Netehnički sažetak Strateške studije utjecaja na …...Pula, srpanj 2015. Netehnički sažetak...

Pula, srpanj 2015.

Netehnički sažetak

Strateške studije utjecaja na

okoliš Izmjena i dopuna

Prostornog plana Istarske

županije

KNJIGA 3

Urbis d.o.o., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula

OIB: 33840666708

Tel: +385 52 591200, 591 333

Fax: +385 52 591333

www.urbis.hr

ISTARSKA ŽUPANIJA STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije Godina: 2014.

Sv. Teodora 2, 52100 Pula; tel.: 052/591-333; fax: 052/591-333; www.urbis.hr 1

Naziv elaborata:

Strateška studija utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije

NETEHNIČKI SAŽETAK

Naručitelj:

Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije Flanatička 29, Pula

Ovlašteni izrađivač:

URBIS d.o.o. Sv. Teodora 2, Pula

Broj elaborata: 6315/11

Datum izrade: Srpanj, 2015.

Voditelj izrade: Dragan Radolović, dipl.ing.arh.

Urbis d.o.o.: Dragan Radolović, dipl.ing.arh.

Boris Petronijević, dipl.ing.arh.

Mateja Petronijević, mag.ing.prosp.arch.

Jasna Perković, dipl.ing.građ.

Eli Mišan, dipl.ing.arh.

Suzana Brnabić, teh.crt.

Vanjski suradnici:

Nataša Čehić, dipl.ing.agr.

mr. sc. Slobodan Bajagić, dipa.

DLS d.o.o. Rijeka: Zoran Poljanec, mag.educ.biol., voditelj izrade Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn., direktor

(Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu)

Direktor: Elvis Grgorinić, dipl.ing.stroj.




SADRŽAJ 0. UVOD 3

1. PRISTUP I IZABRANA METODOLOGIJA 4

2. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA 8 3. ODNOS SEKTORSKIH PRITISAKA VAŽEĆEG PPIŽ NA RAZMATRANE OKOLIŠNE

ZNAČAJKE PODRUČJA 11 4. ODNOS SEKTORSKIH PRITISAKA NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA RAZMATRANE OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA 24 5. PROCJENA UTJECAJA NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA OKOLIŠ 37

6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA 48

7. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 58

8. OPIS NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE PLANA ZA OKOLIŠ S OBRAZLOŽENJEM 58

9. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI PLANA ZA EKOLOŠKU MREŽU 59




0. UVOD Odlukom Županijske Skupštine Istarske županije pokrenuta je izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (“Službene novine Istarske županije” - u daljnjem tekstu: SNIŽ 6/09). Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije donesena je temeljem tada važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” - u daljnjem tekstu: NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 80/13) te će prostorni plan biti donesen temeljem odredbi toga zakona. Odlukom o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš sustavnih Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (Klasa:350-01/10-01/03 Ur.broj: 2163/1-01/4-10-2 od 09.08.2010.) pristupilo se izradi Strateške studije utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (u daljnjem tekstu: SSUO), kao stručne podloge za provedbu strateške procjene utjecaja na okoliš. Prostorni plan Istarske županije (u daljnjem tekstu: PPIŽ) je temeljni i obvezatni dokument prostornog uređenja koji određuje pravce prostornog razvoja i organizaciju prostora ove županije. PPIŽ ujedno sagledava i razvitak i organizaciju prostora u okvirima državnog, ali i šireg regionalnog prostora. Strateška procjena utjecaja na okoliš je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana, a kojom se stvara osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u planove i programe pojedinog područja. Strateškom procjenom se omogućuje da se mjerodavne odluke o prihvaćanju plana donose uz poznavanje mogućih značajnijih utjecaja koje bi plan i program svojom provedbom mogao imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka. Postupak Strateške procjene utjecaja na okoliš Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije provodi se u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (“Narodne novine” - u daljnjem tekstu: NN 80/13, 153-13), Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja planova i programa na okoliš (NN 64/08) te aktima donesenim na razini Istarske županije (u daljnjem tekstu: IŽ) od kojih je potrebno istaknuti Odluku o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš sustavnih Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (Župan Ivan Jakovčić, od 9.08.2010.) i Odluku o sadržaju strateške studije za sustavne Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije (Pročelnik Odjela za održivi razvoj Istarske županije Josip Zidarić, od 27.09.2011.). Odlukom o sadržaju strateške studije za sustavne Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije Klasa: 351-01/09-01/71, Ur.broj: 2163/1-08-02/1-11-34 od 27.09.2011., definiran je sadržaj ove SSUO. Pri izradi SSUO analiziran je važeći Prostorni plan Istarske županije (SNIŽ 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 - pročišćeni tekst i 13/12) (u daljnjem tekstu: Važeći PPIŽ) te dokumentacija završne faze izrade Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a).




1. PRISTUP I IZABRANA METODOLOGIJA

1.1. METODOLOŠKI PRISTUP

1.1.1. ODABIR ZNASTVENO UTEMELJENE METODE OVERLAY

Znanstveno utemeljena metoda preklapanja (overlay) nastala je kao potreba da se u prostorno planiranje ugrade kriteriji zaštite okoliša, prirodnih resursa i kulturnih vrijednosti, odnosno da se prilikom izrade prostornih i urbanističkih planova definiraju vrednosni kriterije na osnovu kojih će se vršiti procjena utjecaja neke planirane razvojne djelatnosti na postojeće prirodne i kulturne vrijednosti. Carl Steinitz kao utemeljitelj Geografskog informacijskog sustava GIS-a, razvio je inovativnu metodu izrade prostorne baze podataka i modela vrednovanja, na osnovu kojih je procjenjivao utjecaj na prirodni okoliš., a tvrtka ESRI 1991. g. razvija ArcView softver i univerzalni digitalni format pod nazivom shapefile, čime su stvorene neograničene mogućnosti, korištenja metode preklapanja (overlay). Tvrtka Urbis dugi niz godina primjenjuje metodologiju Karla Stainiza, kako u prostornom planiranju, tako i u prostornim studijama te studijama utjecaja na okoliš, a još od 1994.g. koristi ArcView software i negove funkcionalnosti u brojnim prostornim valorizacijama, Studijama prostornih mogućnosti, Studijama valorizacije krajobraza, Studijama revitalizacije i dr. Sva do danas stečena znanja i vještine tvrtka Urbis je zajedno sa vanjskim suradnicima, primjenila u izradi SSUO, tako da je za procjenu utjecaja Izmjena i dopuna PPIŽ-a na elemente okoliša odabrana Map Overlay metodologija, bazirana na GIS tehnologiji. Što je GIS Najbolja definicija GIS-a odnosno geografskog informacijskog sustava opisana je u Esri GIS riječniku i glasi: GIS je Integrirani skup računalnih programa i podataka koji se koriste za pregled i upravljanje informacijama o prostoru, analizu prostornih odnosa, i modeliranje prostornih procesa te pruža okvir za analitičko prikupljanje, organiziranje i povezivanje prostornih podataka i informacija, u cilju održivog razvoja. Dakle GIS se mora sastojati iz:

- Digitalne baze prostornih podataka, koju čine slojevi podataka (layers),

- Razvojnih modela odnosno planiranih djelatnosti u prostoru, koje vrše pritisak

na sastavnice okoliša,

- Modela utjecaja odnosno sastavnica okoliša na koje se vrši pritisak,

- Združenih modela (overlay) na osnovu kojih se analitički procjenjuju pritisci planiranih

djelatnosti na sastavnice okoliša.

Prednost GIS-a je u tome što se mogu pohranjivati gotovo neograničene količine različitih prostornih informacija (grafička baza podataka) i također neograničeni broj opisnih podataka (atributna baza podataka). Razumljvo je da se baza podataka određuje prema nivou odnosno mjerilu prostornog plana i problema koji su predmet analitičke procjene.




Pod uvjetom da je GIS baza podataka dobro definirana, moguće je metodom preklapanja stvarati razvojne modele, modele utjecaja i združene modele te analitički i vrlo precizno dobijati prostorne i opisne (statističke) informacije o svakom i najmanjem dijelu prostora. Podaci koji se preklapaju zadržavaju sva svoja prethodna prostorna i opisna svojstva te je moguće na mjestima gdje postoji konflikt ponderiranjem procjeniti utjecaj. Ovakav cjelovit postupak primijenjen je u ovoj SSUO, vodeći računa da su GIS baza podataka, razvojni modeli, modeli pritiska i združeni modeli kreirani za potrebe Važećeg PPIŽ-a i Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a, u dogovoru s Upravnim odjelom za održivi razvoj Istarske županije kao naručiteljem izrade SSUO (u daljnjem tekstu: Naručitelj) te Zavodom za prostorno uređenje Istarske županije kao Stručnim izrađivačem Izmjena i dopuna PPIŽ-a (u daljnjem tekstu: Stručni izrađivač Izmjena i dopuna PPIŽ-a).

1.1.2. METODOLOŠKI KONCEPT

Da bi se izvršila analiza utjecaja PPIŽ-a na okoliš korištenjem znastvene medode preklapanja (overlay), potrebno je bilo izraditi detaljnu GIS bazu podataka i predložiti sastavnice okoliše na koje pojedine razvojne djelatnosti vrše pritisak. Metodološki koncept je postavljen na način, da analitički i što objektivnije otkrije konflikte u prostoru te kroz prostorne modele sugerira načine za njihovo smanjenje ili potpuno izbjegavanje. Prostorni model je bit overlay metode, jer se samo na taj način može izvršiti preklapanje različitih modela u ovom slučaju modela sastavnica okoliša sa modelom pritisaka razvojnih djelatnosti na odabranu sastavnicu okoliša. Konačan rezultat je ukazivanje na kritična područja te davanje smjernica i prijedloga za redefiniciju ili korekcije planskih dokumenata. Združeni modeli ovisno o tipologiji predstavljaju interakciju područja nastalih preklapanjem sastavnica okoliša i razvojnih djelatnosti. Na osnovu ocjene supnja ugroženosti sastavnica okoliša, konačan rezultat je ukazivanje na kritična područja te davanje smjernica i prijedloga za redefiniciju ili korekcije planskih dokumenata. Da bi bilo moguće procjeniti pritisak na svaku pojedinu sastavnicu okoliša potrebno je bilo izraditi tri temeljne podloge i to:

1. Model sastavnice – podloga svih površina koje čine sastavnicu okoliša

2. Model pritiska – podloga svih površina koje čine pritisak na sastavnicu okoliša

3. Združenu model – grafički prikaz kojhi se sastoji se iz međusobno preklopljenih (overlay) shp slojeva, odnosno podloge 1. i podloge 2. te svih pripadajućih polja u kojima su opisani pojedinačni slojevi. Članovi radne skupine, koju su sačinjavali svi dionici od Naručitelja, Stručnog izrađivača Izmjena i dopuna PPIŽ-a i Ovlaštenika, zajednički su definirali modele, odnosno izbor slojeva podataka za sastavnice okoliša i slojeva podataka pritisaka, kao i stupanj kategorizacije (ponderiranje) u tri veličine utjecaja. U suradnji svih dionika, metoda je “testirana” na Važećem PPIŽ-u i kao takva dala prihvatljive i primjenjive rezultate.




Rezultati dobiveni primjenom overlay modeliranja, predani su Stručnom izrađivaču Izmjena i dopuna PPIŽ-a u obliku smjernica. Smjernice su korištene u radu na izradi Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a, kao orijentir i korektiv u području zaštite okoliša i prirode. Tako izrađen Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a, analiziran je prema istoj metodologiji. Na ovaj način bilo je moguće i usporediti rezulate analize Važećeg PPIŽ-a i Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a te je teko dobivena procjena trenda. Temeljem dobivenih rezulata analize pritisaka Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a, izrađena je procjena utjecaja planskog rješenja na okoliš te su slijedom predložene mjere zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša (monitoring). Detaljna reazrada primjenjene metode preklapanja (overlay) je razrađena u nastavku teksta. Shema 1. SSUO postupak




1.1.2.1. GIS baza podataka

Kriteriji za odabir prostornih pojava i njihovih prostornih varijabli opredijeljeni su na osnovu zakonomjernosti pojavljivanja razvojnih djelatnosti unutar granice obuhvata Plana i utjecaja postojećih i planiranih djelatnosti na elemente okoliša, krajobraz, kao i na socio-ekonomske faktore. Zbog velikog broja različitih podataka u dogovoru s Naručiteljem i Stručnim izrađivačem Izmjena i dopuna PPIŽ-a, a u cilju provedbe metode preklapanja, izvršena je kompletna transformacija svih raspoloživih izvornih podataka Važećeg PPIŽ-a (dwg layers) u shp GIS format. 1.1.2.2. Model sastavnica okoliša

U dogovoru s Naručiteljem odabrane su sastavnice okoliša, koje su direktno ili indirektno pod pritiskom nekih od razvojnih djelatnosti i to: zrak, vode, more, tlo, prirodna i kulturna baština , krajobraz te Ekološka mreža, koja je cjelovito obrađena i prikazana Knjizi II - Glavna ocjena utjecaja plana za ekološku mrežu. Za svaku od odabranih sastavnica izrađen je prostorni model, izborom prostornih podataka, odnosno slojeva (layers) iz GIS baze podataka. Selektirani su samo oni prostorni podaci, koji najbolje definiraju sastavnicu okoliša, koja je pod pritiskom. 1.1.2.3. Modeli pritisaka

Osim prostornih modela za sve odabrane sastavnice okoliša, izrađeni su prostorni modeli pritisaka na sastavnice okoliša. Za model pritiska iz GIS baze podataka birani su specifični slojevi koji vrše veći ili manji pritisak na pojedinu sastavnicu okoliša. S obzirom na to da je procjena pritiska vrlo subjektivna stvar, overly metoda omogućuje ekspertni timski rad i korekciju ponderiranja, kako bi se subjektivna procjena smanjila na najmanju moguću mjeru. 1.1.2.4. Združeni modeli

U združenom modelu međusobno su preklopljeni pojedinačni modeli sastavnica okoliša sa modelom pritiska na odabranu sastavnicu okoliša. Svi prostorni podaci s pripadajućim opisnim podacima, koji se preklapaju zadržavaju svoja atributna svojstva pa se selekcijom preko pretraživača (queri builder) izdvajaju samo oni podaci koji zadovoljavaju postavljene uvjete. Ako su uvjeti zadovoljeni, odnosno kada je registriran pritisak na sastavnicu okoliša, u združenoj tablici dodano je novo polje za procjenu pritiska, na osnovu čega je vrednovan mogući pritisak, prema unaprijed definiranim ponderima za svaku sastavnica okoliša od 1 do 3.




2. CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA Primarni cilj izrade SSUO je da u interakciji sa Izmjenama i dopunama PPIŽ-a ponudi najbolja moguća planska rješenja s obzirom na utjecaje na okoliš koje bi provedba izmijenjenog i dopunjenog PPIŽ-a mogla izazvati. Pritom je primarni cilj sagledavanje kumulativnih utjecaja izmijenjenog i dopunjenog PPIŽ-a na sastavnice okoliša. Ciljevi SSUO uzimaju u obzir postojeće stanje i buduće trendove okoliša na području IŽ - prioritetna pitanja zaštite okoliša, npr.:

� očuvanje i/ili poboljšanje značajnog prirodnog okoliša IŽ, � očuvanje i/ili poboljšanje kakvoće kopnenih voda, � očuvanje i/ili poboljšanje kakvoće morske vode (s posebnim naglaskom na degradaciju

priobalnih voda u lukama zbog stagnacije i eutrofikacije vode), � očuvanje bioraznolikosti, zaštita vrsta i staništa, � očuvanje kulturno - povijesnog naslijeđa, � zaštita dobrobiti ljudi i njihova zdravlja, � postizanje niske razine buke, osobito u urbanim i naseljenim područjima, � niska razina emisije lebdećih čestica, kako tijekom izgradnje raznih zahvata, tako i

tijekom njihova korištenja, � implementacija međunarodnih i nacionalnih ciljeva vezanih za zaštitu okoliša, � usklađenost s politikama i strategijama EU, kao i s obvezama vezanim uz međunarodne

ugovore, � usklađenost s ciljevima hrvatske politike zaštite okoliša.

Tablica 6. predstavlja ciljeve SSUO, kao i pokazatelje koji će se koristiti za procjenu utjecaja. Učinci će biti kvantificirani u najvećoj mogućoj mjeri, s obzirom da potpuno objektivna kvantifikacija pokazatelja nije uvijek moguća. Tablica 1. Ciljevi i pokazatelji zaštite okoliša SSUO

KATEGORIJA CILJ POKAZATELJ POSTUPAK OSTVARIVANJA

ZRAK očuvati i poboljšati kvalitetu zraka

Emitirani NOx Emitiranje PM10 Broj prekoračenja

Nacionalna pozitivna legislativa Direktiva 2008/50/EZ o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu; Direktiva 2001/81/EZ o nacionalnim gornjim granicama emisije

VODE smanjiti onečišćenje površinskih i podzemnih voda

ocjena stanja voda i kakvoće voda u IŽ

Nacionalna pozitivna legislativa Direktiva 2000/60/EZ, Zakon o vodama

MORE smanjiti onečišćenje mora

indikatori dobrog stanja morskog okoliša i godišnji rezultati analize kakvoće morske vode za kupanje

Nacionalna pozitivna legislativa Direktiva 2006/7/EZ

TLO

smanjiti negativne utjecaje na tlo (onečišćenje, premještanje)

broj slučajeva onečišćenja, premještanja erozija smanjenje plodnosti

Nacionalna pozitivna legislativa Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) i sigurnosnim mjerama projekata ciljevi postavljeni pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoporivrednog zemljišta




PRIRODNA BAŠTINA

smanjiti negativne utjecaje na bioraznolikost i staništa

namjena zemljišta u osjetljivim područjima (km

2);

promjene u prometnoj infrastrukturi u osjetljivim područjima (sadnja autohtonih biljnih vrsta

Nacionalna pozitivna legislativa Izbjegavanje korištenja zemljišta u osjetljivim područjima

KULTURNA BAŠTINA

- smanjiti utjecaj na kulturnu baštinu

udaljenost, prometne infrastrukture od spomenika kulturne baštine, konzervatorska podloga i studija, konz. elaborat, krajobrazne studije

- Nacionalna pozitivna legislativa - smanjenje vizualnog i estetskog utjecaja - sustavno istraživanje i prezentacija arheoloških lokaliteta i drugih oblika kulturne baštine radi uključivanja u gospodarsku osnovu održivog razvoja regije i mikrolokacija unutar regije, - povećanje broja upisanih zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara RH.

KRAJOBRAZ

- očuvanje prirodnosti i autentičnosti istarskog krajobraza

stanje krajobraza; vizualna analiza, prostorno planska dokumentacija

- Nacionalna pozitivna legislativa -očuvati krajobraz od vizualnih i prostornih promjena; - prenamijeniti devastirane površine u trajne oblike korištenja.

OTPAD

smanjiti proizvodnju otpada; usvajati integrirane ekološki prihvatljive postupke upravljanja otpadom (uključujući upravljanje opasnim otpadom) IVO – izbjegavati, vrednovati a ostatak otpada obraditi / oporabiti I odložiti

Promjena količine građevinskog otpada; udio otpada od izgradnje / razgradnje koji se ponovno koristi/reciklira; povećanje naknade od infrastrukture otpada; stopa ponovne uporabe i reciklaže materijala; omjer ekološki prihvatljivih građevinskih mateijala

- Nacionalna pozitivna legislativa - Ciljevi postavljeni EU Direktivama o gospodarenju otpadom. - Ciljevi Strategije upravljanja otpadom RH; - Strategija upravljanja otpadom RH - Ciljevi Direktive 2008/50. - Uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom sa ŽCGO kao ključnom građevinom u sustavu, - sanacija i rekonstrukcija postojećih legalnih odlagališta u reciklažna dvorišta i pretovarne stanice; - sanacija "ilegalnih" odlagališta i prenamjena saniranih prostora - PGO RH - ZOGO

OTPADNE VODE

- pravilna i sigurna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

- povećanje naknade od infrastrukture otpadnih voda

- Nacionalna pozitivna legislativa

BUKA

izbjegavati izlaganje onim razinama koje ugrožavaju zdravlje ili kvalitetu života

- stanovništvo izloženo buci - izmjerena buka na promatranim područjima

- Nacionalna pozitivna legislativa - Direktiva 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom u okolišu




ZDRAVLJE LJUDI

Zaštita od priznatih zdravstevnih rizika zbog onečišćenja zraka. Smanjiti emisiju štetnih čestica u zrak. Smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš.

Stanovništvo izloženo onečišćenju zraka. Vrijednosti dobivene mjerenjima na mjernim postajama. Količina ukupnog proizvedenog otpada godišnje u IŽ. Očuvanje i poboljšanje kvalitete pitke vode

- Nacionalna pozitivna legislativa - kvaliteta vode za piće Plan za zdravlje građana IŽ

KLIMATSKE PROMJENE

smanjiti emisije stakleničkih plinova; promicati održivo korištenje energije

Emitiran CO2-eq; Primjena održivog sustava za odvodnju na novim i poboljšanim infrastukturnim projektima; godišnji podaci o potrošnji energije;

- Nacionalna pozitivna legislativa - Smanjenje emisija GHG za 20% u usporedbi s 1990.god.; - Bijela knjiga Strategije energetskog razvoja RH (2009); - Strategija energetskog razvoja IŽ i - Plan provedbe Strategije




3. ODNOS SEKTORSKIH PRITISAKA VAŽEĆEG PPIŽ NA RAZMATRANE OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA

Analiza pritisaka prikazana u ovom poglavlju referira se na odnos sektorskih i ostalih pritisaka na razmatrane okolišne značajke područja u okviru Važećeg PPIŽ-a. U skladu sa zahtjevom Naručitelja razmatrane su okolišne značajke unutar područja zahvata, definirane granicom IŽ ucrtane na kartografskim prilozima PPIŽ-a i baze podataka u shp formatu. Rezultati analize dati će prikaz pritisaka i utjecaja Važećeg PPIŽ-a te će kao takvi ukazati na pritiske u slučaju “ne činjenja”, tj. ukoliko se Izmjene i dopune PPIŽ-a ne donesu. Osim za ocjenu stanja, rezultati analize ovog poglavlja bit će i polazna točka te za usporedbu s Nacrtom prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a koje će biti obrađivano kroz slijedeća poglavlja. Procjena pritisaka Važećeg PPIŽ-a, prostorno je analizirana kroz sastavnice koje su direktno ili indirektno pod pritiskom nekih od antropogenih aktivnosti, a to su: pritisci na zrak, vode, more, tlo, prirodnu baštinu, kulturnu baštinu te krajobraz. Rezultat analize prikazan je za svaku sastavnicu grafičkim prikazom “Združeni model”, koji se sastoji iz međusobno preklopljenih (overlay) shp slojeva prostornog modela sastavnice okoliša i prostornog modela pritisaka. Kod združenog modela, zbog preklapanja podataka svi slojevi (shp slojevi) bez obzira na preklapanje zadržali su svoje zasebno polje s pripadajućim opisom. U združenoj tablici dodano je novo polje za procjenu pritisaka, na osnovu čega je vrednovan mogući Pritisak, prema unaprijed definiranim ponderima za svaku stavnicu okoliša. Podloga za izradu grafičkog prikaza vektorski su podaci u dwg formatu Važećeg PPIŽ-a. Svi dwg slojevi (layers) su transformirani u shp GIS format, a definirane su i tablice s poljima u koje su upisani odgovarajući podaci za svaki shp sloj. Za svaku od odabranih sastavnica okoliša iz GIS baze podataka selektirani su samo oni prostorni podaci, koji najbolje definiraju dijelove okoliša, a koji su pod pritiskom. Izborom prostornih podataka, odnosno slojeva (layers) iz baze podataka izrađen je za svaku sastavnicu okoliša prostorni model. Osim prostornih modela za sve odabrane sastavnice okoliša, izrađeni su prostorni modeli pritisaka na sastavnice okoliša. Za model pritisaka iz GIS baze podataka birani su specifični slojevi koji vrše veći ili manji Pritisak na pojedinu sastavnicu okoliša. S obzirom na to da je procjena utjecaja vrlo subjektivna stvar, overly metoda omogućuje ekspertni timski rad i korekciju ponderiranja, kako bi se subjektivna procjena smanjila na najmanju moguću mjeru. Prostorni model je bit overlay metode, jer se samo na taj način može izvršiti preklapanje različitih modela u ovom slučaju modela sastavnica okoliša sa modelima pritisaka u združeni model i izvršiti procjena pritisaka u rasponu od vrlo velikog, do malog pritisaka. U združenom modelu se nalaze međusobno preklopljeni svi prostorni podaci s pripadajućim opisnim podacima, a selekcijom preko pretraživača (queri builder) selektirani su samo oni podaci koji zadovoljavaju postavljene uvjete. U nastavku teksta detaljno su opisani modeli svih analiziranih sastavnica, analizirani pritisci na pojedine sastavnice okoliša (izbor slojeva podataka za sastavnice okoliša i pritiske), a združeni model i kategorizacija (ponderiranje) pritisaka prikazani su grafičkim prikazom.




3.1. PRITISAK VAŽEĆEG PPIŽ NA ZRAK Kriteriji za utvrđivanje pritiska na zrak i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 2. Tablica 2. Združeni model pritisaka na zrak

Model zrak Model pritisaka na zrak Združeni model

Pritisak - ponder

1 do 3

Područje

IŽ

Područje za razvoj naselja

Gospodarska namjena -

proizvodna

Stambeno turistička naselja Ugostiteljsko turistička namjena

Područje za iskorištavanje

mineralnih sirovina

(Potencijalni istražni prostor

mineralne sirovine; Istražni

prostor u postupku)

Posebna namjena

Državna autocesta

Ostale državne ceste

Županijska cesta

Lokacija TE Plomin

Lokacija Rockwool

Buffer 500m

Buffer 1000m

Buffer 5000m

Buffer 10000m

Područje IŽ +/ Lokacija TE Plomin Lokacija Rockwool Buffer 500m

Vrlo veliki Pritisak (1)

Područje IŽ +/ Državna autocesta Buffer 1000m Buffer 5000m

Srednje veliki

Pritisak (2)

Područje IŽ +/ Područje za razvoj naselja

Gospodarska namjena - proizvodna


Područje za iskorištavanje mineralnih

sirovina (Potencijalni istražni prostor

mineralne sirovine; Istražni prostor u

postupku)

Posebna namjena

Mali pritisak (3)

Zaključci o pritiscima Važećeg PPIŽ na zrak Združeni model je pokazao da u odnosu na ukupnu površinu IŽ (koja prema GIS bazi iznosi oko 2812 km2), ukupna površina pritisaka na zrak je oko 988,12 km2, što čini 35,14 % površine područja IŽ. Površina pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 6,80 km2 što čini 0,68 % svih pritisaka na zrak, tj. 0,24% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na na područja Plomina I,II i Rockwool Adriatic. Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 222,52 km2 što čini 22,50 % svih pritisaka na zrak, tj. 0,24% ukupne površine IŽ. Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 758,80 km2 to čini 76,82 % svih pritisaka na zrak, tj. 26,98% ukupne površine IŽ.




Slika 1. Združeni model pritisaka Važećeg PPIŽ na zrak

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na zrak od TE Plomin i TKV Rockwool na lokaciji i u radijusu od 500m od izvora onečišćenja, te da općine Kršan, Labin i Pićan spadaju u potencijalno ugrožena područja zbog termoelektrane Plomin I i II i TKV Rockwool, kao najvećih mogućih zagađivača, odnosno najvećih pritisaka na sastavnicu zrak. U odnosu na ukupnu površinu potencijalnih onečiščivaća zraka, vrlo veliki pritisak na područje IŽ je na oko 0,24 % površina, veliki pritisak na oko 7,91 % površina, a mali pritisak na oko 26,98 % površina. Za područja najvećih pritisaka potrebno je provoditi stalne kontrole kvalitete zraka, zadržati postojeće kategorije kvalitete zraka i težiti ako je to moguće prema I kategoriji kvalitete zraka. Gdje god je to moguće, planskim rješenjem predložiti redefiniciju ili smanjenje planiranih zona za razvojne djelatnosti (gospodarstvo, industrija i turizam).




3.2. PRITISAK VAŽEĆEG PPIŽ NA VODE Kriteriji za utvrđivanje pritisaka na vode i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 3. Tablica 3. Združeni model pritisaka na vode

Model vode Model pritiska na vode Združeni model

Pritisak-

ponder

1 do 4

Vodozaštitno

područje I

Vodozaštitno

odručje II

Vodozaštitno

područje III

Vodozaštitno

područje IV

Vodonosno

područje


Stambeno turistička naselja

Ugostiteljsko turistička namjena Sportsko - rekreacijska namjena, golf

Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo

Gospodarska namjena - proizvodna Osobito vrijedno obradivo tlo

Vrijedno obradivo tlo




postupku) Posebna namjena

Državna autocesta


Županijska cesta

Vodozaštitno područje I

+ svi pritisci

Vrlo veliki pritisak (1)

Vodozaštitno područje II

+ svi pritisci Veliki pritisak (2)

Vodozaštitno područje III

+ svi pritisci

Srednje veliki pritisak (3)

Vodozaštitno područje IV i

vodonosno područje + svi pritisci

Mali pritisak (4)

Zaključci o pritiscima Važećeg PPIŽ na vode Potencijalni antropogeni pritisak razvojnih djelatnosti na vode (697,55 km2), u odnosu na ukupnu površinu IŽ (oko 2812 km2, prema GIS bazi), iznosi oko 24,81% . Površina vodnih resursa pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 0,42 km2 ili 0,08 %, tj. 0,03% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na vodozaštitna područja I na granici sa Republikom Slovenijom, kod grada Buzeta, kod izvora Gradola, kod naselja Raša, Peroj, Galižana i područja pulskih bunara. Pod velikim pritiskom (2) se nalazi oko 56,04 km2 ili 8,03 % vodnih resursa, tj. 1,99% ukupne površine IŽ. Pod srednje velikim pritiskom (3) se nalazi oko 250,65 km2 ili 35,91 % vodnih resursa, tj. 8,91% ukupne površine IŽ. Pod malim pritiskom (4) se nalazi oko 390,44 km2 ili 55,98 % vodnih resursa, tj. 13,88 % ukupne površine IŽ.




Slika 2. Združeni model pritisaka Važećeg PPIŽ na vode

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na vode od poljoprivrednih površina, područja za iskorištavanje mineralnih sirovina te područja za razvoj naselja. U odnosu na ukupnu površinu IŽ, vrlo veliki pritisak je na oko 0,03% površina, veliki pritisak na oko 1,99 % površina, srednje veliki pritisak na oko 8,91 % površina, mali pritisak na oko 13,88 % površina, a bez pritisaka je na 75,19% površina. Za područja najvećih pritisaka, potrebno je planskim rješenjem predložiti redefiniciju ili smanjenje planiranih zona, stroge mjere zaštite vodnih resursa ili stroge mjere sanacije antropogenog utjecaja (stanovanje, industrija, turizam, sport, poljoprivreda i sl.)




3.3. PRITISAK VAŽEĆEG PPIŽ NA MORE Kriteriji za utvrđivanje pritiska na more i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način i prikazan u Tablici 4. Tablica 4. Združeni model pritisaka na more

Model more

Model pritisaka na more na području ZOP-a

Združeni model

Pritisak - ponder 1 do 3

Unutarnje

obalno more

na području ZOP-a :

Područje uzgajališta - akvakultura Lučko područje Područje za razvoj naselja

Gospodarska namjena - proizvodna Stambeno turistička naselja

Ugostiteljsko turistička namjena Sportsko - rekreacijska namjena, golf

Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo

Osobito vrijedno obradivo tlo






Luke, marine

Promet

Unutarnje obalno more +/

Područje za razvoj naselja,


proizvodna, Stambeno turistička naselja,

Ugostiteljsko turistička namjena


mineralnih sirovina



prostor u postupku) Lučko područje, Marine Područje uzgajališta -

akvakultura

Vrlo veliki

pritisak (1)

Unutarnje obalno more

+/ Osobito vrijedno obradivo tlo,

Vrijedno obradivo tlo, Posebna namjena na području ZOP-a


Unutarnje obalno more

+/ Sportsko - rekreacijska namjena, golf i ostalo,

Promet na području ZOP-a

Mali pritisak (3)

Zaključci o pritiscima Važećeg PPIŽ na more Područja koja direktno opterećuju morski okoliš i imaju najveći pritisak na more su lučka područja, područja akvakulture, marine, sportske i druge luke. Najveći pritisak na obalno more imaju lučka područja, te površine područja akvakulture, koje je direktno opterećuju morski okoliš uslijed aktivnosti koje se dođgađaju u samom moru. Osim direktnih pritisaka u moru, obalni pojas potencijalno je ugrožen opterećenjima uslijed antropogenih pritisaka s kopnenog dijela. Za razmatranje pritisaka kopnenog dijela na more, razmatrane su aktivnosti unutar zaštitnog obalnog pojasa IŽ (ZOP) u širini od 1000 m od obalne linije.




Slika 3. Združeni model pritisaka Važećeg PPIŽ na more

Površina pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 97,95 km2 ili 67,87 % površine ZOP-a kopnenog dijela IŽ. Pritisak s kopna se prvenstveno odnosi na razvojne djelatnosti područja za razvoj naselja, područja ugostiteljsko turističke namjene, područja gospodarske (proizvodne) namjene te područja za iskorištavanje mineralnih sirovina. Obalno more dodatno je pod pritiskom aktivnosti koje se odvijaju u samome moru, kao što su područja uzgajališta-akvakultura na oko 12,3 km2, te lučkih područja, marina i drugih luka na oko 26,20 km2.

Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 39,16 km2 ili 27,15 % površine ZOP-a kopnenog dijela IŽ.

Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 7,21 km2 ili 4,98 % površine ZOP-a kopnenog dijela IŽ. Analizom je utvrđeno da najveći pritisak na more dolazi od antropogenih pritisaka s kopna u obalnom području (stanovanje, turizam, industrija) te od direktnih aktivnosti koje se odvijaju u moru, kao što su lučka područja, područja akvakulture, marine, sportske i druge luke. U morskom obalnom pojasu koji je pod velikim antropogenim pritiskom, a posebno za područja najvećih pritisaka, potrebno je planskim rješenjem predložiti stroge mjere zaštite mora uz stalne kontrole kakvoće mora, a sve u cilju težnje ka održanju visoke kakvoće mora.




3.4. PRITISAK VAŽEĆEG PPIŽ NA TLO Kriteriji za utvrđivanje pritiska na tlo i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka na tlo, definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 5.

Tablica 5. Združeni model pritisaka na tlo

Model tlo Model pritisaka na

tlo Združeni model


Osobito vrijedno

obradivo tlo


Ostala obradiva tla

Šuma gospodarske

namjene

Zaštitna šuma

Šuma posebne

namjene

Ostalo

poljoprivredno tlo,

šume i šumsko

zemljište

Oštećeno tlo

erozijom

Područje pojačane

erozije

Područje za razvoj

naselja

Gospodarska namjena

- proizvodna

Stambeno turistička

naselja


Sportsko - rekreacijska

namjena, golf


namjena, ostalo

Područje za

iskorištavanje

mineralnih sirovina

(Potencijalni istražni

prostor mineralne

sirovine; Istražni

prostor u postupku)

Posebna namjena

Državna autocesta


Županijska cesta

Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Šuma gospodarske namjene Zaštitna šuma Šuma posebne namjene Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište +/



Stambeno turistička naselja Ugostiteljskoturistička namjena Sportsko - rekreacijska namjena, golf

Područje za iskorištavanje mineralnih sirovina

(Potencijalni istražni prostor mineralne

sirovine; Istražni prostor u postupku)

Posebna namjena

Vrlo veliki

pritisak (1)

Oštećeno tlo erozijom Područje pojačane erozije +/



Stambeno turistička naselja Ugostiteljsko turistička namjena Sportsko - rekreacijska namjena, golf Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo




Posebna namjena

Srednje veliki pritisak

(2)

Ostala obradiva tla +/



Stambeno turistička naselja Ugostiteljsko turistička namjena Sportsko - rekreacijska namjena, golf Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo Posebna namjena Državna autocesta Ostale državne ceste Županijska cesta

Mali pritisak (3)




Zaključci o pritiscima Važećeg PPIŽ na tlo

Slika 4. Združeni model pritisaka Važećeg PPIŽ na tlo

Područje pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 136,67 km2 ili 92,24 % svih pritisaka na tlo, što čini 4,86 % površine kopnenog dijela IŽ. To se prvenstveno odnosi na planirane istražne područja za iskorištavanje mineralnih sirovina , golf igrališta, a u manjem dijelu gospodarskih (proizvodnih) područja, područja za razvoj naselja i područja ugostiteljsko turističke namjene.

Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 4,14 km2 ili 2,79% svih pritisaka na tlo, što čini 0,14 % površine kopnenog dijela IŽ.

Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 7,33 km2 ili 4,95% svih pritisaka na tlo, što čini 0,26 % površine kopnenog dijela IŽ.

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na sastavnicu okoliša tlo od područja za iskorištavanje mineralnih sirovina, zatim planiranih golf igrališta, a u manjem obimu od planiranih zona (stanovanje, industrija, turizam). Za područja najvećih pritisaka, potrebno je planskim rješenjem predložiti redefiniciju ili smanjenje nekih od planiranih zona (područja za iskorištavanje mineralnih sirovina, golf igrališta, te provoditi mjere sanacije pritisaka (stanovanje, industrija, turizam i golf igrališta) na tlo.




3.5. PRITISAK VAŽEĆEG PPIŽ NA PRIRODNU I KULTURNU BAŠTINU Kriteriji za utvrđivanje pritisaka prirodnu i kulturnu baštinu i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na način prikazan u Tablici 6. Tablica 6. Združeni model pritisaka na prirodnu i kulturnu baštinu

Model baština Model pritisaka na

baštinu Združeni model


Arheološko

područje

Osobito vrijedan

predjel –

potencijalni

kultivirani agrarni

krajolik

Nacionalni park

Park prirode

Posebni rezervat

Park šuma

Značajni krajobraz

Spomenik prirode

Spomenik parkovne

arhitekture

Područje za razvoj

naselja


proizvodna Stambeno turistička

naselja

Ugostiteljsko turistička namjena Sportsko - rekreacijska

namjena, golf


namjena, ostalo

Područje za

iskorištavanje mineralnih

sirovina

(Potencijalni istražni

prostor mineralne

sirovine; Istražni prostor

u postupku) Osobito vrijedno

obradivo tlo


Ostala obradiva tla i

šumsko zemljište

Posebna namjena

Područje uzgajališta -

akvakultura

Oštećeno tlo erozijom

Područje pojačane

erozije

Državna autocesta


Županijska cesta

Nacionalni park Park prirode Posebni rezervat Park šuma Značajni krajobraz Osobito vrijedan predjel – potencijalni kultivirani agrarni krajolik +/







Posebna namjena

Vrlo veliki

pritisak

(1)

Arheološko područje Osobito vrijedan predjel – potencijalni kultivirani agrarni krajolik Nacionalni park Park prirode Posebni rezervat Park šuma Značajni krajobraz +/ Oštećeno tlo erozijom Područje pojačane erozije Vrijedno obradivo tlo Ostala obradiva tla Sportsko - rekreacijska namjena, golf Područje uzgajališta -akvakultura

Srednje veliki

pritisak

(2)

Arheološko područje Osobito vrijedan predjel – potencijalni kultivirani agrarni krajolik Nacionalni park Park prirode Posebni rezervat Park šuma Značajni krajobraz +/ Ostala obradiva tla i šumsko zemljište Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo Državna autocesta Ostale državne ceste Županijska cesta

Mali pritisak

(3)




Zaključci o pritiscima Važećeg PPIŽ na prirodnu i kulturnu baštinu

Slika 5. Združeni model pritisaka Važećeg PPIŽ na prirodnu i kulturnu baštinu

Područje pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 31,32 km2 ili 5,98 % od ukupnog potencijalnog

pritisaka na baštinu, tj. 1,11% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na planirana područja za iskorištavanje mineralnih sirovina, a u manjem dijelu gospodarskih (proizvodnih) područja, područja za razvoj naselja, područja ugostiteljsko turističke namjene i golf igrališta.

Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 195,93 km2 ili 37,39 % površine od ukupnog

potencijalnog pritisaka na baštinu, tj. 6,97% ukupne površine IŽ.

Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 296,66 km2 ili 56,63% svih pritisaka na baštinu, što čini 10,55 % površine IŽ.

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na baštinu od planiranih istražnih prostora za mineralne sirovine, a u manjem obimu od planiranih zona (stanovanje, industrija, turizam i planirana golf igrališta). Za područja najvećih pritisaka, potrebno je planskim rješenjem predložiti redefiniciju ili smanjenje planiranih zona, posebice planiranih područja za iskorištavanje mineralnih sirovina te provoditi mjere sanacije pritisaka (stanovanje, industrija, turizam i golf igrališta) na baštinu.




3.6. PRITISAK VAŽEĆEG PPIŽ NA KRAJOBRAZ Kriteriji za utvrđivanje pritisaka na krajobraz i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 7. Tablica 7. Združeni model pritisaka na krajobraz

Model krajobraz

Model pritisaka na krajobraz

Združeni model Pritisak - ponder 1 do 3

Značajni

krajobraz

Osobito

vrijedan

predjel –

potencijalni

kultivirani

agrarni

krajolik

Krajobrazna

cjelina istarsko

priobalje



proizvodna

Stambeno turistička naselja


Sportsko - rekreacijska namjena


mineralnih sirovina



prostor u postupku)



Ostala obradiva tla i šumsko

zemljište

Posebna namjena

Područjeuzgajališta -

akvakultura

Područje pojačane erozije

Oštećeno tlo erozijom

Državna autocesta


Županijska cesta

Značajni krajobraz Osobito vrijedan predjel – potencijalni kultivirani agrarni krajolik Krajobrazna cjelina istarsko priobalje +/ Područje za razvoj naselja

Gospodarska namjena - proizvodna Stambeno turistička naselja Ugostiteljsko turistička namjena





Vrlo veliki

pritisak

(1)

Značajni krajobraz Osobito vrijedan predjel – potencijalni kultivirani agrarni krajolik Krajobrazna cjelina istarsko priobalje +/ Područje pojačane erozije Oštećeno tlo erozijom Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Područje uzgoja –akvakultura

Srednje veliki

pritisak

(2)

Značajni krajobraz Osobito vrijedan predjel – potencijalni kultivirani agrarni krajolik Krajobrazna cjelina istarsko priobalje +/ Ostala obradiva tla i šumsko zemljište Sportsko - rekreacijska namjena

Mali

pritisak

(3)




Zaključci o pritiscima Važećeg PPIŽ na krajobraz

Slika 6. Združeni model pritisaka Važećeg PPIŽ na krajobraz Područje pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 159,28 km2 ili 26,34 %. od ukupnog

potencijalnog pritisaka na krajobraz , tj. 5,66% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na planirana područja za razvoj naselja, područja ugostiteljsko turističke namjene te područja za iskorištavanje mineralnih sirovina, a u manjem dijelu gospodarskih (proizvodnih) područja i područja posebne namjene.

Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 332,07 km2 ili 54,93 % površine od ukupnog

potencijalnog pritisaka na krajobraz, tj. 11,81% ukupne površine IŽ.

Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 113,11 km2 ili 18,71 % antropogenih pritisaka na krajobraz, tj. 4,03% ukupne površine IŽ.

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na sastavnicu krajobraz od naselja, turističko razvojnih područja, planiranih istražnih prostora za mineralne sirovine, a u najmanjem obimu od područja sportsko-rekreacijskih površina. Za područja najvećih pritisaka, potrebno je kroz planske smjernice predložiti redefiniciju ili smanjenje planiranih zona, posebice planiranih područja za iskorištavanje mineralnih sirovina te provoditi mjere sanacije svih pritisaka (stanovanje, industrija, turizam) na krajobraz.




4. ODNOS SEKTORSKIH PRITISAKA NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA RAZMATRANE OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA

Analiza pritisaka prikazana u ovom poglavlju referira se na odnos sektorskih i ostalih pritisaka na razmatrane okolišne značajke područja u okviru Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a. U skladu sa zahtjevom Naručitelja razmatrane su okolišne značajke unutar područja zahvata, definirane granicom IŽ ucrtane na kartografskim prilozima PPIŽ-a i baze podataka u shp formatu. Rezultati analize dati će prikaz pritisaka i utjecaja Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a s istaknutim razlikama u odnosu na Važeći PPIŽ, te će ukazati na pritiske do kojih će doći uslijed provedbe izmijenjenog i dopunjenog PPIŽ-a. Procjena pritisaka planskog rješenja iz Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a, prostorno je analizirana kroz sastavnice koje su direktno ili indirektno pod pritiskom nekih od antropogenih aktivnosti, a to su: pritisci na zrak, vode, more, tlo, zaštićena područja prirode, bioraznolikost, kulturnu baštinu i krajobraz. Rezultat analize prikazan je za svaku sastavnicu grafičkim prikazom “Združeni model”, koji se sastoji iz međusobno preklopljenih (overlay) shp slojeva prostornog modela sastavnice okoliša i prostornog modela pritisaka. Kod združenog modela, zbog preklapanja podataka svi slojevi (shp slojevi) bez obzira na preklapanje zadržali su svoje zasebno polje s pripadajućim opisom. U združenoj tablici dodano je novo polje za procjenu pritisaka, na osnovu čega je vrednovan mogući pritisak, prema unaprijed definiranim ponderima za svaku sastavnicu okoliša. Podloga za izradu grafičkog prikaza vektorski su podaci u dwg formatu Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a. Svi dwg slojevi (layers) su transformirani u shp GIS format, a definirane su i tablice s poljima u koje su upisani odgovarajući podaci za svaki shp sloj. Za svaku od odabranih sastavnica okoliša iz GIS baze podataka selektirani su samo oni prostorni podaci, koji najbolje definiraju dijelove okoliša, a koji su pod pritiskom. Izborom prostornih podataka, odnosno slojeva (layers) iz baze podataka izrađen je za svaku sastavnicu okoliša prostorni model. Osim prostornih modela za sve odabrane sastavnice okoliša, izrađeni su prostorni modeli pritisaka na sastavnice okoliša. Za model pritisaka iz GIS baze podataka birani su specifični slojevi koji vrše veći ili manji pritisak na pojedinu sastavnicu okoliša. S obzirom na to da je procjena utjecaja vrlo subjektivna stvar, overly metoda omogućuje ekspertni timski rad i korekciju ponderiranja, kako bi se subjektivna procjena smanjila na najmanju moguću mjeru. Prostorni model je bit overlay metode, jer se samo na taj način može izvršiti preklapanje različitih modela u ovom slučaju modela sastavnica okoliša sa modelima pritisaka u združeni model i izvršiti procjena pritisaka u rasponu od vrlo velikog, do malog pritisaka. U združenom modelu se nalaze međusobno preklopljeni svi prostorni podaci s pripadajućim opisnim podacima, a selekcijom preko pretraživača (queri builder) selektirani su samo oni podaci koji zadovoljavaju postavljene uvjete.




U nastavku teksta detaljno su opisani modeli svih analiziranih sastavnica, analizirani pritisci na pojedine sastavnice okoliša (izbor slojeva podataka za sastavnice okoliša i pritiske), a združeni model i kategorizacija (ponderiranje) pritisaka prikazani su grafičkim prikazom.

4.1. PRITISAK NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA ZRAK Kriteriji za utvrđivanje pritisaka na zrak i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 8.

Tablica 8. Združeni model pritisaka na zrak

Model zrak Model pritisaka na zrak Združeni model Pritisak - ponder

1 do 3

Područje IŽ



proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena

Površine za iskorištavanje

mineralnih sirovina

Posebna namjena

Državna autocesta


Županijska cesta

Lokacija TE Plomin

Lokacija Rockwool

Buffer 500m

Buffer 1000m

Buffer 5000m Buffer 10000m

Područje IŽ +/ Lokacija TE Plomin Lokacija Rockwool Buffer 500m

Vrlo veliki Pritisak (1)

Područje IŽ +/ Promet Buffer 1000m Buffer 5000m

Srednje veliki Pritisak (2)

Područje IŽ +/ Područje za razvoj naselja Gospodarska namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena


mineralnih sirovina Posebna namjena Buffer 10000m

Mali Pritisak (3)

Zaključci o pritiscima Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na zrak Površina pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 6,79 km2 što čini 0,75% svih pritisaka na zrak, tj. 0,24% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na na području razvojnih djelatnosti gospodarsko industrijske namjene, od čega najznačajnije u radijusu 500m postojeće/planirane TE Plomin, te samih lokacija TE Plomin i TKV Rockwool. Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 222,48 km2 što čini 24,60% svih pritisaka na zrak, tj. 7,91% ukupne površine IŽ. To su najvećim dijelom područja za razvoj naselja te utjecaj gospodarsko industrijskih razvojnih djelatnosti. Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 676,08 km2 to čini 74,65 % svih pritisaka na zrak, tj. 24,01% ukupne površine IŽ.




Slika 7. Združeni model pritisaka Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na zrak Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na zrak u IŽ na području TE Plomin i TKV Rockwool tj. na samoj lokaciji te u radijusu 500m tih dvaiju tvornica te da općine Kršan, Labin i Pićan spadaju u potencijalno ugrožena područja. U odnosu na ovaj utjecaj, utjecaji drugih gospodarsko - industrijskih i ostalih razvojnih djelatnosti Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a su zanemarivi. U odnosu na ukupnu površinu potencijalnih onečiščivaća zraka, vrlo veliki pritisak na područje IŽ je na oko 0,24 % površina, veliki pritisak na oko 7,91 % površina, a mali pritisak na oko 24,01 % površina. U odnosu na Važeći PPIŽ te uslijed redefiniranja površina, kao i na temelju relevantnih rezultata mjerenja kvalitete zraka, nije uočen pomak u smislu ukupnog negativnog utjecaja zrak.




4.2. PRITISAK NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA VODE Kriteriji za utvrđivanje pritisaka na vode i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 9. Tablica 9. Združeni model pritisaka na vode

Model vode

Model pritiska na vode

Združeni model

Pritisak- ponder

1 do 4

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće I zona zaštite

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće II zona zaštite

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće III zona zaštite

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće IV zona zaštite Vodonosno područje



proizvodna Ugostiteljsko turistička

namjena

Sportska namjena - golf

Sportsko-rekreacijska

namjena, ostalo


Vrijedno obrivo tlo


mineralnih sirovina sirovine

Posebna namjena

Državna autocesta


Županijska cesta

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće

I zona zaštite

+ svi pritisci

Vrlo veliki pritisak (1)


II zona zaštite

+ svi pritisci

Veliki pritisak (2)


III zona zaštite

+ svi pritisci



IV zona zaštite i Vodonosno područje

+ svi pritisci

Mali pritisak (4)

Zaključci o pritiscima Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na vode Površina vodnih resursa pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 0,17 km2 ili 0,03 %, tj. 0,01% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na pritisak razvojnih djelatnosti koje one imaju na zone zaštite vodocrpiišta - vodozaštitna područja I, na granici sa Republikom Slovenijom, kod grada Buzeta, kod izvora Gradola, kod naselja Raša, Peroj, Galižana i područja pulskih bunara. Pod velikim pritiskom (2) se nalazi oko 43,43 km2 ili 7,62 % vodnih resursa, tj. 1,54% ukupne površine IŽ. Pritisak najvećim dijelom potječe od poljoprivredna područja, područja za razvoj naselja, a manjim dijelom pritisak potječe od površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, gospodarsko-industrijskih, ugostiteljsko turističkih područja te sportskske namjene-golf. Pod srednje velikim pritiskom (3) se nalazi oko 219,95 km2 ili 38,57 % vodnih resursa, tj. 7,82% ukupne površine IŽ. Kao i kod velikog pritiska, pritisak najvećim dijelom potječe od poljoprivredna područja, područja za razvoj naselja, a manjim dijelom pritisak potječe od površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, gospodarsko-industrijskih, ugostiteljsko turističkih područja te sportskske rekreacije-golf. Pod malim pritiskom (4) se nalazi oko 306,68 km2 ili 53,78 % vodnih resursa, tj. 10,91% ukupne površine IŽ.




Slika 8. Združeni model pritisaka Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na vode Analizom je utvrđeno da potencijalo najveći pritisak na vode u IŽ dolazi od razvojnih djelatnosti poljoprivrednih površina te područja za razvoj naselja. U odnosu na ukupnu površinu pritisaka, vrlo veliki pritisak je na oko 0,01% površina, veliki pritisak na oko 1,54 % površina, srednje veliki pritisak na oko 7,82 % površina, mali pritisak na oko 10,91 % površina, a bez utjecaja je na 79,72% površina IŽ. U odnosu na Važeći PPIŽ te uslijed redefiniranja površina, uočen je pozitivni pomak u smislu smanjenja ukupnog negativnog utjecaja na vode.




4.3. PRITISAK NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA MORE

Kriteriji za utvrđivanje pritiska na more i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način i prikazan u Tablici 10. Tablica 10. Združeni model pritisaka na more

Model more Model pritisaka na more

na području ZOP-a Združeni model


Vodne

površine -

more

na području ZOP-a :

Područje uzgajališta -akvakultura

Lučko područje


Gospodarska namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena

Sportska namjena, golf Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo, Osobito vrijedno obradivo tlo



mineralnih sirovina

Posebna namjena

Luke

Pomorski promet

Vodne površine - more

+/

Područje za razvoj naselja,

Gospodarska namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena,


mineralnih sirovina

Lučko područje, Marine i

Područje uzgajališta -akvakultura

Vrlo veliki

Pritisak (1)


+/ Osobito vrijedno obradivo tlo,

Vrijedno obradivo tlo, Posebna namjena na području ZOPa

Srednje veliki

Pritisak (2)


+/ Sportska namjena, golf

Sportsko-rekreacijska namjena, ostalo

Promet na području ZOPa

Mali Pritisak (3)

Zaključci o pritiscima Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na more Površina pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 96,62 km2 ili 70,70 % površine ZOP-a kopnenog dijela IŽ. Pritisak s kopna se prvenstveno odnosi na razvojne djelatnosti područja za razvoj naselja, područja ugostiteljsko turističke namjene, gospodarskih (proizvodnih) područja te površina za iskorištavanje mineralnih sirovina . Obalno more dodatno je pod direktnim pritiskom aktivnosti koje se odvijaju u samome moru, kao što su područja uzgajališta-akvakultura na oko 13,08 km2, te lučkih područja, marina i drugih luka na oko 25,16 km2. Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 33,76 km2 ili 24,70 % površine ZOP-a kopnenog dijela IŽ. To je najvećim dijelom Pritisak poljoprivrednih područja, te površina za iskorištavanje mineralnih sirovina. Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 6,28 km2 ili 4,60 % površine ZOP-a kopnenog dijela IŽ.




Slika 9. Združeni model pritisaka Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na more Analizom je utvrđeno da najveći pritisak na more dolazi od antropogenih pritisaka s kopna u obalnom području (stanovanje, turizam, industrija) te od direktnog pritisaka aktivnosti koje se odvijaju u moru, kao što su lučka područja, područja akvakulture, marine, sportske i druge luke. Područja koja direktno opterećuju morski okoliš i imaju najveći negativni utjecaj na more su lučka područja, područja akvakulture, marine, sportske i druge luke. Najveći negativni utjecaj na obalno more imaju lučka područja, te površine područja akvakulture, koje je direktno opterećeno pritiscima uslijed aktivnosti koje se dođgađaju u samom moru. Osim direktnih pritisaka u moru, obalni pojas potencijalno je ugrožen opterećenjima uslijed antropogenih pritisaka s kopnenog dijela. Za razmatranje utjecaja kopnenog dijela na more, razmatrane su aktivnosti unutar zaštitnog obalnog pojasa IŽ (ZOP) u širini od 1000 m od obalne linije. U odnosu na Važeći PPIŽ te uslijed redefiniranja površina, uočen je pozitivni pomak u smislu smanjenja ukupnog negativnog utjecaja na more.




4.4. PRITISAK NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA TLO Kriteriji za utvrđivanje pritiska na tlo i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka na tlo, definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 11. Tablica 11. Združeni model pritisaka na tlo

Model tlo

Model pritisaka na tlo

Združeni model Pritisak - ponder 1 do 3

Osobito vrijedno

obradivo tlo

Vrijedno obradivo

tlo

Ostala obradiva tla

Šuma gospodarske

namjene

Zaštitna šuma

Šuma posebne

namjene

Ostalo

poljoprivredno tlo,

šume i šumsko

zemljište

Područje jake

erozije

Područje za razvoj

naselja

Gospodarska

namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena

Sportska namjena,

golf

Sportsko -

rekreacijska

namjena, ostalo

Površine za

iskorištavanje

mineralnih sirovina

Posebna namjena

Državna autocesta


Županijska cesta

Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Šuma gospodarske namjene Zaštitna šuma Šuma posebne namjene Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište +/


Gospodarska namjena - proizvodna Ugostiteljskoturistička namjena Sportska namjena, golf

Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Posebna namjena

Vrlo veliki

Pritisak (1)

Područje jake erozije

+/


Gospodarska namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena Sportska namjena, golf Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo


Srednje veliki

Pritisak (2)

Ostala obradiva tla +/


Gospodarska namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena Sportska namjena, golf Sportsko - rekreacijska namjena, ostalo Posebna namjena Državna autocesta Ostale državne ceste Županijska cesta

Mali

Pritisak (3)




Zaključci o pritiscima Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na tlo Područje pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 26,06 km2 ili 74,91 % svih pritisaka na tlo, što čini 0,93 % površine kopnenog dijela IŽ. To se prvenstveno odnosi na razvojne djelatnosti površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, sportsku rekreaciju - golf, a u manjem dijelu gospodarskih (proizvodnih) područja te područja za razvoj naselja i ugostiteljsko turističkih područja. Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 3,96 km2 ili 11,38% svih pritisaka na tlo, što čini 0,14 % površine kopnenog dijela IŽ. To je najvećim dijelom pritisak razvojnih djelatnosti područja za razvoj naselja i ugostiteljsko turističkih područja. Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 4,77 km2 ili 13,71% svih pritisaka na tlo, što čini 0,17 % površine kopnenog dijela IŽ.

Slika 10. Združeni model pritisaka Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na tlo

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na sastavnicu okoliša tlo od razvojnih djelatnosti površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, sportske namjene - golf, a u manjem dijelu od gospodarskih (proizvodnih) područja te područja za razvoj naselja i ugostiteljsko turističkih područja. U odnosu na Važeći PPIŽ te uslijed redefiniranja površina, uočen je pozitivni pomak u smislu smanjenja ukupnog negativnog utjecaja na tlo.




4.5. PRITISAK NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA PRIRODNU I KULTURNU BAŠTINU Kriteriji za utvrđivanje pritisaka na prirodnu i kulturnu baštinu te vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 12. Tablica 12. Združeni model pritisaka na baštinu

Model baština

Model pritisaka na

baštinu

Združeni model


Arheološko

područje

Kulturni krajolik

Nacionalni park

Park prirode

Posebni rezervat

Park šuma

Značajni krajobraz

Spomenik prirode

Spomenik parkovne

arhitekture

Područje za razvoj

naselja

Gospodarska

namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena Sportska namjena,

golf

Sportsko -

rekreacijska

namjena, ostalo

Površine za

iskorištavanje

mineralnih sirovina Osobito vrijedno

obradivo tlo


Ostala obradiva tla i

šumsko zemljište

Posebna namjena

Područje uzgajališta -

akvakultura

Područje jake erozije

Državna autocesta


Županijska cesta

Nacionalni park Park prirode Posebni rezervat Park šuma Značajni krajobraz Kulturni krajolik +/

Područje za razvoj naselja Gospodarska namjena - proizvodna Ugostiteljsko turistička namjena


Vrlo veliki

pritisak

(1)

Arheološko područje Kulturni krajolik Nacionalni park Park prirode Posebni rezervat Park šuma Značajni krajobraz +/ Područje jake erozije

Vrijedno obradivo tlo Ostala obradiva tla Sportska namjena, golf Područje uzgajališta -akvakultura

Srednje veliki

pritisak

(2)

Arheološko područje Kulturni krajolik Nacionalni park Park prirode Posebni rezervat Park šuma Značajni krajobraz +/ Ostala obradiva tla i šumsko zemljište Sportsko-rekreacijska namjena, ostalo Državna autocesta


Županijska cesta

Mali

pritisak

(3)




Zaključci o pritiscima Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na prirodnu i kulturnu baštinu Područje pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 5,71 km2 ili 3,52 % od ukupnog potencijalnog pritisaka na baštinu, tj. 0,20% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na razvojne djelatnosti površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, a u manjem dijelu gospodarskih (proizvodnih) područja te područja za razvoj naselja i ugostiteljsko turističkih područja. Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 99,43 km2 ili 61,24 % površine od ukupnog potencijalnog pritisaka na baštinu, tj. 3,54% ukupne površine IŽ. To je najvećim dijelom pritisak razvojnih djelatnosti poljoprivrednih područja, područja za razvoj naselja i ugostiteljsko turističkih područja. Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 57,23 km2 ili 35,25% prostora tla IŽ, tj. 2,04% ukupne površine IŽ. Slika 11. Združeni model pritisaka Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na prirodnu i kulturnu baštinu

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na baštinu od razvojnih djelatnosti površina za iskorištavanje mineralnih sirovina, a u manjem dijelu gospodarskih (proizvodnih) područja te područja za razvoj naselja i ugostiteljsko turističkih područja. U odnosu na Važeći PPIŽ te uslijed redefiniranja površina, uočen je pozitivni pomak u smislu smanjenja ukupnog negativnog utjecaja na prirodnu i kulturnu baštinu.




4.6. PRITISAK NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA KRAJOBRAZ

Kriteriji za utvrđivanje pritisaka na krajobraz i vrednovanje (ponderiranje) pritisaka definirani su na slijedeći način prikazan u Tablici 13. Tablica 13. Združeni model pritisaka na krajobraz

Model krajobraz

Model pritisaka na krajobraz Združeni model Pritisak - ponder 1 do 3

Značajni

krajobraz

Kulturni

krajolik

ZOP



Sportsko - rekreacijska namjena


mineralnih sirovina



Ostala obradiva tla i šumsko

zemljište

Posebna namjena

Područjeuzgajališta -akvakultura

Državna autocesta


Županijska cesta

Značajni krajobraz Kulturni krajolik ZOP +/



Površine za iskorištavanje mineralnih

sirovina Posebna namjena

Vrlo veliki

pritisak

(1)

Značajni krajobraz Kulturni krajolik ZOP +/ Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Područjeuzgajališta -akvakultura

Srednje veliki

pritisak

(2)

Značajni krajobraz Kulturni krajolik ZOP +/ Ostala obradiva tla i šumsko zemljište Sportsko rekreacijska namjena

Mali

pritisak

(3)

Zaključci o pritiscima Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na krajobraz Područje pod vrlo velikim pritiskom (1) iznosi približno 148,78 km2 ili 29,17 % od ukupnog potencijalnog pritisaka na krajobraz, tj. 5,29% ukupne površine IŽ. To se prvenstveno odnosi na razvojne djelatnosti područja za razvoj naselja, ugostiteljsko turističkih područja, površina za iskorištavanje mineralnih sirovina te gospodarskih (proizvodnih) područja.




Pod srednje velikim pritiskom (2) se nalazi oko 249,13 km2 ili 48,84 % površine od ukupnog potencijalnog pritisaka na krajobraz, tj. 8,86% ukupne površine IŽ. To je najvećim dijelom pritisak razvojnih djelatnosti poljoprivrednih područja te područja uzgoja – akvakulture. Pod malim pritiskom (3) se nalazi oko 112,14 km2 ili 21,99 % krajobraza IŽ, tj. 3,99% ukupne površine IŽ.

Slika 12. Združeni model pritisaka Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na krajobraz

Analizom je utvrđeno da je najveći pritisak na sastavnicu krajobraz od razvojnih djelatnosti područja za razvoj naselja, ugostiteljsko turističkih područja, površina za iskorištavanje mineralnih sirovina te gospodarskih (proizvodnih) područja. U odnosu na Važeći PPIŽ te uslijed redefiniranja površina, uočen je pozitivni pomak u smislu smanjenja ukupnog negativnog utjecaja na krajobraz.




5. PROCJENA UTJECAJA NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA OKOLIŠ

5.1. TRENDOVI, KUMULATIVNI I PREKOGRANIČNI UTJECAJI

5.1.1. TRENDOVI

Usporedbom analiziranih pritisaka Važećeg PPIŽ-a i Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a (datih u poglavljima 3. i 4.), ustanovljeni su trendovi utjecaja. Korištenjem overlay metode bilo je moguće usporediti razlike pritisaka na sastavnice okoliša Važećeg PPIŽ-a i Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a. Razlike su manifestirane u povećanju, smanjenju ili nepromjenjenosti površina, iskazanih u km2 te postotku (%), za svaku od prostorno analiziranih sastavnica okoliša. Usporedba rezultata analize, korištena je za procjenu trendova (pozitivan, negativan i neutralan). Prikaz trendova dat je u Tablici 14. Tablica 14. Prikaz trendova

*Kod sastavnice Vode su zbog ujednačenog tabličnog prikaza pritisci "vrlo veliki" i "veliki" združeni u "vrlo veliki" pritisak

Iz tablice je vidljivo da je pritisak razvojnih djelatnosti Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a u odnosu na Važeći PPIŽ na sastavnicu zrak nepromjenjen te je time i trend utjecaja neutralan, dok je na ostale sastavnice okoliša vode, more, tlo, baština i krajobraz pritisak smanjen te je trend utjecaja na te sastavnice procjenjen pozitivnim.

5.1.2. KUMULATIVNI UTJECAJI

Kumulativni utjecaj podrazumijeva najveće opterećenje prostora uslijed umnožavanja (preklapanja) razvojnih djelatnosti na sastavnice okoliša. Kumulativni utjecaj ne nastaje isključivo zbog pritisaka razvojnih djelatnosti, nego i uslijed ranjivosti nekog područja.




Na Slici 13. prikazan je kumulativni utjecaj svih združenih modela pritisaka prostorno planskog rješenja razvojnih djelatnosti iz Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a na sastavnice okoliša, ponderiranih kao 1 – vrlo veliki, 2 – srednje veliki i 3 – mali pritisak.

Slika 13. Kumulativni utjecaj združenih modela Nacrta prijedlog Izmjena i dopuna PPIŽ na prostor IŽ

Vidljivo je da je najveći kumulativni utjecaj pritisaka na obalni dio IŽ, posebice u njegovom zapadnom dijelu, što je rezultat povijesnog razvoja i koncentracije naselja, turističke djelatnosti industrije i dr. Ostali kopneni dijelovi koji su pod najvećim kumulativnim utjecajem vezuju se uz pritisak značajne koncentracije razvojnih djelatnosti na područjima velike ranjivosti. Kumulativni utjecaj najvećeg pritiska (ponder 1 – vrlo veliki pritisak), izdvojeno je prikazan i na Slici 14.




Slika 14. Kumulativni utjecaj najvećeg pritiska Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ na prostor IŽ

Generalno gledano, najveći kumulativni utjecaj na području IŽ, onaj je uslijed koncentracije razvojnih djelatnosti te kombinacije premreženih pritisaka na obalnom području Istre, posebice u zapadnom i jugozapadnom dijelu (Poreč, Vrsar, Rovinj, Bale, Barbariga, Pula, Premantura, Medulin i Ližnjan). Najznačajniji kumulativni utjecaj prostorno planskih rješenja iz Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a na području IŽ onaj je na širem rovinjskom području. Na tom području koncentrirani su neki od najvećih pritisaka razvojnih djelatnosti (područja za razvoj naselja, ugostiteljsko turistička namjena, golf igrališta), što na područje osobite ranjivosti tog dijela istarskog priobalja predstavlja veliki stvarni i potencijalni utjecaj na okolišne značajke prostora. Posebno se ističu konfliktna prostorno planska rješenja u pozicioniranju golf igrališta u zaštićenim područjima značajni krajobraz Rovinjski otoci i priobalno područje, posebni rezervat Datule - Barbariga,




kao i velika planirana turistička razvojna područja u značajnom krajobrazu Rovinjski otoci i priobalno područje te veliki pritisci od planiranih turističkih razvojnih područja na zaštićeno područje značajnom krajobraza Limski zaljev. Kumulativni utjecaj na širem području Labina tj. u Općinama Kršan i Pićan, najviše je uzrokovan uslijed pritisaka i koncentracije industrijskih objekata Plomin i Rockwool, a dodatni konflikt čini pozicioniranje industrijskih sadržaja u planski (Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a) zaštićenom području značajni krajobraz obronci Plominskog zaljeva. Kumulativni utjecaj u sjevernom dijelu IŽ najviše je uzrokovan pritiskom razvojnih djelatnosti na područjima velike ranjivosti. U sjevernom dijelu Istre u planski (Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a) zaštićenom području značajni krajobraz flišni dio od Kaštela do Ćepića (bujski kras) te na planski (Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a) zaštićenom području značajni krajobraz Slivno područje Butonige, koncentrirani su neki od pritisaka razvojnih djelatnosti (golf igrališta, akumulacije), što potencijalno ugrožava područje osobite ranjivosti.

5.1.3. PREKOGRANIČNI UTJECAJI

Analizirajući dosadašnja iskustva, nisu uočeni negativni prekogranični utjecaji na sastavnice okoliša. Prekogranični utjecaj razvojnih djelatnosti Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a koji se može pojaviti, onaj je na sjeverozapadnom području IŽ, odnosno na području morske granice u dijelu kojei graniči s Republikom Slovenijom. Planirane djelatnosti površine uzgajališta – akvakulture u Piranskom zaljevu, mogu imati utjecaj na čitavu uvalu, te bi u slučaju utjecaja te djelatnosti moglo doći i do prekograničnog utjecaja na morski okoliš. Procjena je, da će pridržavanjem propisanih mjera zaštite okoliša, izgledi za nastanak prekograničnog utjecaja biti minimizirani. Do prekograničnog utjecaja ne bi došlo ukoliko se u pograničnom području Piranskog zaljeva, djelatnost uzgajališta – akvakulture ograniči na uzgoj školjkaša, koji ne ugrožavaju morski okoliš s obzirom na to da školjkaši, pogotovo dagnje, filtriraju more i pročišćavaju ga. Procjenjuje se da pritisak planiranih razvojnih djelatnosti na zone zaštite vodocrpilišta u blizini granice sa Slovenijom, neće imati prekogranični utjecaj uz primjenu odgovarajućih propisanih mjera zaštite voda.




5.2. PROCJENA UTJECAJA NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PPIŽ NA OKOLIŠ

U komunikaciji između izrađivača Izmjena i dopuna PPIŽ-a i SSUO, tijekom izrade Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a i SSUO, izvršene su značajne korekcije u Nacrtu prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a. Pri tome su u Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a ugrađeni i oni zahtjevi koji imaju značajne utjecaje na okoliš, a koji se nisu mogli smanjiti ili odbaciti (kao npr. zahtjevi koji proizlaze iz strategija i planova višeg reda). Nakon dorade Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a provedena je procjena značajnih utjecaja Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a na sastavnice okoliša. Značajni utjecaji sagledani su na strateškoj razini, a procijenjena je vjerojatnost pojave utjecaja, trajanje utjecaja te reverzibilnost.

5.2.1. UTJECAJ NA ZRAK

Cilj: Očuvanje dobre kvalitete zraka U nacrtu Prijedloga ID PPIŽ ostaju lokacije sa značajnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak (TE Plomin – zbog povećanja kapaciteta izgradnjom bloka „C“ i TKV Rockwool - druga linija proizvodnje kamene vune) pa su moguća povećanja emisija onečišćujućih tvari u zrak čime se može narušiti kvaliteta zraka. Procjenjuje se da će se, aktivnim mjerama zaštite (sveobuhvatni programi praćenja imisija i emisija onečišćujućih tvari, posebno iz točkastih izvora) te pasivnim mjerama zabrane i ograničenja kao i primjenom najboljih raspoloživih tehnika u skladu s okolišnom dozvolom, moguća povećanja emisija držati pod kontrolom čime će se očuvati dobra kvaliteta zraka na području labinštine. Procjenjuje se da su negativni utjecaji na zrak iz ostalih gospodarskih (industrijskih) zona kao i iz područja koja se planiraju za razvoj naselja i za turističko razvojnu namijenjenu lokalnog karaktera i mogu se primjerenim mjerama držati pod kontrolom. Isto tako, povećanja svih vidova prometa, donekle mogu utjecati na kvalitetu zraka, međutim takav utjecaj je kratkotrajan i reverzibilan. Planiranjem nove i unapređenjem postojeće željezničke infrastrukture (željeznička pruga visoke učinkovitosti i uz korištenje električne energije kao pogonskog sredstva) na području IŽ, rasteretiti će se i disperzirati promet, te se očekuje pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka. Taj pozitivan utjecaj je dugotrajan i reverzibilan. Ekološka mreža – Varijantna rješenja plana, bitna za ekološku mrežu, razmatrana su u segmentu koridora dalekovoda DV 2x400 kV „Plomin – Melina“ (u Primorsko-goranskoj županiji), obzirom da obje utvrđene varijante prolaze područjem ekološke mreže HR 1000018 Učka i Ćićarija.




5.2.2. UTJECAJ NA VODE

Cilj: Dostizanje najmanje dobrog ekološkog i kemijskog stanja za sva vodna tijela površinskih voda i najmanje dobrog količinskog i kemijskog stanja za sva vodna tijela podzemnih voda Obzirom na geološku strukturu krša i njegovu ranjivost (nizak stupanj samopročišćavanja), podzemne vode su veoma ugrožene od onečišćenja sa površine. Slijedom navedenog, najveći negativni utjecaj na vode očekuje se od obavljanja poljoprivrednih djelatnosti na površinama vrijednog i osobito vrijednog obradivog tla posebno onih koja se planiraju navodnjavati i na kojima se provodi intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Pozitivno za vode proizlazi iz činjenice da već postoji odredba u Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području IŽ, prema kojoj se, u II zoni zaštite, na površini od oko 115 km2, što čini oko 4,1 % ukupne površine IŽ, zabranjuje poljoprivreda osim proizvodnja hrane na principu ekološke poljoprivrede te stočarska proizvodnja osim za potrebe obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te u III zoni zaštite, na površini od oko 718 km2, što čini oko 25,5 % ukupne površine IŽ korištenje zaštitnih sredstava i umjetnih gnojiva što je neminovno ukoliko se provodi intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Već uvođenjem kvalitetnog nadzora za provođenje odredbi Odluke moguće je značajno smanjiti negativan utjecaj na vode. Negativan utjecaj na vode očekuje se na područjima pojedine sportsko rekreacijske namjene kao što je to npr. golf, polo, itd. Utjecaj je dugotrajan i ireverzibilan. Zbog planiranja unapređenja postojeće i izgradnje novih sustava za odvodnju otpadnih voda sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u građevinskim zonama naselja, industrijskim i turističkim zonama očekuje se pozitivan utjecaj na vode. Prometna infrastruktura, posebno cestovna nema značajnijeg negativnog utjecaja na kvalitetu vode, s obzirom na činjenicu da je ista većinom izgrađena.

5.2.3. UTJECAJ NA MORSKI OKOLIŠ

Cilj: Očuvati dobro stanje morskog okoliša Najveći negativni utjecaj morski okoliš, a posebno na kvalitetu morske vode dolazi od antropogenih pritisaka s kopna u obalnom području putem unosa onečišćujućih tvari oborinama sa slivnog područja (erozija, priobalni izvori), oborinskom odvodnjom te rijekama, uključujući i prekomorske rijeke. Negativan utjecaj na morski okoliš očekuje se i uslijed aktivnosti koje se odvijaju u/na moru, kao što je pomorski promet međunarodnog i lokalnog karaktera, promet unutar lučkih područja, marina, sportskih i drugih luka te na područjima uzgoja - akvakultura. Negativan utjecaj je, uz pridržavanje propisanih mjera zaštite morskog okoliša reverzibilan. Izmjenom koncepcije odvodnje komunalnih otpadnih voda naselja i turističko razvojnih područja u priobalju, kojom se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda sa obale dislociraju u zaleđe uz povećanje stupnja pročišćavanja i reuporabu pročišćene otpadne vode, značajno se smanjuje negativni utjecaj na kvalitetu morskog okoliša i posebno morske vode.




5.2.4. UTJECAJ NA TLO

Cilj: Minimalizirati negativne utjecaje na tlo Negativan utjecaj djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina je smanjen zbog planiranja manjeg broja i površina za iskorištavanje mineralnih sirovina. Negativan utjecaj će biti na područjima JLS: Oprtalj, Poreč, Vrsar, Kanfanar, Pazin i Gračišće, a utjecaj je dugoročan i ireverzibilan. Planiranom izgradnjom vodnih akumulacija na području JLS: Buje, Pazin, Buzet i Cerovlje negativan utjecaj je povećan jer dolazi do gubitka tla. Negativan utjecaj je dugotrajnog karaktera i ireverzibilan. Negativan utjecaj djelatnosti sportske namjene na tlo je smanjen zbog planiranja manjeg broja i površina golf igrališta. Negativan utjecaj može se očekivati na područjima JLS: Umag, Buje, Motovun, Grožnjan, Bale, Vodnjan. Utjecaj je dugotrajan i ireverzibilan. Negativan utjecaj na tlo očekuje se i kod realizacije željezničke pruge visoke učinkovitosti te djelomično kod realizacije istočnog kraka istarskog ipsilona zbog trajne prenamjene tla. Utjecaj navedenih djelatnosti je dugoročnog karaktera i ireverzibilan. Razvoj turističke djelatnosti na poljoprivrednom zemljištu (agroturizam) i građevine izgrađene protivno zakonima imaju negativan utjecaj na tlo. Utjecaj je dugotrajan i ireverzibilan. Obzirom da je oko 55 % površine IŽ pod zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, obaveza razvoja ekološke poljoprivrede unutar pojedinih zona ima pozitivan utjecaj na tlo.

5.2.5. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, BIORAZNOLIKOST I GEORAZNOLIKOST

Cilj: Minimalizirati utjecaj na zaštićena područja prirode, bioraznolikost i georaznolikost Pojedine djelatnosti mogu imati negativan utjecaj na zaštićena područja prirode, bioraznolikost i georaznolikost. Bitno je naglasiti da svaka razvojna djelatnost u različitom intenzitetu utječe na različite oblike zaštite, pa je zbog toga neminovno na razini pojedinog zahvata ocijeniti njegovu prihvatljivost. Zaštićena područja prirode Najveći negativni utjecaj na zaštićena područja prirode očekuje se na površinama za iskorištavanje mineralnih sirovina i to na područjima JLS Pazin, Gračišće, Bale, Svetvinčenat, Ližnjan i Pula. Utjecaj površina za iskorištavanje mineralnih sirovina je dugoročan i ireverzibilan. Negativan utjecaj na zaštićena područja prirode očekuje se i na područjima gospodarsko (industrijskih) zona (JLS Kršan), područjima za razvoj naselja (JLS Rovinj i Labin), turističko razvojnim područjima (JLS Medulin, Labin, Rovinj) kao i na područjima razvojnih djelatnosti sportsko rekreacijske namjene – golfa, na područjima JLS Grožnjan, Tar-Vabriga, Bale, Vodnjan. Utjecaj navedenih djelatnosti je dugoročnog karaktera i ireverzibilan. Planirane vodne akumulacije na područjima JLS Buje, Pazin, Buzet i Cerovlje imati će negativan utjecaj na zaštićena područja prirode. Utjecaj će biti dugotrajan i ireverzibilan.




Negativan utjecaj na zaštićena područja prirode očekuje se na područjima uzgoja – akvakultura (područje Limskog zaljeva i Budave). Negativan utjecaj je dugotrajnog karaktera, međutim, pridržavanjem propisanih mjera zaštite okoliša utjecaj je reverzibilan. Bioraznolikost Najveći utjecaj na bioraznolikost očekuje se na površinama za iskorištavanje mineralnih sirovina i to na područjima JLS Umag, Oprtalj, Poreč, Vrsar, Kanfanar, Pazin, Gračišće, Bale, Svetvinčenat, Raša, Marčana, Ližnjan i Pula. Utjecaj površina za eksploataciju mineralnih sirovina na staništa očituje se kroz uklanjanje vegetacije, odnosno smanjenje rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova (trajna prenamjena i zauzimanje staništa). Na lokalno prisutne vrste flore imaju izravan utjecaj uklanjanjem jedinki na prostoru eksploatacije, dok na jedinke faune imaju negativan utjecaj plašenjem ili nehotičnim usmrćivanjem prilikom uklanjanja vegetacije, te kasnije narušavanjem kvalitete okolnih staništa za obitavanje ili korištenje prostora. Utjecaj površina za iskorištavanje mineralnih sirovina na bioraznolikost je dugoročan i ireverzibilan. Negativan utjecaj očekuje se na područjima gospodarsko (industrijskih) zona na područjima JLS Umag, Buje, Lupoglav, Pazin, Poreč, Pićan, Žminj, Kanfanar, Sv. Nedjelja, Kršan, Vodnjan i Ližnjan. Gospodarsko (industrijske) zone imaju negativan utjecaj na bioraznolikost kroz zauzimanje i prenamjenu prirodnih staništa. Pojedini sadržaji unutar gospodarskih zona također mogu imati negativan utjecaj na okolna staništa i na njima prisutne vrste. Utjecaj tih površina na bioraznolikost je dugoročan i ireverzibilan. Turističko razvojna područja nemaju presudno negativan utjecaj na bioraznolikost, obzirom da se ista pravilno planiranim mjerama, mogu iskoristiti i kao pozitivan utjecaj na zaštitu biološke raznolikosti, naglašavanjem i stavljanjem prirodnih vrijednosti u funkciju ponuđenih turističkih sadržaja. Negativan utjecaj može se očekivati na područjima razvojnih djelatnosti sportsko rekreacijske namjene, na područjima JLS Umag, Grožnjan, Brtonigla, Novigrad, Tar-Vabriga, Motovun, Poreč, Vrsar, Rovinj, Bale, Vodnjan i Ližnjan. Negativni utjecaj prvenstveno proizlazi zbog prenamjene prirodnih staništa, uklanjanja lokalnih jedinki autohtone flore te uklanjanja i/ili uznemiravanjem životinja. Utjecaj tih zona je dugotrajan i ireverzibilan. Negativan utjecaj očekuje se i na područjima koja planirana za izgradnju vodnih akumulacija na području JLS Buje, Grožnjan, Oprtalj, Buzet, Lupoglav, Pazin, Cerovlje, Kršan i Marčana. Vodne akumulacije planiraju se radi zaštite od štetnog djelovanja voda, ali i radi funkcije navodnjavanja, čime je njihov opće društveni značaj neosporan. Činjenica je da vodne građevine ovakvog tipa imaju velik utjecaj na bioraznolikost šireg prostora zbog zauzimanja staništa, promjena stanišnih uvjeta vodnih tijela i izravnog ugrožavanja faune. Zbog toga je za te zahvate rezerviran prostor, a njihova realizacija će se provesti tek nakon revizije Plana navodnjavanja IŽ, te mikrolokacija odrediti na nivou procjene utjecaja zahvata na okoliš ili u sklopu strateške procjene utjecaja na okoliš revidiranog plana. Negativan utjecaj je dugotrajnog karaktera i ireverzibilan. Georaznolikost Područje IŽ pretežno se nalazi na krškom području kojeg karakterizira iznimna ranjivost krškog vodonosnika iz kojega se stanovništvo i gospodarstvo županije snabdijevaju vodom. Krško područje Istre obiluje speleološkim objektima (preko 2000), koji pored bogate faune i velikog broja endemskih vrsta, predstavljaju geomorfološki fenomen iznimnih prirodnih vrijednosti. Pored speleoloških objekata IŽ obiluje i površinskim krškim oblicima. Planirane trasa željezničkog i cestovnog tunela kroz Učku mogu imate negativan utjecaj na georaznolikost zbog potencijalnog utjecaja na speleološke objekte. Za ostale djelatnosti ne očekuje se negativan utjecaj na georaznolikost s obzirom da najveći utjecaj dolazi od nepročišćenih otpadnih voda, koje se planiraju u cijelosti pročisti na uređajima za obradu otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš.




5.2.6. UTJECAJ NA KULTURNU BAŠTINU

Cilj: Minimalizirati utjecaj na kulturnu baštinu Negativan utjecaj na kulturnu baštinu moguć je na područjima za razvoj naselja, u turističko razvojnim područjima u pojasu zapadne obale Istre, na pojedinim područjima koja su rezervirana za sportsko – rekreacijsku namjenu, u hidrogeološkim zonama duž zapadne i južne, a manjim dijelom i istočne obale Istre, na područjima (trasama) za razvoj infrastrukturnih i energetskih sustava zbog uklanja tla koji sadrže arheološke slojeve, na pozicijama izgradnje novih luka, te na područjima za eksploataciju mineralnih sirovina uslijed uklanjanja tla koji sadrže arheološke slojeve, ali se isti uz primjerene mjere, te uz stavljanje kulturne baštine u funkciju unaprijeđenija i obogaćivanja planirane turističke ponude značajno mogu ublažiti. Utjecaj pojedinih planiranih akumulacija i retencija negativan je na arheološke lokalitete i etnografsku baštinu zbog mogućeg potapanja. Utjecaj je dugotrajan i u pojedinim slučajevima reverzibilan. Od strane ostalih djelatnosti ne očekuje se značajan negativni utjecaji na kulturnu baštinu, jer su utjecaji navedenih prostorno planskih rješenja lokalnog karaktera.

5.2.7. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU - PODRUČJA NATURA 2000

Cilj: Minimalizirati utjecaj na ekološku mrežu Mogući negativni utjecaji provedbom izmijenjenog i dopunjenog PPIŽ-a, za sva područja ekološke mreže na koja bi provedba istoga mogla štetno utjecati, predloženi su u Glavnoj ocjeni prihvatljivosti plana za Ekološku mrežu (Knjiga 2). Uz primjenu predloženih mjera zaštite, važeće zakonske regulative i regulative EU te uvjeta koje će izdati nadležna tijela u postupcima izdavanja daljnjih odobrenja za provedbu PPIŽ-a, ocjenjuje se da provedbom izmijenjenog i dopunjenog PPIŽ-a neće doći do negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

5.2.8. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

Cilj: Minimalizirati utjecaj na krajobraz Najveći utjecaj na kvalitetu krajobraza očekuje se na površinama za iskorištavanje mineralnih sirovina, koje se nalaze na područjima JLS Oprtalj, Pazin, Gračišće, Vrsar, Raša i Ližnjan. Utjecaj površina za iskorištavanje mineralnih sirovina je dugoročan i ireverzibilan. Utjecaj na krajobraz očekuje se i na područjima za razvoj naselja i površinama turističko razvojnih područja (zapadna i južna obala Istre) te na područjima gospodarske namjene – proizvodne (područja JLS Umag, Buzet, Raša, Labin, Vodnjan). Utjecaj može biti pozitivan ako se prilikom planiranja uključe krajobrazne vrijednosti lokacije. Utjecaj na krajobraz očekuje se na pojedinim područjima razvojnih djelatnosti sportsko rekreacijske namjene zbog promjene karakteristične slike krajobraza. Utjecaj je dugotrajan i ireverzibilan.




Negativan utjecaj na autohtonu sliku krajobraza očekuje se i na područjima izgradnje vodnih akumulacija na području bujštine, buzeštine, labinštine i pazinštine te na JLS Poreč, Tinjan i Marčana i to zbog promjene karakteristične slike povijesnog krajobraza. Utjecaj je dugotrajnog karaktera i ireverzibilan.

5.2.9. UTJECAJ USLIJED STVARANJA OTPADA Cilj: Uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom sa ŽCGO Kaštijun kao ključnom građevinom Pozitivan utjecaj očekuje se uslijed uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom, a posebno u dijelu gospodarenja komunalnim otpadom sa ključnom građevinom ŽCGO Kaštijun. Sustav bazira na uspostavi prikupljanja korisnog i opasnog otpada iz komunalnog otpada, te obradi ostatnog dijela otpada u ŽCGO Kaštijun. Planom su definirane sve lokacije građevina u integriranom sustavu (pretovarne stanice, reciklažna dvorišta, odlagališta građevnog otpada i azbesta, sortirnice primarno odvojenog otpada iz komunalnog otpada i kompostane). Kratkoročan negativan utjecaj očekuje se uslijed uvođenja integriranog sustava gospodarenja otpadom zbog novog sustava naplate zbrinjavanja otpada prema načelu količine proizvedenog otpada, uslijed čega se, prema iskustvu drugih zemalja, očekuje povećanje broja ilegalnih odlagališta otpada. Uslijed povećanog broja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda javlja se veća količina primarnih i sekundarnih muljeva koje, ukoliko se adekvatno ne zbrinu, mogu značajno negativno utjecati na sve sastavnice okoliša.

5.2.10. UTJECAJ USLIJED STVARANJA OTPADNIH VODA

Cilj: Minimalizirati utjecaj od otpadnih voda Pozitivan utjecaj na smanjenje pritiska otpadnih voda uslijed obavljanja gospodarsko-industrijskih djelatnosti, razvoja naselja i turističko razvojnih područja, očekuje se izmjenom koncepcije odvodnje komunalnih otpadnih voda naselja i turističko razvojnih područja u priobalju, kojom se uređaji za pročišćavanje otpadnih voda sa obale dislociraju u zaleđe uz povećanje stupnja pročišćavanja i reuporabu pročišćene otpadne vode. Time se značajno smanjuje negativni utjecaj na kvalitetu morskog okoliša, a posebno morske vode. Pozitivan utjecaj na smanjenje pritiska otpadnih voda na sve sastavnice okoliša, očekuje se implementacijom strateškog projekta zbrinjavanja i pročišćavanja otpadnih voda na područjima zona sanitarne zaštite voda za piće u Istarskoj županiji koje zauzimaju oko 55% ukupne površine Istarske županije.

5.2.11. UTJECAJ USLIJED STVARANJA BUKE

Cilj: Minimalizirati utjecaj od stvaranja buke koji mogu ugroziti kvalitetu života Negativni utjecaj uslijed stvaranja buke očekuje se kod određenih specifičnih gospodarskih (industrijskih) djelatnosti. Procjenjuje se da će buka uslijed navedenih djelatnosti biti povremena, kratkoročnog karaktera, a utjecaj reverzibilan.




Zbog orijentacije IŽ kao turističke regije, te značajnog povećanja prometa i ostalih turističkih aktivnosti tijekom turističke sezone, očekuju se povećane razine buke u naseljima i turističkim zonama. Takav utjecaj je kratkotrajan i reverzibilan.

5.2.12. UTJECAJ NA ZDRAVLJE LJUDI Cilj: Zaštita od prepoznatih negativnih utjecaja na zdravlje Utjecaj na zdravlje ljudi je u direktnoj vezi sa utjecajima na sastavnice okoliša. Gledajući u cjelini, ID PPIŽ usmjerena je na provedbu projekata i aktivnosti koji pozitivno utječu na ljude obzirom da se kroz plan stvaraju uvjeti povećanja kvalitete života i općeg stanja. Navedeno se posebno postiže kroz unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom i otpadnim vodama, te razvojem ostale komunalne i prometne infrastrukture. Najveći negativni utjecaji na zdravlje ljudi prepoznati su uslijed razvoja planiranih gospodarskih djelatnosti čime dolazi do povećanih emisija onečišćujućih tvari u okoliš. Zbog većeg broja industrijskih objekata s emisijama onečišćujućih tvari u zrak na užem geografskom području (labinština) očekuje se kumulativni utjecaj koji se, aktivnim mjerama zaštite (sveobuhvatni programi praćenja imisija i emisija onečišćujućih tvari, posebno iz točkastih izvora) te pasivnim mjerama zabrane i ograničenja kao i primjenom najboljih raspoloživih tehnika u skladu s okolišnom dozvolom, može držati pod kontrolom i osigurati okolnom stanovništvu kvalitetne uvjete življenja.

5.2.13. UTJECAJ NA KLIMATSKE PROMJENE

Cilj: Smanjenje emisije stakleničkih plinova Negativan utjecaj na promjenu klime očekuje se u akcidentnim situacijama u gospodarsko-industrijskoj djelatnosti onih objekata koji imaju, u svom tehnološkom procesu, značajne emisije stakleničkih plinova (cementare (Pula, Koromačno), TE Plomin (I, II i „C“) i tvornica kamene vune). U redovnom radu navedenih industrijskih pogona negativni utjecaj je sveden na najmanju moguću mjeru.




6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA Na temelju prepoznatih negativnih utjecaja plana na sastavnice okoliša propisuju se mjere za ublažavanje utjecaja i za koje je potrebno definirati akcijski plan provedbe. Mjere zaštite okoliša predlažu se kao mjere koje su primjenjive na prostorni plan županije i kao smjernice za izradu planova nižega reda.

6.1. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA KVALITETU ZRAKA 1. postrojenja sa značajnim emisijama u zrak graditi na način da se prethodno utvrde, kumulativnom

procjenom i simulacijom, uz korištenje realnih pokazatelja kao što su meteouvjeti, orografija i sl., da neće doći do narušavanja I. kategorije zraka kao i prekoračenje procijenjenih vrijednosti donje i gornje granice u odnosu na zdravlje ljudi, kvalitetu života, ekosustav i vegetaciju, te da emisije onečišćujućih tvari neće utjecati na povećanje koncentracije prizemnog ozona;

2. poticati revitalizaciju željezničke infrastrukture i stvoriti potrebne kapacitete za povećanje opsega i učinkovitosti željezničkog prijevoza;

3. u gradovima i većim naseljima, gdje je to moguće, planirati i unaprijediti alternativne oblike prometa (biciklizam, električna vozila i sl.);

4. poticati maksimalno korištenje bio plina ili drugih alternativnih izvora energije u gradskom i prigradskom prijevozu;

5. u urbanim jezgrama i povijesnim cjelinama ograničiti prometovanje motornim vozilima; 6. stimulirati i poticati sve oblike energetske učinkovitosti;

6.2. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA VODE 7. intenzivirati preobrazbu postojećeg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo što podrazumijeva

uspostavu takvog proizvodnog sustava u kojem se izbjegava i nastoji isključiti upotreba mineralnih gnojiva, (izvori onečišćenja tla nizom teških metala i nadasve radionukleidima), sintetičkih pesticida, regulatora rasta i aditiva u stočnoj hrani, a posebno u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće;

8. intenzivirati izgradnju sustava javne odvodnje sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja pročišćavanja i to prioritetno u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće;

9. paralelno s izgradnjom sustava za pročišćavanje otpadnih voda utvrditi mogućnost primjene obnovljivih voda (pročišćenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao dodatnog izvorišta niže razine kakvoće u poljoprivredi, šumarstvu, sportsko rekreacijskim zonama (npr. golf) uključivo i za protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe;

10. intenzivirati rekonstrukciju vodoopskrbnih sustava u cilju smanjenja gubitaka vode; 11. stimulirati izgradnju spremnika (cisterni) za sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim

cjevovodom koristile za sanitarne, tehnološke i druge potrebe; 12. u potpunosti sanirati postojeća neusklađena odlagališta komunalnog otpada nakon zatvaranja,

odnosno početka rada ŽCGO „Kaštijun“; 13. intenzivirati proces plinofikacije te poticati fizičke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se

temelje na primjeni alternativnih izvora energije (sunce, vjetar, geotermalne vode) u cilju smanjenja korištenja lož ulja kao energenta;




14. na dionicama gdje planirane trase cestovnog i željezničkog prometa prolaze zonama sanitarne zaštite tehničkim i drugim mjerama zaštite voda onemogućiti onečišćenje površinskih i podzemnih voda;

6.3. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA MORSKI OKOLIŠ 15. intenzivirati izgradnju sustava zaštite od unosa onečišćujućih tvari putem rijeka, oborina sa slivnog

područja i to posebno na područjima koja su planirana za marikulturu i plaže; 16. intenzivirati izgradnju sustava javne odvodnje u unutrašnjosti Istre radi sprječavanja onečišćenja krša

procjeđivanjem nepročišćenih otpadnih voda i unosa istih u more putem priobalnih izvora (Limski zaljev, Budava, Tarska vala);

17. unaprijediti infrastrukturu za pravovremeno ograničavanje i sanaciju onečišćenja uzrokovanih akcidentnim događajima na moru;

18. u vrlo osjetljivim područjima mora koje je namijenjeno ili se koristi za marikulturu ograničiti ili zabraniti aktivnosti i izgradnju građevina uz obalu i na moru (ukoliko nisu namijenjene samoj djelatnosti);

19. u područjima namijenjenim za marikulturu, posebno u Limskom zaljevu i Budavi kao područjima visoke ekološke osjetljivosti, uskladiti kapacitet uzgoja s prihvatnim kapacitetom akvatorija;

6.4. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA TLO 20. eksploatacijska polja koja se napuštaju (površine za iskorištavanje mineralnih sirovina) i lokacije

odbačenog otpada sanirati u skladu s planiranom namjenom prostora; 21. smještajne kapacitete za razvoj agroturizma planirati na poljoprivrednom zemljištu najmanje

vrijednosti – ostala obradiva tla; 22. prilikom određivanja trasa prometnica voditi računa da u što manjoj mjeri presijecaju osobito

vrijedno i vrijedno obradivo tlo i da se koriste postojeći poljski putovi; 23. revidirati plan navodnjavanja na način da se lokacije akumulacija lociraju na manje vrijednom

obradivom tlu;

6.5. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, BIORAZNOLIKOST I GEORAZNOLIKOST

Zaštićena područja prirode 24. sustavno razvijati posjetiteljsku i komunalnu infrastrukturu; 25. u zaštićenim područjima prirode u kojima je to dopušteno smještajne kapacitete planirati na način

da se ne ugroze temeljna obilježja zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim te uz što manje narušavanje ravnoteže njezinih sastavnica;

26. na područjima preklapanja razvojnih djelatnosti i naselja sa zaštićenim područjima prirode potrebno je međusobno uskladiti granice tih područja;




Bioraznolikost 27. površine za iskorištavanje mineralnih sirovina na kojima je završena eksploatacija, a prenamjena nije

planirana, provesti sanaciju na način da se obnove staništa nalik onima kakva su bila prije početka eksploatacije, a na površinama na kojima se još uvijek provodi eksploatacija propisati obvezu biološke i tehničke sanacije i tijekom eksploatacije.

28. osigurati da drugi zahvati potrebni za funkcioniranje površina za iskorištavanje mineralnih sirovina (npr. pristupne prometnice) u najmanjoj mogućoj mjeri uzrokuju prenamjenu ili fragmentaciju staništa. U tu svrhu, prilikom planiranja potrebne infrastrukture za funkcioniranje površina za iskorištavanje mineralnih sirovina potrebno je prvenstveno koristiti postojeće prometnice i ostalu šumsku infrastrukturu;

29. planirati faznost izgradnje pojedinih gospodarskih i turističko-razvojnih područja sukladno stvarnim potrebama unutar JLS kako bi se, u što moguće većoj mjeri, spriječilo pretvaranje prirodnih staništa u građevinska područja;

30. proširenja komunalne infrastrukture, gdje god je to moguće, planirati u koridoru postojeće prometne infrastrukture kako zahvati ne bi dodatno uzrokovali fragmentaciju staništa;

31. gdje je god to moguće, u cilju zaštite vrsta i staništa u inundacijskom pojasu, primijeniti ekoremedijacijske postupke;

Georaznolikost 32. prije izrade projektne dokumentacije željezničkog i druge cijevi cestovnog tunela kroz Učku provesti

detaljno rekognosciranje i dokumentirati geomorfološke formacije; 33. izbjegavati gradnju i građenje prometnih i infrastrukturnih koridora u zonama površinskih krških

oblika; 34. sprječavati devastaciju i neadekvatno korištenje geomorfoloških objekata;

6.6. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA KULTURNU BAŠTINU 35. temeljem stručne valorizacije i u skladu sa posebnim uvjetima adaptirati, rekonstruirati i revitalizirati

postojeće objekte graditeljske baštine; 36. sprječavati devastaciju i neadekvatno korištenje objekata kulturne baštine svih vrsta i kultiviranog

krajolika; 37. lokacije za izgradnju antenskih sustava planirati izvan područja zaštićenih i evidentiranih arheoloških

lokaliteta, posebice gradina; 38. ograničiti gradnju na područjima zaštićenih i evidentiranih arheoloških lokaliteta i zona, naročito uz

samu obalu, te na položajima gradina; 39. poticati revitalizaciju postojećih građevina unutar građevinskih područja naselja radi očuvanja

karakterističnih slika naselja, naročito naselja akropolskog tipa; 40. čuvati kultivirani agrarni krajobraz visoke vrijednosti i područja istaknutih vizura povijesnih naselja; 41. izbjegavati uklanjanje suhozida i kažuna; 42. revitalizirati postojeću graditeljsku baštinu (urbane i ruralne povijesne cjeline, te izdvojene stambeno

- gospodarske sklopove) i poticati njeno korištenje za povećanje smještajnih kapaciteta, posebice u unutrašnjosti Istre;

43. revitalizirati napuštene vojne utvrde i bitnice, kao i njihov neposredni okoliš, vodeći pritom računa o dominantnoj ulozi takvih građevina u širem prostoru;




6.7. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA EKOLOŠKU MREŽU Opće mjere ublažavanja 44. planskim odredbama odrediti da se novi dalekovodi gdje je moguće planiraju uz postojeće

infrastrukturne koridore koji su već doveli do fragmentacije i narušavanja staništa i time do postojećeg utjecaja na ekološku mrežu;

45. planskim odredbama odrediti da se nove vjetroelektrane u pravilu ne planiraju unutar područja očuvanja značajna za ptice HR 1000018 Učka i Ćićarija i HR 1000032 Akvatorij zapadne Istre kako bi se izbjegao negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost predmetnih područja;

46. ukoliko se utvrdi da je lokacija novog polja vjetroelektrane pogodna za korištenje snage vjetra, a nalazi se unutar područja očuvanja značajnog za ptice, kroz odredbe propisati izradu stručne podloge i provedbe ocjene prihvatljivosti lokacije za ekološku mrežu;

47. planskim odredbama odrediti da se solarne elektrane ne planiraju na staništima koja su ciljevi očuvanja ili su važna za ciljeve očuvanja ekološke mreže;

48. kako bi se izbjegla nepotrebna prenamjena prirodnih staništa, Planskim odredbama odrediti da se nove solarne elektrane planiraju na već iskorištenim prostorima (kao što su eksplatacijska polja na kojima je završena eksploatacija, napuštene tvornice, proizvodne zone itd.) koji imaju povoljne uvjete za funkcioniranje elektrane (dovoljnu količinu sunca tijekom godine);

49. za sustave solarnih elektrana Planskim odredbama odrediti obavezu osiguravanja dovoljne količine vode za rashlađivanje na način da neće negativno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže;

50. planskim odredbama odrediti da se u slučaju izgradnje brane (retencije/akumulacije) moraju izabrati onakva tehnološka rješenja koja će maksimalno ublažiti utjecaj na ekološku mrežu - mora se omogućiti longitudinalna migracija vodenih vrsta životinja, ekološki prihvatljiv protok nizvodno od brane;

51. kako bi se izbjegao negativni utjecaj na prirodna priobalna staništa, Planskim odredbama odrediti da se nasip, gdje je moguće, projektira dalje od korita vodotoka čime se proširuje inundacijski pojas i time smanjuje negativan utjecaj na priobalna prirodna staništa;

52. planskim odredbama odrediti da se stabilizacija obala (obaloutvrde) izvodi u pravilu samo na već antropogeno modificiranim obalama, odnosno tamo gdje poplave izravno ugrožavaju naselja ili važnu infrastrukturu;

53. planskim odredbama odrediti da se projektima kojima se planiraju regulacijske i zaštitne vodne građevine što manje zadire u prirodno stanje obala te prirodna staništa zaobalja;

54. provesti reviziju Plana navodnjavanja Istarske županije koja treba počivati na prethodno odrađenim sektorskim podlogama (hidrogeološke, hidrološke, pedološke analize) kako bi se preispitala potreba izgradnje akumulacija i utvrdile mikrolokacije.

55. provesti ocjenu prihvatljivosti revidiranog Plana navodnjavanja Istarske županije za ekološku mrežu; HR 1000018 Učka i Ćićarija 56. planskim odredbama omogućiti odstupanja od Planom utvrđenih koridora dalekovoda 400 kV ili

omogućiti širi koridor, ukoliko se kroz izradu projektne dokumentacije i detaljnu analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu (Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) predlože alternative s manjim utjecajem na ekološku mrežu;

57. planskim odredbama odrediti obavezu razmatranja varijante podzemnog kabliranja dijela 400 kV dalekovoda koji prolazi kroz područje ekološke mreže kako bi zahvat bio prihvatljiv za ekološku mrežu;




58. planskim odredbama odrediti obavezu opremanja dalekovoda sustavima zaštite ptica od stradavanja (sukladno smjernicama Bonske konvencije iz 2012. godine vezano uz zaštitu ptica od sudara i strujnih udara na mrežama za prijenos električne energije ili u skladu sa najnovijom svjetskom praksom) za sve planirane dalekovode i dalekovode koji su predmet rekonstrukcije, a za koje se kroz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu utvrdi mogućnost značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja područja očuvanja značajna za ptice – POP;

HR 1000032 Akvatorij zapadne Istre 59. planskim odredbama odrediti da se, marine ne planiraju na lokacijama pogodnim za gniježđenje i

zimovanje ciljeva očuvanja područja HR 1000032 Akvatorij zapadne Istre (duboke morske uvale, stjenovita obala);

HR 2000083 Područje oko Markove jame 60. planskim odredbama omogućiti odstupanja od Planom utvrđenog koridora državne ceste ili

omogućiti širi koridor na dijelu koji prolazi uz/preko područja HR 2000083 Markova jama, kako bi se kroz daljnju izradu projektne dokumentacije i detaljniju analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu mogle predložiti alternative s manjim utjecajem na lokalitet;

61. planskim odredbama obvezati na planiranje, projektiranje i korištenje ekološki prihvatljivih oblika rasvjete na svim objektima dionice državne ceste koji prolaze područjem ekološke mreže;

62. planskim odredbama zabraniti korištenje lokaliteta Markova jama u turističke svrhe kako bi se očuvali osjetljivi stanišni uvjeti te izbjegao utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR 2000083 Markova jama;

HR 2000543 Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti) 63. radi potencijalno značajnog negativnog utjecaja na cjelovitost ekološke mreže, Planskim odredbama

ne planirati izgradnju akumulacije Bračana. Ukoliko je projekt izgradnje akumulacije nužan radi obrane od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

64. planom je potrebno razmotriti ukidanje ili značajno smanjivanje površine retencije Bračana, obzirom da je ova planirana namjena u direktnoj koliziji sa ciljevima očuvanja područja;

65. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja predmetnog dijela područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekt potencijalne akumulacije odnosno retencije Bračana na način da bude prihvatljiv za područje HR 2000543 Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti);

66. rezultate istraživanja primijeniti i na planiranje retencije Abrami kako bi se smanjio potencijalni utjecaj na ciljeve očuvanja područja HR 2000543 Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti);

67. planom je potrebno definirati obavezu izrade Urbanističkog plana uređenja za planirani polivalentni sportsko-rekreacijski centar na području ekološke mreže, kojem jedno od polazišta mora biti utvrđivanje stvarnog stanja ekološke mreže na planiranom području, a samo planiranje razvoja područja da bude prihvatljivo za ekološku mrežu;




HR 2000545 Vlažne livade kod Marušića 68. planom je potrebno definirati izmještanje golf igrališta Grožnjan – Vrnjak izvan područja ekološke

mreže HR 2000545 Vlažne livade kod Marušića, obzirom da zauzima preko 50% površine područja; 69. planom je potrebno definirati izmještanje izvan područja ekološke mreže, ukidanje ili značajno

smanjivanje površine (za 40 %) potencijalne akumulacije Bazuje obzirom da zauzima čak 25% površine područja HR 2000545 Vlažne livade kod Marušića. Ukoliko je projekt izgradnje akumulacije nužan radi obrane od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

70. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja predmetnog dijela područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekt potencijalne akumulacije Bazuje na način da bude prihvatljiv za područje HR 2000545 Vlažne livade kod Marušića;

HR 2000546 Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj) 71. planom je potrebno definirati izmještanje, ukidanje ili značajno smanjivanje površine (za gotovo 50

%) potencijalne akumulacije Butari, obzirom da je ova planirana namjena u direktnoj koliziji sa ciljem očuvanja područja – vrstom močvarni okaš, Coenonympha oedippus;

72. ukoliko je projekt izgradnje akumulacije nužan radi obrane od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

73. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja predmetnog dijela područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekt potencijalne akumulacije Butari na način da bude prihvatljiv za područje HR2000546 Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj);

HR 2000601 Park prirode Učka 74. planskim odredbama omogućiti odstupanja od Planom utvrđenih koridora (ili njihovog proširenja)

tunela kroz Učku za potrebe pruge visoke učinkovitosti Trst-Kopar-Rijeka i druge cestovne tunelske cijevi kroz Učku (proširenje Istarskog ipsilona);

75. prije izgradnje tunela kroz Učku za potrebe pruge visoke učinkovitosti Trst-Kopar-Rijeka i druge cestovne tunelske cijevi kroz Učku (proširenje Istarskog ipsilona) Planom odrediti obvezu istražnih radova kako bi se ustanovilo postojanje podzemnih lokaliteta (Špilje i jame zatvorene za javnost 8310);

76. u slučaju pronalaska podzemnog lokaliteta omogućiti varijantno rješenje kojim bi se lokalitet izbjegao te time ne bi došlo do negativnog utjecaja na područje HR 2000601 Park prirode Učka;

HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige 77. planskim odredbama definirati obvezu da se istom procjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu

obuhvate retencije Jukani, Draguć i Račice kako bi se obradili individualni kumulativni utjecaji sva tri planirana zahvata na taj dio područja HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige;

78. planskim odredbama definirati izmještanje, ukidanje ili značajno smanjivanje površine akumulacije Pengari (Rečina) kako ne bi došlo do značajnog utjecaja na područje HR2000619 Mirna i šire područje Butonige;




79. ukoliko je projekt izgradnje akumulacije Pengari (Rečina) nužan radi obrane od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

80. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja predmetnog dijela područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekt akumulacije Pengari (Rečina) na način da bude prihvatljiv za područje HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige;

81. gornji tok rijeke Mirne odrediti kao prioritetno područje na koji treba usmjeriti studijske aktivnosti vezane za planiranu akumulaciju Pengari (Rečina), zbog mogućnosti da se u tom prostoru kombiniraju i nadopunjavanju dva komplementarna plana – vodoopskrbni plan i plan navodnjavanja, uzimavši u obzir zaštitu ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige;

82. planskim odredbama ne planirati izgradnju akumulacije kao oblika projekta obrane od poplava, te prednost dati izgradnji retencije Benčići;

83. ukoliko je projekt izgradnje potencijalne akumulacije Benčići nužan radi obrane od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

84. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja predmetnog dijela područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekt retencije/potencijalne akumulacije Benčići na način da bude prihvatljiv za područje HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige;

85. gradnju sustava malih hidroelektrana uvjetovati obavezom poboljšavanja hidroloških uvjeta koji su poremećeni uslijed regulacijskih zahvata na rijeci Mirni;

86. planskim odredbama definirati obvezu da se istim postupkom ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu obuhvati svih 9 planiranih malih hidroelektrana kako bi se obradili individualni ali i kumulativni utjecaji svih zahvata na područje HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige i HR 2000637 Motovunska šuma;

HR 2000637 Motovunska šuma 87. planskim odredbama omogućiti odstupanja od Planom utvrđenog koridora plinovoda ili omogućiti

širi koridor u dijelu koji prolazi kroz područje HR 2000637 Motovunska šuma, kako bi se kroz daljnju izradu projektne dokumentacije i detaljniju analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu mogle predložiti alternative koje su prihvatljive za predmetno područje.

HR 2001015 Pregon 88. planskim odredbama definirati izmještanje izvan područja ekološke mreže, ukidanje ili značajno

smanjivanje površine akumulacije Pregon; 89. ukoliko je projekt izgradnje potencijalne akumulacije Pregon nužan radi obrane od poplava ili drugih

namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

90. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja predmetnog dijela područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekt retencije/potencijalne akumulacije Pregon na način da bude prihvatljiv za područje HR 2001015 Pregon;




HR 2001016 Kotli 91. planskim odredbama definirati izmještanje planirane akumulacije Pengari (Rečina) izvan područja

ekološke mreže; 92. ukoliko je projekt izgradnje akumulacije Pengari (Rečina) nužan radi obrane od poplava ili drugih

namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

93. planskim odredbama odbaciti mogućnost izgradnje akumulacije kao oblika projekta obrane od poplava, te prednost dati izgradnji retencije Benčići;

94. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekte akumulacije Pengari (Rečina) i retencije Benčići na način da budu prihvatljivi za područje HR 2001016 Kotli;

HR 2001215 Boljunsko polje 95. planskim odredbama definirati izmještanje planirane akumulacije Boljunčica izvan područja ekološke

mreže; 96. planskim odredbama definirati obvezu da se istim postupkom ocjene prihvatljivosti za ekološku

mrežu obuhvati potencijalne akumulacije Furlanići, Vranja i Boljunsko polje kako bi se obradili individualni ali bitnije i kumulativni utjecaji svih zahvata na područje HR 2001215 Boljunsko polje;

HR 2001238 Bušotina za vodu, Rakonik 97. planskim odredbama omogućiti odstupanja od Planom utvrđenog koridora u istraživanju

županijske ceste: Most Raša (D66) – Potpićan (D64) ili omogućiti širi koridor u dijelu koji prolazi preko područja HR 2001238 Bušotina za vodu, Rakonik, kako bi se kroz daljnju izradu projektne dokumentacije i detaljniju analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu mogle predložiti alternative koje su prihvatljive za predmetno područje.

HR 2001274 Mlaka 98. ukoliko se poslovna zona Buzet (8,5 ha) planira na nizinskim košanicama (6510) Planom je

potrebno definirati izmještanje planirane poslovne zone izvan područja ekološke mreže ili na stanište koje ne predstavlja cilj očuvanja i nije značajno za lombardijsku smeđu žabu.

HR 2001312 Argile 99. radi mogućeg značajnog i trajnog utjecaja na ekološku mrežu, Planskim odredbama odbaciti

mogućnost izgradnje akumulacije Momjan kao oblika projekta obrane od poplava i navodnjavanja, te prednost dati projektima koji će biti prihvatljivi za područje HR 2001312 Argile;

100. ukoliko je projekt izgradnje akumulacije Momjan nužan radi obrane od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu akumulaciju;

101. planskim odredbama definirati obvezu provođenja detaljnog istraživanja područja ekološke mreže te u skladu s rezultatima tog istraživanja i dodatno preispitane potrebe zaštite od poplava ili drugih namjena koje mogu predstavljati javni interes, prilagoditi projekt akumulacije Momjan na način da bude prihvatljiv za područje HR 2001312 Argile;




HR 2001334 Poluotok Ubaš 102. planskim odredbama obvezati na izradu planova nižeg reda za razvoj turističkih razvojnih

područja (TRP-ova) na području ekološke mreže HR 2001312 Poluotok Ubaš, s detaljnom analizom stanišnih uvjeta i preciznim planom korištenja s ciljem maksimalnog očuvanja staništa i cilja očuvanja – vrste jelenak, Lucanus cervus;

HR 2001349 Dolina Raše 103. planskim odredbama omogućiti odstupanja od Planom utvrđenog koridora u istraživanju

županijske ceste: Most Raša (D66) – Potpićan (D64) ili omogućiti širi koridor u dijelu koji prolazi kroz područje HR 2001349 Dolina Raše, kako bi se kroz daljnju izradu projektne dokumentacije i detaljniju analizu utjecaja zahvata na ekološku mrežu mogla planirati trasa ceste koja je prihvatljiva za predmetno područje;

HR 2001360 Šire Rovinjsko područje 104. planskim odredbama definirati obvezu da se prije pokretanja izrade projektne dokumentacije za

golf igrališta Rovinj i Bale provede istraživanja kako bi se utvrdilo da li na površinama planiranih golf igrališta postoji prisutnost ciljeva očuvanja područja HR2001360 Šire Rovinjsko područje (kopnene kornjače, četveroprugog kravosasa i eumediteranske travnjake Thero-Brachypodietea) te ukoliko se to utvrdi, izuzeti ta područja iz površina golf igrališta;

HR 2001365 Pazinština 105. planom je potrebno definirati obavezu izrade Urbanističkog plana uređenja za planirani

polivalentni sportsko-rekreacijski centar na području ekološke mreže, kojem jedno od polazišta mora biti utvrđivanje stvarnog stanja ekološke mreže na planiranom području, a samo planiranje razvoja područja u skladu s tim nalazima;

HR 2001495 Jama kod Burići 106. planskim odredbama obvezati na izradu planova nižeg reda za razvoj zone proizvodne namjene

(TDR) na području ekološke mreže HR 2001495 Jama kod Burići, s detaljnom analizom stanišnih uvjeta i preciznim planom korištenja kako bi se izbjegao negativan utjecaj na područje ekološke mreže;

107. planskim odredbama zabraniti korištenje lokaliteta Jama kod Burići u turističke svrhe kako bi se očuvali osjetljivi stanišni uvjeti te izbjegao utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR 2001495 Jama kod Burići;

HR 3000432 Ušće Raše 108. planskim odredbama definirati obvezu da se prije pokretanja izrade projektne dokumentacije za

retenciju Most Raša provede proračun/modeliranje kako bi se utvrdilo da li će izgradnjom retencije doći do prekida ili značajnog ometanja pronosa riječnog materijala koje bi moglo negativno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja HR 3000432 Ušće Raše. Radi toga Planskim odredbama samo rezervirati prostor u istraživanju za potencijalnu retenciju;

109. planskim odredbama obvezati da se marina Bršica ne planira na estuarijima i pješčanim dnima trajno prekrivenim morem kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na područje HR 3000432 Ušće Raše;




HR 3000433 Ušće Mirne 110. planskim odredbama obvezati golf igralište Tar Vabriga na primjenu odgovarajućeg sustava

zaštite od štetnog djelovanja procjednih voda na ekološku mrežu HR 3000433 Ušće Mirne (vodonepropusna podloga na dijelovima igrališta intenzivnog održavanja poput green-ova, sa zatvorenim sustavom odvodnje, uređajem za pročišćavanje voda i slično);

HR 5000032 Akvatorij zapadne Istre 111. planskim odredbama definirati da se marine Muzil, Muzil Fižela (Pula), Porto Mariccio

(Barbariga), Katarina (Pula), Bunarina (Pula) i Ližnjan, sportske luke Žunac (Pula), Kale (Ližnjan) i Podlokva (Premantura) ne planiraju na način kojim bi dovele do negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja područja HR 5000032 Akvatorij zapadne Istre (preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje i pješčana dna trajno prekrivena morem);

6.8. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA NA KRAJOBRAZ 112. očuvati morfološke i vizualne osobnosti akropolskih naselja, srednjevjekovnih utvrda,

fortifikacijskog krajobraza te ruralnog i prirodnog krajobraza u neposrednoj blizini; 113. čuvati i obnoviti tradicionalnu ruralnu izgradnju (posebno kažune i suhozide), vodene površine

(lokve, bare, potoci, korita), značajne šumske površine; 114. zahvate u prostoru planirati na način da ne naruše percepcijske vrijednosti krajobraza i

panoramske vizure; 115. poticati djelatnosti koje koriste prednosti ambijenta i područja u kojem nastaju (prirodne

resurse, fizionomiju zemljišta, i sl.); 116. sanirati krajobraz devastiran bespravnom gradnjom;

6.9. MJERE ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA USLIJED STVARANJA OTPADA 117. planirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpadnih muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda; 118. sanirati lokacije odbačenog otpada u okolišu;

6.10. MJERE ZA UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA 119. poticati iskorištavanje obnovljivih izvora energije (sunca, vjetra, vode, termalnih voda i sl.).




7. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Strateškom procjenom utjecaja na okoliš ne predlaže se dodatno povećanje programa stanja okoliša.

8. OPIS NAJPRIHVATLJIVIJE VARIJANTE PLANA ZA OKOLIŠ S OBRAZLOŽENJEM

Sukladno Odluci o izradi Izmjena i dopuna PPIŽ-a (SNIŽ 6/09), kojom je utvrđen obim izmjena i dopuna PPIŽ-a, planirane izmjene i dopune su strateške i odnose se na sve segmente plana. Slijedom navedenog, predmetna SSUO se odnosi na sve segmente plana. Sukladno utvrđenom sadržaju, metodi i načinu izrade SSUO osnova/podloga za izradu SSUO je Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a. Propisima iz područja prostornog uređenja ne obvezuje se područna (regionalna) samouprava da za potrebe izrade i donošenja prostornog plana područne (regionalne) razine razmatra varijantna prostorna rješenja na temelju kojih će se izvršiti odabir najpovoljnijeg. Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13) ne navode se varijantna prostorna rješenja kao mogućnost. Stoga SSUO nije obrađivala varijantna prostorno planska rješenja obzirom da je, prema metodologiji, koja je utvrđena na radnom sastanku na samom početku aktivnosti izrade ID PPIŽ-a i SSUO od strane predstavnika izrađivača Izmjena i dopuna PPIŽ-a, ovlaštenika i nadležnog upravnog odjela Istarske županije, dogovoreno da ovlaštenik odabranu metodologiju procjene testira na Važećem PPIŽ-u kako bi se za izrađivača Izmjena i dopuna PPIŽ-a utvrdila područja na kojima već sada postoje značajni pritisci koje je potrebno primjerenim mjerama svesti na najmanju moguću mjeru, odnosno gdje izrađivač mora s posebnom pažnjom planirati novu namjenu. Nakon toga je uslijedila kontinuirana neposredna komunikacija između izrađivača Izmjena i dopuna PPIŽ-a i ovlaštenika u kojoj su se razmatrala sva moguća varijantna rješenja sa osnovnom zadaćom za ovlaštenika da, temeljem spoznaja o postojećem stanju ukazuje i predlaže izrađivaču ugrađivanje u Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a varijantna rješenja najprihvatljivija za okoliš. Slijedom navedenog, u završnom Nacrtu prijedloga Izmjena i dopuna PPIŽ-a gotovo i nema varijantnih rješenja osim koridora infrastrukturnih sustava koji su kao takvi i obrađeni po usvojenoj metodologiji u SSUO. Od značajnijih izmjena koje su u Nacrtu prijedloga ID PPIŽ mogu se izdvojiti:

• TE Plomin III/C za koju se, temeljem Zaključka o prihvaćanju Izvješća o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i o Savjetodavnoj konferenciji Skupštine Istarske županije o TE Plomin (SNIŽ 4/15), kao energent u proizvodnji planira plin kao ekološki prihvatljiviji energent,

• koridori infrastrukturnih sustava „u istraživanju“ koji se u najvećoj mjeri odnose na koridore prometnih i elektroopskrbnih infrastrukturnih sustava te sustava elektroničkih komunikacija (željeznička pruga Trst/Kopar-Lupoglav-Rijeka s tunelom Učka, cestovni prometni pravci državnog i županijskog značaja, dalekovod DV 2x400kV te međunarodni svjetlovodni kabeli Pula-Rovinj-Poreč-Umag i Pula-Mali Lošinj-Zadar) i

• vodne površine akumulacija i/ili retencija, od kojih se neke planiraju kao potencijalne pa se za njih rezervira prostor.




9. GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI PLANA ZA EKOLOŠKU MREŽU

Na prostoru Istarske Županije evidentirano je 66 područja ekološke mreže, od kojih se dva odnose na područja očuvanja značajna za ptice, a preostalih 64 na područja očuvanja značajna za vrste i staništa. Obzirom na predmet Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije (u daljnjem tekstu: Plan), radi jednostavnijeg prikaza i preciznije analize utjecaja provedbe Plana, izdvojene su prostorno-planske kategorije za koje se pretpostavlja da mogu imati značajan utjecaj na ekološku mrežu. Kao glavni uzročnici okolišnih pritisaka pa tako i pritisaka na ekološku mrežu prepoznate su sljedeće prostorno-planske kategorije koje se planiraju predmetnim Planom: � Prometne površine i koridori, Energetski objekti, Vodne građevine, Eksploatacija mineralnih

sirovina, Zone poslovne i/ili proizvodne namjene, Sportsko-rekreacijska područja, Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene, Marikultura i Gospodarenje otpadom.

Uzevši u obzir očekivani raspon utjecaja pojedine planske kategorije, napravljena je preliminarna analiza utjecaja Plana na ekološku mrežu te su izdvojena područja ekološke mreže na koje je potrebno procijeniti mogući utjecaj. Preklapanjem Plana s kartom Ekološke mreže izdvojena su područja za koja se napravio pregled stanja i analizirao mogući utjecaj. Područja ekološke mreže na koju provedba plana može utjecati, dana su u Tablici 15.

Tablica 15. Područja ekološke mreže na području Istarske županije na koju provedba plana može utjecati

Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

Redni broj

Identifikacijski broj područja

Naziv područja Čimbenik pritiska

1 HR 1000018 Učka i Ćićarija Pruga visoke učinkovitosti Trst-Kopar-Rijeka (tunel Učka) Dionica autoceste Dalekovod 400kV, varijante 1 i 2 Poslovna zona (16 ha) u Općini Kršan

2 HR 1000032 Akvatorij zapadne Istre Marina Muzil Marina Muzil Fižela Marikultura uvala S. Marina Marikultura dio površine od uvale Soline do rta Busuja Marikultura Limski kanal

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

3 HR 2000083 Područje oko Markove jame

Dionica državne ceste

4 HR 2000522 Luka Budava – Istra Eksploatacijsko polje u Općini Lišnjan

5 HR 2000543 Vlažne livade uz potok Bračana (Žonti)

Retencija Abrami

Retencija/Potencijalna akumulacija Bračana

TRP Škuljari

Polivalentni sportsko-rekreacijski centar

6 HR 2000545

Vlažne livade kod Marušića

Golf igralište Grožnjan – Vrnjak

Potencijalna akumulacija Bazuje

7 HR 2000546 Vlažne livade uz Jugovski potok (Štrcaj)

Potencijalna akumulacija Butari




8 HR 2000601 Park prirode Učka Pruga visoke učinkovitosti Trst-Kopar-Rijeka (tunel Učka) Dionica autoceste

9 HR 2000619 Mirna i šire područje Butonige

Akumulacija Butoniga Akumulacija Pengari (Rečina) Retencija/potencijalna akumulacija Benčići Retencija Jukani Retencija Draguć Retencija Račice Koridor plinovoda Male hidroelektrane (9)

10 HR 2000637 Motovunska šuma Koridor plinovoda Male hidroelektrane (3)

11 HR 2001015 Pregon Potencijalna akumulacija Malinska Potencijalna akumulacija Pregon

12 HR 2001016 Kotli Akumulacija Pengari (Rečina) Retencija/potencijalna akumulacija Benčići

13 HR 2001017 Lipa Potencijalna akumulacija Lipa

14 HR 2001215 Boljunsko polje Dalekovod 400kV, varijanta 2 Akumulacija Boljunčica Proizvodno-poslovna zona (22 ha) Lupoglav Potencijalna akumulacija Furlanići Potencijalna akumulacija Vranja Mini akumulacija Boljunsko polje

15 HR 2001238 Bušotina za vodu, Rakonik Koridor u istraživanju županijske ceste: Most Raša (d66) – Potpićan (D64)

16 HR 2001274 Mlaka Poslovna zona (8,5 ha) Buzet

17 HR 2001312 Argile Akumulacija Momjan

18 HR 2001334 Poluotok Ubaš Dva turističko-razvojna područja (TRP)

19 HR 2001349 Dolina Raše Koridor u istraživanju državne (brze) ceste: Čvorište Žminj (A8) – dolina rijeke Raše – Labin (D66) - vijadukt Raša Koridor u istraživanju županijske ceste: Most Raša (d66) – Potpićan (D64) Mini akumulacija Raša Mini akumulacija Sveti Ivan

20 HR 2001360

Šire rovinjsko područje Eksploatacijsko polje Kanfanar Eksploatacijsko polje Bale Eksploatacijsko polje Rovinj Turistička razvojna područja (TRP) Rovinj Golf igrališta Rovinj Golf igralište Bale Polivalentni sportsko-rekreacijski centar Mini akumulacija Turnina

21 HR 2001365 Pazinština Dionica autoceste Planirana državna cesta: Rogovići – Lindarski križ (D64) Međunarodni plinovod Mini akumulacija Matići Mini akumulacija Lovrići Retencija Petrovica Retencija Tupaljski potok Eksploatacijsko polje Gračište Polivalentni sportsko-rekreacijski centar

22 HR 2001495 Jama kod Burići Zona proizvodne namjene

23 HR 3000001 Limski kanal – more Marikultura

24 HR 3000432 Ušće Raše Retencija Raša Marina Bršica




25 HR 3000433 Ušće Mirne Golf igralište Tar Vabriga

Marikultura

26 HR 5000032

Akvatorij zapadne Istre Marine, Sportske luke, Ribarska luka Pula Putnički terminal Pula Markultura Valun i Valmižeja

Studijom su obuhvaćeni mogući izvori značajnog utjecaja na ekološku mrežu, s naglaskom na Planom planirane kategorije, na koje je planskim odredbama moguće utjecati te optimizirati ih s aspekta utjecaja na ekološku mrežu. Preliminarnom analizom, utvrđen je mogući utjecaj provedbe plana na 26 područja ekološke mreže za koje je provedena analiza utjecaja sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09). Za 18 područja je procijenjen mogući značajan utjecaj kojeg je potrebno izbjeći, odnosno umanjiti mjerama primjenjivim za Plan. Za ostalih 8 područja ekološke mreže, obzirom na specifičnost Planske kategorije čija provedba može imati značajan negativan utjecaj, prihvatljivost će biti moguće procijeniti tek u kasnijoj fazi ocjene prihvatljivosti planiranog zahvata na ekološku mrežu, temeljem izrađene projektne dokumentacije i utvrđivanja stvarnog stanja na terenu.

Uz primjenu predloženih mjera zaštite te važećih propisa i uvjeta koje će izdati nadležna tijela za zaštitu ekološke mreže u postupcima izdavanja daljnjih odobrenja za provedbu Plana, ocjenjuje se da provedba Plana neće imati štetnih posljedica na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Netehnički sažetak Strateške studije utjecaja na …...Pula, srpanj 2015. Netehnički sažetak...

Documents

Transcript of Netehnički sažetak Strateške studije utjecaja na …...Pula, srpanj 2015. Netehnički sažetak...