http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

Novi uvez Glasilo Zagrebač koga knjiž nič arskog drus tva

Godina XIII. Broj 22 Lipanj 2015.

Knjižnica Vladimira Nazora - Noć knjige Dubravko Lapaine i didgeridoo

Novi uvez, broj 22

Glasilo Zagrebačkoga

knjižničarskog društva

Godina XIII, lipanj 2015.

Izdaje:

Zagrebačko knjižničarsko društvo

Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb

Telefon: 4572-344, 4694-326; faks

3882-853

http://www.zkd.hr

Glavna i odgovorna urednica:

Blaženka Peradenić-Kotur

(bkotur@nsk.hr)

Tajnica:

Marija Maja Šimunović

(msimunovic@nsk.hr)

Urednica:

Nika Čabrić (nika.cabric@kgz.hr)

Uredništvo:

Svjetlana Ciglar, Katja Matković Mi-

kulčić, Irena Pilaš, Tomislav Silić

Lektorica:

Doris Bočkaj

Dragi čitatelji, kolegice i kolege, članovi i prijatelji Zagrebačkog knji-

žničarskog društva,

pozdravljam Vas u ime uredništva Novog uveza, elektroničkog glasila

Zagrebačkog knjižničarskog društva. Ovim uvodnikom želim Vas

podsjetiti kako Novi uvez izlazi dva puta godišnje, još od 2003. godi-

ne te da smo ove, 2015. došli do njegovog 22. broja. Uredništvo No-

vog uveza mijenjalo se posljednjih 12 godina, a priliku da uređujem

svoj prvi, a Novom uvezu, šesnaesti broj, dobila sam 2012. od tadaš-

nje predsjednice Društva, ujedno glavne i odgovorne urednice, Katje

Matković – Mikulčić. U lipnju 2014. predsjednica Zagrebačkog knjiž-

ničarskog društva te glavna i odgovorna urednica postaje Blaženka

Peradenić – Kotur a dobra suradnja nastavila se i dalje. U posljednje

tri godine uredila sam sedam brojeva Novog uveza. Novi uvez također

promoviramo i na Facebook stranici Zagrebačkog knjižničarskog dru-

štva, a svi oni koji su članovi ili prijatelji ZKD-a te imaju svoje Face-

book profile jednim „lajkom“ mogu doznati sve ono što se događa u

knjižničarskoj struci u zemlji i inozemstvu. Suradnici su uglavnom i

članovi ZKD-a, no poziv na suradnju otvoren je i svim prijateljima

Društva. Broj naših suradnika povećava se iz broja u broj. Osim kole-

gica i kolega iz Knjižnica grada Zagreba, Nacionalne i sveučilišne

knjižnice u Zagrebu te mnogih specijalnih, visokoškolskih i školskih

knjižnica, za Novi uvez pišu kolegice i kolege iz knjižnica Zagrebačke

županije. Ponosni smo i na suradnju ostvarenu s knjižnicama Karlov-

ca, Bjelovara, Vinkovaca, Ližnjana kod Pule, Američkom knjižnicom

i čitaonicom Hrvatsko – američkog društva, Knjižnicom Goethe Insti-

tuta te Knjižnicom i arhivom Židovske vjerske zajednice Bet Israel u

Hrvatskoj.Osnovna tematika Novog uveza je naravno naša knjižničar-

ska struka. No, članci se itekako međusobno razlikuju. Neke od tema

vezane su uz aktivnosti ZKD-a, stručne skupove u zemlji i inozem-

stvu, stručna usavršavanja, projekte s drugim ustanovama, otvaranja

novih i obljetnice starih knjižnica, Mjesec hrvatske knjige, Noć knjige

ili uz neke druge aktivnosti. Povodom 40. obljetnice Zagrebačkog

knjižničarskog društva, 2015. godine, uveli smo i novu rubriku, TOP

10, u kojoj objavljujemo listu deset najdražih knjiga nekog poznatog

gosta iz svijeta kulture, znanosti ili umjetnosti. Gost 22. broja Novog

uveza je proslavljeni književnik i glumac Enes Kišević koji je na svoj

pomalo pjesnički način izdvojio i objasnio svoj odabir. Smisao pisanja

za Novi uvez je promicanje vlastite struke, učenje i preuzimanje dob-

rog od drugih, povezivanje unutar struke te poticanje na daljnji razvoj

i usavršavanje. Svaka je tema vrijedna pažnje i svi oni koji imaju želju

pisati svojim su člancima uvijek dobrodošli. Zahvaljujem se svim do-

sadašnjim suradnicima, nadam se nastavku započetih i stvaranju novih

suradnji. Vašim trudom, još jedan Novi uvez ugledat će svjetlo weba.

Želim izraziti dobrodošlicu novoj članici našeg uredništva gđi Doris

Bočkaj, profesorici filozofije i kroatologije koja kao prijatelj Društva

od ovog broja lektorira tekstove. Dragi čitatelji svoje ideje, komentare,

prijedloge za članke i kritike šaljite na: nika.cabric@gmail.com i/ili

nika.cabric@kgz.hr

Uživajte u čitanju, Nika Čabrić, urednica

SAJAM DJEČJE KNJIGE U BOLOGNI -

HRVATSKA, PRVI PUTA GOST 2

DODATNE USLUGE ZA STUDENTE S INVA-

LIDITETOM 5

PARALIZIRA NAS TEHNOFOBIJA 6

KNJIŽNICA I ARHIV ŽIDOVSKE VJERSKE ZAJE-

DNICE BET ISRAEL U HRVATSKOJ 7

GENERACIJA 2.0 KNJIŽNICE ZA DJECU I MLADE

U NJEMAČKOJ 9

NAXOS MUSIC LIBRARY 11

RUBRIKA GOSTA TOP 10 ENESA KIŠEVIĆA 12

METAFORA 2015. BEZ GRANICA 13

NOĆ KNJIGE 2015. NA GLAZBENOM ODJELU

GRADSKE KNJIŽNICE 15

NOĆ KNJIGE 2015. U GRADSKOJ KNJIŽNICI

SAMOBOR 17

NOĆ KNJIGE 2015. U GRADSKOJ KNJIŽNICI

VELIKA GORICA - PUTOVANJA I PUSTOLOVINE 18

PUTOPISNA NOĆ KNJIGE 2015. U KNJIŽNICI

VLADIMIRA NAZORA 19

VELIKA GLAZBENA DONACIJA CROATIA

RECORDSA 20

8. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON 22

ŠUZA RADIONICE LEGO ROBOTA 23

ARHEOLOŠKI SUSRETI U KNJIŽNICI 24

ČEPOVI U SLUŽBI ČOVJEKA 25

PRIVATNE KNJIŽNICE 27

TALIJANSKI U KNJIŽNICI 29

Sadržaj:

2

RIJEČ UREDNICE:

2

SAJAM DJEČJE KNJIGE U BOLOGNI - HRVATSKA, PRVI PUTA GOST

—————————————————————————————————————

Ana Pavlek (ana.pavlek@kgz.hr ), KGZ Dječja Knjižnica Marina Držića

Hrvatska je od 30. ožujka do 2. travnja ove godi-

ne imala čast predstaviti se kao zemlja gost na

Sajmu dječje knjige u Bologni, najznačajnijem i

najprestižnijem sajmu dječje knjige u svijetu. U

ime Knjižnica grada Zagreba predstavljanje Hr-

vatske na Sajmu pratile su knjižničarska savjetni-

ca Ranka Javor i knjižničarka Ana Pavlek. Preds-

tavljanje je organiziralo Ministarstvo kulture pod

naslovom Živa voda pripovijeda (Living waters,

living stories), a koncept potpisuje teatrologinja,

spisateljica i aktivistica za dječja prava Nataša

Govedić. U autorskom timu koji je radio na os-

mišljavanju i realizaciji hrvatskoga nastupa u Bologni bile su i voditeljica umjetničkih zbirki

i povjesničarka umjetnosti Vanja Žanko, menadžerica u kulturi i povjesničarka umjetnosti

Ana Šilović te kiparica, ilustratorica i likovna pedagoginja Hana Lukas Midžić.

Promišljanje hrvatskoga nastupa krenulo je od opusa naše najuglednije književnice za

djecu Ivane Brlić-Mažuranić, u kojem je prisutan motiv žive vode koja liječi, obnavlja život-

nu snagu, drugim riječima transformira da bi se dalje temeljilo na razumijevanju književnosti

za djecu kao transformacijskog umjetničkog životnog iskustva u kojem su pripovijedanje,

priča i ilustracija bitne okosnice. U fokusu nacionalnog predstavljanja kao i cjelokupne ma-

nifestacije bila je ilustracija, stoga je svečano otvorenje izložbi hrvatskih ilustratora obilježi-

lo službeno otvorenje Sajma. Izložbe Aquamarine selection i Pristaništa i duboke vode dje-

tinjstva u centralnom dijelu sajmenog prostora otvorila je pomoćnica ministrice kulture Ta-

mara Perišić naglasivši kako biti zemlja gost u Bologni znači pružiti priliku umjetnicima sli-

ke i riječi da se predstave na jednoj od najvećih svjetskih pozornica.

Otvorenju je prisustvovala i zamjenica talijanskog ministra kulture Ilaria Borletti Bui-

toni te je izrazila oduševljenje katalogom u kojem se opsežno, detaljno i atraktivno predstav-

lja hrvatske ilustratore te povijest hrvatske ilustracije. Izložba Aquamarine selection donijela

je originale 14 suvremenih autora koji su odabrani radi jedinstvenog i prepoznatljivog autor-

skog rukopisa te visoke tehničke i medijske osviještenosti. Predstavili su se kako renomirani

umjetnici tako i neafirmirani mladi autori: Maja Celija, Marijana Jelić, Ana Kadoić, Dubrav-

ka Kolanović, Stanislav Marijanović, Jelena Perišić, Ivana Pipal, Danijel Srdarev, Tomislav

Tomić, Tomislav Torjanac, Vendi Vernić, Pika Vončina, Marija Vuletić i Danijel Žeželj.

Pod zajedničkim nazivom Pristaništa i duboke vode djetinjstva postavljene su četiri paralelne

izložbe kojima je predstavljeno 82 autora te period od 150 godina hrvatske dječje ilustracije.

Izložbe su činile reprodukcije, za potrebe kojih je korišten knjižni fond Hrvatskoga centra za

dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba te fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice, ali i

originali. Iako postavljena u Galeriji Forni u samom centru Bologne, dio hrvatskoga preds-

tavljanja bila je i ekskluzivna, samostalna izložba Svjetlana Junakovića pod nazivom Kabi-

net čudesa. Čudesno, fantastično i intrigantno u umjetnosti svestranog Svjetlana Junakovića

bile su teme ove izložbe kojom je predstavljeno pedesetak radova (crteža, ilustracija, slika i

skulptura) nastalih unazad petnaestak godina. Velik dio hrvatskog predstavljanja činili su i

sajamski okrugli stolovi u kojima su sudjelovali naši ilustratori, pisci, prevoditelji i izdavači,

a koji su se odvijali u prostorima poznatima pod nazivima Authors, Digital, Illustrators i

3

Translators café. U sklopu okruglih stolova go-

vorilo se i raspravljalo o problemima i prednosti-

ma vlastitog nakladništva, o jeziku pobune u pro-

zi za mladež, o tradicionalnim i digitalnim tehni-

kama u ilustraciji, o mašti i humoru, odnosno

važnosti višeznačnosti izraza u ilustracijama za

djecu, o ilustraciji u obrazovanju te o utjecaju

prevedene literature na kvalitetu i užitak čitanja.

Zanimljive, a ponekad i provokativne stavove o

navedenim temama iznijeli su pisac i ilustrator

Darko Macan, spisateljice Ana Đokić i Sanja Pi-

lić, ilustratorica Ivana Guljašević, multimedijska

umjetnica Helena Bulaja Madunić, ilustratorice Ana Kadoić, Sanja Pribić, Maja Celija i Iva-

na Pipal, ilustratori Svjetlan Junaković i Stanislav Marijanović, prevoditeljice Lara Hölbling

Matković i Dubravka Petrović, teoretičarka književnosti Dubravka Zima te koordinatorica

Nacionalne strategije poticanja čitanja Maja Zrnčić.

Paralelno s ovim događanjima u Bologni su u gradskoj knjižnici Biblioteca Salaborsa

organizirane edukativne radionice za djecu pod vodstvom ilustratorice Hane Lukas Midžić,

dok su u Cineteca di Bologna prikazivani hrvatski animirani filmovi za djecu. Na hrvatskom

štandu bila su zastupljena 24 nakladnika, od onih najvećih poput Školske knjige, Znanja, Al-

goritma, Mozaik knjige pa do malih poput Igubuke, Naklade Nika ili Knjige u centru. Dio

nakladnika predstavio se na drugom štandu koji samostalno uređuju autori i nakladnici okup-

ljeni u Udruzi Hrvatska dječja knjiga.

Predstavljanje Hrvatske činilo je samo dio programa koji je obilovao najrazličitijim

događanjima: izložbama, predavanjima, radionicama, susretima s umjetnicima, dodjelama

nagrada, konferencijama i sl. Međunarodna izložba ilustracija, koja je natjecateljskog karak-

tera, jedno je od središnjih događanja na Sajmu, a ove je godine član povjerenstva bio i naš

Svjetlan Junaković. Međunarodna nagrada za ilustraciju Sajma dječje knjige u Bologni –

Fundacije SM dodijeljena je ove godine Maisie Shearring, mladoj umjetnici iz Velike Brita-

nije, čiji su radovi izabrani između onih 3000 autora iz 70 zemalja. Pažnju su, naravno, plije-

nili i dobitnici BolognaRagazzi Award koja se dodjeljuje u 4 kategorije - Ficition, Non-

fiction, Opera Prima i New Horizons. Uspjeli smo prisustvovati predstavljanju predivne sli-

kovnice Flashlight američke autorice Lizi Boyd, dobitnice u kategoriji Fiction, te prekrasno

ilustriranog prirodoslovnog priručnika La Fora portugalskih autora Marie Ane Peixe Dias,

Inês Teixeira do Rosario i Bernarda P. Carvalha, dobitnika u kategoriji Opera Prima. Pozna-

ta slikovnica My Very Hungry Caterpillar poslužila je kao predložak za aplikaciju koja je

osvojila BolognaRagazzi Digital Award koja se dodjeljuje najboljim digitalnim sadržajima

za djecu. Jedno od najposjećenijih događanja na Sajmu bila je i dodjela prestižne Astrid

Lindgren Memorial Award (ALMA). Prisutne je pozdravila Ruth Jacobi, ambasadorica

Švedske u Italiji, a zatim se putem video prijenosa pratilo proglašenje dobitnika u Švedskoj.

Ovogodišnji laureat nagrade ALMA je organizacija PRAESA (Project for the Study of Al-

ternative Education in South Africa) koja od 1992. godine radi na promicanju čitanja i knjige

među djecom i mladima u Južnoj Africi.

Organizatori Sajma veliku su pozornost posvetili i obilježavanju 150. godišnjice Alise

u zemlji čudesa. Već je i samo uređenje sajmenog prostora podsjećalo posjetitelje na ovu

obljetnicu, a organizirana je i Međunarodna konferencija 150 godina Zemlje čudesa na kojoj

je niz stručnjaka iscrpno govorilo o navedenoj temi. I na kraju, treba spomenuti da je Ranka

Javor, voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu – Hrvatske sekcije IBBY-ja, prisustvo-

4

vala konferenciji za tisak IBBY-ja (The International Board on Books for Young People) na

kojoj je bilo riječi o žiriju Andersenove nagrade za 2016. godinu, Svjetskom kongresu IBBY

-ja na Novom Zelandu 2016., regionalnim konferencijama, časopisu Bookbird itd. Više in-

formacija dostupno je na službenim stranicama Sajma: http://www.bookfair.bolognafiere.it/

en/the-best-venue-for-childrens-publishers-to-meet/878.html

5

DODATNE USLUGE ZA STUDENTE S INVALIDITETOM

———————————————————————————————————

Zrinka Udiljak Bugarinovski (zudiljak@efzg.hr ),

Knjižnica Ekonomskog fakulteta Zagreb

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tijekom

protekle godine studiralo je 20 studenata s invaliditetom na

svim razinama studija.

Iako ovaj broj čini vrlo malen relativni udio u ukupnom

broju studenata, važno je naglasiti da na EFZG-u studira

oko 5,7% ukupnog broja studenata s invaliditetom Sveučili-

šta u Zagrebu te da se broj upisanih studenata povećava iz

godine u godinu. Upravo radi toga, Fakultet je u nekoliko

zadnjih godina napravio značajne iskorake u pružanju pot-

pore studentima s invaliditetom s ciljem njihove integracije u akademsku zajednicu. Prila-

godbe su višedimenzionalne, od prostornih prilagodbi do razvoja sustava informiranja i ko-

munikacije te visoke razine senzibiliziranosti i razumijevanja cijele akademske zajednice

(studenata i zaposlenika Fakulteta).

U protekloj akademskoj godini Fakultet je napravio još jedan iskorak u osiguravanju

dodatnih prilagodbi, osiguravši sredstva u okviru programa provedbe Ugovora o punoj sub-

venciji participacije redovitih studenata u troškovima studija u akademskoj godini

2013./2014. – Cilj 2. Olakšavanje pristupa studiju podzastupljenim skupinama studenata.

Programske aktivnosti koordinirale su prof.dr.sc. Mirjana Čižmešija i voditeljica knjižnice

Zrinka Udiljak Bugarinovski, univ.spec.oec. Provedbom aktivnosti iz ovog programa u Knji-

žnično - dokumentacijskom centru EFZG-a instalirana je specijalizirana oprema za slijepe i

slabovidne studente koju čine:

računalo podržano JAWS-om,

rosasoftWintalkerVoice,

AfterShokz slušalice i povećalo koje omogućuje lakše čitanje slabovidnim osobama.

Iako se na prvi pogled boja i kontrast teksta s pozadinom čine manje važnim elementi-

ma web-stranica, slabovidnim osobama baš će ovi detalji biti presudni za to hoće li neki sa-

držaj uopće moći vidjeti ili ne. Upravo stoga je, u suradnji

sa SRCE-m, na fakultetskoj web-stranici napravljena pri-

lagodba kroz boju i kontrast te je dodana mapa weba, radi

lakšeg snalaženja slijepim i slabovidnim osobama.

Dodatni iskorak napravljen je i po pitanju digitaliza-

cije građe za potrebe ove vrste korisnika koju Knjižnično

dokumentacijski centar radi u suradnji s Udrugom za pro-

micanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom

„ZAMISLI“.

6

PARALIZIRA NAS TEHNOFOBIJA

———————————————————————————————————

Dorja Mučnjak (dmucnjak@ffzg.hr ),

Knjižnica FIlozofskog fakulteta u Zagrebu

„Nijedno razdoblje ni po čemu nije posebno.“ - tako nam govori Michael Gorman u

svojoj knjizi Postojana knjižnica. Ovoj se misli, vjerujem da se slažemo, teško suprotstaviti.

No, pogledajmo malo kako je možemo interpretirati. Zaista, reakcije ljudi na slične situacije

skoro da su nepromijenjene tisućljećima. Pa tako Aristofan u komediji Oblaci navodi:

„Govorit ću dakle o starome odgoju, kakav je nekada bio… / […] / Za večerom nije on

[dječak] smio posegnuti prvi za glavicom rotkve, / Ni starijoj osobi pred nosom grabiti niti

komorač ni peršin…“

U tekstu starom više tisuća godina možemo pročitati rečenice koje se lako mogu čuti i

danas. Stavovi i reakcije ljudi se, doista, teško mijenjaju. Ali, koliko često su se ljudi prije

nekoliko tisuća, pa i prije nekoliko stotina godina u svome životnome vijeku morali prila-

gođavati sasvim novim pravilima i paradigmama? Ako gledamo širu sliku, otpor prema no-

vome uvijek postoji i s te strane zaista niti jedno razdoblje ni po čemu nije različito. Ali koli-

ko smo se puta mi, koji smo rođeni u drugoj polovici 20. stoljeća, morali privikavati na nešto

novo? Jednom? Dvaput? Ja bih rekla barem četiri puta. I to samo ako gledamo tehnološku

stranu svakodnevice. Krenimo redom: (1) vrijeme bez telefona u svakome domu, vrijeme u

kojemu je telefonski priključak koštao desetak tadašnjih osobnih dohodaka i na koji se čeka-

lo nekoliko godina; (2) period posvemašnjeg širenja telefonskih mreža u kojemu je obitelj

koristila jedan do dva aparata; (3) razdoblje mobilnih telefona i individualizacije

„priključka“; te najzad, (4) sadašnju eru tableta, terminala, oblaka, posvemašnje virtualizaci-

je podataka i medijskih kanala.

Uzevši sve to u obzir, postavlja se pitanje: kako se nositi sa stalnom promjenom kojoj

svjedočimo na polju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)? Prema normalnoj

distribuciji možemo s velikom sigurnošću reći da sigurno 80-tak posto ljudi reagira na jed-

nak ili sličan način - pomalo se straše promjena, prihvaćaju ih te integriraju u svakodnevni

život. No, znamo da krajevi te naše Gaussove krivulje pokazuju i tendenciju međusobno su-

protnom ponašanju: osobe koje se novim tehnologijama zanose i s oduševljenjem i veseljem

ih koriste, i oni drugi koji na spomen tehnologije pokazuju određenu vrstu anksioznosti.

Pa tako, prema vrsti, govorimo o informacijskoj anksioznosti koja se odnosi na nape-

tost, stres i zbunjenost vezane uz prezasićenost informacijama (engl. information overload),

tj. za fenomen koji se događa kada obujam informacija prelazi ograničene ljudske kapacitete

obrade informacija. Nadalje, vrlo bliska informacijskoj anksioznosti jest i tehnološka anksio-

znost, tj. strah od uporabe tehnologije odnosno strah od toga da će roboti preuzeti vlast i po-

koriti ljudsku rasu. Pojmovi koji se usko vežu uz tehnološku anksioznost su svakako tehnofi-

lija (beskompromisno prihvaćanje svih novih tehnologija) i tehnofobija (odbijanje svih novih

tehnologija do mjere da anksioznost time povezana može ozbiljno narušiti zdravlje). Govo-

reći o anksioznostima vezanima uz tehnologiju, ne može se zaobići računalna anksioznost, tj.

strah od korištenja računala. Najzad, internetska anksioznost koja je usko vezana uz osjećaj

samopoštovanja kroz uspjeh povezan uz rad na internetu i mrežama. Prema dostupnoj litera-

turi, ove vrste anksioznosti vezane su primarno uz stariju populaciju, uz populaciju koja nije

odrastala i rasla s tzv. novim tehnologijama. U tu generaciju ubrajaju se i brojne knjižničarke

i knjižničari, djeca druge polovice dvadesetog stoljeća, djeca odrasla bez stalne virtualne ve-

ze s drugima.

Knjižničari u svome radnome okruženju neminovno moraju koristiti informacijsku i

komunikacijsku tehnologiju. Dapače, još krajem prošloga tisućljeća i početkom ovoga, knji-

žničari su bili pioniri „novih, nadolazećih“ tehnologija. 1990-tih godina knjižnice su bile

mjesta prvoga interneta, mjesta prve automatizacije, s katalozima kojima se moglo pristupiti

preko računala, s računalima na kojima ste mogli ući u virtualan svijet. Snažnim pojeftinje-

njem i prodiranjem tehnologije u individualnu sferu, knjižnice kao da gube važnost. Jeftina

tehnologija izbila je adute iz knjižničarskih ruku jer je, začudno, ta ista tehnologija postala

preskupa knjižnicama. Čini se da se digitalni jaz stvorio između knjižnica, koje u svojim re-

dovima imaju osoblje starije populacije (digitalne imigrante) i već pomalo „zahrđalu“ tehno-

logiju, te mladih korisnika – digitalnih starosjedilaca koji su rođeni s mobilnim uređajem u

rukama.

Što je knjižnicama činiti? Digitalne korisnike, za sada, ne možemo pobijediti u služe-

nju tehnologijom. Naš strah je razumljiv, ali on nije nepobjediv! Snaga knjižničara ne mjeri

se u megabajtima i gigabajtima, snaga knjižničara mjeri se u njihovoj vještini korištenja me-

gabajta i gigabajta podataka. U snalaženju u moru informacija, u njihovom vrednovanju i

korištenju. I stoga, da, priznajmo da se tehnologije ponekad, manje ili više bojimo! Ali, pobi-

jedimo taj strah na način da naše mlade korisnike, digitalne

starosjedioce, potaknemo na kreativnost u korištenju tehnolo-

gije, da ih podučimo kritičkom mišljenju te kritičkom korište-

nju tehnoloških mogućnosti te da posredujemo pri okupljanju

kreativnih umova u zajednici. Zvuči li ovo poznato?

7

KNJIŽNICA I ARHIV ŽIDOVSKE VJERSKE ZAJEDNICE

BET ISRAEL U HRVATSKOJ

———————————————————————————————————

mr. sc. Julia Koš (7palmtrees@gmail.com),

Knjižnica i arhiv Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj

Knjižnica i arhiv Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dostupni su aka-

demskoj i široj građanskoj zajednici od početka akademske godine 2012./2013. kao jedini

javnosti dostupan izvor meritornih informacija s područja judaike (židovskih studija) u Hr-

vatskoj i u široj regiji. Knjižnica se nalazi u prostorijama Zajednice u centru Zagreba, na Ma-

žuranićevom trgu br. 6, drugi kat. Ova jedina aktivna knjižnica judaike u Hrvatskoj djeluje

kao edukacijsko-informacijski centar za židovske studije, u uskoj suradnji s Katedrom za

judaistiku i Institutom Moses Mendelssohn, oboje pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu. U sklopu knjižnice djeluje i arhiv koji prikuplja građu iz povijesti židovske zajed-

nice u Hrvatskoj i šire. Za sada arhiv raspolaže skromnim brojem dokumenata i objekata, ali

unikatnima i dragocjenima. Ova knjižnica djeluje također i u sustavu židovske osnovne škole

Lauder Hugo Kohn te nastavnicima i učenicima pruža potrebne informacije s područja ži-

8

dovskih studija, židovske i opće književnosti.

Ova specijalna knjižnica sakuplja, obrađuje i daje na korištenje građu

isključivo s područja židovskih studija, od predmeta s područja religije,

kulture i povijesti, do jezika kojima se služe Židovi, povijesti, geografi-

je te društvenih i političkih okolnosti u Državi Izrael, demografskih pi-

tanja svjetske židovske populacije, biografija znamenitih Židova, i sl.

Fond knjižnice posjeduje sve potrebne relevantne monografske i perio-

dičke naslove za zadovoljenje bilo kojeg korisničkog upita, a u okolno-

stima svjetske informatizacije svaki potreban izvor informacija je dos-

tupan. Osoblje knjižnice za korisnike nabavlja svu potrebnu tiskanu i na druge načine umno-

ženu građu i izvan samoga fonda knjižnice, ukoliko je to potrebno. Fond je trenutno u obradi

prema sustavu UDK.

S obzirom da je tijekom posljednjih desetljeća zabilježeni stalni rast zanimanja u široj

zajednici za židovsku religiju, povijest i kulturu, knjižnica od 2014. godine održava i preda-

vanja o temama kojima se bavi njezin fond, osobito na teme iz židovske povijesti. Ova su

predavanja prije svega namijenjena korisnicima izvan židovske zajednice, osobito skupina-

ma učenika osnovnih i srednjih škola, studentima različitih fakulteta i općenito mladom na-

raštaju, te njihovom nastavnom osoblju, radi pružanja meritornih informacija do kojih se u

redovitom obrazovnom okružju većinom teže dolazi u sustavnom obliku. Knjižnica bilježi

povremene posjete radi ovih predavanja i iz obližnjih susjednih zemalja.

Većina individualnih korisnika knjižnice su studenti i doktorandi vrlo različitih znan-

stvenih i umjetničkih smjerova, a također i umjetnici, novinari, književnici, muzejski kustosi

i drugi profesionalci, te građani. Knjižnica uz najavu prima i manje skupine učenika, stude-

nata i građana, radi skupnog upoznavanja s temeljima židovstva i pojedinim područjima ži-

dovske povijesti od najstarijih vremena, Holokausta pa do suvremenih okolnosti života Žido-

va u Hrvatskoj, Izraelu i svijetu. Knjižnica također, uz mentorstvo rabina zajednice dr. Kote-

la Dadona, informira i priprema potencijalne kandidate o postupku prijelaza na židovstvo i

opskrbljuje ih potrebnom literaturom.

Korištenje knjižnice je besplatno. Redovito radno vrijeme je ponedjeljkom i petkom od

11 do 15 sati, srijedom od 14 do 18 sati, te drugačije prema dogovoru, uključujući i nedjelju

prije podne tijekom akademske godine. Uz državne neradne dane i blagdane, knjižnica ne

radi uoči i na dane židovskih blagdana te je stoga za svaki pojedinačni ili skupni posjet kori-

snika knjižnici neophodno zakazati termin posjeta najavom na telefone 099/4554101 i

095/1968131, ili u uredovno vrijeme tajništva zajednice na 01/4851008.

Knjižnica pruža visokostručnu pomoć korisnicima svih obrazovnih stupnjeva, zaintere-

siranima za najrazličitije teme s područja židovske religije, povijesti, kulture i običaja. Vodi-

teljica knjižnice je mr. sc. Julija Koš koja je diplomirala povijest umjetnosti, arheologiju i

knjižničarstvo te magistrirala društvene znanosti,

sve na Zagrebačkom sveučilištu. Autorica je

brojnih stručnih, publicističkih i leksikografskih

tekstova na teme iz židovske religije, kulture,

povijesti i književnosti. Iskusna je specijalna

knjižničarka na području židovstva (od 1992. do

2011. radila je kao voditeljica specijalne knjižni-

ce judaike pri Židovskoj općini Zagreb, sada

trajno zatvorene za javnost).

9

GENERACIJA 2.0 KNJIŽNICE ZA DJECU I MLADE U NJEMAČKOJ

———————————————————————————————————

Snježana Božin (Snjezana.Bozin@zagreb.goethe.org),

Knjižnica Goethe - Instituta u Zagrebu

Generacija rođena 1990-tih godina više nema svjesnog sjećanja na svijet bez mobilnog

telefona i interneta. Neki ih sociolozi nazivaju „digital natives“, prastanovnicima novog digi-

talnog svijeta, u kojem se starije generacije vjerojatno osjećaju kao „digital immigrants“. Či-

njenica je da nikada nije bilo jednostavnije komunicirati s nekim, ad hoc razmjenjivati infor-

macije, bez ograničenja vremena i mjesta biti informiran. Internet tim i takvim mogućnosti-

ma stavlja i knjižnice pred nove izazove. Knjižnice danas postaju „knjižnice 2.0“, ulazeći

svojim informacijama i uslugama u online okruženja korisnika informacija, ali i nastavljaju

knjižničnu tradiciju omogućujući im kontakt na mnogim mjestima i na različite načine, daju-

ći im informaciju i potporu u njihovoj plovidbi informacijskim oceanima. Prisutnost knjižni-

ca u web 2.0 okruženju prilika je da se predstave kao moderne institucije s ponudom suvre-

menih usluga i tako ispune očekivanja modernog korisnika te stvore određenu vrstu pro-

midžbe koja može biti pomoć u privlačenju i zadržavanju svojih ciljnih skupina, osobito dje-

ce i mladih (do kojih knjižnice inače teško dopiru).

Primjeri iz svakodnevnog rada knjižnica za djecu i mlade u Njemačkoj, koji će ovdje

biti predstavljeni, potvrđuju da moderne knjižnice mogu itekako pronaći svoje mjesto u o-

vom srazu suvremenog i tradicionalnog.

Knjižnice i web 2.0 u radu s djecom

Istraživanje Eurobarometra iz daleke 2006. godine pokazalo je da djeca tek u dobi od 8

do 9 godina redovito i intenzivno koriste internet. Za pretpostaviti je da se ta dobna granica

još spustila, ali u svakom slučaju mlađa djeca još nemaju dovoljno kompetencija za korište-

nje računala i interneta, osobito u smislu sigurnosti sadržaja, te je ona roditeljima stoga oso-

bito važna ili bi barem trebala biti. Isto se odnosi i općenito na korištenje interaktivnih medi-

ja kao što su računala, konzolne igrice i mobiteli, koji vrlo rano postaju dijelom dječjeg svi-

jeta, što roditelje („digital immigrants“) stavlja pred velike izazove: što, u kojoj dobi, koliko,

kako? Pokazalo se da je jedno od mjesta na kojemu mogu riješiti svoje dvojbe - knjižnica.

Kako, pokazuje primjer Gradske knjižnice u Brilonu. Iako, kao većina knjižnica u Njema-

čkoj, kod djece u dobi do 13 godina (npr. dobna granica za korištenje Facebooka) brojnim

aktivnostima prije svega potiče čitanje jer „Bez čitanja ne možeš čitati ni internet“ (zaključak

jednog malog korisnika ove knjižnice), u svoju je ponudu paralelno integrirala i nove medije,

ne zaboravljajući pritom ni roditelje i njihove dvojbe. Tako je uz već poznati „Metar za čita-

nje“, koji je izvezla u druge knjižnice i druge zemlje (pokazati), osmislila i medijski metar,

također namijenjen roditeljima. Oba se metra poklanjaju roditeljima pri rođenju njihova dje-

teta u sklopu paketa „Brilonske knjiške bebe“ zajedno sa slikovnicom i informativnom bro-

šurom. Osim toga ih koristi i pri obilascima knjižnice za roditelje, učenike i vrtićku djecu te

ih time senzibilizira za kritičan odnos prema medijima i pozicionira se kao mjesto na kojemu

se nude kvalitetni mediji. Sve to knjižnica provodi u sklopu svojih zadaća vezanih uz medij-

sko obrazovanje, koje je u međuvremenu postalo vrlo važan segment rada u njemačkim knji-

žnicama i koje je popraćeno ponudom odgovarajućih studijskih usmjerenja na fakultetima

koji obrazuju knjižničare i medijske stručnjake (npr. studij medijske pedagogije na Sveučili-

štu u Stuttgartu).

10

Još jedan primjer primijenjene medijske pedagogije je i ponuda Gradske knjižnice u

Stuttgartu pod nazivom „Djeca na medijskom prijestolju!“ u sklopu koje se nude radionice

za stjecanje medijskih kompetencija. Tako radionica „Internetski reporter“ kod djece razvija

medijske kompetencije kroz vlastitu produktivnost, pomaže im razumjeti nastanak i način

funkcioniranja medija te ih potiče na oblikovanje internetskih sadržaja za djecu, povezujući

sve to s „tradicionalnim“ medijima. Radionica „Internetska vozačka dozvola“ pomaže djeci

u orijentaciji po virtualnom svijetu, objašnjava „prometna pravila“ i informira ih o opasnosti-

ma na internetu.

Knjižnice i web 2.0 u radu s mladima

Mladi su skupina do koje knjižnice vrlo teško dosežu jer je riječ o vrlo heterogenoj

ciljnoj skupini. Jednako heterogen je i njihov odnos prema medijima kao što je pokazalo re-

dovno godišnje istraživanje Medienpädagogischer Forschungsverbund Südwest iz 2014. go-

dine pod nazivom „Mladi, informacije, mediji“ provedeno među djecom i mladima u dobi od

12 do 19 godina. Nije osobito iznenađujuće da mladi svoje slobodno vrijeme provode kori-

steći bilo internet bilo mobilni telefon što znači i društvene mreže te ostale web 2.0 alate.

Kako se to odrazilo i odražava na stanje u njemačkim knjižnicama? Mladi se definiraju

kao „problematična ciljna skupina“ u smislu da se do njih teško dopire, koncepcije za potica-

nje čitanja „ne prolaze“, odjeli za mlade uređeni su mladenački, ali ih mladi ne koriste, a

knjižnice za mlade radije posjećuju djeca od 11 do 14 godina. Neke knjižnice na ovakvo su

stanje reagirale raskidom s tradicionalnim knjižničnim strukturama i razvile nove koncepcije

usmjerene prije svega na programe i ciljne skupine, a ne na fond i usluge.

Hoeb4U Hamburg – knjižnica za mlade hamburških gradskih knjižnica otvorena je u

prosincu 2005. godine i od tada funkcionira samostalno i u zasebnim prostorijama. Njezina

je specifičnost ta da u njoj uz stručno vodstvo rade mladi naučnici (koji se obrazuju za me-

dijske i informacijske stručnjake u knjižnicama) te je knjižnica neka vrsta „vježbeničke tvrt-

ke“.

Kao što navode na svojim mrežnim stranicama, njihov se fond bavi isključivo mediji-

ma za slobodno vrijeme odnosno „svime što je zabavno“, a to su uz audiovizualne medije i

igraće konzole i igrice, ali i društvene igre. Tu su još i stripovi, mange, fantasy romani, bio-

grafije zvijezda, ali i knjige o hip-hopu, grafitima, pubertetu, seksualnosti, sportu i drugim

temama koje zanimaju mlade, sve to naravno i u e-book varijanti.

Manje „klasično knjižnična“ ponuda za mlade su radionice i druga događanja vezana

uz medije i njihovo korištenje: radionica stvaranja glazbe na tabletima, radionica montaže,

izrada video-snimki za YouTube. Facebook stranica knjižnice također je dizajnom i sadrža-

jem prilagođena mladima, a postovi se uglavnom odnose na knjižničnu ponudu, radionice te

sadržaje koji su zanimljivi mladima.

U fokusu ponude za mlade Gradske knjižnice u Kölnu osim već uobičajenih medija

(uz knjige sve što ima veze s multimedijom) su tzv. digitalne radionice i radionice

„Makerspace“. Digitalne radionice početničke su radionice za sve one koji već surfaju, ali se

žele baviti novim temama ili nekim posebnim aplikacijama kao što su primjerice online kup-

nja, pretraživanje baza podataka, online komunikacija s Gradskom upravom, obrada fotogra-

fija, e-knjige, društvene mreže, izrada vlastite internetske stranice, korištenje iPada i slično.

Radionice „Makerspace“ namijenjene su ljudima (od 16 godina) koji žele biti aktivni i koji

se zanimaju za novo. Makerspace je prostor otvoren za nove ideje, potencijale i Do-It-

Yourself projekte. Nude se radionice na teme kao što su slikanje i produkcija glazbe na iPa-

du, 3D crtanje i 3D ispis, pisanje bloga uz pomoć Tumblra i Masking Tapea, pisanje za blo-

11

gere, digitalna fotografija, web dizajn, streetart. geeks@cologne naziv je za događanja veza-

na uz tehnologiju, web-kulturu i nerdove koje organizira Gradska knjižnica u Kölnu s vlasti-

tom internetskom stranicom. Sastavni dio stranice je blog u kojem se piše i o knjižničnim

događanjima i ponudi, community čijim članom korisnici mogu postati te već klasičnoj mo-

gućnosti prijave putem društvenih mreža.

Gradska knjižnica u Münchenu program „update“ za publiku od 16 do 25 godina nudi

u dvjema knjižnicama svoje mreže, i to od kraja 2012. godine. Program je nastao kao odgo-

vor na klasično pitanje: Kako privući mlade u knjižnicu? Projektnoj skupini, koja je s radom

započela 2010. godine, ubrzo je postalo jasno da nije dovoljno ponuditi samo moderno ure-

đen prostor, nego cjelovit koncept koji će se ponudom medija i događanja nadovezati na in-

terese mladih u slobodno vrijeme. Tako je fokus stavljen na sadržaj, a ne na prostor. Ne pos-

toji fiksan medijski profil niti gotov programski koncept – „update“ se oslanja na aktualna

događanja za mladu publiku u području kuture, u gradu i u društvu. Cilj projekta je ovom

ponudom za slobodno vrijeme dopuniti već postojeće obrazovne ponude knjižnica. Pojmovi

slobodno vrijeme i obrazovanje naizgled su oprečni: mladi ljudi u svoje se slobodno vrijeme

bave temama kao što su mediji, okoliš, hrana, politika, ali obično u nekom drugačijem obli-

ku. Zanimaju ih glazba, filmovi, igrice i to su teme o kojima razgovaraju. Pritom su uglav-

nom bolje umreženi i infomirani od starijih generacija. “update” svoju obrazovnu ulogu dak-

le ne shvaća na školski način, već koristi postojeće kontakte sa školama i drugim gradskim

obrazovnim i kulturnim institucijama kako bi „obrazovao“ mlade u području kulturnog dje-

lovanja, medijskih kompetencija i kritičkog mišljenja. U fokusu su pritom radionice i projek-

ti iz područja fotografije, filma, creative gaminga te senzibiliziranja u korištenju društvenih

mreža koji pružaju mogućnosti za aktivno i kreativno, ali i refleksivno te kritičko medijsko

ponašanje.

Za njemačke knjižnice više nije upitno hoće li imati Facebook stranicu ili posebnu

stranicu za mlade, hoće li pisati blog ili twittati te na taj način koristiti web 2.0 za komunika-

ciju sa svojim korisnicima. Fokus je stavljen na obrazovnu ulogu knjižnica odnosno medij-

sku pedagogiju te knjižnice kao mjesta koja idu ukorak s vremenom.

NAXOS MUSIC LIBRARY

———————————————————————————————————

mr. sc. Iva Klak Mršić (iva.klak.mrsic@gmail.com ),

KGZ Knjižnica Jelkovec

Knjižnice grada Zagreba u siječnju 2015. godine uvele su novu online uslugu koja ko-

risnicima omogućuje preslušavanje Naxos music library. Naxos je vodeći svjetski izdavač

klasične glazbe, a njihova online zbirka sadrži više od milijun i pol glazbenih zapisa s kom-

pletnim izdanjima kompakt diskova iz vlastite produkcije te cjelokupnim izdanjima poznatih

diskografskih kuća (ili etiketa) kao što su BIS, Chandos, CPO, Capriccio, Hungaroton, Opus

Arte, Sony, Teldec, Erato, Harmonia mundi, RCA, Wergo, Warner, BBC Legends, DaCapo,

Marco Polo, Profil, Signum Classics, Simax, Tudor, Vanguard Classics. Zbirka se stalno na-

dopunjava novim izdanjima.

Pregledavanje je moguće po autorima, skladbama, naslovima izdanja, tako da je pogo-

dna za istraživanje starije ili novije klasične glazbe, a moguće je i pregledavanje popratnih

tekstova o djelima, autorima i izvođačima, libreta, analiza skladbi i mnogih drugih sadržaja.

Naxos music library ima i druge vrste pretplate osim klasične glazbe na koju su se

12

pretplatile Knjižnice grada Zagreba. To su Naxos music

library jazz – s opsežnom jazz kolekcijom, Naxos spoken

word library – sa zbirkom audio-knjiga koje čitaju slavni

glumci te Naxos video library – vrlo zanimljiva i bogata

zbirka video zapisa koncerata, opernih izvedbi, baleta.

Osnova za korištenje usluge je računalo s internetskom

vezom u cijelom trajanju usluge. Inozemna iskustva go-

vore i o mogućnosti korištenja ove usluge s bilo kojeg

mjesta, računala, tableta ili mobilnog telefona i to na na-

čin da se korisnik prijavljuje putem broja svoje članske

iskaznice ili PIN-a. Pohrana glazbe na računalo nije mo-

guća, iznimka su tekstovni prilozi pojedinih izdanja, ali

je omogućena kupnja pronađenog izdanja u mp3 formatu

putem downloada.

Knjižnice grada Zagreba zasada su se odlučile pretplatiti na osnovni paket s pet pristu-

pa samoj bazi, tako da je usluga uvedena u Gradskoj knjižnici - Glazbeni odjel, Knjižnici

Augusta Cesarca, Šubićeva, Knjižnici Dugave, Knjižnici Jelkovec i Knjižnici Silvija Strahi-

mira Kranjčevića. Za uvođenje usluge bilo je važno osigurati otvorenost za korisnike tijekom

cijelog dana, radno mjesto s računalom i Windowsima 7 te slušalice. Dogovorena su i neka

pravila korištenja usluge: uslugu preslušavanja Naxos music library imaju isključivo članovi

knjižnice, članovi imaju sat vremena besplatnog korištenja na raspologanju, mogu termin

korištenja rezervirati putem telefona, a važno je naglasiti da na računalu za pregledavanje i

preslušavanje Naxos music library nisu dostupni ostali internet sadržaji.

U Hrvatskoj je dosada pretplatu na Naxos music library imala samo Muzička akademi-

ja, tako da su Knjižnice grada Zagreba uvođenjem ove usluge učinile dostupnom mnogo ve-

ćem broju korisnika. Naxos music library možete pronaći na web stranici

www.naxosmusiclibrary.com, koja Vam omogućava besplatnu probu zbirke u trajanju od

petnaest minuta. Ukoliko se još niste upoznali s mogućnostima korištenja NAXOS-a, požu-

rite do Vama najbliže navedene Knjižnice grada Zagreba.

RUBRIKA GOSTA TOP 10 ENESA KIŠEVIĆA

——————————————————————————————————

Enes Kišević

U 22. broju Novog uveza, u goste smo pozvali cijenjenog književnika i dramskog um-

jetnika Enesa Kiševića. Na jedinstven način, izabrao je svojih TOP 10.

Enes Kišević je hrvatski književnik i dramski umjetnik porijeklom iz Bosne i Hercego-

vine. Kišević je osnovnu školu i gimnaziju završio u Ključu. 1971. diplomirao je na Akade-

miji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu. Glumačku karijeru započeo je u Narodnom

pozorištu Bosanske krajine u Banja Luci. Igrao je u više kazališnih, filmskih i televizijskih

drama. Dobitnik je značajnih književnih nagrada. Kiševićeve pjesme su prevedene na mnoge

jezike, između ostalih na engleski, njemački, francuski, slovenski, talijanski, turski, mađar-

ski, arapski. Autor je dvadesetak knjiga poezije. Živi i radi u Zagrebu.

Pjesnik i glumac, Enes Kišević koji često čita Alberta Camusa (jer je i Camus bio glu-

mac): „Ne idi ispred mene jer mogu da te ne slijedim. Ne idi iza mene jer mogu da te ne vo-

dim. Načisto idi usporedno sa mnom – i budi moj prijatelj.“

Mojih TOP10

13

METAFORA 2015. BEZ GRANICA

———————————————————————————————————

Svjetlana Ciglar (svjetlana.ciglar@kgz.hr ),

KGZ Knjižnica Vladimira Nazora

Besmrtni su ljudi koje misao začne, a riječ ih na svijet do-

nese. Među mnogim licima stvorenim na takav način, mo-

jih prvih deset knjiga označio sam ovim redom:

1. F. M. Dostojevski: „Idiot“.

2. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što ga pisac, s veli-

kim užitkom i mukom piše za svoju dušu. I zato što su knez

Miškin i Dostojevski braća blizanci.

3. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – pa zato što ga Job čita

kako bi načas zaboravio na svoju muku.

4. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što Aristofan s Idio-

tom liježe i ustaje, a Sokrat, Platon i Sofoklo u togi ga no-

se.

5. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što Rumi Idiota po-

klanja Vergiliju, a Vergilije ga poklanja Danteu i Hölderlinu.

6. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što Cervantes svako malo ušutkava svojega Bi-

strog viteza Don Quijotea od Manche kako bi se s knezom Miškinom u miru našutio.

7. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što profesor Vanja Stulić čitajući Idiota odmara

svoju dušu od Descartesa, Heideggera, Husserla, Kierkegaarda i zato što knez Miškin svaki

put profesoru iznova razvedri misli.

8. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što Vincent Van Gogh čita Idiota svojim Sun-

cokretima, a iz Suncokreta ga razrogačenih očiju gledaju Nietzsche, Rimbaud, Artaud i Ni-

jinsky.

9. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što im pjesnik Danijel Dragojević neprestano

govori: sklopi to Negdje i otvori Idota.

10. F. M. Dostojevski: „Idiot“ – zato što se Samuel Beckett i Witold Gombrowicz

(čim padne zastor i prestane pljesak) sami pred sobom osjećaju kao dva Idiota.

metaFORA natječaj je za najbolju kratku priču koji

treću godinu zaredom raspisuje Knjižnica Vladimira

Nazora. Ove je godine bila namijenjena putopiscima

koji su mogli putovati Bez granica.

Ovaj projekt povezuje korisnike i djelatnike Knjižni-

ce, pisce, umjetnike, nakladnike, privrednike, spon-

zore, razne srodne udruge i društva. metaFORA je

projekt poticanja čitanja, pisanja, kreativnog izraža-

vanja uopće i to za sve generacije. Tako je ovaj na-

tječaj poligon za vježbu mladih autora koji imaju priliku natjecati se s afirmiranim piscima, a

Knjižnica postaje mjesto stvaralaštva i aktivnog odnosa prema umjetnosti. U odabiru zada-

nih okvira kratkih priča nastojimo slijediti filozofiju naše ustanove pa biramo, po iskustvu

knjižničara, najčitanije i najzanimljivije žanrove. Tako je metaFORA 2013. (Krimi-ekspres)

bila vezana uz kriminalistički žanr, metaFORA 2014. (SFora) bila je namijenjena ljubitelji-

14

ma znanstvene fantastike, a metaFORU 2015. (Bez granica) vezali smo uz putopisni žanr.

Žiri je sastavljen od pisaca, knjižničara i korisnika knjižnice. Natječaj povezuje dvije značaj-

ne manifestacije – raspisujemo ga krajem Mjeseca hrvatske knjige, a najbolje proglašavamo

u Noći knjige. Organiziramo ga u dvogodišnjim ciklusima pa sutako metaFORA 2013.

(Krimi-ekspres) i metaFORA 2014. (SFora) rezimirane u knjižici, izdanoj u listopadu 2015.

godine, koja okuplja nagrađene radove prethodne dvije godine, a može se prolistati i pročita-

ti i na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba.

Ove su godine prispjele 83 kratke putopisne priče koje su ispunile propozicije natječa-

ja. Stigle su iz raznih dijelova Hrvatske - ponajviše iz Zagreba (30 priča), Varaždina (4

priče), Rijeke (3 priče) te mnogih drugih gradova i manjih mjesta. Dvije priče stigle su iz

Bosne i Hercegovine, jedna iz Slovenije i jedna iz - Liechtensteina. Najstarija natjecateljica u

sedmom je desetljeću, a najmlađi natjecatelj pohađa 8. razred. Najaktivniji su bili trideseto-

godišnjaci, a slijede ih pisci u pedesetim godinama života. Spisateljska razina prispjelih priča

te njihova stilska raznolikost bila je znatna, stoga žiri nije imao lak zadatak. U žiriju su bili

pisci Juraj Bubalo i Kristian Novak, Sanja Vučković - umjetnička ravnateljica CeKaPE-a,

Tanja Radović - knjižničarka i spisateljica te Marija Solarević - pobjednica metaFORE 2014.

Dodijelili su tri nagrade i dvije pohvale. Najbolji su proglašeni u našoj putopisnoj Noći knji-

ge. Nagrađene su Ljiljana Logar i priča Povijest odlazaka, Jelena Lešaja s intrigantnom

pričom Uho te Mima Juračak i priča Izautobusa. Pohvaljene su priče Vinkovci Nade Vukaši-

nović i Crno srce Ane Jevtić Kos. Član žirija Kristian Novak o prispjelim je i nagrađenim

putopisnim pričama rekao: „Upoznali smo se s tekstovima onih koji su slučajno uletjeli u

avanturu, i onih koji se uvaljuju u nevolje da bi pripovijedali o njima. S pripovjedačima koji

u domaćem traže tuđe i čudno, i s onima koji u tuđem traže poznato. Neki se u pripovijeda-

nju otvaraju prema većim narativnim cjelinama, za neke pak je jasno da su pišu sedimentaci-

jom iskustva i sadržaja iz lirskog. Vidjeli smo iskustva neugode i krajnje sreće, iskustva ref-

leksije o sebi posredstvom Drugoga, iskustvo pomirbe i iskustvo rata. Čini se da putopisni

žanr korespondira sa svekolikim iskustvom bivanja čovjekom.

Ne mogu svi tekstovi biti nagrađeni. Mnogi su otpali jer ih se ni po čemu ne može

smatrati putopisnima. Drugi su otpali jer nisu literarni, nego su dobri izvještaji koji ni ne tra-

že umjetničku razinu. Ima dakle odličnih tekstova među onima koji nisu ostali nagrađeni. Ali

sasvim sigurno među nagrađenima nema teksta koji nije izvrstan.“ Nagrade su pretežno pri-

bavljene zahvaljujući sponzorima: nakladnicima Frakturi, Znanju, Librikonu, Malim zvoni-

ma, Algoritmu, Geonavalu. Valja istaknuti da nam je naš dobar susjed, Tvornica Franck,već

drugu godinu sponzorirala prvu nagradu – Ljetnu školu pisanja u Staroj Sušici koju organizi-

ra CeKaPe, koji pak, daruje već treću godinu (dakle prate nas od početka) semestralnu radio-

nicu kreativnog pisanja za drugonagrađenog pisca. Osobita je poslastica ovogodišnja

„putopisna“ nagrada Art Travela – izlet u Beč, za prvonagrađenu s pratnjom, na izložbu De-

gas, Cézanne, Seurat. Sretni smo zbog tako nesebične podrške! Svima koji su prepoznali u

našoj metaFORI zajednički cilj, iskreno zahvaljuje-

mo. Zahvaljujemo i podršci Knjižnica grada Zagre-

ba i Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i

sport.

Veselimo se i budućoj metaFORI 2016. r to je

projekt koji bitno jača utjecaj i vidljivost Knjižnice

te pridonosi njenom ugledu. Držimo da je to dobar

put kojim valja ići i sretni smo zbog tako mnogo

suputnika na njemu.

15

Povodom Svjetskog dana knjige koji se obilje-

žava u cijelom svijetu, Glazbeni odjel Gradske

knjižnice u Zagrebu uključio se u program obi-

lježavanja Noći knjige, manifestacije kojom se

afirmira ljubav prema knjizi i čitanju . Svjetski

dan knjige i autorskih prava, koji je proglašen

23. travnja 1995. na Glavnoj skupštini UNES-

CO-a, u Hrvatskoj se obilježava od 2012. godi-

ne.

Noć knjige u hrvatskim knjižnicama i knjižarama obilježava se 23. travnja od 18 sati

do 1 sat iza ponoći, a Glazbeni odjel obilježio je ovaj dan u večernjim satima odnosno od 20

do 22 sata.

U Noći knjige pod nazivom „Večer plesa i pjesme“, koji je objavljen u Programskoj

knjižici, sudjelovali su plesači i pjevači, a cijeli program osmislila je Helena Predojević, dje-

latnica Gradske knjižnice, kojoj su velika potpora bili Danijela Branković, Igor Mladinić i

Sanja Tafro, također djelatnici Glazbenog odjela Gradske knjižnice. U organizaciji opreme i

osvjetljenja te uređenja prostora ispred ulaza Glazbenog odjela od velike pomoći bili su Da-

vorka Dragojević i Tomi Edvard Šega. Izgled prostora ispred Glazbenog odjela osmišljen je

tako da a priori bude funkcionalan plesačima te izgledom privlačan posjetiteljima i slučajnim

prolaznicima. Dio vanjske fasade bio je prekriven crvenim prozirnim zavjesama, koje su još

više do izražaja dolazile zbog svjetla reflektora. Na podu s lijeve strane ulaza postavljeni su

dekorativni crveno-crni jastuci dok je cijeli podni dio bio prekriven zelenom podlogom oko

kojeg su u raznim bojama svijetlile šarene lučice. Prostor na kojem su se izmjenjivali pjevači

i plesači bio je nadasve zadivljujući, dočaravajući u Noći knjige pravi mali ulični spektakl

kakav se može vidjeti po vodećim europskim metropolama.

Program je započeo nakon 20 sati plesnom skupinom Apsaradhe. Plesačice su prisutni-

ma otplesale tehniku gypsy flamenca. Ispred ulaza u Glazbeni odjel okupilo se mnogo posje-

titelja, a i naših članova kako bi uživali u pjesmi, svirci i plesu izvođača koji su upotpunili

ovu prekrasnu večer.

Orijentalna plesna škola Apsaradhe aktivna je već cijelo desetljeće. Krenuvši s malim

grupama trbušnog i indijskog plesa, tijekom godina kroz školu prodefiliralo je više od 200

polaznica, a one najvjernije plešu i danas te čine naprednu grupu ansambla. U tom periodu

škola je ostvarila pet plesno-scenskih kazališnih predstava, koje će biti zapamćene po veli-

kom odazivu publike i kritike. Predstave čine sve polaznice škole, dob polaznica varira od 7

do 70 godina što još jednom dokazuje univerzalnost orijentalnog plesa te njegovu neogra-

ničenost spram naučenih zapadnjačkih predrasuda. Voditeljica plesnog ansambla je Ana Ap-

saradha, koja nam je otplesala indijski tradicionalni ples kathak, koji je jedan od osam formi

indijskog klasičnog plesa kojeg karakteriziraju brzi koraci nogu (stopala) što je ritmički

smješteno u determinirane i kompleksne tatkhar cikluse od 16 taktova. Osim Ane iz ansam-

bla su plesale Violeta Atanasov, Davorka Dragojević, Tihana Jelić i Božica Sršen. Polaznice

su plesale na glazbu rumunjskog orkestra Fanfare Ciocarlia, njemačku grupu Di Grine Kuzi-

NOĆ KNJIGE 2015. NA GLAZBENOM ODJELU

GRADSKE KNJIŽNICE

———————————————————————————————————

Helena Predojević (helena.predojevic@kgz.hr ),

KGZ Gradska knjižnica - Glazbeni odjel

16

ne i tursku grupu Asena.

Nakon plesa nastupio je ZborXop koji nam je pripremio preko 10-ak tradicionalnih

pjesama, kao primjerice: Gde ima voda studena, Berem dunje, Noć, tamna noć, Tri devojke

zbor zborile, Ja u bašti, Oj djevojko dušo moja, Vo naše selo malovo, Urodile žute kruške.

ZborXop osnovan je 2009. godine u Zagrebu s ciljem promicanja i očuvanja baštine srpske

nacionalne manjine u Hrvatskoj. Od početka muzička sekcija, a potom mješoviti pjevački

zbor, djeluje kroz samostalne i zajedničke nastupe, radionice i događanja. ZborXop je dugo

vodila pjevačica Lidija Dokuzović, zatim kratko vrijeme muzičar Allan Skrobe, potom pje-

vačica sastava „Vuge“ Aleksandra Namjesnik, a od veljače 2013. godine zbor vodi Marta

Kolega. U pet godina postojanja naučeno je tridesetak tradicionalnih pjesama, a pomoću vo-

kalnih vježbi i suvremenog pristupa glasu radi se na slobodnijem, čvršćem i prodornijem

pjevanju te na istraživanju različitih pjevačkih tehnika srpske tradicije. Članovi zbora koji su

pjevali u Noći knjige: Ivan Latin, Vedran Gospodarić, Salamon Jazbec, Marta Banić, Barba-

ra Majnarić, Lana Hosni, Lana Krstulović i voditeljica zbora Marta Kolega. Pjevanje

ZborXopa obogatila su dva vrsna muzičara - gitarist Zlatko Ratkajec i perkusionist Nikola

Švenda.

Uz plesnu školu Apsaradhe u Noći knjige 2015., večer su nam uljepšale čarobne Wal-

de koje plešu orijentalnu fuziju/balans sa sabljom te razvijaju svoj stil plesa. Walde su fuzij-

ska i balansna skupina čija je matična dvorana Centar za kulturu življenja „A'Mariyah“ u

Zagrebu. U grupi se nalaze plesačice koje su prošle višegodišnji trening, prvo u klasičnom

orijentalnom plesu pa nakon toga u tribalfusionu, umjetničkoj formi koja je mješavina raznih

plesnih stilova, ali u kojoj su dominantni osnovni pokreti iz trbušnog plesa, a stilizacija je

inspirirana drugim plesovima ili etničkim utjecajima. Tribalfusion je još uvijek u razvoju i

svaka ga plesačica nadograđuje raznim fuzijama. Na sve to dodan je još i balans sa scimitari-

ma. Plesačice su plesale na glazbu njemačke grupe Corvus Corax, finske grupe Ulvens Döt-

trar, glazbu bugarskog skladatelja Kottarashky, Darka Rundeka te na glazbu pjevačice klasi-

čne arapske glazbe Umm Kulthum.

Grupa Walde pokušava spojiti mističnu, klasičnu plesnu tradiciju s modernim izriča-

jem i balansom. Grupa se sastoji od relativno malo članica koju čine Ita Fuček, koja je vodi-

teljica fuzijske skupine, Ana Grubišić, Iva Uroda i Davorka Dragojević. Walde kroz početni-

čke i srednje tečajeve obučavaju potencijalne nove članice.

Zatim prekrasne Nelle, orijentalna skupina također Centra za kulturu življenja

„A'Mariyah“. Voditeljica skupine je Marinela Strejček (Marinela A'Mariyah) koja skupinu

podučava klasičnom egipatskom orijentalnom plesu i folkloru. U skupini su također djevojke

koje su prošle višegodišnji trening, a njihov naglasak je na klasičnom egipatskom orijental-

nom plesu i folkloru. Nastupila je također Nera Kamenčić, koreografkinja i članica plesnog

studija Paradox, koja se predstavila tehnikom žongliranja poi.

Na kraju večeri nastupile su polaznice

flamenco škole „Un Respiro“ u Zagrebu. Ple-

sale su na pjesmu španjolske pjevačice Espe-

ranze Fernández. Školu flamenca 2012. godi-

ne pokrenula je hrvatska plesačica Andrea

Lolić, koja je prva počela s redovitim tečaje-

vima u Hrvatskoj. Godinu dana kasnije An-

drei se pridružio Mitja Obed, slovenski ple-

sač flamenca. Njih dvoje trenutno vode zasad

jedinu školu flamenca u Zagrebu kojoj je cilj

17

kroz tečajeve, nastupe i ostala događanja širiti flamenco kulturu i pozitivan duh flamenca u

Hrvatskoj.

Cilj programa upoznati je javnost s postajanjem Glazbenog odjela Gradske knjižnice u

Zagrebu koji omogućuje različitim izvođačima da se predstave kako pjevačkim, sviračkim

tako i plesnim umijećem. Naši izvođači to upravo su nam to omogućili obilježavajući ovu

predivnu svečanost, a i mi smo njima također dali prostor da pokažu svoja umijeća. Namjera

nam je bila u Noći knjige i poticanje na slušanje glazbe koja dokazano ima terapeutsko dje-

lovanje te čitanje knjiga o glazbi, fondom s kojim se Glazbeni odjel može pohvaliti.

Glazbeni odjel Gradske knjižnice, a time i Knjižnice grada Zagreba, teže da Noć knji-

ge postane najznačajnija književna manifestacija i to ne samo po kvalitetnim programima,

već i po uspješnim modelima suradnje s drugim udrugama, zajednicama i institucijama gdje

će zadovoljstvo svih sudionika biti obostrano.

NOĆ KNJIGE 2015. U GRADSKOJ KNJIŽNICI SAMOBOR

———————————————————————————————————

Draženka Robotić (drobotic.roboti@gmail.com),

Gradska knjižnica Samobor

Naš je moto obilježavanja Noći knjige, prije svega - za-

bava! I toga se držimo. Prvo je to bila samo ideja, po-

tom smo krenuli na detaljniju razradu i pripremu. I ne-

ma tu puno velikih stvari, samo jedna - Mala škola sa-

moborskog govora. S time da je škola bila tek dio cjelo-

večernjeg programa i popodnevne matineje Gradske

knjižnice Samobor na oba Odjela.

Počeli smo bajkovito, na Dječjem odjelu, u društvu

Zdenka Bašića, našeg starog znanca, dragog prijatelja i

svestranog mladog umjetnika. Djecu je očarao svojim

Jurjevskim pričama Sjeverozapadnog vjetra. Uz priče koje su naše bake i prabake nekada

davno pričale svojim unucima, djeca su se zabavila u radionici i sama izrađivala bezbroj ču-

desnih bića, kojima su okitili mlado drvce.

I, odmah nakon Bašićeva Sjeverozapadnog vjetra, počinje Večernje muvanje na Odjelu

za odrasle. Uzimanje knjiga složenih vani na prozorima, koje su se poklanjale, morale su re-

gulirati prave knjižnične policajke, jer se za neke primjerke vodila prava bitka.

Za glazbeni dio bio je zadužen Mali kućni bend i to u vrijeme predviđeno za besplatan

upis u knjižnicu.

Nakon toga u klupe su sjeli „učenici“ Male škole samoborskog govora: Eduardo Mapi-

lele, Jug Puljizević, Aleksandar Stanković i Nicolas Quesnoit, koji su trebali pokazati koliko

znaju o jeziku i govoru kraja u kojemu sada žive. Tražilo se poznavanje samoborskog kaj-

kavskog govora. Dodatne muke učenicima zadale su stare samoborske riječi i izreke. Izvorni

govornici samoborskog kraja dali sve od sebe da svoje dotepence educiraju. Tako su te stare

samoborske riječi izazvale najviše muke kod učenika, a najviše smijeha kod publike!

Za sam vrhunac večeri jednu samoborsku popevku izvele su Vrazove gubice – sjajan

tim naših knjižničarki koje su te večeri dokazale da u samoborskoj knjižnici ne nedostaje

talenata! Najvažnije od svega je sljedeće: nasmijali smo se do suza i zabavili se maksimalno.

Da je knjižnica mjesto i zabave i znanja, još jednom smo dokazali zajedničkim „GKS-

ovskim“ snagama.

18

Svoju smo svestranost potvrdili i izložbom u izlozi-

ma knjižnice, nazvanoj Iza polica. Mogli ste i tije-

kom Noći knjige razgledati fotografije knjižničara

GKS-a koje je mobitelom snimila kolegica Željka

Vrbančić. Svojim je sjajnim „fotografskim okom“

svakog od nas zabilježila u specifičnoj „pozi“ i na

specifičnom mjestu.

NOĆ KNIGE 2015. U GRADSKOJ KNJIŽNICI VELIKA GORICA

PUTOVANJA I PUSTOLOVINE

———————————————————————————————————

Ivana Grubačević (igrubacevic@gmail.com),

Gradska Knjižnica Velika Gorica

Ovogodišnja tema Noći knjige u Gradskoj knjižnici

Velika Gorica bila su putovanja i pustolovine, a naši

gosti inovativni mladi ljudi koji pomiču granice i

izlaze iz zadanih okvira s ciljem promicanja odgo-

vornijeg ponašanja prema prirodi, životu, drugima i

sebi. Skupina studenata bibliotekarstva, koji su spo-

jili ljubav prema čitanju i ekologiji u projektu Bibli-

ocikliranje, dvojica mladih geografa koji su se odva-

žili na zahtjevno putovanje kajacima po hrvatskim

otocima, ukoričeno iskustvo prvog hrvatskog Mas-

terChefa uz pogled iza kulisa istoimenog kulinarskog showa, skupina izviđača koji su nas

naučili vještinama potrebnima za boravak na logorovanju ili kampiranju, čitanje omiljenih

tekstova uz logorsku vatru – u svemu tome mogli su sudjelovati svi koji su nam se pridružili

u knjižnici u Noći knjige na još jednom slavlju knjige i čitanja.

Uz nastup Folklornog ansambla Turopolje, koji svake godine tradicionalno otvara Noć

knjige u Velikoj Gorici, započeli smo u 18 sati druženje u parku ispred centralne lokacije

knjižnice – Središnjeg odjela za odrasle - programom radionica razmjena vještina Četrtičetr-

tek. Radionice jednom mjesečno organizira Tranzicijska grupa Velika Gorica u suradnji s

Gradskom knjižnicom Velika Gorica. Ovomjesečni volonteri – Izviđački odred TUR – odr-

žali su radionicu podizanja izviđačkog šatora i paljenja logorske vatre. S obzirom da su radi-

onicu, uz vodstvo starijih, vodili mlađi izviđači, radionici se pridružilo najviše djece osnov-

noškolskog uzrasta koji su nastavili druženje uz čitanje najomiljenijih knjiga i pečene sljezo-

ve kolačiće.

Ispred knjižnice dočekali smo i kolege knjižničare koji su biciklima pristigli iz Zagreba

kako bi u našoj knjižnici predstavili Bibliocikliranje - projekt poticanja čitanja i promicanje

knjižnica kao mjesta druženja i zabave. Korisnici knjižnice uoči Noći knjige imali su priliku

upoznati se s projektom putem izložbe fotografija Anite Nadj, fotografkinje koja je volonter-

ski pratila i snimala tijek projekta ostvarenog prošle godine, te pratila bibliocikliste cijelim

putem od Zagreba do Splita. Izložba je bila postavljena od 7. do 23. travnja u Središnjem

odjelu za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica.

U samoj Noći knjige imali smo priliku upoznati se s ovim jedinstvenim studentskim

projektom kojeg su nam predstavile voditeljica projekta knjižničarka Ana Pavlek (KGZ) te

Ana Marić i Tamara Belović (studentice bibliotekarstva FFZG), a student Vedran Peruničić,

19

koji je također stigao biciklom, nije mogao ostati na susretu.

Tijekom prezentacije saznali smo kako je projekt osmišljen,

kako se putovalo, što je bilo najteže, ali i najljepše tijekom bi-

bliociklističke avanture po hrvatskim knjižnicama.

Naš sljedeći gost bio je Šime Sušić, pobjednik prve sezone

uspješnice Nove TV MasterChef, s kojim smo dogovorili

predstavljanje kuharice „Dnevnik pobjednika“ u kojoj iznosi

svoja iskustva iz kulinarskog showa te 20-tak vlastitih origi-

nalnih recepata. Kako to obično biva s posebnim i kreativnim

ljudima, Šime nas je iznenadio neklasičnim predstavljanjem

knjige i pripremio izlaganje o svojoj inspiraciji za kuhanje i

sudjelovanje u natjecanju što je na koncu urodilo i objavljiva-

njem knjige, pa smo tako imali priliku saznati sve o najneobič-

nijim jelima uzduž naše obale. To je bila odlična priprema za

nastavak noćnog druženja uz putopisno izlaganje Marka Ko-

vača o „Otočnoj odiseji 2012“ – ekspediciji kajacima po hrvatskim otocima – kojom smo

završili druženje u Noći knjige. Kroz projekciju i priču saznali smo što su sve otkrili i doži-

vjeli, gdje su spavali i kako se hranili na svom impresivnom putovanju - ekspediciji veslanja

kajacima do svih 47 naseljenih hrvatskih otoka, sa startom na Rabu pa sve do Lastova. Kako

od tolikih pustolovina ne bismo ostali gladni, Šime Sušić skuhao je za degustaciju dva jela

prema vlastitim receptima – brudet od sipe i medenjake s maslinovim uljem i industrijskom

konopljom.

Kao zaključak možemo reći da Noć knjige već četvrtu godinu izaziva veliku pažnju

naših korisnika i sugrađana, a atraktivnost programa privukla je ove godine najveći broj ljudi

do sada. Svake godine nastojimo programima obuhvatiti sve dobne skupine i ponuditi poneš-

to djeci, mladima i odrasloj populaciji, s ciljem da svoju knjižnicu – barem jednom godišnje

– shvate kao mjesto zabave na koje će se uvijek rado vraćati u potrazi, ne samo za knjigom,

nego i za druženjem i novim znanjima.

PUTOPISNA NOĆ KNJIGE 2015.

U KNJIŽNICI VLADIMIRA NAZORA

———————————————————————————————————

Svjetlana Ciglar (svjetlana.ciglar@kgz.hr ),

KGZ Knjižnica Vladimira Nazora

Noć knjige doživljavamo kao proslavu čitanja, noć

kada je knjiga konačno u fokusu, kada se okupljaju i

pisci i čitatelji i nakladnici i knjižari i knjižničari – svi

kojima je knjiga svakodnevica, koji bez nje ne mogu,

koji je cijene kao vrhunski civilizacijski doseg i koji

to uzbudljivo iskustvo žele podijeliti s ostalima.

Od početka smo u toj priči i ove smo godine po četvrti

put slavili Noć knjige u Knjižnici Vladimira Nazora.

Bila je to putopisna Noć knjige, uostalom i naše su

knjige uvijek na putu – od ruke do ruke. Noć je zapo-

čela prije podne, na matineji, putopisnim predavanjem za osnovnoškolce na kojem je Marin

Bukljaš opisivao kako je biciklom obišao Europu.

20

Nastavili smo u večernjim satima izvanrednim glaz-

benim putovanjem na koje nas je poveo glazbenik i

performer Dubravko Lapaine. Iskonski zvuci didge-

ridooa koji se slušaju i ušima, i kralježnicom, i nok-

tima, odveli su nas u daleku, drevnu Australiju, ali i

u nas same. Naša je čitaonica te noći bila u osobitom

svjetlosnom ruhu za koje se pobrinuo majstor svjetla

Zdenko Trandler. Brojnim je posjetiteljima to bilo

izvanredno, upravo mistično iskustvo.

Ugodna se atmosfera nastavila i na proglašenju najboljih kratkih priča natječaja meta-

FORA 2015. Bez granica, koja je bila posvećena putopisnom žanru. U Knjižnicu su stigli

mnogi natjecatelji, sponzori, članovi žirija: pisci Kristian Novak, Juraj Bubalo, Tanja Rado-

vić knjižničarka i spisateljica te prošlogodišnja pobjednica metaFORE 2014. Marija Solare-

vić. Pravo slavlje pisane riječi! Zapravo i ne samo pisane jer su glumci Kazališta „Ivan Go-

ran Kovačić“, Zrinka Antičević i Marko Movre, impresivno uprizorili nagrađene priče. Oso-

bitom su ugođaju pridonijele i fotografije Roberta Ravnića koje su projecirane uz njihovu

izvedbu. Nagrađene su Ljiljana Logar i priča Povijest odlazaka, Jelena Lešaja s intrigantnom

pričom Uho te Mima Juračak i priča Iz autobusa. Pohvaljene su priče Vinkovci Nade Vuka-

šinović i Crno srce Ane Jevtić Kos. Nagrađene se priče mogu pročitati na našim mrežnim

stranicama. Članovi žirija Kristian Novak i Juraj Bubalo svoja su iskustva o žiriranju podije-

lili s natjecateljima. Noć je bila prekratka za sve razgovore...

Slijedilo je izvanredno putopisno predavanje i predstavljanje knjige Jurja Bubala Dodir

Orijenta u izdanju Libricona. Autor nam je put od Grčke i Turske, preko Sirije, Jordana, Iz-

raela i Irana, približio kroz niz putničkih zgoda, kulturne i povijesne aspekte, kroz portrete

osebujnih likova i zanimljive fotografije.

Tako smo putovali duboko u Noć i bilo je to gotovo bez granica jer druženje je ispred

Knjižnice, biranje i razmjena knjiga u našoj akciji darivanja knjiga Tko me hoće?, potrajala i

iza ponoći... Uostalom, jedan od naših posjetitelja rekao je: „Dobrodošli u Jutro knjige!“ , a

mi dodajemo neka je tako svako jutro i svake noći.

VELIKA GLAZBENA DONACIJA CROATIA RECORDSA

———————————————————————————————————

Helena Predojević (helena.predojevic@kgz.hr ),

KGZ Gradska knjižnica - Glazbeni odjel

Djelatnici Glazbenog odjela Gradske knjižnice bili su

pozvani na donaciju klasičnih izdanja Croatia Record-

sa u srijedu 11. ožujka s početkom u 12 sati u Knjiž-

nici Muzičke akademije.

U prostoru knjižnice Muzičke akademije u Zagrebu

dodijeljene su prve donacije i to predstavnicima osno-

vnih i srednjih glazbenih škola te predstavnicima knji-

žnica na području grada Zagreba, među kojima su bile

i Knjižnice grada Zagreba. Vrijednu donaciju klasi-

čnih izdanja primila je koordinatorica Glazbenog odjela Sanja Vukasović Rogač.

Na svečanoj dodjeli iz Knjižnica grada Zagreba bili su također Igor Mladinić, Helena

Predojević i Andrea Šušnjar.

21

U svakom donacijskom paketu našlo se više od 90

naslova po nekoliko primjeraka vrijednih djela hrvat-

ske glazbene baštine koji će se naći na policama Gla-

zbenog odjela.

Osim što će se na policama Glazbenog odjela uskoro

korisnicima ponuditi nova zvučna donirana izdanja,

Odjel daje na posudbu također građu na različitim

medijima (zvučna i vizualna građa, zvučne kasete,

videokasete, gramofonske ploče) i tiskanu građu

(note, knjige o glazbi, glazbeni časopisi) gdje je zas-

tupljena glazba različitih glazbenih područja: klasi-

čna, tradicionalna (hrvatska etno glazba i glazba iz svih krajeva svijeta) i popularna (pop,

rock, jazz, blues, country, zabavna i dr.).

Na početku svečanosti prisutnima se obratila i donacije uručila kreativna direktorica

Croatia Recordsa Nikolina Mazalin, dok su uz pomoć Alice Hergešić, više savjetnice Agen-

cije za odgoj i obrazovanje te Željke Radovinović, voditeljice knjižnice Muzičke akademije,

okupljeni ravnatelji zagrebačkih glazbenih škola te voditelji zagrebačkih knjižnica s odušev-

ljenjem preuzeli svoje pakete. Pozdravne riječi uputili su i dekan Muzičke akademije Dalibor

Cikojević i predsjednik Instituta hrvatske glazbe, istaknuti violinist i profesor Goran Končar.

Predstavnici Croatia Recordsa uručili su izdanja koja zaslužuju svaku pohvalu, izdanja

klasične glazbe među kojima su ona Ide Gamulin, Ljerke Očić, Anđelka Krpana, Pavla Ma-

šića, Višnje Mažuran, Gorana Končara, ali i brojnih drugih istaknutih glazbenika koji su pro-

teklih godina snimili albume s djelima hrvatskih i svjetskih skladatelja. Croatia Records, kao

najstarija i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj osnovana još 1947. godine, organizirala je

upravo na Muzičkoj akademiji, uz pomoć Agencije za odgoj i obrazovanje, svečanu donaciju

svojih klasičnih izdanja. Croatia Records proizvodi oko 70% ukupne proizvodnje nosača

zvuka u Hrvatskoj, a jedan od njenih temeljnih ciljeva je okupljanje najvažnijih glazbenika,

skladatelja, producenata i izvođača te daljnji razvoj distributivne mreže. Tako već dugi niz

godina Glazbeni odjel Gradske knjižnice u Zagrebu nabavlja građu za upotpunjenje fonda te

za posudbu korisnicima preko ove domaće diskografske kuće. Donirana zvučna građa puto-

vat će od korisnika do korisnika, zaljubljenika u glazbu, što nas osobito veseli, a mi se iskre-

no nadamo još jednoj ovakvoj velikoj akciji.

Muzička akademija, kao domaćin ove velike akcije, napokon je gotovo nakon stotinu

godina podstanarstva te dosad raspoređenih prostora na čak četiri gradske lokacije, dobila

vlastiti prostor. Do sada su studenti vježbali u prenapučenim učionicama te vježbali pjevanje

i sviranje u hodnicima, dok danas mogu ugodno vježbati i učiti u novim i modernim prosto-

rijama. Nova zgrada izgrađena je prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004. godine.

Prostire se na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih

etaža, gdje se na prvom katu i smjestila Knjižnica Muzičke akademije. Knjižnica je moderno

uređena, arhitekt je projektirao staklene stijene koje osvjetljavaju većinu prostora. Zbog idili-

čnog pogleda koji se pruža kroz velike staklene stijene, te se gotovo spaja s unutarnjim pros-

torom, nije bilo potrebe za dodatnim detaljima koji bi ukrasili prostor. Osobito su nas razve-

selili antikni primjerci u predvorju knjižnice, harmonij s početka 20. stoljeća te gramofon

koji se pokreće pomoću kurble, alatke za pokretanje. Na kraju, svečanost dodjele uveličali

su studenti Muzičke akademije Katarina Kutnar, studentica violine i Lovro Peretić, student

gitare, koji su sve prisutne oduševili izvedbom djela „Nightclub“ Astora Piazzolle i III. stav-

kom iz „Sonatine za violinu i gitaru“ Miroslava Miletića.

22

8. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON

———————————————————————————————————

Ivan Babić (ivan.babic@kgz.hr),

KGZ Knjižnica Sesvete

Tribina Kulturni četvrtak u Sesvetama održava se u

Knjižnici Sesvete i jedinstvena je u istočnom dijelu

grada Zagreba. Pokretač i voditelj tribine je knjižničar

i književnik Ivan Babić. Već četrnaestu godinu zare-

dom tribina uspijeva zadovoljiti raznovrsne kulturne

potrebe svojih članova i svih građana Sesveta. Osim

prebacivanja dijela ozbiljnijih kulturnih događanja iz

centra Zagreba na gradsku periferiju, posebno se nas-

toji na povezivanju s lokalnim obrazovnim i kulturnim

ustanovama. Tako se stvaranjem jake kulturne jezgre osnažuje i prisutnost same knjižnice u

kulturnom i svekolikom životu građana.

Jedan od posebnih projekata tribine, koji nadrasta tu „lokalnu priču“, jest - Sesvetski

pjesnički maraton. Na maratonu svake godine sudjeluje prosječno 80-90 pjesnika različita

uzrasta (od srednjoškolaca do najstarijih) i različitih književnih poetika. Rado dolaze oni još

neafirmirani kao i vrlo poznati i priznati autori na hrvatskoj književnoj sceni.

Ove godine, u četvrtak 16. travnja 2015., uoči Dana hrvatske knjige te Noći knjige,

održan je 8. Sesvetski pjesnički maraton.

Kako se svake godine kao suorganizator pridružuju i poznata pjesnička imena, udruge

ili društva, ove godine su to bili prof. dr. sc. Krešimir Bagić i Miroslav Mićanović, dvojac

koji itekako obogaćuje hrvatsku pjesničku scenu, kritiku, teoriju i izdavaštvo. Od 116 prijav-

ljenih autora (20-ak više nego prošle godine) njih 87 je pristiglo i čitalo, recitiralo ili pjevalo

svoje stihove.

Sve se odvijalo uz neprestanu foto-projekciju pod naslovom „Labirinti povezanosti“,

koja je rezultat fotografske i pjesničke kreacije umjetnica Karmen Stošić i Marine Mladen,

kao i uz postavljenu izložbu posvećenu 150. obljetnici rođenja S. S. Kranjčevića (rezultat

suradnje s Gimnazijom Sesvete).

Osim iz Zagreba pjesnici su pristigli i iz Sesvetskog Prigorja, ali i iz Zaprešića, Siska,

Karlovca, Ivanić Grada, Požege, Murtera itd.

Uz vrlo značajna imena na hrvatskoj pjesničkoj sceni, kao što su Stijepo Mijović

Kočan, Milko Valent, Davor Šalat, Lana Derkač, Evelina Rudan, Kemal Mujičić Artnam,

Gojko Polegubić, Fikret Cacan, Frano Vlatković i dr., predstavilo se i mnoštvo manje pozna-

tih i sasvim nepoznatih autora, nekoliko amaterskih pjesničkih udruga i grupa (Sesvetski ob-

lok iz Sesveta, Pegaz iz Novog Zagreba, Klub – „Pacijent bolnice Jankomir“) te članovi Hr-

vatskog književnog društva iz Zagreba.

Posebno osvježenje ovogodišnjega maratona bila su dva grupna nastupa: poetsko-

glumački nastup grupe studenata sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta,kao i nastup grupe

studenata (uz njihove profesore) s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, koji su uz jednu

slijepu osobu interpretirali stihove na hrvatskom znakovnom jeziku. Tako se još jednom po-

kazalo da je moguć „suživot“ pjesnika raznih uzrasta, poetika, karizmi i dosega i da je labi-

rinte koji otežavaju naše povezanosti, ukoliko su ispunjeni poezijom i dobrom voljom, mno-

go lakše prijeći i doći do drugoga.

U pauzama se družilo uz bogat domjenak, koji su uz knjižnicu osigurali i stalni donato-

23

ri maratona. Glazbenu potporu pružila je izvrsna blues

grupa Blues band Dharma.

U cilju poboljšanja i osvježenja maratona provedena je

i anonimna anketa koja je pokazala da sudionici i pos-

jetitelji ovaj događaj drže relevantnim kulturnim do-

gađajem ne samo u gradu Zagrebu, nego i u cijeloj

Hrvatskoj te dobitkom za hrvatsku pjesničku scenu.

Anketirani sudionici ipak su primijetili da bi trebalo

poraditi na većoj medijskoj podršci. Ali, i bez poseb-

nih marketinških zahvata ili medijske pompe prepoznati su trud i namjera organizatora, pa je

s ovim projektom kao najmasovnijim pjesničkim okupljanjem u Hrvatskoj, zagrebačka grad-

ska četvrt Sesvete postala tradicionalnim pjesničkim brandom, a Knjižnica Sesvete središtem

pjesničkog okupljanja i kulturnog života.

ŠUZA RADIONICE LEGO ROBOTA

———————————————————————————————————

mr. sc. Iva Klak Mršić (iva.klak.mrsic@gmail.com ),

KGZ Knjižnica Jelkovec

Program popularizacije znanosti "ŠUZA - iz škole u

znanost i akademsku zajednicu" službeni je program

popularizacije znanosti Fakulteta elektrotehnike i ra-

čunarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Program je

namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola i nji-

hovim nastavnicima. Kroz posjete školama, edukacij-

ske radionice za nastavnike i događanja na Fakultetu

pokušava ih se zainteresirati za znanost, tehnologiju,

inženjerstvo i prirodoslovlje (područje STEM; engl.

Science, Technology, Engineering and Mathematics). Uz FER ovaj program suorganiziraju

stručna udruga inženjera elektrotehnike i računarstva IEEE (Institute of Electrical and Elec-

tronics Engineers, Inc.) te studentska udruga eSTUDENT. Program se provodi u suradnji i s

podrškom Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) i Agencije za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih (ASOO).

Misija programa "ŠUZA - iz škole u znanost i akademsku zajednicu" jest motivirati

učenike za područje STEM (engl. Science, Technology, Engineering and Mathematics), pru-

žiti im potrebna znanja za upis studijskih programa u navedenom području te educirati nasta-

vnike u području STEM kroz čitavu obrazovnu vertikalu.

Program "ŠUZA" predviđa četiri glavne aktivnosti: događaji popularizacije znanosti u

školama, edukacije nastavnika područja STEM o načinima atraktivne prezentacije znanosti i

tehnologije, edukacije fakultetskih predavača o načinima znanstveno-popularnog prezentira-

nja znanstvenog i stručnog rada, te događanja na Fakultetu. Program obuhvaća posjete osno-

vnim i srednjim školama gdje se kroz predavanja i radionice u trajanju od nekoliko školskih

sati na atraktivan način prezentiraju znanstvena dostignuća, inženjerska struka i moderna

tehnologija.

Na web stranici http://suza.fer.hr/suza nalazi se i dio koji pod motom "Populariziraj

znanost i ti!" služi za dogovaranje i organizaciju suradnje. Našem pozivu odazvali su se

dr.sc. Ana Sović Kržić i Tomislav Jagušt, dipl.ing te su u Knjižnici Jelkovec (KGZ) u srpnju

24

2014. godine odradili dvije radionice "Lego roboti".

Za radionicu je bila potrebna prijava zbog ograničenog

broja kompleta za rad, što je ujedno razlog da su se

odmah održale dvije radionice, a puno zainteresiranih

korisnika nije uspjelo osigurati svoje mjesto na radio-

nici.

Polaznici su naučili kako razmišljaju pravi roboti kori-

steći Lego Mindstorms edukacijske komplete. U pr-

vom dijelu radionice izradili su svoje robote i upoznali

osnovne dijelove robota, a nakon toga su naučili kako programirati i upravljati robotima po-

moću računala. Hrpica LEGO kockica, 2 kotača, računalo, pokoji senzor, malo programira-

nja i puno mašte - to je sve što je potrebno da stvorite svog prvog pravog robota. U svega 90

minuta, od hrpe nepokretnih kockica stvorili su robota koji se kreće po prostoriji i uspješno

izbjegava prepreke, a uz to svira i "trepće". Čitajući podatke s ultrazvučnog senzora kojeg su

polaznici ugradili u svoje robote, roboti su naučili kako se ne sudariti sa zidom ili drugom

preprekom.

Kako je svima ovo druženje bilo kratko, a naši korisnici su bili zainteresirani za još,

naši gosti pozvali su nas da ih posjetimo na njihovom radnom mjestu na Fakultetu elektro-

tehnike i računarstva.

U ožujku 2015. godine dvadeset članova Knjižnice Jelkovec, Odjela za djecu i mlade

te sedam polaznika grupa za razvoj socijalnih vještina iz udruge Iskre – Centra za edukaciju i

savjetovanje iz Sesveta posjetili su FER. Tijekom posjeta, učenici su imali prilike vidjeti

FER-ov Laboratorij za sustave obnovljivih izvora energije, laboratorij ACROSS i humanoid-

ne robote te Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije. Nakon obilaska fakulteta, posjeti-

telji su sudjelovali na radionici "Moj prvi robot" gdje su naučili sami izrađivati i programirati

Lego robote. Posjet se održao uz pomoć dr. sc. Ane Sović Kržić (FER) i studentske udruge

eSTUDENT (Mirna Mihaljević, Goran Kutlača, Ivana Storjak i Maja Štefančić).

Djeca su se dobro zabavila, svidjelo im se sve što su vidjeli, a neki razmišljaju i o oz-

biljnom bavljenju znanošću u svojoj budućnosti. Veselimo se nekoj sljedećoj suradnji.

ARHEOLOŠKI SUSRETI U KNJIŽNICI

———————————————————————————————————

Dijana Štambak (dijana.stambak@kgz.hr ),

KGZ Knjižnica Špansko - jug

Arheološki susreti u knjižnici interesantan su projekt

Arheološkoga muzeja u Zagrebu, a zamišljeni su kao

program za poticanje djece i mladih koji žive izvan

glavnoga grada na upoznavanje s arheologijom. U

Knjižnici Špansko-jug Arheološki susreti doživjeli su

tako svoju zagrebačku premijeru, što je za nas velika

čast. Izložbu istoimenog naziva postavili smo 1. trav-

nja 2015. i do kraja istog mjeseca došla su je razgleda-

ti brojna djeca. Izložba se sastojala od niza stalaka-

pingvina na kojima je predstavljena djelatnost Arheološkoga muzeja u Zagrebu te iznesen

niz poučnih informacija o tome kako se postaje arheolog, kako se obrađuju arheološki nalazi,

koja arheološka razdoblja postoje, a najzanimljiviji dio izložbe onaj je o Egiptu, pismima

25

koja su upotrebljavali stari Egipćani, o Kamenu iz Ro-

zete, J. F. Champollionu i njegovu dešifriranju egipat-

skih hijeroglifa. Izložbu smo smjestili u prostor knjiž-

nice, a izloge smo iskoristili za izlaganje zbirke latin-

skih poslovica i ilustracija te literature za djecu i odra-

sle o arheologiji i drevnoj povijesti. Ovako lijepu sura-

dnju s Arheološkim muzejom ostvarili smo zahvalju-

jući kustosici Anji Bertol i njezinom kolegi Ozrenu

Domiteru. To dvoje mladih arheologa u našoj su knji-

žnici 13. travnja održali prezentaciju Arheološkoga muzeja i njegovih zbirki za učenike petih

razreda osnovne škole. Okupljena djeca pokazala su izniman interes i iznenađujuće znanje o

arheologiji pa su prštala pitanja o mumijama, etruščanskoj lanenoj knjizi, načinu na koji izlo-

šci dolaze u muzeje, što učiniti kad pronađemo npr. rimski novčić, kako i zašto postati arhe-

olog itd. Djeca su bila oduševljena što smo im pružili priliku pisati hijeroglife! Naravno, ku-

stosi su pripremili pojednostavnjenu verziju pomoću koje su učenici napisali svoja imena i

uokvirili ih kartušama kao što su to običavali raditi i stari Egipćani. No, to nije bio kraj dru-

ženja knjižnice s arheologijom. U petak 17. travnja u knjižnici smo priredili radionicu rim-

skih mozaika za učenike trećeg razreda. Mozaičku tehniku poznavali su još Sumerani, ali su

je Rimljani doveli do savršenstva i upotrebljavali za ukrašavanje interijera. Naravno, s dje-

com u knjižnici nismo radili ogromne zidne ili podne mozaike od kockica mramora (tzv. te-

sere) utisnutih u gips ili žbuku, nego od kolaža narezanog na kvadratiće. Kao motivi djeci su

poslužile fotografije detalja raskošnih podnih i zidnih mozaika izrađenih rukama rimskih

umjetnika prije dvije tisuće godina. Dječja mašta još jednom nas je iznenadila!

ČEPOVI U SLUŽBI ČOVJEKA

———————————————————————————————————

Snježana Berak (snjezana.berak@knjiznica-bjelovar.hr ),

Narodna knjižnica Petar Preradović u Bjelovaru

Knjižnice su, kažu, svjetionici i rasadnici mnogih novih ide-

ja, pa tako i onih za održivo i zdravo društvo koje će voditi

brigu o svojoj jedinstvenoj planeti Zemlji.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlja organizirano obilježava

već više od dvadeset godina. Otprilike toliko i u Igraonici i

Dječjem odjelu Narodne knjižnice Petar Preradović Bjelo-

var. Svake godine osmišljavaju se programi i aktivnosti, po-

stavljaju izložbe i skreće pozornost na potrebu očuvanja,

zaštite i aktivnog uključivanja.

Kako je naš stav da na tome treba raditi od najranije dobi, u

svakodnevnim situacijama, u svim prilikama, pokretanjem

akcije Čepovi u službi čovjeka željeli smo osvijestiti kod

naših korisnika, ali i puno šire, u cijeloj društvenoj zajedni-

ci, koliko je zapravo malo potrebno da bi nekome pomogli.

U pripremama je trebalo odrediti ciljeve, zadatke, cijeli tijek

akcije, vrijeme provedbe, partnere, no mnoga su nam se pi-

tanja nametnula tek kada je sve već krenulo. Kome pomoći

u moru potrebitih? Slijedom slučajnosti upravo je Društvo

26

mulitple skleroze BBŽ-a bio naš prvi i konačni odabir.

Dakle, slučaj je htio da je bjelovarski radijski voditelj

Vlado Sokač, koji je napisao i izdao vrlo lijepu priču

Poštar Zvonko i čarobno dvorište. bio godinu dana

prije naš gost promovirajući svoju slikovnicu. Saznali

smo da je u međuvremenu multipla skleroza, bolest s

kojom se bori već nekoliko godina, uzela maha. Pres-

tao je raditi, no i dalje je optimističan i vedrog duha.

Odazvao se našem pozivu i pristao govoriti o tome što ta bolest čini čovjeku u sklopu pro-

grama pokretanja cijele akcije.

Uz to pozvali smo volonterku - krajobraznu arhitekticu Olgu Maltar - zaljubljenicu pri-

rode koja je na djeci prihvatljiv način, vrlo konkretno i angažirano govorila što mi činimo

našoj Zemlji i koliko treba da ona probavi pojedini otpad. Pozvani su bili i predstavnici Dru-

štva MS BBŽ, njihov predsjednik gdin. Bojan Blažević, s kojim smo cijelo vrijeme bili u

kontaktu, lokalni mediji, djeca i njihovi roditelji. Radionica, koja je također održana, imala

je za cilj izraditi kantice namijenjene djeci i njihovom angažmanu u prikupljanju čepova.

Naravno ni slutili nismo u što se ustvari upuštamo svi zajedno, od toga gdje ćemo prikuplja-

ti, koga ćemo uključiti, kolika nam je uopće količina potrebna za nabavku nekog medicin-

skog pomagala što je bio krajnji cilj, gdje uskladištiti tu veliku količinu čepova, tko otkuplju-

je čepove u Hrvatskoj i po kojoj cijeni, tko će nam prikupljeno prevoziti itd.

Poziv na uključivanje bio je upućen svim vrtićima, školama, ustanovama, ugostitelji-

ma, medijima. Pokrenuli smo mnoge, bilo kao partnere, bilo kao donatore ili volontere i zah-

valni smo što su se odazvali, no najviše zapravo djeci i njihovim roditeljima. Štampani su

plakati i uz popratni dopis svatko tko se htio priključiti dobio je i valjanu informaciju. Kao

pokretači bili smo u neku ruku i koordinatori akcije. Naš cilj da djelujemo edukativno i na

konkretnom primjeru pokažemo kako možemo očuvati našu planetu, i drugi cilj da djeluje-

mo humanitarno također je postignut. Pritom ne treba zaboraviti činjenicu koju smo stalno

naglašavali da je potrebno 1000 godina da Zemlja probavi jedan plastični čep. Brojka je to

koja je svima zazvonila u glavi i zasigurno su ovim podatkom uspjeli osvijestiti ozbiljnost

situacije u kojoj se nalazimo.

Prošla je godina dana, vrijeme koje smo odredili za njeno trajanje. Prikupljeno je više

od dvije tone plastičnih čepova, a u međuvremenu smo pronašli otkupljivača i za metalne

čepove koji postižu još bolju cijenu. Zadovoljstvo koje smo pružili svim sudionicima ne tre-

ba posebno opisivati. Natjecateljski duh koji se pojavio u pojedinim sredinama govorio nam

je da i to treba nagraditi. Pronašli smo sponzora i za taj dio.

Ove smo godine Dan planeta Zemlja obilježili velikom tiskovnom konferencijom na

kojoj smo iznijeli rezultate, podijelili zahvalnice i putem medija pozvali na dugoročno uklju-

čivanje Grad Bjelovar, Komunalno poduzeće, BBŽ i sve one koji su kompetentni u provođe-

nju. Nakon toga pedesetak djece sudjelovalo je na radionici izrade velikih cvjetova ukrašenih

čepovima kojima smo ukrasili ogradu trijema Knjižnice, gdje i danas zaustavljaju prolazni-

ke, izazivaju komentare i dive se ideji, a po jedan je otišao u svaku školu kraseći njihove

prostore i šireći svijest o potrebi očuvanja i zaštite okoliša.

Cilj projekta Čepovi u službi čovjeka ostvaren je u potpunosti, zajednica je zaražena i

svakodnevno nas podsjeća na to kako edukacija i širenje svijesti ne mora nužno zahtijevati

financijska sredstva, kako definitivno treba djelovati od najranije dobi i kako ovakvim pro-

gramima, akcijama i projektima trebaju pristupati ustanove kao što su knjižnice. Projekt Ze-

lena knjižnica potvrda je tome.

27

Čitateljski interesi i potrebe koje su rezultat profesi-

onalnih i općih kulturnih značajki svakog pojedinca,

njegove razvijene čitateljske navike usmjerene na

raznolike tiskane publikacije, a nekada na određene

teme, zatim vrlo često ljubav prema lijepoj knjizi

(uvezu, izdanju, ilustracijama…) te želja i mo-

gućnost nabave određene publikacije - u temelju su

svake privatne (obiteljske, „kućne“) knjižnice. Nju

odlikuju funkcionalnost (što znači da će odgovoriti

na razne zahtjeve koji proizlaze iz profesionalnih, stručnih, kulturnih i informativnih potreba

pojedinca i obitelji) i rekreativnost (što znači da će bavljenje njome biti hobi odnosno

„najmilija zabava“, „omiljena razbibriga“, „ strast“). Nabava publikacija, potraga za rariteti-

ma, prvim izdanjima, reprintima, uživanje u posjedovanju, čitanje, smještanje na police, pre-

slagivanje, izlaganje, označavanje exlibrisima itd., vlasnika knjige pretvara u strastvenog

kolekcionara.

Većina knjigoljubaca svoje publikacije slaže u tematske skupine pa su tako kućne knji-

žnice u nekim svojim dijelovima posebno značajne i zanimljive cjeline. Iako odražavaju oso-

bne interese svojih vlasnika, mogle bi biti vrijedan doprinos kulturnom životu lokalne zajed-

nice.

Populariziranje nekoliko privatnih knjižnica u Velikoj Gorici, koje imaju i do 4.000

svezaka raznovrsnih publikacija, osmišljeno je s glavnim ciljem poticanja čitanja razvija-

njem interesa za knjigu i ostale tiskane publikacije (brošure, kataloge izložbi, novine, časopi-

se, prospekte, brošure, separate itd.).

Projekt je nazvan Iz privatnih knjižnica naših sugrađana i ostvaruje se organiziranjem

izložbi građe odabrane po nekom zajedničkom kriteriju, primjerice temi, vrsti izdanja (npr.

bibliofilsko izdanje), starosti izdanja itd. Učinak koji će imati neka izložba bit će najveći ako

je njena tema povezana s obilježavanjem značajnih datuma iz prošlosti ili s aktualnim zbiva-

njima. Posebna je vrijednost tih izložbi omogućavanje uvida u građu koju Knjižnica ne pos-

jeduje, a koja zanima (ili bi mogla zanimati!) sadašnje i buduće korisnike Knjižnice.

U Knjižnici Galženica ostvarena su tri programa predstavljanja privatnih knjižnica su-

građana odnosno tri tematske izložbe odabranih publikacija. Za svaku je napravljen mali, ali

sadržajno bogat katalog izložbe s podacima o vlasniku, o njegovoj zbirci publikacija, o po-

vodu izložbe i opširniji prikaz izložaka. Fotografija vlasnika i preslike izložaka obogaćuju

ovaj oblikom skroman katalog koji ostaje trajno važan dokument i izvor informacija.

Otvorenje svake izložbe bio je poseban kulturni događaj u gradu (predavanje uglednog

gosta, razgovor sa značajnim osobama o određenoj temi, glazbeno-poetski program). Izložbe

su izazvale znatno zanimanje javnosti. Prigodni plakat i pozivnice poslane i običnom i elek-

tronskom poštom nisu samo obavijest o događanju i poziv, nego i skup različitih zanimljivih

podataka povezanih s izložbom.

Knjige o hrvatskom jeziku iz knjižnice Stjepana Rendulića naslov je izložbe organizi-

rane 2010. godine povodom Dana hrvatskoga jezika kojim se obilježava objavljivanje Dek-

laracije… u ožujku 1967. godine. Predstavljen je dio privatne, obiteljske knjižnice odnosno

PRIVATNE KNJIŽNICE

———————————————————————————————————

mr. sc. Marija Ivanović (knjiznica-velika-gorica@zg.t-com.hr),

Knjižnica Galženica Gradske knjižnice Velika Gorica

28

zbirka publikacija (pretisaka i izvornika) o hrvat-

skom jeziku od Bartola Kašića (1604.) do naših da-

na. Brojna izdanja pravopisa, rječnika, gramatika,

jezičnih savjetnika te drugih stručnih publikacija

svjedoče o povijesti i razvoju hrvatskoga jezika.

Izloženo je i desetak bibliofilskih izdanja (Habdelić,

Katarina Zrinska i dr.). Publikacije o glagoljici ili na

glagoljici (npr. pretisak rukopisa Vinodolskog zako-

nika, reprint Senjskog glagoljskog Misala) izazvale

su posebno zanimanje. Izložbu je uz prigodno izlaganje otvorio prof.dr.sc. Ivo Pranjković.

Izložba Strip u Hrvatskoj iz knjižnice Ante Obuljena organizirana je u ožujku 2011.

godine u čast 110. rođendana Andrije Maurovića i 75. obljetnice prvog hrvatskog stripa Vje-

renica mača (crtao A. Maurović). Predstavljanje stripova iz Obuljenove knjižnice motivirano

je nastojanjem da se, uz podsjećanje na značajne datume iz povijesti devete umjetnosti u Hr-

vatskoj, podsjeti na priloge koji su veselili čitatelje novina i na izdanja s kioska u vrijeme

kada knjiga nije bila dostupna kao danas. Hrvatski je strip, a posebno Maurovićev, imao zna-

čajnu ulogu u stjecanju i razvijanju čitateljskih navika sredinom prošlog stoljeća u Hrvatskoj

(npr. strip Grička vještica) pa je i to jedan od razloga da mu se posveti pozornost. Izložbu

koja se sastojala od knjiga (i uvezanih) stripova, od časopisa koji su ih objavljivali, pojedi-

nih listova iz novina, nekoliko originalnih crteža iz Vjerenice mača otvorio je Mladen Nova-

ković, o stripu je govorio Rudi Aljinović, a posebni je gost bio Jules Radilović, poznat kao

autor stripa Kroz minula stoljeća.

Izložba Likovna umjetnost u knjižnici Zlate Cundeković u veljači 2013. godine sasto-

jala se od različitih publikacija s područja likovne umjetnosti koje je Zlata, poznata djelatni-

ca u kulturi, prikupljala godinama. Tu su knjige o povijesti umjetnosti, teoriji umjetničkog

stvaranja, o značajnim muzejima, likovne pedagoške publikacije, likovne monografije mno-

gih hrvatskih i stranih umjetnika, stotinjak kataloga likovnih izložbi različitih po koncepciji i

obimu. Neki su katalozi svojevrsne povijesti umjetnosti (i dizajna), a dva su posebno značaj-

na jer donose podatke o postignućima dizajnera Josipa Pukanića (rođenog u V. Gorici 1913.

godine) i izvrsnoj recepciji Dragutina Trumbetaša Turopolca 1987. godine. Izložen je bio i

dio grafičke mape Zapisi iz Turopolja Ivice Šiška i Zlate Cundeković. Uz to što je afirmirala

različite publikacije s temom likovne umjetnosti, izložba je provocirala na doživljaj likovnog

djela koji se može ostvariti na drugom katu ove zgrade, u Galeriji Galženica.

Izložba je otvorena izlaganjem dr.sc. Hrvojke Mihanović Salopek, Biserka Fatur čitala

je Zlatine stihove, a program je glazbom obogatila solo violina Nedjeljke Salopek.

Zaključak

Ovaj je tekst potaknut skupom kojeg su organizirali Knjižnica HAZU-a i Zagrebačko

knjižničarsko društvo u Noći knjige 2015. godine na temu Sudbina privatnih biblioteka u

Zagrebu i Hrvatskoj. Projekt Iz privatnih knjižnica naših sugrađana koji je razvila Knjižnica

Galženica u Velikoj Gorici omogućuje svojevrsni „javni život“ privatnih knjižnica, odnosno

pojedinih njihovih dijelova, na korist lokalne zajednice. Ovakvi projekti mogu poslužiti kao

model postizanja vidljivosti i korisnosti privatnih knjižnica i tako barem malo pridonijeti nji-

hovoj boljoj sudbini, a što je najvažnije - dostojnijem položaju knjige u našem društvu.

29

Učiti nešto što želiš, znati više jer ti to treba ili te inte-

resira, a pogotovo učenje stranog jezika u današnje

vrijeme kada se sve škole ili tečajevi naplaćuju, a sa-

da je to besplatno, pa još u ugodnom prostoru i atmo-

sferi - gdje to još ima - samo i jedino u knjižnici.

Tako je prošle godine u toku ljetnih mjeseci došao

poziv da će se u Knjižnici I.B.Mažuranić organizirati

tečaj talijanskog jezika. Naime, u mnogim knjižnica-

ma pa i u ovoj u Folnegovićevom naselju ostvaruju se

različite aktivnosti za djecu i odrasle, mnoga do-

gađanju na kojima se predstavljaju najčešće nove knjige, održavaju se tribine, posebno su

posjećena putopisna predavanja i književni klubovi po kojima je knjižnica u Lovrenčićevoj

poznata. Program učenja talijanskog provodi se već petu godinu. U tijeku ljetnih mjeseci,

lanjske godine, pred početak školske godine stigao je poziv iz knjižnice o mogućnosti učenja

talijanskog jezika pa je od jeseni odnosno od listopada otpočeo tečaj talijanskog jezika za

početnike, a vodila ga je prof. Željka Dermit. Ona je dolazila i održala sat jedanput tjedno

volonterski sa željom da uz učenje talijanskog jezika polaznike nauči o običajima, kulturi,

načinu života u nama bliskoj Italiji, koja nam je blizu i u koju najčešće putujemo pa je to

bilo i učenje komunikacije u ovoj lijepoj i zanimljivoj zemlji drevne kulture, poznate po

brojnim svjetskim umjetnicima, kulturnim spomenicima u zanimljivim gradovima.

Ubrzo je svim polaznicima susreta svake srijede bilo jasno koliko bi nam život bio si-

romašniji bez cappuccina, talijanskih kulinarskih specijaliteta od špageta do pizze, talijan-

skog izvanredno uspješnog dizajna od mode, osobito cipela, do dobrih automobila od Fiata

do Lamborghinia, a tu je talijanska umjetnost od divne glazbe do likovnih umjetnika čija dje-

la želimo vidjeti, a Firenza, Rim i Venecija uz veliki broj zanimljivih gradića u Italiji postaju

stalna želja naših putovanja i obilazaka. Tako se već pri prvom susretu u knjižnici okupilo 22

prijavljenih polaznika različite dobi i zanimanja, od studentica, ekonomistica, profesorica,

medicinskih sestara, pravnica do domaćica i poneke umirovljenice. Naravno, nisu svi svaki

put mogli doći na sat, ali u prosjeku uvijek nas je bilo oko 18. Kako je vrijeme održanih sa-

tova prolazilo naučeno je svašta, od pozdrava do početnog razgovora preko telefona, susreta

u kafiću, traženja nepoznate ulice u gradu ili o tome kako Talijani pozivaju prijatelje i čime

ih ponude, što se jede i pije, što se nabavlja i sprema, koji su specijaliteti talijanske kuhinje.

Satovi svake srijede održani su do kraja travnja pa je i na zadnjem susretu bilo 11 polaznika

kada smo se na neki način kao pred rastanak na kraju školske zahvalili i oprostili sa svojom

profesoricom. Taj dan bio je i tužan jer nas je napustila jedna draga starija gospođa koja nas

je prvih satova ponekad začudila pitanjima i uveseljavala zgodnim komentarima, inače pro-

fesorica ruskog i hrvatskog jezika u mirovini, koja je uvijek bila spremna fotokopirati lekciju

ukoliko je netko izostao. Onda je od sredine veljače prestala dolaziti. Čuli smo da je u bolni-

ci, da je ozbiljno bolesna i baš taj zadnji sat u knjižnici krajem travnja jedna nam je kolegica

donijela vijest da je naša Ružica umrla i da je taj dan bio sprovod.

Ali kako život uz tužne situacije donosi i lijepe trenutke, naša profesorica Dermit pla-

nirala je upoznati nas s talijanskom glazbom i duhom Italije pa je za taj zadnji sat donijela

poznatu talijansku pjesmu "Lasciatemi cantare" sa Sanrema iz 1983. godine i u tekstu pjes-

TALIJANSKI U KNJIŽNICI

———————————————————————————————————

mr. sc. Narcisa Potežica (narcisa.potezica@gmail.com)

mice smo upoznali tipičnu Italiju kada se pjeva

"Pustite me da pjevam s gitarom u ruci jer ja sam pra-

vi Talijan". Za one koji žele moći će nastaviti učenje

u školi talijanskog jezika, a možda će i sljedeće škol-

ske godine postojati slična mogućnost učenja stranog

jezika u toj ili nekoj drugoj zagrebačkoj knjižnici. Pa

sad recite, zar se u našim knjižnicama ne može svašta

zanimljivoga vidjeti, čuti ili naučiti?

30

Svrha, ciljevi i zadaci Zagrebačkog knjižničarskog društva:

doprinos stručnom obrazovanju i unapređivanju knjižnične struke

doprinos permanentnom obrazovanju knjižničara

doprinos osnivanju i razvitku svih vrsta knjižnica

doprinos širenju zanimanja za knjigu i knjižnice

doprinos kreiranu i provođenju politike na području knjižničarstva

doprinos društvenom statusu djelatnika u knjižničarstvu