Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

8
Obitelj u hrvatskom stambeno-pravnom sustavu Tanja Thmbri Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu Pregledni članak UDK 314.6:349.44 Primljeno: studeni 1994. I u hrvatskom stambeno-pravnom sustavu obitelj je, posebno obiteljsko domaćinstvo, pravno relevantna činjenica uz koju se vežu određeni pravni učinci odnosno određena subjektivna prava s obzirom na stan, njegovu upotrebu odnosno korištenje. Taprava nisu uvijek i nisu za sve članove obitelji jednaka nego ovise o pravnoj osnovi korištenja (upo- trebe) stana odnosno pravnog odnosa u kojem se stan koristi; vrsti stana, o vezi koja po- stoji između pojedinih članova obitelji, a i o nekim drugim okolnostima. Najveća prava, s time i najveću zaštitu u pravnom odnosu, koji se oblikuje u vezi sa stanom, važeći propisi priznaju i osiguravaju obitelji nositelja stanarskog prava (stanara), dok je obitelj vlasnika stana, najmoprimca i podstanara potpuno zapostavljena, gotovo zaboravljena. Njoj, naime, pozitivni propisi ne priznaju nikakva prava u vezi sa stanom kojim se koristi zajedno s vlasnikom odnosno najmoprimcem ipodstanarom. Da bi čla- novi obitelji najmoprimca ipodstanara imali pravo na kotištenje stana, ugovor o najmu odnosno podstanarskom odnosu mora biti zaključen i u njihovu korist: Autorica smatra da bi postojeće pravno stanje de lege ferenda trebalo mijenjati na način da se i članovima obitelji vlasnika najmoprimca i podstanara priznaju i određena prava u korištenju stana te da im se u izvršavanju tih prava osigura odgovarajuća zaštita. Načelo zabrane zloupotrebe subjektivnog prava ne bi, po njenom mišljenju, smjelo ostati jedino sredstvo zaštite. 1. Uvod Gotovo i nema propisa kojim se ureduju stambeni odnosi a u kojem se na ovaj ili onaj način ne spominje obitelj. A kad je postojanje obiteljskog odnosa pravnorelevantna činjenica i sa stajališta stambenog prava, tada za članove obitelji nastaju i odredena subjektivna prava koja onda to pravo i štiti. Koja će i kakva prava u stambenim odnosima pripadati pojedinom članu obitelji i hoće li mu uopće pripadati, ovisi o pravnoj osnovi korištenja stana odnosno o vrsti pravnog odnosa u kojem se koristi stan (stanarski, vlasnički i dr.), vrsti stana kojim se koristi (stan bez posebne namjene, službeni stan i dr.), a o stambenopravnom statusu (položaju) osobe čijoj obitelji pripada (vlasnik, stanar, sustanar, podstanar i dr.), o vezi (odno- su) koja postoji s tom osobom (bračni drug, član domaćinstva), o tome ulazi li u krug člano- va obiteljskog domaćinstva ili pripada krugu ostalih korisnika stana, i dr. U ovom članku, zbog ograničenosti prosto- ra koji nam je na raspolaganju, nećemo govori- ti o stambenopravnom položaju obitelji odno- sno njezinih članova u svim odnosima koji na- staju s obzirom na stan i njegovu upotrebu od- nosno korištenja, nego samo u vlasničkom sta- narskom, najamnom i podstanarskom odnosu kao najkarakterističnijim odnosima kojima se koristi stan. Bit će riječi i o pravima koja se po- jedinim članovima obitelji boraca i invalida od- nosno žrtava Domovinskog rata i braniteljima RH priznaju radi stjecanja stana u vlasništvo odnosno na korištenje (upotrebu). 2. Stambenopravni položaj obitelji vlasnika stana Propisi koji ureduju vlasničke odnose na stanu' nigdje ne spominju prava članova obi- telji vlasnika stana u pogledu korištenja stana u kojem stanuju zajedno s vlasnikom toga stana, iz čega se može zaključiti da im ne priznaju ni- I To su Zakon o vlasništvu na dijelovima zgrada (Narodne novine, br. 52(73),Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodile novine, br. 53191), a i neke odredbe Zakona o stambenim odnosima (Narodne novine, br. 51/85,42/86,22192,70193, 14194 • dolje: 290). , :.: 347

Transcript of Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Page 1: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Obitelj u hrvatskom stambeno-pravnomsustavu

Tanja ThmbriPravni fakultetSveučilište u Zagrebu

Pregledni članakUDK 314.6:349.44

Primljeno: studeni 1994.

I u hrvatskom stambeno-pravnom sustavu obitelj je, posebno obiteljsko domaćinstvo,pravno relevantna činjenica uz koju se vežu određeni pravni učinci odnosno određenasubjektivna prava s obzirom na stan, njegovu upotrebu odnosno korištenje. Taprava nisuuvijek inisu za sve članove obitelji jednaka nego ovise o pravnoj osnovi korištenja (upo-trebe) stana odnosno pravnog odnosa u kojem se stan koristi; vrsti stana, o vezi koja po-stoji između pojedinih članova obitelji, a io nekim drugim okolnostima.

Najveća prava, s time inajveću zaštitu u pravnom odnosu, koji se oblikuje u vezi sastanom, važeći propisi priznaju iosiguravaju obitelji nositelja stanarskog prava (stanara),dok je obitelj vlasnika stana, najmoprimca ipodstanara potpuno zapostavljena, gotovozaboravljena. Njoj, naime, pozitivni propisi ne priznaju nikakva prava u vezi sa stanomkojim se koristi zajedno s vlasnikom odnosno najmoprimcem ipodstanarom. Da bi čla-novi obitelji najmoprimca ipodstanara imali pravo na kotištenje stana, ugovor o najmuodnosno podstanarskom odnosu mora biti zaključen iu njihovu korist:

Autorica smatra da bi postojeće pravno stanje de lege ferenda trebalo mijenjati nanačin da se i članovima obitelji vlasnika najmoprimca ipodstanara priznaju i određenaprava u korištenju stana te da im se u izvršavanju tih prava osigura odgovarajuća zaštita.Načelo zabrane zloupotrebe subjektivnog prava ne bi, po njenom mišljenju, smjelo ostatijedino sredstvo zaštite.

1. Uvod

Gotovo i nema propisa kojim se uredujustambeni odnosi a u kojem se na ovaj ili onajnačin ne spominje obitelj. A kad je postojanjeobiteljskog odnosa pravnorelevantna činjenicai sa stajališta stambenog prava, tada za članoveobitelji nastaju i odredena subjektivna pravakoja onda to pravo i štiti. Koja će i kakva pravau stambenim odnosima pripadati pojedinomčlanu obitelji i hoće li mu uopće pripadati, ovisio pravnoj osnovi korištenja stana odnosno ovrsti pravnog odnosa u kojem se koristi stan(stanarski, vlasnički i dr.), vrsti stana kojim sekoristi (stan bez posebne namjene, službenistan i dr.), a o stambenopravnom statusu(položaju) osobe čijoj obitelji pripada (vlasnik,stanar, sustanar, podstanar i dr.), o vezi (odno-su) koja postoji s tom osobom (bračni drug,član domaćinstva), o tome ulazi li u krug člano-va obiteljskog domaćinstva ili pripada kruguostalih korisnika stana, i dr.

U ovom članku, zbog ograničenosti prosto-ra koji nam je na raspolaganju, nećemo govori-ti o stambenopravnom položaju obitelji odno-sno njezinih članova u svim odnosima koji na-staju s obzirom na stan i njegovu upotrebu od-nosno korištenja, nego samo u vlasničkom sta-narskom, najamnom i podstanarskom odnosukao najkarakterističnijim odnosima kojima sekoristi stan. Bit će riječi i o pravima koja se po-jedinim članovima obitelji boraca i invalida od-nosno žrtava Domovinskog rata i braniteljimaRH priznaju radi stjecanja stana u vlasništvoodnosno na korištenje (upotrebu).

2. Stambenopravni položaj obiteljivlasnika stana

Propisi koji ureduju vlasničke odnose nastanu' nigdje ne spominju prava članova obi-telji vlasnika stana u pogledu korištenja stana ukojem stanuju zajedno s vlasnikom toga stana,iz čega se može zaključiti da im ne priznaju ni-

ITo su Zakon o vlasništvu na dijelovima zgrada (Narodne novine, br. 52(73),Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima(Narodile novine, br. 53191), a i neke odredbe Zakona o stambenim odnosima (Narodne novine, br. 51/85,42/86,22192,70193,14194 • dolje: 290).

, :.:

347

Page 2: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Re,·: soc. polil., god. I, br. 4, str. 347-354, Zagreb 1994.

kakva prava. Prema tim propisima, naime, svaovlaštenja u tom odnosu vežu se uz vlasnikastana. O njegovoj volji ovisi tko će od članovanjegove obitelji s njim stanovati i dokle će sta-novati. To se odnosi i na njegovog bračnog dru-ga i roditelje i djecu te druge osobe koje je pozakonu dužan uzdržavati. Postojanje braka, ro-diteljskog ili nekog drugog odnosa koji pretpo-stavlja i zajednicu stanovanja s vlasnikom stanane sprečava, dakle, vlasnika da svakom korisni-ku stana otkaže daljnje korištenje stana, a dapri tome ne mora dokazivati ni poremećenostmeđusobnih odnosa, niti navoditi druge razlo-ge, a niti tim korisnicima osiguravati nužnismještaj.

Članovi obitelji suvlasnika stana u istom supoložaju, s tom razlikom što njihovo korištenjestanom ne ovisi samo o pravu vlasništva osobečijoj obitelji pripadaju i o volji te osobe da snjom stanuju, nego i o drugim suvlasnicimatoga stana. Naime, ako drugi suvlasnici (koji sene koriste stanom) zatraže useljenje u stan, ilipromjenu dotadašnjeg načina korištenja, ilirazvrgnuće suvlasničke zajednice prodajomtoga stana, suvlasnik koji je stanovao u tomstanu morat će iz njega iseliti zajedno s člano-vima svoje obitelji.

Povoljniji pravni položaj od izloženog imabračni drug u slučaju njihovog zajedničkog vla-sništva stana, kao dijela zajedničke imovine,jer tada i on ima ista ovlaštenja kao i njegovbračni drug. Ta ovlaštenja bračni drugoviizvršavaju zajedno ako se nisu drukčije dogo-vorili ili ako zakonom nije drukčije propisano.Takva situacija postoji sve dok jedan od njih nepodnese zahtjev da se zajedničko vlasništvopodijeli određivanjem njegovog udjela u zajed-ničkoj imovini odnosno sve do razvrgnuća za-jednice nakon čega jedan bračni drug možesteći i vlasništvo cijelog stana. U slučaju proda-je zajedničkog stana u. izvršnom postupkubračni drug ima pravo prvokupa-,

Thmbri, T.: Obitelj u hrvatskom stambenopravnom sustavu

3. Stambenopravni položaj obiteljinositelja stanarskog prava

Pri korištenju stana na kojem je stečenostanarsko pravo bračni drug i ostali članoviobitelji nositelja stanarskog prava (stanara)nisu u jednakom stambenopravnom položaju.Njihov položaj je različit i za vrijeme dok trajestanarsko pravo njegova nositelja i nakon štoono prestane. O tome detaljnije u. nastavkuizlaganja.

3.1. Stambenopravni položaj bračnogdruga

U važećem stambenopravnom sustavubračni su drugovi sunositelji stanarskog pravana stanu u kojem zajedno stanuju", a time i rav-nopravni nositelji prava i obveza što čini sa-držaj tog prava. Takavpoložaj imaju sve dok suu braku odnosno dok traje bračna zajednica idok se zajedno koriste stanom.

Ravnopravan položaj bračni drugovi imaju iprema trećim osobama, pa tako i prema osobiovlaštenoj na otkazivanje stanarskog prava", bezobzira o kojem se otkaznom razlogu radi. Jednakmaterijalnopravni položaj bračnih drugova sta-vIja ih u parnici (ako do nje dođe) u položajnužnih supamičara", Stoga oboje moraju bitiobuhvaćeni tužbom kao tuženi, a odluka donese-na u tom sporu jednaka je za oba bračna druga.

Makar jedan i drugi imaju stanarsko pravo,način na koji stječu to pravo nije jednak niti jeista pravna osnova stjecanja. Naime, dok jepravna osnova stjecanja stanarskog prava zabračnog druga, kojemu je stan dodijeljen nakorištenje rješenje o dodjeli stana", ili nekadruga činjenica na osnovi koje se može stećistanarsko pravo (npr. ugovor o zamjeni stana),za drugog bračnog druga je to zakon odnosnočinjenice: 1) da je bračni drug osoba koja je topravo stekla; 2) da je uselio u stan kojim sebračni drug koristi kao stanar; i 3) da je stano-vanje u tom stanu zajedničko? Zaklj~čenje

2 tl. 287. Zakona o braku iporodičnim odnosima (pročišćeni tekst- Narodne novine, br. 51/89. i 59/90).3 "Kad je stanarsko pravo stekao jedan od bračnih drugova koji zajedno stanuju, stanarsko pravo" - kaže se u čl. 64 sl. 2 -

"ima idrugi bračni drug".4 J. Jerković: Pasivna legitimacija bračnih drugova u parnici povodom otkaza ugovora o korištenju stana, Injormator, br.

2814 od 25.2. 1981, str. 20.5 YSH, Rev-652/90, Pregled sudske prakse, Zagreb, 1990, br. 50, str. 125. U tom smislu su i ranije odluke istog suda. Rev-

235/81 od 4.6.1981., Rev-1223/83 od 22.12. 1983., te odluka 86/86 od 1.2. 1983. I. Crnić; Stambeni odnosi II praksi, Informator,Zagreb, 1990, str. 19.

6 Do 1985. god. to je bio ugovor o korištenju stana.7 T.Thmbri: Stanarsko pravo II zakonodavstvu, praksi i teoriji, Zagreb, 1991, str. 176.

348

Page 3: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Re" sac. polit., god. I, br. 4, str. 347-354, Zagreb 1994.

braka, samo za sebe, bez useljenja u stan koji,kao stanar, koristi drugi bračni drug i bez za-jedničkog stanovanja nije dovoljno za stjecanjestanarskog prava na tom stanu",

Bračni drugovi koji zajedno stanuju nemogu biti sunositelji stanarskog prava na jed-nom stanu i svaki od njih stanar ili član obitel-jskog domaćinstva? drugog stanara u drugomstanu, niti mogu u isto vrijeme kao nositelji sta-narskog prava (stanari) koristiti dva ili više sta-nova'P, Ako imaju ili steknu stanarsko pravona drugi stan, moraju se odlučiti koji će stanzadržati, a stan koji ne zadržavaju predati da-vaocu stana na korištenje, Tek ako oba stanazajedno odgovaraju potrebama njihova obitel-jskog domaćinstva, mogu ih zamijeniti za jedanveći u roku koji im odredi nadležno stambenotijelo!'.

Zajedničko stanarsko pravo bračnih drugovaprestaje prestankom braka, a i kad se jedan odnjih trajno prestane koristiti stanom. Tadase, nai-me, zajedničko stanarsko pravo ne dijeli negoostaje samo jednom bračnom drugu-š,

U slučaju smrti stanarsko pravo će zadržatipreživjeli bračni drug pod pretpostavkom da jeon to pravo prije stekao".

Nakon razvoda braka bračni drugovi spo-razumno određuju koji će od njih zadržati sta-narsko pravo, a kojem će to pravo prestati.Ako se ne sporazumiju, o tome na zahtjev jed-nog od njih odlučuje sud, uzimajući u obzirstambene potrebe obaju bračnih drugova, nji-hove djece i drugih osoba što stanuju zajedno snjima, razloge zbog kojih je brak razveden,materijalne prilike bračnih drugova, tko je odnjih i kada stekao stanarsko pravo (prije ili po-slije zaključenja braka), mogućnost dobivanjadrugog stana, zdravstveno stanje i druge okol-nosti važne za rješenje spora':'.

Thmbri, T.: Obitelj u hrvatskom stambenopravnom sustavu

Ako SU, međutim, bračni drugovi imalisamo zajedničku djecu, pa su sva ta djeca pov-jerena na čuvanje i odgoj samo jednome odnjih, taj će zadržati stanarsko pravo neovisno otome kako ga je stekao prije razvoda braka'š,To rješenje nije zapreka da bivši bračni drugovisporazumno riješe spor o stanarskom pravu ilida zamjenom stana za dva manja riješe svojestambeno pitanje. Ako se, međutim, jedna str-ana usprotivi takvom načinu rješenja spornogpitanja u odnosu na konkretan stan, sud nijeovlašten donijeti odluku drugačiju od onekoja proizlazi iz odgovarajuće zakonske od-redbe>,

Roditelj kojemu su povjerena zajedničkadjeca na odgoj i čuvanje ostaje nositeljem sta-narskog prava i u slučaju da se izmijeni odlukao čuvanju i odgoju djece i djeca povjere dru-gom roditelju odnosno drugoj osobi na odgoj,čuvanje i uzdržavanje'",

Ako obiteljsko domaćinstvo bivših bračnihdrugova ima osim zajedničke djece i drugu ma-loljetnu djecu iz nekog drugog braka ili iz iz-vanbračne zajednice, gornje se rješenje ne mo-že primijeniti, nego odluku o tome koji će odbivših bračnih drugova zadržati stanara akopravo donosi sud uzimajući u obzir spomenuteokolnosti.

Bračni drug koji je po odluci suda prestaobiti nositelj stanarskog prava dužan je (na za-htjev bivšeg bračnog druga koji ostaje isključivinositelj stanarskog prava) iseliti iz stana s čla-novima svog obiteljskog domaćinstva. Ako jebračni drug nesposoban za rad, ili je nesposo-ban koji od članova obiteljskog domaćinstvakoji s njim moraju iseliti, bivši bračni drug (kojizadržava stanarsko pravo) dužan mu je, prijeiseljenja, osigurati nužni smještaj". Ta obveza

8 Isto kao u bilj. 7. Vidjeti T. Thmbri: Brak i stanarsko pravo, Zakonitost Iaal; 1990, br. 11-12, str. 1451.9 ZSO upotrebljava termin "porodično domaćinstvo".10 Vidjeti čl. 60 st. 1. ZSO-a.

IITaj rok ne može biti kraći od jednog, niti dulji od šest mjeseci.u' .Cl. 64 st. 3. ZSO-a.

13 Čl. 64 st. 2. ZSO-a. O tome u: T. Tumbri: Brak i stanarsko pravo, O.c. sir. 1453.14 Čl. 65 st. 2. ZSO-a.

IS Čl. 65 st. 3. ZSO-a. Tako i VSRH, odluci Rev-5961l991, od 3.7.199I, VSH, Izbor odluka, 1993, br. 183, str. 179. te odluciRev-238lf)Q od 6.2. 1991. Pregled sudske prakse. Zagreb, 1990, br. 118 i 119, str. 123 i 124.

16 V.odl. VSHR, Rev-5691l990, od 11.7.1991. VSH, Izbor odluka, 1993, str. 176.17 Izbor odluka br. 181, str. 177 i 178.

18 Čl. 66 ZSO-a. Opširnije: T.Thmbri: Brak i stanarsko pravo, o.c., str. 1455.

,"-'.

349

Page 4: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Rel-: sac. polit., god. I, br. 4, str. 347-354, Zagreb 1994.

za njega ne postoji kad bivši bračni drug imastan u koji se može useliti'",

Rješenja o kojima je upravo bilo riječi neprimjenjuju se kad se bračni drugovi koristestanom na koji jedan od njih ima pravo vla-sništva odnosno stanom što je njihovo ili zajed-ničko vlasništvo ili suvlasništvo, jer se odnosibivših bračnih drugova koji nemaju svojstvostanara uređuju po pravilima građanskog pra-vaw. -

Uređenje odnosa između bivših bračnihdrugova o zadržavanju stanarskog prava nijevezano uz rokove, što znači da se ti odnosimogu urediti i nakon relativno dužeg vremenaračunajući od razvoda braka.

Kad bivši bračni drugovi sporazumno odlu-čuju o zadržavanju stanarskog prava, oni nemogu odlučiti da stanarsko pravo zadrži onajbračni drug kojemu nisu povjerena djeca naodgoj i čuvanje. Takav sporazum ne bi biodopušten, jer bi mogao biti štetan za interesemalodobne djece, a kao takav ne bi bio ni prav-na osnova za zadržavanje stanarskog prava. .

Na stanu za službene potrebe koji je, radiobavljanja određene funkcije, dan na korište-nje jednom bračnom drugu drugi bračni drugne stječe stanarsko pravo, jer to pravo ne možesteći ni njegov bračni drug." On može stano-vati u tom stanu samo dok drugi bračni drugobavlja službenu funkciju zbog koje mu je do-dijeljen stan, a ako ovaj umre, ima pravo nadodjelu drugog stana, ali samo pod uvjetimakoji su određeni općim aktom davaoca.

Prema Zakonu o prodaji stanova na kojimapostoji stanarsko pravo, bračni drugovi imajupravo, uz popuste predviđene tim zakonom,kupiti stan u kojem stanuju uz suglasnost dru-gog. Ta suglasnost mu je potrebna zbog togašto se kupnjom stana mijenja dotadašnji stam-benopravni status njegovog bračnog druga.On, naime, time gubi svoje stanarsko pravo iod sunositelja stanarskog prava postaje članomdomaćinstva vlasnika stana (svog bračnog dru-ga). Njegovo dotadašnje pravo na trajno i ne-smetano korištenje stana pretvara se u bitno

Thmbri, 1:: Obitelj u hrvatskom stambenopravnom sustavu

slabije pravo - čije postojanje ovisi o volji vla-snika. On doduše može, ako je stan kupljensredstvima zajedničke imovine, naknadno tra-iti da se utvrdi njegov udio u vlasništvu togastana. Međutim, dok se to pitanje ne riješi, vla-snik ga uvijek može iseliti iz stana, ako smatrada više ne mogu zajedno živjeti pod istim kro-vom. Da to spriječi, mogao bi se jedino pozvatina opće načelo zabrane zloupotrebe subjektiv-nog prava, a hoće li u tome uspjeti, drugo je pi-tanje.

3.2. Stambenopravni položaj ostalihčlanova obitelji nositelja stanarskogprava

Pravo da se koriste stanom na koji je nekaosoba stekla stanarsko pravo važeći propisi nepriznaju samo njenom bračnom drugu nego iostalim članovima njezine obitelji koji čine obi-teljsko domaćinstvoš-, Status člana obiteljskogdomaćinstva prema Zakonu o stambenim od-nosima ne čine, međutim, svi članovi njegoveobitelji, odnosno svi krvni srodnici i srodnici potazbini, nego srodnici po krvi u pravoj liniji injihovi bračni drugovi, braća i sestre, pastorčadi usvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdr-žavanje, očuh i maćeha, usvojilac i osoba koja snjim živi u izvanbračnoj zajednici, ako se takvazajednica može izjednačiti s bračnom te osobakoja je ranije bila član domaćinstva, a ostala jeu istom stanu-',

Za razliku od bračnih drugova čije je pravona korištenje stanom samostalno pravo, pravočlanova obiteljskog domaćinstva je akcesornopravo. Akcesorni karakter toga prava manife-stira se kod nastanka, trajanja i prestanka togaprava. Zbog akcesornog karaktera njihova pra-va na korištenja stanom članovi obiteljskog do-maćinstva stanara ne mogu utjecati na dozvol-jene dispozicije stanarskim pravom pa ni ondakad one imaju za posljedicu prestanak njihovaprava na korištenje stanom. Tako npr. nositeljstanarskog prava može zamijeniti stan u kojemzajedno s njima stanuje, otkazati stanarskopravo ili ga se odreći bez obzira na to što će nji-

19 O tome i Okružni sud u Puli u čl. br. 62. 137187 od 25.2.1988; I. Crnič: Stambeni odnosi II praksi. Informator, Zagreb, 1990,str.l0.

20 Zaključak sa sjednice Građanskog odjela VSH od 25.2. ? O tome i:T. Thmbri: Korištenje stana u vlasništvu građana. In-formator, br. 2721 od 4.4. 1980.

21 Čl. 8, s1.3. ZSO-a.22 vet 67 ZSO-a.23 Čl. 12 st.l. ZSO-a.

350

Page 5: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Rev. sac. polit., god. l, br. 4, str. 347-354, Zagreb 1994.

hovi interesi biti time povrijeđeni. U slučajuzamjene stana oni će ga morati slijediti u drugistan, a kod otkaza stanarskog prava ili njego-vog prestanka na drugi način morat će zajednos njim iseliti iz stana. Samo onda kad je nositeljstanarskog prava s određenim članovima obi-teljskog domaćinstva odselio u drugi stan kojije dobio za sebe i te članove, ostali članovi obi-teljskog domaćinstva moći će ostati u stanu štosu ga do tada koristili-i. U tom slučaju jedan odnjih postat će novi nositelj stanarskog prava nataj stan.

Iako je pravo članova obiteljskog domaćin-stva da se koriste stanom akcesorno, nositeljstanarskog prava ne može ih spriječiti da ga sli-jede u novi stan sve dok to njihovo pravo po-stoji.

Nositelj stanarskog prava koji ne želi da sepojedini članovi njegovog obiteljskog doma-ćinstva i dalje koriste stanom, može im to ko-rištenje uskratiti i tražiti njihovo Iseljenje>,Kako je, međutim, njihovo pravo na korištenjestanom i apsolutno pravo, nositelj stanarskogprava može im otkazati daljnje korištenje sta-na samo ako za to postoje zakonske pretpo-stavke, a to su: 1. da su se njihovi medusobniodnosi toliko poremetili, 2. da je njihov zajed-nički život u stanu postao nesnošljiv. Pri tomenije bitno je li nesnošljivost zajedničkog životaprouzročena nečijom krivnjom. I u ovom slu-čaju vrijedi opće načelo zabrane zloupotrebeprava.

Nositelj stanarskog prava koji traži iseljen-je člana obiteljskog domaćinstva mora tomčlanu ostaviti primjeren rok za iseljenje, a akose u tom roku ne iseli, može tražiti njegovoiseljenje sudskim putem. Prije nego o tomeodluči, sud upućuje stranke, kad je to moguće,da zamijene zajednički stan za dva manja, osta-vljajući im za to primjeren rok. Kad je stanarudodijeljen na korištenje stan i za člana doma-ćinstva čije iseljenje traži, član domaćinstva ni-

Tumbri, T.: Obitelj u hrvatskom stambenopravnom sustavu

je dužan iseliti prije nego mu stanar osiguranužni smještajš,

Nositelj stanarskog prava nikada ne možeuskratiti korištenje stana maloljetnim članovi-ma obiteljskog domaćinstva te onima koje jedužan uzdržavati. Ta se zabrana, medutim, neodnosi na punoljetnog člana domaćinstva kojiima maloljetno dijeteš',

Za razliku od stanara, članovi njegova do-maćinstva nisu ovlašteni tražiti iseljenje stana-ra, niti mu na bilo koji način uskratiti kori-štenje stanomš',

Kad stanar umre, a i kad se iz drugih razlo-ga trajno prestane koristiti stanom, članovinjegovog obiteljskog domaćinstva imaju pravonastaviti skorištenjem stana, a mogu na njemusteći i stanarsko pravo, osim kad se stanar pre-stao koristiti stanom na osnovi otkaza stanar-skog prava ili ugovora o zamjeni stana.

Ako je u stanu ostalo više članova obitel-jskog domaćinstva, oni sporazumno izmedusebe odreduju osobu koja će biti nositelj sta-narskog prava (stanar) i o tome obavještavajudavaoca stana na korištenje. Ako se o tome nesporazumiju, osobu stanara odreduje stambe-no tijelo.

Ako davalac stana na korištenje smatra dastan nije racionalno iskorišten, može od stam-benog organa tražiti iseljenje stanara, ali im jeprethodno dužan osigurati drugi odgovarajućistan. Prava na iseljenje članova domaćinstvazbog neracionalnog korištenja nema u slučajusmrti stanara".

Članovi obiteljskog domaćinstva stanaraimaju pravo da se nesmetano koriste stanom izkojeg se stanar iselio u drugi stan, dodijeljenmu za njega i određene članove njegova doma-ćinstva, ali samo ako stan nije veći od odgova-rajućeg za članove koji su ostali u stanuv, Go-tovo ista pravna situacija za članove domaćin-stva nastaje kad stanar ima ili stekne u istom

24 "Preostali članovi porodičnog domaćinstva" - kaže se u čl. 60. s1.3.ZSO·a· "imaju pravo da nesmetano koriste stan iz kojegse stanar iselio, ako nije veći od odgovarajućeg za one članove porodičnog domaćinstva koji su ostali u stanu".

2s Čl. 68. s1.2. ZSO.a.26 Čl. 68. s1.4. ZSO.a.27 Zaključak sjednice Gradanskog odjela VSH pd 28.12. 19 ; v. I.Crnić: Zakon o stambenim odnosima s komentarom, Na-

rodile novine; Zagreb, 1987, str. 224.28 "Ako je zbog postupka tužitelja kao stanara zajednički život bio nesnošljiv, to ne daje pravo tuženima kao članovima po-

rodičnogdomaćinstva da uskrate tužitelju da nastavi korištenje stana". od 1. VSH, Rev-378/77 od 3.8.1977; J. Crnić: o.c., str. 217.29 Čl. 67, s1.5. ZSO-a.30 Čl. 60, s1.4. ZSO-a.

351

Page 6: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Rel~sac.polil., god. I, br. 4, str. 341-354, Zagreb 1994.

mjestu useljivu obiteljsku kuću ili stan, koji neodgovara potrebama cijele njegove obitelji.

U naprijed navedenim slučajevima članoviobiteljskog domaćinstva stječu pravo korišten-ja stanom ex lege. Ako davalac stana na ko-rištenje odbije da im to pravo prizna, mogu odnadležnog stambenog tijela ishoditi rješenjekoje zamjenjuje odluku davaoca kojom impriznaje to pravo".

Na stanu za službene potrebe članovi obi-teljskog domaćinstva osobe kojoj je stan danna korištenje nemaju nikakva prava a ni prav-nu mogućnost da nastave s korištenjem stana isteknu određeno pravo na korištenje toga sta-na kad prestane funkcija osobi kojoj je stan do-dijeljen. Izuzetak postoji jedino u slučaju smrtite osobe. Tada im se može osigurati drugi stan.

Za kupnju stana na koji. određena osobaima stanarsko pravo članovi obiteljskog doma-ćinstva te osobe moraju imati pristanak te oso-be, jer ona time gubi stanarsko pravo i postaječlanom obiteljskog domaćinstva vlasnika stana(kupca). .

4. Stambenopravni položaj obiteljinajmoprimca

Najmoprimac je osoba koja se koristi sta-nom na osnovi ugovora o najmu sklopljenog svlasnikom stana.

U važećem pravnom sustavu ugovor o naj-mu je pravna osnova korištenja stana na kojipostoji pravo vlasništva.

Na ugovor o najmu stana primjenjuju seodredbe čl. 109-119.još uvijek važećeg Zakonao stambenim odnosima i opće odredbe Zakonao obveznim odnosima.

Iako se u spomenutim odredbama nigdjene govori o pravima i obvezama koja u odnosušto nastaje ugovorom o najmu stana imaju čla-novi obitelji najmoprimca, smatramo da se ioni mogu zajedno s najmoprimcem koristiti iz-najmljenim stanom, osim kad je ugovorom dru-

Thmbri, T.: Obitelj u hrvatskom stambenopravnom sustavu

kčije ugovoreno. To je razumljivo jer i najmo-primac obično ne zadovoljava svoje stambenepotrebe sam, nego u krugu svoje obitelji. _

Za razliku od prava najmoprimca, pravočlanova obitelji najmoprimca da se koriste iz-najmljenim stanom akcesorno je pravo - ovisi opravu najmoprimca, ali i o njegovoj volji da snjim stanuju. Ipak, ako najmoprimac umre, na-jamni odnos se ne prekida, nego se nastavljajus njegovim zakonskim nasljednicimašš, a to suobično članovi njegove obitelji koji su se i dotada koristili stanom. Ovo, naravno pod pret-postavkom da ugovorom o najmu nije bilodrukčije predviđeno. Ako oni to ne žele, mogusporazumno raskinuti ugovorni odnos ili otka-zati ugovor o najmu.

s. Stambenopravni položaj obiteljipodstanara

Podstanarski odnos nastaje ugovorom skl-opljenim između vlasnika stana odnosno nosi-telja stanarskog pravav i podstanara, a uređenje zakonskim i ugovornim odredbama-s,

Pravo podstanara da se koristi dijelom sta-na, da upotrebljava dio stana vlasnika odnosnonositelja stanarskog prava, uz obvezu plaćanjanajamnina, relativno je pravo, djeluje samoprema drugoj ugovornoj strani. Ono je i akce-sorno stanarskom pravu odnosno pravu' vla-sništva. Takva su i prava članova obitelji pod-stanara, ako je ugovor o podstanarskom odno-su sklopljen i u njihovu koristi. Ako, međutim,tim ugovorom ništa nije predviđeno u pogleduprava članova obitelji, članovi obitelji podsta-nara nemaju pravo koristiti se dijelom stanadanog u najam podstanaru. Podstanar dakle utom slučaju nije ovlašten bez pristanka najmo-davca u iznajmljenu prostoriju useliti niti svogabračnoga druga, niti nekoga drugog člana obi-telji, a ni bilo koju drugu osobu.

Drukčiji pravni položaj ima u praksi jedinoobitelj tzv. "zaštićenog podstanara'šš, tj. njegovbračni drug, njegova djeca i osobe koje je po

31 Čl. 93, st.1. i 2. ZSO-a.

32 To, doduše, nije predviđeno spomenutim odredbama ZSO nego odredbom čl. 599. Zakona o obveznim odnosima. Iakose to odnosi na zakup, odnosno najam, koji nisu uređeni posebnim propisima, ne vidimo razloga zašto se u nedostatku drugogrješenja ne bi mogli primijeniti i na najam stana.

33 Ugovor o podstanarskom odnosu može sklopiti i najmoprimac ako ugovorom o najmu nije zabranjeno davanje dijela sta-na u podnajam.

34 Na ugovor o podstanarskom odnosu odnose se odredbe čl. 109-118 istog zakona koje se odnose na najam.35 To je osoba koja stambenu prostoriju koristi sama ili s jednim ili više članova obiteljskog domaćinstva na osnovi akta stam-

benog organa.

352

Page 7: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Rev. sac. polit., god. I, br. 4. str. 347·354. Zagreb 1994.

zakonu dužan uzdržavati, iako bi se - izvažećihpropisa - to teško moglo zaključiti36.

6. Prava koja sc u vezi sa stanompriznaju obiteljima žrtavaDomovinskog rata i hrvatskihbranitelja

Kad se govori o stambenopravnom polo-žaju obitelji u hrvatskom pravnom sustavu, tre-ba spomenuti i prava koja, radi pribavljanjastana u vlasništvo ili na korištenje (upotrebu),pozitivni propisi priznaju članovima obiteljižrtava Domovinskog rata te obitelji poginulogi nestalog hrvatskog branitelja. To su: pravo naodređeni popust na cijenu stana kod kupnjestana u kojem stanuju kao po osnovi stanar-skog prava'? i tzv. "pravo na stan"38te pravo aaprivremeni smještaj u prazne, ispražnjene ilinapuštene stanove'",

"Pravo na stan" koje se priznaje HRVI Do-movinskog rata i obitelji poginulog, zatočenogili nestalog hrvatskog branitelja, koji na po-dručju RH nemaju u vlasništvu odgovarajućistan ili kuću, niti se takvim stanom koriste usvojstvu nositelja stanarskog prava ili na temeI-ju odluke o privremenom korištenju stana, nijestvarno pravo (što bi se moglo zaključiti iz nje-govog naziva), nego pravo dobivanja stana naupotrebu odnosno u najam.

Pravo na privremeni smještaj u prazne,ispražnjene ili napuštene stanove imaju pro-gnanici i izbjeglice te obitelji branitelja RH na

Thmbr~ To: Obitelj u hrvatskom stambenopraYl1om sustaw

vrijeme od godinu dana odnosno do njihovapovratka u ranije mjesto boravka",

7. Umjesto zaključkaAnaliza rješenja što ih sadrže važeći propi-

si kojima se uređuju odnosi s obzirom na stan istanovanje pokazuje da se o obitelji vodi brigane samo pri utvrđivanju stambenih potreba idodjele stana na korištenje (upotrebu) nego i usvimdrugim odnosima koji postoje ili nastaju uvezi sa stanom. Pri tome je od posebnog zna-čenja postojanje obiteljskog domaćinstva jer seuz tu činjenicu važu određena prava, za reali-zaciju kojih su predviđeni i određeni pravni in-strumenti.

Najveća prava, a time i zaštitu, imaju čla-novi obitelji nositelja stanarskog prava (stana-ra), a najmanju obitelj vlasnika stana i najmo-primca odnosno podstanara.

S obzirom na to da stanarsko pravo kaopravni institut treba u skoroj budućnosti i for-malno ukinuti te postojeće stanarske odnosepretvoriti u najam ne odnosno vlasničke odno-se, trebalo bi već sada razmišljati o djelotvor-noj zaštiti članova obitelji vlasnika stana i naj-moprimca. To se, naravno, odnosi i na članoveobitelji budućih "zaštićenih najmoprimaca",Načelo zabrane zloupotrebe subjektivnog pra-va na koje su se oni i do sada mogli pozvati nebi, po našem mišljenju, smjelo ostati jedinosredstvo koji će štititi svoje pravo na korištenje(upotrebu) stana.

36 Prema važećim propisima ta je osoba zaštićena jedino kod otkaza. Njoj se. naime. otkaz stanarskog prava može dati samopod uvjetima i u slučajevima koji su u ZSQ..u propisani za otkaz stanarskog prava stanaru.

37 Pravo na popust na cijenu stana predvideno je Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. (Narodilenovine, br. 43192. 69192. 25193. i48193, 2194. 44194. i47194. - čl. 16).

3s Vidjeti Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (Narodile novine, br. 2194 - čl. 16 - 24).39 Y.Zakon o privremenom korištenju stanova (Narodile novine, br. 66191).40 Čl. 9. st. 1. Zakona o privremenom korištenju stanova.

353

Page 8: Obiteljuhrvatskomstambeno-pravnom sustavu

Rel: sac. polit., god. I, br. 4, str. 347-354, Zagreb 1994. Thmbri, 1:: Obitelj u hrvatskom stambenopravnom sustavu

Summary

FAMILY IN THE REGULATION OF CROATIAN HOUSING

Tanja Tumbri

In the Croatian housing and legal system, family and family household in particular.are legally relevant facts that give rise to certain legal effecis {md personal lights related toa flat and its use. The lights are not always the same for all the family members. They de-pend on the legal relationship and the underlying legal basis for the use, on the type of theflat and on the family relationship among individual family members and some other cir-cumstances. According to valid regulations, most rights and thus also maximum protec-tion in the legal relation established in regard to aflat are given to the legal tenant's family.The families of the owner, lesee and subtenant are completely neglected and almost forgot-ten. Positive legislation does not recognize any lights belonging to them in connection withthe flat that they together occupy. In order for the lesee's and subtenant's families to havethe lights to a flat, the lease and subtenancy agreements have to be made to their advan-tages as well.

The author tJiinks that the present legal situation de lege [erenda should be changed,so that the family members of the lesee and the subtenant could also be guaranteed certainlights regarding the flat and the execution of these lights ought to be protected. The princi-pIe of prohibiting the misuse of some personal lights should not remain the only means ofprotection:

354

", ,"o