NESIGNALIZIRANO RASKRIJE

VRSTE NESIGNALIZIRANIH RASKRIJA PREMA NAINU KONTROLE

Raskrija sa stop-kontrolom na sporednim smjerovima (TWSC intersections: Two Way Stop Controlled intersections)

Raskrija sa stop-kontrolom na svim smjerovima (AWSC intersections: All WayStop Controlled intersections)

Raskrija sa cestom sa prednou prolaska (Yield sign-controlled intersections)

Kruna raskrija

Nesemaforizirana raskrija funkcioniraju na osnovu:

podjele na glavni i sporedni pravac

prometnih pravila (znak STOP- obvezno zaustavljanje vozila iz sporednog pravca ili trokut- prednost prolaska vozila na glavnom pravcu)

opih pravila vonje.

Budui glavni pravci prolaze raskrijem bez ometanja (osim lijevih skretaa), proraun kapaciteta i razine uslunosti provodi se samo za sporedne pravce i lijeve skretae na glavnim pravcima.

Koraci u proraunu kapaciteta nesemaforiziranog raskrija:

Definiranje glavnih i sporednih pravaca na raskriju

Definiranje moguih smjerova kretanja na raskriju (broj i namjena prometnih traka)

Rangiranje smjerova kretanja (rang 1-3 za trokrako raskrije ili rang 1-4 za etverokrako

Prikupljanje podataka o postojeem/planiranom prometnom optereenju po smjerovima kretanja

Odreivanje konfliktnog toka

Odreivanje idealnog kapaciteta

Odreivanje kapaciteta pojedinog smjera

Odreivanje zasienog toka i pojave repa vozila

Razina uslunosti i vremenski zastoj po vozilu

Rangiranje smjerova kretanjaetverokrako raskrije Trokrako raskrije

rang etverokrako raskrije Trokrako raskrije

1 Smjer 2, 3, 8 i 9 Smjer 2, 3 i 8

2 Smjer 1, 7, 6 i 12 Smjer 6 i 7

3 Smjer 5 i 11 Smjer 4

4 Smjer 4 i 10

Prikupljanje podataka o postojeem/planiranom prometnom optereenju po smjerovima kretanja

Podaci se prikupljaju u voz/h.

Potrebno ih je izraziti kao Putnike Automobilske Jedinice / sat (PAJ/h)

Ekvivalenti za pretvaranje vozila u PAJ-eve u zavisnosti o uzdunom nagibu ceste iN:

Konfliktni tok

Konfliktni tok QP obuhvaa sve tokove koje treba presijei odnosno sve tokove s kojima ima konflikt ili kolizionu toku kao i tokove koji indirektno utjeu na odluku vozaa da izvede manevar (npr. vozila koja skreu desno iz glavnog pravca indirektno utjeu na odluku vozaa na sporednom pravcu ukoliko su relativno blizu poloaja vozila na sporednom pravcu

Odreivanje konfliktnog toka-etverokrako raskrije

(1) U sluaju trokutastog otoka na glavnom pravcu (izmeu smjerova 2 i 3) izostavlja se Q3 i/ili Q9(2) U sluaju vie voznih traka za smjer 2 ili 8, Q2 = Q desne trake, oko 50% Q2 i/ili Q8 = Q desne trake, oko50% Q8(3) Izostavlja se Q3, Q6, Q9 i Q12 ako smjer 3, 6, 9 ili 12 prilikom skretanja ulazi u posebnu traku(4) Ako smjerovi 11 i 12 ili 5 i 6 imaju STOP znak izostavljaju je odgovarajui tokovi (Q11 i Q12 ili Q5 i Q6 )

Smjer Konfliktni tok Qp (voz/h)

1 + ()

7 + ()

6 () + 0,5x

()

12 () + 0,5x

()

5 + 0,5x() + +

() + +

11 + 0,5x() + +

() + +

4 + 0,5x() + + 0,5

() + + + (,) +

()

10 + 0,5x() + + 0,5

() + + + (,) +

()

(1) U sluaju trokutastog otoka na glavnom pravcu (izmeu smjerova 2 i 3) izostavlja se Q3

(2) U sluaju vie voznih traka za smjer 2, Q2 = Q desne trake, oko 50% Q2

(3) Izostavlja se Q3 ako smjer 3 prilikom skretanja u sporedni pravac ulazi u posebnu traku

Odreivanje konfliktnog toka-trokrako raskrije

Smjer Konfliktni tok Qp (voz/h)

7 (lijevo iz glavnog pravca) + ()

6 (desno u glavni pravac) () + 0,5x

()

4 (lijevo u glavni pravac) () + 0,5x

() + +

Granina vremenska praznina (critical gap) i srednji interval praenja (follow-up time) Granina vremenska praznina je vremenski period (tg) za koju prosijean

voza procjenjuje da je dovoljno sigurna za izvoenje manevra; vrijednost joj ovisi o vrsti manevra i lokaciji raskrija;

Srednji interval praenja vozila (tf) je srednja vrijednost vremenskog perioda izmeu dva vozila koja izvode isti manevar; njegova vrijednost ovisi o vrsti manevra, lokaciji raskrija i nainu prometne regulacije sporednog smjera

Manevar

S

m

j

e

r

Granina vremenska praznina (tg) [s]

Srednji interval praenja vozila (tf) [s]

Van grada Grad Van grada Grad

Lijevo iz glavnog pravca 17

6,4(1) 5,5 2,9(2) 2,9(2) 2,6

Desno u glavni pravac 612

7,3 6,5 3,1 3,7 3,7

Ravno presijecanje glavnog pravca

410

7,0 6,5 3,5 4,0 4,0

Lijevo u glavni pravac 511

7,4 6,6 3,4 3,8 3,8

(1) Ako se desna skretanja ulijevaju u posebnu traku 5,9 [s](2) Ako se desna skretanja ulijevaju u posebnu traku 2,6 [s]

Odreivanje idealnog kapaciteta

Idealna propusna mo u ovisnosti o intezitetu odgovarajueg konfliktnog toka Qp :

=3600

!" !# [%&' ]

Gdje je

Ni idealna propusna mo (osnovni kapacitet) prometnog toka (i) u [PAJ/h]

Qp konfliktni tok za odreeni manevar (i)

tg granina vremenska praznina [s]

tf srednji interval praenja vozila [s]

Odreivanje kapaciteta po rangovima tokova rang 2

Rang 2:+ = ; -. / = 1, 7, 6, 12 3. 56786.879 6.:86//

/ = 7, 6 3. 6786.879 6.:86/

Odreivanje kapaciteta za tok ranga 3 na trokrakom raskriju Kapacitet ovisi o mogunosti presijecanja tokova koji imaju prednost (rang 2,

odnosno rang 3)

Mogunost presijecanja se izraava kao vjerovatnost da pojedine konfliktne struje nisu zasiene.

Npr. na trokrakom raskriju, kapacitet trake za lijeve skretae (rang 3) iz sporednog pravca ovisi o stupnju zasienja toka koji ima prednost prolaska (to su lijevi skretai sa glavnog pravca, smjer 7 (rang 2)):

+ = E , [%&' ]

gdje je

C4 kapacitet toka (smjera) 4 [PAJ/h]

P0,7 vjerovatnost da tok 7 nije zasien, odnosno da ne postoji rep vozila koja ekaju da izvedu manevar, p0,7 = 1- Q7/C7

g7 zasienost konfliktnog toka 7; gi=Qi/Ci

Q7- optereenje konfliktnog toka 7 [PAJ/h]

Odreivanje kapaciteta za tok ranga 3 na etverokrakom raskriju

Kapacitet toka 5 ili 11 (ranga 3) (ravno iz sporednog pravca)

Vjerovatnost zasienja konfliktnog toka (1 i 7)

Produkt dvije vjerovatnosti

Kapacitet toka 5 ili 11, ranga 3 (ravno iz sporednog pravca)

Odreivanje kapaciteta za tok ranga 4 na etverokrakom raskriju

Kapacitet toka 4 ili 10 (rang 4) (lijevi skretai iz sporednog pravca)

Vjerovatnost zasienja konfliktnog toka (5 i 11)

Faktor statistike ovisnosti vjerovatnosti za tokove ranga 2 i 3

vjerovatnost zasienja konfliktnih tokova 6 i 12

Kapacitet toka 4 ili 10 (rang 4) (lijevi skretai iz sporednog pravca)

Vienamjenske trake na glavnom pravcu(ravno + lijevo)

Ukoliko na glavnom pravcu ne postoji zasebna traka za lijeve skretae, kapacitet te trake se rauna kao zbroj prema:

+FG = + H + I /(K + KH + KI) [PAJ/h], za i=1,7; j=2,8; k=3,9

gdje je

Cmg kapacitet zajednike vozne trake za tokove i, j i k [PAJ/h]

g zasienost toka i, j ili k; gi=Qi/Ci , gj=Qj/Cj , gk=Qk/Ck

Q optereenje toka i,j ili k [PAJ/h]

C kapacitet toka i,j ili k [PAJ/h]

Vienamjenske trake na sporednom pravcu

Ukoliko na sporednom pravcu ne postoji zasebna traka za svaki tok, kapacitet te trake se rauna kao zbroj prema:

+FL = / K [PAJ/h], za i=4,5,6 ili 10,11,12

m=4+5, 5+6, 4+6, 4+5+6, 10+11, 11+12, 10+12 ili 10+11+12

gdje je

Cms kapacitet zajednike vozne trake za tokove na sporednom pravcu [PAJ/h]

gi zasienost toka i; gi=Qi/Ci

Qi optereenje toka i [PAJ/h]

Ci kapacitet toka i [PAJ/h]

Razina uslunosti raskrija

Razina uslunosti raskrija definirana je raspoloivim rezervama kapaciteta odnosno srednjim gubitkom vremena vozila na sporednom pravcu. Rauna se prema:

N = + />/ NFL = +FL FL [%&' ]

gdje je

Ri rezerva kapaciteta toka i [PAJ/h]

Ci kapacitet toka i [PAJ/h]

Qi optereenje toka i [PAJ/h]

Rms rezerva kapaciteta zajednike vozne trake [PAJ/h]

Cms kapacitet zajednike vozne trake [PAJ/h]

Qms optereenje zajednike vozne trake [PAJ/h]

Razina uslunosti raskrija

Srednje vrijeme ekanja na raskriju moe se izraziti na slijedei nain:

P = 3600 + =3600

N [: 57- ]Q

Gdje je

wi srednji vremenski gubitak toka i [s/voz]

Ri rezerva kapaciteta toka i [PAJ/h]

Razina uslunosti nesemaforiziranograskrija