137CCP 52 (2003), str. 137153UTEMELJENJE HRVATSKOGA POTPORNOGADRUTVA (NAPRETKA)fra Andrija NIKI, MostarTragom dosadanjih istraivanja, kao i na osnovi gradiva iz Franjevakog arhiva u Mostaru, a u povodu stote obljetnice utemeljenja Hrvatskoga potpornoga drutva Napredak (1902.-2002.), autor ukazuje na utemeljenje, prve poetke djelovanja i osnovna obiljeja iz povijesnog razvoja te za Hrvate na podruju Bosne i Hercegovine iznimno vane ustanove. Navode se i istiu Napretkovezaslugenapodizanjukulture,obrazovanjaiprosvjetetamonjegahrvatskoga puanstva, a posebna se pozornost pridaje zaslunim utemeljiteljima drutva.KLJUNE RIJEI: povijest kulturnih drutava, Bosna i Hercegovina, Hrvatsko drutvo Napredak, povijest XIX. stoljeaUvodGodine Gospodnje 2002. Matica hrvatska slavila je 160. roendan, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 135 godina rada i Hrvatsko kulturno drutvo Napredak sto ljeta od utemeljenja. Te tri krunske kulturne institucije su tijekom pet drava mijenjale svoja imena, ali su nas zaduile s ukupno 395 godina karitativnog, socijalnog i kulturnog djelovanja.Teke prilike i potrebe inteligencije koja bi djelovala u pukim srednjim i viim kolama te uredima i novinarstvu, davale su prvi poticaj dalekovidnim predstavnicima hrvatskog na-roda u Herceg-Bosni za vrijeme Austro-Ugarske1 te kumovale osnivanju Hrvatskoga pot-pornoga drutva u Mostaru. Navedena i slina zvanja poticala su, nadalje, da se prvotna zamisao dobroinitelja i zagovornika ostvari. Potporno drutvo se tada moralo osnovati. Hrvati, naime, u Hercegovini i Bosni nali su se i poslije austrougarskog zaposjednua u tekom poloaju. Kako nisu imali svoje domae inteligencije, vrata su bila otvorena stran-cima, a to je bilo na veliku tetu domaem stanovnitvu.2 1 Usp. Andrija NIKI, Stoljetnica mostarskog Napretka 1902.14. rujna 2002., Mostar, 2002., ISTI, Drutve-ne i politike prilike u Hercegovini za vrijeme austro-ugarske vladavine (1878.-1918.), kolske sestre fra-njevke u Hercegovini 1899.-1999., Mostar Split, 2002., str. 49.-68. 2 Ova studija napisana je na temelju arhivske dokumentacije iz Franjevakog arhiva u Mostaru (Napretkovi spisi, sv. 1 i 2, Povijest, sv. 2, Spisi Provincije, sv. 2-15), studija iz Napretkova kalendara, posebice objavlje-nih studija: Leo PETROVI, Prije trideset godina, Kalendar Napredak 1932., str. 161-166; ISTI, Napret-kovakikonviktKraljPetarSvai,Napretkovkalendarza1929.,str192-196; AntunODI,Kratak istorijatNapretkaodosnutkadofuzijeHrvat.pot.DrutvuuMostaru1902.-1907.,Napretkovkalendar,UDK: 061.27 NapredakIzvorni znanstveni rad138A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)MostarjebiounekurukusreditehrvatskogakulturnogivotauBosniiHercegovini poeviod1870.do1900.godine.3Godine1870.poinjupripremezanabavkutiskare, kojoj je dua bio fra Franjo Milievi, koji je zavrio slagarski zanat u tiskari Spiridiona u Zadru. Nakon dobivene koncesije za rad, fra Franjo izdaje u Mostaru knjige prva knjiga je Pravopis za nije uione katolike u Hercegovini, druga Bakulin ematizam za 1873. i kalendar Mladi Hercegovac. Zbog onodobnih ustanikih nemira rad je zastao i godine 1883. fraFranjopokreehrvatskinezavisnilistuMostarupodimenomHercegovakibosiljak. Od toga razdoblja ivot u Mostaru postaje vatreniji i ivlji. Dvije godine kasnije mostarski graani osnivaju pjevako drutvo, dok se ono neto omladine, poglavito sa sarajevske gim-nazije i preparandije i s drugih strana, pokuava baviti knjievnim radom. Tako se u Bosiljku pojavljuju potpisani prilozi Ive ipika. Iz Sarajeva su slali svoje priloge Ivan Milievi, Ivan Zovko i Nikola Buconji, a u Mostaru se istiu fra Ambro Mileti, Petar Markov Ani i Petar Nikolin Ani i drugi. Za taj rad mlaih rado se zanimao biskup fra Pakal Buconji i don Franjo Milievi. U tim krugovima posebno se pretresalo i pitanje odgoja domaeg pomlatka. Naime, u srednjim kolama bili su vrlo slabo zastupani i katolici i muslimani u razmjeru prema njihovu ukupnom broju puanstva. Ovo pitanje postalo je aktualnije nakon otvaranja gimnazije u Mostaru i dijeljenja stipendija to ih je davala Vlada u Sarajevu.4eleiseoduprijetistrancima,rektorFranjevakebogoslovijeuMostarufraRadoslav Glava,hercegovakiprovincijalfra AugustinZubac,biskupfraPakalBuconjiijo nekoliko uglednih ljudi iz Mostara okupili su oko sebe dalekovidne ljude i predloili im datrebaorganiziratipotpornodrutvo,kojeeomoguitisiromanojmladeidazavri kole.Poloseidaljeodobrtnikogcilja,togajenudiloDrutvozaobskrbumuke siroadi. Trebalo je odgojiti vlastitu inteligenciju.5 To je udo entuzijasta koji to nisu treba-li biti. Imajui na srcu ire potrebe, a ne samo lokalne, organizatori su uputili poziv irom Herceg-Bosne na sva drutva, a i preko Biokova, Save i Dinare da podupru taj plemeniti pothvat. Apel je djelomino uspio.XVI./1927.,str.38-48.ISTI,KratkapovijestNapretkaRaddrutva1907.dopoetkarata,Napretkov kalendar, XVII./1928., str. 39-45. Upozoravam na vrijedne monograje: Hrvoje APINA, Stoljetnica Na-pretka, Sarajevo, 2002., i Franjo MARI, Pregled Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907.-2002., Zagreb-Sarajevo, 2002.3 Nai otci-duhovna braa, pie fra Dujo Ostoji, borie se 400 ljeta, nisu nikada prestali boj biti s neprija-teljem. Je li ih stalo truda, muke, novca i samoga ivota, jest, ali svladae s pomoi Bojom sve neprijatelje svoje uzviene ideje. Mi imamo sada sasvim drugu borbu, t.j. borbu s nazovi katolicima, a ta je puno tea nego to je njihova bila. Svagdje su muke gore od muila! Ali za istinu i pravdu sve, pa i glavu! (FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, citiran u Povijest, sv. 3., str. 550).4 Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osnivanja Hrvatskog potpornog drutva u Mostaru, Hrvatski narodni godinjak 2002., Sarajevo, 2002., str. 66-67.5 Poetkom dvadesetog stoljea Hercegovina je, kao rijetko koja druga pokrajina, s pravom dobila poslovinu karakteristiku cijeli svijet naseli, a sebe ne raseli. Ako je istina da u velikim narodima geniju se gnjezdo vije (Njego) a jest, onda bi se Hercegovina morala ponositi da je iz njezina gnijezda ovjeanstvo dobilo dosta velikana na svim podrujima ljudskog djelovanja. Naalost, povijest Hercegovine je uglavnom nepozna-ta, a njezini velikani mrtvi. Prvi koji je sonim hrvatskim jezikom otvorio rjeita usta povijesti Hercegovine i njezinih zaslunih velikana premda ukratko i tematski bio je fra Radoslav Glava. Glavaevo djelo Spome-nica bilo je pravo otkrie. Ubrzo po izlasku navedene knjige uslijedila je i sljedea ocjena: to je kita raznolikog, mirisavog, zdravog i rijetkog cvijea, to ga je mila naa otadbina uzgojila i sauvala u svojim njedrima, a fra Radoslav ju je svetim ponosom pokazao, da joj se divi i slavi krnu Hercegovinu. Slino se dogaalo i s ostalim Glavaevim povijesnim djelima. Usp. Andrija NIKI, Fra Radoslav Glava, Mostar, 1980., str. 5-8.139CCP 52 (2003), str. 1371531. Hrvatsko potporno drutvu u MostaruOdavno se osjeala potreba da se osnuje potporno drutvo za nau ueu mlade, jer je i bijeda bila velika. Najvie su patili nai visokokolci u Zagrebu, Beu i Gracu.6 Istu misao izrazio je i Ivan Milievi rijeima: Stara je ideja stvaranja hrvatskog drutva za podupi-ranje aka, a do njezina ranijeg ostvarenja nije moglo doi zbog ondanjih teko podno-ljivih prilika.7 Pripreme za osnutak drutva jae se kristaliziraju u vremenskom razdoblju izmeu 1897. i 1901. godine. Bosanska je vlada htjela sprijeiti osnivanje takvog drutva ili mu barem oduzeti svako hrvatsko obiljeje.8 Jo u godini 1901. mostarski tjednik Osvit otvorio je rubriku u kojoj je oglaivao sve darovatelje za pomo naih aka.9Ne samo u javnim glasilima nego i meu profesorima na Franjevakoj bogosloviji zapo-dijevalisuserazgovorioodgojuhrvatskeinteligencije.Prije13.prosinca1901.rektor Franjevake bogoslovije fra Radoslav Glava predao je zamolbu gradskom predstojniku Brodniku u Mostaru, da mogu drati skuptinu u korist osnutka drutva za podpomaga-nje sirotinje, osobito aka na sveuilitu. Predstojnik je, nastavlja fra Dujo, danas (13. prosinca) pred podne zovnuo sve odbornike: fra Radoslava Glavaa, Stjepana Radulovia, Juru Smoljana Crnoga i Blaa Merdu te im rekao, da im ne moe dozvoliti skuptinu, potosulanipitaliSrbi,odnosnoriani,dozvoluzatakvojednodrutvotoopsto-ji,premdanemapotvrdedrugo,jertakvodrutvonemasvrheponjihovumiljenju, premda je humanitarno.10 Tako se dravna vlast suprotstavila predstavnicima hrvatskog naroda koji su na zakonit nain inili korak po korak za dobrobit hrvatske inteligencije, a kroz prste je gledala na drutvo to su ga osnovali predstavnici srpskog naroda bez dozvo-le. Vlada je pomagala Srbima velikim donacijama za Srpski vjestnik, a fra Dujo istie da se ta pomo podigla do 40.000 forinti da se bore protiv Hrvatim. Nadalje, Vlada uzdr-aje muslimanski list Bonjak koji brani bonjatvo, samo neka su jedni protiv drugim ei.111. 1. Povod utemeljenju DrutvaNeposredni povod za osnutak Hrvatskoga potpornoga drutva, pie u mostarskom Osvitu, dala je prva matura u velikoj gimnaziji mostarskoj godine 1901..12 Tada je maturiralo sedam Hrvata a ni jedan nije dobio Vladinu stipendiju za daljnje kolovanje, dok su iste godine est srpskih i jedan muslimanski maturant iz Mostara dobili takve stipendije. Da bi 6 Leo PETROVI, Prije trideset godina, Napredak, Hrvatski narodni kalendar za prestupnu 1932., godina dvadestprva, Izdalo Hrvatsko kulturno drutvo Napredak u Sarajevu, 1931., str. 161-165.7 Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osnivanja Hrvatskog potpornog drutva, str. 69.8 FAM, Povijest, sv. 3., str. 548.9 Potrebno je prelistati godita Osvita i ostati zadivljen nad vijestima i podacima o brizi za ake. 10 Fra Dujo komentira da u Mostaru postoji rianski list koji se zove Srpski vjestnik, njemu Vlada daje godinju potporu od dvije tisue forinti (=etiri tisue kruna). FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 550.11 FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 550.12 Usp. Osvit, VIII/1905., br. 33 (prilog, Mostar, 29. travnja 1905.), str. 2.140A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)se pomoglo buduim sveuilitarcima, franjevci su 14. listopada 1901. kupili milodare za mostarske maturante, budui da nijednomu od maturanata katolika Vlada nije dala stipen-diju da mogu nastaviti svoje nauke na sveuilitu.13 Skupljanje za abituriente, kojim nije gubava vlada podielila stipendija, nastavljeno je i 15. listopada. Opet su nai fratri dali dvaput vie nego svi nai graani, premda ih ima, pa viu proti fratrim, a kad im to treba, hajde k fratrim. Biskup fra Pakal Buconji je dao 20 kruna, Franjevaki samostan 10, fra Radoslav Glava 8, a fra Dujo Ostoji 5 kruna. Ukupno 43 krune. Neka opet fratara. Nek se znade i ovo, to je bilo nadodao je fra Dujo Ostoji.14Provincijal i tajnik biskupa fra Pakala Buconjia, fra Dujo Ostoji, u svom je dnevniku potanko zapisao vrijedne podatke koji su pratili osnutak Hrvatskoga potpornoga drutva. Kako bi se omela hrvatska rodoljubna ideja, Vlada pokree akciju elei osnovati Gospo-jinsko drutvo. Dana 2. prosinca 1901., zapisao je fra Dujo, kod biskupa je bila ena ba-runa Pitnera, okrunoga predstojnika, zatim ena gimnazijskog direktora Karla Kudlicha, da okupe lanove za potporu siromanih grada Mostara. Drutvo e se zvati Gospojinsko drutvo. lan plaa godinje etiri krune. Fra Dujo komentira kako bi bilo bolje da se usta-novilo katoliko drutvo nego ovako bez odreenog naziva.15 Pet dana kasnije fra Dujo je zapisao: Ovih proastih dana potakao je fra Ambro Mileti da se osnuje hrvatsko katoli-ko drutvo za podpomaganje siromane katolike u cieloj naoj Hercegovini: onda su nje-ki tom prigodom potakli, da se osnuje drutvo, koje e podpomagati siromane uenike, osobito one, koji ue na sveuilitu u Zagrebu. To bi se drutvo imalo proiriti po cieloj Bosni i Hercegovini.16 Kad je za to saznao na vezir, okruni predstojnik baron Pitnera moda migom ostalih turskih ulizica potaknu oni tako zvano gospojinsko drutvo u Mostaru za podupiranje u obe sirotinje, ko bajagi da e u to drutvo stupiti turci (musli-mani), riani i katolici. Tada se prihvatie velike agitacije, osobito ena barona Pitnera kaotobonjapokroviteljica,ondadatbezbelinalog,daseidrugeuplivneenezauzmu za tu svrhu, kao Rojal, upraviteljica vie djevojake kole, zatim ena direktora gimnazije Karla Kudlicha, ena Draga Kolera, gradskog ininjera, onda ena Ivke Baadura. Svi ti rade svim silama, da ubiju ta dva nauma to su ih katolici potakli. To vie, to svi ti jesu crno katolici, pa bi htjeli, da odmah u zametku ugue taj na pokret. Da je sree, oni bi nastojali poput drugih katolika po svietu, da se osnuje katoliko drutvo, ali oni nai rade nami na zator.17 Tom prigodom, u svojoj velikoj ovjekoljubnosti, sudac napie jedan lanak, u kome spominje tri velika reformatora: Mojsija, Isusa i Muhameda. Liepo! Kr-anstvo se bori tisuu godina protiv tomu turskom fanatizmu i divljatvu, a ovaj katolik sudaczoveMuhamedavelikimreformatorom! TajsudacnijenitkodruginegoPajitoni, 13 I Fra Dujo naglaava da je Vlada hrianim i turcim svima dala dobar stipendij. Eto pravde i pravinosti, koju dieli vlada nama Nek se Hrvati katolici progone to je deviza sadanje nae bezbone vlade. Jadna joj uprava! to riani i turci po novinam lau, to im ona patrocinira, a da mogu, i jedni i drugi duu bi joj izvadili i srce iskopali. Ta to se vidi po ugovoru to su ga oni uinili u Novom sadu proti upravi u Bosni i Hercegovini. FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, str. 284, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 555. 14 FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, str. 304, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 555. 15 FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 548.16 FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 548.17 FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 548.141CCP 52 (2003), str. 137153koji u svojoj prevelikoj ljubavi za ifute koji su svagdje framazuni i za Turke, koji i jesu protiv krstu uobe i svagdje, pa ga jo miea sa svojim Spasiteljem!18 Tako Vladina milostiva ruka, koja reklo bi se da gladi Hrvate, ali im hoe togod za sebe uiniti, odmah znade nai naina, da udui u nami katolicima svaku klicu za bolju budu-nost i na napredak.19 1. 2. Prva sjednicaProfesoriFranjevakebogoslovijenaelusfraRadoslavomGlavaemzapazilisuna-vedenu Vladinupolitikuizakljuilidasamimorajutraitimaterijalnupomosvrenim maturantimaibuduimstudentimakakobistvorilihrvatskuinteligenciju.Oformilisu posebniodboradhocitiskanomzamolbomzamolilipuanstvouBosniiHercegovini da odboru priope svoje miljenje. Dobili su mnogo izjava i pisama da svi pristaju uz rad odbora ad hoc.20 Od ideje, uvjetovane Vladinom protuhrvatskom politikom, prelo se na konkretna rjeenja. Hercegovaki franjevci, pod predsjedanjem provincijala fra Augustina Zupcaiunazonostinekolicinemostarskihrodoljuba,okupilisuse7.sijenja1902.u provincijalatufranjevakogsamostanauMostaruidonijeliodlukuoosnutkuDrutva. Evokakojetosuvremenikzapisao:Sinovihrvatskognarodaosjetilisupotrebudase naukakvasredstvakojimabiseomoguiosigurnijinapredaknaeueemladostipo kolama. Franjevcima su se pridruili rijetki rodoljubi. Njihovi predstavnici sastadoe se u sijenju (7.) 1902. Najsigurnije mjesto njihova sastanka bio je franjevaki samostan, anajpouzdanijeosobebiskupfraPakalBuconjiiprovincijalfra AugustinZubac.U samostanunaihfranjevacauMostaruokupilisusenadogovor,kakobisemoglopo-moi naim acima. Sastanku je pretsjedao provincijal fra Augustin Zubac, te iza duga i ozbiljna raspravljanja zakljuie sastaviti drutvo za siromane ake. Dana 16. sijenja 1902. biskupov tajnik fra Dujo Ostoji je zapisao: Danas su bili ovdje kod biskupa fra Ilario (Radoslav) Glava i (Stojan) Radulovi, koji hoe uz pomo biskupa i provincijala da osnuju Hrvatsko podporno drutvo za potrebne ake srednjih i visokih kola iz Bosne iHercegovine.Vladaimjetoodbilaprekogradskeoblastiponalogusamogokrunog barona Petnera. Nu odbor se je tomu usprotivio te im zaprijetio, da e stvar erati do same vlade u Sarajevu, onda do samoga cara u Beu. Jo im je natuknuo, da e izdati brouru ili predstavku caru i ministru, u kojoj e iznijeti sva gravamina (=optube), koja je vlada uinila katolicima kroz dvadeset i dvije godine. Zatim da e svi katolici stupiti u opoziciju 18 Jadna mu pamet i crno mu dui, ko to i jest!, zakljuio je fra Dujo (isto, str. 549).19 To su nitarije, imenom katolici, djelom pravi pravcati muhamedanci, turci i najposlie nita i opet nita. Fra Dujo nasluuje da bi to mogla biti jabuka od okrunika za Novu godinu. Uz to, fra Duji se 12. prosinca iste (1901.) godine pojadao fra Radoslav Glava da mu je cenzura zaplijenila najnoviji broj Kranske obi-telji zbog stihova: Od Triglava do balkanskih gora/ Mila zemlja puna srebra, zlata/ Otabina je ponosnih Hrvata (isto, str. 549). To je po svoj prilici bio atak na ideju o osnutku dobrotvornog drutva. Zatim je fra Radoslav nadodao kako je spomenuta direktorica na Vioj djevojakoj koli poimence Radmila Rojal, zabra-nila da se Kranska obitelj ita u koli i da se prima u zavod. Razlog su njih dvojica pronali samo u sadraju lista jer je katoliki i hrvatski. A mogue da se radilo kako bi se naudilo fratrima, jer oni izdaju spomenuti list. FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, citiran u Povijesti, sv. 3., str. 548.20 Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osnivanja Hrvatskog potpornog drutva u Mostaru, str. 68.142A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)protivvladi.21inisedajenavedenaprijetnjaiznudilapozitivnorjeenje.Meutim, pojedini hrvatski intelektualci iz Sarajeva poslali su savjet biskupu fra Pakalu Buconjiu i rektoru Franjevake bogoslovije fra Radoslavu Glavau. Naime, dr. Nikola Mandi i dr. Tugomir Alaupovi pisali su u Mostar da o tome sada utimo mi u Mostaru, e bajagi biti bolje tamo u Sarajevu poslije.22 Vjerojatno na nagovor spomenutih, iz Sarajeva je hrvat-skim rodoljubima u Mostar upueno i drugo pismo. To pismo su potpisali Petar Zelenika (Mostarac), Udovi i druina Pordui. U Mostaru su prepoznali da je to Vladino maslo jer to oni piu, to je isto nami govorio gradski predstojnik Franjo Brodnik, koga riani zovu Juretom Zagorcem.23 Da se rijee odugovlaenja i bacanja luga u oi, biskup fra Pakal Buconji je 16. sijenja 1902. napisao slubeno pismo okrunoj oblasti u Mostar tuei se na nepravdu da rian-skih stipendista ima u mostarskoj gimnaziji 33 s 12.000 kruna, dok katolika ima samo 13 s 2.200 kruna, a od tih je 5 inovnikih sinova! Dakle samo 8 aka katolika hercegovakih, premda je mnogo vie katolika u Hercegovini nego riana, a (imaju) samo 4 vienika.24 Nadalje, isti biskup tui se na nepravdu prema katolicima koja se ini u upravi. Naime, u gradskom vieu je samo 3.800 riana, a imaju 6 vienika, dok katolika ima 3.400, a imaju samo 4 vienika.25 Nadalje, prilikom zapoljavanja vri se nepravda prema katolicima, svreni preparandisti ne mogu odmah dobiti uiteljsko mjesto, vlada ih ne e da namjesti, ve ih mnogo godina dri, da gladuju, a njihovu plau dere. Naprotiv riani su odmah namijeteni a nisu jo ni svrili preparandiju.26 Biskup je upozorio i na politiku poza-dinuprinamjetanjurianskihuitelja,kojisenamjetajutamogdjeukoliimavie katolike djece ili barem polovica, kao na primjer u Bijelom Polju, gdje ima dvaput vie katolika. Barem onih, koji mogu kolu polaziti. Isto tako u Ljubukom ima jedan rianin uitelj, a gotovo nijedno riansko dijete u koli. U mostarskoj enskoj koli ima dvoje ri-anske djece i rianska uiteljica i jedna ifutka Mandolfo kod stotinu katolike djece. Onda u vioj djevojakoj koli isto tako nepravedno se proteiraju pravoslavni uitelji i uiteljice radi irenja pravoslavne kulture i pismenosti na tetu hrvatske.27Desetak dana kasnije, tonije 25. sijenja 1902. fra Radoslav Glava posjetio je biskupa fra Pakala Buconjia i donio mu odgovor na pismo to su uputila vienija lica iz Sarajeva radi utemeljenja Hrvatskoga potpornoga drutva. On im je odgovorio da mi u sporazumu s biskupom ne moemo pristati na njihove zahtjeve, tim vie, poto su oni iskljuili ake viih kola, to je nama bila upravo glavna zadaa.28 To stajalite potpisao je cijeli odbor ad hoc. 21 FAM, Povijest, sv. 3., str. 551.22 FAM, Povijest, sv. 3., str. 551.23 FAM, Povijest, sv. 3., str. 551.24 FAM, Povijest, sv. 3., str. 551.25 FAM, Povijest, sv. 3., str. 551.26 FAM, Povijest, sv. 3., str. 551.27 FAM, Povijest, sv. 3., str. 551.28 FAM, Povijest, sv. 3., str. 552.143CCP 52 (2003), str. 1371531. 3. Pravila Drutvato se smislilo, to se brzo i uinilo te se sastavila pravila29, koja su uz biskupa fra Pakala Buconjia i provincijala fra Augustina Zubca potpisala jo dvanaestorica rodoljuba. Zadu-ili su nekoliko osoba da sastave Pravila drutva. To su bili uitelj Ante Juki i Stojan Ra-dulovi. Njihov je tekst pregledao i dotjerao fra Radoslav Glava.30 Nakon potvrde javnog mnijenja o planiranom koraku, pravila su poslana Vladi na potvrdu. Pravila su sastavljena i poslana Zemaljskoj vladi u Sarajevo.31 Prireivaki odbor poslije prvoga sastanka poa-lje pravila Zemaljskoj vladi na odobrenje.Protivljenju nekih Sarajlija pridruio se i biskup fra Pakal Buconji: okolnosti i razloge moram uvaiti, pa molim i Vas (vjerojatno dr. Mandia), da ih ozbiljno uzmete u obzir.32 Glas o sastavu drutva, stoji u daljnjem tekstu, proirio se brzo irom nae domovine, tejeosnivajuiodbordobioizsvihveihmjestaHerceg-Bosnepouzdaniceielje,da seDrutvotoprijeikodnjihosnuje.Kakosumjeseciprolaziliapotvrdapravilaiz Sarajeva nije stizala, u Mostaru su se pobojali da bi Vlada mogla preko uprave u Sarajevu, gdjeimaiovisnihljudi,nekakodjelovatinaraddrutva.Zbogzatezanjasodobrenjem pravila, dolo je do jaeg istupa odbora ad hoc u Mostaru protiv Vlade, jer je odbor bio stavljenukunju,ekajuiuzaludpravila.33Naeepourivanjerodoljubapredloena su pravila odobrena na dan sv. irila i Metoda, 5. srpnja 1902.34 Odobrenje pravila zbog onodobnihprilikauslijedilojeiznenada.Prema PravilimaDrutvojedobiloime:HR-VATSKO POTPORNO DRUTVO ZA POTREBNE AKE SREDNJIH I VISOKIH KOLA IZ BOSNE I HERCEGOVINE SA SJEDITEM U MOSTARU.35IstodobnofraRadoslavGlavatraimaterijalnupomokoddobroiniteljairadinaos-nivanju Hrvatskoga potpornoga drutva za pomo siromanim acima srednjih i visokih kola. U odzivu prijatelja uo se i prijedlog da se u svakom veem mjestu osnuje lijala tog drutva. Tako bi se naao na okupu cijeli narod, i to: bogatiji kao dioniari, srednji kao lanovi, a sjeromani putem sakupljanja milostinje u nedilju i svetkovine (u crkvi). NatajnainbiovoDrutvopostalopravablagodatzananarod.36 Takosezapoelo prekoOsvitainastaviloprekoKranskeobiteljipriprematiirujavnostzapodranjei dugovjenost planiranog Drutva na veu uhar nae vrijedne mladei. Zamisao fra Rado-29 SastavljanjepravilazaPotpornodrutvobilojepovjereno AntiJukiuiStjepanuRaduloviu.Njihovje elaborat pregledao fra Radoslav Glava. 30 Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osnivanja Hrvatskog potpornog drutva u Mostaru, 68.31 Kad je uinjen i taj korak, u Sarajevu su se probudili i zatraili da se odustane od osnivanja drutva u Mosta-ru. Vidjeli su tek sada, da Mostarci misle i ozbiljno da izvedu davnanju svoju zamisao, za koju nije bilo vie vremena, da se s njom otee. Uslijed toga doe do nerazumljivog unutranjeg spora, kada se je nakon godina igodinaimalaoivotvoritinajplemenitijastvar.(Usp.Ivan A.MILIEVI,Kakojedolodoosnivanja Hrvatskog potpornog drutva..., str. 68).32 Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osnivanja Hrvatskog potpornog drutva, 68-69.33 Poruka odbora Vladi povjerena je bila Osmanu Hadiu. Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osni-vanja Hrvatskog potpornog drutva, str. 69.34 Leo PETROVI, Prije trideset godina, Napredak, str. 161-165.35 Usp. ARHIV NAPRETKA, Spisi Napretka, sv. 1. Osvit poinje biti i glasilo Drutva od samog poetka.36 FAM, Ostavtina fra Radoslava Glavaa, sv. 3., f. 51-52v.144A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)slava Glavaa za osnivanje navedenog drutva, bez ikakve sumnje, svjedoi o Glavaevu neiscrpnom duhu inicijative, te iskrenom i praktinom rodoljublju. Bio je ovjek koji je teio velikim djelima i pothvatima, a osobito je bio tankoutan spram nepravdama i slo-bodi, odlikujui se pravdoljubivou, to mu je zasigurno priskrbilo mnoge prijatelje, ali i neprijatelje. Bio je ovjek privlane vanjtine, uglaena govora, a stekao je zavidnu lo-zofsku i teoloku te knjievnu i povijesnu naobrazbu, kao humanist bio je ovjek velikog znanja i umijea. Fra Radoslav Glava bio je ne rubni promatra, nego pokreta i graditelj povijesti.iniojeudesahrabrostizauzimajuiseslovomitvoromzaodgojhrvatske inteligencije.371. 4. Izborna skuptinaimsustiglaodobrenapravila,odmahsepoelopriprematizaprvu,konstituirajuu skuptinu, koja je zakazana za 14. rujna 1902. Dana 14. rujna 1902. odrana je konstitui-rajua skuptina na kojoj je izabran upravni odbor. Neopisivo je bilo veselje, jednoduan odaziv na ovu skuptinu na koju su svi listom doli. U smislu drutvenih pravila 10. per acclamationem bijahu izabrani: za predsjednika fra Radoslav Glava, prof. bogoslovije. Tajnim glasanjem za potpredsjednika je izabran Martin ule, trgovac; za I. tajnika prof. Bartol Inhof; za II. tajnika uitelj Ante Juki, za I. blagajnika prof. Leo Jamnicki, za II. blagajnikatrgovacBlaMerdo,zaodbornikegraani:IlijaIvankovi,PetarSmoljan, Toma Kova, Mato Smoljan te prof. Kosta Urumovi i sud. prislunik Janko Aperger; za revizore: ing. Drag. Kohler i trgovac Nikola Smoljan.38 U poetku su se lanovi, prema visini novanog doprinosa, razvrstavali u dobrotvore, utemeljitelje i podupirajue (redovi-te) lanove. Kasnije se pojavljuju poasni lanovi, zakladnici i veliki dobrotvori. Na istoj skuptini jednoglasno je biran za pokrovitelja Hrvatskoga potpornoga drutva biskup fra PakalBuconji.Brojutemeljiteljasepolaganopoveavao. Takose1910.ili1911.ve spominju: AngjaFii,MarijanGali,fraRadoslavGlava, AnteKvesi,BlaMerdo, Josip Mijatov Merdo, Adam Mikai, Fila andrk, Samostan franjevaca u Mostaru, Ivan Slikovi i Stjepan Suki.Prva odborska sjednica odrana je 21. rujna 1902. u jednoj sobi biskupskog konzistorija, koju je biskup Buconji besplatno ustupio u staroj biskupiji (Vukodolu). Na sjednicu su dolisviodbornicipotpunospremni.Nanjojsustavljeniprijedloziistvaranizakljuci programatikog sadraja. Zakljueno je da se tiskaju drutvena pravila u 500 primjeraka; 500 komada poziva rodoljubima po Bosni i Hercegovini, da se prime povjerenitva i da osnivaju podrunice; 200 komada poziva odlinim rodoljubima, da se upiu kao dobrotvo-ri ili utemeljitelji; 100 komada poziva pjevakim drutvima i itaonicama, da se upiu kao utemeljitelji i da prirede po jednu zabavu u korist drutva. Na istoj sjednici svaki odbornik primanasedunostzakojueseskrbititakodasvakimoranasjednicamaodgovarati za dio posla kojega se je primio. Meu odbornicima je vladalo posvemanje povjerenje, ljubav i suglasnost u svim pitanjima, koja zasijecaju u interese Drutva.37 ARHIV HKD NAPREDAK, Napredak, sv. 1. i 2.38 Usp. Antun ODI, Kratka povijest Napretka, Napredak, glasilo hrvatskog kulturnog drutva Napredak u Sarajevu, 2/1927., br. 3., str. 36.145CCP 52 (2003), str. 137153Odborseestosastajeismiljanainekakobipoveaoprihode.Napoetkupomilja naizdavanjeibica,cigar-papirainaproizvodnjusapunapoddrutvenimimenom.Od izdavanja ibica odustaje na molbu irilo-Metodskog drutva, premda su ve bili u kore-spondenciji s domaim tvrtkama.Odbor se obraao pojedincima da se zauzmu i da osnivaju podorganizacije, ali je to slabo uspijevalo. Pomiljali su na slanje pouzdanih ljudi u pojedine krajeve, napose u Dalmaciju i Hrvatsku. Za Hrvatsku i Slavoniju odbor opunomouje Mehmeda Dal. Kurta, pravnika uZagrebu,daprikupljautemeljiteljeidobrotvoreidaimenujepovjerenike.Usamom Zagrebuupisanoje34utemeljiteljai186lanova.Lijepjeodazivbioiusvimostalim mjestima Hrvatske i Slavonije, dok se Dalmacija vrlo slabo odazvala, osim nekoliko ista-knutijih linosti. Odbor je s povjerenikom g. Kurtom, koji je portvovno svoj posao vrio, skrupulozno obraune sviao.39OtadbenicisusrdanopozdraviliosnutakHrvatskogapotpornogadrutvauMostaru. Drutvo je svoj rad poelo 1. listopada 1902. Dana 2. listopada iste 1902. godine fra Dujo Ostoji potvrdio je postojanje Hrvatskoga potpornoga drutva u Mostaru i naglasio da su to Drutvo utemeljili hercegovaki fratri svojim prilozima. Meu utemeljiteljima se nala-ze: biskup fra Pakal Buconji s prilogom od 100 kruna, Franjevaki samostan u Mostaru sa 100 kruna, Kranska obitelj sa 100 kruna, fra Dujo Ostoji sa 100 kruna, fra Pio Kne-zovi sa 100 kruna. Tako je pet fratara utemeljitelja dalo ukupno 500 kruna.40 Hrvatsko potporno drutvo rairilo se u sve slojeve i u sve zemlje hrvatske, te je sveenstvo i uitelj-stvo pozvano, da u svojim mjestima porade za rairenje Drutva. Ideja mostarskog drutva brzo se irila podrunicama i povjerenitvima po Bosni i Hercegovini pa i po Hrvatskoj (u Zagrebu, Zemunu, Senju). Kao prva potvrena je 3. svibnja 1903. podrunica u Tuzli, aistom9.listopada1904.podrunicauSarajevu.41ZaosnutakpodruniceHrvatskog potpornoga drutva u Mostaru, u Sarajevu posebno su zasluni Ante Palandi i Jozo Udo-vii. Oni su bili meu prvima koji su i otprije uveli u Sarajevu spomenutu podrunicu.42 Glavna briga odbora bila je kako namaknuti prihode nune za rad Drutva. Obratili su se hrvatskom puanstvu koje se, iako je ivjelo u krajnjoj bijedi, izvrsno odazivalo u svojim mogunostima.43 Na koncu prve godine djelovanja Drutvo je imalo: 1 dobrotvora (biskup JosipJurajStrossmayer),174utemeljiteljai564redovnalanasaznatnimprihodima. Krajem 1903. Drutvo je imalo vie od 600 lanova, a prihodi i glavnice stalno su rasli. Ve u drugoj godini prireuje Drutvo svoju prvu drutvenu zabavu (8. studenoga 1903.), izdajesvojkalendarHrvojeizakljuujegodinusukupnimprihodomod16.062.46Ki gotovinomod14.204,32K,odegaostajezatemeljnuglavnicu12.062.52K,akadse u treoj godini prihodi digoe do 18.953.14 K, i glavnica do 13.146,16 K, 9. rujna 1904. zakljui Drutvo graditi svoju kuu i kupi potrebno zemljite za 3.600 K. U isto vrijeme 39 Leo PETROVI, Prije trideset godina, Napredak, str. 161-165.40 FAM, Dnevnik fra Duje Ostojia, sv. 1., str. 319-323, 335-336, 338. i sv. 2., str. 7. Citirano prema Povijest, sv. 3., str. 552.41 Fra Bazilije Pandi navodi da je u Sarajevu osnovana podrunica Hrvatskog potpornog drutva iz Mostara 9. listopada 1903. Usp. Hercegovaki franjevci. Sedam stoljea s narodom, Mostar, 2001., str. 164.42 Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osnivanja Hrvatskog potpornog drutva, str. 69.43 O tome svjedoe podaci objavljivani u mostarskom Osvitu od 1901. pa dalje.146A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)zakljueno je da e se izdavati drutvene ibice i polovica istoga dobitka od toga davati drubi irila i Metoda.44 Prvagodinabilajenajaktivnijaainajplodonosnija.UpravaDrutvanijepoputalau svome prvom aru, nego su se poele javljati tekoe sa strane. Rijei Ante Jukia na II. drutvenoj skuptini imaju vrijednosti i danas: Mnogi nai ljudi nijesu zapravo ni shvatili cilja ovoga drutva, te se je trebalo boriti sa mnogim predrasudama, dok si je drutvo bar donekle prokrilo put u sve slojeve naega naroda. Mnogi su shvatili cilj drutva jedno-stranoisebino,tesustupiliudrutvojedinoraditoga,dasebiodnosnosvojojdjeci odatlekoristicrpu,anijesuimalinaumuviegcilja....,daradinarodnestvaritreba svoju korist podvrgnuti opoj i da je drutvu cilj potpomoi one mladie, koji imaju mara i volje za nauku a sredstva nemaju. Predsjednik fra Radoslav Glava otvarajui skuptinu aludira na tekoe koje su koile drutveni rad: U nas vlada velika dezorganizacija, u nas se svakom poslu podmeu klipovi, pa je tako bilo i s naim drutvom ... Mi imamo puno deklamatora, ali malo radnika.45Iz Hrvatskoga potpornoga drutva, s vremenom, potekla je i ideja o organiziranju dobro-tvornih zabava koje e kasnije postati tradicija. Prva takva zabava organizirana je u Mosta-ru 8. studenoga 1903. Odbor Hrvatskoga potpornoga drutva nastojao je i na druge naine poveati prihode. Tamo su potekle ideje o proizvodnji igica, cigaret-papira i sapuna pod drutvenim imenom.Prva podrunica koju je osnovalo Hrvatsko potporno drutvo bila je u Donjoj Tuzli koja je potvrena od Vlade 3. svibnja 1903. godine, a ubrzo i u Sarajevu.46 Dobiva se dojam da je pronaen nain te je razbudio ono stoljeima zatoeno rodoljublje hrvatskog puka koje je na oltar hrvatske misli prinosilo svoj obol. Prikupljanje prihoda za Drutvo kroz desetljea u raznim prigodama47 dokaz je osobite ljubavi prema svom bli-njem, ljubavi prema svom napaenom narodu, jednog silnog i zanosnog rodoljublja koje se brinulo svakom zgodom da bi omoguilo kolovanje nadarenoj djeci koja oskudijeva materijalnim sredstvima. Jedna tako odkolovana generacija nije zaboravila svoj dug zgo-dnim zabavama da Hrvat prinese svoj obol, prui dokaz svoje iskrene ljubavi prema svom puku, prema njegovoj uenoj mladei koja se po bijelom svijetu pati zbog neimatine, pa nerijetko i prekida svoje studije samo zato to nema od ega ivjeti. Istinska ljubav, ljubav koja nikad ne prestaje, ljubav koja je pokreta dogaanja, koja je pomak smrti u ivot, ona ljubav po kojoj e se prepoznavati Kristovi uenici i sljedbenici ovdje u naim krajevi-ma u ovo vrijeme oitovala se i preko brige za potrebne ake srednjih i visokih kola, oitovala se svojim prilozima, svojim milodarima u trenucima najvee radosti i veselja, u asovima kad je srce zagrijano piem, u trenucima izobilja. I to su upravo onakvi dariva-oci kakve apostol Pavao preporuuje: Jer Bog ljubi vesela darivaoca. Neka ne bude ni 44 FranjoMARI,PregledNapretkovihhrvatskihnarodnihkalendara1907.-2002.,Zagreb-Sarajevo,2002., str. XIII. 45 Usp. Leo PETROVI, Prije trideset godina, Napredak, str. 161-165.46 Hrvoje APINA, Stoljetnica Napretka, Sarajevo, 2002., str. 12-13.47 Otomejedr.PavoKnezovinapisaoposebnustudiju:VeselidarivaociNapretkovi,Hrvatskinarodni kalendar za 1992., Izd. Napredak, Sarajevo, 1991., str. 352-364.147CCP 52 (2003), str. 137153jednog imendana, ni jednog vjenanja, ni jednog krtenja, u naim kuama i obiteljima da se u tim radosnim asovima ne sjetimo i NAPRETKA.48Tekoa je bilo i kod same uprave. U susretu s prvim neprilikama ne pokaza se dovoljno upravne spretnosti. Drutveni je rad, barem u provinciji, zapinjao, najvie zbog toga to je sredinja uprava imala svoje sjedite u Mostaru. Mnoge podrunice i povjerenitva zataji-e s radom, nisu slale lanarinu i traile prijenos centralne uprave u Sarajevo. Sve to dalo je povoda da se fra R. Glava ne htjede primiti ponovnoga predsjednitva, da Ante Juki, B. Inhof i V. Poganik daju svoje ostavke. TakosefraRadoslavGlava,kojijepostavioHrvatskopotpornodrutvouMostaruna sigurnenoge,protiviosjedinjenjusaSarajevomi18.studenoga1903.predaoupravu Drutva fra piri imiu. Fra piro je vodio Drutvo godinu dana. Skuptina je izabrala zapredsjednikafrapiruimia,kojiostajesamojednugodinu.Treipredsjednikfra Nikola imovi ostaje u istom svojstvu do konane fuzije Hrvatskoga potpornoga drutva i Napretka, ali glavne poslove vodi marni, nesebini i ustrajni prof. Jamnicki. On je bio dua Drutva i davao sve inicijative. Zbog njegovih zasluga za Drutvo na skuptini 1925. biran je zaasnim lanom Napretka.492. Utemeljenje Drutva u Sarajevuuvi za uspjeh hrvatskih rodoljuba u Mostaru u studenom 1902. godine, grupa hrvatskih intelektualaca, na poticaj dr. Tugomira Alaupovia, odluila je utemeljiti slino potporno drutvosasjeditemuSarajevu.DrutvosuprozvaliHrvatskodrutvozanamjetanje djece u zanate i trgovinu. Dana 9. studenoga napisana su i pravila. Sastavio ih je dr. Tu-gomir Alaupovi uz pomo ure Vrinjanina i Duana Plavia. Privremeni odbor Drutva izabran je 11. studenoga 1902. Prihvatio je pravila, a ve sutradan su predana pravila vla-dinom povjereniku na odobrenje. Sarajevskom Drutvu vlada je odugovlaila potvrditi pravila. Na odobrenje se ekalo gotovo dvije godine. Vlada je tek 6. rujna 1904. uruila pravila Ivanu Raguzu, privremenom predsjedniku Na-pretka, s tim da ih primi glavna skuptina i ponovno se podnesu na potvrdu. Osnivaka skuptina Napretka odrana je 10. rujna 1904. u prostorijama Trebevia. Pravila su jedno-glasno prihvaena i izabran je prvi odbor: predsjednik dr. Tugomir Alaupovi, profesor; do-predsjednik i tajnik Marko Kuzmanovi, inovnik; odbornici: Ivo Barei, Jozo Udovii, Anto Palandi, Ivan Spahi, Marko Debi, obrtnici, i uro Vrinjanin, inovnik.50 Zani-mljivo je da ve 30. listopada 1904. iznajmljuje Napredak sobu kod g. Josipa Udoviia za 8 kruna mjeseno i nabavlja potrebni namjetaj u zajednici sa sarajevskom podruni-com Hrvatskog potpornog drutva iz Mostara.51 Glavna je briga i jednog i drugog odbora bila kako namaknuti prihode nune za rad Drutva.48 Usp. Pavo KNEZOVI, Veseli darivaoci Napretkovi, Hrvatski narodni kalendar za 1992., str. 352-364.49 Usp. Leo PETROVI, Prije trideset godina, Napredak, str. 161-165.50 Usp. Antun ODI, Kratka povijest, str. 36.51 Usp. Antun ODI, Kratka povijest, str. 42.148A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)3. Ujedinjenje drutavaSve su okolnosti pie fra Leo Petrovi vodile koncentraciji narodnih sila u Bosni i Hercegovini. U narodnom pokretu Sarajevo je bilo posve mrtvo sve do poetka ovoga stoljea.Tamosusemeutimnaseljavalinailjudi,naiprofesoriiinovnici,kojisu poeliraditinanarodnomposlu.Sarajevo,glavnomjestoBosneiHercegovine,postalo je ne samo politiko nego i kulturno sredite bosansko-hercegovakih Hrvata. Narodna je potreba traila da se i sredinja uprava Hrvatskog potpornog drutva preseli u Sarajevo. To su znali odmah na poetku rodoljubi u Mostaru. Na drugoj drutvenoj skuptini, 18. list. 1903. odbor izjavljuje, da je spravan u suglasju skuptine sredite drutva prenijeti u Sarajevo, ali je tada pozvano Sarajevo, da prije sastavi sebi podrunicu, pa da se tako u tom smislu sa sredinjim odborom u Mostaru moe u zdogovor stupiti.NaIV.glavnugodinjuskuptinu,dranudne15.sijenja1905.,Sarajevoizailjeprof. AntunaTandariaivl. Antu Alaupovia.Onisudonijelipunomoiod380lanovaiz Travnika, Livna, Tuzle i Sarajeva, u namjeri da ishode zakljuak, da se prenese sjedite drutva u Sarajevo. Ovaj naum nije poao za rukom jer nije imao oslona na pravilima. Napredak, osnovan u rujnu 1904., imao je zadau pomagati samo naunike, mijenja svo-ja pravila i nadodaje da e u budue pomagati i uenike. Radi toga, na drutvenoj skuptini Potpornog drutva od 8. list. 1905. preko ure Damonje stavlja prijedlog, da i Potporno drutvopreuzmedunostpomaganjaiegrta.OvajNoviNapredakpostajeuMostaru simpatiniji, nu do fuzije jo ne dolazi. Prijenosu sjedita drutva u Sarajevo neki se svom energijom protive (fra Radoslav Glava i Petar Nikole Ani), veina, pod utjecajem prof. Jamnickoga, pomalo poputaju. Svi ipak stoje na stanovitu, da sav drutveni imetak osta-ne u Mostaru. Tim vie to trae, budui da su bosanske podrunice Hrvatskog potpornog drutva jo prije predale Napretku lijepu svotu novaca.52 Misao fuzije dolazi u zavrnu fazu. Sada se trai pogodna baza na kojoj se ima provesti fuzija. Sarajevo predlae: 1. da se u Mostaru osnuje Glavna podrunica Napretka za Her-cegovinu; 2. da ova podrunica zadri sav imetak Hrv. potp. drutva, kojeg je ovo do asa sjedinjenja posjedovalo. Na toj podlozi, pod sigurnim izgledima u uspjeh fuzije, sa-zvana je zadnja izvanredna skuptina Hrvatskog potpornog drutva za 6. sijenja 1907., na kojoj je veinom glasova zakljueno: 1. da se rasputa Hrvatsko potporno drutvo i 2. da se osnuje Dobrotvorna zaklada biveg Hrvatskog potpornog drutva, koja e potpoma-gati vrijedne a siromane hrvatske ake. Hrvatsko potporno drutvo postojalo je do 20. svibnja1907.,aNapretkovapodrunicauMostarudralajeprvukonstituirajuuskup-tinu dne 20. sijenja 1907., na kojoj je izabran sljedei odbor: predsjednik prof. Viktor Poganik, potpredsjednik trgovac Adam Mikai, tajnik prof. Ante Kobai, knjigovoa tehn. of. Marko Knei, rizniar trgovac Ivan J. Smoljan, odbornik obrtnik Petar Soldo; zamjenici: trgovac Mijat Merdo i obrtnik Pavo Pavkovi; revizor prof. Leo Jamnicki.53 Godine 1907. dolo je do stvarnog ujedinjenja drutava u Mostaru i Sarajevu. Naime, u nedjelju 6. sijenja 1907. graanstvo Mostara, Hrvati iz svih stalia, ve do devet i etvrt izjutra dupkom napuni krasnu novoureenu hrvatsku itaonicu Hrvoja. Doli su uzveliati 52 Napredak, kalendar za 1927. godinu, str. 44. 53 Osvit, Mostar, 22. I. 1907.149CCP 52 (2003), str. 137153in sporazuma o sjedinjenju bratskih potpornih drutava: Hrvatskoga potpornoga drutva za potrebne ake srednjih i visokih kola iz Bosne i Hercegovine sa sjeditem u Mostaru i Hrvatskog drutva za namjetanje djece u zanate i trgovine Napredak iz Sarajeva.54 Tako, istie Ivan Milievi, od znamenitih zametaka Hrvatskog potpornog drutva u Mo-staru i od kasnije zasnovanog Napretka, koja su se stopila u jedno, imamo danas Hrvatsko kulturno-prosvjetno drutvo Napredak, koje vri svoju teku zadau onako kako to izisku-ju svakodnevno vei zahtjevi, koji se na nje stavljaju.55 Tako, to je udruenje, preimeno-vano u Hrvatsko kulturno drutvo Napredak, proirilo svoju djelatnost na srednjokolce i studente.Sijeanjskim sporazumom 1907. krenulo se punim jedrima i uspjesi su postajali iz dana udansveznatniji,sveiri,svemnogovrsniji,sveuinkovitijiusvojojhumanitarnoj, gospodarskoj i kulturno-prosvjetnoj djelatnosti. Na temelju onodobnog tiska i sauvanih arhivskih dokumenata stjee se dojam da je Napredak pronaao nain te je razbudio ono stoljeimazatoenorodoljubljehrvatskogpukakojejenaoltarhrvatskemisliprinosilo svoj obol. Svaki dar ili milodar pruila je ljubav razboritog, rodoljubnog i radosnog srca. Iako izvjea donose da se sakupljalo po gotovo svim mjestima diljem Herceg-Bosne, iz sauvanih podataka se vidi da je ovaj obiaj bio kudikamo izrazitiji u Hercegovini nego u Bosni. Izvan BiH imamo samo nekoliko obavijesti (Gospi, Slunj, Slano).56 Sve te akcije dokazsujedneosobiteljubavipremasvomblinjem,ljubavipremasvomnapaenom narodu, jednog silnog i zanosnog rodoljublja koje se brinulo svakom zgodom da bi omo-guilo kolovanje nadarenoj djeci koja oskudijevaju materijalnim sredstvima. Jedna tako odkolovanageneracijanijezaboravilasvojdugiiznjezinihredova,ponajprije,dolazi kasnije poticaj na svim zgodnim zabavama da Hrvat prinese svoj obol, prui dokaz svoje iskrene ljubavi prema svom puku, prema njegovoj ueoj mladei koja se po bijelom svijetu pati zbog neimatine, pa nerijetko i prekida svoje studije samo zato to nema od ega ivjeti. Zbog toga u ponoviti apel koji se pojavljivao esto na stranicama i glasila i kalendara HKD Napredak: NEKA NE BUDE NI JEDNOG IMENDANA, NI JEDNOG VJENANJA, NI JEDNOG KRTENJA u naim kuama i obiteljima da se u tim radosnim asovima ne sjetimo NAPRETKA.57 Udruga se 29. lipnja 1922. prozvala Hrvatskim kultur-nim drutvom Napredak s temeljnim programom kulturnog jaanja hrvatskog naroda.4. Napretkov dom odnosno konvikt Kralj Petar SvaiKada su rodoljubi u Mostaru 14. rujna 1902. osnovali Hrvatsko potporno drutvo za si-romaneakeinaunike,odmahsusmiljalinainkako esigurnijepostiinaumljenu svrhu. Prema zakljuku sjednice od 9. sijenja 1903., koji je i izvanredna skuptina od 11. 54 Usp. Osvit, X/1907., br. 3. (Mostar, 8. sijenja 1907.), str. 2. Osvit poinje biti i glasilo Drutva.55 Usp. Ivan A. MILIEVI, Kako je dolo do osnivanja Hrvatskog potpornog drutva, str. 69.56 Primjerice u Osvitu iz 1905. i 1906. susree se po desetak prigoda i darovatelja za Drutvo. U Kranskoj obitelji, koju je pokrenuo zbor profesora Franjevake bogoslovije u Mostaru na elu s fra Radoslavom Gla-vaem, objavljeno je od 1900. do 1944. pedesetak prigoda i imena dobroinitelja. 57 Usp. Pavo KNEZOVI, Veseli darivaoci, str. 360-364.150A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)istog mjeseca usvojila, samo se je 1/3 istih prihoda imala utroiti, a 2/3 prihoda moralo se stavljati u fond Drutva ili kupiti kuu za eventualno tee prilike. Kako je u ono doba bankovni kamatnjak bio dosta nizak (4%), na skuptini od 9. listopada 1904. zakljuuje se da se treba praviti kua, te se novomu odboru daje u dunost da u sljedeoj drutvenoj godini tu namisao ostvari. Ve 4. lipnja 1905. zakljuuje se kupnja zemljita u Liski ulici, za koje se dalo 3.600 K prema izvjetaju na skuptini od 8. listopada iste godine. Na toj je skuptini denitivno zakljueno da se na kupljenom zemljitu gradi kua. Voenje gradnje povjerava se graditelju g. Stjepanu krobiu, koji je i nacrt napravio, a dodjeljuju mu se kao graevni odbor, uz onodobnog predsjednika fra Nikolu imovia, gg. ing. Drag. Ko-hler, ing. Brozovi, Petar Nikole Ani i prof. V. Poganik. Stjepan krobi je za nacrt i voenje gradnje traio honorar 4% od cjelokupne svote izdataka, to je odbor i prihvatio kao najpovoljniju ponudu.U veljai 1906. rade se sve priprave za gradnju. Odbor ima pune ruke posla, ee dri sjednice, trai zajam od 14.000 K, pie zamolbe na sve podrunice i uglednije pojedince dapriteknuupomo.Nasvesestranetraesredstvakakoposaonebizapeo.Podkraj ljetazgradajeizvanabilagotova,alizidovinisubiliizraeniaikasajebilaprazna. Uza sve tekoe, prema izvjetaju tajnika na skuptini od 2. prosinca 1906., kua se je napravila.Drutvo je utroilo cijelu svoju gotovinu u iznosu od 22.675,97 K. Budui da je gradnja stajala 46.109 K, Drutvo je zapalo u dug od 23.433,03 K, a odbor u veoma neugodan i teak poloaj. Odbor se obraao za pomo na sve strane, traio zajam od banaka i od pri-vatnika. Molba je poslana i na Napredak u Sarajevo. U pomo su pritekli najpripravnije prof. V. Kolis i ga Ecija Jamnicky, koji su uz 5% kamata dali zamoljene svote. U godini 1907. Napredak se ponudio za otplatu cijeloga duga uz intabulaciju na Dom i 6% kamata. Tako se privremeno moglo otpoinuti i postupno otplaivati dugove Doma.Na sjednici od 27. sijenja 1918. prof. Bratievi je bio sretan da je mogao odbor izvijestiti kako je Dom potpuno isplatio dugove i da nema vie vjerovnika!Konvikt je graen 1905., a nadograen 1926. godine. Poetkom kolske godine 1927./28. moglesusekoristitisveprostorije.Ukonviktusuimalismjetajiprehranunadareni aciizHercegovine.Brojsrednjokolacaistudenatakojisudobivalistipendijebioje velik.58 Od 1920. do 1942. godine u konviktu je bilo smjeteno 940 pitomaca. Za njihov duhovni odgoj brinuli su se sveenici, zvani prefekti59, a kuanstvo su vodile asne sestre franjevke60. Dva hrvatska nobelovca, Ivo Andri i Vladimir Prelog, te brojni drugi poznati znanstveniciiumjetnicibilisuNapretkovistipendisti.Primjerice,samotopunogovori odalekovidnostihercegovakihfranjevacairijetkihhrvatskihrodoljubaonjihovim planovima i ostvarenjima u prvom stoljeu.58 O tome je prikupio dokumentaciju dugogodinji predsjednik glavne Napretkove podrunice u Mostaru dr. fra Leo Petrovi i napisao nekoliko prigodnih studija. O gradnji konvikta usp.: Dr. fra Leo PETROVI, Napret-kov aki konvikt Kralj Petar Svai u Mostaru, Hrvatski kalendar Napredak za 1929., str. 192-197.59 O Napretkovim prefektima vrijednu studiju je napisao dr. Tomo Vuki.60 O sestrama franjevkama i njihovu djelovanju dokumentacijuje prikupio fra Leo Petrovi, NAPRETKOV ARHIV, Napredak, sv.1. i 2. 151CCP 52 (2003), str. 137153ZakljuakStogodinja prolost Hrvatskoga kulturnoga drutva Napredak (1902.-2002.), napose nje-govi prvi poeci, moraju zanimati svakoga njegova prijatelja, posebno suradnika.61 Ne bi ni lijepo bilo kada se ovom prigodom ne bismo sjetili njegovih osnivaa, njihovih napora i truda. To kulturno drutvo nikada nije bilo politiki aktivno, iako je stalno bilo duboko u politici jer je kulturom i prosvjetom narodu otvaralo oi.Hrvatskopotpornodrutvo,odnosnoNapredakMostaru2002.godinislavi100.ob-ljetnicusvogaosnutkaidjelovanjanapoljupotporetalentiranimosobama,ubuenju nacionalne svijesti te irenju knjievnosti, prosvjete i kulture. Od davne 1902. do danas Hrvatsko potporno drutvo, odnosno Napredak Mostar poslao je u hrvatski narod neiz-brojiv broj opismenjenih osoba te knjiga kojima je izgraivana i podravana nacionalna svijest i izgraen hrvatski graanski stale u Herceg-Bosni, nositelj politike misli u 20. stoljeu. Hrvatskopotpornodrutvo,odnosnoNapredakMostar,nikadanijeusvomeradu priznavaonitidrutvene(klasne)nitiobrazovnerazlikemeuHrvatima,patakoniup-ravne ni politike granice koje su dijelile hrvatski narod, nego je ake, uenike i studente stipendirao i knjige, pomou svojih povjerenika, slao u svaku hrvatsku kuu. Pismen o-vjek i knjiga uvijek je u hrvatskom domu bila najbolji prijatelj i uitelj, a pokazivala je, na najvidljiviji nain, i drutveni poloaj onih koji su knjige posjedovali i voljeli. Hrvatsko kulturnodrutvoNapredakMostar,podimenomHrvatskopotpornodrutvo,osnovano jeuzrelodobahrvatskoganarodnogapreporodauHerceg-Bosni,kadaseosjealaiva potreba za vlastitom inteligencijom i osnivanjem knjievno-izdavakog poduzea koje bi tiskalo knjige i publikacije neophodne za promicanje preporodnih ideja i knjievnih tek-stova namijenjenih itanju, recitiranju ili pjevanju na sastancima i druenjima. Drutvene ipolitikeprilikepoticalesutakvupotrebu,osobitokadsepreporodnaidejasnano proirila i izvan Mostara, i kada su se u veim gradovima osnivale itaonice kao sredita drutvenoga, knjievnoga i politikoga ivota. Zakljuak o osnivanju drutva za potrebne ake i uenike srednjih i viih kola u BiH te njegovanje narodnog jezika i knjievnosti donijeli su hercegovaki franjevci u Franjevakom samostanu u Mostaru 7. sijenja 1902. Na taj nain podigli su ivi spomenik u srcima brojnih Hrvata u Herceg-Bosni i na irem podruju. Godine 1939. Drutvo je imalo 150 podrunica i 17 povjerenitava, a u razlii-tim razdobljima Napredak je imao podrunice ili povjerenitva u 440 mjesta.Napredak je ratne 1942. okupljao 21.000 lanova. Pod izgovorom da vie nemaju lanstva, komunistike su vlasti ugasile sva hrvatska drutva, pa od 1. travnja 1949. i Napredak, koji je svio svoje tajno gnijezdo u srcima svih hrvatskih domoljuba i poput feniksa vinuo se u novi let slobodarskim nebom u jesen 1990. godine. Nakon obnove broj podrunica postupno raste. Godine 2002. Napredak ima 66 podrunica i 3 povjerenitva.U vihoru Drugoga svjetskog rata Napredak, ponajprije zbog svojih povijesnih zasluga, postajesredinjompotpornomiizdavakomkuomuBosniiHercegovini.Pomae semladeikojaui,smjetaihseudomoveitiskajusenoveknjige.Unatoratu,na 61 Usp. Andrija NIKI, Stoljetnica mostarskog Napretka 1902.- 14. rujna 2002., Mostar, 2002., str. 61-98.152A. Niki, Utemeljenje Hrvatskoga potpornoga drutva (Napretka)visokoj je humanitarnoj razini. Napredak ni tada nije dijelio stipendije i tiskao ni jednu knjigukojombibiloiznevjerenonjegovonaelopravednostiislobode,umjetnostii humaniteta.Proivjevi krizu iz 1949. do 1990., kada su komunistike vlasti zabranile rad Hrvatskoga kulturnogadrutvaNapredakiprisvojilesvunjegovuimovinu,tekuzorudemokracije ineseusjenikoracikojisudovelidoobnoveradaNapretkovesredinjiceuSarajevu 29. rujna 1990., te 14. studenoga iste godine i Hrvatskoga kulturnoga drutva Napredak Mostar i jo nekoliko podrunica po Hercegovini.TijekomminulihdvanaestgodinaHrvatskokulturnodrutvoNapredakMostarodralo je 65 tribina, objavilo 46 knjiga, priredilo 16 izloaba, proslavilo jedanaest Napretkovih Boinica,zapoeloiostvariloTjedanhrvatskekulture(-setirikoncerta,audvabili suorganizatori i objavilo etiri Napretkova povijesna kalendara. Odradili smo ukupno 125 manifestacija.Nanavedenimmanifestacijamapredsjednikjeodraoprosjenopodva govora.Sveano obiljeavanje Hrvatskoga kulturnoga drutva Napredak Mostar poelo je prigod-nom Tribinom 7. sijenja 2002. u Mostaru. Tijekom 2002. godine odrali smo pet prigod-nih tribina i sveanu skuptinu u Mostaru, objavili tri knjige i priredili etvrti Napretkov povijesni kalendar za 2003. Konano, sve je to saeto i ilustrirano u knjizi Stoljetnica mos-tarskog Napretka, to je, bez ikakve sumnje, vidljivi i trajni dokaz viestruke djelatnosti nekolicine entuzijasta koji to nisu trebali biti, ali dokazuju da se Napredak voli pamenjem i potporom.Minulih stotinu godina postojanja Hrvatskoga potpornoga odnosno kulturnoga drutva Napredak za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini dar je i milost, poticaj i nadahnue za nove izazove i nove pothvate: da budemo ponosni na svoje korijene, na svoje pretke kojisusvelikommukomkroiliputovekakobiposlovinonadarenojalisiromanoj naojmladeiosiguraliljepuisretnijubudunosttestvorilidomauinteligenciju.U minulih stotinu godina Hrvatsko potporno odnosno kulturno drutvo Napredak Mostar proivljavalo je sve uspjehe i padove, sve nade i sumnje, sva razoaranja i uzlete koje je proivljavao hrvatski narod u posljednjih stotinu godina. HKD Napredak Mostar tako je ugraen u intelektualnu i moralnu povijest hrvatskoga naroda. On je svijest i savjest hrvatskoganarodaudvadesetominapoetkudvadesetiprvogastoljea.Stoljetnica jeobiljeenakaoihrvatskapolitikapovijest,diskontinuitetom,zabranama,aliisla-vom!6262 Iitavajui zasluge mostarskog Napretka, Nevenka Vuemilovi je uputila prigodnu estitku: ovjek ne moe ostati hladan nakon iitavanja izvjetaja u povodu proslave stogodinjice Kulturnoga drutva 'Napre-dak'.Jo utijekuitanjasvihzamisli,nastojanja ibrojnihostvarenjakojaseizlistavajuuvijencusamoga Drutvaosjeamokakosegrudinadimajuponosom,asrcepunizadovoljstvom.Dragi bosansko-hercego-vaki fratri, estitam vam na vaim gradivnim zamislima, plemenitim nastojanjima i uspjelim ostvarenjima. Treba poeljeti samo da se ovakvo sebedarje proiri, uplete u irje drutveno tkivo i produi zauvijek! Usp. Andrija NIKI, Stoljetnica mostarskog Napretka 1902.- 14. rujna 2002., Mostar, 2002., str. 16.153CCP 52 (2003), str. 137153SummaryFORMATION OF HRVATSKO POTPORNO DRUTVO (NAPREDAK)In this article, on the basis of the historiography and archival sources kept in the Fran-ciscanarchivesinMostar,authordiscussesdevelopmentofHrvatskopotpornodrutvo Napredak (Croatian aiding association Progress). The association was founded in 1902, and it had a signicant role in cultural and educational life of Croats in Bosnia and Her-zegovina. Author mostly discusses topics related with the foundation of the association, as well the biographies of the people who were involved in this process. He emphasises all the difculties that the association had to go through during its 100 years of existence and work.KEY WORDS: history of cultural associations, Bosnia and Herzegovina, Croatian Association Napredak (Progress), history of the nineteenth century