. Unutar tima svi su pritom ravnopravni, i temelj je timskog rada snana i otvorena komunikacija i potpuna samostalnost svakog lana. Osnovno obiljeje u grupnom odluivanju je da odluke donose dvije ili vie osoba, dakle manja ili vea skupina. lanove tima povezuju zajedniki interesi, pa ovisno o znanjima i sposobnostima lanova, timske odluke mogu biti bre ili sporije. Najbolji rezultati se postiu ako su znanja lanova komplementarna. Slini po karakteru, lanovi olakavaju suradnju i donose odluke relativno brzo. Razliiti karakteri, stvaraju vei broj alternativa za rjeavanje problema, pa mogu donijeti i bolje odluke. Samorazvoj svakoga pojedinca uvelike ovisi o pozornosti koju posveuje davanju doprinosa. ovjeka kojega se pita o doprinosu koji moe dati u postizanju rezultata svoje organizacije, u osnovi se pita koja vrsta samorazvoja mu je potrebna, koju vrstu znanja i kvalifikacija treba stei da bi dao potreban doprino, koje snage treba postaviti u pogon i koje standarde treba postaviti.

O samorazvoju se openito jako malo zna. Ljudi se razvijaju u skladu sa zahtjevima koje sebi postavljaju, prema onome to smatraju da je postignue i dostignue. Ako sebi postavljaju male zahtjeve zaostat e u razvoju. Ako si postavljaju visoke ciljeve, razvit e se u svojoj domeni posla koji obavljaju. Razvoj kolega ovisi najvie o tome koliko je druga osoba voljna doprinjeti vlastitom razvoju. Kao to je ve navedeno, ovjek koji je sebi postavio male zahtjeve zaostat e u razvoju, ali uz snaan utjecaj tima, moe se napunit samopouzdanjem da pokua vie. Time e bit zadovoljan i on i cijeli tim, jer e dobit ovjeka vie na kojeg se moe potpuno raunat. Ako ovjek sebi postavi visoke ciljeve, ne znai da e ih uvijek i ispunit, jer koliko god se trudio, nekada nema dovoljno znanja za daljnji razvoj. Tu bi trebali reagiraz iskusni lanovi i pomo drugoj osobi u razvoju, ali ipak pustit da to vie samostalno radi, jer se na taj nain najbolje ui.

Ako se etiri zahtjeva potuju doprinosi su vei, meutim moe doi i do nesuglasica lanova. Tu najvaniju ulogu igra pritisak kolega. Kad jedan lan tima iznosi drugaije miljenje o problemu ili propituje racionalnost odluke tima, ostali se poinju udruivat i pod pritiskom navode lana na suglasnost sa ostalima, npr. Ako misli da nemamo pravo, uvijek moe napustiti ovaj tim. Na kraju kada tim pone savreno funkcionirati, javlja se samozadovoljstvo. Nakon nekoliko uspjeha, tim ljudi ukljuenih u rad poinje vjerovati da je svaka odluka koju predlae ispravna, jednostavno zato to nema suprotnih stajalita iz bilo kojeg relevantnog izvora. lanovi tima moraju raunati na druge i znati da oni ne rade jedni za druge, nego rade zajedno.

Slika br.2 (MV HANZE GRONINGEN, 09/12/2014, Sfax, Tunis.)

6. Prehrana i smjetaj na brodu

Prehrana na brodu i problemi koji su s njom vezani ine znaajan dio povijesti pomorske medicine. Gotovo svaka tvrtka e na brod dostaviti svu hranu koja se zatrai, meutim ako glavni kuhar nije kvalitetan ni prehrana nee biti dobra. S druge strane se stvara problem ako je posada broda razliite nacionalnosti ili vjere, onda glavni kuhar mora spremati vie jela za svaki obrok, jer judi islamske vjeroispovjesti ne ele jesti svinjsko meso, a neki hinduisti su vegetarijanci. Teko je svaki dan svakome udovoljit, ali da bi sve strane bile zadovoljene svi e se potruditi da prehrana. Pa sam tako doivio na jednom brodu di je jedan lan posade bio hinduistike vjeroispovjesti i svaki dan si je sam pripremao ruak i veeru. S druge strane velika je razlika izmeu ljudi koji su odrasli u gradovima i na selu. Kad tu uzmemo usporedbu Filipinaca sa Europljanima, doemo do zakljuka da veliki postotak Europljana ne moe jesti hranu koju oni mogu svaki dan. Europljani vole raznovrsnu hranu, a Filipinac e biti zadovoljan ako mu svaki dan pripremi ribu i riu. Radi toga je najbolje kada bi kuhar bio to kvalitetniji. U tri godine koliko plovim, imao sam dobrih, odlinih i jako loih kuhara. Mislim da nitko ne bi volio dobit na tanjur neoienu ribu ili meso koje nije kvalitetno spremljeno, nedovoljno je peeno, na taj nain lako je i obolit. Zato treba paziti i ta se jede te kako je pripremljeno. Ako gledamo sveukupno prehrana je dobra, ali ako su vremenski uvijeti loi, a putovanja duga, pripremanje hrane moe biti ne mogue. Onda se posada mora prisliti jesti samo hladna ne kuhana jela. Dostava hrane na brod moe predstavljati isto veliki problem, ako se dostavlja za vrijeme jako toplih dana. Hrana se lako moe pokvariti i postati opasna za jelo. Dodatni faktori koji utjeu na probleme prehrane su naalost pretjerana upotreba alkohola, kave i cigareta. Za prehranu na brodu postoji i pravilnik, neki od zakona su:

Pomorac ima pravo na prehranu koja mora biti dostatna i dobre kakvoe

Hrana mora u pravilu biti pripremljena i konzumirana na brodu, ivene namirnice moraju biti dobre kakvoe. Za pripremu hrane brodar je duan zaposliti odgovarajue osoblje.

Brodar je duan opskrbiti kuhinju sa svom odgovarajuom opremom koja je potrebna za rad u kuhinji.

Hrana na brodu je obino rasporeena u 3 obroka: doruak, ruak i veera. Meutim moe se jesti u bilo kojem dijelu dana ako smo gladni. Izmeu obroka postoji i takozvani coffe time kad ljudi obino predahnu od posla na 30 minuta i popiju kavu li pojedu neki kola ovisno o tome to kuhar pripremi.

Smjetaj pomoraca treba openito udovoljavati mjerilima koja su sadrana u zahtjevima meunarodnih konvencija i hrvatskih propisa u svezi sa smjetajem posade. Na novijim brodovima svaki lan posade ima svoju kabinu sa svojim toaletom i tu kabinom. Danas to nije problem jer je broj lanova posade na svim brodovima smanjen zbog utede novca.

U prolosti je na brodu bilo i do 30 lanova posade, ljudi su dijelili kabine i toalete. Kabine moraju biti odgovarajue veliine i standarda, svi koji borave na brodu moraju biti opskrbljeni sa madracem, najmanje jednim jastukom, tri pokrivaa, dvije plahte, jednom jastunicom, i dva runika. Plahte, jastunice i runici moraju se mijenjati barem jednom tjedno. Na brodovima koji nemaju mogunost smjetaja Brodar je duan osigurati kvalitetan smjetaj na kopnu. Za vrijeme boravka na brodu pomorci su duni uvati opremu. Prvi anik palube je duan mjeseno obaviti pregled kabina i zapisati urednost odnosno funkcionalnost svake kabine. Po zavretku ugovora svaki lan posade je duan vratiti svu opremu koju je dobio na koritenje.

7. Slobodno vrijeme na brodu

Pomorci obino slobodno vrijeme na brodu provode spavajui. Ali kada bi svi samo spavali u slobodno vrijeme, ve spomenuti meuljudski odnosi i timski rad se nikad ne bi razvili. Stoga svi pokuavaju dnevno barem sat ili dva odvojiti na druenje sa ostalim lanovima posade. Mlaa posada obino provodi zajedniko vrijeme igrajui igre na raunalu ili rekreacijom u brodskim teretanama. Starija posada zajedno popije kavu i razgovaraju openito o ivotu kod kue i planovima za budunost. Ponekad se pridrue mlaoj posadi u teretani. Hijerarhijske odnose i provoenje slobodnog vremena istraeno je u proljee 1992. Na pitanja su odgovarali 38 lanova tri broda tadanjeg Croatia linea. Tadanji rezultati su pokazali snanu prisutnost hijerarhije i nesadrno provoenje slobodnog vremena. Usporeujui nain provoenja slobodnog vremena za vrijeme navigacije i broda u luci ve je spomenuto da se uglavnom spava i eka na preuzimanje sljedee dunosti, a jako malo se ita, ui ili kvalitetno zabavlja. Kada bi se slobodno vrijeme sadrajnije i kvalitetnije provodilo bilo bi manje trzavica i sitnih svaa, manje bi se patilo za obitelji ili opijalo po dolasku u luku. Cilj sportske rekreacije je da se omogui optimalne uvijete i mogunosti suvremenom ovjeku da kroz raznovrsne sportsko rekreacijske aktivnosti:

Zadovoljava svoju potrebu za kretanjem i igrom

Sadrajnije, korisnije i kreativnije provodi slobodno vrijeme

uva i unapreuje zdravlje

Odrava ivotni i radni optimizam

Kao znaajan sadraj slobodnog vremena sportska rekreacija podrazumijeva biti aktivan u vjebanju, a nikako biti pasivan ili promatra dok drugi vjebaju. Za nae drutvo je izuzetno znaajna i prihvatljiva humanistika funkcija rekreacije koja ima za cilj radnom ovjeku tijekom procesa rada pruiti zadovoljenje objektivnih potreba ovog podruja. Na temelju toga je i izvedena opa definicija rekeacije: To je slobodno izabrana, individualna, ili organizirana drutvena djelatnost, koja sredstvima fizikog vjebanja i rekreaktivnim aktivnostima omoguuje ljudima aktivan odmor i zdravu zabavu i razonodu , koja im pomae da odre dobro zdravlje, te radnu kondiciju.

Slika br.3 (MV HANZE GOSLAR 28/06/2014, Esquivel, Jamajka.)

8. Slobodno vrijeme kod kue

U prolosti su pomorci tokom svojeg boravka kod kue provodili vrijeme sa obitelji, odlazei na godinje odmore van drave, druei se sa prijateljima itd. Prolost i sadanjost vie nije mogue usporediti jer pomorci danas kad dou kui iako bi trebali biti na odmoru nisu. Meunarodni zakoni su se promijenili i pootrili i stoga danas se odmor provodi na fakultetu ili nekom drugom uilitu kako bi nadogradili svoje znanje. S razlogom sa rije nadogradili stavio pod navodnike, jer pitajui bilo kojeg pomorca dal mu stvarno svi dananji teajevi donose vee znanje rei e Vam da nije tako. Teajevi su izmiljeni samo kako bi se pomorcima izvuklo vie novaca iz depa, kao da nije dovoljno sto se plaa npr. zdravstveno osiguranje za vrijeme boravka na brodu. Istina, plaanjem toga kada smo kui imamo besplatno zdravstveno osiguranje. Ali nikako nema smisla da ja koji provedem osam mjeseci godinje na moru moram plaati za svih osam da bi bio zdravstveno osiguran etiri mjeseca, jer za vrijeme boravka na brodu osiguran sam od strane tvrtke.

Kada se sve zbroji i oduzme, koliko slobodnog vremena imam kod kue ili na brodu, dolazim nekako do zakljuka da vie slobodnog vremena imam kada sam na brodu, ako ne brojimo vikende. Kod kue me uvijek ekaju teajevi za odsluat, fakultet, tako da mi jako malo vremena ostaje za prijatelje, obitelj ili neke godinje odmore. Godinji odmori danas nisu mogui kao prije, jer i dananje plae nisu kao to su nekad bile. Veina ljudi e rei ti si siguran, posao ima, dobru plau ima ali u stvarnosti nije tako.

U tri godine koliko plovim jo si nisam uspio osigurati pravi godinji odmor. Ako imam novaca, nemam vrmena, a kad imam vremena, vie nemam novaca, jer je ve sve otilo na teajeve i slino. Jo sada po novom zakonu ak e se i osnovni certifikati kao to je temeljna sigurnost na brodu morati sluati iznova bez obzira na iskustvo pomorca. Zapovjednici koji plove i po 30 godina, osnovne stvari e morati sluati ponovno i plaati to isto. Sve su to veliki trokovi na koje nitko ne rauna. Sve ukupno slobodnog vremena kui puno nema, a ako se nae, vrijeme uglavnom provedem odlaskom u kino s prijateljima ili provedem dan za raunalom. Jer dok sam ja slobodan, veina mojih prijatelja su redovni stuenti i dane provode na fakultetu. Za pomorce slobodno vrijeme kod kue poinje funkcionirati onog dana kad se odlue umiroviti.

9. Koje su prednosti, a koji nedostatci bavljenja pomorstvom?

ivot pomoraca se naziva i kruhom sa sedam kora to oznaava teak ivot. Najee pomorci postaju osobe koje su imale djetinjstvo u siromatvu i nadaju se kako e im to zanimanje osigurati koliko toliko stabilnu budunost, jer zarada je ipak vea na moru. esto i djeca pomoraca idu tim stopama kao njihov otac i u odnosu na sve druge kojima nitko u obitelji nije bio pomorac imaju dvije prednosti, a to su da bar znaju to ih eka u ivotu i lake e ih zaposlit. Pomorci su mjesecima odvojeni od svojih obitelji, njihova djeca odrastaju bez oeva i esto se dogaa da dijete ni nema dobar odnos sa ocem. Otac pomorac je samo povremeno prisutan, ne gleda svoje dijete kako raste, niti kako radi prve korake, niti kada polaze u vrti, u kolu, nisu prisutni kada njihovo dijete prvi put zaljubi i kada prvi put zaplau zbog nesretnih ljubavi. Koliko god je takav nain ivljenja teak za obitelji pomoraca, tako je i pomorcima, nije lako biti danima odvojen od civilizacije, okruen sa dvadesetak istih ljudi. Svaki dan je ponedjeljak, ista rutina i iekivanje dana kada e svojim kuama i obiteljima.

Da bi netko uope mogao ploviti kao profesionalni pomorac, najprije mora zavriti kolu. Nekada je bila dovoljna i srednja kola da se doe do onoga to bi svaki pomorac htio, da postane Zapovjednik, a danas za to nije dovoljan ni fakultet. Po zakonu sa zavrenim fakultetom i raznim strunim ispitima dobije se maste licence, meutim da bi se dolo do toga prvi problem je nai posao. Ako nemate nekoga da vas negdje ubaci i povue neku vezu, teko se zaposliti i sa doktoratom i svim moguim certifikatima. Zato ako se posao nae samostalno i ako ste zadovoljni treba se drati jedne tvrtke. Tako ete postati cijenjeni, plaa e vam rasti, a vi ete biti zadovoljni.

Mogunost samog zaposlenja danas je ve ugroena za veinu Europljana, jer se sadanjom kvalitetom teko moe konkurirati onim pomorcima koji dolaze iz drave gdje je ivotni standard znatno nii. Bitka za poslove sa neasnikim kadrom je ve izgubljena protiv jeftinije radne snage koja dolazi iz Azije. Meutim asniki kadar i dalje dre Europljani zbog kvalitete pomoraca. Ako zapovjednik dolazi iz drave sa niim standardom ne znai da je i njegovo znanje manje, ali dosadanja istraivanja su pokazla da je u veini sluajeva tako.

Kao prednosti pomorskog ivota bi ponajvie naveo plau, koja sveukupno kada se doe do vieg ina moe biti osiguran dobar i stabilan ivot za mene, buduu suprugu i djecu. Druge prednosti koje nisu toliko vane su da se upozna svijet, upoznaju se druge nacionalnosti, vjere, civilizacije i rade se usporedbe sa naim narodom. Sve skupa na neki nain svi smo na neki nain slini, a opet raliiti. Ne kae se bez razloga Sto ljudi, sto udi.

Kroz ivot sam se susreo sa prosjenim do vrhunskih Zapovjednika i asnika, ali ispodprosjenih. Bio sam na brodu gdje su svi Hrvati, gdje su, bili svi Filipinci, i gdje je bila posada mjeanih nacionalnosti. I najbolje mi je bilo kada smo bili mjeani. Zato je to tako ne mogu objasnit, sa tim pitanjem bi se trebali pozabavit neki analitiari. Najbolji Zapovjednik do sada mi je bio sa Filipina, a najbolji Prvi asnik Hrvat, s kojim sam trenutno na brodu.

10. Zakljuak

Kroz povijest pokazalo se kako je ivot pomoraca po nekim stvarima bolji, a po nekim loiji od ljudi koji se ne bave tim poslom. Pomorstvom se moe napraviti kvalitetna karijera i zaraditi puno novaca. Novci su samo komad papira bez kojeg se u dananjem svijetu ivjet ne moe i koliko god mnogi radili za novac ima pomoraca kojima je takav nain ivota predstavlja zadovoljstvo. Zvuat e udno ali od malih nogu sam sanjao postati jednog dana Zapovjednik i po meni je to neto to ljude najvie vue u tu karijeru. Dugo godina je potrebno rtvovat se da bi se dolo do te zadnje stepenice koja prua veu zaradu i krae ugovore to znai i due slobodno vrijeme sa obitelji. Pone kao Kadet palube i kako godine prolaze, tvoj in i odgovornosti rastu. Na najvioj stepenici ima najvie odgovornosti ali ako si kroz karijeru naio se nosit sa pritiskom moe i sa tim inom. Bez obzira na koliinu posla ljudima kao Zapovjednik mora pruiti dovoljno slobodnog vremena, mora dobit njihovo povjerenje, i stvorit u njima osjeaj da mogu doi kod tebe sa bilo kojim problemom. Najviim inom na brodu si i predsjednik, i doktor, i psihijatar. Time stvara dobru atmosferu na brodu, svatko e zatrait savjet i svi e biti zadovoljni. Dunost ti je i redovito odravat sastanke sa posadom, ukazat im na njihove prednosti i nedostatke. Moraju znati da imaju vrstu ruku u koju se mogu pouzdat u bilo kojim situacijama. Stvarati takvu atmosferu na brodu je dug proces, ali ako se ostaje na istoj tvrtki dugo godina pone se susretati sa istim ljudima, pone stvarati dobar tim i bez obzira na razliitost nacionalnosti mora kao Zapovjednik kontrolirat meuljudske odnose. U sluaju da se netko od lanova posade ne uklapa u tim treba postupat racionalno. Napravit sve da se toj osobi osigura ostanak na brodu, a ako se ta osoba ne uklapa ni nakon nekoliko mjeseci treba zatrait iskrcaj te iste osobe, jer takva osoba moe nakodit cijelom povjerenju koje ima kod posade. Ne smijemo se u ovome zavaravatti i misliti da se na brodu stvaraju prijateljstva, treba uvijek odravat sigurnu distancu od ljudi i nikad im dopustit da znaju sve o tebi. to te bolje znaju lake te mogu iskoristit zbog dobrote. Na mnoge stvari kao Zapovjednik se moe utjecat osim na prehranu. Tu je najzasluniji brodar da osigura kvalitetnu prehranu i kvalitetno osoblje. Meutim esto se dogaa da je hrana na brodu po elji Zapovjednika to nije dobro za nikoga jer ne jedu sve kulture istu hranu. Svoje slobodno vrijeme moemo po elji provodit sa ostalom posadom, kartajui, vjebajui ili itajui knjige. Ima mnogo pomoraca koji se po zavretku dunosti samo pokupe u kabine spavat i nikad se ne dre zajedno. Tu je opet dunost Zapovjednika da osigura zajednika druenja uz film i igre. Za vrijeme blagdana je dobro da osigura nekakvu proslavu uz kontrolu da se troi previe alkohola. Slobodnosg vremena kod kue ba i nema kako je i spomenuto ve u radu. Najvie slobodnog vremena kod kue ima Zapovjednik, ali uzalud je to kada je najbitinije godine svoje djece ili svoga braka proveo na moru. Na kraju ostavljam svima slobodan izbor eli li graditi ovakvu karijeru ili nekakvu drugu. Meutim jako je teko bilo kakvu gradit osim ove, u kojoj i dalje bez obzira na krizu svake godine fali kadra. Prednost e vam cijeli ivot biti novci i to to ete imati siguran krov nad glavom, i siguran kruh u ustima, ali velik nedostatak to to postoji velika mogunost da neete biti sretni jer neete stvoriti obitelj kakvu bi svatko volio imat.

11. Literatura

1. IMO Standard Marine Communication Phrases London 2002

2. How to prevent losses on board ship SKULD

3. Bridge team management (second edition) practical guide by Captain

A.J. Swift FNI including a new section on Electronic Navigation by Captain T.J.

Bailey FNI, The Nautical Institute 2004.

4. Effective Mooring 3rd Edition Seamanship International Ltd, Scotland, UK, 2010.

5. The human element a guide to human behaviour in the shipping industry, Publishing

Group Ltd, Scotland, UK, 2010

12. Prilozi

Popis priloga:

1. Kopija pomorske knjiice

19