New SUSTAV ODVODNJE I ĐČ Ć DOKUMENATA... · 2018. 11. 22. · kohez donije Oper okoliš ispun...

SUSUREPROOTMET

ELABZA POPROCOKO

ZAGRE

STAVEĐAJ OČIŠĆPADNTKOV

BORAT ZOSTUPACJENE ULIŠ

B, studeni

V ODVZA ĆAVANIH VVIĆ

ZAŠTITEAK OCJEUTJECAJ

2015.

VODN

ANJE VODA

E OKOLENE O PA ZAHV

NJE I

A

LIŠA POTREBVATA N

BI A

Na

N

Iz

vodite[ ovlaš

posl

Dr.s

aziv dokume

Zahvat

Nositelj zahv

zrađivač stu

elj izrade elašteni voditelj ova zaštite o

Izrađivača

sc. Stjepan D

Dr. sc. Zoran

Maja Ker

Nikola Pin

Gorana E

enta

vata

dije

aborata: stručnih

okoliša ]

Dekanić, dipl

n Pišl, dipl. in

Vanj

rovec, dipl.ing

njuh, dipl.ing

Ernečić, mag

Elaborat za

Sustav odvMetković

Metković dMostarska

Andrea Kn

Stručn

. ing. šum.

ng. mat.

ski suradnici

g.biol.

g.građ.

g.geol.

aštite okoliša

vodnje i uređ

.o.o. ulica 10, 20

nez, mag.in

ni tim izrađiv

i (WYG savje

a

đaj za proči

350 Metkovi

g.prosp.arc

vača

Robert Š

Nenad Petr

etovanje d.o.

Dario Mar

Josip J

Marija B

šćavanje otp

ić

adresaJagodno 110410 Velitel/fax +385 1 239e-mail [email protected] www.ires.hOIB: 97065

ch.

Španić, dipl. i

rović, mag. in

.o.)

rkanović, dip

Jozić, dipl.ing

Bezina, mag.i

padnih voda

00a ika Gorica

90 253

hr

hr 215278

ng. biol.

ng. geoing.

pl.ing.građ.

g.građ.

ng.aedif.

a

SADRŽAJ

1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ................................................... 1

1.1. Općenito ................................................................................................................................ 1

1.1.1. Lokacija ....................................................................................................................... 3

1.1.2. Opis zahvata ................................................................................................................ 4

1.1.3. Opis procesa pročišćavanja otpadnih voda i obrade mulja ................................................. 6

1.1.4. Zbrinjavanje otpada ...................................................................................................... 9

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata ................................................... 10

2.1. Grafički prilozi s ucrtanim zahvatom .................................................................................... 10

2.1.1. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (PPDNŽ) .............................................. 10

2.1.2. Prostorni plan uređenja Grada Metkovića (PPUGM) ........................................................ 12

2.2. Opis područja zahvata ........................................................................................................ 16

2.2.1. Klimatološka i meteorološka obilježja ............................................................................ 16

2.2.2. Hidrološka obilježja ..................................................................................................... 16

2.2.3. Geološka, hidrogeološka i tektonska obilježja ................................................................ 17

2.2.4. Pedološka obilježja ...................................................................................................... 18

2.2.5. Bio-ekološke značajke ................................................................................................. 19

2.2.6. Krajobraz ................................................................................................................... 22

2.2.7. Zaštićene prirodne vrijednosti i kulturno - povijesna baština............................................ 22

2.3. Kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odnosu na područje ekološke mreže te popis ciljeva očuvanja i područja ekološke mreže ........................................................................................ 22

3. Opis utjecaja zahvata na okoliš, tijekom građenja i korištenja zahvata 27

3.1. Potencijalni utjecaji zbog neadekvatnog planiranja i projektiranja ....................................... 27

3.2. Utjecaji tijekom izgradnje ..................................................................................................... 28

3.2.1. Utjecaj na zrak ........................................................................................................... 28

3.2.2. Utjecaj na tlo .............................................................................................................. 28

3.2.3. Utjecaj na vode .......................................................................................................... 28

3.2.4. Utjecaj na bio-ekološke značajke .................................................................................. 28

3.2.5. Utjecaj na zaštićene vrijednosti i ekološku mrežu ........................................................... 28

3.2.6. Utjecaj na lokalnu zajednicu ......................................................................................... 29

3.2.7. Otpad ........................................................................................................................ 29

3.3. Utjecaji tijekom korištenja .................................................................................................... 29

3.3.1. Utjecaj na more - recipijent ......................................................................................... 29

3.3.2. Utjecaj na podzemne i površinske vode ......................................................................... 29

3.3.3. Utjecaj na tlo .............................................................................................................. 29

3.3.4. Utjecaj na bio-ekološke značajke .................................................................................. 30

3.3.5. Utjecaj na zaštićene vrijednosti i ekološku mrežu ........................................................... 30

3.3.6. Utjecaj buke ............................................................................................................... 30

3.3.7. Pojava neugodnih mirisa .............................................................................................. 30

3.3.8. Utjecaj u slučaju poremećaja ili prekida rada ................................................................. 31

3.3.9. Klimatske promjene..................................................................................................... 31

3.4. Mogući prekogranični utjecaji .............................................................................................. 32

3.5. Utjecaji u slučaju prestanka korištenja ................................................................................ 33

4. Prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša ........ 34

4.1. Mjere zaštite tijekom izgradnje ............................................................................................ 34

4.2. Mjere zaštite tijekom korištenja ........................................................................................... 34

4.3. Mjere zaštite tijekom izvanrednih okolnosti ......................................................................... 34

4.4. Program praćenja stanja okoliša ......................................................................................... 35

5. Izvori podataka ............................................................................................ 36

ElaboSUSTA

1. Po

1.1. Opć

Zahtjza pr

Premprovookolišotpad

Vodouprav

SustanaselnaselPrud mješo

Sustaobjekje izgdužinse krvoda održa

UPOVsustaikakvDomajame ispuš

MinisPraviotpadpročišvodnouređa

Repufondozahtjenacio

PriprevodamStruk

U okvodoopobo

orat zaštite oAV ODVODNJ

odaci o

ćenito

ev za ocjenuočišćavanje

ma Uredbi o odi ocjena o ša i prirode,dnih voda s p

oopskrbnim svlja tvrtka ME

av odvodnje ljem na brežlja koja admkoji djelom

oviti gravitac

av se sastojkata u sustavgrađen od bena mješovitogreću od 2,50

potrebno jeavanje sustav

V još ne posav javne odvvog pročišćavaćinstva kojakoje se praz

štaju u rijeku

starstvo regilnik o granič

dne vode pšćavanja za o-komunalniaja za pročiš

ublika Hrvatsovima EU. Oeva koje pro

onalno zakon

ema i provema, obveza

kturnih i Kohe

kviru ovog opskrbe na pljšanja uvjeta

koliša JE I UREĐAJ Z

o zahv

u o potrebi protpadnih vod

procjeni utjepotrebi procj predmetni

pripadajućim

sustavom te ETKOVIĆ d.o

otpadnih vožuljku Predo

ministrativno ično ima izg

cijski sustav s

ji od mreže vu se nalaze etonskih, ACg kanalizacij0 m.n.m. do e graditi i crva, a time i c

stoji tako davodnje otpadvanja putema nisu prikljuzne po pozivNeretvu.

onalnog razčnim vrijednprije ispuštaispuštanja i

h direktiva zćavanje otpa

ska kao držaOsnovna na

oizlaze iz zaknodavstvo.

edba infrastruproizašlih iz

ezijskih fondo

projekta obpodručju agla života stan

ZA PROČIŠĆA

vatu i

rocjene utjecda Metković“

ecaja zahvatajene utjecajazahvat (ES sustavom o

infrastrukturo.o. koja je u

oda za sada olcu i manjimpripadaju grgrađen sustasa odvodnjom

kanala i obi dvije precr, PVC i PEHskog sustava4,00 m.n.m

pne stanice cijenu odvodn

a se otpadnednih voda (m 4 ispusta n

učena na suvu korisnika,

zvoja, šumaostima emisanja u vodz aglomerac

za područje adnih voda k

ava članica Eamjena ovihkonodavstva

ukturnih projz usklađivanjova Europsk

rađuje se pomeracije Movnika na pr

AVANJE OTPA

opis o

caja na okoliš“.

a na okoliš (a zahvata na

< 50.000) jdvodnje.

rom za otpadujedno i nosit

postoji samom dijelom u adu Metkoviav odvodnjem otpadnih v

bjekata (konpne kanaliza

HD orebreniha je 8 750 m

m.) za svakuza kanaliza

nje otpadnih

e vode ne prmješoviti susna 4 različiteustav javne oi odvode se

rstva i vodnsija otpadnihdu u osjetljcija s opterepreliminarne

kapaciteta 18

Europske Un sredstava Europske u

jekata ključnja nacionalneke Unije.

problematikaMetković, sverojektnom po

ADNIH VODA

obiljež

š odnosi se

(NN 61/14), okoliš, a za

je sadržan u

dnu vodu na telj predložen

o u centralnonaselju Prudiću (Vid, Du

e. Postojeći voda u recipij

ntrolnih okanacijske stanich cijevi profilam. Kako je cij

buduću izgaciju (što će

voda).

ročišćavaju, stav) ispuštaj lokacije putodvodnje (ccdo ispusnog

nog gospodh voda (NN ivom podrućenjem veći

e aglomeraci8 400 ES s III

nije ima pravje osiguratinije koje je R

na je za pose legislative

a odvodnje e s osnovnimodručju, te za

METKOVIĆ

žja zah

na zahvat: "S

Prilog II – Pkoje je nadle

u točki 10.4

području grnoga zahvata

om dijelu grad. Ostali dio bravica i Glusustav javnejent – rijeku

na i slivnih ce. Cjevovoda od DN 200jelo područje

gradnju kolekza vrijeme

domaćinstvaju se direktntem zatvorenca 2 700 kug okna, a zat

arstva je 3087/10) prem

učju pročišćm od 10 00ije Metković I. stupnjem p

o pristupa S financijsku Republika Hr

stizanje ciljevs europskom

i pročišćavm ciljem zaštiaštite okoliša

hvata

Sustav odvo

Popis zahvataežno Minista. Postrojenja

ada Metkovia.

ada Metkovićgrada Metk

ušci). Iznimke odvodnje Neretvu prek

okana). Pord kanalizacijs0 – do DN 70e u depresiji ktora odvodneksploatacije

a koja su prno u rijeku Nnih kanalizacćanstva) posim se tlačno

0. lipnja 20ma kojem sećavaju trećim0 ES. Planopredviđena

pročišćavanja

Strukturnim i pomoć u i

rvatska preu

va Strategijem, povlačenj

vanja otpadnite zdravstve

a.

1

dnje i uređaj

a za koje searstvo zaštitea za obradu

ća, posluje i

ća sa starimkovića, kao ika je naseljeje isključivo

ko 4 ispusta.

red kanala iskog sustava00. Približna(kote terenanje otpadnihe poskupjeti

riključena naNeretvu bezcijskih cijevi.sjeduju crne-gravitacijski

10. donijeloe komunalnem stupnjemom provedbe

je izgradnjaa.

Kohezijskimispunjavanju

uzela u svoje

e upravljanjaje sredstava

nih voda teenog stanja i

j

e e u

i

m i

e o

i a a a h i

a z .

e i

o e m e a

m u e

a a

e i

ElaboSUSTA

U prokohezdonije

Operokolišispunčlaniczahtjevodoosmislpostu000 dosjetl

Inves

IdentSC–oodržaresurpružaova usklaobvezće paktivnotpad

Ciljevovaj p

1. Prospeciopskr

2. Prospecipobo

Mjera

Pose

Dopri(2006


osincu 2014zija za finanela odluku o

ativnim progša i promocijnili zahtjevi pce za ulaganeva pravne opskrbi (Direu postizanja

upka prikupljado kraja 202ljivosti podru

sticijski priorit

6ii1 - Pobopskrbe p

6ii2 - Razstanja vo

ificirano je nova 6ii1 i 6ii2ala održivostrsa. Stoga jeao usluge vomjera horizo

ađenog vodnzama, možeoticati pojednosti/mjere ndnih voda i D

vi u operativprojekt:

ojekt doprinoifični cilj 6ii1 rbe pitkom vo

Povećanj

ojekt doprinoifični cilj 6ii2ljšanju stanju

Veća stop Veća koli

a se odnosi n

Okvirna dEuropsko

Direktiva komisije i

Direktiva Direktiva

eban doprinos

inos ovog 6/60/EZ):


4. godine Vlcijsko razdoodobrenju o

gramom „Konja učinkovitoravne stečev

njem koje nadstečevine E

ektiva o kakvciljeva kakv

anja i obrade23. godine (sčja).

tet 6ii unutar

boljšanje javpitkom vodomzvoj sustavade

ekoliko horiz2 i to povećat u financijske glavni cilj odoopskrbe, ontalne priro

nog režima ne dovesti do dinačna ulagneophodne

Direktiva o vo

vnom progra

osi ispunjenju– Poboljšanjodom

je učinkovito

osi ispunjenj2 – Razvoj u voda

pa priključenčina otpadne

na slijedeće d

direktiva o voog parlament

o pročišćaviz 98/15/EEZo podzemnoo vodi za pić

s projekta je

projekta os

ZA PROČIŠĆA

ada RH je blje Europsk

ovog program

nkurentnost iosti resursa, vine Unije u dilazi te zahtEU u područvoći vode za

voće vode zae otpadnih vs posrednim

r Operativnog

vnog vodoopm a odvodnje i

zontalnih aktanjem učinkokom i tehničkuspostava jodvodnje i

ode (integrirna teritoriju Hveće učinko

ganja/operacza sukladno

odi za piće) u

mu Operativ

u dijela rezuje javnog vod

sti sustava v

u dijela rezusustava pri

nosti stanovne vode koja s

direktive iz s

odama (200ta vanju komu

Z oj vodi 2006/će 75/440/EE

također i isp

stvarivanju c

AVANJE OTPA

prihvatila prke unije 2014ma.

kohezija“ 20Investicijski području okotjeve, su defičju okoliša a piće i Direka piće do krajvoda u aglom

m rokovima u

g programa i

pskrbnog sus

pročišćavan

tivnosti kojimovitosti javnihko–tehnološkedinstvenogprikupljanja ranje ciljevaHrvatske, u ovitosti u vodcije integralnost s objemunutar pojedi

vnog program

ltata iz prioridoopskrbnog

vodoopskrbe

ultata iz priorkupljanja pr

ištva na javnse pročišćav

ektora voda:

0/60/EEZ) iz

nalnih otpad

/118/EZ EZ

punjavanje za

ciljeva koji

ADNIH VODA

rijedlog Ope4. – 2020. te

014. – 2020.prioritet 6ii -oliša i zadovinirani prioriti dostizanje ktiva o pročija 2018. god

meracijama izu 2018. i 20

ima dva spec

stava sa svrh

nja otpadnih

ma se može ph isporučiteljakom smislu t operatora zte pročišćav

a SC 6ii2 i skladu sa s

doopskrbi. Inne prirode,

ma Direktivamnih aglomera

ma Konkure

tetne osi 6 –g sustava u s

– smanjenje

ritetne osi 6 –ročišćavanja

ne sustave ova na odgova

:

zmijenjena i

dnih voda 9

akonskih oba

su definira

METKOVIĆ

erativnog proe je nedugo z

., tematski ci- Ulaganje uvoljile potrebeeti za financ

sukladnostišćavanju graine, te usposznad popula20., ovisno

cifična cilja:

hom osigura

voda s ciljem

pružiti potpoa vodnih uslte organizacza područje

vanja otpadnSC6ii2). U

strateškim cintegrirani sustj. jedan prma (Direktivacija.

ntnost i koh

– Zaštita okosvrhu osigura

e gubitaka vo

– Zaštita okootpadnih v

dvodnje arajućoj razin

dopunjena o

91/271/EEZ

aveza.

ani u sklopu

ograma Konzatim Europs

ilj 06 - Očuva vodni sektoe koje su utviranje s ciljemi s direktivaadskih otpadstavljanja od

acijskog ekvivo veličini ag

anja kvalitete

m doprinosa

ra i doprinijeuga kako bi

cijskom u smpružanja us

nih voda. Naspostava inljevima i mestav upravljaojekt će uk

va o obradi

hezija koji se

liša i održivoanja kvalitete

ode

oliša i održivvoda s ciljem

ni nakon priku

odlukom 245

s izmjenam

u Direktive

2

kurentnost iska komisija

anje i zaštitaor kako bi sevrdile državem ispunjenjaama EU-a odnih voda) ugovarajućegvalenta od 2glomeracije i

e i sigurnosti

a poboljšanju

eti postizanjuse postigla i

mislu ljudskihsluga koji bi taj je način

ntegriranog ieđunarodnimanja vodamaključivati sve

komunalnih

e odnose na

ost resursa –e i sigurnosti

vost resursa-m doprinosa

upljanja.

55/2001/EEZ

ma Europske

o vodama

2

i a

a e e a o u g 2 i

i

u

u i

h i

n i

m a e h

a

– i

- a

Z

e

a

1

ElaboSUSTA

Doprikomu

Kakovoda eleme

Dopri(2006

Projeproširulaz poseb

Direk

Glavnljudskkoja s

1.1.1. Loka

Zahvje Ag

Naručpročišlokacpoplaplanirizvođ

LokacUPOV

Površpolož140,0Metkonaved

U skldesnopucante da 1 m n


Izgradnjosustava ookoliša kr

inos ovog punalnih otpad

o je jedan od iz određen

ente:

izgradnja povećanj

inos ovog p6/118/EZ):

ekt će doprirenje kanalizonečišćujućibice onih koj

ktiva o pitkoj

ni cilj Direktiku potrošnju se koristi u p

acija

at je smještelomeracija M

čitelj (Metkošćavanje otp

cija uređaja avnom prostranu građev

đenje radova

cija promatrV-a smješten

šina građevnžena je u sm0 m. Jugozapović d.o.o., denoj čestici

opu mjera oboj obali rijeknja nasipa. Dje planirani

n. m.


om UPOV-a odvodnje naroz smanjenj

projekta ostvdnih voda (91

ciljeva ove ih industrijsk

UPOV-a tree priključeno

projekta ostv

nijeti smanjzacijske mreih tvari naveji su naveden

vodi (98/83/E

ve je zaštita(čl. 2 1 i 3).

proizvodnji i m

en u DubrovaMetković s na

ović d.o.o.) jepadnih vodaza pročišćavtoru koji je

vinu na spom, no nikada n

ranog projekna je u blizin

ne čestice jemjeru jugoistpadni i zapaa prema p

.

brana od popke Neretve. Dakle, za preUPOV potre

ZA PROČIŠĆA

te povećan području agje opasnih tv

varivanju cilj1/271/EZ):

Direktive zaških sektora

ećeg stupnja osti stanovniš

varivanju cilje

enju infiltraceže. Mjera pedenih u Okni u točkama

EZ)

a ljudskog zd To se odno

marketingu h

ačko-neretvaaseljem Metk

e 2008. god grada Metkvanje otpadnnužno nasi

menutoj lokanije došlo do

kta prikazani rijeke Neret

20 535 m2. tok-sjeverozadni rub građ

prostorno-pla

plava izgrađeNasip ima

edmetnu lokaebno izdići cc

AVANJE OTPA

njem stupnjaglomeracije vari.

jeva koji su

štita okoliša projekt Metk

pročišćavanštva na susta

eva koji su

cije kanalizaridonosi usk

kvirnoj direkta 10, 11 i 12.

dravlja od štosi na sve vohrane.

anskoj županković.

dine naručio kovića (Hidronih voda smpati na razi

aciji izdana jrealizacije p

a je na slictve, izvan izg

Čestica je napad, a ma

đevne česticeanskoj dokum

en je nasip ksigurnosni iaciju je karaca 1,5 m izna

ADNIH VODA

a pročišćavaMetković do

u definirani u

od štetnih uković doprin

nja, av odvodnje.

definirani u

acijskih vodaklađivanju s ivi o vodam

tetnih utjecajode namijenj

niji. Na podru

idejni projekoing d.o.o. O

mještena je uinu 2.5 m.ne lokacijska

projekata.

ci u nastavkgrađenog dije

nepravilnog pksimalni gabe graniči s nmentaciji pr

koji štiti kućaispust koji skteristično toad kote posto

METKOVIĆ

anja otpadnoprinijet će s

u sklopu Di

tjecaja komuosi ispunjen

.

sklopu Dire

a u podzemčlankom 6. a Dodataka

ja onečišćenene za ljuds

učju obuhvat

kt za lokacijsOsijek). Premu blizini rijekn.m (prema a dozvola te

ku (slika 1.1ela grada Me

pravokutnogbariti česticeeuređenim pedviđena je

nstva grada se otvara ako da se nalazojećeg terena

ih voda te se unapređen

irektive o pr

unalnih vodanju ciljeva kr

ektive o podz

mlju kroz unDirektive ogVIII u podz

nja vode namsku potrošnju

a odvodnje i

sku dozvoluma navedenke Neretve, lokacijskoj je raspisan

-1.). Odabraetkovića.

oblika. Duže iznose ccaputem. Vlasne izgradnja

Metkovića sko se pojavizi na aluvijala (kota nasip

3

proširenjemnju vodenog

ročišćavanju

a te otpadnihroz sljedeće

zemnoj vodi

napređenje igraničavajućizemnu vodu,

mijenjene zau, kao i vode

identificirana

Uređaja zanom projektu

u, za sada,dozvoli). Za natlečaj za

ana lokacija

ža os česticea 184,2 m xnik čestice jeUPOV-a na

mještena nai mogućnostlnom terenu,pa) koji je na

3

m g

u

h e

i

i i ,

a e

a

a u , a a

a

e x e a

a t , a

1

1

1

ElaboSUSTA

Slika

1.1.2. Opis

.1.2.1. Opter

U don

Uređasu prpodat

.1.2.2. Hidra

Na oopter


1.1-1. Lokacij

s zahvata

rećenje UPO

njoj tablici su

Tablica 1.1-

aj za pročišćriključena na taka o priklju

auličko optere

osnovi projerećenje prika


ja UPOV-a Me

OV Metković

u podaci o st

1. Stupanj pri

Parametar

Danas

Kratkoročn

Dugoročni

ćavanje otpasustav odvo

učenosti i opt

ećenje

ektiranog koazano u tablic

ZA PROČIŠĆA

etković.

upnju priključ

ključenosti sta

r

i plan 2020

plan 2045

adnih voda nodnje otpadnterećenju pro

načnog kapci 1.1-2.

AVANJE OTPA

čenosti stano

anovništva na

Jedi

priključopterećpriključopterećpriključoptereć

ije izgrađen ih voda ispuojektiran je k

paciteta UPO

ADNIH VODA

ovništva na j

javni kanaliza

inica

čenost ćenje čenost ćenje čenost ćenje

te se danasštaju direktn

kapacitet UPO

OV-a Metko

METKOVIĆ

avni kanaliza

acijski sustav

Opterećen

45% 11 457 90%

16 901 ES100%

18 400 ES

otpadne voo u rijeku NeOV-a Metkov

ović dobije

acijski sustav

nje

S

S

de iz domaćeretvu. Na osvić od 18 400

se sljedeće

4

v.

ćinstava kojasnovi gornjih0 ES.

hidrauličko

4

a h

o

1

1

ElaboSUSTA

.1.2.3. Bioke

Za U

.1.2.4. Zahtj

Standzakon


Tablic

emijsko opte

POV Metkov

Tablic

evi za pročiš

dard kvalitetenski akti:


ca 1.1-2. Hidra

Parame

KAPACIKOLIČINPEAK FAMAKSIMMAKSIM UDIO ININFILTRPEAK FAPROTOPROTO DNEVNAPROSJEPROSJE MaksimMaksima MaksimMaksima

rećenje

vić projektiran

ca 1.1-3. Biok

Parame

OPTERE BPK5 KPK Suspend Totalni d Totalni fo

šćavanje otpa

e ispuštene

Zakon o v

ZA PROČIŠĆA

auličko optere

tar

TET NA OTPADNAKTOR

MALNI PROTMALNI PROT

NFILTRACIJERACIJA AKTOR K K

A KOLIČINAEČNI PROTOEČNI PROTO

malni sušni palni sušni pro

malni kišni pralni kišni pro

no je biokem

kemijsko opter

tar

EĆENJE

dirane tvari

dušik

osfor

adne vode

otpadne vod

vodama (NN

AVANJE OTPA

ećenje za UPO

NE VODE

TOK TOK

E

A OK OK

protok Qtotok

rotok Qmotok

mijsko optereć

rećenje za UP

de u Hrvatsk

N 153/09)

ADNIH VODA

OV Metković

Jedinica

ES m3/dan h m3/h l/s m3/dan h/dan m3/h l/s m3/danm3/h l/s m3/h l/s

m3/hl/s

ćenje čiji su

OV Metković

Jedinica

ES

kg/dan mg/l

kg/dan mg/l

kg/dan mg/l

kg/dan mg/l

kg/dan mg/l

koj definiraju

METKOVIĆ

a vrijedno

18 31 4

1

4

1

1

parametri pr

vrijedno

18 367

1 077 461

2 225 952

1 252 1342

19483

34 14

u slijedeći (n

ost

367 496

139

39

449

19 5

139 39

165 46

rikazani u tab

ost

7

ajvažniji) za

5

blici 1.1-3.

konski i pod

5

d

1

ElaboSUSTA

Za prvrijedvrijed

Par

UkuBPKKPKUkuUku

Otpadtablickupanvodop

P

K

Kb

S

1.1.3. Opis

Predvmuljapredv

Meha

Predvregistpredvfrekveobuhv

- fš(t

- aukpo

Predvonečipredv


redloženu lodnostima emdnosti za Ure

rametar:

upne suspenK5 K upno fosfor upni dušik

dne vode mci, ispuniti i znje i rekreapravnim uvje

Pokazatelji:

Koliformne ba

Koliformne akterije feka

Streptokoki fe

s procesa p

viđa se izgra. Kao što viđene su če

anička obrad

viđena je ugtriraju se u cvidjeti regulaentna regulvaća:

fino sito – ukšto u cijelos(kompaktirantvari), zbog saerirani pjesutjecati na bikomponentepolaganja cjeovlaštenoj tvviđena komišćenog zrakviđeno.


Pravilnik 27/15)

Odluka o

okaciju UPOVisija otpadni

eđaje veličine

dirane tvari

moraju nakonzahtjeve iz taaciju. Potrebetima, a potre

akterije

alnog podrijet

ekalnog podr

pročišćava

radnja konveje uobičajentiri zasebne

da:

radnja ulazncentralnom Saciju rada nacija). Pred

klanja disperti zadovoljav

nje) izdvojensmanjenja kokolov/mastoiološki proce) te ga je mevovoda i sl

vrtki na obradpaktna jedi

ka. Otpadna

ZA PROČIŠĆA

o graničnim

određivanju

V-a zahtjevaih voda (NNe od 10 000 E

Jedinicamjere: mg/l mgO2/l mgO2/l mg P/l mg N/l

n pročišćavaablice za mia za ispunjaebno ih je za

tla

rijetla

anja otpadn

encionalnog no za uređacjeline, opisa

og mjerača SCADA sustapojnih crpnviđena je u

rgirane kruteva zahtjeve nog materijaoličine i lakšelov - uklanj

es pročišćavamoguće odložl. Izdvojena du i zbrinjavanica je zatvoda protiče

AVANJE OTPA

m vrijednosti

u osjetljivih po

a se III. stup 80/13, 43/1ES do 100 0

Grani

35 25 125 2 15

anja i postizaikrobiološke avanje uvjet

adovoljiti u slu

Mjerna jedi

broj u 100

broj u 100

broj u 100

nih voda i o

UPOV-a IIIaje III. stupane u nastav

protoka. Protavu. Dotok nih stanica ugradnja tzv

e čestice iz oCAS tehnolla. Izdvojeni

eg konačnoga dispergiraanja. Izdvoježiti na odlagulja i masti

anje. tvorenog tipe kroz meha

ADNIH VODA

ma emisija

odručja (NN

panj pročišća14,27/15). Za00 ES su:

ična vrijedno

anja stupnjapokazatelje ta koji su nučaju vode k

inica

0 ml

0 ml

0 ml

obrade mu

I. stupnja prpnja pročišćavku:

otok se mjeri na mehaničk(više crpki v. kompaktn

otpadne vodeogije. U skloi otpad je p zbrinjavanjana ulja i ma

eni pijesak je galište ili upoprikupljaju s

a te opremnički predtre

METKOVIĆ

otpadnih vo

81/10).

avanja premaa III. stupanj

ost: Najmanoptereć90 70 - 9075 80 70 - 80

a pročišćavankada se vo

navedeni u koja će se ko

Granične

2

ulja

ročišćavanjaavanja kom

kontinuiranoki predtretmakoje se uklj

nog mehanič

e. Svijetli otvopu sita intepotrebno ispa, sti te pijesakpotrebno isp

otrijebiti, nprse u odvojen

mljena prikljuetman gravita

oda (NN 80

a Pravilniku j pročišćavan

nji postotak sćenja:

0

0

nja navedende prijemniknastavku ut

oristiti za reup

e vrijednosti

2 000

500

200

a sa solarnimunalnih otpa

o, a izmjerenan je tlačni. jučuju ovisnčkog predtre

vor finog sitaegrirano je i rati (redukci

k koji bi mogprati (redukcr. kao postelnom spremni

učcima za acijski, precr

6

/13, 43/14 i

o graničnimnja granične

smanjenja

nih u gornjojka koriste zatvrđuje se upotrebu:

m sušenjemadnih voda,

ne vrijednostiPotrebno jeo o dotoku,etmana koji

a je 3 mm, adehidriranje

ija organske

gli negativnocija organskeljicu prilikomku i predaju

odsisavanjepljivanje nije

6

i

m e

j a u

m ,

i e , i

a e e

o e m u

e e

ElaboSUSTA

Otpadgrubo

-

- predt

Izdvokorist

Biolo

Najče(postbazen

KonvotpadBiore

PredvPredvopera

Denitanoksorgankoličinitrifik

Aerac

Odab

Višeli

Predvpogo

Seku

SeparazličispušIstalobiološ

Kvalit

Efluegrani

Završ

Prije uzimakontin


dne vode seog predtretm

odgovara

prihvatni tretman, prije

ojeni otpad ptit će se tehn

oška obrada

ešće se za upci sa aktnom za talož

vencionalna bdne vode i eaktor je pod

viđen je tzv.viđena je djeativni troškov

trifikacija se sičnom zonnske spojevena lakorazgkacijske u an

cija i miješan

bran je susta

inijska izved

viđena je izvnska sigurno

ndarna talož

aracija smjesčitim specifičšta se u recoženi mulj preškog mulja).

teta efluenta

nt će zadovičnim vrijedno

šne građevin

ispuštanja panje uzorakanuirane kont


eptičkih jamana u tzv. fe

ajuću rešetku

spremnik u e kompaktno

potrebno je nološka voda

a:

komunalne tivnim mulježenje, kao pr

biološka obraadekvatnim

ijeljen u tri cj

III stupanj elomična biovi. Uklanjanje

odvija u anom. U ovome uz istovremgradivih organoksičnu zon

nje

v aeracije/m

ba

vedba UPOVost.

žnica

se pročišćenečnim težinamcipijent (podmecrpljuje se

a

voljiti uvjete ostima emisi

ne

ročišćene voa i mjerač prorole učinkov

ZA PROČIŠĆA

a, taloga crekalnoj stanic

u/sito, dimenz

koji su ugrag predtretma

isprati. Za sa (efluent).

UPOV-e uem). Predviđrimjer protočn

ada podrazu istjecanjemjeline, anaero

pročišćavanjološka reduke preostalog

oksičnom dim dijelu biomenu redukcanskih spojenu vrši recirku

iješanja poto

V-a u dvije

e vode i aktima komponmorski ispusu anaerobnu

zadane Projija otpadnih v

ode potrebnootoka. Predvitosti pročišć

AVANJE OTPA

rpnih stanicaci koja obuhv

zije svjetlog o

đene mješalana.

sva ispiranja

upotrebljava đena je konnog sistema

umijeva potpum pročišćeneobnu, anoks

ja, a što podkcija fosforafosfora izvrš

ijelu bioreakoreaktora heciju nitrata deva može liulacijska crp

opljenim spor

paralelne lin

vnog mulja onenti (gravitast) ili dodatnu sekciju bior

jektnim zadavoda (NN 80

o je, sukladnoviđena je i ugćavanja otpad

ADNIH VODA

a i sl. uključvaća:

otvora ≤ 6,0

lica i crpka z

a otpada (ot

tehnologija nvencionalna.

uno izmješae otpadne vičnu i aerobn

drazumijeva u anaerobn

šit će se dozi

ktora. Odabraeterotrofna bdo elementarimitirati efikaka.

rohodnim hip

nije istovjetn

odvija se u sacijsko taložno obrađuje reaktora (rec

atkom, odno0/13).

o pozitivnim radnja automdnih voda.

METKOVIĆ

čuju se u ob

mm,

za postepen

tpad sita i f

na osnovu a - CAS te

ni bioreaktorvode premanu.

redukciju uknom selektoranjem želje

an je sustavbiomasa razrnog (plinoviasnost proc

perboličnim a

og kapacitet

sekundarnoj ženje). Izbis

do kvalitetecirkulacija) ili

osno uvjete p

propisima, umatskog uzo

bradu nakon

o doziranje

fekalne stan

suspendiraehnologija s

r s kontinuiraa sekundarn

kupnog duširu, a čime s

ezo (III) klorid

v s prethodnzgrađuje lakitog) dušika.esa. Prijeno

aeratorima.

ta, a čime s

taložnici, a bstrena pročiše za ponovnna daljnji tre

propisane P

ugraditi okno rkivača u svr

7

n zasebnog,

u mehanički

ice, pijesak)

ne biomasea zasebnim

anim utokomnoj taložnici.

ka i fosfora.se smanjuju

da.

no spojenomkorazgradive Nedovoljna

os nitrata iz

se povećava

bazira se našćena vodanu uporabu.etman (višak

Pravilnikom o

za rhu

7

,

i

)

e m

m .

. u

m e a z

a

a a . k

o

ElaboSUSTA

Obra

Tijekootpadistalo

Višakse iz otprilizgušnulazndodatmuljn

DehidekscemjeraOvo t

Otopiod trpolimOtopikoliči

Dehidsprem

Dehid

Na lodehidminim

Kont

Za upvješti

Uzimsrediš(odvosljede


ada mulja

om biološkodnoj vodi, aoženi mulj na

k mulja, koji jcrpne stanic

ike dva dananjivaču se m

nu crpnu stantnih 5 dana

nom crpkom

dracija muljentričnom pač protoka ktakođer omo

ina polimerari spremnika

mera. Polimerina koncentrni ulaznog m

drirani mulj mnik zaprem

drirani mulj m

okaciji UPOVdriranog muljmalno 6 mjes

trola proces

pravljanje UPna.

ajući u obziršte za tehniojenu od teheći prostori:

Središnjapotpunomza spise

LaboratorNO3-N, kompletnisključivostolove s


g pročišćavaaktivni mulj astao kao rez

je već djelomce za mulj, ua. Spremnik mulj zgušnjavnicu, dok se . Tako je pou postrojenje

a provodi sužnom crpk

kako bi se pogućuje dozir

a priprema se opremljenihr u prahu doracije oko 0,

mulja izmjere

iz centrifugeine 5 m3. Pro

mora zadovo

V-a rezerviraja. Plato za

seci.

a

POV-om bit ć

Vodit Tehn Vodit Dva r

r postojeće pčko osoblje

hnološke zgra

a kontrola prom uredskom i telefon. rij prikladan koliforme, oom laborato, opločenu rs ladicama,

ZA PROČIŠĆA

anja, mulj nanastao kao

zultat taložen

mično stabilizu spremnik zje opremljen

va s ulazne ugušćeni muostignuta uke za dehidrac

se pomoću kom putem omoću pretvranje polimer

e u automath miješalicaozira se auto1-0,2% dozinog elektrom

e ispušta se ocjedna voda

ljavati kriterij

ano je i mjesmulj mora b

će potrebno

telj UPOV-anolog – voditetelj održavanradnika na oprostorije komi opremu pa

ade UPOV-a

ostorija s glaopremom, u

za provođentopljeni kisik

orijskom opreradnu plohu

stolice pri

AVANJE OTPA

astaje iz tri ro rezultat ranja fosfora po

ziran zbog prza pohranu n površinskokoncentracij

ulj otprema ukupna staostciju mulja.

centrifuge. tlačnog cjevvarača frekvra.

tiziranoj stanma kako bi

omatski iz lijera se pomoć

magnetskim m

na niz puža iz centrifug

j od sastava

sto za platobiti natkriven

cca pet (5) s

elj laboratorijnja državanju munalnog dra se s tog ra) za smješt

avnim računauključujući, al

nje analiza vok, fosfate, pemom i potr(otpornu na

lagodljive v

ADNIH VODA

različita izvoazličitih postomoću željez

rodužene aeri zgušćivanjem miješalicoje od 8 g/l nu spremnik zt mulja od 2

Ugušćeni vovoda na kencija omog

nici zapreminse osigura

evka u spremću ekscentričmjeračem pr

nih transporge ispušta se

minimalno 2

o za mulj, prn, te dovoljn

stalno zapos

ja (obrazova

ruštva Metkorazloga predtaj djelatnika

alom za praćli ne isključiv

ode i mulja, pH i temperrepštinama za kiseline) svisine, stolno

METKOVIĆ

ora – primarntupaka bioloznog klorida.

racije (starose mulja, čiji jom sa šipkamna 25 g/l. Nza naknadnu25 dana. Iz

mulj transpkojem je uggućio konsta

ne 1000 litarlo ravnomjemnik pomoćučne pužne protoka.

rtera koji pree u ulaznu crp

23 % ST.

redviđen za ih gabarita z

lenih osoba

nje VSS)

ović d.o.o., Udlaže da se a. U upravno

ćenje i upravvo, stolove, s

uključujući Katuru. Laboza normalana sudoperomo računalo

ni mulj prisuoškog pročiš

st mulja je 20je kapacitet

ma i mjeračeNadmuljna vo

aerobnu staspremnika s

portira se ugrađen elektntan dotok u

a. Postrojenjerno i potpuu spiralnog t

pumpe i kont

enose dehidpnu stanicu.

privremeno za prihvat m

različitoga o

UPOV bi mogizgradi zase

oj zgradi bi b

vljanje radomstolice, orma

KPK, BPK, Uratorij će bi

n rad, uključm, ormariće i pisač za

8

tan u samojšćavanja, te

0 dana), tlačidostatan za

em razine. Uoda otječe uabilizaciju odse mulj tlači

u centrifugutromagnetskiu centrifugu.

je se sastojino otapanjetransportera.trolira prema

rirani mulj u

deponiranjemulja tijekom

obrazovanja i

gao postati iebno zgradubili smješteni

m UPOV-a sare, ormariće

UST, NH4-N,ti opremljen

čujući, ali nes bravama,upravljanje

8

j e

i a U u d i

u i .

i e . a

u

e m

i

i u i

s e

, n e , e

1

ElaboSUSTA

Na lomeha

1.1.4. Zbrin

Zbrin

U promuljatranszakon


podacimademinera

Uredi za potpunomza spise,

Soba za pločom.

Kuhinja sstolicama

Radionicerezervne

Druge prorecepciju

Garaža s

okaciji UPanizacije za o

njavanje ot

njavanje deh

ocesu daljnjea u svrhu smporta pri zbrnskim obave


a, stakleni paliziranu vodu

smještaj upm uredskom

telefone i rasastanke s

s hladnjakoma za 6 osobae za električdijelove. ostorije ukljui hodnik.

s dovoljno pro

POV-u ima održavanje s

tpada

hidriranog m

e obrade mumanjenja njerinjavanju i kezama.

ZA PROČIŠĆA

pribor, vagu, u i zaštitnu opravitelja ureopremom uk

ačunala. konferencijs

m, štednjakom.

čne i lakše m

učujući toalet

ostora za pri

dovoljno prosustava odvo

mulja

ulja, nakon degovog volumkonačnom od

AVANJE OTPA

hladnjak, apopremu. eđaja, kao ključujući, al

skim stolom

m i/ili aparat

mehaničke po

te (muške i ž

hvat nekoliko

ostora i zaodnje.

ehidracije u mena i težindlaganju te s

ADNIH VODA

parat za suš

i osoblje koi ne isključiv

i stolicama z

tom za kavu

opravke te o

ženske), svla

o radnih voz

parkiranje

centrifugamne kako bi sspriječili nega

METKOVIĆ

šenje, pećnic

oje radi na Uvo, stolove, s

za 12 osoba

, dvostrukim

održavanje v

ačionicu, ulaz

ila.

komunalnih

a, kao slijedse smanjili tativni utjecaj

cu, digestor,

UPOV-u, te stolice, orma

a, platnom z

sudoperom

vozila, kao i

znu aulu s p

h vozila i o

deći korak slitroškovi daljnji na okoliš, a

9

, jedinicu za

recepciju sare, ormariće

a projektor i

, stolovima i

skladište za

prostorom za

ostale radne

ijedi sušenjenje obrade ia u skladu s

9

a

s e

i

i

a

a

e

e i s

2

ElaboSUSTA

2. Po

2.1. Gra

2.1.1. Pros ProstneretSlužbnerettakođ07/10 Prost55/11prost U Pro

Člana

6.3. V

6.3.1

6.3.1

251. podruBrijesLumbvodomi Vodo

263. neret

6.3.2

276. sustaprijammorsjednim

277. pročišvoda.

278. pročišmrežvodongrađeprekoodgo

279. malogzbrinjna ur


odaci o

afički pril

storni plan

torni plan Dtvanske župbenom glastvanske župađer objavljen0, 04/12 i 09/

torni plan žu1, 90/11, 50ornog uređe

ostornom pla

ak 6.

Vodnogospo

. Korištenje v

.1. Vodoopsk

Gradovi Meučju, Općinesta, Sparagobarda, Blato,m s neretvanSmokvica

oopskrbni sus

Vodoopskrbtvansko-pelje

. Sustavi za

Zaštita vodaava naselja, tmnik, kojima ke zaljeve, m sustavom,

Sustavi odvšćavati od o.

Izgradnja unšćavanje i ise odvodnje gnepropusne evina (stambo 10 ES movarajućim isp

Za naselja izg broja stanjavanje otpaređajima za p


o loka

lozi s ucr

Dubrovačk

Dubrovačko-panije, a usniku Dubrovanije je od dne u Služben/13.

upanije uskla0/12), Stratenja Republik

anu Dubrovač

odarski sus

voda

krba

etković i Ope Trpanj, Jaovići i Meto Smokvica i nsko-pelješk

ostaju stav temeljiti

bni sustav eško-korčula

zaštitu voda

a i mora od oturističkih, poće se sprije

s tim da se, odnosno nji

vodnje se plaoborinskih vo

nutar ZOP-a spustom u pgrađevine kasanitarno is

benih, stamboguća je sampustom u prij

zvan ZOP-a, novnika nećednih voda sapročišćavanj

ZA PROČIŠĆA

aciji i o

rtanim za

ko-neretva

neretvanskesvojen je 20vačko-neretv

dana donošenim novinam

ađen je sa Zegijom prostke (NN 50/99

čko-neretvan

tav

puzen, te Oanjina i Orebohija u OpćVela Luka n

ko-korčulanski dalje

i će se na za

Grada Metnsko-lastovs

i mora

onečišćenja oslovnih i proečiti nekontro ne pretposihovo pročišć

aniraju kao oda, kako ob

moguća je sprijamnik. Iznapaciteta po

spravne septeno-poslovnmo uz realizijamnik, prem

koja se zboge obuhvatiti a septičkim jje. Ukoliko b

AVANJE OTPA

opis lo

ahvatom

anske župa

e županije d003. godinevanske župenje prošao oma, kao i pro

Zakonom o pornog uređe

9).

nske županij

Općine Kula bić, te nasećini Ston nana otoku Korko-lastovskoge aktivnihvaćanju vod

tkovića i suski vodovod.

otpadnim vooizvodnih obrolirano ispušstavlja prikupćavanje na je

razdjelni, koborinske vod

samo uz pretnimno, u izgtrošnje do 1tičke ili sabirnih, javno-druzaciju vlastitma posebnim

g topografskjavnim kana

jamama ili nebude iskazan

ADNIH VODA

okacij

anije (PPD

donijela je . Odluka o anije br. 0određene izmočišćen tekst

prostornom uenja Republ

e navedeno

Norinska, Zlja Žuljana,

a poluotoku rčuli, te Općig vodovoda,i vodozade na izvoriš

usjedne Opć

odama će sebjekata s ureštanje u vodpljanje svih nednom mjes

ojima će se de ne bi opte

thodno izgrađgrađenim dije0 ES (ekviva

rne jame na uštvenih, postog uređaja

m vodopravnim

kih uvjeta i malizacijskim epropusnim

n odgovaraju

METKOVIĆ

je zah

NŽ)

Županijska donošenju

06/03. Prostmjene i doput Odluke, ka

uređenju i grike Hrvatske

je slijedeće:

Zažablje i SPutnikovići, Pelješcu, G

ine Mljet i La s tim da za

ahvati u štu rijeke Nor

ćine Zažablj

e osigurati izgđajem za pro

dotoke, obalnnabrojanih ktu.

otpadne voderećivale sus

đenu mrežu elovima nasalent stanovnačin prihva

slovnih i proiza pročišćam uvjetima.

male gustoće sustavima psabirnim jamći interes ov

vata

skupština DPlana obja

torni plan Dune, a za kojako slijedi: 0

radnji (NN 7e (1997.) i

Slivno na neTomislavac

Grad Korčuastovo opskrbOpćine Blato

Blatskorin u Prudu.

lje će se p

gradnjom kaočišćavanje no more i pokategorija otp

de odvojenostave odvodn

odvodnje s selja, do izgrvnika) mogu atljiv za okolizvodnih) sa vanje otpadn

naseljenostipredviđa se mama koje bva naselja mo

10

Dubrovačko-avljena je uDubrovačko-e su Odluke3/05, 03/06,

76/07, 38/09,Programom

eretvanskomc, Dančanje,ula i Općinerbljivati će seo, Vela Lukam polju.

povezati na

analizacijskihi ispustom u

oluzatvorenepadnih voda

o prikupljati inje otpadnih

uređajem zaradnje javnese spojiti nališ. Izgradnjakapacitetomnih voda sa

i, te relativnoindividualno

bi se praznileogu formirati

0

-u -e ,

, m

m

e e a .

a

h u e a

i h

a e a a m a

o o e i

ElaboSUSTA

izdvojprijam

280. vodotsu raSlanoLovišLuke,

281. indussusta

282.

283. ispuspodrufaznootpad

284. otpadcvijeć

285. obradpročiš

Obraza pršuma

Mulj kkoji nodvozmulja

U izdgredi

286. zajedindivi SustaVodn


ojene sustavmnik.

Kanalizacijstoke i jezera

adovi na odvoog, Elafita, Nšta, Korčule, , Metkovića,

Potrebno jstrijskih pogoav.

Pročišćene o

Stupanj prosta, mora zaučja. Uređajost uređaja dnih voda, a

Na područjdnih voda i ća i slično. Is

Sukladno Sde i zbrinjavšćavanje otp

đeni mulj ćeročišćavanje

arstvu, kao i p

koji nastaje nnastaje na poziti i obrađiva

a.

dvojenim lokaicama.

Na područjdnički sustavidualnih uređ

av odvodnjenogospodars


ve odvodnje

ki sustavi sete naselja u

odnim sustaNacionalnog

Žrnovske BOpuzena, P

je izvršiti prona na vlas

otpadne vod

očišćavanja adovoljiti stanji za pročišćmože se oddetaljnije se

jima koji oskponovna up

sto se predlaž

Studiji zaštitevanja mulja padnih voda n

e se odlagatie potrebno jpitanje njego

na manjim urodručjima gdjati na uređaji

acijama pred

jima na kojv odvodnje sđaja za zaštit

e grada Meki sustav i su

ZA PROČIŠĆA

s vlastitim

e planiraju zau vodozaštitnvima Dubrovparka Mljet,

Banje, LumbPloča, Stašev

redtretman stitim uređaji

e će se ispuš

na uređajimndarde zaštićavanje mogdnositi na kdefinira tehn

kudijevaju vporaba vodeže za oborin

e voda i mna područjunazivnog kap

i na posebnoje utvrditi movog konačn

ređajima za pdje se primjenjima za proči

dlaže se prim

jima nema s centralnimtu voda.

tkovića prikustav obrade

AVANJE OTPA

uređajima

a sva veća nnom područjuvnika, Molun Saplunare, arde, Blata,

vice, Otrić-Se

otpadnih voima za proč

štati u more

ma za pročištite prijamnikgu se realizikapacitet ureničkom doku

vodom predlae u svrhu naske vode.

ora Dubrovau Dubrovačkpaciteta veće

o uređena odmogućnost nj

og zbrinjava

pročišćavanjnjuju postupcišćavanje otp

mjena manje

tehničkog ilm uređajem z

azan je na e, skladištenj

ADNIH VODA

za pročišća

naselja, nasu izvorišta konta, Cavtata,

MalostonskoSmokvice,

eoca i Kobilja

oda ugostitečišćavanje p

dugim podm

šćavanje (I., ka, te ovisi oirati etapno eđaja za proumentacijom

aže se primavodnjavanja

ačko-neretvako-neretvanseg od 10 000

dlagališta. Snjegova korišnja kada ga

je otpadnih vci individualnpadnih voda

složenih pos

li ekonomskza pročišćav

kartografska i odlaganja

METKOVIĆ

avanje otpad

selja u obalnoja se koristeŽupe Dubroog zaljeva, JVela Luke,

ače.

eljsko-turističrije upuštanj

morskim ispus

II., III.), kao veličini ureodnosno fa

očišćavanje i vodopravni

mjena viših sa poljoprivre

anske županske županije0 ES.

Studijom zbrinštenja u polnije moguće

voda, te fekanog zbrinjavaopremljenim

stupaka kao

kog opravdavanje potreb

kom prikazua otpada (Sli

dnih voda i

om područjue u vodoopskovačke, ZatoJanjine, OrebUbla, Lastov

čkih objekatanja u javni k

stima.

ao i duljina peđaja (ES) i

azno. Etapnoi stupanj pr

im uvjetima.

stupnjeva prdnih kultura

nije utvrđujee na svim u

njavanja mulljoprivredi, c

e koristiti.

alni mulj iz seanja otpadnih

m postrojenjem

što je obrad

anja za povbno je potica

Infrastruktuka 2.1-1).

11

ispustom u

u, naselja uzkrbi. Prioritetna i Orašca,bića, Trpnja,va, Skrivene

a, servisa ikanalizacijski

podmorskogi osjetljivostiost odnosnoročišćavanja

ročišćavanja, zalijevanja

e se obvezauređajima za

lja s uređajacvjećarstvu i

eptičkih jamah voda će sem za obradu

da na biljnim

vezivanje naati izgradnju

urni sustavi,

u

z t ,

e

i i

g i

o a

a a

a a

a i

a e u

m

a u

,

2

ElaboSUSTA

Slika odlaga

2.1.2. Pros

Prostobjavglasn

U Pro

3.1. G

3.1.2

3.1.2f) Vod

-

-

- g) Gr


2.1-1. Izvod anja otpada.

storni plan

torni plan urvljen je u Nenik 01/10, 3/1

ostornom pla

Građevine o

. Građevine

.1. Građevindne građevin

sustav obgrada Mesustav obJerkovca

obodni kanrađevine za k

- vodoops


iz PPDNŽ: In

uređenja G

ređenja graderetvanskom10, 4/14 i 1/1

anu uređenja

od važnosti z

od važnosti

ne od važnosne brane od popetkovića brane od pop

al i nasip Kokorištenje voskrbni sustav

ZA PROČIŠĆA

nfrastrukturni

Grada Met

da Metkovićam glasniku b

5).

a Grada Metk

za Državu i

za Državu i Ž

sti za Državu

plava (nasipi,

plava (nasipi,

oševo - Vrbovda v Neretva – P

AVANJE OTPA

sustavi, Vodn

tkovića (PP

a donesen jbr. 6 (06/04)

kovića, Odred

Županiju

Županiju na

, obaloutvrde

, obaloutvrde

vci

Pelješac – K

ADNIH VODA

nogospodarsk

PUGM)

je 2004. god), kao i kas

dbama za pr

području Gra

e, ustave i dr

e, ustave i dr

Korčula – Las

METKOVIĆ

ki sustav i su

dine na sjednije izmjene

rovođenje, na

ada Metković

r.) uz rijeku N

r.) na desnoj

stovo - Mljet

stav obrade,

dnici gradske i dopune (

avedeno je s

ća

Neretvu na p

obali -podru

12

skladištenja i

og vijeća, a(Neretvanski

sljedeće:

odručju

učje

2

i

a i

ElaboSUSTA

Člana

6.6. V

Vodo

6.6.1vodoo

Neret

Iz ovgradoregiopredvl/s. Bkapac

Neretvodompotre

VodoS obzspoj ncjevo

6.6.2

- uređ

- uređ

- izgr

6.6.3kolni

Najmvodoo

VodoostalipotreMoguracion

6.6.4susta

Iznimrješav

Vodoelemeputev

Sve guvjetiNije dgrađeizmje

Odvo

6.6.5na nakanalcestu


ak 6.

Vodnogospo

oopskrba

. Područje Gopskrbni sus

tvansko-pelje

vog sustava ovi Metkovićnalnog vodoviđeno 178,0Budući da jecitete pojedin

tvansko-peljem, odnosno

ebno izvesti n

oopskrbni suszirom da opsna regionaln

ovod za vodo

. Planirani ra

đenje i sanita

đenje i sanita

radnja uređaj

. Za gradnjupristup do pa

manja udaljenopskrbe je p

oopskrbne cijih komunaln

ebno je istovruća su odstnalnije i pogo

. Svaka posav.

mno iz prethova prema mj

oopskrbna mentima u prave do građev

građevine nima dozvoljeno pevina na graeštanje uvjeto

odnja

5. Odvodnja oačin da se lizacijska mr

u Metković-O


odarski sus

Grada Metkostav Neretva-

eško-korčula

opskrbljivat ć i Opuzen, tovoda kapac0 l/s, za otok e prva faza nih crpnih po

eško-korčularazvitkom g

nezavršene d

stav Metkoviskrbni sustavni vodovod Noopskrbu nas

adovi na vodo

arna zaštita i

arna zaštita i

ja za kondici

u novih ili rearcele građe

nost građeviotrebno osvij

ijevi se postnih instalacijremeno izvrštupanja od podnije rješen

stojeća i nov

odnog stavkjesnim prilika

mreža, osim avilu se izvovinskih parce

a vodoopskr

projektiranje ađevnim parovano gradnj

otpadnih vodotpadne vodreža, zajedn

Opuzen) prihv

ZA PROČIŠĆA

tav

ovića se opsk-Pelješac-Ko

ansko-lastovs

će se središte općine Slcitet mu je pKorčulu 173ovog susta

ostaja i cjevo

ansko-lastovsgospodarstvadionice cjevo

ić v s izvora DoNPKL preko selja u Općin

oopskrbnim

izvorišta Pru

izvorišta Dolj

ioniranje vod

ekonstrukcijuevine te zašti

ine do ruba ijetliti.

tavljaju, u prija. Prilikom šiti rekonstrupredviđenih

nje mreže.

voplanirana

ka, vodoopskama.

magistralnedi kroz prom

ela. Isto se od

rbnom sustakojima

i građenje rcelama (dijajom planiran

da naselja Mde središnje

no s otpadnivatiti lijevoob

AVANJE OTPA

krbljuje vodoorčula-Lastov

ski vodovod

šnji i zapadnlivno, Zažablplaniran na

3,8 l/s, Pelješava građenaovoda.

ski vodovoda, poglavito ovoda i vodoo

oljani ne zadovodospreme

ni Zažablje.

sustavima:

d (djelomičn

jani (u tijeku)

de na izvorišt

u postojećihitnu, transpar

parcele izno

ravilu u javnrekonstrukc

ukciju ili gradtrasa vodo

građevina m

krba se na p

e za koju jmetnice. Pojednosi i na hid

avu projektira

vodoopskrbnagonalno i s

ne građevine.

Metković će seeg dijela graim vodama balnim obuhv

ADNIH VODA

om putem dvvo (N-P-K-L)

ni dio poluolje i Kula No593,3 l/s od

šac 169,5 l/s,a za manji

d će se ostturizma na oopskrbne obj

ovoljava ni ke Metković. N

o provedeno

),

tu Prud.

vodoopskrbrentnu ograd

osi 2,0 m. S

no prometnu cije vodovod

dnju ostalih kvoda, ukolik

mora imati o

području izd

je Plan defedinačni kućndrantsku mre

raju se i izvos

ne mreže nasl.) kako bi .

e rješavati zaada na lijevo

iz novih dijevatnim kolek

METKOVIĆ

va nezavisnai vodoopskr

toka, otoci Korinska. Premd čega je z, otok Mljet 4kapacitet bi

tvariti u etapovom područjekte sustava

kakvoćom ni Na ovaj vodo

o),

bnih građevindu visine do n

Sve značajn

površinu, udne mreže

komunalnih inko se tehnič

osiguran prik

dvojenih zase

finirao koridni priključci iežu.

ode sukladnu a način kojim

se spriječilo

ajedničkim koj obali Nereelova naselj

ktorom i podv

a vodoopskrbrbni sustav D

Korčula, Mljema razvojnim

za neretvans40 l/s i otok Lit će potreb

pama, s počju. U prvoj a.

kapacitetomospremnik ve

na potrebno najviše 2,0 m

ije građevin

usklađeno s ili rekonstru

nstalacija u pčkom razrad

ključak na v

eoka (Drago

dore, sa sviizvode se kro

o posebnim

m bi se šteto eventualn

kanalizacijskietve za kojija (područje vodnim sifon

13

bna sustava,Doljani.

et i Lastovo,m planovimasko područjeLastovo 32,0bno povećati

otrebama zaetapi bi bilo

, izgrađen jeezati će se i

je osiguratim.

e u sustavu

rasporedomukcije cesteprofilu ceste.dom dokaže

vodoopskrbni

ovija, Ograd)

im pratećimroz pristupne

propisima iregulirane.

tilo građenjuo naknadno

im sustavomi već postoji

uz državnuom prebaciti

3

,

a e 0 i

a o

e i

i

u

m e .

e

i

)

m e

i .

u o

m i

u i

ElaboSUSTA

na dtrgovnizvo

6.6.6ispuš

6.6.7je nepročišrješenvoda.

Za nodvodispušotpad 6.6.7daljnjtehnovarijavoda.

6.6.8pristu

Sve gi izgra

Nije dmrežodnoizmje

Na pobori

Priliko

- da j

- da s

- da o

- da j

Za idokum

6.6.8elemei proje 9.2. Z9.2.4- zbri- zabispušteren- zabizvori- prim


desnu obalu vačke zone dodno od Jerko

6. Otpadne vštati u rijeku N

7. U naselju Pedovoljnog kšćavanje otpnje odabrana. Ispuštanje p

aselja Vid i dnim kanalom

štanje pročišdne vode pro

7a. Predloženje razrade sto-ekonomskuanti koncepci.

. Kanalizacijupne puteve.

građevine naadnja ovih gr

dozvoljeno pe kojom bi sno prostor

eštanja uvjeto

područjima ginskih voda, d

om izgradnje

jama bude iz

se locira izva

od susjedne

joj se omogu

izgradnju crmentacijom.

a. Sustav odenti naknadnektnom doku

Zaštita voda . U mjeramainjavanje mubrana korišteštanje pročišnu uz suglasnbrana odlagaišta koja se k

mjena odredb


odakle će dovesti do uovca.

vode će se Neretvu.

Prud kanalizakapaciteta i

padnih voda.a je lokacija pročišćenih o

Dubravica m (kolektoroćenih otpadnopuštati će s

na koncepcijtudijske i proju analizu isija sustava,

ija se u pra

a kanalizacijsrađevina.

projektiranje se nepotre

re namjenjeovanih gradn

gdje nema izdo izgradnje

e sabirnih jam

zvedena kao

an zaštitnog p

građevne če

ući kolni pristu

rpnih stanic

dvodnje ovimno utvrditi , kumentacijom

a zaštite vodalja sa uređaj

enja otpadnihćenih otpadnnost i prema anja otpadakoriste u vodbi Pravilnika

ZA PROČIŠĆA

se zajedno uređaja za p

nakon obra

acijski sustavi učinka, te Novi uređajcca 250 m jotpadnih vod

planom se om), uređajemnih voda pla

se u tlo uz od

ija odvodnje ojektne dokumsplativosti izgkako bi se u

vilu izvodi k

skoj mreži izv

i građenje kebno ulazilo ene drugim njom tih građ

zgrađenih ili sustava rješ

ma potrebno

nepropusna

pojasa prom

estice bude u

up radi čišće

ca potrebno

m je Izmjenakroz sljedeće.

a potrebno jeja za čišćenjeh voda u polnih voda u uvjetima Hrv

a na nesanidoopskrbi o uvjetima za

AVANJE OTPA

s otpadnimpročišćavanje

ade na uređ

v djelomičnoe se iz tog j planiran je jugoistočno oda planira se

predviđa izgm za pročišćanira se u vodgovarajući s

i pročišćavamentacije. Rgradnje odvutvrdio optim

kroz prometn

vode se sukl

kolektora i osna prostorgrađevinam

đevina.

nisu projektšavat će se iz

je:

za okolni te

metnice

udaljena mini

enja.

o je osigur

ama i dopune faze izrade

e poduzeti i se ljodjelstvu i tlo je dopušvatskih vodaitarnim odlag

a utvrđivanje

ADNIH VODA

m vodama ne koji će se

đaju s napr

o je izgrađen razloga pl

na čestici pood postojeće

e u vodotok N

gradnja kanaćavanje i ispuodotok Norinstupanj pročiš

anja otpadniRazrada dokuvodnje i promalan način s

nice, odnosn

ladno propisi

stalih građevre građevinama, radi sp

tirani kanalizzgradnjom v

ren

imalno 3,0 m

rati dostatnu

nama načelnIzmjena i do

sljedeće kora

ispuštanja nšteno samo n

galištima sm

e zona sanita

METKOVIĆ

aselja s desizgraditi izv

rednijim proč

i postoji urelanira izgradostojećeg ureeg uređaja zaNorin.

alizacijskog ustom otpadnn. Za naselješćavanja.

ih voda biti umentacije prčišćavanja osakupljanja i

no priključni

ima kojima je

vina u sustava unutar drupriječavanja

zacijski sustavlastitih sabirn

m

u površinu,

no prikazan topuna, a u sk

ake:

nepročišćenihneizravno i

mještenih u

arne zaštite iz

sne obale i van naseljen

čišćavanje (

đaj za pročišdnja novog eđaja, a kao a pročišćava

sustava s pnih voda. Za e Dubravica,

će preispitanrvenstveno sotpad nih vi pročišćavan

spojevi gra

e regulirano

vu ukupne kaugih građevneventualnih

avi, odvodnjanih jama.

određenu

te će se njekladu sa prav

h otpadnih vto ovisno o

užoj vodoza

izvorišta kod

14

industrijskonog područja

(III. Stupanj)

šćavanje kojiuređaja zaalternativno

nje otpadnih

pripadajućimnaselje Vid,

, pročišćene

na na nivouse odnosi navoda, s višenja otpadnih

ađevina kroz

projektiranje

analizacijskevnih parcela,h naknadnih

a otpadnih i

projektnom

egova trasa ivilima struke

voda u tlo, auvjetima na

aštitnoj zoni

utvrđivanja

4

o a

)

i a o h

m

e

u a e h

z

e

e

h

i

m

i e

a a

i

ElaboSUSTA

uvjetazaštit

Slika


a i ograničente izvorišta o

2.1-2. Izvod iz


nja građenja obvezno pošt

z PPUGM: Vo

ZA PROČIŠĆA

u zonama stivanje svih o

odoopskrba.

AVANJE OTPA

sanitarne zašograničenja i

ADNIH VODA

štite izvorištazabrana koj

METKOVIĆ

a, s obzirom ji su utvrđeni

da je za zoni važećim Pra

15

ne sanitarneavilnikom.

5

e

2

2

ElaboSUSTA

Slika

2.2. Opis

2.2.1. Klim

Na pljeta. zabiljmjesenajtoprujnu

Sredn(Opuznajvišnaved

U navpušu

2.2.2. Hidro

Dužindijelo10 10erozijbrojn


2.1-3. Izvod iz

s područ

matološka i

odručju delteSrednja go

ežena je u seci su prosinpliji srpanj i k, prosincu i s

nje godišnjezen). Najnižše 1556 mmdeno područ

vedenom pood studenog

ološka obi

na toka rijekeom protječe k00 km2. Rijekjske karakteim zaostalim


z PPUGM: Od

čja zahva

meteorolo

e Neretve klodišnja tempsrpnju (25°C nac, siječanjkolovoz (kadsiječnju (72%

količine paže zabilježenm (Opuzen) i čje karakteris

dručju dominga do travnja

lježja

e Neretve jekroz Bosnu ika Neretva iz

eristike, a zam rukavcima,

ZA PROČIŠĆA

dvodnja otpad

ata

oška obiljež

lima je mediperatura zraPloče), a naj i veljača (k

da temperatu%), a najniža

dalina na pone godišnje

1514 mm (stična su krać

niraju istočni a prosječnom

218 km. Kro Hercegovinzvire na nadatim prelazi jezerima i kr

AVANJE OTPA

nih voda.

žja

teranska, aka iznosi 15

ajniža u siječnada se temp

ure mogu dosu srpnju i ko

odručju deltevrijednosti izPloče). Najkća razdoblja

i zapadni vjem brzinom od

oz Republikunu. Orografskmorskoj visinu deltno poriptodepresija

ADNIH VODA

karakterizira5,7°C stupnnju (6,9°C). Nperature mogsezati i preko

olovozu (54%

e Neretve izznose 792 m

kišniji mjesec(nekoliko da

etrovi. Najsnd 2,8 - 3,3 m/

u Hrvatsku pka veličina sni od 1 095 dručje s ravama.

METKOVIĆ

aju ju blage njeva. NajveNa području gu spustiti mo 40°C). Naj

%).

znose 1095 mm (Ploče) c je prosinacana) s velikom

ažniji su sjev/s.

protječe 22,3liva Neretve m gdje na povničarskim m

kišne zime ića srednja delte Neretv

maksimalno dveća vlažno

mm (Ploče) i 832 mm

c, a najsušnim količinom

verni vjetrovi

3 km, a preosje 5 580 km

očetku toka meandrirajuć

16

i vruća suhatemperatura

ve najhladnijido -11°C), ast zraka je u

i 1276 mm(Opuzen), aiji srpanj. Zapadalina.

i (N, NE) koji

stalim većimm2, a ukupna

ima bujično-im tokom, s

6

a a i

a u

m a a

i

m a -s

2

ElaboSUSTA

DelteslatkistranregioPrud,Mala s des

U deJezerDesautjeca

Slika

2.2.3. Geo

Tijekoplitkoizgrađsedimi Euronastapliocepleistnapre

Na šinaslaslijedsjeveStolo

U srešljunaizmeđmean


e Neretve je m izvorima e jesu Norinalnog znač, a ulijeva seNeretva i ul

sne strane te

elti Neretve sra se prihran

ansko jezero ajem mora.

2.2-1. Hidrogr

loška, hidr

om mezozoiog toplog mođuju povišen

mentacija se oazijske pločalih kopnenihenu su se tocenskih naedovanje del

irem područjage gornjotrije naslage p

erozapad-jugova i Rabe.

edišnjem djeak građen prđu Čapljine ndrima rijeke


specifična pkoji prihranjn, Desanka

čaja (koristi se u rijeku Neijeva u more

e Mislina i Pru

smješten su njuju s vodomi Modro Oko

rafska mreža

rogeološka

ka na Jadranora bogatog ni obod delnastavila u

če došlo je dh masiva fona širem pr

aslaga, uglavte.

u Delte prisuaske (T3) stapaleogena koistok. Prisu

elu Delte nalaretežno od vai Metkovića.

e Neretve. O

ZA PROČIŠĆA

po maloj povuju deltu sla

a, Crna rijekse za vodoo

eretvu kod Kue zapadno odunjak s lijeve

jezera: Modm iz više izvo pod utjeca

Delte Neretve

a i tektonsk

nskoj karbonorganizmimate. Krajem paleogenu tado izdizanja rmirali su serostoru formvnom gline,

utne su naslaarosti mogu

koje se proteutne su na p

aze se najmalutica čistih . Između Gargansko-bars

AVANJE OTPA

vršini, krškimatkom vodomka i kanal jopskrbu Nereule Norinsked naselja Blae strane.

dro Oko, Devora: podzemajem su slane

e.

ka obilježja

natnoj platfora. To su prekrede došloaloženjem fodinarskog m

e fliški klastmirali jezersk

šljunka i pi

age gornjeg se naći na pežu u izdužodručjima P

mlađi kvartarnvapnenaca,

abele i Metkski sediment

ADNIH VODA

m izvorima rm. Direktni pjezero Vlašketva – Pelje

e. S lijeve straca. Pritoci M

esansko, Vlamnih izvora, e morske vo

a

rmi intenzivnetežito gornjoo je do dezoraminiferskimasiva. U zatiti (konglomki sedimenti.ijeska čiji je

trijasa, jure,području Slivženim zonamruda, Vida, V

ni (Q) slojev a mogu se

kovića nalazeti (b) nalaze

METKOVIĆ

riječnih pritokpritoci koji utjko – more. ešac – Korčurane glavnogMale Neretve

aška, Parila, rijeke Neretv

ode. Jezero K

no su se taloo-kredni rudisintegracije ph vapnenaca

avršnom dijeerati, pješče. Središnji dpostanak v

krede, tercijna i Ravna.

ma, uglavnomVrijoštice, De

vi. Aluvijalne naći na pove se velike ksu jugozapa

ka i brojnim tječu u Nere

Izvorište Nula), nalazi sg toka Neretve su Crepina

Jezerce te ve i pripadajKuti je najveć

žili karbonatstni vapnencplatforme, a a. Približavanlu paleogenaenjaci, siltiti dio Delte savezan uz rije

jara i kvartarIza mezozojsm orijentiranesne, Mustin

naslage (al)vršinama u dokoličine sitnoadno od Met

17

podzemnimetvu s desneNorina je odse u naseljuve odvaja se i Pižunovac

jezero Kuti.ućih pritoka.će i nije pod

ti, u uvjetimaci koji danas

karbonatnanjem Afričkea, trošenjemi šejlovi). U

astoji se odečni nanos i

ra. Najstarijeskih naslagane u smjeruna, Glušaca,

) predstavljaolini Neretveog pijeska utkovića, a na

7

m e d u e c

.

. d

a s a e

m U d i

e a u ,

a e u a

2

ElaboSUSTA

podrupješčslojevšljunasuglin

NajvepodlovrhovPodrutokovblaže

S obzponirpodsljavljajveom

PodruDinaru smjprevrantikl

Premzoni sredn

2.2.4. Pedo

Premi hidrdjelomhidroManjikarbo

Podruteren


učju zapadnčano-glinovitiva konglomeaka srednjegna i ilovačast

eći dio slivaožni karstifikavima, dok doučja izgrađeve podzemniem reljefu ima

zirom da je panja i bifurkalivovi Neretvju i poplavne

ma bogate vo

učje Grada rida karakterjeru jugozaprnutih bora. Jlinala čine kr

ma seizmološmaksimalnognje jakosti (V

ološka obi

ma Pedološkoomorfna. U mična odvodmorfna tla, kim dijelom onatnim podr

učje zahvataa.


no od Opuze materijal. N

erata sa šljung pleistocenatog tla.

Neretve je aciji, imaju ja

olomiti imaju ena od nekah voda. Doloa više površi

područje slivacije podzeme. Područje se vode na kr

odom u kišnim

Metkovića rizira pružanjpada. PrisutnJezgre sinklredne naslag

škoj karti RHg intenziteta

VII°MCS) koji

lježja

oj karti RH, npodručju uz

dnjena (1). Uklasificirana prisutno je

ručjima, nast

a smješteno j

ZA PROČIŠĆA

ena do ušćNa karbonatnncima donjega, holocenski

izgrađen oasnije diferenmanje izraž

arbonatnih i omiti su višeinskih vodoto

a uglavnom mne vode. Psliva je bogarškim poljimam sezonama

geotektonskje struktura

ne su tipične inala su naj

ge.

H za povratn 8°MSK. U psu izazvali m

na području GNeretvu razv

U plavljenom kao amfiglekalcikambis

talo trošenjem

je na aluvijal

AVANJE OTPA

ća zastupljennoj podlozi izg pleistocenaih pijesaka, g

d karbonatnncirane slojeenu slojevitotrijaskih dol izloženi meoka.

izgrađeno orisutna su br

ato vodom koa, gdje tlo lje

a, a Neretva s

ki spada u u smjeru sjestrukture počešće izgrađ

i period 500proteklih 50 manja rušenj

Grada Metkovijena su alupodručju De

ej - eugej (msol, crnica m tvrdih i čis

lnom tlu s vis

ADNIH VODA

ni su sedimz krede i terca koji su zasglina srednje

nih stijena, veve i ogoljeleost, reljef je zomita su mhaničkoj ero

d okršenih projna krška poja teče i poveti oskudijevse površinsk

područje vaeverozapad-joput reversniđene od naj

0 godina, pogodina u neja i materijaln

ovića prisutnauvijalna tla oelte, pod inte

močvarno glei lesivirano

stih vapnenac

sokim nivoom

METKOVIĆ

enti Delte (cijara nalazi ssićeni vodomeg i gornjeg p

vapnenaca ie strmije koszaobljen, a kanje vodopr

oziji nego okr

propusnih vapolja, ponori,vršinski i podva vodom. Neki ulijeva u m

anjskih Dinaugoistok te nh rasjeda, namlađih eoce

dručje Gradaekoliko navrane štete.

a su dva osnglejena i neo

enzivnijim utjejna tla) i djeo tlo (41) rca i dolomita

m podzemne

(ad) - pijesase više dese

m, te nešto tapleistocena s

dolomita. Vsine s morfokosine imajuropusna pa ršavanju pa

pnenaca čes, izvori i prito

dzemno, a poeretva i njenore.

rida. Područnavlačenja i avlaka, ljusa

enskih naslag

a Metkovićaata su zabilje

novna tipa taoglejena neojecajem vodeelomično odrazvijeno naa.

e vode i malo

18

ak, šljunak ietaka metaraanje naslagesve do glina,

Vapnenci suloški oštrijim blaži nagib.usmjeravajuna njihovom

sta je pojavaoci, odnosnoovremeno sene pritoke su

čje Vanjskihnatiskivanja

aka te kosih iga, a jezgre

a nalazi se ueženi potresi

la: aluvijalnaodvodnjena ie nastala suvodnjen (6).

a povišenim

om nosivosti

8

i a e ,

u m

. u

m

a o e u

h a i

e

u i

a i

u .

m

i

2

ElaboSUSTA

Slika Neretv

2.2.5. Bio-e

Flora

Na pzaštitpodru„IlirskunutalitoralcoloraGenisbertoSalvia

Na pOvakPodruAfriciplićacvodenpjevic

Od gHrvatstella(Aythvelikesp.) iNeret

U širukupnDoda(AlbuzananUkupraznopritoc


2.2-2. Pedolove, 2007)

ekološke z

i fauna

odručju delteti prirode zaučju delte Neko-jadranski arnjeg dinarsle, Asperula

ratum, Edraista sylvestris

olonii, Tanacea officinalis,

odručju deltekvo bogatstvučje delte je. Trećinu zacima i sprudone površine)ce.

njezdarica, ntske. Prostr

aris), čapljicehya nyroca) e populacije i drugih vrstatve.

rem područjuni broj vrsta

atku II. Direkturnus albidundreai), imot

pno 16 vrstaolikošću, ušćcima žive end


oška karta na

značajke

e Neretve uštićeno je 4eretve i u okendemi“. Teskog krša: Aa scutellariianthus tenus subsp. daletum cinerarViola adriatic

e Neretve zavo i raznolikoe mediteransabilježenih vrovima najzna) za selidbu

naročito su vani trščaci e voljak (Ixou Hrvatskoj.kokošice (R

a. Morski ku

u delte Nerea na prostortive o staništ

us), čepa (Atska gaovicaa je na Crveće Neretve jdemi: podust

ZA PROČIŠĆA

a području De

tvrđeno je 89 biljnih vrskolnom krško su biljke rasAllium ampeis, Campanuifolius, Euplmatica, Iris riifolium, Teuca, Iris pseud

abilježeno jeost ptica uvjska močvararsta čine zimačajnije je za

i zimovanje

važne zajednpredstavljaju

obrychus min. A važni suRallus aquatulik (Charadr

etve zabilježeru delte, ukltima (vrste zAlosa fallax) (Phoxinellusenom popisue jedno od tva (Chondro

AVANJE OTPA

elte Neretve (I

820 vrsta biljta, od toga om područjusprostranjeneloprasum vnula pyramiphorbia charpseudopalliducrium arduidopallida, i d

e 311 vrsta pjetovano je

a koja se namovalice, a za selidbu ćure pataka i lis

nice ptica tršču posljednjanutus), eje

u i kao gnjezticus), zatim rius alexand

eno je 35 vljučujuću i ma koje je pot), vijun (Cos adspersus)u ugroženih najzanimljiv

ostoma kneri

ADNIH VODA

Izvor: Stručna

ja (15% hrvaje 38 vrsta nalazimo se uz istočnu

var. lussinenidalis, Centracias subspda, Moltkea ini, Vincetox

dr. (Jasprica,

ptica, od kojgeografskimlazi na selidzimi im se plina, čigri i gaski te trščac

čaka koje sua sredozemmočvarice (zdilišta brkatštijoka (Por

drinus) gnijez

vrsta slatkovomorske ribe,trebno osiguobitis taenia) i glavočić c

slatkovodniijih područja

ri), neretvans

METKOVIĆ

a podloga za

atske vaskulugroženo nakupinu biljak

u obalu Jadranse, Alyssantaurea glabp. wulfenii, petraea, Se

xicum hirund2006).

ih je 116 gnm položajem dbenom putupridružuju staalebova, močci, okolne liv

ovdje najbona gnjezdili

(Circus aerute sjenice (Przana sp.), tzdi na pjesko

odnih riba, a oko 150. Šrati zaštitu s

a), primorskacrnotrus (Pomih riba Hrva

a Europe. Jeska mekousn

zaštitu, Park

lalrne flore). a nacionalnoka poznatu pana i dijelu p

nthus sinuatuberrima, Ch

Hyacinthellaeseli tomentodinaria subsp

njezdarica (3i raznolikoš

u europskih anarice. Ušćčvarna podru

vade i šikare

ogatije u cijelšta bukavca

uginosus) i pPanurus biarrstenjaka (Aovitim obala

a pretpostavŠest vrsta ntaništa): prima paklara (

matoschistusatske. Brojemedino u Nerena pastrva (S

19

prirode Delta

Zakonom ooj razini. Napod nazivompripadajućegus, Alyssumaerophyllum

a dalmatica,osum, Salviap. adriaticum

35 vodarica).šću staništa.ptica prema

će Neretve sučja (trščaci,

e za različite

om priobaljua (Botauruspatke njorkermicus), vrlo

Acrocephalusma na ušću

vlja se da jenalazi se namorska uklija(Lethenterons canestrinii).m endema ietvi i njenim

Salmothymus

9

a

o a

m g m m

a m

.

. a s , e

u s e o s u

e a a n . i

m s

ElaboSUSTA

obtusopisa

Faunstrog7/06)rovkasu izutakođ

U podvažnanaći podrumelis(Rana

Broj zza kozabiljprugaleptir 7/06)sovic

Istražendekusce

Na ppredsstanodijelosu necrangTakoljuštu(IZVO

Stani

Kartirpodru2004stanišo ugrstanišcakle

SustatravnjmedukultivUređa

Tabli

KO

J11

J11/J

D34

J22


sirostris oxyrana 2005. go

a sisavaca Do zaštićena ). Široko su a, šumski mišuzetno rijetkđer i u Europ

dručju donjea čovječja riu izvorima

učju budućesellensis fiuma ridibunda).

zabilježenih oju možemo eženo je čeasto jedarce strogo su za

). U skupini nca (Noctuidae

žena je i pomičnih svojtieri i endemič

području ušćstavnici poroovništvo povovima dolazeešto slabije gon te razneđer su zastu

urama pužeOR: Stručna

šta

rana su 22 učju budućeg.). Sa stanošta te morskroženim stanštima i Zako

enjače (Salico

av odvodnjejaci/dračici, unca, E82 – virane površinaj za pročišć

ica 2.1 Stani

OD

Aktivn

J13 Aktivn

Bušici

Grads


rhynchus), vodine Radović

Delte Neretvprema Pravrasprostranjš, lisica, jazae. Svi šišmiši zaštićena v

e Neretve zabbica (Proteuu kontaktnojeg parka p

mana), bjelou.

leptira u dolipretpostavit

etrdesetak v(Iphiclides p

aštićeni Pravnoćnih leptirae) sa šezdes

odzemna faui ističu se tro

čni mnogočet

ća Neretve odice Cardiidremeno skup

e lignje, sipe zastupljeni

e vrste porodupljen predseva. U upodloga za z

kopnena stag Parka prir

ovišta zaštitea obala kojaništima od kona o zaštiti ornia) na mu

e prolazi kD32 – termstenomedite

ne, I51 – voććavanje otpad

šta Na podru

na seoska po

na seoska po

i

ske stambene

ZA PROČIŠĆA

vrgoračka goćev glavoč (K

ve uključuje vilniku o progene vrste: bavac. Od šišši su zaštićevidra (Lutra lu

bilježeno je us anguinus)j zoni krša prirode jesuuška (Natrix n

ni rijeke Nerti da ima izmvrsta od kojpodalirius) i uvilnikom o pra (Heterocer

setak registrir

una neretvanoglobiontski tinaš špiljski

obitava vedae – srčankeplja. U ovomi sipice, a vjosim skupin

dice Peneidastavnici poroušće zalazzaštitu, Park

anišna tipa rode “Delta Ne prirode na se međusob

kojih su nekprirode: est

ulju i pijesku.

kroz staništmofilne popleranske šumćnjaci, J11 –dnih voda na

učju obuhvat

IM

odručja

odručja / Urba

e površine

AVANJE OTPA

obica (KnipoKnipowitschi

53 vrste (Mglašavanju dbjelorubi i sremiša na ovo

eni u Hrvatskutra) koja je

17 vrsta gma) koja živi u i naplavne r

u: blavor (Pnatrix f. persa

retve iznosi 4među 400 i 5ih su najzauskrsni leptirroglašavanjura) zabilježeranih vrsta.

nskog podrupuževi, rakocjevaš Marif

liki broj mee i Venerida

m područje pvjerojatno imane Decapodae koje domodice Pagurize i mors

prirode Delt

uz šest prijNeretve” (kroajvažnija stabno ispreplić

ka zaštićena tuariji, obaln

ta C35/D31avne šikare

me i makija caktivna seos

alazi se na st

ta zahvata

ME

anizirana seo

ADNIH VODA

owitschia croia radovici).

rakovčić, 19divljih svojti zedozemni ši

om se prostokoj i na eurorijetkost u na

azova i 7 vrspodzemnim ravnice. ČesPseudopus a), ribarica (N

40-45% pote500 vrsta (Kunimljivije: obr (Zerynthia pu divljih svojtno je 160 vr

čja, i to 32 ovi i kornjašifugia cavatic

ekušaca. Meae – kućice. Tprisutni su i ba i hobotnica

da od kojih smicilno stanovidea – rakovske kornjata Neretve, D

elaznih stanoz projekt Kništa su pov

ću, a vezana i na europs

e lagune, ve

– submee, E35 – prcrnike, E92 ska područjataništu I51 –

oska područj

METKOVIĆ

oatica) te vrs

998.), od kojizaštićenim i šmiš, kućni ru javlja čak pskoj razini.

ašem priobal

sta vodozemvodama šir

ste vrste vodapus), kršk

Natrix tessel

ncijalne faunučinić,1998).bičan lastin polyxena). Oti zaštićenim rsta. Najbrojn

lokaliteta sa te tercijarni

ca.

eđu školjkašTi su školjkabrojni glavona te muzgavsu najčešći vništvo skupvi samci kojače i moDZZP, Zagre

ništa te tri mKartiranje stavršinske kopsu za prosto

skoj razini teelike plitke u

editeranski rimorske, te– nasadi če

a i J22 – gradvoćnjaci (Sl

D

čja

sta otkrivena

ih je većina strogo zaštimiš, kućni š25 vrsta, a U Delti Ner

nom područj

maca. Od vodeg područja dozemaca i ka guštericallata), velika

ne na područ. U skupini drep (Papilio

Obični lastin i strogo zaš

nija porodica

a 76 otvora.relikt školjk

šima najzasaši jestivi pa nošci. Naročiaca. Bentos„mala“ kozi

plja za hranui se koriste

orski sisavcb, 2007.)

morska stanianišta Hrvatspnene vode or delte Nereemeljem EUuvale i zaljev

i epimediteermofilne šumetinjača, I21 dske stambeika 2.2-3).

Duljina (m)

268

85

393

131

20

a u Norinu i

zaštićena iliićenim (N.N.štakor, vrtnaneke od njih

retve obitavaju.

dozemaca jete se možegmazova u

a (Podarciszelena žaba

čju Hrvatske,danjih leptirao machaon),rep i uskrsni

štićenim (NNa je porodica

. Od brojnihaš Congeria

stupljeniji suih domicilnoito u dubljimki viši rakoviica Crangonu te prodaju.

napuštenimci (dupini).

išna tipa naske, OIKON,

i močvarnaetve. Radi seU Direktive ovi, zajednice

eranski suhime i šikare– mozaičnene površine.

0

i

i .

a h a

e e u s a

, a , i

N a

h a

u o

m i

n .

m .

a ,

a e o e

i e e .

ElaboSUSTA

KO

I21

E92

E35

A11

A23

E82

C35/D

D32

A41

I51

Slika


OD

Mozai

Nasad

Primo

Stalne

Stalni

Steno

D31 Subm

Termo

Trščac

Voćnja

2.2-3. Staništ


ici kultiviranih

di četinjača

rske, termofi

e stajaćice

vodotoci

mediteransk

editeranski i

ofilne poplav

ci, rogozici, v

aci

ta na području

ZA PROČIŠĆA

IM

h površina

ilne šume i š

ke čiste vazd

epimeditera

ne šikare

visoki šiljevi

u obuhvata zah

AVANJE OTPA

ME

šikare medun

azelene šum

anski suhi tra

i visoki šašev

hvata.

ADNIH VODA

nca

me i makija cr

avnjaci / Drač

vi

METKOVIĆ

D

rnike

čici

Duljina (m)

22

628

1964

7

24

3

1891

37

493

16514

21

2

2

ElaboSUSTA

2.2.6. Krajo

Podruvrijed

2.2.7. Zašt

Na ppodruPredoRams

ZaštićkompNeret

Ovaj utvrdluke razdo

2.3. KarekoNa poprogl

POVS

POVSlagunprona

Iako jusposmočvstanišmorspojed

Uzimpredsciljevupotrorgan

Vrste

SuklaAlburAlosaChonCobitCobitCoen


obraz

učje oko Nerdan predio - k

tićene priro

području Graučja „Pod greolac-Šibanicasarskoj konv

ćena kulturnpleks Duhanstva s visovim

su prostor je i naselja. Mkoju su osn

oblja, poput g

rtografskološke mr

odručju gradašenju ekolo

područje područje

S područje: H

S područje Dne, boćate vaći gotovo 20

je područje stavljene guvarice kao i šte s prostorkoj vodi, ili

dinih vrsta rib

ajući u obzistavlja jednoima očuvanj

reba biocidanizama, dola

e i staništa -

adno Dodatarnus neretvaea fallax - čepndrostoma kntis illyrica - ilitis narentananagrion ornat


retve uz deltkulturni krajo

odne vrijed

ada Metkovićedom“, „Orea. Delta Ner

venciji.

na dobra na ske stanice „

ma unaokolo

još od željezMjesto Vid krnovali antičkigradskih zidi

ki prikaz reže te p

da Metkovićaoške mreže (

od značaja zod značaja z

HR5000031

Delta Neretvevode, mreža0 ribljih vrsta

močvarnogaste mreže kiznimno važ

rom za intenpak u slatk

be.

r veliki broj od najzanimja ovoga po, hormona

azak i širenje

- ciljevi očuv

aku II Direktive - primorskaa neri - podustvrski vijun

a - neretvanstum - istočna

ZA PROČIŠĆA

tu te područjobraz.

dnosti i kult

ća nalaze spak“ i „Prud“etve proglaš

području Gra„Vaga“ (previ lučki dio sn

znoga doba raj Metkovićai Grci u 4.stna, vila, moz

s ucrtanpopis cilja nalaze se p(NN 124/13))

za ptice (POza vrste i sta

Delta Neretv

e obuhvaća a kanala i iz – endema J

a staništa trakanala ("jendžna staništa nzivan rast rikovodnim ek

endemskih mljivijih podruodručja dani kemijskih invanzivnih

vanja u POV

ve o staništima uklija

va

ski vijun a vodendjevo

AVANJE OTPA

je uz Neretv

turno - pov

se Zakonom “ u kategorij

šena je vlažn

ada Metkoviventivno), urbntičke Narone

naseljavala a bilo je poznt. pr. Kr. Očzaika i nadgr

im zahvaeva očuvpodručja eur):

P): HR10000aništa (POVS

ve

iznimno brojzvora, potokJadranskog b

ansformiranodečenje") ovd

ihtiofaune. blje mlađi, k

kosustavima

vrsta te izniučja ekološkas uključujusredstava, pvrsta, antrop

VS području

ma (Znanstve

ojčica

ADNIH VODA

vu oko Vida i

vijesna baš

zaštićena pi posebni orn

nim područje

ća jesu spombana jezgra e u Neretvi (e

ilirska plemnato trgovaččuvani su osobnih spome

atom u ovanja i poropske ekolo

031 Delta NeS): HR500003

ojna i raznolikke reofilnih zbazena.

o u velikoj mdje se još uvDelta, lagun

koja kasnije s. Nadalje, o

mno bogatuke mreže u Hu: promjene prekomjerno pogeno utjec

u HR5000031

eni i hrvatski

METKOVIĆ

i Metkovića o

ština

prirodna podnitološki rezem od međun

men park u Metkovića,

evidentirano

ena o čemučko središte Nstaci brojnih enika.

dnosu naodručja eške mreže –

eretve, 31 Delta Ner

ka vodena sznačajki, jez

mjeri u poljopvijek nalaze ne i boćata svoj razvojni

ovo je podru

u biološku raHrvatskoj. Na

načina poljizlovljavanje

cane promjen

1 Delta Nere

naziv):

određeno je

dručja. To servat, značajnarodnog zna

Metkoviću (rruralna cjelin).

u svjedoče pNarona koje spomenika

a područekološke

– Natura 200

retve.

staništa kao šzera, u kojim

privredno zemvažna stanivoda su izni ciklus provoučje važno z

aznolikost, uajvažniji pritisjoprivredne e ribe i drune hidrološko

etve:

22

kao osobito

u močvarnajni krajobrazačaja prema

registrirano),na Vid, delta

pretpovijesnese razvilo iziz rimskoga

čje e mreže 00 (Uredba o

što su delta,ma se može

mljište, zbogišta za ptice

nimno važnoode u slanojza migracije

šće Neretvesci i prijetnjeproizvodnje,

ugih vodenihoga režima.

2

o

a z a

, a

e z a

o

, e

g e o j

e

e e , h

ElaboSUSTA

CongElaphKnipoKnipoLampLindeLutraMaurMinioMyotiMyotiPetroPomaProteRhinoRhinoSalmSalmSquaZame NacioCarexCeriaCynaElymGasteHordeLesteRanuSalarSalsoSalsoSelisiSuaeSymp CILJN1420 3140 11501130 1310 8310 3130 1140 9320 1410 2110 3150 92D0622062A01110


geria kusceri he quatuorlinowitschia croowitschia panpetra zanandenia tetraphya lutra - vidra remys rivulatopterus schreis capaccinii is emarginat

omyzon marinatoschistus ceus anguinusolophus ferruolophus hipp

mo marmoratumothymus obtalius svallizaeenis situla - c

onalno važnex divisa - raz

agrion tenelluanchum acutuus farctus - berosteus acueum marinum

es virens - munculus ophioria fluviatilis -ola kali - slanola soda - soiothemis nigr

eda maritima petrum flaveo

NA STANIŠTMediteranskTvrde oligo-

* Obalne lagEstuariji Muljevite obŠpilje i jameAmfibijska sMuljevita i pŠume divljeMediteranskEmbrionskePrirodne eu

0 Mediterans* Eumeditera

0 Istočno subPješčana dn


- špiljska troneata - četveoatica - vrgornizzae - glavdreai - primorylla - jezerski

ta - riječna koeibersii - dug- dugonogi š

tus - riđi šišmnus - morskacanestrini - gs* - čovječja umequinum -posideros - mus - glavaticatusirostris - me - svalić crvenkrpica

e vrste (Znanzdijeljeni šaš um - mala crvum - šiljati labodljikava piuleatus - koljum - primorskala zelendjevoglossifolius - riječna babnica odna solnjačara - paška či- primorska

olum - jantar

TA (Dodatak ka i termoatla-mezotrofne

gune

bale obrasle e zatvorene zstaništa Isoetpješčana dnae masline i roke sitine (June obalne sipintrofne vode ske galerije i šanski travnja

bmediteranskna trajno pre

ZA PROČIŠĆA

okutnjača roprugi kravo

račka gobicavočić vodenjarska paklararegoč

ornjača okrili pršnjakšišmiš

miš a paklara lavočić crnotribica - veliki potko

mali potkovnjaa mekousna

nstveni i hrva

vendjevojčicaastavičnjak rika uška

ki ječam vica - jednolisni žica

a pkica jurčica

rni strijelac

I HD): antska vegetvode s dnom

vrstama rodaza javnost to-Nanojunc

a izložena zraogača (Olea incetalia marine - prvi stads vegetacijomšikare (Nerio

aci Thero-Braki suhi travnjaekrivena more

AVANJE OTPA

osas

ak

k

trus

vnjak ak

atski naziv):

a

žabnjak

tacija halofilnm obraslim pa

a Salicornia

etea aku za vrijemi Ceratonion)itimi) dij stvaranja m Hydrocharo-Tamariceteachypodieteaaci (Scorzonem

ADNIH VODA

nih grmova (arožinama (C

i drugim jedn

me oseke )

sipina rition ili Magnea) a neretalia villos

METKOVIĆ

SarcocornetCharaceae)

nogodišnjim

nopotamion

sae)

ea fruticosi)

halofitima

23

3

ElaboSUSTA

POP

PodrukojegSredn Deltavrste ptice fascin Najvapromjvodot

Vrste

Statu SuklaAcrocAlcedAlectAnthuArdeaArdeoBotauBuboCapriCharaCircaCircuCircuEgretEgretFalcoGaviaGrus HimaIxobryLaniuLaniuLusciMelanNyctiPhalaPlataPorzaPorzaPorzaSternStern MigraAnasAnasAnasAnasAnasAnasAnas


područje: HR

učje ekološkg se nalazi nje i Sjeveor

a Neretve je ptica koristepare u Hut

nellus).

ažniji pritisci jenu načina toka i preusm

e - ciljevi oč

us vrste - LEG

adno Dodatacephalus medo atthis vodtoris graeca jus campestria purpurea čola ralloides urus stellaris

o bubo ušara rimulgus euroradrius alexanaetus gallicusus aeruginosuus cyaneus etta alba veliktta garzetta mo columbariua stellata crvgrus ždral P

antopus himarychus minutuus collurio rusus minor sivi inia svecica nocorypha cicorax nycticoacrocorax pyalea leucorodana parva sivana porzana ana pusilla mna hirundo crna sandvicen

atorne vrste s acuta patkas clypeata pas crecca kržus penelope zvs plathyrhyncs querquedulas strepera pa


R1000031 D

ke mreže znnajmanje 31

ristočne Euro

dio većeg pe oba lokalittovom Blatu,

na ovo podrkorištenja ze

mjeravanje to

uvanja u PO

GENDA: G =

aku I Direktiveelanopogon comar G Z arebica kamis primorska

čaplja dangubžuta čaplja P

s bukavac G G

opaeus leganndrinus morss zmijar G us eja močva

eja strnjarica ka bijela čapljmala bijela čas mali sokol

venogrli plijenP antopus vlastus čapljica vsi svračak Gsvračak G modrovoljka

calandra velikorax gak P ygmaeus madia žličarka Pva štijoka G riđa štijoka

mala štijoka Grvenokljuna čnsis dugoklju

a lastarka P Zatka žličarka lja P Z viždara P Z

chos divlja paa patka pupčtka kreketalj

ZA PROČIŠĆA

Delta Neretve

ačajno za o13 vrsta pticope prema Af

rekograničnoteta tijekom , a hrane se

učje ekološkemljišta (rekloka vode.

OP području

= gnijezdarice

e o pticama:crnoprugasti

menjarka G trepteljka G

ba P P P Z

nj G ski kulik G

arica G Z ja P Z aplja P Z Z

nor Z

telica G P oljak G P

G

P ka ševa G

li vranac P ZP

G G čigra G na čigra Z

Z P Z

atka P Z čanica P ka P Z

AVANJE OTPA

e

čuvanje pticca. Područjefrici. Oko tre

og močvarnomigracije, pe u Delti Ne

ke mreže ukljamacija od m

u HR100003

e; P = preletn

trstenjak G Z

Z

ADNIH VODA

ca Delta Nere je važno oćine zabiljež

og područja rezimljavanjaeretve (npr.

jučuju: nekonmora, estuar

1 Delta Nere

nice; Z = zim

Z

METKOVIĆ

etve je ujedodmorište zaženih vrsta pt

skupa s Huta, a čak i tijPhalacrocor

ntrolirane poija ili močvar

etve:

movalice

no i Ramsara ptice koje tica su zimov

tovim Blatomjekom parenrax pygmeus

ožare i suzbijre), kanalizac

24

r site unutarmigriraju iz

valice.

m u BiH. Istenja. Neke ses i Plegadis

anje požara,cija prirodnih

4

r z

e e s

, h

ElaboSUSTA

AythyAythyBuceFulicaGallinHaemLimosLymnMergNettaNumeNumePluviaRalluTringTringTring NacioCalidPanu

SlikaDelta


ya ferina glavya fuligula krephala clangua atra liska Pnago gallinagmatopus ostrsa limosa crnnocryptes mingus serrator ma rufina patkaenius arquatenius phaeopalis squataro

us aquaticus ga erythropusga nebularia kga totanus crv

onalno važnedris alpina žaurus biarmicu

a 2.3-1.Obuha Neretve i PO


vata patka Prunata patka ula patka batP Z go šljuka kokralegus oštrignorepa muljanima mala šmali ronac Z a gogoljica Pta veliki pozvpus prugasti

ola zlatar pijukokošica P Z

s crna prutkakrivokljuna pvenonoga pr

e vrste lar cirikavac

us brkata sjen

vat projekta OVS HR500

ZA PROČIŠĆA

Z P Z

toglavica Z

košica P Z gar P ača P ljuka P Z

P Z viždač P Z pozviždač P

ukavac Z Z a P prutka P rutka P Z

Z nica G

u odnosu na00031 Delta N

AVANJE OTPA

P

a područja eNeretve.

ADNIH VODA

ekološke mre

METKOVIĆ

eže Natura 22000 – POP

25

HR1000031

5

ElaboSUSTA

Obuhočuvastaniš


hvat projektaanja značajnšte, lokacija


a nalazi se nom za pticeUPOV-a ulaz

ZA PROČIŠĆA

na područje i HR50000zi u naveden

AVANJE OTPA

u NATURE 031 Delta Nno područje.

ADNIH VODA

2000, HR1eretve - pod

METKOVIĆ

1000031 Dedručja očuva

elta Neretve anja značajn

26

– područjano za vrste i

6

a i

ElaboSUSTA

3. Opgra

Planistanovode

Planipobomogu

o p

o p

o b

o p

Bez odograjavnekorišti dodaprekid

Izvori

o u

o t

o t

o u

3.1. PoteOvi spotentehnouvažaživoti


pis utjađenja

rani zahvat,ovnike i posj.

rana izgradljšati će kaku očekivati sl

poboljšanje o

poboljšanje k

bolje očuvan

povećanje at

obzira na naadnja i/ili odre odvodnje mtenju nisu poatni nepovoljdom rada UP

i mogućih ne

u fazama pla

tijekom građe

tijekom koriš

uslijed akcide

encijalnise utjecaji odncijalne izvorologija građeavati lokalnenjskog svijet

Sustavomvoda i ad

U slučajuuzbunjivaizvanredn

U slučajukojeg će objekta i

Svi mokrstvaranjedovoljna

Projektomzatvorenodeponiju.


ecajaa i kor

pored pobetitelje, ima

nja UPOV-akvoću okolišajedeće koris

općih zdravs

kakvoće rijek

nje biološke r

traktivnosti ri

avedene koriržavanje pojemogu nepovoštivana pravjni utjecaji u POV.

epovoljnih utj

aniranja i pro

enja

štenja

entnih situac

i utjecajinose na lošere neugodnihenja mora ose ekološke ta. Potencija

m indikatora ekvatnog alau kvara pojeanje, odnosnnim uvjetima u zakazivanjase otpadne kontaminacijri dijelovi su tzv. «mrtvibrzina tečen

m se predviđom sustavu

ZA PROČIŠĆA

zahvarišten

oljšanja općpozitivan utj

a Metković, a, recipijentati:

stvenih uvjeta

ke i mora te u

raznolikosti u

iječnog i mor

isti, dogradnjedinih dijelovvoljno utjecavila struke i pslučaju nezg

jecaja na oko

ojektiranja

cija (havarija)

i zbog nee prostorno ph mirisa, buksim poštivanjuvjete, kultulni utjecaji sm

osigurati ćearma u slučaedinih strojano podsustaprije dolaska

a zaštita, bit vode odvodje okolnog tla

ustava i građh zona», naja radi prono

đa da se mauvećavanja

AVANJE OTPA

ata nanja zah

ćeg standardjecaj na oko

koja obuhva rijeke Ner

a,

uvjeta za spo

u riječnom i m

rskog sustav

ja UPOV-a va uređaja nati na okoliš posebnih progoda izazvan

oliš mogu na

) i prekida ra

eadekvatplaniranje, ko

ke, onečišćenja poznatih turno povijesmanjit će se

e se stalan naju bilo kakvearskih dijelovavi dojave, a interventnoće omogućeiti do ispustaa. đevine hidraa svim dionosa krutina uanipulacija izda i odlaganja

ADNIH VODA

a okolhvata

da življenja oliš smanjenj

vaća i ugraretve, odnos

ort i rekreacij

morskom sus

va.

može i negaisu u skladu i to poglav

opisa iz zaštinih višim sila

astati:

ada.

tnog planoje ne uvažanja i osjetljivotehničkih stana dobra, zprimjenom s

nadzor radae neispravnova građevine

čime se mog tima. eno sigurnosa– kako bi se

aulički su obicama kanal otpadnoj vodvojenim otpa u kontejn

METKOVIĆ

iš, tije

i smanjenjajem emisija

dnju trećeg no morske

ju (kupanje,

stavu,

ativno utjecasa načelima

vito ako pri ite okoliša. N

ama, začeplje

niranja i pava pogonskost konačnogandarda kakvzdravlje ljudisljedećih rješ

a uređaja za osti i događaje projektnimminimizira tr

sno prelijevane izbjegli ne

blikovani na la unutar gr

odi. padom na reere prije tra

ekom

a zdravstvenonečišćenja

stupnja prvode. Iz tog

ribolov, izlet

ti na okoliš a zaštite okoprojektiranju

Nadalje, mogenjem kanals

projektirke karakteristg prijemnika.voće materija, dobro stanenja:

pročišćavana. rješenjem rajanje rada

nje na dio urgativni utjeca

način da jerađevine osi

ešetkama vršansporta na

27

nih rizika zau tlo, zrak i

očišćavanja,g se razloga

išta),

u slučaju daoliša. Sustavi, građenju i

gu se pojavitiske mreže ili

ranja tike zahvata,. Predviđenaala i radova,nje biljnog i

nje otpadnih

se predviđaa uređaja u

ređaja prekoaji plavljenja

e izbjegnutogurat će se

ši u potpuno komunalnu

7

a i

, a

a i i i i

, a , i

h

a u

o a

o e

o u

3

3

3

3

3

ElaboSUSTA

3.2. UtjeGrađgrađeUsprkpratitokara

3.2.1. Utjec

Posljeradovatmougljikmogujačini

3.2.2. Utjec

Tijekopromonečina tlolokaln

Onečtvari, što jeestets

Tijekosluča

3.2.3. Utjec

Prilikonenaistog

3.2.4. Utjec

Glavndoći gubitaotpadna muslije

3.2.5. Utjec

Na pzahva


Prije počostale linizvođenjuna prome

ecaji tijeenje sustavaenja izvoditekos navedeni te su naved

akterizirati ka

caj na zrak

edica dogradva na gradilisfere (ugljik

kovodici) u neu uzrokovati vjetra i obor

caj na tlo

om građenjaetnica i podrišćenje tla mo koje nije snog karakter

čišćenje tla mkao i od raz

e višak iskopskog utjecaja

om izvođenjaaju obilnih i d

caj na vod

om pretakanmjerno prolijuskladišteno

caj na bio-

ni negativni do trajnog i ak površina,dnih voda te ali dio okolnd iskopa i po

caj na zašt

području Graata ne nala


četka radovaijske objekte

u radova takvet radi njegov

ekom izgra javne odvo

elj radova dunome, mogudeni u nastaao mali jer ne

k

dnje planiranštu. Povećakov dioksideposrednomi vozila koja rinama. Ovaj

a onečišćenručje gradiliš

može nastati službeno prera te se može

može nastati znih vrsta otppa, otpad beta, može imat

a zemljanih rugotrajnih ob

e

nja goriva, pjevanje i proog otpada.

-ekološke z

utjecaji na flprivremeno

odnosi se nje ovaj utjec

nih staništa kolaganja cjev

tićene vrije

ada Metkoviazi unutar z

ZA PROČIŠĆA

a predvidjeti e infrastruktuva oštećenjavog nesmeta

radnje odnje i uređužan je pridrći su neki n

avku. Ovi utjeestaju sa zav

nog zahvata ano stvaranje, ugljikov

m okolišu gradovoze ili o

j je utjecaj ne

nje tla možeta. Za vrijemu slučaju od

edviđeno za e okarakteriz

i uslijed primpada koji se tona, drveta ti utjecaj i na

radova i sklaborina, mogu

promjene uljonos otpada

značajke

loru i faunu og gubitka tlana ograničencaj po značekoja će se prvovoda.

ednosti i ek

ića nalaze saštićenog p

AVANJE OTPA

mjesta na re te odredit

a mogla sprijanog odvijanj

đaja za pročržavati se svegativni utjeecaji su u pravršetkom dog

može biti poe prašine komonoksid,

adilišta. Onečdvoze potrebegativan, kra

e nastati usme kiše blato

laganja viškaodlaganje.

zirati kao zan

mjene gradivstvara na gri drugih mat

a onečišćenje

adištenja zemuće je ispiran

ja i korištenja u podzeml

vezani su zaa i pojedinihn prostor na enju mali. Tijerivremeno i u

kološku mr

se Zakonomodručja prir

ADNIH VODA

kojima sustati mjesta gdjeječiti. Takođeja.

išćavanje prvih uvjeta zaecaji na okoliavilu kratkotrgradnje plani

ovećana emisoju raznosi vdušikovi okčišćenje atmban materija

atkotrajan i lo

lijed prosipas gradilišta ma iskopa, neOvaj je utjec

nemariv.

a topivih u vadilištu. Otpaterijala, zatime podzemnih

mljanog matenje iskopanog

ja maziva zje. Moguće

a vrijeme izgh stanišnih tkojemu će bekom izgradu maloj mjer

režu

m zaštićena ode. Najbliž

METKOVIĆ

av odvodnjee je moguće er, odrediti m

redstavlja maštite na radiš, koje je porajni i lokalnoiranog zahva

sija prašine uvjetar može ksidi, sumposfere i pov

al. Intenzitet ookalnog je ka

anja materijamože dospjeupotrijebljencaj negativa

vodi, ako takvad koji nastam ambalaža voda.

erijala na privg tla.

za građevinsje također n

gradnje planipova. Trajnbiti izgrađen nje doći će dri degradirati

prirodna pože zaštićeno

e prolazi uz oštećenje k

mjesta mogu

inimalan rizidu, kao i zašosebno potreog karakteraata.

uslijed zemljuzrokovati i orov dioksi

većano stvaraovog onečišć

araktera.

ala s vozilaeti na prometog i otpadno

an, kratkotraj

va gradiva saaje tijekom gi ambalažni

vremena odl

ske strojeve,nekontroliran

iranog UPOVa prenamjenuređaj za pr

do kratkotraji radnom me

odručja, ali o područje j

28

ili presijecaako bi se pri

ućeg utjecaja

ik, a tijekomštite okoliša.ebno uočiti i

a te se mogu

anih i drugihonečišćenjed, organskianje prašinećenja ovisi o

a na kolniketnice. Daljnjeog materijalajan i izrazito

adrže štetnerađenja, kaootpad, osim

agališta, a u

, moguće jeno istjecanje

V-a kada ćena, odnosnoročišćavanjenog utjecaja

ehanizacijom

se područjee Predolac-

8

a i

a

m . i

u

h e i

e o

e e a o

e o

m

u

e e

e o e a

m

e -

3

3

3

3

3

ElaboSUSTA

Šibenznačapodruznačamrež

Tijekoispusizgrad

3.2.6. Utjec

Tijekoizvođ

Tijekomehaobzirodopuna grdB(Akoja ocijenstanoznača

Postoinstalznača

3.2.7. Otpa

Tijeko(20 0sprem

3.3. Utje

3.3.1. Utjec

S obizgradkakvovode

3.3.2. Utjec

U uvjvode ili traja u pse od

3.3.3. Utjec

Pri diu ob


nica, koje seajnog krajobučje značajnajno za pticee HR100003

om izvođenjsta, može dodnje mreže o

caj na loka

om izvođenjađenja radova

om izgradnjanizacije i trom da zbogštenim razinradilištu na 7), a smanjujese očekuje niti značajnoovnici prvih kaju je mali i l

oji opasnost lacija, čime ćaju je mali do

ad

om izgradnje03 01) i mijemnicima i pre

ecaji tije

caj na mor

zirom da urdnjom uređaoće nego sarecipijenta,

caj na pod

jetima poremmimo uređa

jnog pogoršaporemećenimdržavati u gra

caj na tlo

imenzioniranzir maksima


nalazi na udbraza. Premano za očuvae (HR1000031 Delta Nere

ja radova (ioći do otkrićaodvodnje, ist

alnu zajedn

a radova, po. Moguće je

e planiranoansportnih s

g blizine nasnama buke u70 dB(A), u te se s udaljena gradilištuo negativnimkuća (cca 20okalnog je ka

da se kod će se lokalnoo umjeren, o

e objekta nasešana ambaedavati ovlaš

ekom kor

re - recipije

ređaj za pročaja, a dodatada te će storijeke Neretv

zemne i po

mećenog radaja ili rada koanja kakvoće

m uvjetima ili anicama prop

nju sustava oalno moguće

ZA PROČIŠĆA

daljenosti oda područjimaanje vrsta i 31 Delta Neetve.

skopa) za va nekih objekta će se pola

nicu

ovećanu bukprivremeno i

g uređaja zsredstava koselja miniranju sredini u kotrenutku radanošću od sa

u, svi drugi sm, lokalnog 0 m od lokaaraktera.

izvođenja ro prekinuti opvisno o nast

stajat će u prlaža (15 01

štenim pravn

rištenja

ent

čišćavanje ono i planiranoga izgradnjve i mora kao

ovršinske v

da uređaja zoji ne daje oče vode recipij

dužeg prekpisane.

odvodnje kojie opterećen

AVANJE OTPA

d oko 1 km isa ekološke m

staništa (Heretve). Loka

vrijeme izgrakata (arheologati po posto

ku osjetit će li kratkotrajno

za pročišćavoje uključuje je nije prihvojoj ljudi radea pneumatsk

amog čekića.strojevi i tran

djelovanja cije). Noćni

adova oštetpskrba vodoalom ošteće

ravilu građev06), koji će

im osobama

otpadnih vodnim III. stupja UPOV-a o krajnjeg rec

vode

za pročišćavčekivane učijenta. Ove pida rada. U

i uključuje sunje sustava,

ADNIH VODA

stočnije od pmreže RH, dHR5000031 aciji uređaja

adnje UPOVoških lokaliteojećim prome

ljudi koji se zo povećanje

vanje otpadkorištenje p

vatljivo. Iako e i borave -kih čekića ov Buka pneumnsportna srei povremen

rad je zabra

i, presiječe, m, energijomnju.

vinski otpad (e se odvojena na zbrinjava

da na podrunjem pročišćpredstavljaticipijenta.

vanje, odnosnke pročišća

promjene su mnormalnim u

ustav javne ostoga je m

METKOVIĆ

odručja zahvdijelovi GradDelta Neretnalazi se u

V-a i pripadeta) koji nisuetnicama.

zateknu u neprometa ili p

nih voda ppneumatskih

važeći propNN 145/04)

va razina je zmatskih čekićedstva su tišnog trajanja,njen. Ovaj je

neka od pom i sl. Ovaj je

(17 05 04), mno prikupljatanje.

čju obuhvataćavanja, otptrajan pozit

sno puštanjaavanja moglomoguće sam

uvjetima rada

odvodnje i prmogućnost p

vata, a pripada Metkovićatve), područnutar područ

ajućeg kopn evidentirani

eposrednoj bprekida istog.

predviđeno j čekića prili

pisi (Pravilnikograničava

znatno viša ća je najvišaši. Ovaj utjec, a bit će e utjecaj priv

ostojećih infre utjecaj priv

miješani komti u posebno

a nije izgrađpadna voda tivan utjecaj

a većih količo bi doći do p

mo u slučaju a kakvoća ef

recrpne stanprelijevanja s

29

ada kategorijia spadaju u:čje očuvanjačja ekološke

nenog dijelai. Za vrijeme

blizini mjesta

e korištenjekom iskopa,k o najvišimrazinu buke– preko 100 razina bukecaj može semu izloženi

vremen, a po

rastrukturnihvremen, a po

unalni otpado označenim

đen, samomće biti boljena kakvoću

čina otpadneprivremenograda UPOV-fluenta mora

ice, uzeto jesvedena na

9

i : a e

a e

a

e ,

m e 0 e e i

o

h o

d m

m e u

e g -a

e a

3

3

3

3

ElaboSUSTA

minimparam

Zbogvodonprije p

TijekootpadPrimj

Procjneadpropi

3.3.4. Utjec

Za vpročišzatimsmisl

Pod naročdrugiprijenbolespovršotpadderat

3.3.5. Utjec

Kao šHR10Neretna ponaved

3.3.6. Utjec

Na UUPOVbuka jačina

Najveuređakoja srazineodnootpad

3.3.7. Poja

Pojavdušikmeta


mum. Provometara pojav

loše izvenepropusnospočetka rada

om rada UPOdnog mulja nenom adekv

eđivanje otpekvatnih grasanih mjera

caj na bio-

rijeme normšćavanja osi

m u more, ispu povećanja

određenim čito podobnah insekata, o

nos bolesti. Nsti, a insekti šine, mjesto dna voda dotizacije i dezi

caj na zašt

što je već na000031 Delttve - područjostojeće stadenim, neće

caj buke

UPOV-u se mV-a buka izadjeluje nela

a buke iz dru

eća buka prilaja za cijeđese može krete buke mogsno kao posdnih voda, ko

ava neugod

va neugodnihkovi spojevi n i sl.) te org


đenjem redve nekontroli

edbe prikljust moguće jea i za vrijeme

OV-a, nepovnastalog tijekvatnih propisa

padne vode uađevinskih mzaštite mogu

-ekološke z

malnog pogogurat će pob

puštanjem proa trofije, a tim

okolnostima a u toplijim osim što je nNaime, u otpmogu biti njgdje se odla

ospijeva procnsekcije, ova

tićene vrije

avedeno, lokta Neretve –je značajno z

anje očekuje biti negativn

može pojavitiaziva neugodagodno na stugih izvora.

likom korišteenje mulja i dtati u raspon

gu se očekivsljedica promoja se može

dnih mirisa

h mirisa pos(amonijak),

ganske kisel

ZA PROČIŠĆA

ovitog održaranog izlijeva

čnih sustave istjecanje e rada ovaj je

voljni utjecaj kom rada (sanih mjera z

u tlo mogućematerijala te ućnost ovog

značajke

ona, učinkovboljšanje uvjeočišćene vod

me ni utjecaji

otpadna vorazdobljima

neugodna zapadnoj vodi njihovi prijenoaže otpad s cjeđivanjem aj je utjecaj m

ednosti i ek

kacija UPOV-– područja za očuvanje se poboljša

nih utjecaja n

buka veće jdnosti za radtanovnike i t

enja UPOV-adrugih bučni

nu od 82 - 11vati i od radmeta osobnihkretati u rasp

a

sljedica je tvasumporni s

ine i sl. Nav

AVANJE OTPA

avanja sustanja mogu b

va na UPotpadne vod

e utjecaj min

na tlo mogukladištenje maštite, mogu

je i kao postrošenja mautjecaja je m

vitost uklanjaeta staništa. de je razmjena biljne i živ

oda je vrlo godina, i to

radnike na nalazi se uvijosnici. Pogoduređaja, okoili uslijed n

minimalan.

kološku mr

-a smješten očuvanja znvrsta i staniš

anje kakvoćena zaštićene

jakosti. Utjecdnike pogonaturiste u oko

a proizlazit ćeih dijelova o1 dB(A) ovis

da diesel agh i teretnih vponu od 60 -

ari koje su ospojevi (sumvedene tvari

ADNIH VODA

tava, kontinuiti uočene i o

OV i ne de u tlo. Proimalan.

ć je uslijed nmulja, otpadaćnost ovog u

ljedica loše iterijala i mje

minimalna.

anja otpadniKoličina hrarno mala takvotinjske vrs

prikladna zao u ljetnom uređaju, kaojek značajandna mjesta

o uređaja na eodgovaraju

režu

je unutar ponačajnom zašta (POVS). e efluenata prirodne vrij

caj buke moa i održavanolici, a naroč

e iz rada crppreme uređasno o proizvogregata (za svozila vezan- 95 dB(A).

otopljene u omporovodik, ne ugrožava

METKOVIĆ

uiranog mjeotklonjene u v

provođenjaovjerom vod

nepravilnog pa s rešetki, utjecaja je m

izvedenih dijesta spojeva

h tvari uz pnjivih tvari ko

ko da se ne mte.

a razvoj insperiodu. Po

o i u okolici un broj mikrooza razvoj insradnim ili ze

ućeg održava

odručja ekoloa ptice (POTijekom korina postojećednosti.

ra se promanja uređaja, ačito u noćnim

pki, kompresaja za pročišođaču i literaslučaj nesta

nih za rad u

otpadnoj vodimerkaptani)

aju okoliš svo

erenja protovrlo kratkom

provjere sdonepropusn

privremenog pjeskolova i inimalna.

elova uređaja. Primjenom

primjenu treoja će se unomogu očekiv

ekata. Takvojava muha, uređaja, možorganizama ksekata su melenim površanja. Uz red

oške mreže NOP) i HR500ištenja uređaem ispustu.

atrati dvojakoa izvan lokacm satima, ka

ora, uređaja šćavanje otp

aturnom izvoranka električređaja za pr

i. Najčešće s), ugljikovodojom koncen

30

ka i ostalih roku.

sustava naosti sustava

skladištenjamastolova).

ja, korištenjam adekvatnih

ećeg stupnjaositi u rijeku,vati utjecaji u

va pojava jekomaraca i

e prouzročitikoji izazivaju

mirnije vodnešinama, gdjedovne mjere

Natura 200000031 Deltaaja u odnosu

U skladu s

o. Na lokacijicije UPOV-aad se smanji

za aeraciju,padnih voda,ru. Povišenene energije)ročišćavanje

se pojavljujuici (otapala,

ntracijom, no

0

h

a a

a .

a h

a ,

u

e i i

u e e e

0 a u s

i a i

, , e ) e

u , o

3

3

ElaboSUSTA

na poutjeca

Zbogprima

3.3.8. Utjec

Tijekosustai/ili u ili druUPOVpojav

Takoopskrprekidte zbo

Uz isprocje

3.3.9. Klim

Općevezanvrem(poveodnoRepo Za HteorijssimulmoderegioodvojbuduEurop KlimaklimaDržav

ProjiSuklatemp


ojavu neugoaj imaju i atm

navedenogaarnog taložni

caj u sluča

om korištenjava i samog recipijent zb

uga prirodnaV-a te raznih

ve većih pred

đer je mogurbi električnod rada možeog ulaska ve

pravno održenjuje se da

matske prom

enito se na sno uz porastenskim pojaećanje intenzsno 18 – 38

ort the IPCC)

rvatsku se ksku fiziku (elacije klimatsela ECHAM5nalnim modejena razdobljća klima prepe i područje

atske promjeatskim modelvni hidromete Razdoblje

klimatskihrazdoblje

Razdobljepredviđenklimatskih

cirane promadno projekcerature do


odnih mirisa mosferske pr

a, potrebno jka i spremni

aju poreme

a, ekološke UPOV-a, moog oštećenja

a katastrofa. h kvarova. Vdmeta u sust

će da dođe dom energijome se dogoditielike količine

avanje opremje mogućno

mjene

vjetskoj razint temperatureavama (popziteta, ali rje

8 cm (optimis).

oristi regionaengl. Internaskih promjen5/MPI-OM (elom RegCMja sadašnje ema A2 scee Sredozemlj

ene u budućlom RegCM eorološki zave od 2011. dh informacija. e od 2041. dn daljnji porah promjena ja

mjene tempecijama, u prv0.6°C, a lje

ZA PROČIŠĆA

stanovništvilike.

je provoditi aika mulja sku

ećaja ili pre

nesreće i inogu se dogoa sustava i njIste posljedi

Vezano za stavu i ošteće

do prestankam što isto taki i zbog iznetoksičnih tva

me i postrojest nastanka

ni očekuje poe, očekuje selave, suše..eđa pojava) stični scenar

alni klimatskational Centra model uzimRoeckner i

M napravljeni buduće. Saenariju definja s prostorn

ćoj klimi na pprema A2 s

vod http://wwo 2040. god

a u dugoročn

o 2070. godast koncentraači – drugo r

erature zrakavom razdobljeti do 1°C (

AVANJE OTPA

vo je izrazito

adekvatnu obuplja se i odv

ekida rada

ncidenti koje oditi u slučajujegovih dijeloice mogu se

sustav odvodnja zbog pro

a rada sustako za posljedenadne promari u sustav.

enja te osiguveće nesreć

ovećanje teme povećano i.), ranije tote se pred

rij) te 26 – 5

i model Regre for Theorma početne i

sur. 2003; na je za sve adašnja klimanirana razdoim korakom

području Hrvscenariju anaww.dhmz.htnine - bliža buom planiranj

ine - sredinuacije ugljikovorazdoblje.

a u (2011-204(Branković i

ADNIH VODA

o osjetljivo.

bradu otpadnvodi na filtar z

dovode do u nekontrolirova zbog npe dogoditi i kdnje, cijevi mobijanja korije

ava ili njegovdicu može im

mjene u konc

uravanje i proće minimalna

mperature odsparavanje (pljenje snijeviđa povišen

59 cm (pesim

CM (Pal i suretical Physii rubne uvjetMarsland i tri realizacij

a predstavljebljem 2011-mreže od 35

vatske dobivalizirane su

net.hr/): udućnost i odju prilagodbe

u 21. stoljećaog dioksida (

40) na podrusur. 2012)

METKOVIĆ

Na jačinu p

nog zraka. Zza otpadni z

poremećaja ranog izlijevar. više sile ka

kod namjernomogu puknutenja drveća u

ih dijelova umati onečišće

entraciji nep

ovedbu svih a.

d 2-5°C do 2(evapotranspega te općenje razine m

mistični scena

ur. 2007) iz Mcs) u Trstu te iz združen

sur. 2003)e ECHAM5/

ena je razdob-2070., a mo5 km.

vene simulacza dva 30-g

d najvećeg jee na klimatsk

a u kojem je p(CO2) u atmo

čju Hrvatske. U drugom

pojave neugo

Zrak iz pogonrak.

ili prekida ranja otpadneao što je to pog oštećivani zbog slijegu sustav odv

slijed kvarovenje okoliša. pročišćene ot

propisanih m

2050. godinepiracija), višeenito smanjemora za 17 arij) do 2100

Međunarodnou Italiji. Za

nog globalnog. DinamičkaMPI-OM mobljem 1961-1odel obuhva

cijama klime godišnja razd

e interesa zake promjene

prema A2 scosferi te je si

e zimi se očem razdoblju

31

odnih mirisa

nske zgrade,

rada dijelovae vode na tlopožar, potresnja sustava iganja terena,vodnje.

va, prekida uOsima toga,tpadne vode

mjera zaštite

. Osim toga,e ekstrema uenje oborina

– 25,5 cm,0. (Izvor: 4th

og centra zadosadašnje

g klimatskoga prilagodbaodela za dva1990., dok jeaća veći dio

regionalnimdoblja (Izvor:

korisnike – prvo

cenariju gnal

ekuje porast(2041-2070)

a

,

a o s i ,

u , e

e

, u a , h

a e g a a e o

m :

t )

ElaboSUSTA

očekia ljeti ProjiPrompodruočeki45-50U druHrvatsu stano nij Vezatemppoveć

S obzUređaKonkklima

3.4. MogS obz


ivana amplitui do 2.4°C u

cirane prommjene količineučja te varirivati na Jadra0 mm na južnugom razdobtskoj i u obaatistički značje statistički z

ano uz predmerature, razćana potreba

zirom na neaje, utjecaji

kretni utjecajiatske promjen

Poveposeprom

Povereagitrenu

Zbogna zn

Zbogbiološmanjse on

Zbogbaktepovećmanjete je t

Zbogodnobiti p

jer seizgrađpoplamogu

gući prekzirom na loka


uda porasta kontinentaln

mjene oborine oborine u raju s obziroanu u jesen nom dijelu Jablju (2041-20alnom područčajne. U zimznačajno.

metni projektzvoj termička za navodnj

edostatak istrsu predviđei koji se mogne navedeni

ećanje učestabno oborinsjene oborine

ećanje emisijrati u trenutktno ga je teš smanjenja

načaju, tako d porasta temških i kemijsi porasti temni ubrzavaju. porasta te

erijama što zćanog isparae energije zatakođer tešk porasta rasno visini proostavljen ccae mora izdićiđen je nasipava, kao i loućnost pucan

kograničaciju zahvata

ZA PROČIŠĆA

u Hrvatskoj zom dijelu Hrv

ne prvom razdo

om na količikada RegCMadrana. 070) promjenčju očekuje n

mi, povećanje

t, utjecaj klimih padalina javanjem, ne

raživanja vezni općenito gu pojaviti u su niže u te

alosti i intenzku odvodnju

e u obalnom e stakleničk

ku kad one vško procijenitizdašnosti izda je utjecaj

mperature zrakih reakcija.

mperature imaSukladno to

emperature za posljedicuavanja, sadra njegovo su

ko odrediti njezine mora, omjene. S oa 1,5 m iznai iznad 100-gp na desnoj kaciju UPOVnja nasipa.

ni utjecaa, prekogran

AVANJE OTPA

zimi iznosi dvatske, a do

oblju (2011-2inu ovisno oM upućuje na

ne oborine unjeno smanj

e oborina oče

matskih prom(velika kol

edovoljne kol

zanih na utjei ne mogu sbudućnosti

kstu:

ziteta padalinu. S obzirompodručju takih plinova (C

više ne budu ti. zvora vode, projekta u o

aka raste i tePosebno se

aju značajanome, potrebnotpadne vod

u može imati ržaj vode u ušenje i konaegov značaj.moguće je bzirom na load kote postogodišnje vodobali rijeke

V-a. Nasip im

aji ični utjecaji n

ADNIH VODA

o 2°C u kont3°C u prioba

2040) su vrloo sezoni. Naa smanjenje

u Hrvatskoj senje, a očekekuje se u s

mjena očitujeičina padaliličine vode, s

ecaj klimatskse konkretnoza vrijeme r

na može vrlom na lokacijuko da je ovaj CO2, CH4 i Nodgovarajuć

ponovna upovome aspekemperatura oe povećava b utjecaj na o

no je povećatde, povećavsmanjenje gmulju će seačno zbrinjav da objekti

okaciju uređaojećeg terene. Osim togaNeretve koji

ma sigurnosn

nisu mogući.

METKOVIĆ

tinentalnom alnom dijelu

o male i ograajveća promoborine s m

su jače izražekuje se vrijedsjeverozapad

e se u sljedena u kratkosmanjenje re

kih promjenao odrediti za rada Uređaja

o negativno uu projekta, nutjecaj zane

N20) je potreće. Moguć je

otreba pročiktu pozitivan.otpadne vodebiološka potroodvijanje procti aeraciju. va se brzingustoće mulj

e brže smanjvanje. Ovaj j

budu poplavaju uz obalu rna (kota nasia, u sklopu mi štiti kućansi ispust koji

dijelu i do 1.6(Branković i

aničene sammjena oborin

aksimumom

ene pa se ljednost od 45-dnoj Hrvatsko

ećim elemenom vremenuezervi pitke v

a na sustavepojedine mi

a, a vezani u

utjecati na inne očekuju semariv. ebno pratiti tee veći značaj

šćene vode

e te dolazi doošnja kisika cesa na Ure

a reakcije ja. S druge sjivati te će bje utjecaj teš

vljeni, ovisnorijeke Neretvipa) koji je nmjera zaštitestva grada Mse otvara a

32

6°C na jugu, sur. 2010).

mo na manjane, može se od približno

eti u gorskoj-50 mm kojeoj i Jadranu,

ntima: visokeu), poplave,

vode.

e odvodnje iikro-lokacije.uz navedene

nfrastrukturu,se značajne

e adekvatno utjecaja, no

može dobiti

o ubrzavanja(BPK). Čak iđaju tako da

povezana sstrane, zbogbiti potrebnoško definirati

o o veličini,ve, uređaj ćena 1 m n. me od poplavaMetkovića odko se pojavi

2

,

a e o

j e ,

e ,

i . e

, e

o o

i

a i

a

s g o i

, e m a d i

ElaboSUSTA

3.5. UtjeKanane oč


ecaji u slalizacijska mrčekuje presta


lučaju prreža i uređaj anak njihova

ZA PROČIŠĆA

restankaza pročišćavkorištenja.

AVANJE OTPA

a korištenvanje otpadn

ADNIH VODA

nja nih voda pred

METKOVIĆ

dviđeni su kaao trajne gra

33

ađevine te se

3

e

ElaboSUSTA

4. Pripra

Uz prse na

Općekorištznača

Tijekoizvan

4.1. MjePlaniizdatigrađeod poomog

4.2. MjeProjepredoneugpojeduključ

Osimmjere

4.3. MjeU sluoneči

Ovimproppostu


ijedlogaćenja

ridržavanje oa:

o s

o p

o p

enito, mjere tenja. Uz priajno se uma

om planiranjn turističke se

ere zaštitrani zahvat i nadležna tijenje. Tijekomosljedica gragućiti pristup

ere zaštitektom izgradostrožnosti todnih mirisa

dinačnih fazačujući planov

m navedenih me zaštite oko

ere zaštitučaju onečišišćenja mora

m elaboratoisa, drugih upku ishođe


g mjea stan

odgovarajući

sustav odvod

prostor unuta

područje ispu

zaštite mogidržavanje onjuju ili potpu

a zahvata pezone.

te tijekomgradit će sejela u postup

m građenja pađenja suklad

svim objekti

te tijekomnje UPOV-a tijekom radaa, izrađena a pročišćavave za zbrinjav

mjera koje sliša tijekom k

te tijekomćenja mora

a.

m se ne ppropisa i stenja akata o

ZA PROČIŠĆA

ra zašnja ok

h zaštitnih m

dnje (kolektor

ar lokacije sa

usta.

u se podijelodgovarajućihuno izbjegav

otrebno je v

m izgradne u skladu s pcima izdavapotrebno je pdno propisimima i privatni

m korištes III. stupnje

a uređaja koje strategij

anja i UPOvanje i ponov

u ugrađene korištenja izg

m izvanrevećih razmj

predlažu osandarda te

o građenju.

AVANJE OTPA

štite ooliša

mjera, utjecaj

ri)

mog zahvata

iti na mjere h mjera zaštvaju.

voditi računa

nje važećim pr

anja daljnjih opridržavati sema kojima seim parcelama

enja em pročišćaoje će se poja za sluča

OV-a kao cjevnu upotrebu

u projektnu dgrađenoga ur

ednih okera aktivira

tale mjere posebnih u

ADNIH VODA

okoliša

planiranog z

a i

zaštite tijekotite, mogući

o razdoblju

opisima te podobrenja su

e svih uvjeta e regulira graa koje se na

vanja za preoduzeti za saj pojave heline), razrau biokrutina

dokumentaciređaja.

kolnosti se županijs

zaštite okovjeta koje ć

METKOVIĆ

a i pro

zahvata za v

om građenjanegativni ut

izvođenja ra

posebnim uvukladno propzaštite na ra

adnja. Tijekolaze u okolic

edloženi zahvsmanjenje r

hitnih slučajeađen je sustiz pročišćava

iju, nije potre

ki plan inter

oliša koje pće izdati tijel

ogram

vrijeme koriš

a i mjere zatjecaji zahva

adova - rado

vjetima građepisima kojimaadu, kao i zaom izgradnjeci.

vat predviđerizika od emeva (npr. ztav zbrinjavaanja otpadnih

ebno propisiv

rvencija kod

proizlaze izla s javnim o

34

štenja odnosi

štite tijekomata na okoliš

ove obavljati

enja koje ćea se reguliraaštite okoline potrebno je

ene su mjeremisije buke izastoja radaanja otpadah voda.

vati posebne

iznenadnog

z zakonskihovlastima u

4

i

m š

i

e a e e

e i

a a

e

g

h u

ElaboSUSTA

4.4. Prog

Tijekomoglirezult

Nakookoliš

o

o

o

o

o

Kakv

Na gpokaz

o

o

o

Buka

Prije kontr

Mjeregodin

Kakv

IspitivpremStupnvodop

Kakvvodnovodotpodru

Potre(mg/LN/L),


gram pra

om gradnje Ui utvrditi motata odrediti

on izgradnje ša mora obu

kakvoću ef

kakvoću m

kakvoću po

kakvoća zr

buku.

oća zraka

raničnoj crti zatelja kakvo

sumporovo

amonijak 1

merkaptan

a

puštanja u rolirati razinu

enje razine bne rada uređa

oća vode

vanje kakvoća Pravilniku nja pročišćapravni uvjeti,

oća vode ogospodarsktoka) u skladučjima (NN 8

ebno je pratiL), biokemijsnitrati (mg N


aćenja st

UPOV-a i naogući negativće se moguć

III. stupnja phvatiti sljede

fluenta (otpad

ora,

odzemne vod

raka,

lokacije ureoće zraka (u

odik 5 μg/m3

00 μg/m3

i 3 μg/m3

rad izvršiti snbuke na lok

buke potrebnaja te dodatn

će pročišćeno graničnim

avanja, veće, vodopravna

recipijenta, ki laboratorijdu s Uredbo

82/13).

ti slijedeće pska potrošnjaN/L), nitriti (m

ZA PROČIŠĆA

tanja oko

akon njegovavni utjecaji. Pće dodatne m

pročišćavanjeće dijelove:

dne vode na

de,

eđaja u ispitiv24 h):

nimanje nultoaciji sukladn

no je provodno u slučaju

ne otpadne m vrijednostime od 10.00a suglasnost

mora, ko Hrvatskih v

om o standa

pokazatelje: a kisika (mg

mg N/L), ukup

AVANJE OTPA

oliša

a puštanja u Praćenje tremjere zaštite

a, odnosno

izlazu iz UP

vanom zraku

og stanja razno važećim p

diti uz granicpojave veće

vode (efluema emisija o0 ES te pi vodopravn

ntrolirat ćevoda u sklopardu kakvoće

izlazni proto O2/L), kem

pni fosfor (mg

ADNIH VODA

pogon, potrebaju provodokoliša, u sl

tijekom rada

POV-a),

u ne smiju b

zine buke, a ropisima.

cu UPOV-a drazune buke

nta) prije ispotpadnih vodrema uvjetia dozvola.

se od spu provođene vode (NN

ok, pH, tempmijska potrošg P/L), ukupn

METKOVIĆ

ebno je pratititi ovlaštenelučaju potreb

a UPOV-a, P

biti prekorač

nakon izgra

dva puta gode.

puštanja u pda (NN 80/1ma iz izdan

strane ovlanja programa73/13) i Pla

peratura, ukunja kisika (mni detergenti

ti stanje okol institucije, a

be.

Program pra

ene slijedeć

dnje i korište

dišnje tijekom

prijemnik tre3, 43/14) zanih vodopra

štenih instia redovitog nom upravlja

upne suspenmg O2/L), am (mg/L).

35

iša, da bi sea na temelju

ćenja stanja

e vrijednosti

enja zahvata

m prve dvije

eba provoditia uređaje III.avnih akata:

itucija (npr.monitoringa

anja vodnim

ndirane tvarimonijak (mg

5

e u

a

i

a

e

i . :

. a m

i g

ElaboSUSTA

5. Izv

Litera

Linko

Popis

Popis


vori po

atura

Strateški Ocjena kv

EU direkt Prostorni Prostorni Stručna p Elaborat

Metkovića

ovi

www.dzs www.dzz http://eur- http://ec.e www.mzo www.vod

s propisa RH

Zakon o z Plan inter Nacionaln Nacionaln Uredba o

nastaju s Pravilnik Uredba o Uredba o

okoliša (N Pravilnik

prijavljeni Pravilnik Strategija Pravilnik

zaštite ok Zakon o z Uredba o Uredba o Pravilnik

velikih ne Pravilnik

obvezne Pravilnik

građevina Pravilnik

koristi u p

s međunarod

Protokol 23. svibnj


odatak

plan grada Mvalitete zrakativi 2008/50/Eplan Dubrovplan uređen

podloga za zza ocjenu oa, Dvokut Ec

.hr p.hr -lex.europa.eeuropa.eu/dgoip.hr a.hr

H

zaštiti okolišarvencija u zana strategija ni plan djelovo tehničkim kladištenjemo registru on

o strateškoj po informiranjNN 64/08) o registru p

ih velikih neso mjerama o

a održivog rao uvjetima z

koliša (NN 57zaštiti od svje

o sprječavanjo procjeni utje

o registru pesreća (NN 1

o tehničkimkontrole ispro posebni

a za odvodnjo gospodar

poljoprivredi

dnih ugovora

o strateškoj ja 2003., koj

ZA PROČIŠĆA

ka

Metkovića 20a na područjEC, Državni vačko-neretvnja Grada Meaštitu, Park po potrebi procro d.o.o., 20

eu/ gs/environme

a (NN 80/13)aštiti okoliša (

zaštite okolivanja za okostandardima

m i distribucijonečišćavanjaprocjeni utjecju i sudjelov

postrojenja usreća (NN 11otklanjanja štazvitka Repubza izdavanje 7/10) etlosnog oneu velikih nesecaja zahvatpostrojenja u39/14)

m zahtjevimaravnosti građm uvjetimaju i pročišćavrenju muljem(NN 38/08)

a

procjeni okoji je usvojen

AVANJE OTPA

014. – 2016.ju Republikehidrometeor

vanske županetkovića prirode Deltaocjene utjec

014.

ent/index_en

) (NN 82/99, 8ša (NN 46/0

oliš (NN 46/02a zaštite okoom benzina (a okoliša (NNcaja plana i pvanju javnos

u kojima je u13/08) tete u okolišublike Hrvatsksuglasnosti

ečišćenja (NNsreća koje ukta na okoliš (u kojima su

a za građevđevina odvoda za obavljavanje otpadn

m iz uređaja

oliša (Kijev, i objavljen u

ADNIH VODA

e Hrvatske u rološki zavodnije

a Neretve, DZcaja zahvata

n.htm

86/99, 12/01)2) 2)

oliša od emis(NN 135/06)

N 35/08) programa na sti i zaintere

utvrđena pris

u i sanacijskike (NN 30/09pravnim oso

N 114/11) ključuju opas(NN 61/14) prisutne opa

vine odvodndnje i pročišćanje djelatn

nih voda (NNza pročišća

2003.) Repu Narodnim n

METKOVIĆ

razdoblju 20d, Zagreb, srp

ZZP, Zagreba na okoliš,

)

sija hlapivih

okoliš (NN 6esirane javn

sutnost opas

im programim9) obama za oba

sne tvari (NN

asne tvari i

nje otpadnihćavanja otpadnosti ispitiva1/11) avanje otpad

ublika Hrvatsnovinama – M

006.-2010. gopanj 2012.

b, 2007 Sustav odv

organskih s

64/08) nosti u pitan

snih tvari i o

ma (NN 145/

avljanje struč

44/14)

o očevidniku

voda, kao dnih voda (Nanja vodone

dnih voda ka

ska potpisalaMeđunarodn

36

odine prema

odnje grada

spojeva koje

njima zaštite

o očevidniku

/08)

čnih poslova

u prijavljenih

i rokovimaNN 3/11) epropusnosti

ada se mulj

a je Protokoli ugovori' br.

6

a

a

e

e

u

a

h

a

i

j

l .

ElaboSUSTA

Popis


7/09. Prodatum ob

KonvenciMeđunaroožujka 2011/04.

s propisa EU

Okvirna d Direktiva Direktiva Mjerenja Površinsk Podzemn Nitratna d Direktiva Opasne t Prioritetn Vode pog Vode pog


otokol je stupbjavljen u 'Naija o europskodni ugovor004., a taj j

U

direktiva o voo pročišćavao vodi za pićpitkih voda 7ke vode za pne vode, 80/6direktiva, 91/o kakvoći vo

tvari ispuštena lista tvari, 8godne za živogodne za živo

ZA PROČIŠĆA

pio na snaguarodnim novikim krajobrazri' br. 12/02.je datum ob

odama, 2000anju komunaće, 98/83/EZ79/869/EEZ, piće 75/440/E69/EEZ, 91/6/676/EEZ; ode za kupanne u vode, 7686/280/EECot školjkaša,ot riba, 78/65

AVANJE OTPA

u u odnosu nnama – Međzima (Firenz Stupila je

bjavljen u 'N

0/60/EZ. alnih otpadnihZ;

81/855/EEZEEZ, 79/869/692/EEZ;

nje 76/160/E6/464/EEZ, 9, 88/347/EEZ 79/923/EEC59/EEC, 91/6

ADNIH VODA

na Republikuđunarodni ugze, 2000.) Obna snagu u

Narodnim nov

h voda, 91/2

Z, 91/692/EE/EEZ, 91/692

EZ; 91/692/EEZ,Z, 90/415/EEC, 91/692/EE692/EEZ.

METKOVIĆ

u Hrvatsku 1ovori' br. 3/1bjavljena je u odnosu navinama – M

71/EEZ;

Z; 2/EEZ;

2000/60/EEEZ, 91/692/EEZ;

11. srpnja 200.

u 'Narodnim a Republiku Međunarodni

EZ; EEZ;

37

010., a taj je

novinama –Hrvatsku 1.ugovori' br.

7

e

– . .

New SUSTAV ODVODNJE I ĐČ Ć DOKUMENATA... · 2018. 11. 22. · kohez donije Oper okoliš ispun...

Documents

Transcript of New SUSTAV ODVODNJE I ĐČ Ć DOKUMENATA... · 2018. 11. 22. · kohez donije Oper okoliš ispun...