obično ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA IZ VEKTORSKE ANALIZE

3
Da bih studentima olakšao pripremanje za ispit sastavio sam zbirku zadatka, pritom da izlaganje bude po korektno te da se ne zadaju zadaci teorijskog tipa koji su i znatno teži. ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA IZ VEKTORSKE ANALIZE piše: dr. sc. Miljenko Lapaine N a Geodetskom su se fakultetu vježbe iz Matematike III godinama održavale sata tjedno, dok je po novom nastavnom planu na vježbe otpalo svega tri sata tjedno. Program se, nije smanjio. Da bih studentima olakšao pripremanje za ispit sastavio sam zbirku zadatka, pritom da izlaganje bude po korektno te da se ne zadaju zadaci teorijskog tipa koji su i znatno teži. S druge strane, nastojao sam da u zbirku ne samo zadaci koji su tu radi matematike. Naime, geodezija je vrlo bliska matematici i velika je šteta što naši studenti to ne mogu doživjeti. Stoga sam sastavio ili odabrao i takve zadatke koji imaju i svoju interpretaciju u geodeziji ili kartografiji. Tako primjerice ima broj zadataka koji se bave elipsom, kao jednom od primjenjivanih krivulja u geodeziji. Tu su zatim astroida, kardioida, krivulja pogrešaka, ortodroma, loksodroma, dakle takve krivulje koje imaju svoje mjesto i se u drugim geodetskim kolegijima Kao primjere vektorskih polja, osim sasvim apstraktnih, izabrao sam elekstrostatsko, magnetsko oko ravnog polje centrifugalne sile i polje gravitacijske sile. u vidu druge kolegije, kojima prvenstveno fiziku, gravimetriju i fizikalnu geodeziju obradio sam u nizu zadataka potencijale spomenutih vektorskih polja, njihove ekvipotencijalne ill nivo-plohe te problem rada, posebno u konzervativnom ili potencijalnom polju. U zadacima o krivolinijskim integralima pokazana je njihova primjena na duljine luka astroide, kardioide, krivulje pogrešaka, ortodrome, loksodrome, pa i elipse, bez obzira na to što se taj problem svodi na rješavanje integrala i se izbjegava, ali je bitan u drugim geodetskim kolegijima. Isto tako, u zadacima o plošnim integralima pokazana je njihova primjena na površine dijela sfere i rotacijskog elipsoida. Zbirka poglavlja: Predgovor l. Vektorske funkcije. Krivulje. Derivacija vektorske funkcije.Tangenta, brzina, akceleracija. 2 Skalama i vektorska polja. Nivo-krivulje i nivo-plohe. Vektorske linije. 40 Gradijent skalarnog polja . Krivulje prikl ona. Divergencija i rotacija vektorskog polja. Potencijal vektorskog polja. 3. Krivolinijski integrali. Krivolinijski integrali prve i druge vrste. Greenov teorem. Integral u potencijalnom polju. Primjena krivolinijskih integrala. 4. Plošni integrali. Plošni integrali prve i druge vrste. Tok vektorskog polja. Teorem o divergenciji. Stokesov teorem. Površina plohe. Primjena plošnih integrala. 5. Zadaci s pismenih ispita na Geodetskom fakultetu Rješenja 6. Pregled definicija i formula 7. Literatura U pripremi zbirke tekst je i crteži su Sve zadatke, na stotine formula, obradila je Ivka koja je u taj posao uložila mnogo truda i strpljenja. Veliku slika tako er je ona izradila, a pri onima nastalim uz programa MATHEMATICA pomogao je mr. sc. D. Vektorski je naziv za dio matematike u kojem se svojstva operacija s vektorima. Vektorski se dijeli na vektorsku alge ru i vektorsku analizu. U vektorskoj algebri se linearne operacjje (zbrajanje vektora i množenje brojem) te množenja vektora (skalarno, vektorsko, mješovito).Vektorska analiza dio je vektorskog u kojem se ju skalama i vektorska polja. U njoj se vektori kao funkcije jednog ili više skalarnih argumenata. Jedna od važnijih primjena vektorskog je u diferencijalnoj geometriji. To je dio geometrije koji se bavi krivulja i ploha, a na Geodetskom fakultetu predaje se u posebnom kolegiju- Matematici IV. Teorijski dio Vektorske analize studenti geodezije slušaju u okviru predmeta Matematika III. Po mojoj je procjeni, za studente fakulteta teorijski dio najprihvatljivije objašnjen u skriptama V. Devidea: Vektorski Slijede dv,:a zadatka iz zbirke. Prvi je u istom obliku u kakvom_ se pojavljuje u samoj zbirci, a drugi je s pismenog ispita i u zbirci je samo zadatak s rezultatom. Na prijedlog urednika ovog taj zadatak biti ovdje u potpunosti riješen

Transcript of obično ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA IZ VEKTORSKE ANALIZE

Page 1: obično ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA IZ VEKTORSKE ANALIZE

Da bih studentima olakšao pripremanje za ispit sastavio sam zbirku zadatka, vodeći pritom računa da izlaganje bude po mogućnosti matematički korektno te da se ne zadaju zadaci teorijskog tipa koji su obično i znatno teži.

ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA IZ VEKTORSKE ANALIZE

piše: dr. sc. Miljenko Lapaine

Na Geodetskom su se fakultetu vježbe iz

Matematike III godinama održavale četiri sata tjedno, dok je po novom nastavnom planu na

vježbe otpalo svega tri sata tjedno. Program se, međutim, nije smanjio. Da bih studentima olakšao pripremanje za ispit sastavio sam zbirku zadatka, vodeći pritom računa da izlaganje bude po mogućnosti matematički korektno te da se ne zadaju zadaci teorijskog tipa koji su obično i znatno teži.

S druge strane, nastojao sam da u zbirku ne uđu samo zadaci koji su tu isključivo radi matematike. Naime, geodezija je vrlo bliska matematici i velika je šteta što naši studenti to ne mogu doživjeti. Stoga sam sastavio ili odabrao i takve zadatke koji imaju i svoju interpretaciju u geodeziji ili kartografiji. Tako primjerice ima veći broj zadataka koji se bave eli psom, kao jednom od najčešće primjenjivanih krivulja u geodeziji. Tu su zatim lančanica, astroida, kardioida, krivulja pogrešaka, ortodroma, loksodroma, dakle takve krivulje koje imaju svoje mjesto i susreću se u drugim geodetskim kolegijima

Kao primjere vektorskih polja, osim sasvim apstraktnih, izabrao sam elekstrostatsko, magnetsko oko ravnog vodiča, polje centrifugalne sile i polje gravitacijske sile. Imajući u vidu druge kolegije, među kojima prvenstveno fiziku, gravimetriju i fizikalnu geodeziju obradio sam u nizu zadataka potencijale spomenutih vektorskih polja, njihove ekvipotencijalne ill nivo-plohe te problem rada, posebno u konzervativnom ili potencijalnom polju. U zadacima o krivolinijskim integralima pokazana je njihova primjena na računanje duljine luka lančanice, astroide, kardioide, krivulje pogrešaka, ortodrome, loksodrome, pa čak i elipse, bez obzira na to što se taj problem svodi na rješavanje eliptičkih integrala i obično se izbjegava, ali je bitan u drugim geodetskim kolegijima. Isto tako, u zadacima o plošnim integralima pokazana je njihova moguća primjena na računanje površine dijela sfere i rotacijskog elipsoida.

Zbirka obuhvaća sljedeća poglavlja:

Predgovor l. Vektorske funkcije. Krivulje.

Derivacija vektorske funkcije.Tangenta, brzina, akceleracija.

2 Skalama i vektorska polja. Nivo-krivulje i nivo-plohe. Vektorske linije.

40

Gradijent skalarnog polja . Krivulje najvećeg prikl ona. Divergencija i rotacija vektorskog polja. Potencijal vektorskog polja.

3. Krivolinijski integrali. Krivolinijski integrali prve i druge vrste. Greenov teorem. Integral u potencijalnom polju. Primjena krivolinijskih integrala.

4. Plošni integrali. Plošni integrali prve i druge vrste. Tok vektorskog polja. Teorem o divergenciji. Stokesov teorem. Površina plohe. Primjena plošnih integrala.

5. Zadaci s pismenih ispita na Geodetskom fakultetu Rješenja

6. Pregled definicija i formula 7. Literatura

U pripremi zbirke tekst je obrađen i crteži su izrađeni pomoću računala. Sve zadatke, na stotine matematičkih formula, obradila je Ivka Tunjić, koja je u taj posao uložila mnogo truda i strpljenja. Veliku većinu slika tako er je ona izradila, a pri onima nastalim uz pomoć programa MATHEMATICA pomogao je mr. sc. D. Jovičić.

Vektorski račun je naziv za dio matematike u kojem se proučavaju svojstva operacija s vektorima. Vektorski se račun dijeli na vektorsku alge ru i vektorsku analizu. U vektorskoj algebri proučavaju se linearne operacjje (zbrajanje vektora i množenje brojem) te različita množenja vektora (skalarno, vektorsko, mješovito).Vektorska analiza dio je vektorskog računa u kojem se proučava ju skalama i vektorska polja. U njoj se proučavaju vektori kao funkcije jednog ili više skalarnih argumenata.

Jedna od važnijih primjena vektorskog računa je u diferencijalnoj geometriji. To je dio geometrije koji se bavi proučavanjem krivulja i ploha, a na Geodetskom fakultetu predaje se u posebnom kolegiju- Matematici IV.

Teorijski dio Vektorske analize studenti geodezije slušaju u okviru predmeta Matematika III. Po mojoj je procjeni, za studente tehničkih fakulteta teorijski dio najprihvatljivije objašnjen u skriptama V. Devidea: Vektorski račun.

Slijede dv,:a zadatka iz zbirke. Prvi je u istom obliku u kakvom_ se pojavljuje u samoj zbirci, a drugi je s pismenog ispita i u zbirci je samo zadatak s rezultatom. Na prijedlog urednika ovog časopisa, taj će zadatak biti ovdje u potpunosti riješen

Page 2: obično ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA IZ VEKTORSKE ANALIZE

Zadatak Odrediti krivulje najvećeg prikl ona na

(JJ 2

plohi u= -(x 2 + y 2 ).

2 Rješenje:

grad u dr

-10 -5

dx dy -----()u a u

dx dy

a u 2 -=X(J) dx

dy dx -=-y X

fdy = fdx y X

lny = lnx +InC

lny=lnCx

lny= InC x

y=Cx.

wu

50

audx=a"dy dy dx

a u 2 -=ym dy

y C=const.

Zadatak Izračunati tok vektorskog polja ii= x 2T- y 2 J+ z2k kroz dio sfere

x 2 + y 2 + z 2 = R2, x :2:: O, y :2:: O, z :2:: O,

u smjeru vanjske normale.

Rješenje:

- 2-:- z-; zk- xz+y2+zz=R2, a=xt-y}+ Z,

X :2:: o, y :2:: O, z :2:: o

N- _ xi+ y] + zk o-

R

dz x -=-- dz y

-=--ax z () y z

y ~

X " R

ekscentar lipanj 1997. 41

Page 3: obično ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA IZ VEKTORSKE ANALIZE

I _ l J( 3 3 J(R 2 2 2 )3) R dx dy -- x - y + -x - y = R

0 ~ R2 _ x2 _ y2

R tr/2

=.f f [ ~ p' (cos3t-sin't)+ R2 _p2 o o

+( R' -p' )p J dp dt =

tr/2

f(cos 3t-sin 3t) dt+ o

R tr/2

+ f ( R2 - p2) p dp f dt o o

Kako je

tr/2 tr/2

J (cos3t-sin 3t) dt= J cost dt-o o

tr/2 tr/2

J sin 2 t cost dt - J sin t dt +

o o

tr/2

+ J sint cos2t dt= O

o

tr/2

f dt= ~ o

imamo konačno

42

Isti zadatak bi student koji je uočio da je geografska parametrizacija sfere uobičajena u geodeziji i kartografiji mogao riješiti i na sljedeći način.

X= R COS(/) COSA '

y = R cosq> sinA ,

z= R sinq> ,

tr/2 tr/2

= R4 J J (cos3q> cos3A-cos3q> sin 3A+ o o

Kako je

tr/2

J ( cos3 A- sin 3 A) dA = O , o

što se dokazuje kao i gore, to se integral I pojednostavljuje te imamo

tr/2 ~2

J= R 4 J sin 3q> cosq> dq> J dA= o o

• 4 tr/2 R4 SlO lp

tr/2

4 o o

Sa zahvalnošću ću primiti sve primjedbe i upozorenja, kako na uočene pogreške u tekstu zbirke, tako i na moguća poboljšanja. •