Maturalni rad iz vjeronauka

LJUBAV I ZALJUBLJENOST

SADRAJ

Uvod..3to je ljubav?...................................................................................................................................4to je zaljubljenost?.........................................................................................................................5Razlika izmeu ljubavi I zaljubljenosti......6Od ljubavi do zaljubljenosti........7Ljubav u religiji I u filozofiji......8Shvaanje ljubavi .9- u pubertetu

- u zrelosti

Vrste ljubavi .10Ljubav u 21. stoljeu...12Zakljuak..13Literatura.14UVODLjubav i zaljubljenost dva pojma koja veliki broj ljudi izjednaava, mada su to posve razliita, rekli bismo i suprotstavljena osjeanja. Objasnit u koje su to razlike izmeu ljubavi i zaljubljenosti i kako se od zaljubljenosti dolazi do ljubavi. Pokuat u dati odgovore o pravoj ljubavi, na emu se ona zasniva, i ima li vijek trajanja. Upoznat emo ideal romantine ljubavi te podijeliti ljubav na nekoliko kategorija.Vidjet emo shvaanje ljubavi u religiji i u filozofiji; znaenje ljubavi u pubertetu i u zrelosti te kakva je ljubav u vezama, a kakva u braku. Na samom kraju neto u rei o opstanku ljubavi u 21. stoljeu; sve veoj tjelesnoj udnji te zato se sve manji broj mladih odluuje na sklapanje braka.

to je ljubav?Pojam ljubavi u starom grkom/latinskom se moe nai u vise izraza :

eros oznaava tjelesnu udnju, osvajanje, posjedovanje drugoga radi uitka;

filia je izraz za duboko afektivnu vezu, njenost i prijateljstvo; agape je briga za istinsko dobro drugoga, nain kranskog ophoenja;

caritas je razumijevanje, milosre i solidarnost

Ljubav sama po sebi ne postoji; postoji ivo bie koje voli i koje moe osjetiti da je voljeno. Ako zatvorimo oi i zamislimo npr. au, vidjet emo u glavi vrlo jasno sliku ae. Ali ako pokuamo zamisliti ljubav, vidjet emo neto apstraktno ili osobu koju volimo; slika nee biti jasna. Ali ljubav je vrlo stvarna, iako nije materijalna kao aa. Ve samim time to moete voljeti ili biti voljeni, dakle osjetiti ljubav, to dokazuje da ljubav jest stvarna. Ako ljubav moemo autentino doivjeti i srcem i umom, onda ona uope nije apstraktna.Ljubav je mogunost i sposobnost ovjeka da ostvari zajednitvo s drugom osobom. To je sposobnost ovjeka da nadie samog sebe i svoj egoizam, te da se otvori drugoj osobi. Ljubav je u biti darivanje sebe i zato uvijek rtva. Da bismo mogli stvarno ljubiti trebamo se odrei mnogih stvari a ponajprije sebe samoga i davati se velikoduno, ljubei do kraja.Prije svega ljubav ne treba biti prislila, nego slobodan izbor. Ona je temeljna potreba svakog ovjeka. Ona ima svoju povijest, raste i razvija se. Ljubav nema granica i uvijek smo gladni prave ljubavi. Za ljubav je uvijek potrebno dvoje, zato se trebamo okrenuti prema drugima. Ako ovjek uloi svoj ivot u neto veliko, ako ima cilj za koji se nesebino rtvuje, on se tada rodio za ljubav.Bog je izvor ljubavi. Toliko nas ljubi da nas je osposobio da i mi moemo ljubiti. Svatko bi trebao pronai svoj vlastiti put ljubavi u branom i obiteljskom ivotu, u ivotu posveenom Bogu te u predanju ljudima u svakodnevnom ivotu. Ljubljeni ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je roen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav (1 Iv 4 7-8).

to je zaljubljenost?Zaljubiti se znai raati se za ljubav. Zaljubljenost je zaee ljubavi. No put do roenja ponekad je vrlo dug i esto jako sloen. Ljubav se moe i ne mora dogoditi. Je li onda bolje ne zaljubljivati se? to uiniti da zaljubljenost bude poetak jedne divne ljubavi?Lijepo je biti zaljubljen, ali to ne moe biti trajno stanje. Ljubav ostaje, a ne zaljubljenost. Bog nam je dao osjeaje zaljubljenosti da nas pokrenu prema nekoj osobi. Vrlo snana privlanost budi u nama elju da budemo stalno zajedno. Lijepo nam je i ugodno.Nosi nas bujica emocija i budi u nama dotad nesluenu energiju. Zaljubljenost je kao kapital koji mudar ovjek unosi u ljubav, ali njime moe i poigrati ljubav. Osjeaji zaljubljenosti nisu ono najdublje u ovjeku. Oni mogu i prevariti, mogu nas zaslijepiti jer su negdje na povrini naeg bia.Kod zaljubljenosti vidimo drugoga i doivljavamo kroz prizmu snanih osjeaja tako da je taj drugi previe idealiziran, u njemu vidimo idealnu osobu kakvu u stvari elimo vidjeti. Nesposobni smo vidjeti realno, posebno ne vidimo negativnosti i mane, ako ih i vidimo, opravdavamoZaljubljivanje je prirodan razvojni proces kojim osoba integrie i neutralie predstavu o idealnom partneru i postie psihiku zrelost. Upravo kroz cikluse zaljubljivanja i odljubljivanja, osoba postepeno postaje sposobna da sagleda realnosti osoba koje bira za partnere. Zaljubljivanje je karakteristika puberteta i adolescencije, sve do postizanja psihike zrelosti.

Ako osjea da ti srce bre kuca kad susretne neku osobu, to nije ljubav, to je osjeajnost.

Ako te je osoba osvojila svojim armom

i ako se, oaran, prepusti,

to nije ljubav, to je slabost.

Ako se uzbuen, divi njezinoj ljepoti i promatra je uivajui,

Ako smatra da ona ima duha i trai uitak u razgovoru s njom,

to nije ljubav, to je divljenje.M. Quoist

Razlika izmeu ljubavi i zaljubljenostiVeina ljudi ne vidi razliku izmeu zaljubljenosti i ljubavi. Pored toga, zaljubljenost doivljavaju snanije, pa misle i da je jaa od ljubavi, odnosno da je zaljubljenost prva faza ljubavi. Po meni su ljubav i zaljubljenost itekako odvojene.U zaljubljenosti idealiziramo voljenu osobu. Prihvaamo je zbog njenih osobina: stasa, glasa, inteligencije i sl. Ljubav je ipak neto drugo: to je prihvaanje osobe zbog nje same, a ne zbog njezinih osobina. Glavna je razlika to se ljubav zasniva na poznavanju realnosti druge osobe, a zaljubljenost na iskrivljenju stvarnosti zbog nesvjesne projekcije. U stanju zaljubljenosti, u partneru ili osobi koja je predmet naih simpatija, vidimo samo ono to bismo eljeli vidjeti i na nju projiciramo osobine i karakteristike koje bismo eljeli da na partner posjeduje. U biti, stvarnost moe biti posve drugaija. Ljubav je zasnovana na emocionalnom vezivanju za drugu osobu i zbog toga je relativno trajan i konstantan odnos. Zaljubljenost je zasnovana na stvarnom ili oekivanom uitku, tako da je potencijalno nestabilan odnos. Ljubav je normalno stanje, jer je normalno da svaki ovjek voli i bude voljen tako da omoguuje istovremenu usmjerenost na druge aspekte ivota. Zaljubljenost je izuzetno, vanredno i ekstremno stanje koje se odlikuje preokupiranou drugom osobom, fiksiranou za nju i nezainteresovanou za druge aspekte ivota.LJUBAVZALJUBLJENOST

trajna, stalna, vjernajavlja se iznenada, kratko traje

zahtijeva trud i naporne poznaje trud, napor i zadatke

nije samo stvar osjeaja, ve i izbora, opredjeljenja za drugu osobu, odlukebudi snane osjeaje

osobu doivljava i prihvaa u cijelostiidealizira osobu, ne uoava mane

gleda i duhovne kvaliteteu sreditu je tjelesna pojava

otvara se drugimaiskljuuje druge

oslobaaeli posjedovati drugu osobu

Od zaljubljenosti do ljubaviVrlo je vano da ovjek shvati da ljubav nije samo zaljubljenost, samo prolazan osjeaj. Ljubav je zbilja koju uimo. Kao to se onaj tko eli postati dobar nogometa, umjetnik ili glazbenik, trudi vjebanjem to i biti, na isti nain ui se i voljeti. Ljubav trai zauzetost itave osobe.

Zaljubljenost se treba polako pretoiti u ljubav. A ljubav nastaje onda kada drugoga elimo realno upoznati bez obzira hoe li to sruiti nau idealiziranu sliku o njemu, i kada taj drugi dopusti da ga u dubini i punini upoznamo te ga prihvatimo kao osobu vrijednu u sebi, a za nas znaajnu. Zato se ljubav raa polako kroz upoznavanje, otkrivanje i odgovorno prihvaanje drugoga sa eljom i voljom da taj drugi uz mene raste, dozrijeva do punine i savrenosti, a da ne bude iskoritavan. Volim jabuku pojedem je, volim sladoled poliem ga, volim osobu na usluzi sam joj, rtvujem se da postane i ostane cjelovita osoba. U ljubavi drugog volimo jednostavno radi njega samoga, potujemo ga, divimo mu se i zato smo sposobni za njegov rast i boljitak rtvovati sve, pa i vlastiti ivot. Prave ljubavi nema bez rtve i odricanja, i ona je sposobna izdrati sve potekoe i zaprjeke, pa postoji izreka da je jaa od smrti. Idealan primjer je majina ljubav prema vlastitom djetetu, a jo idealnija Kristova ljubav prema ovjeku potvrena na kriu. U svakoj pravoj ljubavi, pa i onoj izmeu mladia i djevojke, moraju se ocrtavati i barem jasno nazrijevati crte majine i Kristove portvovne ljubavi.Ljubav trai unutarnju slobodu. Ako su zaljubljeni zarobljeni udnjom ljubav se nema gdje nastaniti u njihovom srcu. Tko eli ii putem ljubavi, mora biti spreman na rtvu, na izgradnju vlastita karaktera. Mora se odricati svojih prohtjeva kako bi se ljubav mogla roditi.

Ljubav u religiji

Mnogo se govori o ljubavi i to nije samo karakteristika sadanjeg vremena. Od iskona postoji u ovjeku udnja za ljubavlju, i ako svaka osoba doivljava tu enju za ljubavlju na drukiji nain. Zato je to tako? Duboko u svakom ivom biu je Stvoritelj ugradio tu enju i istinitu potrebu za ljubavlju. Ako bismo pitali pojedinu osobu, to podrazumijeva pod tim pojmom ljubavi, dobili bismo razliite odgovore i u konanici bismo shavtili da je teko dati pravu definiciju.ovjek je trostruko bie. Njega ine tijelo, dua i duh. Tijelo je vanjski, vidljivi dio ovjeka. Dua izraava duevni dio ovjekova ivota, dok je duh dio ovjeka s kojim se ovjek kao Boje stvorenje povezuje s Bogom i pripada Bogu. Ako je ovjek Boje dijete, koje je vjerom prihvatilo Boga i ako je na novo roen Bojim Duhom, u taj dio ovjeka u njegov duh u tom trenutku ulazi i nastanjuje se Bog Sveti Duh. Tada Sveti Duh, u tom najdubljem dijelu ovjeka, koji je svjestan Boga, zauzima svoje mjesto i unosi Boje karakteristike u ovjeka. Pri tom Bog ispunjava i najveu potrebu ovjeka, a to je ljubav. Zato? Zato to je Bog sam po Sebi Ljubav. Kada se ljubav objanjava na taj nain, onda ljubav, jednostavno, ne moemo definirati, jer Boga ne moemo definirati drukije nego nam se objavio: Ja sam onaj koji Jesam ili Bog je ljubav. Svako drugo objanjenje ili definiranje upuuje nas na opisno izraavanje njegovih karakteristika.U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao Sina svoga kao rtvu pomirnicu za nae grijehe. Ljubljeni, ako je Bog nas tako ljubio, i mi moramo ljubiti jedan drugoga. Boga nikad nitko nije gledao; ako ljubimo jedan drugoga, Bog ostaje u nama, i njegova je ljubav u nama savrena. Po tome upoznajemo da ostajemo u njemu i on u nama to nam je dao od svoga Duha. Mi smo gledali i svjedoimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta. Tko priznaje da je Isus Sin Boji, Bog ostaje u njemu i on u Bogu. A mi smo upoznali ljubav koju Bog ima u nama, i vjerovali u nju. Bog je ljubav: tko ostaje u ljubavi , ostaje u Bogu i Bog u njemu. U ovome je njegova ljubav u odnosu na nas dosegla vrhunac da smo ve sad sigurni u pogledu Sudnjega dana, jer kakav je on, takvi smo i mi u ovome svijetu. U ljubavi nema straha; naprotiv, savrena ljubav iskljuuje strah, jer strah pretpostavlja kaznu. A tko se boji nije savren u ljubavi. to se nas tie, mi ljubimo, jer je on nas ljubio prije. Ako netko tvrdi: Ljubim Boga, a mrzi svoga brata, laac je, jer tko ne ljubi svoga brata koga vidi, ne moe ljubiti Boga koga ne vidi. Ovu zapovijed imamo od njega: tko ljubi Boga, neka ljubi i svoga brata. (I.Iv.4:9-21).Ljubav u filozofiji

Pierea Teilharda de Chardina mogli bismo nazvati i filozofom ljubavi. Za njega je ljubav univerzalna, strahovita i tajnovita, prvotna i opa psihika i kozmika snaga. Mnogi se pretvaraju da za nju ne znaju, a ona je kradom posvuda prisutna (u znanosti, poslovima, na skupovima). Oovjeena razlikuje se od svake druge vrste ljubavi.

Prema tom zaljubljeniku u ljubav, ako ovjek ne prepozna pravu narav, pravi predmet svoje ljubavi, zapada u neizljeiv i dubok nered. Ljubav je univerzalni, dinamiki i sintetiki oblik duhovne energije u koju se transformiraju i sublimiraju sve druge energije. Potrebno je amoriziranje svakog djelovanja.Ljubav je meusobno privlaenje i pribliavanje pojedinaca. Nalazi se izvan svih racionalnih sistematizacija ljudskih energija, plodonosni je stvaralaki nagon koji transformiranjem, koritenjem i oslobaanjem razvija ovjeka.

Nema totalne ljubavi izvan ouvane personalnosti. Ljubav konano naputa podruje utopije da bi se pojavila kao neto mogue, ali i neto nuno. Ljubav obuhvaa i povezuje bia njihovom sutinom, okuplja ih i dovrava kao bia. Ona je mona sila prema ujedinjavanju.

Zajednitvo ubija ljubav ako apsorbira osobnost. Kolektiv je sutinski negacija ljubavi, nemogue je sebe dati anonimnom broju. Uvjetna se ljubav depersonalizira, a bezuvjetna personalizira. Podruje ljubavi praktiki je ostalo bezlino i neistraeno: terra ignota uvstvenih snaga i ljubavi. Paradoksalno je da je ljubav dosada ostavljena izvan svake racionalne sistematizacije ljudske energije.

Ljubav je uzburkana i mutna snaga koja skriva zalihe strahovitog stvaralakog poriva tako da ovjek nee biti ovjek sve dok ne uspije ne samo da je ukroti nego i preobrazi, iskoristi, oslobodi. Pobjeda nad itavim svemirom nije nita u usporedbi s cjelovitim ovladavanjem miljenjem i ljudskom ljubavlju.

Ljubav u svom potpunom oovjeenom obliku tei ispunjavanju mnogo ire uloge nego to je jednostavan poziv na razmnoavanje. Oduhovljena ljubav prodire u nepoznato. Ona usklauje pojedinca s ljudskom zajednicom: uva i cjelinu i sastavne dijelove. Ne treba nam sila iznad nas, ve ljubav meu nama. Ljubav nam omoguuje postati i ostati osoba. Pozivu: Ljubite se da biste bili savreni, treba dodati: Ljubite se ili ete propasti.

Ljubav ima sposobnost da sjedinjuje bez ugroavanja osobnosti i individualnosti onih koji se vole. Usklauje sveukupne ljudske energije sveobuhvatnom ljubavlju. Nadam se da mi Teilhard de Chardin ne bi zamjerio na mom prepjevu njegove ode toj najvanijoj vrlini ljudskoga ponaanja!Ljubav u pubertetu

Jedno od najturbulentnijih razdoblja ivota upravo je razdoblje puberteta. Pubertet predstavlja prijelaz od djeteta do odrasle dobi, zapoinje pojavom prvih sekundarnih spolnih obiljeja, a zavrava spolnom zrelou. Razdoblje od nastupa spolne zrelosti do zavretka rasta i razvoja naziva se adolescencija. Iz same definicije jasno je da pubertet obuhvaa mnotvo promjena. Fizioloke promjene u pubertetu dogaaju uglavnom prema pravilnom redoslijedu kao posljedica intenzivnih hormonskih promjena.Kad se tinejder prvi puta zaljubi, navru mu osjeaji kakve jo nije iskusio. Zapljusne ih bujica intenzivnih osjeaja koji su as u usponu, a as u padu. Veinom ih ovi osjeaju zabavljaju, te ih intenzivno istrauju, a posebno ih zanima svijet prvog mladia/djevojke. Zaljubljivanje u pubertetu je mnogo intenzivnije nego u odrasloj dobi. Ali te rane veze obino brzo i sagore. Jedno istraivanje je pokazalo da u dobi od 15 godina veze traju u prosjeku samo tri do etiri mjeseca.Djevojku/mladia u kojeg se zaljubila(o) doivljava kao projekciju svih elja, a ne kao zasebnu osobu. Stoga se tinejderi esto, u potrazi za idealnom ljubavi, zaljubljuju u nemogue partnere pjevae ili glumce. Potpuno su predani tim svojim prvim ljubavnim izabranicima i doivljavaju ih kao idole, proganjajui ih telefonskim pozivima, zaljubljenim pogledima, sve nastojei im se pribliiti. Nerijetko jako pate, no to im pomae da bolje upoznaju sebe i da se pripreme za pravu vezu. Znanstvenici su otkrili putanje koje su aktivne u mozgu kad se tinejderi zaljube. Zaljubljivanje ima slian utjecaj na mozak kao i koritenje kokaina. Donosi toliko zadovoljstvo da je gotovo poput ovisnosti.

Ljubav u zrelosti

Da li je ljubav u zrelim godinama zaista zrelija i iskusnija i ta utjee na to? - Ljubav je u zrelim godinama zrelija ako je osoba postigla zrelost, zato to ljubav ne postoji izvan pojedinca. To nam govori da je mogue napuniti 35 ili 40 godina, a ipak ostati nezrela linost. Dakle, pojam zrelost se ne vezuje samo za godine, ve prije svega za psiholoke procese. Neke od vanih osobina koje jednu osobu ine zrelom ili odraslom jesu nezavisnost, pre svega emocionalna, vei nivo samosvjesnosti i samopouzdanje. Nezavisni ljudi imaju veu svjesnost o tome da su sami odgovorni za svoje emocije, tako da rijetko kada krive partnera za to kako se oni osjeaju. Ukratko, svjesni su da njihova srea zavisi samo od njih, a ne od njihovog partnera. Zbog ove svjesnosti ne ulaze u psiholoke igre, to svakako jednu vezu ini zrelom. Takoe, zreli ljudi imaju visok nivo samopouzdanja, to znai da su prihvatili sebe u cjelini. Dakle, ukoliko je osoba postigla psiholoku zrelost onda je i njena partnerska ljubav zrelija, a ukoliko to nije postigla onda joj same godine nee pomoi da postigne zrelu vezu. Zrela ljubav poiva na autonomiji svakog pojedinca. Na primjer, zrela ljubav je satkana od dvije osobe koje hodaju na etiri noge, imaju etiri ruke i dve glave. To su dva pojedinca koja imaju vlastite elje, interese, sposobnosti za rad i stvaralatvo itd. Iako su samostalni, odluili su ivjeti zajedno zato to imaju slian vrijednosni sustav, tako da se nekada njihove elje i interesovanja poklapaju, ali i zato to oseaju seksualnu privlanost koja ih dodatno spaja. Za razliku od ovako opisane zrele ljubavi, koja ne postoji izvan zrelih pojedinaca, mladalaka ili nezrela ljubav esto je zavisnika, zato to je odlika nezrele linosti emocionalna zavisnost. Zavisniku, nezrelu ljubav, moemo slikovito da predstavimo kao dvoje pojedinaca koji hodaju na dijve noge, imaju dvije ruke i misle jednom glavom.

Ukoliko smo postigli zrelost, onda emo sigurno biti popustljiviji, zato to se ne rukovodimo vie zabludom da emo nekoga promijeniti, ve smo dovoljno tolerantni da moemo prihvatiti i pretrpjeti neto to nam se ne dopada kod partnera. Ukoliko zreo ovjek procjeni da mu je neto neprihvatljivo, on e prije odustati od odnosa nego to e ui u misiju mijenjanja drugoga.

Zreli pojedinci imaju formiran identitet, znaju ta ele i ne oekuju od partnera da im itaju misli ve znaju jasno rei ta oekuje i ele. Mogu da toleriu frustraciju, jasno im je kakve sposobnosti posjeduju, tako da su sposobni za rad i stvaralatvo. Kada se takva dva zrela pojedinca sretnu, oni potuju jedan drugoga, svjesni su da uspijeh i zrelost koji je drugi postigao nije njihova zasluga, tako da nema emocionalnih ucjena tipa da nije bilo mene..., a ono to ih posebno spaja, pored slinog pogleda na svijet, je i seksualna privlanost. Jer, seksualni ivot je mnogo zreliji u tom periodu ivota nego u mladosti, iako se esto misli suprotno.

Vrste ljubavi 1. LJUBAV AKO

To je prva vrsta ljubavi koju veina ljudi jedino i poznaje. To je ljubav koju dajemo ili primamo uz odreene uvjete. Da biste je zadobili morate neto uiniti, kao npr.: ako kao ljubavnik ispuni moja oekivanja, ja u te tada voljeti; ili ako utai moju udnju, ako poe sa mnom u krevet, ako se bude oblaila ili ponaala kako ja elim, tada u te voljeti, ako ne prekine s ovom osobom, ja u te ostaviti, itd.Vidimo da je to ljubav koja je puna uvjeta. Zato se i zove uvjetovana ljubav. No, prava ljubav nije takva. Ova ljubav ostaje na najnioj razini tjelesnoj. Zato je nesigurna. Dokle god se zadovoljavaju uvjeti, sve je u redu. No, pojavi li se npr. odbijanje seksualnih odnosa, ili pobaaja, ili da uini neto to od tebe trai druga strana (glede drutva, posla, oblaenja, stava prema roditeljima), poinju problemi, svae, a ljubav se topi.2. LJUBAV ZBOG

Ova je ljubav proizvod odreenih okolnosti ili vrijednosti u ivotu voljene osobe. Ljubav zbog esto zvui ovako: Volim te zbog toga to si lijepa. Volim te zbog toga to si bogat. Volim te zbog toga to mi prua sigurnost. Volim te zbog toga to si drukiji od drugih, to si poznat, slavan itd. Npr. moda poznajete djevojku koja voli nekog momka zbog toga to je sjajan sporta. Jednostavno ne moe zamisliti sebe s nekim tko ne bi bio broj jedan. Nije vano o kojem se momku radi, glavno da je sporta. U biti, ona nije zaljubljena u njega, nego u njegov poloaj u drutvu i u njegovu popularnost. Sigurno, ta ljubav je bolja od ljubim te ako, ali ni ova ljubav nije siguran temelj veze ili braka.Npr., razmotrimo problem konkurencije. to se dogaa kad se pojavi netko s vie kvalitete zbog kojih ste voljeni? Pretpostavimo da ste ena i da je vaa ljepota jedan od temelja ljubavi vaeg supruga prema vama. to se dogaa kada se pojavi ljepa od vas? Ili, ako se ljubav vae djevojke ili ene temelji na vaim primanjima ili na stvarima i iskustvima koja joj zahvaljujui njima moete pruiti, to se dogaa ako izgubite posao, postanete nesposobni za rad ili iz bilo kojeg razloga ne moete zaraditi plau na koju ste navikli? Ili se pojavi netko s vie novaca nego to ga imate vi? Hoe li vas konkurencija unititi? Hoe li to ugroziti vau ljubav? Ako je odgovor potvrdan, tada je vaa ljubav ljubav zbog.Postoji i drugi problem. A to je da preslabo poznajemo drugu osobu onakvu, kakva je ona duboko u sebi. Mnogi skrivaju svoj pravi ja duboko u sebe. Na vani se pokazuju kao dobri i sretni, a u dubini svoje due su duboko nezadovoljni. Samo to ne ele pokazati, da se drugi ne bi razoarao. Moda imaju nekih problema koje nose sa sobom (problem s ljutnjom, este depresije, problem s alkoholom ili drugo), ali to ne ele da se sazna, da ga druga strana ne bi odbacila. No, te se stvari ne mogu vjeito skrivati. Jednom moraju doi na vidjelo. Ne moe se vjeno glumiti da si dobro, ako zna da neto nije u redu. to e se tada dogoditi kada se otkrije pravo stanje stvari? Najee velike svae i povrede. Pogledaj: postoji li neto u tvom ivotu to sada ne moe podijeliti sa svojim partnerom zbog straha da ti zamjeri i da te odbaci? Ako je tako, izmeu vas se nije razvilo pravo povjerenje i takva se veza nee moi odrati na dulje staze! Ako nije razvijeno stopostotno povjerenje izmeu vas na toj psihikoj i duhovnoj razini, imat ete smetnje i kod predanja u intimnoj vezi. Bilo kakva nesigurnost u vaoj vezi i ljubavi, i najmanji strah, prvo mjesto gdje e se ispoljiti je: ispod pokrivaa. Jer tu ste potpuno, cjelovito otvoreni drugoj osobi i zato najvie ranjivi. I ako nisi potpuno prihvaen, taj te odnos moe psihiki jako raniti.Evo primjer jedne ene koja je bila izuzetno lijepa. Bila je zaruena i trebala se udati. Ali tada je doivjela automobilsku nesreu i jedna strana lica joj je bila jako nagrena. Plastinom kirurgijom joj se izgled popravio, ali Strah joj se uvukao u misli: hoe li je njezin dragi jo uvijek voljeti? Moda e je ostaviti? I ubrzo poslije, veza je pukla! Zato to se temeljila na pogrenoj ljubavi: ljubim te zbog.3. BEZUVJETNA LJUBAV: LJUBIM TE I TOKA!

Ova je ljubav drukija od prethodna dvije. To je ljubav kojom roditelji ljube svoje malo dijete kojega dre u naruju: gledaju ga, dive mu se i vole ga. Jo dok dijete nije niim zasluilo njihovu ljubav, oni su spremni za njega toliko toga rtvovati: ustajati se nou, hraniti ga, previti, promijeniti pelene. I nita im nije teko. To je ljubav koja se ne moe i ne mora niim zasluiti. To je, napokon, ljubav kojom Bog nas ljubi: jo dok smo bili grenici, tj. Boji neprijatelji, Isus je za nas bezbonike umro.Ova ljubav kae: volim te usprkos tomu kakav si moda duboko u sebi. Volim te bez obzira na to to se moe promijeniti u svezi s tobom. Ne moe uiniti nita a da te ne volim. Volim te i toka! Ovdje treba naglasiti da to nije slijepa ljubav. Ona zna mnoge stvari o drugoj osobi, i ono dobro i loe, pozitivne i negativne strane, i prihvaa tu osobu onakvu kakva jest. Ona ju ne pokuava nasilno promijeniti, nego ju prihvaa i ljubi. Takvu ljubav moe iskusiti jedino osoba koja je duhovno izgraena. Takva je osoba uvijek spremna da daje, a da nita ne trai zauzvrat. Glavna znaajka ove ljubavi jest: davanje. Dok druge dvije ne mogu ekati da ponu primati, ova ne moe ekati da pone davati i to davati samu sebe.Ta ljubav je sva u darivanju. Usmjerena je na drugoga. Neprestano misli: kako drugoga mogu uiniti sretnim? To je Boja ljubav u ovjeku: agape ljubav. Zato je tako duboka i draesna, i prelijeva se na itav ovjekov ivot.Jedna je zarunica, svom buduem muu ovako napisala: Znam da si me prihvatio takvu kakva jesam i na tome ti hvala. Hvala ti to se ne moram pretvarati pred tobom da jesam neto to nisam, nego me ti ovakvu voli kakva jesam. To u meni potie elju da budem jo bolja za tebe, da te usreim. To je elja moga srca.U ovim je rijeima opisan stav ove ljubavi ljubim te i toka. To je stav koji te oslobaa svakog pritiska i straha: ja ne moram biti dobar da bih nekoga zadovoljio. Ja jednostavno elim biti dobar da usreim voljenu osobu. To je moj izbor.To ne znai da neki puta nee meu osobama doi do trzavica, nesporazuma i svaa. Ali ova Boja ljubav u tebi e biti temelj i garancija da ete, uz Boju pomo, bre izii iz svake krize. Tamo gdje bi u ostale dvije ljubavi veza ili brak pukli, ovdje e po oprotenju Boja ljubav obnoviti ljubav izmeu mladia i djevojke, izmeu mua i ene. A intimni odnos, koji je po Stvoriteljevoj zamisli dozvoljen samo u braku, bit e samo odraz te vrhunske duhovne ljubavi.Zato je ta ljubav tako rijetka? Jer je u oporbi s ljudskim ponosom. Zahtijeva disciplinu i samosvladavanje. Zahtijeva da naim osjeajima i tjelesnim nagonima damo na znanje da oni slue nama, a ne mi njima.Tajna voljenja jest u ovoj treoj ljubavi, agape ljubavi, ljubim te i toka. Izvor te ljubavi jest Bog sam. Zato je vano da oba partnera tu ljubav trae u jedinom izvoru prave ljubavi, koja se daje sve do smrti, u Bogu.Ljubav nekad i danasIz nekog udnog razloga, moda onoga da uvijek mislimo da je upravo ovo vrijeme donijelo napredak svih napredaka, vrlo esto javlja se ona misao - da je sada sve bolje nego prije. Da, bolja je i bra komunikacija meu ljudima, lake se pere odjea, bre se dolazi sa jednog mjesta na drugo, gotovo brzinom svjetlosti informacije s jednog kraja svijeta prelaze na drugi. No, je li ba sve doivjelo revolucionarni pomak?Ljubav je posebna "kategorija". Danas je ona neto kao "moderna". To bi znailo slobodna, ona koja ne obavezuje. A posebno da je osloboena svake rtve. Jer, emu rtva kad sloboda dozvoljava da jednostavno "dignemo sidro" i "otplovimo" na neka mjesta gdje je upravo med i mlijeko i nita drugo. U estim razgovorima koje vodimo, dotaknemo se teme braka nekad i danas. I iz nekog razloga ponekad se ondanji brak poinje smatrati manje "ljubavnim". Jer, to se kao moralo, bio je red, sredina ga je nametnula. On je inae sam po sebi bio "pakao" i da je ena bila moderna i da je ivjela kao danas - otila bi. Ba ne volim takve generalizirane prie u kojima se neto to je bila vrijednost sputa na nivo neeg gotovo "nametnutog". Ne ide mi u glavu da je tako teko shvatiti da su se ljudi voljeli i nekad. Jednako kao i danas. I da nisu jedini Julija i Romeo bili oni ije ljubavi su vrijedne spomena. Bila su, istina, neka druga vremena po pitanju planiranja obitelji, ivota, vremena, odmora, ali u sutini postojala je jednaka ljubav izmeu mukarca i ene. Nije bilo lako, ali i danas je teko ... ako se dozvoli da i teki trenuci budu dio ivota, tj. ako se od njih ne pobjegne.

No, dananje vrijeme je valjda neko drugo. Ljudi su postali tako nespremni na rtvu. Ne mislim tu na trpljenje neijeg mahnitog, luakog ili agresivnog ponaanja (koje je ipak rijetkost), nego na obine, svakodnevne stvari. Jer, kao, zato da trpim neije ostavljanje arapa nasred poda kada mogu nai nekoga tko e zadovoljiti moju potrebu za sindromom "Monika Iz Prijatelja" slaganja stvari. Karikiram, ali ono to elim rei je da vjerujem da ljubav nije samo ono to proivljavamo u nekoliko dana, tjedana, mjeseci, nego je i neto to podrazumijeva poputanje, uvaavanje, kompromise.

Zato je postalo tako vano "biti slobodan da mogu otii bilo kad"? Meni to samo po sebi izgleda kao da unaprijed definiram da mi ono to imam danas nije ba "ono neto". I da u danas biti s nekime, ali sutra ve moda doe neto bolje. Ako je to upravo ljubav, onda je to neto u to ne bi trebalo unaprijed sumnjati. Ljubav su osjetili i nai bake i djedovi, i njihovi isto tako, i voljeli su se upravo onako kako se volimo i mi danas. Ono po emu se moda razlikujemo je vei strah od ljubavi. ini mi se da su se nekad ljudi bojali pokazati ljubav u drutvu iz objektivnih razloga tog vremena, danas se vie boje voljeti. Ali sama ljubav je bila ista nekad i danas. Kao i sve ostale temeljne vrijednosti koje ovjeka ine ovjekom, kroz sve vrijeme otkad i postoji.ZakljuakZaljubljenost nije isto to i ljubav. Ona moe prerasti u istinsku ljubav.

Ljubav je mogunost i sposobnost ovjeka da ostvari zajednitvo s drugom osobom. To je sposobnost ovjeka da nadie samog sebe i svoj egoizam, te da se otvori drugoj osobi. Ljubav je u biti darivanje sebe i zato uvijek rtva. Da bismo mogli stvarno ljubiti trebamo se odrei mnogih stvari a ponajprije sebe samoga i davati se velikoduno, ljubei do kraja. Dakle: zaljubljenost se treba polako pretoiti u pravu ljubav, ali i u svakoj ljubavi treba ostati malo ara i oaranja zaljubljenosti.Savrenu ljubav pokazao je Isus Krist svojom rtvom za nas - na kriu.Ljubav je velikoduna,

dobrostiva je ljubav,

ne zavidi,

ljubav se ne hvasta,

ne nadima se;

nije nepristojna,

ne trai svoje,

nije razdraljiva,

ne pamti zlo;

ne raduje se nepravdi,

a raduje se istini;

sve pokriva, sve vjeruje,

svemu se nada, sve podnosi.

Ljubav nikad ne prestaje.(1 Kor 13, 4-8)2