Norman Gulley - Adventisti Hrvatska...govori o “tajni bezakonja” (2. Solunjanima 2,7). Osim...

1

Norman Gulley

Pripremaza posljednje vrijeme

Pouke iz Biblije

Travanj, svibanj i lipanj 2018.

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:391

Black

2

Sadræaj

1. KozmiËka borba

2. Daniel i posljednje vrijeme

3. Isus i Knjiga Otkrivenja

4. Spasenje i posljednje vrijeme

5. Krist u nebeskom Svetiπtu

6. “Promjena” Zakona

7. Evanelje po Mateju 24 i 25

8. Poklonite se Stvoritelju

9. Prijevare posljednjeg vremena

10. Amerika i Babilon

11. Boæji peËat ili æig Zvijeri

12. Babilon i Harmagedon

13. Povratak naπega Gospodina Isusa

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 2/2018.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 2/2018Norman Gulley, Preparation for the End Time

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:402

Black

3

Stanovi u kuÊiNjegovog Oca? Mjestokoje je Isus Kristpripremio za njih?Ono Êe sigurno bitibolje od bilo kojegmjesta na kojem semogu naÊi na ovomsvijetu.

Stanovi u kuÊiNjegovog Oca? Mjestokoje je Isus Kristpripremio za njih?Ono Êe sigurno bitibolje od bilo kojegmjesta na kojem semogu naÊi na ovomsvijetu.

UVOD

Krist i posljednje vrijemeU posljednjim trenucima ovozemaljskog boravka u ljudskom tijelu,

Isus je izgovorio sljedeÊe rijeËi utjehe svojim uËenicima: “Neka se neuznemiruje vaπe srce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte! U kuÊi oca mogaima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao: ‘Idem davam pripravim mjesto!’ Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu seda vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja. Tamo kamo ja idem veÊznate put.” (Ivan 14,1-4)

Iako sigurno nisu u potpunosti shvatili znaËenje Njegovih rijeËi nitisu znali kada Êe se ispuniti Njegovo obeÊanje, uËenici su svakako biliutjeπeni Isusovim rijeËima. Stanovi u kuÊi Njegovog Oca? Mjesto kojeje Isus Krist pripremio za njih? Ono Êe sigurno biti bolje od bilo kojegmjesta na kojem se mogu naÊi naovom svijetu.

Doista, nedugo prije toga, dokje sjedio sa svojim uËenicima, Isusje iznio kratak pregled onoga πto Êese dogoditi prije nego πto se vrati.Bila je to neka vrsta “povijesti bu-duÊnosti”, koja nije bila lijepa. Ra-tovi, glasovi o ratovima, ustajanjejednog naroda protiv drugog, glad ipotresi bili su, prema Isusovim rije-Ëima, samo “poËetak nevolja”. Tre-bala su uslijediti progonstva, izdaja,prijevare i kuπnje.

Danas, s naπega glediπta tijeka povijesti, uoËavamo da se skoro svena πto je Isus upozorio obistinilo i to upravo onako kako je pretkazao.Takoer moæemo zapaziti ispunjenje dva velika proroËanstva. Prvo seodnosi na “jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena”, zabiljeæenou Danielu 7,25 (vidi Otkrivenje 12,6.14; 13,5; Brojevi 14,34), koje jezapoËelo u 6. stoljeÊu (538. godine) i zavrπilo krajem 18. stoljeÊa (1798.godine). ProroËanstvo koje obuhvaÊa najduæe vremensko razdoblje, 2300dana, iz Daniela 8,14, ostvarilo se 1844. godine.

Prema tome, sada æivimo “na kraju dana” (Daniel 12,13). Meutim,ne samo da ne znamo kada Êe doÊi kraj — Ëiji je vrhunac drugi Kristovdolazak, veÊ nije ni potrebno da znamo. Trebamo samo znati da Êe doÊii da, kada se to dogodi, moramo biti spremni.

Kako? Najbolji odgovor moæda nalazimo u sljedeÊem tekstu: “Kakoste primili Gospodina Krista Isusa, tako nastavite u njemu æivjeti.”

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:403

Black

4

(Koloπanima 2,6) Drugim rijeËima, pokraj toliko dogaaja, toliko udar-nih naslova, toliko teorija o posljednjem vremenu, lako je skrenuti spravog puta usredotoËujuÊi se previπe na pojedinosti koje smatramo davode Kristovom dolasku umjesto na samog Krista, koji je jedini kljuËnaπe pripreme.

Ovog tromjeseËja u srediπtu naπe pozornosti bit Êe posljednjevrijeme, ali ne u potpunosti. Bit Êemo usmjereni na Isusa, ali u okviruteme posljednjih dana i kako se pripremiti za njih. Da, potrebno jepratiti povijesne datume, svjetske dogaaje i povijest zato πto Biblijagovori o svemu tome u vezi sa svrπetkom. Meutim, Ëak i u ovom okviruBiblija govori o Isusu, o tome πto je On uËinio za nas, πto Ëini u namai πto Êe uËiniti kada se vrati. Krist, i to razapeti, mora biti srediπte naπevjere; ili, kao πto je rekao Pavao: “Jer ne dræah zgodnim meu vama iπtadrugo znati osim Isusa Krista, i to razapetoga.” (1. KorinÊanima 2,2) ©tosmo viπe usredotoËeni na Njega, postajemo sliËniji Njemu, posluπnijismo Mu i bit Êemo spremniji za sve πto nas Ëeka u bliskoj buduÊnostikao i na svrπetku, kada doemo na “mjesto” koje Isus priprema za onekoji Ga ljube.

Dr. Norman R. Gulley radi kao profesor sistematsketeologije na AdventistiËkom sveuËiliπtu Southern

u Collegedaleu u Tennesseeju, Sjedinjene AmeriËke Dræave

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:404

Black

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlje 21

Pouka 1 31. oæujka—7. travnja 2018.

KozmiËka borba“Tada, obuzet gnjevom protiv Æene, Zmaj ode da vodi rat

protiv ostalih iz njezina potomstva, protiv onih koji vrπe Boæjezapovijedi i Ëuvaju Isusovo svjedoËanstvo.” (Otkrivenje 12,17)

Biblijski tekstovi: Ezekiel 28,1.2.11-17; Postanak 3,1-7; Otkri-venje 12,1-17; Rimljanima 8,31-39; Otkrivenje 14,12.

KozmiËka borba, koju nazivamo i “velika borba”, sadræi biblijskipogled na svijet. Ona Ëini pozadinu u kojoj se odvija drama ovoga svi-jeta, Ëak i cijelog svemira. Grijeh, patnja, smrt, uzdizanje i pad naroda,πirenje Evanelja, dogaaji posljednjih dana — sve ove teme javljaju seu okviru velike borbe.

Ovoga tjedna osvrnut Êemo se na nekoliko vaænih mjesta na kojimase borba odvijala, poËevπi nekako tajanstveno u srcu savrπenog biÊaLucifera koje je donijelo pobunu na Zemlju nakon pada drugih savrπe-nih biÊa, Adama i Eve. Nakon ova dva kljuËna dogaaja, pada Luciferai naπih praroditelja, velika borba je uzela maha i otada traje nesmanje-nom æestinom. Svatko od nas je dio te kozmiËke drame. Radosna jevijest da Êe jednoga dana ona ne samo zavrπiti, veÊ Êe okonËati potpu-nom pobjedom Krista nad Sotonom. Joπ je bolja vijest da zahvaljujuÊionome πto je Isus uËinio na kriæu, svi moæemo imati udjela u toj pobje-di. Dok Ëekamo sve πto nam je obeÊano u Isusu, Ëiji je dolazak siguran,Bog nas, kao dio te pobjede, poziva sada na vjeru i posluπnost.

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:405

Black

6

NEDJELJA 1. travnja

PAD SAVR©ENOG BI∆A

Ako je velika borba pozadina biblijskog pogleda na svijet, onda topokreÊe mnoπtvo pitanja. Vaæno pitanje glasi: “Kako je sve poËelo?”BuduÊi da je svemir stvorio Bog pun ljubavi, bilo bi razumno pretposta-viti da zlo, nasilje i sukobi nisu postojali na samom poËetku stvaranja.Borba je nastala neovisno o stvaranju i sigurno nije bila njegova neiz-bjeæna posljedica. Ipak, borba je prisutna, stvarna je i svi smo ukljuËeniu nju.

ProËitajte Ezekiel 28,1.2.11-17 i Izaija 14,12-14. ©to ovi tek-stovi uËe o padu Lucifera i nastanku zla?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Lucifer je bio savrπeno nebesko biÊe. Kako se bezakonje zaËelo unjemu u takvom okruæenju? Ne znamo. Moæda je to razlog πto Biblijagovori o “tajni bezakonja” (2. Solunjanima 2,7).

Osim Ëinjenice da je Bog svim razumnim biÊima dao slobodnu vo-lju, nijedan drugi razlog ne postoji za Luciferov pad. Ellen G. White jemudro rekla: “NemoguÊe je objasniti podrijetlo grijeha kako bi se naπaorazlog za njegovo postojanje. … Grijeh je uljez za Ëije se postojanje nemoæe navesti razlog. On je tajanstven, neobjaπnjiv i opravdati ga znaËilobi braniti ga. Kad bi ga se moglo opravdati ili pokazati razlog za njegovopostojanje, on bi prestao biti grijehom.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 389)

Ako rijeË “grijeh” zamijenite rijeËju “zlo”, izjava Êe takoer imatismisla. Nijedno objaπnjenje o podrijetlu zla ne moæe posluæiti kao ra-zlog njegovog postojanja. ... Zlo je uljez, njegovu prisutnost nije moguÊeopravdati nikakvim razlogom. On je tajanstven, neobjaπnjiv; opravdati gaznaËilo bi braniti ga. Kada bi se mogao pronaÊi neki izgovor za njegovopostojanje, zlo bi prestalo biti zlo.

Razmislite o svojem iskustvu kada je u pitanju slobodna volja.Zaπto, onda, trebamo ozbiljno i uz molitvu razmisliti o odlukamakoje donosimo koristeÊi se slobodnom voljom?

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:406

Black

7

PONEDJELJAK 2. travnja

VI©E OD ZNANJA

Iako ne moæemo objasniti zaπto se zlo pojavilo (za njega ne postojinikakvo opravdanje), Pismo otkriva da je zapoËelo na Nebu u Lucifero-vom srcu. Osim nevjerojatnog uvida koji dobivamo iz spisa Ellen G.White (vidi poglavlje “Podrijetlo zla” u knjizi Velika borba), Sveto pismone govori mnogo o tome kako je nastalo na Nebu. Boæja rijeË mnogoizriËitije govori o tome kako je zlo nastalo na Zemlji.

ProËitajte Postanak 3,1-7. ©to u ovom dogaaju ukazuje naAdamovu i Evinu krivnju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Æalosno je to πto je Eva znala koje im je rijeËi Bog uputio. Ona ihje ponovila: “Rekao je Bog: ‘Da ga niste jeli! I ne dirajte u nj, da neumrete!’” (Postanak 3,3) Iako niπta nije bilo reËeno o diranju roda, ko-liko saznajemo iz Pisma, znala je istinu da Êe umrijeti ako ga bude jela.

Sotona je zatim otvoreno i besramno lagao. “Ne, neÊete umrijeti!”(Postanak 3,4)

Moæe li suprotnost biti veÊa? Koliko god Sotonin pristup bio dovit-ljiv u poËetku, kada je privukao njezinu pozornost i vidio da se ne opire,otvoreno je doveo u pitanje Gospodnju zapovijed. TragiËno je to πto Evanije postupala u neznanju. Ona nije mogla tvrditi: “Nisam znala, nisamznala.”

Znala je.Ipak, usprkos tom znanju, pogrijeπila je. Ako Ëak i u savrπenom

okruæenju Edenskog vrta samo znanje nije bilo dovoljno da sprijeËi Evu(a zatim i Adama, koji je takoer znao istinu) da ne pogrijeπi, ne treba-mo se zavaravati misleÊi da nas znanje moæe spasiti. Da, trebamo znatiπto nam Boæja rijeË govori. Meutim, osim tog znanja potrebna nam jepredanost i posluπnost onome πto ona kaæe.

Bog je rekao jedno, Sotona drugo. Usprkos znanju koje suAdam i Eva posjedovali, odluËili su posluπati Sotonu. Razmislite otome koliko se malo toga promijenilo! Kako mi moæemo izbjeÊi istupogreπku?

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:407

Black

8

UTORAK 3. travnja

RAT NA NEBU I ZEMLJI

Pad naπih praroditelja gurnuo je svijet u grijeh, zlo i smrt. Ljudimogu izraziti svoje neslaganje o neposrednim uzrocima, ili o pitanjuËija je pogreπka, ali tko moæe poreÊi stvarnost meteæa, nasilja, pobunei sukoba koji utjeËu na sve nas?

Govorimo o velikoj borbi, kozmiËkom sukobu, i to je u redu. Me-utim, bez obzira na kozmiËko podrijetlo ovog sukoba, on se odigravai ovdje na Zemlji. Velik dio biblijskog izvjeπtaja — od pada u Edenskomvrtu do posljednjih dogaaja i drugog Isusovog dolaska — na mnogonaËina govori o velikoj borbi. Mi æivimo usred te borbe. Boæja rijeËobjaπnjava nam πto se dogaa, πto se krije iza nje i, πto je najvaænije,kako Êe zavrπiti.

ProËitajte Otkrivenje 12,1-17. Koje bitke, koje se odvijaju naNebu i na Zemlji, opisuje ovo poglavlje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U ovom tekstu zapaæamo bitku na Nebu i bitke na Zemlji. Prvabitka vodi se izmeu Zmaja (Sotone, Otkrivenje 12,7-9) i Mihaela (zna-Ëenje na hebrejskom: “Tko je kao Bog?”). Pobunjenik Lucifer postao jepoznat kao Sotona (neprijatelj), stvoreno biÊe koje se bori protiv vjeËnogStvoritelja Isusa (Hebrejima 1,1.2; Ivan 1,1-4).

BuduÊi da se Lucifer pobunio protiv Stvoritelja, velika borba negovori o sukobu bogova, veÊ o stvorenju koje se pobunilo protiv svojegStvoritelja napadajuÊi i druga djela stvaranja.

Poπto je poraæen u bitci protiv Krista na Nebu, Sotona se na Zemljiokomio na Njega odmah nakon Njegovog roenja (Otkrivenje 12,4). Na-kon πto je poraæen u toj bitci protiv Krista, a zatim i u pustinji i poslijena kriæu, Sotona — nakon nepobitnog poraza na Golgoti — krenuo je urat protiv Kristovog naroda. Ovaj rat bjesni velikim dijelom krπÊanskepovijesti (Otkrivenje 12,6.14-16) i nastavit Êe se do kraja (Otkrivenje12,17), dok se Sotona ne suoËi s joπ jednim porazom, ovog puta oKristovom drugom dolasku.

ProËitajte Otkrivenje 12,10-12. Koju nadu pronalazimo u ovimredcima usred sve borbe i sukoba koje zapaæamo u drugim tek-stovima?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:408

Black

9

SRIJEDA 4. travnja

S VAMA UVIJEK, DO SVR©ETKA VIJEKA

U Otkrivenju je proreËeno progonstvo koje je Boæji narod doæivlja-vao u velikom dijelu crkvene povijesti. TisuÊu dvije stotine i πezdesetproroËkih dana iz Otkrivenja 12,6 (vidi Otkrivenje 12,14) ukazuju na1260 godina progonstva Crkve.

“Ova progonstva, koja su otpoËela u doba Nerona, otprilike kada jePavao stradao muËeniËkom smrÊu, nastavljena su stoljeÊima s veÊom ilimanjom æestinom. KrπÊane su laæno optuæivali za najstraπnije zloËinei proglaπavali ih uzroËnicima velikih nesreÊa — gladi, kuge i potresa.BuduÊi da su postali predmetom opÊe mrænje i sumnjiËenja, brzo su senaπli potkazivaËi koji su iz koristoljublja izdavali nevine. Bili su osui-vani kao buntovnici protiv Imperija, kao neprijatelji religije, kao kuga zadruπtvo. Mnogi su bacani pred divlje zvijeri ili æivi spaljivani u arenama.”(Ellen G. White, Velika borba, str. 30,31)

U isto je vrijeme Æena (Crkva) pobjegla u pustinju (Otkrivenje 12,6).Prikazana je s dva krila poput anela. Ovom slikom doËarano je da jeodletjela na mjesto gdje moæe dobiti pomoÊ. Bila je zbrinuta u pustinji,a Zmija, ili Sotona, nije joj mogla priÊi (Otkrivenje 12,14). Bog uvijekËuva svoj ostatak, Ëak i u vrijeme velikih progonstava, i On Êe to ponov-no uËiniti na svrπetku vremena.

Krist je u vezi s opasnostima posljednjih dana rekao svojemnarodu: “Ja sam s vama u sve vrijeme do svrπetka svijeta.” (Matej28,20) Kako razumijemo ovo divno obeÊanje, pogotovo usprkosvelikom muËeniπtvu mnogih Njegovih sljedbenika? (Vidi Rimljanima8,31-39; Matej 10,28.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Niπta — ni progonstvo ni glad ni smrt — ne moæe nas odvojiti odBoæje ljubavi. Kristova prisutnost, bilo sada ili na svrπetku vremena, neznaËi da smo poπteeni boli, patnje, kuπnji ili smrti. Nikada nam nijebilo obeÊano da Êemo biti toga osloboeni u ovom æivotu. To znaËi dazahvaljujuÊi Kristu i onome πto je uËinio za nas, moæemo æivjeti snadom i obeÊanjem da je Bog s nama u kuπnjama i da imamo obeÊanjeo vjeËnom æivotu na novom Nebu i novoj Zemlji. Moæemo æivjeti s na-dom da bez obzira na to πto proæivljavamo ovdje, moæemo poput Pavlabiti sigurni da “mi je pripravljen vijenac pravednosti koji Êe mi u onajDan dati Gospodin, pravedni sudac, i ne samo meni nego i svima kojibudu æeljeli njegov dolazak” (2. Timoteju 4,8). Mi koji se radujemo Nje-govom dolasku moæemo traæiti ovu nadu i obeÊanje za sebe.

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:409

Black

10

»ETVRTAK 5. travnja

ZAKON I EVAN–ELJE

Kao adventistiËki krπÊani (adventisti sedmoga dana), u svojem na-zivu nosimo mnogo toga u πto vjerujemo. Dio naziva “sedmoga dana”odnosi se na sedmi dan subotu, πto ukazuje na naπe vjerovanje ne samou tu jednu zapovijed, veÊ u svih deset. Dio naziva “adventisti” ukazujena naπe vjerovanje u Isusov drugi dolazak, istinu koja postoji samozahvaljujuÊi onome πto je Krist uËinio svojom pomiriteljskom smrÊuprigodom prvog dolaska. Otuda naπ naziv “adventisti sedmoga dana”ukazuje na dva vaæna i nerazdvojiva elementa istine za sadaπnje vrijeme:Zakon i Evanelje.

Kako sljedeÊi tekstovi pokazuju koliko su Zakon i Evaneljeblisko povezani?

Jeremija 44,23 ...................................................................................................

Rimljanima 3,20-26 ..........................................................................................

Rimljanima 7,7 ..................................................................................................

Evanelje je radosna vijest da nam, iako smo sagrijeπili i prekrπiliBoæji zakon, vjerom u ono πto je Krist uËinio za nas na kriæu, grijesizbog prijestupa Njegovog Zakona mogu biti oproπteni. Takoer nam jedana sila da budemo posluπni Zakonu u potpunosti.

Ne treba nas Ëuditi πto je u okviru posljednjih dana, dok velikaborba bjesni posebnom æestinom, Boæji narod opisan na poseban naËin.

ProËitajte Otkrivenje 14,12. Kako ovaj tekst otkriva poveza-nost izmeu Zakona i Evanelja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kako kao adventistiËki krπÊani, narod koji vjeruje u posluπnostBoæjem zakonu, moæemo pokazati drugima da posluπnost Zakonunije legalizam, veÊ djelo Boga punog ljubavi i Ëinjenice da nas jespasio? Kako tekstovi iz Ponovljenog zakona 11,1 i 1. Ivanove 5,3podupiru ovu misao?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4010

Black

11

PETAK 6. travnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte Otkrivenje 12,9-12 i poglavlje “Zaπto je grijeh bio dopu-πten” iz knjige Ellen G. White Patrijarsi i proroci, str. 15—24.

“Sve dok su sva stvorena biÊa prihvaÊala vjernost iz ljubavi, diljemBoæjeg svemira vladao je savrπeni sklad. Ispunjavanje Boæjih namjerabila je radost nebeskih vojski. One su uæivale odræavati Njegovu slavui iskazivati Mu hvalu. Dok je vladala ljubav prema Bogu, meusobna jeljubav bila puna povjerenja i nesebiËna. Nije bilo tragova nesklada kojibi remetio nebeski sklad. Meutim, ovakvo se sretno stanje promijenilo.Jedno je biÊe zloupotrijebilo slobodu koju je Bog dao svojim stvorenji-ma. Grijeh je nastao u onome kome je Bog, osim Krista, dao najveÊuËast i koji je od Boga primio najveÊu silu i slavu meu stanovnicimaNeba.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 16,17)

Zapazite rijeËi Ellen G. White: “u odanosti iz ljubavi”. Ovaj snaæanizraz pun znaËenja ukazuje na Ëinjenicu da ljubav vodi k odanosti,vjernosti. Supruænik koji voli svojega braËnog druga pokazat Êe muljubav svojom odanoπÊu. Tako je bilo s biÊima na Nebu, tako treba bitii u naπem odnosu s Bogom.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koji biblijski dokazi ukazuju na stvarnost da Sotona nesamo da postoji, veÊ i da ima odreenu ulogu u velikoj borbi? Kakomoæemo pomoÊi ljudima da shvate da je Sotona biÊe, a ne samosimbol zla u ljudskom srcu?

2. Kao adventistiËki krπÊani blagoslovljeni smo velikim zna-njem o biblijskim istinama. Koliko god to bilo divno, zaπto nas toznanje ne moæe spasiti? ©ta nam je joπ potrebno osim intelektual-nog znanja?

3. Na koji ste naËin doæivjeli Isusovu prisutnost u svojem æi-votu veÊ sada? Kako vam ta iskustva mogu pomoÊi u nevoljama skojima se suoËavate?

4. Razgovarajte u razredu viπe o izrazu “odanost iz ljubavi”.Kako nam ova misao moæe pomoÊi da bolje shvatimo odnos izmeuZakona i milosti, vjere i posluπnosti? ©to nas to uËi o slobodi uljubavi? Na koje naËine Ëak i sada moæemo pokazati “odanost izljubavi”?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4011

Black

12

Havajsko vjenËanje (1)

Subota poslijepodne zapoËela je kako je baπ onako kako sam æelio.Oko trideset timova iz adventistiËke πkole Champion Academy, gdje samradio kao kapelan, dijelio je ljudima koji su se zanimali primjerke knjigeEllen G. White, Put Kristu, u gradu smjeπtenom u podnoæju Stjenovitihplanina, u saveznoj dræavi Colorado, Sjedinjene AmeriËke Dræave.

Nakon toga smo se vratili u mjesnu adventistiËku crkvu, gdje su stu-denti ranije nastupali, a sad su oblaËili odjeÊu za pjeπaËenje u bliziniNacionalnog parka Rocky Mountain (Stjenovite planine).

Kad se naπ autobus zaustavio na slikovitom vidikovcu blizu vrha br-da, æelio sam se okrenuti i otiÊi. Ugledali smo desetke ljudi obuËene uduge haljine. Na prvi pogled procijenio sam da pripadaju sljedbenicima nekeistoËnjaËke religije, i nisam se nipoπto æelio prepirati s njima.

Ipak, svi iz naπe skupine izjasnili su se da ostanemo barem pet minutakako bismo posvjedoËili tim ljudima. Nevoljko sam se sloæio. Nakon neko-liko minuta jedan student mi je doπao i rekao: “Ovo nije istoËnjaËka reli-gija. To je havajsko vjenËanje.”

Bio sam iznenaen. “Zaπto se havajsko vjenËanje odræava u Coloradu?”pitao sam se. Ispalo je da je mladoæenja rodom s Havaja. Student mi jerekao kako su mladenka i mladoæenja u nevolji: propovjednik im kasniveÊ Ëetrdeset i pet minuta.

“Niste li vi propovjednik?” upitao je student.Uvjerio sam ga da Êe njihov propovjednik doÊi, ali on se nije pojavio.Vidio sam mladenku kako plaËe pored automobila i priπao sam joj.

Kroz suze mi je objasnila kako je propovjednik kojeg Ëekaju sudjelovao uprometnoj nesreÊi i da ne moæe doÊi na vjenËanje.

Nevjesta je sada osvojila moje suosjeÊanje. “U redu”, rekao sam.“Pretpostavljam da ja mogu obaviti vaπe vjenËanje.”

Izgledala je iznenaeno. “Zbog Ëega mislite da moæete obaviti vjenËa-nje?” upitala je.

“Ja sam propovjednik,” odgovorio sam.“Ne izgledate kao propovjednik,” uzvratila je.“Sigurno vam ne bih lagao,” rekao sam izvlaËeÊi novËanik i pokazu-

juÊi svoju propovjedniËku iskaznicu.OËi su joj zasjale. “Doista ste propovjednik! Moæete li nas vjenËati?”

upitala je.Sad nisam bio tako siguran. Rekao sam joj: “Æelim vidjeti vaπe isprave

za vjenËanje.” Paæljivo sam pregledao papire. Bilo je sve u redu.“Onda Êu obaviti vaπe vjenËanje,” rekao sam. “Kako glase vaπa imena?”»lanovi moje skupine su vidjeli πto se dogaa i postali su uzbueni.

Nekoliko Ëlanova sastava odsviralo je i otpjevalo pjesmu za braËni par pri-je poËetka sveËanosti.

Benjie Leach, zdravstveni kapelan volonter u Fort Worthu, u Teksasu

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4012

Black

13

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Isusov æivot, Znaci vremena, 2014., poglavlja 22 i 23

Pouka 2 7.—14. travnja 2018.

Daniel i posljednje vrijeme“I reËe kralj Danielu: ‘Zaista, vaπ je bog Bog nad bogovima

i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogaootkriti ovu tajnu.’” (Daniel 2,47)

Biblijski tekstovi: Luka 16,10; Daniel 1,2; 3,1-6; Otkrivenje13,11-15; Daniel 3,13-18; Ivan 3,7; Daniel 4,6.

Bog je imao velike planove za stari Izrael. “Vi Êete mi biti kraljev-stvo sveÊenikâ, narod svet.” (Izlazak 19,6) Ovaj sveti narod, ovo kraljev-stvo sveÊenika trebalo je posvjedoËiti svijetu da je Jahve jedini Bog (vidiIzaija 43,10.12). Naæalost, narod nije æivio u skladu sa svetim pozivomkoji mu je Bog dao. Na kraju je otiπao u babilonsko suæanjstvo.

Zanimljivo je πto je Bog usprkos nesretnom ropstvu upotrijebiopojedine Judejce da budu Njegovi svjedoci. Drugim rijeËima, Bog je doizvjesne mjere preko Daniela i njegova tri prijatelja, takoer zaroblje-nika, postigao ono πto nije postigao preko Izraela i Jude. U odreenomsmislu ovi su ljudi pokazali kakvu je ulogu Izrael kao narod trebaoimati i πto je trebao Ëiniti.

Da, njihove æivotne priËe odvijaju se u trenutku koje je vremenskivrlo udaljeno od posljednjih dana. Meutim, u ovim ljudima ipak moæe-mo pronaÊi osobine i odlike na koje se moæemo ugledati mi koji æivimou posljednje vrijeme i pozvani smo da budemo Boæji svjedoci svijetukoji, poput neznaboæaca na babilonskom dvoru, ne poznaje Boga. ©tomoæemo nauËiti iz izvjeπtaja o njihovom æivotu?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4013

Black

14

NEDJELJA 8. travnja

VJERAN U MALOM

“Tko je vjeran u najmanjoj stvari, vjeran je i u velikoj. Tko jenevjeran u najmanjoj stvari, nevjeran je i u velikoj.” (Luka 16,10)

Obratite pozornost na ove Isusove rijeËi. Toliko je lako, zar ne,vrπiti kompromis, biti “nevjeran u najmanjoj stvari”. Problem ne leæitoliko u tome da je ono πto je “malo” vaæno samo po sebi; nije. Zato je“malo”. Kao πto mnogi od nas znaju bilo iz osobnog iskustva ili naosnovi primjera drugih (ili jednog i drugog), problem je u tome πto jedankompromis vodi u drugi, zatim u sljedeÊi, pa sljedeÊi, dok ne postanemonevjerni “i u velikoj stvari”.

ImajuÊi ovu misao na umu, osvrnut Êemo se na 1. poglavlje Knjigeproroka Daniela, gdje su zabiljeæena prva iskustva ove Ëetvorice Judejcau vrijeme babilonskog suæanjstva.

ProËitajte Daniel 1. Na koji su naËin Daniel, Ananija, Miπael iAzarja Ëinili ono πto je stari Izrael trebao Ëiniti u dodiru s drugimnarodima? Vidi Ponovljeni zakon 4,6-8; Zaharija 8,23.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako tekst neposredno ne povezuje hranu koju su jeli s Ëinjenicomda su bili “deset puta vrsniji” od ostalih u “svemu mudrom i umnom”(Daniel 1,20), ta povezanost je jasna. U poglavlju je takoer reËeno daim je Bog dao to znanje i razum. Gospodin ih je mogao upotrijebitizahvaljujuÊi njihovoj vjernosti koju su pokazali time πto su odbili neËi-stu hranu u Babilonu. Bili su posluπni i Bog je blagoslovio njihovuposluπnost. Zar ne bi Bog uËinio neπto sliËno za stari Izrael kao cjelinuda se dræao biblijskog nauka postojano i vjerno kao ova ËetvoricamladiÊa? Bi, naravno. Zar neÊe On uËiniti isto za nas danas u posljed-njim danima ako smo Mu vjerni?

S obzirom na to da nam je dano toliko svjetla i istine, trebamose kao Crkva upitati: Jesmo li vjerni i posluπni onome πto nam jedano? U isto vrijeme, kako svatko od nas pojedinaËno moæe zauzetistav koji Êe nas osposobiti da budemo silni svjedoci za Boga?

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4014

Black

15


DANIELOVA PONIZNOST

Drugo poglavlje Knjige proroka Daniela pomaæe nebrojenom mno-πtvu ljudi πirom svijeta da vjeruju u biblijskog Boga. Ono pruæa snaæani razuman dokaz ne samo o postojanju Boga, veÊ i o Njegovom predzna-nju. Otkrivenje koje ovo poglavlje pruæa o Boæjem predznanju dokaz jeBoæjeg postojanja.

ProËitajte Daniel 2. Kako ovo poglavlje pruæa uvjerljiv dokaz oBoæjem postojanju? Obratite pozornost na to kako je danaπnja Eu-ropa opisana u knjizi (Daniel 2,40-43). Kako je Ëovjek koji je æivioprije oko 2600 godina mogao tako toËno opisati prilike?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Daniel je otvoreno i bez ustezanja odao Bogu priznanje za ono πtomu je bilo otkriveno. Lako se mogao hvaliti da je njegova veÊ priznatamudrost i razumijevanje izvor njegove sposobnosti ne samo da zna πtoje kralj sanjao, veÊ i da taj san protumaËi. Meutim, Daniel je postupiodrugaËije. Molitve koje su on i drugi uputili (Daniel 2,17-23) pokazale sunjihovu potpunu ovisnost o Bogu; u suprotnom bi poginuli s ostalimmudracima.

Daniel je poslije podsjetio kralja da mu nitko od njegovih mudraca,vraËeva ili maga nije bio sposoban protumaËiti πto je sanjao. Suprotnotome, Bog nebeski moæe otkriti tajne zato πto je On jedini pravi Bog.

Dakle, u svojoj poniznosti i oslanjanju na Boga, Daniel je bio mo-Êan Boæji svjedok. Ako je Daniel tada pokazao poniznost, koliko je viπemi danas trebamo pokazati? Uostalom, mi imamo otkrivenje planaspasenja koje Daniel nije imao; a ako nas neπto treba uËiniti poniznima,to treba biti znanje o tome πto je Isus uËinio na kriæu.

©to nas kriæ treba nauËiti o poniznosti? ©to nam on govori nesamo o naπoj greπnosti, veÊ i o potpunoj ovisnosti o Bogu kada jeu pitanju spasenje? Razmislite gdje biste bili bez kriæa. »ime seonda trebamo hvaliti osim kriæem? Vidi GalaÊanima 6,14.

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4015

Black

16

UTORAK 10. travnja

ZLATNI KIP

ProuËavatelji Biblije odavno su zapazili povezanost izmeu 3. po-glavlja Knjige proroka Daniela, izvjeπtaja o tri Hebreja u polju Duri, i 13.poglavlja Otkrivenja, opisa progonstva s kojim se Boæji narod suoËio uproπlosti i s kojim Êe se suoËiti u posljednje vrijeme.

Usporedite sljedeÊe tekstove: Daniel 3,1-6; Otkrivenje 13,11-15. Koje sliËnosti postoje izmeu ova dva teksta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U oba sluËaja u srediπtu se nalazi pitanje sluæbe, ali oba govore oprisilnoj sluæbi. PolitiËke snage na vlasti zahtijevaju da se ljudi njimapoklone iako takvo pravo pripada samo Bogu.

ProËitajte Daniel 3,13-18. ©to nam u ovom izvjeπtaju moæepomoÊi da shvatimo ne samo s Ëim Êemo se suoËiti u posljednjedane, veÊ kako Êemo se suoËiti s onim πto dolazi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao najmoÊniji vladar na Zemlji, Nabukodonozor je ismijao ovemladiÊe i njihovog Boga govoreÊi: “Koji je taj bog koji bi vas izbavio izruke moje?” On je uskoro saznao koji je taj Bog, jer je poslije izjavio:“Blagoslovljen bio Bog ©adrakov, Meπakov i Abed Negov, koji je poslaosvog anela i izbavio svoje sluge, one koji se uzdahu u njega te se nepokoriπe kraljevoj naredbi, veÊ radije predadoπe svoje tijelo ognju negolida πtuju ili se klanjaju drugome osim svome Bogu!” (Daniel 3,28)

Nema sumnje, nakon πto je vidio takvo Ëudo, kralj je bio uvjeren daima neËega posebnog u Bogu kojem su ovi mladiÊi sluæili.

Pretpostavimo, meutim, da ovi mladiÊi nisu bili izbavljeni iz ognja,πto je prema njihovom shvaÊanju bilo sasvim moguÊe (Daniel 3,18).Zaπto bi ipak postupili ispravno i ne bi posluπali kraljevu zapovijed Ëaki ako je to znaËilo da budu æivi spaljeni? Ovaj izvjeπtaj iznosi snaænosvjedoËanstvo njihove vjere i spremnosti da se Ëvrsto dræe onoga u πtovjeruju, bez obzira na posljedice.

Kada se u posljednje dane javi pitanje sluæbe, kako moæemobiti sigurni da Êemo ostati vjerni kao oni? Ako sada nismo vjerniu “najmanjoj stvari”, zaπto mislimo da Êemo biti vjerni u neËemutako velikom kao πto je posljednja kriza?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4016

Black

17

SRIJEDA 11. travnja

OBRA∆ENJE NEZNABOÆACA

TreÊe poglavlje Knjige proroka Daniela zavrπava Nabukodonozoro-vim priznanjem pravog Boga i Njegove sile. Meutim, poznavati Boga iNjegovu silu nije isto πto i steÊi iskustvo novoroenja koje je premaIsusovim rijeËima kljuËno za spasenje (vidi Ivan 3,7). »ovjek opisan uDanielu 4,30 bio je sve samo ne obraÊen.

ProËitajte Daniel 4,30. ©to je bilo problem ovog Ëovjeka? VidiIvan 15,5; Djela 17,28; Daniel 5,23.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Meutim, na kraju poglavlja Nabukodonozor je nauËio, iako na teæinaËin, da sva njegova sila poËiva u Bogu i da bez Boga on nije niπta.

“Nekadaπnji oholi monarh postao je ponizno Boæje dijete; tiranski,nasilniËki vladar postao je mudri i milosrdni kralj. Onaj koji je nekadaodbacivao Boga nebeskoga, sada je priznavao vlast Viπnjega i iskreno setrudio da proπiri strah Gospodnji i unaprijedi blagostanje svojih podanika.TrpeÊi ukor Kralja nad kraljevima i Gospodara nad gospodarima,Nabukodonozor je konaËno nauËio lekciju koju moraju nauËiti svi vladari— da se prava veliËina ogleda u istinskoj dobroti. On je priznao Gospodinakao æivoga Boga rekavπi: ‘Sada ja, Nabukodonozor, hvalim, uzvisujem islavim Kralja nebeskoga, Ëija su sva djela istinita, svi putovi Pravda, ikoji moæe poniziti one koji hode u oholosti!’” (Ellen G. White, Izraelskiproroci i kraljevi, str. 331)

ProËitajte Daniel 4,35. Koje je istine o Bogu Nabukodonozorovdje izgovorio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»etvrto poglavlje Knjige proroka Daniela zavrπava tako πto jedanneznaboæac priznaje autoritet, vlast i silu “hebrejskog” Boga. U odree-nom je smislu ova slika preteËa onoga πto se dogodilo u prvoj Crkvikada su, zahvaljujuÊi svjedoËenju Æidova i Boæjoj sili, neznaboπci sa-znali istinu o Gospodinu i poËeli objavljivati tu istinu svijetu.

ProËitajte Ivan 3,7. Iako dogaaje posljednjih dana vezujemoza smrtnu kaznu, sluæbu i progonstvo, πto Isus u ovom retku kaæeo tome πto, iznad svega, priprema ljude za svrπetak vremena?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4017

Black

18


DANIELOVA VJERNOST

ProËitajte Daniel 6 i odgovorite na sljedeÊa pitanja:1. ©to tekst u Danielu 6,4.5 otkriva o Danielovom karakteru?

Koje pouke moæemo izvuÊi iz ovih redaka o tome kako nas drugitrebaju vidjeti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

2. Koje sliËnosti moæemo pronaÊi u ovom poglavlju i u po-sljednjim dogaajima opisanima u Otkrivenju? Vidi Otkrivenje13,4.8.11-17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

3. Stavite se na Danielovo mjesto u ovim prilikama. Kakvo jeobjaπnjenje ili argument mogao iskoristiti da se ne bi molio? Kakose mogao opravdati i tako poπtedjeti sebe nevolje da bude baËen ulavovsku jamu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

4. Zaπto se Daniel nastavio moliti kao πto je obiËno Ëinio, iakonije morao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

5. ©to je rekao kralj Darije (Daniel 6,16) Ëak i prije nego πtoje Daniel bio baËen u lavovsku jamu, po Ëemu se vidi da je on znaoneπto o sili Danielovog Boga? ©to u njegovim rijeËima pokazuje daje Daniel osobno svjedoËio kralju o Bogu kojem je sluæio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4018

Black

19

PETAK 13. travnja


“Dok se pribliæavamo kraju povijesti ovoga svijeta, proroËanstvakoja je Daniel zapisao zavreuju naπu posebnu pozornost buduÊi da seodnose upravo na vrijeme u kojemu æivimo. S njima treba povezati inauk posljednje knjige novozavjetnih spisa. Sotona je naveo mnoge ljudeda vjeruju kako se proroËki dijelovi Danielovih i Ivanovih spisa ne mogurazumjeti. Meutim, imamo jasno obeÊanje da Êe posebni blagoslovipratiti prouËavanje tih proroËanstava. ‘Umnici Êe razumjeti’ (Daniel 12,10)— reËeno je o Danielovim vienjima koja Êe biti raspeËaÊena u posljed-nje vrijeme. O otkrivenju koje je Krist dao svome sluzi Ivanu da Boæjinarod usmjerava kroz sve vjekove, bilo je reËeno: ‘Blago ËitaËu i sluπaËi-ma rijeËi ovoga proroËanstva ako vrπe πto je u njemu zapisano, jer je(odreeno) vrijeme blizu!’ (Otkrivenje 1,3)” (Ellen G. White, Izraelskiproroci i kraljevi, str. 347)

Iako smo skloni promatrati Knjigu proroka Daniela u okviru uspo-na i padova naroda, suda (Daniel 7,22.26; 8,14) i konaËnog osloboenjaBoæjeg naroda u vrijeme nevolje (Daniel 12,1), vidjeli smo ovog tjedna daKnjiga proroka Daniela takoer pokazuje kako moæemo osobno biti pri-premljeni za kuπnje i progonstva kad naiu. U tom smislu ovo su izuzetnovaæne poruke za nas koji æivimo u posljednjim danima. Uostalom, kolikogod korisno bilo da znamo sve o “æigu zvijeri”, “vremenu nevolje” ibuduÊim progonstvima, ako nismo stekli potrebno iskustvo s Bogom,sve ovo znanje samo Êe nas osuditi. Viπe od svega potrebno nam jeiskustvo novoroenja koje su stekli Daniel i ostali, ukljuËujuÊi i Nabuko-donozora.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte Danielovu molitvu u 9. poglavlju od 3. do 19.retka. Kako ova molitva pokazuje da je Daniel shvatio πto je milosti da nas Bog ljubi i otkupljuje zato πto je dobar, a ne zbog naπihzasluga ili dobrote? Zaπto je vaæno da ovu istinu ne samo shvatimo,veÊ i doæivimo?

2. Razgovarajte u razredu o izazovima s kojima su se tri Heb-reja (Daniel 3) i Daniel (Daniel 6) suoËili zbog stava koji su zauzelikada je izraæavanje njihove vjere bilo ugroæeno od strane politiËkevlasti. Kakve sliËnosti nalazite u ova dva izvjeπtaja? Po Ëemu serazlikuju? ©to iz oba izvjeπtaja moæemo nauËiti o tome kako moæe-mo biti silni Boæji svjedoci?

3. ©to znaËi biti nanovo roen? Zaπto je Isus rekao da semoramo ponovno roditi? (Ivan 3,7)

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4019

Black

20

Havajsko vjenËanje (2)

Mladenkin otac vodio je svoju kÊer sa smijeπkom na licu. Mladoæenjaje svirao gitaru i pjevao joj havajsku vjenËanu pjesmu.

Gospodin mi je dao nekoliko bitnih misli koje Êu im reÊi, i ja sam ihnakon toga proglasio muæem i æenom.

Nakon svega mi je mladoæenjina majka rekla neπto πto u meni joπuvijek izaziva æmarce u kraljeænici.

“Mislim da ovo nije bila sluËajnost,” rekla je. “Mislim da se to trebalodogoditi. Pogledajte svoju koπulju.” Pogledao sam svoju odjeÊu. Nosio samplave traperice, tenisice i njeænoplavu koπulju. Na lijevom dæepu koπuljebila je zlatom izvezena rijeË “Havaji” i πarena dûga. Kupio sam tu koπuljudok sam se prije nekoliko godina sa svojom suprugom vraÊao s Havaja.

Kad su mladenki podigli veo s lica, bio je to znak da je moje sudjelo-vanje zavrπeno i znaËilo je da je vjenËanje gotovo.

Dali smo mladencima kao dar ono πto smo imali pri ruci: primjerakknjige Ellen G. White, Put Kristu.

Ovaj tek vjenËani braËni par nikada nije Ëuo za adventiste sedmogdana.

Da se ova æivotna priËa zavrπila tamo, bio bih i zbog toga sretan. Alinije! Dogaanje u vezi s tim se nastavilo.

Dvije godine kasnije æivio sam u Teksasu, i jedne subote primio ju-tarnji telefonski poziv veterana s kolportaæe u Coloradu.

“SjeÊate li se onog para koji ste vjenËali u Nacionalnom parku RockyMountain?” pitao je sugovornik.

“Par je proËitao knjiæicu Put Kristu i potraæio viπe informacija o Ad-ventistiËkoj crkvi. Zato smo im poslali viπe knjiga,” rekao je.

“Tada su poæeljeli prouËavati biblijske teme, i ja sam osobno s njimaprouËavao Bibliju posljednjih πest mjeseci. Bit Êete sretni da znate kakosu danas krπteni adventisti u mjesnoj crkvi Greeley.”

Proπle su joπ dvije godine. ©kola Champion Academy me pozvala dakod njih vodim molitveni tjedan. Dok sam ustao kako bih odræao subot-nju propovijed, vidio sam kolportera kako dolazi s braËnim parom i njiho-vim djetetom.

Nakon zavrπetka sluæbe rekli su mi ostatak njihove æivotne priËe. Nakonsvojega krπtenja taj je par pozvao svoje prijatelje na evangelizaciju uadventistiËku crkvu u Greeleyu, i troje od njih je bilo krπteno. Osim toga,mladoæenjina majka je krπtena i danas radi u adventistiËkoj bolnici naHavajima.

Nisam se æelio zaustaviti onog dana da se ne bih raspravljao s ljudi-ma u bijelim haljinama. Ali Gospodin se za svjedoËenje posluæio s neko-liko studenata akademije i mladiÊem koji je nosio havajsku koπulju.

Benjie Leach, zdravstveni kapelan volonter u Fort Worthu, u Teksasu

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4020

Black

21



Isus i Knjiga Otkrivenja“Pobjedniku Êu dati da sjedne sa mnom na mome prijesto-

lju, kao πto i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem na njegovuprijestolju.” (Otkrivenje 3,21)

Biblijski tekstovi: 1. KorinÊanima 10,1-11; Otkrivenje 12,1-17;19,11-15; Efeæanima 1,20; Otkrivenje 11,19; 1,10-18.

»ak i povrπno Ëitanje Novog zavjeta otkriva nam vaænu istinu da jeneposredno povezan sa Starim zavjetom. Evanelja i poslanice stalnoiznova ukazuju na dogaaje iz Starog zavjeta i posredno ili neposrednonavode starozavjetne tekstove. Kada Isus govori o sebi i svojoj sluæbi,Ëesto spominje kako se “Pismo” treba “ispuniti” (vidi Matej 26,54.56;Marko 14,49; Ivan 13,18; 17,12).

Isto moæemo reÊi i za Otkrivenje. NemoguÊe je razumjeti Otkrivenjebez Starog zavjeta, posebno Daniela. To je razlog zaπto obje knjige ËestoprouËavamo zajedno.

Vaænost upuÊivanja na starozavjetne tekstove u Otkrivenju jest utome πto zajedno s ostatkom knjige otkrivaju Isusa. Cijelo Otkrivenjegovori o Isusu, o tome πto je uËinio za svoj narod i πto Êe uËiniti za nasna svrπetku vremena. Isus uvijek treba biti u srediπtu naπeg razmiπlja-nja o dogaajima posljednjih dana, baπ kao i u Otkrivenju. U pouci zaovaj tjedan prouËavat Êemo o Isusu u okviru Otkrivenja.

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4021

Black

22

NEDJELJA 15. travnja

STRUKTURA OTKRIVENJA

Meu mnogim pojedinostima koje su zajedniËke Danielu i Otkri-venju njihova je osnovna podjela na povijesni i eshatoloπki (dogaajiposljednjeg vremena) dio. Obje teme usko su povezane u ovim knjigama.Povijesne dogaaje moæemo promatrati kao preteËe, ili primjere, iako umanjoj mjeri, velikih i globalnih dogaaja u posljednjim danima. Prou-ËavajuÊi ono πto se dogodilo u starozavjetnoj povijesti, moæemo steÊiuvid u ono πto Êe se dogoditi u naπe vrijeme i poslije. Ovo naËelo,meutim, nije ograniËeno samo na Daniela i Otkrivenje.

ProËitajte 1. KorinÊanima 10,1-11. Kako u ovim redcima zapa-æamo naËelo koje smo prethodno spomenuli?

..................................................................................................................................

Kao πto smo ustanovili proπlog tjedna, neki izvjeπtaji iz Daniela(3,6.15.27; 6,6-9.21.22) bili su ograniËeni povijesni dogaaji koji u od-reenoj mjeri odraæavaju dogaaje posljednjih dana opisanih u Otkrive-nju. ProuËavajuÊi ove izvjeπtaje, moæemo steÊi letimiËan uvid u odree-ne pojedinosti s kojima Êe se Boæji narod suoËiti na svrπetku. Moæda jezato najvaænije od svega πto, bez obzira na naπe trenutaËne prilike,vjerujemo u konaËno izbavljenje. Sve ostalo o Ëemu govori Otkrivenjeuvjerava vjerne u pobjedu.

Iako ima iznimaka, povijesni dio Otkrivenja obuhvaÊa poglavlja od1 do 11, nakon Ëega slijede poglavlja od 13 do 22, koja govore o poslje-dnjem vremenu.

ProËitajte Otkrivenje 12,1-17. Kamo bismo trebali smjestitiovo poglavlje, u povijesni dio ili dogaaje posljednjeg vremena, izaπto?

..................................................................................................................................

Kao πto moæemo vidjeti, ovo poglavlje pripada i jednom i drugomdijelu. Zaπto? Zato πto govori o povijesnim sukobima — protjerivanjuSotone s Neba (Otkrivenje 12,7-9), njegovom napadu na novoroenogIsusa (Otkrivenje 12,4) i progonstvu Crkve u kasnijoj crkvenoj povijesti(Otkrivenje 12,14-16) — nakon Ëega slijedi opis Sotoninog napada naostatak u posljednje vrijeme (Otkrivenje 12,17).

Kaæe se da nas povijest uËi da niπta nismo nauËili iz povijesti.Bez obzira na vremensko razdoblje u kojem æive, ljudi Ëine istepogreπke. ImajuÊi priliku da uËimo iz tako duge povijesti, kakomoæemo izbjeÊi iste pogreπke?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4022

Black

23


SLIKE ISUSA

ProËitajte sljedeÊe tekstove u kojima se spominju razliËitaIsusova imena. U nekim primjerima opisano je i πto je Isus Ëinio,πto Ëini i πto Êe uËiniti. »emu nas ovi tekstovi uËe o Isusu?

Otkrivenje 1,5 ....................................................................................................

Otkrivenje 1,18 ..................................................................................................

Otkrivenje 5,8 ....................................................................................................

Otkrivenje 19,11-15 ..........................................................................................

Otkrivenje 21,6 ..................................................................................................

Ovo je samo nekoliko od mnoπtva tekstova iz Otkrivenja koji opi-suju Isusa u razliËitim ulogama i sluæbama. On je Janje. Ova slikaukazuje na Njegov prvi dolazak, kada je prinio sebe kao ærtvu za naπegrijehe. “OËistite se od staroga kvasca da budete novo tijesto: ta veÊ stebeskvasni, jer je ærtvovano naπe pashalno janje — Krist.” (1. KorinÊani-ma 5,7) On je takoer Onaj koji je bio mrtav, “ali, evo, æivim u vijekevjekova” (Otkrivenje 1,18), πto jasno ukazuje na Njegovu smrt i uskrs-nuÊe iz mrtvih. “Tako stoji pisano da Mesija mora trpjeti i treÊi danuskrsnuti od mrtvih.” (Luka 24,46) U Otkrivenju 19,11-15 opisana jeNjegova uloga u vrijeme drugog dolaska, kada Êe se vratiti na Zemlju usili i slavi donoseÊi sud. “Sin »ovjeËji ima doÊi u slavi Oca svoga, upratnji anela, te Êe tada platiti svakomu prema djelima njegovim.” (Matej16,27)

Kako Isusov æivot, smrt, uskrsnuÊe i povratak iz dana u danmogu biti srediπte naπeg postojanja i temelj moralnih odluka kojedonosimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4023

Black

24

UTORAK 17. travnja

MOTIV SVETI©TA U OTKRIVENJU

Osim veÊ spomenute glavne podjele, Otkrivenje ima joπ jednu struk-turnu razinu, izgraenu oko hebrejskog Svetiπta. Ovaj motiv Svetiπtanije ograniËen ni na jednu od podjela, veÊ proæima obje.

U dvoriπtu zemaljskog Svetiπta na ærtveniku se spaljivala ærtva itamo su ubijane æivotinje. Nakon smrti æivotinje, simbola kriæa, sveÊe-nik bi uπao u prvu prostoriju Svetiπta, πto je ukazivalo na Isusovu slu-æbu u nebeskom Svetiπtu nakon uznesenja. To je prikazano Isusovimprolaskom izmeu svijeÊnjaka (Otkrivenje 1,13).

ProËitajte Otkrivenje 4,1.2. ©to prikazuju otvorena vrata? Gdjese odigrava ovaj prizor? Vidi Djela 2,33; 5,31; Efeæanima 1,20;Hebrejima 10,12.13; Psalam 110,1; Otkrivenje 12,5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ubrzo nakon uznesenja Krist je uπao na sveto mjesto nebeskoghrama kroz ova prva otvorena vrata. Kada se Krist prvi put javlja uOtkrivenju, On stoji ispred svijeÊnjaka u prvoj prostoriji nebeskog Sve-tiπta (vidi Otkrivenje 1,10-18).

ProËitajte Otkrivenje 11,19. Zaπto je znaËajna Ëinjenica da jeIvan vidio KovËeg saveza koji se nalazio u drugoj prostoriji zemalj-skog Svetiπta (vidi Levitski zakonik 16,12-14)?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Slika KovËega saveza u nebeskom Svetiπtu nesumnjivo ukazuje naSvetinju na svetinjama, odnosno na drugu prostoriju nebeskog Svetiπta.U Otkrivenju ne samo da vidimo Isusovu sluæbu u obje prostorije, veÊi kljuËnu i utjeπnu Ëinjenicu da su dogaaji na Nebu i Zemlji povezani.»ak i usred nevolja u posljednjim danima, kako je opisano u Otkrivenju,moæemo biti sigurni da je “cijelo Nebo ukljuËeno u djelo pripremanjanaroda da opstane u dan Gospodnje pripreme. Veza izmeu Neba i Zemljeizgleda veoma bliska.” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 311)

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4024

Black

25

SRIJEDA 18. travnja

KRIST U OTKRIVENJU: PRVI DIO

Sve u Otkrivenju, od strukture do sadræaja, ima isti cilj: otkritiIsusa Krista.

Uvodne rijeËi ove knjige zato glase: “Otkrivenje Isusa Krista” (Apo-calypsis Iesou Christou). One se obiËno razumiju kao 1) “otkrivenjekoje je objavio Isus Krist” ili 2) “otkrivenje o Isusu Kristu” (Otkrivenje1,2). »injenica da je ovdje rijeË o “otkrivenju” nije u skladu s miπlje-njem onih koji vjeruju da je Otkrivenje previπe teπko da bi se moglorazumjeti. Zaπto bi Gospodin uvrstio tu knjigu u Bibliju ako je znao daje oni koji je Ëitaju neÊe moÊi razumjeti?

ProËitajte Otkrivenje 1,1-8. ©to ovi redci uËe o Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist je u Otkrivenju predstavljen kao “vladar zemaljskih kraljeva”(Otkrivenje 1,5), a pri kraju knjige opisan je kao “Kralj kraljeva” (Otkri-venje19,16). Uzviπena je vijest da usred sveg meteæa i zbrke na Zemljimoæemo biti sigurni da naπ ljubljeni Gospodin i Spasitelj ima konaËnuvlast.

U Otkrivenju 1,5 jasno se ukazuje na Krista kao Otkupitelja. Tekst:“Njemu, koji nas ljubi i koji nas je otkupio od grijeha svojom krvi”,ukazuje na Njegovu pomiriteljsku smrt na kriæu. On ne samo da nas jeopravdao, veÊ i posvetio (1. KorinÊanima 6,11). U tekstovima poput ovo-ga moæemo pronaÊi sigurnost spasenja zato πto nam pokazuje da Isuspere naπe grijehe. Mi to sigurno ne moæemo uËiniti sami.

ProËitajte Otkrivenje 1,7. ©to nas ovaj redak uËi o Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sræ krπÊanske vjere jest obeÊanje o Kristovom povratku “na ob-lacima”. Isus Êe ponovno doÊi. Bit Êe to doslovni povratak kojem ÊesvjedoËiti cijeli svijet, kad Êe jednom zauvijek doÊi kraj patnji, zbrci ipropasti ovoga svijeta i ostvariti se sva obeÊanja o vjeËnosti.

©to Otkrivenje 1,8 uËi o Isusu? Koju nadu moæemo pronaÊi uovom retku koja nam moæe pruæiti utjehu bez obzira na kuπnje skojima se suoËavamo?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4025

Black

26


KRIST U OTKRIVENJU: DRUGI DIO

ProËitajte Otkrivenje 1,10-18. ©to Isus kaæe o sebi u ovimredcima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je u ovim redcima prikazan kako stoji u prvoj prostoriji ne-beskog Svetiπta. Njegova je uloga ovdje bila tako snaæno otkrivena da jeIvan pao pred Njegove noge u strahu. Isus, koji uvijek pruæa utjehu,govori mu neka se ne plaπi i ukazuje na sebe kao na Alfu i Omegu,Prvog i Posljednjeg — πto se odnosi na Njegovo vjeËno postojanje kaoBoga. Poslije govori o svojoj smrti, uskrsnuÊu i nadi koje Njegovo us-krsnuÊe donosi. Isus ima kljuËeve od “pakla i od smrti”. Drugim rije-Ëima, Isus ovdje govori Ivanu isto πto je rekao Marti kad joj je umrobrat. Te rijeËi Ivan je takoer zabiljeæio: “Ja sam uskrsnuÊe i æivot —reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako i umre, æivjet Êe. Tko god æivii vjeruje u me, sigurno neÊe nigda umrijeti. Vjerujeπ li ovo?” (Ivan11,25.26)

Prvo u razgovoru s Martom, a zatim i s Ivanom, Isus ukazuje nanadu u uskrsnuÊe, vrhunac krπÊanske vjere. Kakvu bismo nadu imalibez ovoga?

ProËitajte Otkrivenje 22,7.12.13. ©to ovi redci otkrivaju o Isu-su?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Isus Krist je Alfa i Omega, Postanak iz Starog zavjeta i Otkrivenjeu Novom. Oba se susreÊu u Kristu. Adam i Bog pomireni su posluπnoπ-Êu drugog Adama koji je ostvario pobjedu nad Sotoninim kuπnjama iotkupio Adamovu sramotnu pogreπku i pad.” (Ellen G. White, The SDABible Commentary, sv. 6, str. 1092,1093) Da, Isus je poËetak i kraj. Onnas je stvorio u poËetku i ponovno Êe nas stvoriti na kraju.

Od poËetka do kraja, Otkrivenje, koje nas uËi ne samo o povijesti,veÊ i o dogaajima u posljednje dane, i dalje je Apocalypsis Iesou Chri-stou, Otkrivenje Isusa Krista. Ponovimo joπ jednom, u svemu πto pro-uËavamo o posljednjim dogaajima, Isus Krist nalazi se u srediπtu.

Na koje naËine svakoga dana moæemo dræati Isusa u srediπtusvojeg æivota?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4026

Black

27

PETAK 20. travnja


“U Otkrivenju su prikazane Boæje duboke istine. Sam naziv na-dahnutih stranica ove knjige — ‘otkrivenje’ — protivi se tvrdnji da seradi o zapeËaÊenoj knjizi. Otkrivenje je neπto πto je otkriveno. SamGospodin je svojem sluzi otkrio tajne sadræane u ovoj knjizi i Njegovaje namjera da svima bude otvorena za prouËavanje. Njezine su istineupuÊene onima πto æive u posljednje dane zemaljske povijesti kao ionima koji su æivjeli u Ivanovo vrijeme. Neki od prizora u ovom proro-πtvu zbili su se u proπlosti, a neki se zbivaju sada; neki prikazujuzavrπetak velikog sukoba izmeu sila tame i nebeskog Kneza, a nekiotkrivaju trijumf i radost otkupljenih na obnovljenoj Zemlji.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 367)

Tekstovi koje smo prouËavali ovoga tjedna, koji se nalaze na poËet-ku i na kraju Otkrivenja, pokazuju da velik dio knjige govori o Isusu.»ak i pokraj svih starozavjetnih proroËanstava, Otkrivenje nas uËi viπeo Gospodinu Isusu. ProËitajte joπ neke tekstove iz Otkrivenja koji go-vore o Njemu: Otkrivenje 3,14; 5,5.6; 7,14; 19,11-16. Kada spojimo sveove tekstove, dobivamo snaæan opis Isusa i uviamo πto nam On trebaznaËiti kao ljudima koji tvrde da su Njegovi sljedbenici.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to za nas znaËi Ëinjenica da se u cijelom Novom zavjetujavljaju tekstovi koji upuÊuju na Stari zavjet? ©to ta spoznaja go-vori o tome koliko Pismo treba zauzimati srediπnje mjesto u naπojvjeri i koliko ozbiljno trebamo shvaÊati Boæju rijeË? Kako se moæe-mo zaπtititi od svih pokuπaja da se umanji autoritet Svetog pismau naπem æivotu i æivotu Crkve?

2. ProËitajte letimiËno Otkrivenje i pronaite πto je viπe mogu-Êe drugih tekstova koji se odnose na Isusa. ProËitajte tekstove urazredu. ©to joπ otkrivaju o naravi, radu, sili i karakteru naπegaGospodina? Kakvu utjehu primate iz ovih tekstova?

3. Kako u svijetu smrti moæemo pronaÊi nadu i utjehu u obeÊa-nju o uskrsnuÊu mrtvih?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4027

Black

28

“Mala æena”

Duænosnici AdventistiËke crkve dodijelili su mi voenje evangelizacij-skih susreta na adventistiËkom sveuËiliπtu tijekom 2016. godine, πto je re-zultiralo s dosad nevienih 110.000 krπtenja u Ruandi.

Nakon πto je stotinu i sedamdeset troje mladih ljudi krπteno na krajuniza mojih evaneoskih predavanja, priπao mi je pastor.

“Sad kad smo prijatelji, mogu ti ovo reÊi,” zapoËeo je. “Kad su mirekli da Êu dobiti ameriËkog propovjednika koji Êe raditi u mojem kraju,bio sam vrlo uzbuen. OËekivao sam velikog, jakog, visokog bijelog Ëovje-ka. Ali kad su mi kao propovjednicu predstavili tebe, malenu æenu, biosam vrlo razoËaran.

Dakle, nisam mnogo oËekivao. Ali, moja draga sestro propovjednice,tako mi je æao πto je moja vjera bila mala. Napravila si posao koji nitkood nas nije mogao uËiniti u ovoj obrazovnoj ustanovi.”

Istina, nemam mnogo toga za ponuditi. Ali kad imate voljno srce, BogÊe uËiniti neπto izvanredno. ©to je misiju u Ruandi uËinilo tako uspjeπnom?Odgovor je jednostavan: ukljuËenost svih vjernika — svaki Ëlan crkve radisvoj dio u svjedoËenju za Isusa.

U Ruandi sam vidjela da su Ëlanovi mjesnih crkava shvatili da je nji-hova osobna duænost doprijeti do svojih zajednica. Stavili su na stranuzamisao kako je evangelizam samo posao pastora. »lanovi crkve nisu ima-li posebnu obuku; jednostavno su iskoristili svoje darove kako bi doπli doljudi koje je Krist doπao spasiti. Shvatili su da Isus dolazi uskoro i dasmo mi kao vjernici Crkve adventista sedmoga dana pozvani na takav rad.Rekli su: “Evo me, Gospodine, poπalji mene.”

Upoznala sam mnoge ljude u Ruandi, mlade i stare, koji su rekli:“Vanessa, ja sam u crkvi veÊ toliko godina i nikad nisam vidio neπto ova-kvo. Ali sada shvaÊam da ne moram Ëekati na crkvu. Jednostavno, svepoËinje s jednom osobom. PoËinje sa mnom.”

Mladi ljudi su doπli k meni i rekli: “Nisam propovjednik. Nisam nitipjevaË. Ali imam mnogo prijatelja i puno utjecaja. Moj Êe æivot biti propo-vijed. Zbog svega πto sam nauËio tijekom ovog evaneoskog niza, poËet ÊuprouËavati Bibliju s prijateljima.”

Iskrenost ovih Ëlanova crkve promijenila je Ruandu na isti naËin kaoπto su Isus i Njegovih dvanaest uËenika promijenili svijet u razdoblju odsvega tri godine. Koliko joπ moæemo uËiniti ako prihvatimo naπe poslanjei potpunu ukljuËenost svih vjernika naπe mjesne crkve? Koliko prije Êemovidjeti Isusa?

Vanessa Roche, 23 godine, biblijska uËiteljica i glazbenica iz Kalifornije

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4028

Black

29



Spasenje i posljednje vrijeme“U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je

on ljubio nas i poslao Sina svoga kao ærtvu pomirnicu za naπegrijehe.” (1. Ivanova 4,10)

Biblijski tekstovi: Ivan 14,9; Sefanija 3,17; Ivan 1,1-3; Rimlja-nima 8,38.39; Psalam 91,15.16; Otkrivenje 14,6.7; Efeæanima1,4.5.

Zanimljiva i vaæna razlika izmeu krπÊanstva i nekrπÊanskih religijasastoji se u tome πto one naglaπavaju ono πto su njihovi osnivaËi nau-Ëavali, ali ne naglaπavaju πto su uËinili za ljude. To je zato πto ono πtosu njihovi osnivaËi moæda uËinili ne moæe ljudima pruæiti spasenje, πtogod to bilo. Sve πto su ovi voe mogli uËiniti bilo je da uËe ljude kakoda “spase” same sebe.

Nasuprot tome, krπÊani naglaπavaju ne samo πto je Isus pouËavao,veÊ i πto je uËinio, jer ono πto je Isus uËinio jedini je naËin spasenja.Kristovo utjelovljenje (Rimljanima 8,3), smrt na kriæu (Rimljanima 5,8),uskrsnuÊe (1. Petrova 1,3) i sluæba na Nebu (Hebrejima 7,25) — jedinasu djela koja nas spaπavaju. Naπa sigurno to ne mogu uËiniti. “Kad bisteobjedinili sve πto je dobro, sveto, plemenito i lijepo u Ëovjeku, a zatimto prikazali Boæjim anelima kao prilog spasenju ljudske duπe ili dje-lovanje u njezinu korist, prijedlog bi bio odbijen kao izdajniËki Ëin.”(Ellen G. White, Faith and Works, str. 24)

Ova uzviπena istina posebno je vaæna za nas usred opasnosti iprijevara posljednjih dana.

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4029

Black

30


O»EVA LJUBAV

Nedugo prije kriæa Isus je razgovarao s uæim krugom svojih sljed-benika o tome kako ljudi mogu doÊi k Ocu po Njemu. Filip je tada rekao:“Gospodine, pokaæi nam Oca, i dosta nam je.” (Ivan 14,8)

Kako je Isus odgovorio Filipu? Ivan 14,9. »emu nas Njegovodgovor uËi o Ocu? Koje pogreπne predodæbe o Bogu Njegov odgo-vor razjaπnjava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pojedini ljudi kaæu da je Bog iz Starog zavjeta Bog pravde, dok jeBog u Novom zavjetu pun milosti i opraπtanja. Ta je razlika neosnovana.To je isti Bog, s istim osobinama u Starom i u Novom zavjetu.

Jedan od razloga zaπto je Krist doπao na ovaj svijet bio je da otkrijeistinu o Bogu Ocu. Pogreπne predodæbe o Njemu i Njegovom karakteruraπirile su se tijekom stoljeÊa ne samo meu neznaboπcima, veÊ i meuBoæjim izabranim narodom. “Zemlju je obavio mrak jer je Bog pogreπnoshvaÊen. Da bi se mraËne sjenke rastjerale, da bi se svijet mogao vratitiBogu, trebalo je slomiti Sotoninu prijevarnu moÊ.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 9) Ovo su bili neki od razloga zaπto je Isus doπao na Zemlju.

Bog se ne mijenja. Kad bismo znali sve Ëinjenice u vezi s dogaajimau Starom zavjetu, shvatili bismo da je Bog u Starom zavjetu isto takomilostiv kao i u Novom. Pismo objavljuje: “Jer je Bog ljubav” (1. Ivanova4,8), i On se ne mijenja. “Isus Krist isti je juËer i danas i zauvijek Êebiti.” (Hebrejima 13,8)

Ne zaboravite da je Bog iz Starog zavjeta visio na kriæu.Ovaj Bog je takoer milosrdan, milostiv i spor na srdæbu (Izlazak

34,6.7). Bog objavljuje svoju dobrotu (Psalam 143,8) i mili su Mu Njegovisljedbenici (Psalam 147,11). Boæja je namjera da Njegov narod napredujei da mu pruæi nadu (Jeremija 29,11). On Êe se u svojoj ljubavi radovatisvojem narodu pjevajuÊi (Sefanija 3,17). Ovi tekstovi, i joπ mnogi drugi,pokazuju kakav je Bog Otac.

Razmislite o Ëinjenici da Isus predstavlja Boga Oca. Zaπto je todivna istina puna nade, posebno za one koji se katkad moæda plaπeBoga?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4030

Black

31


KRISTOVA LJUBAV

Grijeh je odvojio ljudski rod od Boga; golemi ponor otvorio se izmeunjih, i da nije premoπten, ËovjeËanstvo bi bilo osueno na vjeËno uni-πtenje. Ponor je bio dubok i straπan. Moralo se dogoditi neπto nevjeroja-tno da bi se rijeπio problem grijeha i da bi se greπni ljudski rod ponovnosjedinio s pravednim i svetim Bogom. Jedno vjeËno BiÊe, Bog osobnomorao je postati Ëovjek i u toj ljudskoj naravi prinijeti sebe kao ærtvuza naπe grijehe.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ivan 1,1-3.14; Filipljanima 2,5-8.©to ovi redci govore o Isusu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist je vjeËan i Njegovo postojanje ne ovisi ni o kome i ni o Ëemu.On je Bog — ne samo da je bio u Boæjem obliËju, veÊ je bio Bog osobno.Njegova narav je boæanska i vjeËna. Isus je saËuvao tu boæansku narav,ali je postao i ljudsko biÊe da bi ispunio Zakon u ljudskom tijelu i umrokao Zamjena za sve one koji su prekrπili Zakon, a to smo svi mi (Rim-ljanima 3,23).

Krist je postao Ëovjek nemajuÊi nikakvu prednost u odnosu nadruge ljude. On je odræao Boæji zakon ne zahvaljujuÊi svojoj unutarnjojboæanskoj sili, veÊ oslanjajuÊi se na boæansku silu dostupnu svakomËovjeku.

Isus je bio u potpunosti i Bog i Ëovjek. To znaËi da je Onaj koji “sveuzdræava svojom silnom rijeËi” (Hebrejima 1,3) bio isti Onaj kojega sukao novoroenËe pronaπli “gdje leæi u jaslama” (Luka 2,16). To znaËi daje Onaj koji je “prije svega, i sve se u Njemu dræi u redu” (Koloπanima1,17) isti Onaj koji je kao dijete “napredovao u premudrosti i rastu”(Luka 2,52). To znaËi da je Onaj bez kojega “niπta πto je postalo nije beznjega postalo” (Ivan 1,3) bio isti Onaj kojega su ubili “vjeπajuÊi ga nakriæ” (Djela 5,30).

Ako sve ovo otkriva Kristovu ljubav prema nama, a Kristova ljubavprema nama nije niπta drugo do prikaz OËeve ljubavi prema nama, ondanije Ëudno πto imamo toliko mnogo razloga da se radujemo i budemozahvalni!

ProËitajte Rimljanima 8,38.39. Kako tema koju prouËavamo udanaπnjoj pouci pruæa snaæne razloge da vjerujemo u ono πto Pavaokaæe u ovom tekstu?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4031

Black

32

UTORAK 24. travnja

LUBAV DUHA SVETOGA

Duh Sveti je pogreπno shvaÊen skoro u istoj mjeri kao i Otac. Nekiteolozi smatraju da je Duh ljubav izmeu Oca i Sina. Drugim rijeËima,smatraju da je Duh privræenost izmeu Oca i Sina. To znaËi da je Onsveden na odnos izmeu dvije Osobe Boæanstva i da nije Osoba.

Meutim, prema Svetom pismu Duh Sveti je Osoba. KrπÊani se krπ-tavaju u Njegovo ime kao i u OËevo i Sinovo (Matej 28,19). Duh prosla-vlja Krista (Ivan 16,14). Duh osvjedoËuje ljude (Ivan 16,8). Moæe se ra-æalostiti (Efeæanima 4,30). On je Branitelj (Ivan 14,16), PomoÊnik, Sa-vjetnik. On pouËava (Luka 12,12), posreduje (Rimljanima 8,26) i posve-Êuje (1. Petrova 1,2). Krist je rekao da Duh upuÊuje ljude na istinu (Ivan16,13).

Ukratko reËeno, Duh Sveti je Bog kao i Otac i Sin. Zajedno, oni sujedan Bog.

Sve πto Duh Ëini otkriva boæansku ljubav. ©to On Ëini? Luka12,12; Ivan 16,8-13; Djela 13,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kristovo utjelovljenje je najveÊi dokaz da je Duh Sveti Bog. Isus jebio roen od Duha Svetoga (Matej 1,20). Samo je Bog mogao “stvarati”na taj naËin.

Duh Sveti je uËinio dva suprotna Ëuda za Krista. Prvo, uËinio je dase sveprisutni Krist nae u Marijinoj utrobi. Krist je uzaπao tjelesno naNebo u ljudskom tijelu,ograniËen tim tijelom. Drugo, Duh Sveti Ëini joπjednim neobjaπnjivim Ëudom da Krist, koji je ograniËen svojom ljud-skom naravi, bude prisutan meu krπÊanima πirom svijeta.

Dakle, Duh Sveti, zajedno s Ocem i Sinom, radi u naπu korist.“Boæanstvo je bilo pokrenuto samiloπÊu prema ljudskom rodu, a Otac,Sin i Duh Sveti predali su sebe izvrπenju plana spasenja.” (Ellen G.White, Counsels on Health, str. 222)

Otac, Sin i Duh Sveti vole nas podjednako i djeluju da bi nas spasilii doveli u Boæje vjeËno kraljevstvo. Kako onda moæemo zanemariti takouzviπeno spasenje?

U kojoj mjeri moæemo primiti utjehu iz Ëinjenice da Otac, Sini Duh Sveti rade za naπe vjeËno dobro?

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4032

Black

33

SRIJEDA 25. travnja

SIGURNOST SPASENJA

Pojedini adventistiËki krπÊani pitaju se hoÊe li biti spaπeni. Nedo-staje im sigurnost i htjeli bi znati svoju buduÊnost u vezi s vjeËnimæivotom. Oni ulaæu napore da budu dovoljno dobri, a ipak znaju da utome ne uspijevaju. GledajuÊi sebe, pronalaze malo toga πto ih moæeohrabriti na njihovom æivotnom putu.

Kada uvidimo golemi ponor izmeu Isusovog karaktera i nas, ilikada proËitamo tekst sliËan ovom: “Kako su uska vrata i tijesan put kojivodi u æivot, i malo ih je koji ga nalaze!” (Matej 7,14), tko se od nas nezapita hoÊe li uspjeti?

Da bi bili spremni za posljednje vrijeme, ljudi moraju imati sigurnostspasenja u sadaπnjem trenutku. Oni se moraju veseliti stvarnosti spase-nja kako bi se bez straha suoËili s buduÊnoπÊu. Kao πto smo vidjeli, svetri Osobe Boæanstva nastoje nas spasiti. Dakle, mi moæemo i trebamoæivjeti sa sigurnoπÊu u spasenje.

ProËitajte sljedeÊe tekstove. Kakvu nadu i sigurnost pronalazi-mo u njima u vezi sa spasenjem i onim πto je Bog uËinio za nas iπto obeÊava da Êe uËiniti?

Psalam 91,15.16 ................................................................................................

Joel 2,31.32 ........................................................................................................

Ivan 10,28 ............................................................................................................

Rimljanima 10,9-13 ...........................................................................................

1. Ivanova 5,11-13 .............................................................................................

Pozvani smo, Ëak nam je i naloæeno, da æivimo svetim æivotom, aliovakav æivot nije sredstvo kojim postiæemo spasenje, nego posljedicaspasenja koje nam je Krist omoguÊio. Iako moramo biti vjerni, Ëak i dosame smrti, uvijek se moramo oslanjati na taj dar kao na jedinu naduu spasenje. Boæji narod bit Êe vjeran i posluπan u posljednjim danima.Njihova vjernost i posluπnost dolazi od sigurnosti onoga πto je KristuËinio za njih.

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4033

Black

34


VJE»NO EVAN–ELJE

ProËitajte Otkrivenje 14,6.7. ©to je “vjeËno Evanelje”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Evanelje se u ovom tekstu naziva vjeËnim. To je joπ jedan dokazda se Bog ne mijenja. Nepromjenjivi Bog ima nepromjenjivo Evanelje.Ono pruæa sigurnost svima koji su ga spremni prihvatiti. Evanelje ot-kriva Boæju nepromjenjivu ljubav, i upravo ovu poruku treba objavitisvijetu. Trebaju je Ëuti svi ljudi. Zato je Bog pozvao svoj narod da jenavjeπÊuje.

“On nas u njemu sebi izabra prije stvaranja svijeta, da budemosveti i bez mane pred njim; u ljubavi nas predodredi sebi za sinovepo Isusu Kristu, prema odluci svoje volje.” (Efeæanima 1,4.5) ©toovaj tekst govori o tome koliko je Evanelje “vjeËno”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izabrani u Njemu “prije stvaranja svijeta”. Razgovarajte o ovom“vjeËnom” Evanelju! »ak i prije stvaranja ovoga svijeta, Boæji plan bioje da imamo spasenje u Njemu.

Obratite pozornost na neke od spomenutih rijeËi: “izabra prijestvaranja svijeta”, “predodredi sebi”, “prema odluci svoje volje”. Zapa-zite koliko ova dva retka ukazuju na Boæju æelju da imamo vjeËni æivot“u Njemu”. »injenica da je Bog sve to uËinio prije vjeËnih vremena (vidi2. Solunjanima 2,13; 2. Timoteju 1,9) ukazuje jasno na Njegovu milost,pokazujuÊi da naπe spasenje ne ovisi o naπim djelima niti o zaslugamabilo kojeg stvorenog biÊa, veÊ u potpunosti proizlazi iz Boæjeg divnogkaraktera. Kako bi spasenje moglo potjecati od onoga πto mi Ëinimo akosmo izabrani da primimo to spasenje u Njemu prije nego πto smo nasta-li? Naπ je izbor hoÊemo prihvatiti spasenje ili ga odbaciti.

Kako se ovaj izbor pokazuje u æivotu izabranih? “Da budemo svetii bez mane pred njim.” (Efeæanima 1,4) Za ovo smo takoer izabrani.

Pozvani smo da navjeπÊujemo “vjeËno Evanelje” svijetu kao dioporuke u vrijeme prije Kristovog dolaska. Zaπto moramo znati iiskusiti stvarnost “vjeËnog Evanelja” u svojem æivotu da bismo gamogli objaviti drugima?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4034

Black

35

PETAK 27. travnja


Mi moæemo imati sigurnost spasenja, ali ne smijemo njegovati drs-kost u vezi s tim. Postoji li laæna sigurnost spasenja? Naravno. Isus jeupozorio na to sljedeÊim rijeËima: “NeÊe svaki koji mi govori: ‘Gospo-dine, Gospodine!’, uÊi u kraljevstvo nebesko, nego onaj koji vrπi voljumoga nebeskog Oca. Mnogi Êe mi u onaj dan reÊi: ‘Gospodine, Gospodine,zar nismo pomoÊu tvoga imena prorokovali, pomoÊu tvoga imena izgo-nili zle duhove, pomoÊu tvoga imena Ëudesa Ëinili?’ Tada Êu im kazati:‘Nikad vas nisam poznavao. Odlazite od mene, zlotvori!’” (Matej 7,21-23)

Ovi su ljudi napravili dvije kobne pogreπke. Prvo, usprkos svimvelikim djelima koja su Ëinili u ime Gospodnje, nisu Ëinili Boæju volju,odnosno nisu vrπili Njegov Zakon. Isus nije rekao: “Idite od mene” vikoji “niste bezgreπni” ili vi koji “niste bez krivnje” ili vi koji “nistesavrπeni”. Umjesto toga opisao ih je kao “zlotvore” — anomian, “beza-konike”. Drugo, zapazite da su isticali sebe i ono πto su postigli: Nismoli ovo Ëinili u Tvoje ime? Ili: Nismo li ono Ëinili u Tvoje ime? Ili: Zarnismo i ono Ëinili u Tvoje ime? Molim vas! Koliko daleko moraju biti odKrista da ukazivanjem na svoja djela pokuπaju opravdati sebe predBogom? Nas Êe spasiti jedino Kristova djela koja se nama pripisujuvjerom. U tome leæi naπa sigurnost — ne u nama ili naπim djelima, veÊsamo u onome πto je Krist uËinio za nas. Æelite li sigurnost? PoπtujteBoæji zakon, oslanjajte se samo na zasluge Kristove pravednosti i imatÊete sigurnost koja vam je potrebna.

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Martin Luther je izjavio: “Kada pogledam sebe, ne znamkako mogu biti spaπen. Kada pogledam Isusa, ne znam kako mogubiti izgubljen.” Koju veliku mudrost nalazimo u ovim rijeËima?Zaπto je vaæno da ovu misao stalno imamo na umu?

2. Razmiπljajte viπe o Ëinjenici da smo izabrani za spasenje joπprije osnivanja svijeta. Zaπto to ne znaËi da Êe svi biti spaπeni?Ako pojedini ljudi ne budu spaπeni, hoÊe li to biti zato πto ih Bognije izabrao, ili zbog odluka koje su donijeli?

3. Kako nam stvarnost velike borbe pomaæe da bolje shvatimopostojanje zla u svijetu koji Otac, Sin i Duh Sveti vole?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4035

Black

36

Predstavljanje Boga

Dok su vodili kratak razgovor na nekom sprovodu, poslovni suradnikje pitao adventistiËkog poslovnog Ëovjeka Davida Kima o njegovim omilje-nim aktivnostima vikendom.

“Idem u crkvu i provodim vrijeme s obitelji,” odgovorio je David.Suradnik je rekao da takoer nastoji provoditi vrijeme s obitelji, ali je

Davida pogodilo to πto je shvatio kako taj Ëovjek ne æeli razgovarati o vjeri.Dvojica prijatelja su razgovarali o obitelji. Tada je David predloæio:

“Razgovarali smo neko vrijeme o obitelji; hajdemo sada o vjeri?”Suradnik je na to rekao: “Ja sam ateist.”“Zaπto si ateist?” upitao je David.Njihov razgovor privukao je i neke druge ljude na tom pogrebu i posijao

sjeme za koje se David nada da Êe dovesti do prouËavanja Biblije.David kaæe da je jednostavno ukljuËiti Boga u usputni razgovor. Ovdje

su neki naËini na koje on odgovara na svakodnevna pitanja:

• Kakav je bio vaπ kraj tjedna? Ja sam imao izvrstan vikend! U subotusmo kao obitelj otiπli u crkvu, a u nedjelju u kupnju.

• Kako ste se upoznali sa suprugom? Mi smo se sreli u crkvi uChicagou.

• Svirate li joπ uvijek violonËelo? Ja ne sviram kao πto sam nekadmogao, ali uËim sina. PoËeli smo raditi s krπÊanskim pjevaËem kojije sastavio neke zanimljive projekte snimanja na temu iz Knjige prorokaDaniela i Otkrivenja.

• ©to ti radiπ da bi se zabavio? Ja veÊi dio mojeg slobodnog vremenaprovodim u aktivnostima koje se odnose na moju obitelj i vjeru.

• Kako upravljate svojim æeljama i nastojanjima za uravnoteæenimæivotom? To moæe biti pravi izazov, ali neπto najkorisnije za mene— i ne znam kako se vi osjeÊate u vezi s tim — je moj molitveniæivot.

• Imate li savjete o tome kako biti uspjeπan na poslu? Osobno smatramnajkorisnijim provoenje vremena svakog jutra u molitvi i prouËavanjuBiblije. To mi pomaæe da svakog dana razumijem “veliku sliku”dogaaja u svijetu.

David se usporeuje s leteÊim ribarom. “LeteÊi ribari uvijek bacajumreæu,” kaæe on “Pokuπavam staviti mamac i dopustiti gladnim ribama dazagrizu.”

Neki njegovi suradnici su kroz takve razgovore zatraæili viπe znanja oBogu, te David vodi dva do Ëetiri biblijska prouËavanja svakog tjedna. Dvanjegova suradnika su krπtena. David Kim je adventist, poslovni izvrπitelj iutemeljitelj programa Nikodemovo druπtvo, organizacije koja objavljujeadventistiËku poruku meu svjetovnim bogatim i dobro obrazovanim ljudima.

Andrew McChesny, adventistiËka misija

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4036

Black

37


Pouka 5 28. travnja—5. svibnja 2018.

Krist u nebeskom Svetiπtu“Zato ga Bog uzdiæe na najviπu visinu i dade mu jedincato

ime koje je iznad svakoga drugog imena, da se Isusovu imenupokloni svako koljeno nebeskih, zemaljskih i podzemaljskihbiÊa.” (Filipljanima 2,9.10)

Biblijski tekstovi: Rimljanima 8,3; Ivan 1,29; Otkrivenje 5,12;Hebrejima 7,1-28; 9,11-15; Levitski zakonik 16,13; Hebrejima 9,20-23.

U vezi s Isusom u nebeskom Svetiπtu u Poslanici Hebrejima stoji:“Kamo je uπao za nas u svojstvu preteËe Isus poπto je zauvijek postaoveliki sveÊenik sliËan Melkisedeku.” (Hebrejima 6,20)

Sveto pismo, osobito Novi zavjet, jasno govori o Kristovoj uloziVelikog sveÊenika u nebeskom Svetiπtu, koju je preuzeo nakon πto jeizvrπio zadaÊu na Zemlji prinijevπi sebe na ærtvu (vidi Hebrejima 10,12).

Ovoga tjedna prouËavat Êemo o Kristovoj sluæbi u nebeskom Sveti-πtu. Njegova posredniËka uloga vaæna je za pripremu Njegovog naroda zaposljednje vrijeme. Dana nam je sljedeÊa kljuËna opomena: “Boæji narodtreba jasno razumjeti predmet Svetiπta i istraænog suda. Svima je oso-bno potrebno poznavanje poloæaja i djela naπega Velikog sveÊenika. Uprotivnom Êe im biti nemoguÊe iskazati prijeko potrebnu vjeru za ovovrijeme ili zauzeti mjesto πto ga je Bog za njih predvidio.” (Ellen G.White, Velika borba, str. 386)

©to Krist Ëini za nas u nebeskom Svetiπtu i zaπto je toliko vaænoda to shvatimo, osobito u posljednjim danima?

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4037

Black

38


NAJVE∆A ÆRTVA

ProuËavanje o najveÊoj Kristovoj ærtvi pomaæe vjernicima da sepripreme za posljednje vrijeme. »esto ljudi gledaju na cilj ispred sebe,i to je razumljivo. Meutim, takoer je dobro da shvate da se cilj nalazii iza njih. RijeË je o Golgoti. Cilj koji je Isus ostvario za nas nepromje-njiv je, konaËan i pruæa sigurnost cilju koji je pred nama.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Rimljanima 8,3; 1. Timoteju 1,17;6,16; 1. KorinÊanima 15,53. Zaπto je Bog poslao svojega Sina naovaj svijet?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog je poslao Krista kao ærtvu za grijeh, da osudi grijeh u tijelu. ©toto znaËi? Krist kao besmrtno biÊe nije mogao umrijeti. Zato je Gospodinpostao Ëovjek uzimajuÊi na sebe naπu smrtnu narav da bi mogao umri-jeti kao naπa zamjena.

Iako je bio boæansko biÊe, iako je imao boæansku narav, Isus jeuzeo obliËje “Ëovjeka” i ponizio se “postavπi posluπan do smrti” nakriæu (Filipljanima 2,6-8). Kristova boæanska narav, samo Bogu znanokako, nije umrla kada je Isus umro na kriæu. Na naËin koji nadilaziljudsku moÊ spoznaje, Isusova boæanska narav mirovala je devet mje-seci u utrobi i nekoliko dana u grobnici, i Isus je nikada nije upotrijebioda bi pomogao svojoj ljudskoj naravi tijekom ovozemaljskog æivota isluæbe.

ProËitajte Luka 9,22. ©to ovaj redak govori o izvjesnosti Kri-stove smrti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Krist se rodio da bi umro. Moæemo pretpostaviti da nije postojaonijedan trenutak u vjeËnosti kada nije razmiπljao o ismijavanju, biËevanju,muËenju i bolnom raspeÊu s kojim Êe se suoËiti. Ovo je primjer neus-poredive ljubavi, nikada ranije viene i nikada u potpunosti shvaÊene.

©to mi ljudi moæemo uËiniti pred ovakvom ljubavlju osim dapadnemo na koljena i da Bogu sluæimo u vjeri i posluπnosti? ©tonam kriæ govori o bezvrijednosti ljudskih zasluga?

..................................................................................................................................

BPouka2.2018 ce13 01.03.2018, 13:4038

Black

39


JANJE BOÆJE

ProËitajte Ivan 1,29 i Otkrivenje 5,12; 13,8. Koja je slikazajedniËka ovim tekstovima i zaπto je ona vaæna u razumijevanjuplana spasenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je Ivan Krstitelj Isusa nazvao “Janjetom Boæjim”, on je nepo-greπivo ukazao na Svetiπte. Joπ je neposrednije ukazao na Kristovusmrt za grijehe kao jedino ispunjenje svih ikada ubijenih jaganjaca (idrugih ærtvenih æivotinja prinesenih u hebrejskom Svetiπtu) kao ærtavaza grijeh. »etiri evanelja, uz ostalo πto uËe, na kraju opisuju πto je IsusuËinio kao Janje Boæje koje je uzelo grijehe svijeta.

Meutim, izvjeπtaj o Isusu i Njegovim djelima za naπe spasenje nezavrπava u evaneljima, Ëak ni s Njegovom smrÊu i uskrsnuÊem.

Poslanica Hebrejima od samog se poËetka bavi temom Krista kaoVelikog sveÊenika u nebeskom Svetiπtu nakon Njegove uloge ærtvenogJanjeta. Nakon πto je prvi put spomenut u ovoj ulozi nakon kriæa (Heb-rejima 1,3), iduÊa poglavlja

Norman Gulley - Adventisti Hrvatska...govori o “tajni bezakonja” (2. Solunjanima 2,7). Osim...

Documents

Transcript of Norman Gulley - Adventisti Hrvatska...govori o “tajni bezakonja” (2. Solunjanima 2,7). Osim...