Istorija arhitekture i naseljavanja u Srbiji - predavanja.pdf
NOĆ BIOLOGIJE 2018: Boje i oblici...
Transcript of NOĆ BIOLOGIJE 2018: Boje i oblici...
NOĆ BIOLOGIJE 2018:Boje i oblici bioraznolikosti
Predavanja
KOLIKO KILODŽULA ENERGIJE JE POTREBNO ZA UPISATI I STUDIRATI
MOLEKULARNU BIOLOGIJU
• Što je molekularna biologija? Koje su sličnosti i razlike s ostalim studijima na Biološkom odsjeku? Koji su uvjeti upisa studija? Čime se bavi molekularni biolog?
• Odgovori na najčešća pitanja maturanata!
• Predavanje je primarno namijenjeno maturantima koji su zainteresirani za upis preddiplomskog studija molekularne biologije.
Cilj ovog predavanja je predočiti maturantima što je to molekularna biologija,
predočiti uvjete upisivanja te strukturnu organizaciju studija te u konačnici olakšati
odabir upisa željenog studijskog programa.
Robert Valla i Matej Anđelić, 3. godina preddiplomskog studija molekularne biologije
MOLEKULARNA
BIOLOGIJA
HORVATOVAC
102A
14+
11:15i
17:15
KAKO SU KIMERE, HIBRIDI PROMIJENILI SVIJET
• Općenito o kimerama, hibridima i poliploidima; Što su kimere, hibridi i poliploidi? Kako nastaju?
• Najpoznatiji primjeri kimera, hibrida i poliploida; Kimere, hibridi i poliploidi svugdje oko nas.
• Zašto hibridi i poliploidi imaju bolja svojstva od njihovih roditelja?; Što je to “hibridni vigor”?
• Praktična primjena kimerizma, hibridizacije i poliploidije; Imate li vrt s povrćem? Željeli biste uzgajati vlastito povrće? Što posaditi?
Cilj predavanja je na jednostavan, zanimljiv i edukativan način posjetiteljima
predstaviti najpoznatije kimere, hibride i poliploide u svijetu. Također, ovom
predavanju bit će objašnjeno kako nastaju kimere, hibridi i poliploidi, i što je to
“hibridni vigor”.
MOLEKULARNA
BIOLOGIJA
HORVATOVAC
102A
10+Jelena Mlinarec Novosel, poslijedoktorantica
12:00i
18:00
MITOVI I ZABLUDE O CIJEPLJENJU
• Općenito o cijepljenju; Što je cijepljenje? Tko je bila prva cijepljena osoba? Kako se cijepljenje razvijalo kroz povijest?
• Najčešći mitovi i zablude povezani s cijepljenjem; Je li cijepljenje sigurno? Uzrokuju li cjepiva autizam? Sadrže li cjepiva živu? Jesu li cjepiva samo način zarade velikih farmaceutskih kompanija? Jesu li reakcije organizma na cijepljenje česta pojava?
• Cijepljenje kao čimbenik modernog načina života; Koje su nekad smrtoosne bolesti danas iskorijenjene zbog cijepljenja? Kako je cijepljenje utjecalo na svijet kakav danas poznajemo?
Na ovom predavanju možete saznati što je cijepljenje i koja je njegova uloga
u stvaranju svijeta u kojem živimo danas. Predavanje će se osvrnuti na
najčešće tvrdnje koje protivnici cijepljenja predstavljaju kao činjenice i pružiti
znanstvene odgovore na svaku od njih.
10+
MOLEKULARNA
BIOLOGIJA
HORVATOVAC
102A
Damira Veseljak, 1. godina diplomskog studija molekularne biologije
12:45i
18:45
10 MITOVA O GM HRANI
1. Genetički modificirani organizmi su nešto novo
2. Budući da je nova, malo se zna, dakle opasna je
3. Poljoprivrednici ne mogu koristiti GM sjeme nekoliko puta
4. Potencijalna šteta korisnim insektima
5. GMO uzrokuje rak, alergije i druge zdravstvene probleme
6. Zbog GM hrane dolazi do prekomjernog korištenja pesticida
7. Sve što jedemo je GMO
8. Sva istraživanja nad GM hranom potplaćuju “oni” (velike agencije)
9. Geni GM organizama se mogu proširiti i uništiti ekosustav
10.Novodovedeni zakon o GM hrani je kraj hrvatskog seljaka kao i način da nasse sve ubije
Cilj predavanja je na jasan i jednostavan
način objasniti što je to GM hrana, te
razjasniti 10 najčešćih mitova o GM hrani s
kojima se susrećemo svakodnevno, te
također ukazati na ono što nam GM
hrana omogućuje za razliku od ne-GM
hrane kao i njezinu važnost u
svakodnevnici.
10+
MOLEKULARNA
BIOLOGIJA
HORVATOVAC
102A
Marin Volarić, 3. godina preddiplomskog studija molekularne biologije
13:30i
19:30
BIOLOGIJA LJUBAVI
• Ljubav i zaljubljenost općenito
• Ljubav i hormoni
• Feromoni – mit ili stvarnost
• Mikrobiologija ljubavi
• Ljubav i genetika
• Biologija prekida
Ovo će vas predavanje upoznati s biološkom stranom zaljubljivanja, odnosno
objasniti što je ljubav s biološke strane, zašto se ona pojavila u evoluciji te što se
događa u mozgu kod zaljubljivanja i koji hormoni izazivaju koje fizičke i psihičke
promjene. Govorit ćemo i o fazama zaljubljenosti, utjecaju feromona na
organizam te ukazati na mogućnost da naši geni potencijalno određuju
sposobnost ostvarivanja duge veze. Također, razradit ćemo i biologiju prekida i
objasniti što se zapravo događa u našem organizmu i kako te promjene utječu
na ponašanje nakon prekida.
MOLEKULARNA
BIOLOGIJA
HORVATOVAC
102A
15+Ivan Ciganek, Josipa Cecić Vidoš, Ana Mesić, 2. godina preddiplomskog studija molekularne biologije
14:15i
20:15
ŠTO JE TO NEUROETIKA? ZAŠTO NAM TREBA?
Na prijelazu u novo tisućljeće neuroznanost je zakoračila u fazu gdje se njena dostignuća počinju primjenjivati u okruženjima koja nisu medicinska. Mozak, organ koji ima poseban status kao osnova naše osobnosti i autonomije, nas
fascinira. Ta fascinacija i nekritični interes za sve što nosi prefiks “neuro”, plodno su tlo za zlouporabu. Proučavanje etičkih načela u neuroznanosti, kao i
socijalnih i pravnih pitanja nastalih kao rezultat našeg znanja neuroznanosti i vezanih tehnologija se profiliralo kao posebna grana bioetike, NEUROETIKA.
Predavanje će dati uvod u područje neuroetike, a na radionici ćemo pokušati naći odgovor na neka od neuroetičkih problema.
ANIMALNA
FIZIOLOGIJA
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
Julija Erhardt, dr. sc.
11:20i
17:20
14+
U POTRAZI ZA BOLJIM ŽIVOTOM: AKCIJA SPAŠAVANJA PERISKI IZ
PULSKE LUKE
11:40i
17:40
ZOOLOGIJA
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
5+
Izgradnja u obalnom području ugrožava mnoge
nepokretne morske organizme. Među njima je i
plemenita periska, Pinna nobilis, najveći školjkaš
Sredozemnog mora i strogo zaštićena vrsta.
Planirana izgradnja nautičkog centra unutar Pulske
luke prijetila je opstanku velike populacije koja je
tamo pronašla svoj dom. Dođite i poslušajte kako
smo spašavali periske I kako smo u cijelu priču
ugradili i znanstveno istraživanje u sklopu EU Obzor
2020 projekta MERCES!
Dr. sc. Silvija Kipson
ZAGAĐENJE I INVAZIVNE VRSTE – UTJECAJ NA
EKOSUSTAVEZagađenje i širenje invazivnih stranih
vrsta nalaze se među glavnim
uzrocima gubitka biološke
raznolikosti u svijetu. Karakteristike
samih ekosustava važna su
odrednica uspjeha bioloških
invazija, pri čemu su ekosustavi
izloženi poremećajima osjetljiviji i
podložniji invaziji. Zagađivala koja
se nalaze u takvim ekosustavima
mogu direktno utjecati na
ponašanje i fiziologiju organizama
koji u njima obitavaju. Ovo će
predavanje predstaviti kako
zagađenje i invazivne strane vrste
zajedno mogu utjecati na
slatkovodne ekosustave, i
potencijalno mijenjati ekološki status
voda.
12:00i
18:00
ZOOLOGIJA
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
8+Doc. dr. sc. Sandra Hudina
ŠARENI SVIJET KUKACA
12:30i
18:30
ZOOLOGIJA
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
U životu kukaca boje imaju važnu
ulogu. Kroz priču o bojama
vodimo vas u tajanstveni svijet
kukaca.
6+
S. Debić, I. Buljan, D. Brkić
JESTE LI IH VIDJELI, ČULI, NANJUŠILI?
12:50i
18:50
ZOOLOGIJA
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
Znate li da u Europi živi jedan od najljepših kukaca na svijetu koji svojom ljepotom
može zasjeniti brojne tropske ljepotice i ljepotane. Zove se alpinska cvilidreta! Pripada
jednoj od najugroženijih skupina kukaca u Europi – saproksilnim kukcima čije ličinke
žive u starim i odumrlim stablima ili se hrane raspadajućim drvom. Osim alpinske
cvilidrete tu su i druge karizmatične vrste kukaca kao što je jelenak, mrka cvilidreta i
mirišljavi samotar koje žive i u Hrvatskoj. Kako bi ih mogli što bolje zaštiti moramo ih što
bolje upoznati. Jeste li znali da i vi možete pomoći u istraživanjima i aktivno doprinijeti
zaštiti tih vrsta? Koje su to vrste? Kako ih prepoznati? Što napraviti kada ih vidite u
prirodi i zašto se priključiti akciji „Jeste li ih vidjeli?“ - poslušajte na predavanju. Vidimo
se!
6+Dr. sc. Lucija Šerić Jelaska
RIBE KOJE PJEVAJUZOOLOGIJA
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
13:20i
19:20
Akustički signali igraju ključnu ulogu u životinjskoj komunikaciji. Oni pružaju detaljne
informacije o jedinkama „odašiljačima“, bilo da se radi o njihovom spolu i identitetu
ili o trenutnoj motivacije i fizičkoj kvaliteti. Od svih skupina kralješnjaka, ribe
koštunjače su razvile najraznolikije mehanizme za produkciju zvukova te naseljavaju
najraznolikija vodena staništa koja se odlikuju različitim akustičkim svojstvima i
ograničenjima. Među ribama sa mogućnošću produkcije zvukova, glavoči
(Gobiiformes; Gobiidae) predstavljaju jednu od najistraživanijih skupina u zadnjih
nekoliko desetljeća, s ukupno 23 dokumentirane vokalne vrste. Za navedene
skupine, stridulacijski, „bubnjajući“, tonalni i kompleksni zvukovi emitirani su, većinom
od strane mužjaka, za vrijeme reproduktivnih (mužjak-ženka) ili agresivnih (mužjak-
mužjak) interakcija.
Predavanje „RIBE KOJE PJEVAJU“
ukratko će objasniti publici osnovna
načela bioakustike (metodologija,
uzorkovanje i primjena zvukova),
upoznati sudionike sa raznolikošću
zvukova riba te pojasniti zbog čega
su znanstvenicima baš ti zvukovi
toliko bitni, pogotovo kod glavoča
kao jedne od najzanimljivijih i
najistraživanijih porodica riba koje
„pjevaju“.
Sven Horvatić, mag. biol. exp. 5+
KAKO ČUVAMO BIORAZNOLIKOST PLITVIČKIH JEZERA?
O Nacionalnom parku Plitvička jezera možemo govoriti samo u superlativima. Naš najveći, najstariji,
najpoznatiji i najposjećeniji nacionalni park skriva veliko blago boja i oblika živog svijeta. Taj prekrasan
šumovit planinski kraj koji obuhvaća 16 jezera koja se opskrbljuju vodom iz brojnih rječica i potoka,
međusobno povezanih slapovima i kaskadama naseljavaju mnoge vrste riba.
Ako vas zanima što je potrebno poduzeti kako bi se to ipak spriječilo i kako bi NP Plitvička jezera još
generacijama poslije nas služio na ponos, posjetite ovogodišnju Noć biologije, 13.04.2018.!
No, nisu sve vrste došle prirodnim putem, mnoge su unesene nemarom ljudi i predstavljaju prijetnju
autohtonim vrstama. Osim unesenih, većinom invazivnih vrsta riba, nativnim zajednicama prijetnju
predstavlja uništavanje i modificiranje korita, postavljanje umjetnih prepreka na rijekama i potocima koje
ribe ne mogu prijeći te eutrofikacija staništa. Neodgovoran odnos prema okolišu i prirodi ima za posljedicu
nenadoknadive gubitke bioraznolikosti.
ZOOLOGIJA
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
13:40i
19:40
Lucija Raguž, mag. educ. biol. et chem. 8+
ZAŠTO STUDIRATI ZNANOSTI O OKOLIŠU?
14:30i
20:30
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
Cilj ovog predavanja je predstaviti
studij znanosti o okolišu
maturantima, ali i svima drugima
koje zanima nešto o ovoj
suvremenoj akademskoj disciplini.
Predavanje će odgovoriti na pitanje
što to su to uopće znanosti o okolišu,
kakav je ustroj studija, te zašto je
ovaj studijski program drugačiji od
svih ostalih. Koje su mu sličnosti s
biologijom, zašto se ne može
poistovjećivati isključivo s
ekologijom te kako to da može biti
idealan odabir za neodlučne
maturante. I na kraju, zašto su
znanosti o okolišu smjer budućnosti
sve potrebniji u suvremenom dobu.
14+
Mara Vukelić
MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA MLADIH ISTRAŽIVAČA UNUTAR I
IZVAN GRANICA RH – ŠTO, GDJE, KAKO I ZAŠTO?
14:30i
20:30
ROOSEVELTOV
TRG 6, BO1
Diploma u ruci - i što sad? Treba li se
za razdoblje nakon diplome brinuti
već i za vrijeme studija? Gdje se
uopće prijaviti za posao ili daljnje
obrazovanje? Kako se odlučiti da li
ostati u Hrvatskoj ili iskušati sreću van
granica? Ako ste student i već sada
razmišljate o vremenu nakon studija,
ili ako tek razmatrate studije koje
biste upisali i zanima vas za što će vas
studij biologije pripremiti, podijelite s
nama pitanja, a mi ćemo pokušati
odgovoriti na temelju vlastitog
iskustva, te vam možda pomoći u
vašim budućim odlukama.
Iva Škrinjar, dr. sc. i Marija Pinterić, mag. mol. biol. 14+