Novac i Bankarstvo Prezentacije 10-11
-
Upload
nemanja-brkic -
Category
Documents
-
view
166 -
download
1
Transcript of Novac i Bankarstvo Prezentacije 10-11
NOVAC i BANKARSTVOPrezentacije sa predavanja P t ij d j kolska 2010/2011 godinaPredmetni nastavnik Dr Duan Dobromirov, [email protected]
Predmetni asistentM.Sc. M Sc Mladen Radii, mladenr@uns ac rs Radii [email protected]
Kabinet: ITC 308
1
SADRAJ1. 2. 3. 4. 5 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
Program radaIstorijat i definicija novca, monetarni agregati Institucije finansijskog sistema Obveznice Definicija i instrumenti monetarne politike Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca u t p ac ja depo ta st a a je po ude o ca Kamatne stope i meunarodno finansijsko trite Istorijat bankarstva i bankarski poslovi j p Osnovni principi menadmenta banke Menadment kreditnog rizika g Menadment rizika promene kamatnih stopa Vanbilansne aktivnosti banaka
2
Program rada1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati - 2 asa1.1 1.2 12 Istorijat novca Definicija novca
1.3 M1, M2, M3
2. 2 Institucije finansijskog sistema- 2 asa2.1 Finansijski sistem i finansijsko trite 2.2 Finansijski posrednici - uloga 2.3 Vrste finansijskih posrednika
3. Obveznice - 2 asa3.1 Definicija obveznica 3.2 Vrste obveznica a) prema nainu isplate b) prema izdavaocu c) konvertibilne i opozive obveznice d) trite obveznica3
Program rada4. 4 Definicija i instrumenti monetarne politike - 2 asa4.1 Definicija monetarne politike 4.2 Instrumenti monetarne politike p a) sistem obaveznih rezervi b) operacije na deviznom tritu c) REPO - operacije na otvorenom tritu d) referentna kamatna stopa
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca - 2 asa5.1 Multiplikacija depozita 5.2 Ponuda novca 52 P d 5.3 Determinante ponude novca
6. K Kamatne stope. M t t Meunarodno finansijsko trite - 2 asa d fi ij k t it6.1 Kamatne stope 6.2 6 2 Meunarodno finansijsko trite
4
Program rada7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi - 2 asa7.1 Istorijat 7.2 Platni promet 7.3 Depozitni poslovi 7.4 Kreditni poslovi 7.5 Ostali bankarski poslovi 7.6 Finansijski proizvodi
8. Osnovni principi menadmenta banke - 2 asa8.1 Specifinosti organizacije banke 8.2 Posebna pravila kod bilansa banaka
5
Program rada9. Menadment kreditnog rizika - 2 asa9.1 Klasifikacija klijenata 9.2 Kolateral kao pokrie 9.3 Bazelska pravila
10. Menadment rizika promene kamatnih stopa - 2 asa10.1 10 1 Razlozi promene kamatnih stopa 10.2 Upravljanje rizikom promene kamatnih stopa
11. Vanbilansne aktivnosti banaka - 2 asa11.1 Trgovina finansijskim instrumentima 11.2 Prodaja kredita 11.3 Provizije
6
Program radaPolaganje ispita
Pismeni deo ispita multiple choice ili studija sluaja Usmeni deo ispita 2 ispitna pitanja
Formiranje oceneIzrada domaeg zadatka Pismeni ispit ili studija sluaja Usmeni ispit - 10 poena - 40 poena - 50 poena
Da bi student dobio prolaznu ocenu, mora ostvariti rezultat od preko 50% iz svih oblasti, osim iz izrade domaeg zadatka. Nastava i vebe nisu obavezni. Studiju sluaja umesto pismenog ispita mogu da rade samo studenti koji su redovno pohaali nastavu - maksimalno 2 i h li t k i l izostanka. t k7
Program radaOcena se formira kao zbir poena i to:0 do 54 poena....................................... 5 55 do 64 poena poena....................................... 6 65 do 74 poena....................................... 7 75 do 84 poena....................................... 8 85 do 94 poena....................................... 9 95 do 100 poena.................................... 10
POTPIS ZA OVERU SEMESTRA E DOBITI SVI STUDENTILiteratura Frederic S. Mishkin, Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska trita, Data Status, 2006. Prezentacije sa predavanja i vebi
8
1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati
9
1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati
1.1 Istorijat novcaRazvoj novca vezan za razvoj platnog sistema
robni novac - zlatnici papirni (fiat) novac ekovi elektronsko plaanje E - novac (debitna kartica, smart kartica, e-gotovina paypall)
10
1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati
1.2 Definicija novcaNovac se definie na osnovu tri osnovne uloge koje treba da ispuni:I Sredstvo razmene
da se koristi u transakcijama j
2 II
Obraunska jedinica j
na osnovu vrednosti iskazane u novcu
Sredstvo ouvanja vrednosti (likvidnost) III
ne postoji vremensko ogranienje
11
1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati
Osnovni pojmovi
Bruto domai proizvodtrina vrednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tokom godinu dana
Inflacijademand pull d d ll cost push
Stopa rasta i stopa inflacije
12
1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati
1.3 Monetarni agregati M1
gotovina depoziti po vienju ostali transakcioni depoziti putniki ekovi (nebankarski)
13
1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati
M2
M1 mali oroeni depoziti i Repo ugovori tedni depoziti MMDA akcije investicionih fondova trita novca u vlasnitvu pojedinaca
14
1. Istorijat i definicija novca, monetarni agregati
M3
M2 veliki oroeni depoziti i Repo ugovori akcije investicionih fondova trita novca u vlasnitvu institucija sredstva banaka na raunima u inostranstvu (Eurodolari Eurodinari)
15
2. Institucije finansijskog sistema
16
2. Institucije finansijskog sistema
2.1 Finansijski sistem i finansijsko trite
Centralna emisiona ustanova
Finansijsko trite
Finansijski posredniciA. Depozitne institucije B. Institucije ugovorne tednje C. Investicioni posrednici
17
2. Institucije finansijskog sistema
2.2 Uloga finansijskih posrednika
Smanjenje transakcionih trokova izmeu zajmodavca i zajmoprimca Podela rizika - finansijski posrednici preuzimaju deo rizika kroz kreiranje finansijskih instrumenata - diversifikacija
Finansijski posrednici utiu na novanu masu M tako to kreiraju finansijske instrumente Uvoenjem novih finansijskih instrumenata utie se na novanu masu i menja joj se definicija
18
2. Institucije finansijskog sistema
2.3 Vrste finansijskih posrednikaA. Depozitne institucije
Komercijalne banke tedno kreditne organizacije Kreditne unije j
Aktiva (krediti) - Pasiva (depoziti)
19
2. Institucije finansijskog sistema
B. Institucije ugovorne tednje
ivotno osiguranje Neivotno osiguranje Penzioni fondovi
Prikupljanje sredstava kroz ugovore i obaveza isplate premija pod odreenim uslovima
20
2. Institucije finansijskog sistema
C. Investicioni posrednici
Finansijske kompanije Fi ij k k ij Investicioni fondovi Investicioni fondovi trita novca
21
3. Obveznice
22
3. Obveznice
3.1; 3.2 Definicija i vrste obveznicaPODELA OBVEZNICA:1. Prema nainu isplate kamate - zero coupon bonds bez kupona - kuponske 2. Prema trajanju (dospeu glavnice) - sa fiksnim trajanjem - obveznice koje se mogu povui prevremeno a. Konvertibilne b. Opozive 3. Prema ronosti (vremenu trajanja ugovora) - k tk kratkorone d 1 godine do di - srednjorone 1 do 5 godina - dugorone due od 5 godina
23
3. Obveznice4. Prema izdavaocu - dravne (munis) - municipalne (muni s) - korporativne podgrupe : a. Finansijske b. Industrijske
Zero coupon bonds obveznice bez kupona
Obveznice bez kupona prinos isplauju kroz razliku izmeu kupovne cene i ( p ) nominalne cene (dospee) PRINOS (kamata) YIELD Trina cena = Nominalna cena x diskontgde je: diskont = kamata perioda x duina perioda
Cena i k C kamata su obrnuto proporcionalni b i l i24
3. Obveznice Primer:Nominalna vrednost = 1 Kamatna stopa =6% Period = 1 godina
Cena = 1 / 1,06 = 0,9434
Ako je, na primer: Period = 5 godina
Cena = 1 / (1,06)*5 = 0,7473 Trokovi transakcije
25
3. Obveznice
1 godina = 12 meseci = 360 dana (u finansijama) Diskontna stopa: Mesena kamata = Godinja kamata x 1/12 Dnevna kamata = Godinja kamata x 1/360 j 5-dnevna kamata = Godinja kamata x 5/360
Kuponske obveznice
Nominalni prinos prinos kupona
kupon moe biti - godinji - polugodinji - kvartalni - meseni
Trenutni prinos meri trenutni prihod Trenutni prinos = godinji nominalni kupon / trina cena obveznice26
3. Obveznice
Primer: Korporativna obveznica 5 godina 8 % Nominalna vrednost (par value) 1.000 $ Kupon polugodinji (2 x 40 $) Trina vrednost obveznice 1.050 $ Trenutni prinos = 80 $ / 1050 $ = 0,07619 = 7,619 % Trina cena vea od nominalne premium Trina cena manja od nominalne diskont
27
3. Obveznice
Prinos do dospea Yield to maturity - YTM
Prinos d d Pi do dospea j prinos k ji oekujemo k d k i je i koji k j kada kupimo obveznicu po t i j b i trinoj ceni i drimo je do dospea Promised yield to maturity Trokovi transakcije se ne uzimaju u obzir Koristi se model trenutne vrednostiPostoji skraena metoda Aproximate promised yield
APY
C
Pp Pm n Pm 2
gde su: C
Pp
p Pp Pm n
godinji kupon obveznice nominalna vrednost (per value) (p ) trina cena obveznice (market) broj godina do dospea uz reinvestiranje
28
3. ObveznicePrimer: Korporativna obveznica 5 godina 8 % Nominalna vrednost (par value) 1.000 $ Kupon polugodinji (2 x 40 $) Trina vrednost obveznice 1.050 $
APY = 6,8293 %
29
3. Obveznice Raunanje prinosa do dospea (polugodinji kupon) - interpolacija uz reinvestiranje gde su: C 2n 2 Pp PM i t i t 1 (1 ) (1 )2n 2 2C Pp Pm n i godinji kupon obveznice nominalna vrednost (per value) trina cena obveznice (market) broj godina do dospea uz reinvestiranje prinos (interest)
Prinos do opoziva - priblini
P c Pm C nc AYC P c Pm 2
gde su: C d
godinji kupon obveznice di ji k b i Pc vrednost opoziva (uobiajeno je da to bude nominalna vrednost i kamata za 1 godinu) k t di ) Pm trina cena obveznice (market) n broj godina do opoziva obveznice30
3. Obveznice
Kriva prinosa - Yield curve
bullish
31
3. Obveznice
BullishKratkorone kamate niske = visoke cene obveznica Mala ponuda i velika tranja za kratkorone Velika ponuda i mala tranja za dugorone Uesnici veruju da e kamate padati = cene rasti Prodavci obveznica ele da se kratkorono zadue jer su kamate trenutno za njih nepovoljne t t jih lj Kupci obveznica ele da dugorono plasiraju jer su kamate trenutno j povoljne j za njih p
Bearish - obrnuta situacija Inverted yield curve Sukuk b S k k obveznice i32
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
33
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
Osnovna uloga Centralne banke O l C t l b k
Inflacija
Stabilnost kursa
Ureenje finansijskog sistema
34
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
Funkcije C t l b k F k ij Centralne banke1. 1 Licenciranje i kontrola rada finansijskih posrednika - depozitne institucije - osiguranje - lizing g - penzioni fondovi
Moralni hazard (asimetrinost informacija) - donoenje novih propisa
35
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
Funkcije C t l b k F k ij Centralne banke2. 2 Bankareva banka i dravina banka - rauni se vode u centralnoj banci - discount window
3. uvanje i upravljanje deviznim rezervama
4. Monetarna politika
36
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
4.1 Definicija monetarne politike
Kreiranje i upravljanje novanom masom u cilju postizanja stabilnosti cena i kursa
Vri se instrumentima monetarne politike koji predstavljaju mehanizme pomou kojih Centralna banka utie na poveanje ili smanjenje novane mase novac se ili puta u opticaj ili povlai iz opticaja
37
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
4.2 Instrumenti monetarne politike1. Sistem obaveznih rezervi
2. Operacije na deviznom tritu
3. 3 REPO - operacije na otvorenom tritu ij t t it
4. Referentna kamatna stopa
38
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
a) Sistem obaveznih rezervi
Odreivanje nivoa depozita koji banke ne smeju da plasiraju svojim komitentima ve moraju da imobiliu na raunu centralne banke
Poveanje obavezne rezerve - imobilizacija Smanjenje obavezne rezerve - relaksacija
39
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
b) Operacije na deviznom tritu
Direktan nain uticaja na kurs
Uticaj na novanu masu
Nivo deviznih rezervi
40
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
b) Operacije na deviznom tritu
41
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
c) REPO - Operacije na otvorenom tritu
Prodaja kratkoronih dravnih HoV uz buy-back klauzulu
Imobilizacija ili relaksacija
Blagajniki zapisi NBS (14d i 60d)
42
4. Definicija i instrumenti monetarne politike
d) Referentna kamatna stopa
Osnovna kamatna stopa koju banke uzimaju kao osnovu za odreivanje aktivnih kamatnih stopa
43
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. p j p j p
Determinante ponude novca
44
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
Uesnici u formiranju novane mase
centralna banka depozitne institucije - banke deponenti dunici banaka
45
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
Monetarna baza
MB gotov novac u opticaju + rezerve- pasiva centralne banke - rezerve = obavezne + viak rezervi
Aktiva centralne banke- dravne HoV (trezora) koje se kupuju da bi se bankama obezbedile rezerve - eskontni krediti
46
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
Promene u monetarnoj bazi MB = C + R
Centralna banka kupuje od banke HoVBankarski sistem Aktiva t a Hov Rezerve - 100 + 100 Pasiva as a
Centralna banka Aktiva Hov + 100 Pasiva Rezerve + 10047
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
5.1 Multiplikacija depozita
Prost model multiplikacije depozita podrazumeva:Centralna banka je u potpunosti u stanju da kontrolie nivo transakcionih depozita kroz nivoe obaveznih rezervi i rezervi to odgovara realnoj situaciji g j j
Ne dolazi do zadravanja gotovine Ne dolazi do zadravanja rezervi banaka
48
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca Banka A prodaje HoV centralnoj banciAktiva HoV Rezerve - 100 + 100 Pasiva
Banka A nema poveanje transakcionih depozita i ne izdvaja obaveznu rezervu ve je svih 100 raspoloivo za odobravanje kredita Banka AAktiva HoV Rezerve Krediti - 100 + 100 + 100 Pasiva Transakcioni depoziti + 100
49
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca Banka menja svoj bilans poveanjem transakcionih depozita i kredita i uveava ga za 100 Kreditiranjem banka stvara transakcione depozite koji su deo novane masa kreditiranjem stvara novac Isti uticaj ima i ako banka kupuje HoV Davanjem kredita od 100 bilans banke A izgleda:Aktiva HoV Krediti - 100 + 100 Pasiva
50
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca Sredstva iz banke A stiu na raun u banku BAktiva t a Rezerve + 100 Pasiva as a Transakcioni depoziti + 100
Ukoliko je stepen obavezne rezerve 10% na raunu banke B (tu stiu sredstva iz banke A) emo dobitiAktiva Rezerve Krediti + 10 + 90 Pasiva Transakcioni depoziti + 100
Nema zadravanja rezervi ili podizanja gotovine!
51
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca Sredstva iz banke B u banku C
Banka C:Aktiva Akti Rezerve + 90 Pasiva P i Transakcioni depoziti + 90
dalje C:Aktiva Rezerve Krediti +9 + 81 Pasiva Transakcioni depoziti + 90
52
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
Prost depozitni multiplikator D = 1/r x R
Gde su:
D - promena u ukupnim transakcionim depozitima u bankarskom sistemu r - stopa obaveznih rezervi
R - promena u rezervama za bankarski sistem
53
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
5.2 Ponuda novca - monetarni multiplikator
Uvek postoji odreena koliina gotovog novca koji se javlja u opticaju i banke zadravaju deo transakcionih depozita Model pojednostavljuje definiciju novca i svodi ga na M1 gotovina i transakcioni depoziti M = m X MB
gde je: m monetarni multiplikator
54
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
m - monetarni multiplikator
MB = C + R
(R=RR + ER)
c = C/D - koeficijent gotovine j g e = ER/D - stopa vika rezervi
MB = R + C = (r x D) + ER + C * MB = (r x D) + ( e x D) + ( c x D ) D = ( 1 / r + e + c ) x MB
* Poveanje MB usmereno na gotovinu se ne multiplicira, a na depozite da j g p , p
55
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
m - monetarni multiplikator
Na osnovu usvojene definicije novane mase: gotovina i transakcioni depoziti (M1) M=D+C=D+(cxD)=D(1+c) M = (1 + c) / (r + e + c) m = (1+c) / (r + e + c) x MB
56
5. Multiplikacija depozita i stvaranje ponude novca. Determinante ponude novca
5.3 Determinante ponude novca
Promene u: - stopi obaveznih rezervi t i b ih i - koeficijentu gotovine (m neg. korelisan) - stopi vika rezervi a) kamatne stope - oportunity cost b) oekivani odlivi depozita
57
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
58
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
6.1 Kamatne stope
Jednostavna kamatna stopa Kombinovana kamatna stopa o b o a a a at a Tipovi kreditnih instrumenata a) prost zajam ) t j b) potpuno amortizovani zajam c) kuponska obveznica d) bezkuponska obveznica
Prinos do dospea
59
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
6.1 Kamatne stope- Razlika izmeu kamatne stope i prinosa - Nominalna vs. realna kamatna stopa - TIPS - indeksirane obveznice - Druge vrste indeksiranih zajmova
60
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
6.1 Kamatne stope
Faktori koji utiu na tranju aktive:a) efekat bogatstva b) oekivani prinos c) rizik d) likvidnost
Teorija tranje aktive govori o uticaju promene faktora tranje aktive na promenu tranje aktive Ponuda zavisi od cene (kamate) nia cena aktive opredeljuje veu ponudu Trina ravnotea
61
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
6.1 Kamatne stope
Faktori koji utiu na ponudu aktive (obveznica):a) oekivana profitabilnost investicija b) oekivana inflacija c) aktivnost vlade (budetski deficit)
Promene u faktorima pozitivno korelisane sa promenom ponude
62
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
6.1 Kamatne stope
Rizina struktura kamatnih stopa- kreditni rizik - premija na rizik - rejting - likvidnost utie na kamatnu stopu rizik
Rona struktura kamatnih stopa- kriva prinosa rastua , ravnotena ili opadajua
63
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
6.1 Kamatne stopeTeorija oekivanja: kamatna stopa na dugoronu obveznicu e biti jednaka zbiru oekivanih kamatnih stopa na kratkorone obveznice razliite obveznice supstituti Teorija rone strukture: razliita trita za obveznice sa razliitim dospeima. nisu supstituti investitori zainteresovani za obveznice koje e drati do dospea ponuda i t j za odreene ronosti k j d ti d d d tranja d ti utie obino vea tranja za kratkoronim Teorija premije likvidnosti i kratkoronih plasmana: ukupna kamatna stopa e biti jednaka zbiru proseka kratkoronih kamatnih stopa i premiji likvidnosti koja nastaje usled ponude i tranje supstituti su i ponuda i tranja kratkoronih utie i na cenu d tit ti d t j k tk ih ti dugoronih ih i obrnuto nisu savreni supstituti i investitori mogu biti vie zainteresovani za odreene ronosti
64
6. Kamatne stope, meunarodno finansijsko trite
6.2 Meunarodno finansijsko trite
Vai zakon jedne cene OTC + Berzanska trita Berze - kapitala - akcija - finansijskih derivata
65
7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi
66
7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi
7.1 Kratak istorijat
Prve banke poele sa menjakim poslovima Banco - na italijanskom znai klupa j p Paralelan razvoj novca i bankarstva Vitezovi templari Vit it l i- Za njih se vezuje poetak bankarstva - Akreditiv (Letter of Credit)
1867. godine - poinju da funkcioniu prve velike organizovane banke b k 1896. Godine - osnovana NBS po uzoru na belgijsku centralnu banku b k67
7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi
7.2 Platni promet
Vrste poslova- tekui rauni - uplata i isplata gotovine preko blagajne
Sistem kliringa (sravnjivanja) iro rauna obavlja centralna banka, dok b k d k postoji i sistem hitnih naloga gde se sredstva t ji i t hit ih l d d t momentalno prebacuju sa rauna na raun
Platni Pl t i promet sa inostranstvom t i t t Poslovne banke, koje imaju dozvolu za rad od strane centralne banke, b k moraju imati ino-korespodentni raun u nekoj stranoj j i ti i k d t i k j t j banci
68
7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi
7.3 Depozitni poslovi
Sa stanovnitvom Sa privredom Usled postojanja blagajnikog maksimuma za privredne subjekte banke su, u svojim marketinkim aktivnostima, vie okrenute stanovnitvu u sluaju depozitnih poslova.
Dve osnovne vrste depozita:1. A vista (po vienju) 2. Oroeni depozit
69
7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi
7.4 Kreditni poslovi
Postoji mnogo vrsta kredita Krediti se mogu podeliti po nameni Odreivanje pravila za kredite (npr optereenost plate) postoji za (npr. sve vrste kredita; njih donosi centralna banka da zatiti stabilnost finansijskog sistema
Kolateral kao mera obezbeenja kredita
70
7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi
7.5 Ostali bankarski poslovi
Garancije Kao poseban vid bankarskih poslova postoje esto u sluaju uvoza robe iz inostranstva Akreditivi Poslovi sa platnim karticama Debitne kartice
Kreditne kartice Debitno - kreditne kartice
Parabankarski poslovi predstavljaju razne posrednike p p p j j p poslove (prodaja lizinga, osiguranja,...)
CROSS - SELLING71
7. Istorijat bankarstva i bankarski poslovi
7.6 Kreiranje finansijskih proizvoda
Trite fi T it finansijskih proizvoda ij kih i dKreditni i depozitni proizvodi
Karakteristike finansijskih proizvoda- namena - kamata - iznos (raspon) - rok - obezbeenje - ostali uslovi (nain plaanja, osiguranje, prevremena otplata...)72
8. Osnovni principi menadmenta banke
73
8. Osnovni principi menadmenta banke
8.1 Specifinosti organizacije bankeUproena organizaciona ema bankeAkcionari Interna revizija Board of Di B d f Directors t
Izvrni odbor
Compliance
Retail (Stanovnitvo)
Corporate (Privreda)
Risk management
Zajednike slube
74
8. Osnovni principi menadmenta banke
Interna revizija
Interna revizija predstavlja poseban organizacioni deo banke i u j j g organizacionoj emi ona je iznad izvrnog odbora i jedino je podreena bordu direktora Osnovna funkcija interne revizije je da kontrolie kompletan izvrni deo rada banke, tanije opte poslovanje Dostavlja izvetaj bordu direktora najmanje jedanput u tri meseca
75
8. Osnovni principi menadmenta banke
Compliance
Predstavlja organizacioni deo banke iji je osnovni zadatak da vodi rauna da je poslovanje banke u skladu sa propisima i procedurama za sve vane funkcije Compliance:1. Donosi procedure p 2. Prati promene zakonskih propisa 3. 3 Vodi rauna da ne postoje rupe u organizacionoj emi rupe
76
8. Osnovni principi menadmenta banke
Kreditni odborIz razloga upravljanja rizikom, banke imaju limite za svoje organizacione delove prilikom izdavanja kredita Kreditni odbor se sastoji od zaposlenih razliitih profila koji dolaze iz mnogih organizacionih delova banke (retail, corporate, risk management, pravna sluba,...) Odobrava kredite, pre svega za corporate klijente, ali i za visoke iznose kredita u retail-u Obino zaduen za kredite do odreenog iznosa (npr. 10 miliona EUR); preko toga je kredit u nadlenosti borda direktora
77
8. Osnovni principi menadmenta banke
Odbor za likvidnost - ALCO odbor
Asset Liability Committee - vaan i veliki odbor banke koji sagledava odnos izmeu imovine (odobrenih kredita) i obaveza (prikupljenih depozita) Sastoji S t ji se od najueg rukovodstva banke (Izvrni odbor) i od d j k d t b k (I i db ) d zaposlenih razliitih profila koji dolaze iz mnogih organizacionih delova banke (marketing sluba, direktor trezora, pravna sluba,...) Kreira finansijske proizvode i cenovnik, ali i brine o likvidnosti banke i adekvatnosti kapitala Odluke ALCO odbora mora da potvrdi Bord direktora
78
8. Osnovni principi menadmenta banke
Trezor - treasury y
Trezor predstavlja poseban organizacioni deo banke u organizacionoj emi Osnovna funkcija trezora je da vodi rauna o kratkoronoj likvidnosti, kako u domaoj valuti, tako i u ostalim valutam Oblasti odgovornosti trezora: g - likvidnost - meuvalutna usklaenost - nivo obavezne rezerve
79
8. Osnovni principi menadmenta banke
8.2 Posebna pravila kod bilansa banakaAdekvatnost kapitala
Minimalni osnivaki kapital za poslovnu banku u Republici Srbiji iznosi 10 miliona EUR Adekvatnost kapitala se odnosi na dozvoljeni stepen leverida Tanije, koncept se odnosi na to da banke ne smeju imati velike obaveze ako nemaju visok kapital. Kod nas je dozvoljeni stepen leverida 12% Upravo zbog nemogunosti smanjenja depozita, odnos kapitala banke i obaveza (prikupljenih depozita) je propisan od strane drave i mora biti p potovan
- najei razlog za gubljenje licence
80
8. Osnovni principi menadmenta banke
Meuvalutna usklaenost
O meuvalutnoj usklaenosti rauna vodi trezor Idealno za banku je da u istom iznosu, u sluaju jedne valute, prikuplja depozite i plasira kredite, ali trite odluuje o strukturi plasmana U Republici Srbiji stepen eurizacije je 65% - toliki procenat depozita je denominovan u EUR, dok je 35% u dinarima Sa t S strane kredita, vii j procenat onih u EUR k ji imaju deviznu k dit ii je t ih EUR, koji i j d i klauzulu, te je problem meuvalutne usaglaenosti oigledan
81
8. Osnovni principi menadmenta banke
Rezervisanja
Prilikom izdavanja kredita, banka mora iz sopstvenog kapitala izdvojiti odreeni procenat za pokrie potencijalnih gubitaka U sluaju meuvalutne neusklaenosti banka je duna j j da izvri rezervisanje Rezervisanja se vre iz nerasporeene dobiti ali dobiti, ukoliko je ona nedovoljna onda se umanjuje osnovni p kapital
82
9. Menadment kreditnog rizika
83
9. Menadment kreditnog rizika
Racionisanje kredita
Jedan od osnovnih principa u bankarstvu je odreivanje odnosa izmeu rizika i visine kamatnih stopa prilikom izdavanja kredita vei rizik podrazumeva viu kamatnu stopu
Ali, ovaj princip ne vai u potpunosti i u beskonanost, ve banka vri racionisanje kredita Banka moe i da ne odobri kredit ukoliko klijenta smatra suvie rizinim ili da ne odobri ba sve ono to klijent zahteva
84
9. Menadment kreditnog rizika
9.1 Klasifikacija klijenata
Propisuje je Centralna banka i svaka banka mora klasifikovati svoju bilansnu i vanbilansnu aktivu Na osnovu klasifikacije klijenata odreuje se stopa rezervisanja za potencijalne gubitke Drava, na ovaj nain, podstie banke da daju kredite manje rizinim klijentima Postoje P t j propisi o samoj klasifikaciji klijenata i i j kl ifik iji klij t
85
9. Menadment kreditnog rizika
9.1 Klasifikacija klijenata
Bilansnu aktivu, koja se klasifikuje, ine:1. Dospeli i nedospeli kratkoroni i dugoroni krediti (plasmani) 2. Depoziti kod drugih banaka 3. Kamate i naknade (na nenaplaena sredstva) ( p ) 4. Dugorone i kratkorone hartije od vrednosti 5. 5 Uee banaka u kapitalu drugih pravnih lica 6. Sredstva steena naplatom potraivanja 7. Ostalo
86
9. Menadment kreditnog rizika
9.1 Klasifikacija klijenata
Vanbilansne stavke, koja se klasifikuju, ine:1. Garancije 2. Avali, akcepti, diskontovane menice 3. Razna jemstva j 4. Nepokriveni akreditivi
87
9. Menadment kreditnog rizika
9.1 Klasifikacija klijenataA Izmiruju obaveze u periodu od 0 do 30 dana
1 - 2 % rezervacija od iznosa kredita
Izmiruju obaveze u periodu od 31 do 60 dana
5 - 10 % rezervacija od iznosa kredita
Izmiruju obaveze u periodu od 61 do 90 dana
20 - 35 % rezervacija od iznosa kredita
88
9. Menadment kreditnog rizika
9.1 Klasifikacija klijenataIzmiruju obaveze u periodu od 91 do 180 dana
40 - 75 % rezervacija od iznosa kredita
Izmiruju obaveze preko 181 dana
100 % rezervacija od iznosa kredita
89
9. Menadment kreditnog rizika
9.1 Klasifikacija klijenata
Banke alju periodine izvetaje centralnoj banci o klasifikaciji njihovog portofilja Sistemom klasifikacije i rezervisanja vri se upravljanje rizikom Postavlja se pitanje zato bi banka dala kredit nekom od klijenata iz grupe ? Banke daju kredite klijentima iz grupa A i , ali klijenti usled problema prilikom poslovanja klijentima opada rejting i prelaze u nie grupe
90
9. Menadment kreditnog rizika
9.2 Kolateral kao pokrie
Kolateral predstavlja sredstvo obezbeenja potraivanja, i kao kolateral mogu se javiti:1. Nepokretna imovina ( (hipoteka) ) 2. Pokretna imovina (runa zaloga) 3. Razna jemstva 4. Novani depoziti 5. Menice
- Stepen pokrivenosti
91
9. Menadment kreditnog rizika
9.3 Bazelska pravila
Odvajanje kreditnog i operativnog rizika BAZEL I - adekvatnost kapitala BAZEL II - klasifikacija klijenata
92
10. Menadment rizika promene kamatnih stopa
93
10. Menadment rizika promene kamatnih stopa
10.1 Razlozi promene kamatnih stopa
Zlatno bankarsko pravilo - rona struktura Kamatno osetljiva pasiva Kamatno osetljiva aktiva Ukoliko banka ima vie k Uk lik b k i i kamatno osetljive pasive nego k t tlji i kamatno t osetljive aktive, rast kamatnih stopa smanjie profit banke, a pad kamatnih stopa uslovie rast njenog profita. Analiza jaza (gap analysis) - osetljivost profita na promene kamatnih stopa
94
10. Menadment rizika promene kamatnih stopa
10.2 Upravljanje rizikom promene kamatnih stopaMetode:
izmene uslova ugovora indeksiranje kreditnih ugovora (EURIBOR, RCM) operacije na tritu finansijskih derivata
95
11. Vanbilansne aktivnosti banaka
96
11. Vanbilansne aktivnosti banaka
Vanbilansne aktivnostiSve vei znaaj prihoda iz vanbilansnih aktivnosti - (od 1980. dvostruko vei prihod) p ) Aktivnosti koje donose profit, ali se ne iskazuju u bilansu stanja:-
Trgovina finansijskim instrumentima T i fi ij ki i t ti Prodaja kredita Provizije
97
11. Vanbilansne aktivnosti banaka
11.1 Trgovina finansijskim instrumentima-
Trgovina finansijskim derivatima u procesu upravljanja rizikom Operacije na deviznom tritu O ij d i i Banke pokuavaju da na ovaj nain ostvare dodatni prihod Visok stepen rizika u pekulacijama Barings 1995 1995. SocGen 2008. Kontrola - VAR (Value at risk) - statistika procena max. gubitka
98
11. Vanbilansne aktivnosti banaka
11.2 Prodaja kredita
Sekundarno uee u kreditu Sekjuritizacija Institucije kupuju po nioj kamatnoj stopi od originalne (obino oko 0,15%)
99
11. Vanbilansne aktivnosti banaka
11.3 ProvizijeNa N osnovu posebnih usluga klijentima: b ih l klij ti
devizni poslovi poslovi sa HoV (custody) Asset menadment g garancije na HoV klijenata j j
100
NOVAC i BANKARSTVOPrezentacije sa predavanja P t ij d j kolska 2010/2011 godinaPredmetni nastavnik Dr Duan Dobromirov, [email protected]
Predmetni asistentM.Sc. M Sc Mladen Radii, mladenr@uns ac rs Radii [email protected]
Kabinet: ITC 308
101