Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom

9
OBLAGANJE VANJSKIH ZIDOVA OPEKOM OPĆENITO O OPECI

description

arhitektonske konstrukcije

Transcript of Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom

Page 1: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom

OBLAGANJE VANJSKIH ZIDOVA OPEKOM

OPĆENITO O OPECIOpeka ili cigla je zidni građevinski materijal koji se dobiva oblikovanjem, sušenjem i pečenjem plastične smjese glinenom materijala, pijeska i vode. Opeka je najmasovniji proizvod keramičke industrije. Postoje 2 osnovna tipa peći za proizvodnju, odnosno pečenje opeke : 1. KRUŽNA PEĆ – kod ovog sustava opeka je statična, a vatra cirkulira po cijeloj elipsi peći. 2. TUNELSKA PEĆ – to je suvremena peć gdje je vatra statična a opeka prolazi kroz peć.

Page 2: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom

Opeke slagane po određenom pravilu i povezane u cjelinu sa nekim mortom tvore zid od opeke. Način slaganja opeka u zidu po određenim pravilima zove se vez opeke.

MO – marka opeke je čvrstoća opeke na pritisak. Svaki proizvođač opeke mora imati atest za proizvodnju opeke kojim se garantiraju svojstva opeke.

Vrste opeka su: -puna opeka

-šuplja opeka

-zidni blokovi

-specijalna opeka...

Puna opeka - dobiva se pečenjem, strojnim ili ručnim oblikovanjem gline. Fasadne pune opeke su elementi od pečene gline. Namijenjene su izradi vanjskih i unutrašnjih zidova.

Radijalne opeke su pune opeke ili opeke s vertikalnim rupama izrađene od pečene gline. Namijenjene su za izradu slobodno stojećih kružnih dimnjaka svih promjera i visina kao i bunkera, silosa i drugih objekata. Poroznost opeke postiže se dodavanjem lako sagorivih materijala (npr. drvenih strugotina) glinenoj masi u toku izrade opeke. Ova opeka ima veliki broj ravnomjerno raspoređenih pora i šupljina u svojoj masi koji joj daju osobine dobrog toplinskog i zvučnog izolatora.

Šuplje opeke i blokovi od gline elementi su od pečene gline s vertikalnim ili horizontalnim šupljinama. Namijenjene su za izradu vanjskih i unutrašnjih zidova.

Fasadna puna opeka od gline su elementi od pečene gline. Namijenjene su izradi vanjskih i unutrašnjih zidova koji se ne žbukaju. Uvjeti kvalitete: Mogu biti prirodne boje ili površinski obrađene (angobirane, reljefne itd.) Moraju biti oblika pravokutnika, dimenzija 250/120/65 mm, pravilnih oštrih rubova, ravnih strana, a mogu imati i zaobljene rubove. Moraju imati po dvije susjedne strane čisto izrađene. Površine mogu biti ravne ili izbrazdane. Oštećeni rubovi dozvoljeni su na tri mjestau dubini do 15mm, ali se ne smiju nalaziti na vidljivoj strani nakon ugradnje. Na vidljivim površinama ne smije biti oštećenja ili pukotina te one ne smiju biti iskrivljene. Upijanje vode mora iznositi najmanje 6%, a najviše 18%. Moraju biti otporne na mraz i niske temperature. Ne smiju sadržavati živo vapno koje bi štetno utjecalo na njihovu trajnost i estetski izgled.

Dekorativni kamen Stara Cigla-Opeka – kopija rađena od originalne stare slavonske pečene cigle. Na hrvatskom tržištu nema vjerodostojne kopije stare opeke (cigle). Dekorativni kamen Stara cigla-opeka radi se u više boja, a to su crvena, crveno-crna, žuta, žuto-crveno-crna, žuto crna i bijela. Izrađuju se i kutni elementi stare cigle, dimenzija

Page 3: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom

7x15x2cm. Ovaj dekorativni kamen (cigla) idealno se uklapa u kombinaciju sa starim hrastovim gredama i daskama. Dnevna proizvodnja dekorativnog kamena stara cigla je 25 m2, a kutnih elemenata 10 dužinskih metara. S obzirom na stalno povećanje broja kalupa, tako raste i mogućnost brže isporuke imitacije stare cigle (opeke). Cijena ovog dekorativnog kamena stare cigle (opeke) iznosi 120kn/m2.

Fasadna opeka, osim što zadovoljava estetske kriterije, otporna je i na atmosferske utjecaje, što ide u prilog njezinoj drugotrajnosti, a s obzirom na to, znatno se smanjuju troškovi održavanje objekata. Fasadne opečne obloge često su skuplje od uobičajenih fasadnih premaza, no u gradnji stambenih objekata mnogi posežu upravo za opekom zbog mogućnosti prilagodbe toga materijala suvremenim izvedbama regionalne arhitekture.

Uspjeli pokazatelj obzidavanja objekata fasadnom opekom jest arhitekturalna gradnja sjeverne Njemačkle, gdje se opečne obloge primjenjuju nekoliko stotina godina.

Obzidavanje vanjskih zidova opekom jednako se uspješno izvodi pri gradnji obiteljskih kuća kao i većih stambenih te industrijskih objekata. Fasadna opeka može se izravno postaviti na neizolirani zid, premba standardi suvremene gradnje prije fasadne izvedbe u pravilu nalažu toplinsku izolaciju zida. Najčešće primjenjivani toplinski izolatori još uvijek su polistirenske ploče i mineralna vuna. Razmak vanjske strane zida koji se oblaže opekom stvara zračni prostor koji se može prozračivati, ali i ne mora.

Tako razlikujemo tri osnovna tipa fasada: prozračna, nepozračna i kontaktna fasada. Vanjski zidovi postali su jedan od najvažnijih segmenata gradnje objekata jer njihovo izvođenje može prouzročiti čak do 40% gubitaka topline od ukupnog odljeva energije. Na mikroklimatske uvjete u unutrašnjim prostorima zgrade najviše utječu

Page 4: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom

vanjski dijelovi objekta. Pri pravilno izvedenoj izolaciji vanjska strana zida je zimi topla, a ljeti se ne pregrijava.

Dobru toplinsku zaštitu i zaštitu od prekomjernog vlaženja osigurava izolacija vanjske strane zida debljine 10 cm i nanošenje fasadne opeke s prozračnim slojem širine između 3 i 6 cm. Na taj se način smanjuje odljev topline i manje se energije ulaže u zagrijavanje prostora, a ujedno se sprječavaju velike promjene u temperaturi. Puna toplinska izolacija obodnih dijelova objekata, zidova, krovova i podova, jamči manju potrošnju energije za grijanje.

Nije na odmet podatak da je potrošnja energije u Hrvatskoj veća dva do tri puta nego u ostalim članicama EU, gdje ona iznosi manje od 100kWh po kvadratnom metru. Štoviše, od 1. srpnja 2006. godine na području Hrvatske obavezno se provodi Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama koji slijedi europske standarde izrade građevno-fizikalnih proračuna s područja toplinske zaštite, uštede energije te difuzije i kondenzacije vodene pare.

Izolacijski sloj

Obzidana opečna fasada zahtijeva unaprijed priremljene konstrukcije, a širina nosivoga elementa mora biti usklađena s debljinom izolacije, širinom zračnog prostora i debljinom fasadnog zida. Debljina zračnog prostora najčešće je 4 cm, a vanjski zid mora biti opremljen s otvorima za prozračivanje minimalne površine 10 cm2 na metar zida, što omogućuje prozračivanje po vertikali, a cirkulacija zraka mora biti nesmetana. Fasadni zid nanose se na nosivi zid pomoću posebnih nosača koji istodobno služe i za pričvršćivanje izolacijskog sloja. Nosači su ujedno i mjera razmaka između izolacijskog i obzidanog sloja kojim se postiže jednakomjerna širina zračnog prostora. Dužina nosača ovisna je o debljini izolacijskog sloja. Za opečne obloge preporučuje se dužina nosača od 7 cm.

Kod neprozračnih fasada vanjska obloga položena je odmah do izolacijskog materijala. Suvremene inačice neprozračnih fasada imaju jednake karakteristike kao i prozračne fasade, a razlika je u tome da kod neprozračnih fasada u toplinskoj izolaciji sudjeluje i obloga. Kod neprozračnih fasada posebno je važno odabrati vanjsku oblogu koja je vodootporna, ali istodobno propusna za paru kako kondenzirana vlaga ne bi zaostala u izolacijskom sloju. Suvremeni sustav obzidavanja prozračnom fasadom uključuje i toplinsku izolaciju s vanjske strane zida, nosivu podkontrukciju obloge i pločastu i staklenu oblogu sa zračnim slojem između izolacije i obloge.

Podtip prozračne fasade je viseća fasada čije su prednosti u većem sprječavanju prodiranja vlage, jednostavnijem smještanju toplinskih mostorva i boljoj zvučnoj izolaciji objekata.

Page 5: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom

Izvanredne karakteristike opeke kao zvučnog izolatora i zaštite od atmosferskih prilika povećavaju ukupnu vrijednosti toplinske izolacije zida za opečne obloge u svrhu arhitektonskih oblikovih elemenata najviše se primjenjuju cigle malih formata u različitim bojama i raličito obrađenih površina. Obična opeke za obzidavanje obično je hrapave površine i većih pora, a peče se na višim temperaturama. Ovisno o poroznosti, razlikujemo punu i šuplju fasadnu opeku. Osim pečene cigle za fasade se koriste i ciglene pločice debljine 25 mm koje se lijepe na podlogu i potom fugiraju. Vizualno stvaraju dojam opečne cigle.

Page 6: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom
Page 7: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom
Page 8: Oblaganje Vanjskih Zidova Opekom