Neverbalna Komunikacija Tomo
-
Upload
seminarski-bez-muke -
Category
Documents
-
view
254 -
download
0
Transcript of Neverbalna Komunikacija Tomo
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
1/30
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
NEVERBALNE FORME KOMUNICIRANJA
SEMINARSKI RAD
Predmet : Uvod !o"#$%&' %'tro(o&o)#$
Me'tor : (ro*+dr+ D,e&%& I-r%.ov#/
Stde't# : D$ord$#$e Br%t#/
I'de0 -r+1123 4 S
Sarajevo , januar 2016
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
2/30
SADRŽAJ Str%'#"%
2+ Uvod++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 21+ Pro!v$et#te&$!tvo .%o e&eme't .&tr'e (ov#$e!t#+++++++++++++++++++++++++++++++++ 5
5+ D$e&ov%'$e or#$e't%&'o 6 #!&%m!.e "#v#%"#$e '% .&tr' (ov#$e!t
B#H+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 88+ Z%m%9 or#$e't%&'e .&tre '% (ro!tor B#H+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ + Ar9#te.tr% .%o e&eme't .&tr'e (ov#$e!t# B#H+++++++++++++++++++++++++++++++++ ;;+ S%.r%&'# o-$e.t# .%o v%,'o .&tr'o '%!$e+ Re7#me .&tr'e (ov#$e!t# B#HO!m%'$!.# (er#od++++++++++++++++++++++++++ 2822+ Z%.&$?%.+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 2
21+ L#ter%tr%+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 2;
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
3/30
UVOD
Termin neverbalno obično se upotrebljava da bi se opisalo sve što se događa u ljudskoj
komunikaciji mimo izgovorenih ili napisanih riječi. U isto vrijeme treba uočiti da se ovi
neverbalni događaji i ponašanje mogu interpretirati pomoću verbalnih simbola. Takođe
smatramo da nijedna klasifikacijska shema koja stvari odvaja u dvije diskretne
kategorije (npr. verbalno i neverbalno lijeva i desna strana mozga glasovni i
neglasovni itd.! neće moći objasniti faktore koji čini se ne pripadaju nijednoj
kategoriji. "ilo bi primjerenije razmišljati da se različita ponašanja mogu poredati u
kontinuum pri čemu neki oblici ponašanja le#e i na dva kontinuuma.
$erbalni i neverbalni signali mogu se kodirati na različite načine. %roizvedeni signali
mogu se kodirati na kontinuumu koji ide u rasponu od intrinzičnog kodiranja (referent!
preko ikoničkog kodiranja (kad su sačuvani neki aspekti referenta! do arbitrarnog
kodiranja (kad se od referenta nije sačuvalo ništa ili tek malo!. &ekodiranje
neverbalnog ponašanja često obavlja desna mo#dana polutka ali postoji mnogo
funkcija desne i lijeve polutke koje se prekrivaju ako jedna strana mora kompenzirati
zbog hirurškog zahvata na drugoj polutki.
Teorijska tumačenja i istra#ivanja neverbalne komunikacije mogu se podijeliti na
sljedeća tri područja'
. komunikacijska okolina (fizička i spacijalna!)
*. fizičke značajke osobe koja komunicira)
+. tjelesni pokreti i pozicioniranje (geste dr#anje dodiri izrazi lica pokreti očiju i
glasovno ponašanje!.
,everbalnu komunikaciju ne bi trebalo proučavati kao izdvojeni fenomen nego kao
neodvojiv dio ukupnoga komunikacijskog procesa. ,everbalna je komunikacija va#na
zbog svoje uloge u ukupnom komunikacijskom sistemu goleme količine informacija
koje pru#a u bilo kojoj određenoj situaciji i svoje upotrebe u fundamentalnim
područjima našega svakodnevnog #ivota.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
4/30
DEFINISANJE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
-a većinu se ljudi izraz neverbalna komunikacija odnosi na komunikaciju koja se
ostvaruje nekim drugim sredstvima mimo riječi (pod pretpostavkom da su riječiverbalni element!. %oput većine definicija i ova je općenito korisna ali ne pokriva
adekvatno slo#enost ovog fenomena. &ok razumijemo i znamo sve što tu spada ova će
nam široka definicija dobro poslu#iti.
,ajprije treba znati da je odvajanje verbalnog i neverbalnog ponašanja u dvije zasebne i
distinktne kategorije praktično nemoguće. Uzmite na primjer pokrete rukom koji čine
američki jezik znakova (jezik gluhih!. Te su geste uglavnom lingvističke (verbalne! pa
ipak se ručne geste često smatraju ponašanjem koje je drukčije od riječi . c,eillꞌꞌ ꞌꞌꞌ
(//*! demonstrirao je lingvističke kvalitete nekih gesta tako što je utvrdio da kod
različitih vrsta afazije nestaju različite vrste gesti konkretno one geste čija je
lingvistička funkcija slična specifičnom verbalnom gubitku. 0 obratno sve što se
izgovori nije jasno ili isključivo verbalno
1 poput na primjer onomatopejskih riječi kao što su zujanje ili mrmljanje te
nepropozicijskog govora kakvim se koriste aukcioneri i neki afazičari.
Trebamo takođe razumjeti da naša definicija ne pokazuje odnosi li se izraz neka drugaꞌꞌ
sredstva osim riječi na tip signala koji se producira (enkodira! ili na promatračev kodꞌꞌ
za interpretaciju (dekodiranje! signala. 2pćenito govoreći kad se ljudi pozivaju na
neverbalno ponašanje onda govore o signalima kojima će značenje biti pripisano
(enkodiranje! a ne o procesu enkodiranja značenja. %ogledajmo što mo#emo doznati
detaljnijim proučavanjem enkodiranja i dekodiranja neverbalnih signala.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
5/30
Enkodiranje
Verbalni i neverbalni signali mogu se kodirati na mnogo različitih načina. Na
primjer, Ekman i Friesen (199! tra"e da razmotrimo sljede#i kontinuum$
%lika 1 Enkodiranje
&rij nego objasnimo ove nazive, va"no je upamtiti sljede#e$
1. &ona'anje označuje kontinuum, a ne zasebne kategorije. ogu se na#i
obli)i pona'anja koji spadaju izme*u ovih dviju tačaka.
+. ako se čini da verbalno pona'anje odgovara ponajprije desnoj stranikontinuuma, a neverbalno sredini i lijevoj strani, postoje izuze)i.
-. lavno obilje"je po kojem se razlikuju ova tri tipa kodiranja jest koliko je kod
blizu svom re/erentu, tj. stvari na koju se odnosi.
%ri arbitrarnom kodiranju najveća je udaljenost između upotrebljavanog koda i
referenata za taj kod. 3ličnost s referentom ne postoji. ,a primjer većina je riječi
primjer arbitrarnog kodiranja pomoću slova koja ne pokazuju nikakvu sličnost sastvarima na koje se odnose. ,iti riječ mačka niti ijedno od njezinih slova izgleda kao
mačka. 2nomatopejske riječi međutim kao što su zujanje ili mrmljanje preuzimaju
aspekte zvukova koje pokušavaju opisati. ,eki neverbalni signali takođe mogu biti
arbitrarno kodirani na primjer pokreti uključeni u mahanje rukom tokom rituala
pozdravljanja na rastanku ne izgledaju baš kao osobito vjeran prikaz aktivnosti
rastajanja.
%ri ikoničkom kodiranju zadr#avaju se neki aspekti referenta drugim riječima postoji
neka sličnost između koda i referenta. 3kiciranje pješčane ure u zraku kako bi se
simboliziralo lijepo građenog muškarca ili #enu primjer je ikoničkog kodiranja kao što
je i dr#anje ruke kad oponašate revolver kad re#ete svoj vrat kako biste označili da steꞌꞌ ꞌꞌ
gotovi ili kad rukama označujete koliko blizu nekom #elite stajati (pri čemu svakaꞌꞌ ꞌꞌ
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
6/30
ruka predočuje jednu osobu!.
%ri intrinzičnom kodiranju najmanja je distanca između upotrebljavanog koda i
njegovih referenata. U ekstremnom slučaju moglo bi se reći da je način kodiranja sam
referent. %okazivanje prstom pribli#avanje nekom ili stvarno udaranje neke osobe
primjeri su ponašanja koje ne podsjeća na nešto drugo ono jest to što reprezentira.
Ukratko neverbalno ponašanje mo#e biti enkodirano intrinzično ikonički ili arbitrarno
iako je arbitrarno kodiranje ponajprije povezano s verbalnim ponašanjem.
De.od#r%'$e&anas mnogi istra#ivači mozga vjeruju da su dvije mo#dane polutke specijalizirane za
obradu različitih informacija. 4ijeva polutka obrađuje sekvencijalno poredane
digitalne verbalne ili lingvističke informacije) desna polutka obrađuje uglavnom
neverbalne analogne ili gestalt informacije. &esnoj se mo#danoj polutki dakle pripisuju
zasluge za obradu vizualnih5spacijalnih odnosa koji čine veliki dio onoga što se
tradicionalno smatra neverbalnim podra#ajima. 6ini se takođe da je desna polutka
ponajprije odgovorna za vokalne komponente koje našem govoru daju emocionalnost
kao što su npr. naglasak visina glasa i ritam. alo je onih koji tvrde da se ijedna strana
mozga bavi isključivo određenom vrstom informacija. -apravo sljedeći slučaj ilustrira
koliko mozak mo#e biti prilagodljiv.
"ruceu 4ipstadtu uklonjena je lijeva mo#dana polutka kad je imao pet i pol godina.
alo se liječnika nadalo da će razviti verbalne sposobnosti a većina je mislila da će
operacija paralizirati dio njegova tijela. &vadeset šest godina poslije "ruceov je 07 bio
*8 (veći nego u / od 9 ljudi! plivao je vozio bicikl i imao peticu iz statistike. "udući
da je njegov govor bio normalan pretpostavljalo se da je desna strana preuzela mnoge
od funkcija koje je prije obavljala uglavnom lijeva strana. ,aravno to se ne događa
uvijek kao rezultat operacija ovakve vrste posebice nakon puberteta. ,o to sugerira da
unatoč tomu što se čini se specijaliziraju za obradu određenih informacija desna i
lijeva polutka nipošto nisu ograničene na jedan tip informacija.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
7/30
6ak i kad se informacija obrađuje poglavito u jednoj polutki nije baš vjerovatno da je
druga polutka sasvim neaktivna. :ad netko čita neku priču desna polutka mo#e imati
specijaliziranu ulogu razumijevanja metafore ili ocjenjivanja emocionalnog sadr#aja
dok se lijeva strana istodobno intenzivnije bavi deriviranjem značenja iz slo#enih
odnosa među verbalnim pojmovima i načina na koji se povezuju u rečenicu. ;azličite
funkcije dviju polutki ne izgledaju jednako jasno izdiferencirane u #ena kao u
muškaraca a poznato je da u nekih ljevorukih pojedinaca polutke imaju funkcije koje
su upravo suprotne opisanima.
Unatoč očitoj slo#enosti koju mozak pokazuje veliki dio onoga što obrađuje desna
polutka čini se da je to što nazivamo neverbalnim fenomenima a veliki dio onoga što
obrađuje lijeva mo#dana polutka jest to što kategoriziramo kao verbalni fenomeni.
2čito neki se oblici neverbalnog ponašanja više sla#u s verbalnim ponašanjem nego
neki drugi (npr. o govoru neovisne geste! pa u takvim slučajevima mo#emo očekivati
više aktivnosti u lijevoj polutki.
Unatoč očitoj slo#enosti koju mozak pokazuje veliki dio onoga što obrađuje desna
polutka čini se da je to što nazivamo neverbalnim fenomenima a veliki dio onoga što
obrađuje lijeva mo#dana polutka jest to što kategoriziramo kao verbalni fenomeni.
2čito neki se oblici neverbalnog ponašanja više sla#u s verbalnim ponašanjem negoneki drugi (npr. o govoru neovisne geste! pa u takvim slučajevima mo#emo očekivati
više aktivnosti u lijevoj polutki.
KLASIFIKACIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA
&rugi način na koji mo#emo definisati neverbalnu komunikaciju jest da pogledamo šta
autori proučavaju. Teorije i istra#ivanja povezana s neverbalnom komunikacijom
usredotočuju se na tri primarne jedinice'
okolne strukture i uslove u kojima se komunikacija
odigrava) fizičke karakteristike samih pojedinaca koji
komuniciraju i različita ponašanja koja ti pojedinci
manifestiraju.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
8/30
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
9/30
S#a$ija"na oko"ina
Proksemika je proučavanje upotrebe i per)ep)ije so)ijalnog i osobnog prostora. za
ovog op#eg naziva je područje istra"ivanja poznato kao ekologija male grupe, koja se
bavi time kako se ljudi koriste spa)ijalnim odnosima u /ormalnim i ne/ormalnimgrupama i kako reaguju na njih. 0a se istra"ivanja bave vezom rasporeda sjedenja i
pozi)ioniranja u prostoru s vodstvom, tokom komunika)ije i prirodom grupnog zadatka.
Na jednoj jo' 'iroj razini odre*ena se pa"nja posve#uje spa)ijalnim odnosima u gomili i gusto
napučenim situa)ijama. dre*ivanje osobnoga prostora ponekad se proučava u kontekstu
udaljenosti tokom konverza)ije i načina na koji ona varira ovisno o spolu, statusu, ulogama,
kulturalnim orijenta)ijama itd. 0ermin teritorijalnost tako*e se često upotrebljava u proučavanju
proksemičkog pona'anja da bi se označila sklonost ljudi da označuju osobni teritorij (ili
nedodirljivi prostor! u mnogome kao 'to to čine divlje "ivotinje i pti)e.
Ge%&enogo je različitih vrsta gesta (i varija)ija tih vrsta!, ali su najče'#e proučavane
sljede#e$
govoru neovisne geste.
0e geste nisu vezane uz govor, nego imaju svoj izravni verbalni prijevod ili
de/ini)iju u rječniku, koja se sastoji od nekoliko riječi ili od rečeni)e. e*u
pripadni)ima neke kulture ili supkulture postoji visoko slaganje u pogledu
verbalnog prevoda ovih signala. este koje se koriste da bi se simboličkiꞌꞌ ꞌꞌ
prikazalo 2obro ili ir (koja je tako*e poznata i kao znak V zaꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ
pobjedu ! primjeri su o govoru neovisnih gesti kod velikih segmenataꞌꞌ
američke kulture.
este povezane s govorom.
0e su geste izravno vezane uz govor ili ga prate i često slu"e ilustriranju
onoga 'to je verbalno rečeno. 0e kretnje mogu istaknuti ili naglasiti riječ ili
rečeni)u, ski)irati tok misli, upozoriti na prisutne objekte, prikazati neki
prostorni odnos, ritam ili tempo nekog doga*aja, opisati sliku nekog
re/erenta, prikazati neku tjelesnu radnju ili slu"iti kao komentar načina na
koji je dati pro)es interak)ije regulisan i organizovan.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
10/30
Dr'anje &ije"a
2r"anje tijela obično se proučava zajedno s drugim neverbalnim signalima kako bi se
odredio stepen pa"nje ili sudjelovanja, status u odnosu na drugog partnera u
interak)iji ili stepen u kojem se on datoj osobi svi*a. 3 studijama u kojima se oni
koji su bili u interak)iji nisu me*usobno dobro poznavali, na primjer, naginjanje
naprijed povezivalo se s ve#im sudjelovanjem, ve#im svi*anjem i ni"im statusom.
2r"anje tijela tako*e je ključni pokazatelj intenziteta nekih emo)ionalnih stanja, npr.
klonulo dr"anje koje je povezano s tugom ili ukočeno, napeto dr"anje koje je povezano
sa srd"bom. %tepen u kojem se polo"aji tijela kod sudionika u komunika)iji uzajamnoodra"avaju tako*e mo"e govoriti o dobrom odnosu ili poku'aju da se on izgradi.
()()( Dodiri*anje
2odirivanje mo"e biti usmjereno na sebe il i na drugu osobu. 2odiri usmjereni na vlastito
tijelo, kojima komuni)iranje obično nije svrha, mogu odra"avati odre*eno stanje ili naviku
pojedin)a. nogi se obično nazivaju nervoznim manirizmima. Neke od ovih radnji osta)i su iz
nekog ranijeg razdoblja u "ivotu 4 perioda kad smo prvi put učili kako svladavati vlastite
emo)ije, razvijati so)ijalne kontakte ili obaviti neki nastavni zadatak. 5atkad te dodire izvodimo
dok se prilago*avamo takvim iskustvima, te ih zadr"avamo kad se suočimo sa sličnim
situa)ijama kasnije u "ivotu, često kao jedini element iz izvorne kretnje.
Neki ove tipove dodira koji su /okusirani na vlastito tijelo nazivaju adapterima. 0i
adapteri mogu uključivati različite vrste dodirivanja vlastita tijela poput$
lizanja6
čačkanja6
pridr"avanja6
'tipkanja i
če'anja.
bjektni su adapteri dodiri koji se izvode u vezi s nekim objektom, kao kad čovjek
koji se odrekao pu'enja pose"e u svoj d"ep za kutijom )igareta koje nema.
Naravno, ne mo"e se svako pona'anje koja odra"ava radnje iz navike ili neku
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
11/30
anksioznu dispozi)iju povezati s poku'ajima prilagodbe tokom prija'njih "ivotnih
perioda, ali takvi obli)i pona'anja jesu dio ukupnog obras)a tjelesne aktivnosti.
7edan od najsna"nijih oblika neverbalne komunika)ije doga*a se kad se dvoje ljudi dodiruje.
2odir mo"e biti praktično naelektrisan, ali mo"e i iritirati, goditi ili smirivati. 2odir je vrlo
neodre*en oblik pona'anja čije značenje često vi'e proizlazi iz konteksta, prirode datog odnosa
i načina na koji se izvodi nego iz kon/igura)ije samog dodira. Neke je istra"ivače dodirivanje
zanimalo kao va"an /aktor u djetetovu ranom razvoju, neke je zanimalo dodirivanje u odraslih.
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U SVAKODNEVNOM
ŽIVO+U
7asno je da su neverbalni signali ključni dio na'e komunika)ije. 5atkad su oni
najva"niji dio na'e poruke. 8azumijevanje i uspje'na upotreba neverbalnog
pona'anja presudni su u praktično svakom sektoru na'eg dru'tva.
3zmimo ulogu neverbalnih signala u terapijskim situa)ijama. 0erapeuti se koriste neverbalnim
pona'anjem kako bi izgradili dobar odnos s klijentima.+ %posobnost čitanja neverbalnih signala
povezanih s klijentovim problemima zasigurno im poma"e u postavljanju dijagnoze i liječenju.
2ovoljna je mala promjena u tonu glasa ili skretanje pogleda u stranu od pa)ijenta u krivom
trenutku da liječnik prenese poruku koja je vrlo različita od one koju je "elio prenijeti.-
3 situa)ijama u kojima je verbalna komunika)ija često ograničena, kao u interak)iji sestre i
liječnika tokom opera)ije, uspje'na neverbalna komunika)ija doslov)e je pitanje "ivota i
smrti. načenje je neverbalnih znakova u umjetnosti 4 plesu, kazali'nim predstavama,
glazbi, /ilmu, /otogra/iji itd. 4 očito. Neverbalna simbolika različitih )eremonija i obreda (npr.
ukrasi na svadbenim )eremonijama, bo"i#ni ukrasi, vjerski obredi, sprovodi itd.! izaziva u
onih koji u njima sudjeluju va"ne i nu"ne reak)ije. 2akako, razumijevanje neverbalnihsignala priprema nas za komunika)iju s pripadni)ima različitih kultura, klasa ili dobnih
skupina, kao i s različitim etničkim skupinama unutar na'e kulture.
Neverbalne poruke ne samo da vam poma"u da ustanovite koliko ste dobri u
nekom intervjuu za posao, nego su tako*e sastavni dio va'eg rada na poslu 4 bilo
da on uključuje odnose s javno'#u, poslu"ivanje kupa)a, marketing, ogla'avanje,
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
12/30
nadzor ili vo*enje. 2iplomate često vi'e vole impli)itnu nego ekspli)itnu prilagodbu,
pri čemu se koriste i u velikoj mjeri oslanjaju na neverbalne signale.
+ 0i)kle:2egnen ;., 8osenthal 8.$ Nonverbal aspects of therapeutic rapport , ?ork, 199+.- @uller 2.@., %treet 8.;.$ Physician-patient relationships, ?ork, 199+.
1-
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
13/30
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
14/30
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
15/30
političkih kandidata prepoznaje golem utje)aj koji takve predod"be mogu imati na konačni
ishod izbora. 0elevizija se čini osobito pogodnom za slanje neverbalnih signala koji
prenose poruke o pozitivnom odnosu (npr. izrazi li)a koji govore o iskrenosti, polo"aji tijela
koji sugeriraju izravnost ili tonovi glasa koji se per)ipiraju kao zainteresiranost!.
0elevizija zahtijeva ono 'to se zove nova elokventnost 4 mek'i, topliji stilꞌꞌ
komunika)ije . 0o nipo'to ne umanjuje potrebu za kandidatom koji tako*e pokazujeꞌꞌ
neverbalne signale koji #e pomo#i da se komuni)iraju asertivnost i energija.
,)( Pona2anje 1 1!ioni$i
@ez obzira na to obavlja li se u učioni)i ili ne, pro)es podučavanja i učenjazlatni je rudnik za otkrivanje bogatstva i va"nosti neverbalnog pona'anja.
3svajanje i razumijevanje misli i osje#aja i kod nastavnika i kod učenika, ohrabrivanje i
kritikovanje, 'utnja i propitivanje, sve to uključuje neverbalne elemente. 8azmotrite
sljede#e primjere koji predočuju raznovrsnost neverbalnih znakova u učioni)i$
1. 3čenik koji /renetično ma'e rukom, siguran da ima tačan odgovor.
+. 3čenik koji je siguran da ne zna odgovor i poku'ava izbje#i kontakt očima s
nastavnikom.-. 3tje)aj načina odijevanja, du"ine kose i ukrasa kod učenika na interak)iju
izme*u učenika i nastavnika.
B. rki izrazi li)a, prijete#e geste i kritičan ton glasa koji se često koriste pri
dis)ipliniranju u osnovnim 'kolama.
G. Nastavni)i koji tra"e da učeni)i postavljaju pitanja i budu kritični, ali čije
neverbalno dr"anje jasno govori da to ne#e prihvatiti.
. Način na koji raspore*ivanje učenika i motrenje njihova pona'anja tokom
testa otkrivaju stepen povjerenja koji nastavnik ima u učenike.
H. &ro/esori koji govore da imaju mnogo vremena za razgovor sa studentima,
ali čije vrpoljenje i pogledi na sat sugeriraju drukčije.
. Nastavni)i koji na osnovi vizualnih povratnih in/orma)ija poku'avaju
ustanoviti koliko su učeni)i razumjeli.
1
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
16/30
9. Načini na koje različiti načini ure*enja učioni)e (boja zidova, prostor izme*u
sjedala, prozori! utječu na sudjelovanje i učenje učenika.
1D. Neverbalni znakovi koji signaliziraju bliskost ili distan)u izme*u učenika i nastavnika.
%uptilni neverbalni utje)aj u učioni)i mo"e katkad imati dramatične posljedi)e. Na
primjer, testovi pomo#u kojih se mo"e odrediti koe/i)ijent inteligen)ije dati su učeni)ima
osnovne 'kole prije početka prvog polugodi'ta. Neki su učeni)i po slučaju (tj. ne prema
rezultatima! okarakterisani kao oni s visokim rezultatima na testu intelektualnogꞌꞌ
rasta , 'to je upu#ivalo na to da #e pokazati neuobičajeno veliki intelektualni napredakꞌꞌ
u idu#oj godini. 0akva je bila in/orma)ija koja je data nastavni)ima.
%pomenuti su učeni)i pokazali o'tar skok na testovima inteligen)ije na kraju godine, 'to su
autori pokusa pripisali očekivanjima nastavnika i načinu na koji se s tim učeni)ima postupalo.
3tje)aj neverbalnog pona'anja u učioni)i mo"e biti dvosmjeran. Nastavni)i koje njihovi
učeni)i per)ipiraju kao one koji poku'avaju uspostaviti /izičku i psiholo'ku blizinu
putem neverbalnog pona'anja imaju pozitivne rezultate u podučavanju. Nadalje, čini
se da učeni)i za čije neverbalno pona'anje nastavni)i per)ipiraju da stvara ovu vrstu
neposrednosti če'#e kod svojih nastavnika izazivaju pozitivne ekspresije.G
3tje)aj neverbalnog pona'anja koje izra"ava toplinu i bliskost u tradi)ionalnim
učioni)ama čini se da je jo' va"niji za uspjeh obrazovanja na daljinu.
,), Ud*aranje
namo da postoji ne'to 'to je u na'emu neverbalnom pona'anju pri udvaranju odꞌꞌ ꞌꞌ
velikog utje)aja. No, tek smo u vrlo ranom stadiju kvanti/i)iranja tih obraza)a
pona'anja. &osve intuitivno znamo da neki mu'kar)i i neke "ene mogu slati poruke
kao 'to su 2ostupan sam , nam 'to se doga*a i Aelim te a da ne ka"u ni riječ.ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ
G @aringer 2.5., )roskeC 7..$ Immediacy in the classroom: tudent immediacy, ommuni)ationEdu)ation, +DDD.
1H
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
17/30
0e se poruke mogu izraziti izba)ivanjem bokova, gestama dodirivanja, vrlo dugim
kontaktom očima, pa"ljivim gledanjem u tijelo druge osobe, pokazivanjem uzbu*enosti i
"elje u prolaznim izrazima li)a, te pove#avanjem blizine. 5ad su dovoljno suptilni, ovi #e
pokreti objema stranama omogu#iti da negiraju da se itko od njih upustio u ritual udvaranja.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
18/30
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
19/30
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
20/30
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
21/30
()( Kre&nje i #o"o'aj &ije"a
5retnje i polo"aj tijela obično uključuju$geste6
pokrete tijela (udova, ruku, glave, stopala i
nogu!6 izraze li)a (osmijehe!6
pokrete očiju (treptanje, usmjeravanje i trajanje pogleda, te 'irenje
zjeni)e! i dr"anje tijela.
Nabiranje čela, povijanje ramena i naginjanje glave smatraju se tjelesnim
pokretima i pozi)ioniranjem. 5onkretno, glavna su područja geste, dr"anje tijela,
dodirivanje, izrazi li)a i usmjeravanje pogleda.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
22/30
Ge%&e
nogo je različitih vrsta gesta (i varija)ija tih vrsta!, ali su najče'#e
proučavane sljede#e$
govoru neovisne geste.0e geste nisu vezane uz govor, nego imaju svoj izravni verbalni prijevod ili
de/ini)iju u rječniku, koja se sastoji od nekoliko riječi ili od rečeni)e. e*u
pripadni)ima neke kulture ili supkulture postoji visoko slaganje u pogledu
verbalnog prevoda ovih signala. este koje se koriste da bi se simboličkiꞌꞌ ꞌꞌ
prikazalo 2obro ili ir (koja je tako*e poznata i kao znak V zaꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ
pobjedu ! primjeri su o govoru neovisnih gesti kod velikih segmenataꞌꞌ
američke kulture.
este povezane s govorom.
0e su geste izravno vezane uz govor ili ga prate i često slu"e ilustriranju
onoga 'to je verbalno rečeno. 0e kretnje mogu istaknuti ili naglasiti riječ ili
rečeni)u, ski)irati tok misli, upozoriti na prisutne objekte, prikazati neki
prostorni odnos, ritam ili tempo nekog doga*aja, opisati sliku nekog
re/erenta, prikazati neku tjelesnu radnju ili slu"iti kao komentar načina na
koji je dati pro)es interak)ije regulisan i organizovan.
()()0 Dr'anje &ije"a
2r"anje tijela obično se proučava zajedno s drugim neverbalnim signalima kako bi se
odredio stepen pa"nje ili sudjelovanja, status u odnosu na drugog partnera u
interak)iji ili stepen u kojem se on datoj osobi svi*a. 3 studijama u kojima se oni
koji su bili u interak)iji nisu me*usobno dobro poznavali, na primjer, naginjanje
naprijed povezivalo se s ve#im sudjelovanjem, ve#im svi*anjem i ni"im statusom.
2r"anje tijela tako*e je ključni pokazatelj intenziteta nekih emo)ionalnih stanja, npr.
klonulo dr"anje koje je povezano s tugom ili ukočeno, napeto dr"anje koje je povezano
sa srd"bom. %tepen u kojem se polo"aji tijela kod sudionika u komunika)iji uzajamno
odra"avaju tako*e mo"e govoriti o dobrom odnosu ili poku'aju da se on izgradi.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
23/30
9
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
24/30
&otkategorije uključuju$
gla*enje6
1D
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
25/30
udaranje6
pozdravljanje i opra'tanje6
zadr"avanje te
usmjeravanje kretnji druge osobe.
()(), Irai "i$a
Ve#ina istra"ivanja li)a zanima se za kon/igura)ije koje pokazuju različita
emo)ionalna stanja. Iest primarnih osje#aja koji su najvi'e proučavani jesu srd"ba, tuga,
iznena*enje, sre#a, strah i ga*enje. zrazi li)a mogu tako*e /unk)ionisati kao regula)ijske
geste, koje osiguravaju povratnu in/orma)iju i upravljaju tokom interak)ije. apravo, neki
istra"ivači vjeruju da je primarna /unk)ija li)a komuni)iranje, a ne izra"avanje emo)ija.
()()3 G"edanje
dje, kako i koliko dugo gledamo tokom interak)ije glavna su pitanja na koja se
/okusiraju studije gledanja. ledanje se odnosi na usmjeravanje pogleda op#enito u smjeru
li)a druge osobe. 3zajamno gledanje pojavljuje se kad oni koji su u interak)iji gledaju jedan
drugome u oči. ni koji proučavaju neverbalnu komunika)iju tako*e se zanimaju za 'irenje
i su"avanje na'ih zjeni)a jer je ono katkad pokazatelj interesa, pa"nje ili uključenosti.
()()4 G"a%o*no #ona2anje
lasovno se pona'anje odnosi na to kako je 'ta rečeno, a ne 'ta je rečeno.
pisuje niz neverbalnih glasovnih znakova koji prate sam govor. p#enito se pravi
razlika izme*u dvaju tipova zvukova$
glasovne varija)ije koje proizvode glasni)e tokom govora, a ovise o
promjenama u visini, trajanju, glasno#i i 'utnji6
glasovi koji su primarno rezultat drugih /iziolo'kih mehanizama, osim
samih glasni)a, npr. "drijelne, usne ili nosne 'upljine.
11
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
26/30
Ve#ina istra"ivanja glasovnog pona'anja i njegovih učinaka na ljudsku interak)iju /okusirala se
na razinu i varijabilnost visine, trajanje zvukova (kratko ili otegnuto!, stanke tokom govora i
laten)iju odgovora za vrijeme izmjene slijeda govorenja, stepen i varijabilnost glasno#e,
rezonan)iju, jasan ili nejasan izgovor, brzinu, ritam, te ubačene zvukove tokom govora poput
uh ili hm .ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ
&roučavanje glasovnih signala obuhvata 'iroki raspon tema, od pitanja koja se
usredotočuju na stereotipe u vezi s nekim glasovima do pitanja o učin)ima
glasovnog pona'anja na razumijevanje i persuaziju. 0ako čak i spe)i/ični zvukovi,
poput smijanja, podrigivanja, zijevanja, gutanja, stenjanja i sličnih, mogu biti
zanimljivi razmjerno utje)aju koji mogu imati na ishod interak)ije.
1+
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
27/30
1
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
28/30
3 5AKLJU6AK
ako je neverbalna komunika)ija univerzalna neki /aktori oblikuju način na koji
smo se izrazili i razumjeli druge.
Neverbalna komunika)ija ima nekoliko va"nih karakteristika$
a razliku od verbalne komunika)ije, neverbalna komunika)ija je uvijek prisutna kada se
ljudi me*usobno susre#u te u mnogim situa)ijama u kojima oni nisu /izički prisutni6 ma
veliku vrijednost preno'enja in/orma)ija o drugima i jo' mnogo in/orma)ija koje
neko drugi nije htio namjerno otkriti6
0o je osobito korisno kod upu#ivanja na koji način drugi misle o tebi i o odnosu,
iako su neverbalne poruke mnogo vi'e od dvosmislene verbalne komunika)ije.
Na osnovu prethodnogh mo"e se zaključiti da neverbalna komunika)ija obavlja
mnoge /unk)ije u odnosu na verbalne poruke$
o"e ponoviti, upotpuniti i naglasiti izgovorene
riječi6 &onekad mo"e zamijeniti govor6
o"e regulirati razgovor6
o"e osporavati izgovorene riječi ili čak zavarati druge.
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
29/30
19
-
8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo
30/30
6 LI+ERA+URA
1.