Nepokoreni Grad - Broj 4

NEPOKORENI GRADbesplatni antifaistiki asopis / proitaj i daj drugome da proitabroj 4. / listopad, studeni, prosinac 2011.

Opasne su zablude da danas vie nema potrebe za antifaizmom. Takve zablude otvaraju vrata za novu ekspanziju nacionalizma, za jaanje organiziranog faistikog djelovanja, ukratko za sva ona zla koja je faizam kroz povijest donosio. Vano je na vrijeme se ukljuiti u borbu protiv faizma jer njegovim ponovnim usponom nitko nee biti poteen. Borbu protiv faizma vodit emo svim sredstvima!

Ugledajui se na London, Prag, Be i ostale europske metropole Zagreb im je napokon stao uz bok 12. prosinca 2011. Citirajui ovdje gospodara Zagreba na odlasku, Milana Bandia, na prvu bi se moda mogao stei dojam da se radi o nekoj p oz i t i v n o j promjeni u interesu stanovnika Zagreba, no ustvari se radi o datumu koji oznaava gubitak privatnosti za njegove stanovnike. Tog dana je krenulo legalno pijuniranje ljudi jer su putene u rad prve nadzorne kamere koje e Grad Zagreb postaviti do proljea na 75 lokacija. Kao organizacija koja je jednoznano kritiki reagirala odmah po postavljanju kamera prije nego to su putene u rad, odredili smo ton javne rasprave i natjerali vladajue u kampanju pravdanja i traenja povjerenja stanovnika. Kakve li ironije da vlast u Zagrebu, koja ve desetljeima vodi kriminalnu politiku, trai neije povjerenje i oekuje da e im netko vjerovati. Naravno, kada bi njihove teze o tome da imaju podrku 95

posto ljudi bile imalo utemeljene ne podacima iz 2004. na svakih 14 ljudi bi postojalo takvo izbjegavanje javne dolazi jedna kamera i gdje prosjenog rasprave i donoenje Britanca dnevno snimi u potpunosti oko 300 kamera. London je do tada bio pokriven s 200 000 kamera, a razlog njihovog postavljanja se u potpunosti pokazao kao promaen jer je stopa kriminala neznatno smanjena. tovie sustav se pokazao kao izrazito diskriminirajui jer su pod posebnom pratnjom npr. imigranti kojima se alje jasna poruka da sustav u njih nema povjerenja. Da ne bi sve ostalo na rijeima nae protivljenje pijuniranju smo iskazali organiziranjem etvrtog Mara solidarnosti gdje smo ukazali i na poveanje policijskih ovlasti u pravnim i oruanim okvirima. Ve sad najavljujemo da na otpor pretvaranju Hrvatske u policijsku dravu nee ostati samo na jednom izlasku nedemokratske odluke. Kako je u na ulicu, ve da e on biti popraen i SAD-u nakon 11. rujna pod krinkom daljnjim akcijama te kampanjom u koborbe protiv terorizma postavljeno joj vjerujemo da e nam se pridruiti ak preko 30 milijuna kamera ili u Ve- mnogi pojedinci i ideoloki bliske orlikoj Britaniji preko 4 milijuna da bi se ganizacije. smanjio kriminal tako su vladajui Nadamo se da e novi broj Nepu Zagrebu ideoloku legitimaciju okorenog grada opravdati vae vriza to nali u borbi protiv prometnih jeme uloeno u njegovo itanje i da e prekraja i urbane gerile. Do koje vas motivirati da nam se pridruite u morbidnosti ide nadgledanje ljudi antifaistikoj borbi jer vrijeme koje govore podaci iz Londona gdje prema nam predstoji to trai od svih nas!

PROTIV FAIZMA SVIM SREDSTVIMA!

Odran Mar solidarnosti 2011. Stop poveanju policijskih ovlastiParalelno s izmjenom zakona kojim su poveane policijske ovlasti, a na temelju istog zakona, omogueno je legalno pijuniranje i godine kada je policija pokuavala sprijeiti prosvjednike u obrani Varavske ulice, suzbiti prosvjede seljaka kraj Virovitice, ili pak nom rutom Trg kralja Tomislava Trg bana Josipa Jelaia Trg rtava faizma gdje smo parolama i transparentima protiv sistemskog

kontroliranje graana ime se od Hrvatske poela stvarati policijska drava. Gotovo da ne postoji niti jedna drutvena skupina koja do sada problem poveanja policijskih ovlasti nije osjetila na svojoj koi, a to smo najbolje mogli vidjeti prole

zaustaviti radnike Salonita u zauzimanju njihove tvornice. Zbog toga smo u subotu 26. studenog u podne odrali etvrti po redu Mar solidarnosti s temom borbe protiv poveanja policijskih ovlasti. Mar se kretao ve tradicional-

nasilja, represije i kontrole pokuali potaknuti na razmiljanje da ovaj drutveni problem nee nestati zamjenom jedne politike elite drugom, ve on ostaje kao dio sistema u kojem polako, ali zauvijek gubimo pravo na privatnost i slobodu.

2

NEPOKORENI GRAD

Kree pijuniranje!Pod krinkom borbe protiv prometnih prekraja i pod parolom: Zagreb, jo sigurniji grad zapoelo je legalno danonono pijuniranje stanovnika grada Zagreba. Bez ikakve javne rasprave ili obavjetavanja ireg dijela javnosti Grad Zagreb je, u dogovoru s policijom, prije vie od godinu dana odluio kupiti 225 kamera i postaviti ih na 75 lokacija po cijeni od 21 milijun kuna. Taj novac je uzet poreznim obveznicima i iskoriten da bi ih se nadziralo i kanjavalo. U utorak je postavljeno prvih 18 nadzornih kamera u ubievoj, Martievoj i na Kvatriu, a pijunirat e poeti, ve sljedei mjesec. Iako je kupovina kamera na poetku pravdana samo snimanjem prometnih e se moi dobiti informacije za potrebe rada na terenu. Takvo umreavanje jo vie moe zbliiti policiju i zatitarske tvrtke koje su inae privatne i rade svakakve stvari za one koji im plate, sjetimo se samo sluaja Varavske kada su doslovce napali prosvjednike zbog jednog transparenta i to pred budnim okom policije. U sluaju neke kriminalne radnje iz nadzornog centra preko radio frekvencija se moe obavijestiti najblieg zatitara da djeluje. Do koje mjere bi oni smjeli djelovati i kakve sve ovlasti bi zatitarske firme mogle imati ostaje nam za vidjeti. No, ono to moe zabrinjavati sve stanovnike je da ne postoji nain da se kontrolira to sumanuto neprekidno pijuniranje.

Naoruavanje policijeU vrijeme najvee financijske i dravne krize MUP je na zatitnu opremu za javni red i mir potroio najmanje 2.4 milijuna kuna, najmanje zato to je rije samo o javnim nabavama ije su specifikacije,

prekritelja pa ja kupac za potrebe sustava automatske regulacije prometa bio Zagrebparking odmah je bilo dano na znanje da e njihova primjena biti mnogo ira. Snimat e se apsolutno svi, a uvid u to tko je kad, s kim i gdje bio, imat e i policija. To svjedoi da postavljanje kamera ima i vee posljedice od samog nadziranja toga tko se nije vezao ili tko je krivo parkirao svoj auto. Policija e tako imati priliku da na temelju snimaka nadzornih kamera kazneno ili prekrajno goniti sve one koji rade protiv zakona. Snimke s kamera e se, znai, uzimati kao dokazni materijal na sudu. Da bi represivni aparat djelovao to je mogue efikasnije i da velikom bratu nita ne promakne dolazi do umreavanja i centraliziranja cijelog nadzornog sustava. Njegovo sredite (Sektor za komunalno i prometno redarstvo) u Jagievoj ulici, u to je ustvari uloen dobar dio novaca, e biti mjesto iz kojeg e se prosljeivati informacije prema odgovarajuim institucijama i mjesto iz kojeg

Eventualne zakonske zatite o privatnosti, odnosno snimanju javnih povrina, padaju kao pijane jednim dizanjem ruku politiara. Vie nita ne moe garantirati zatitu privatnosti, a voajeri koji e cijelo vrijeme drati grad na oku mogu praktino raditi to hoe. Koliko e netko snimke uvati, tko e ih smjeti koristiti i u koje svrhe moemo samo nagaati. Policija i tajne slube ve odavno bez naloga suda gledaju kome aljemo poruke, koga zovemo i gdje se pritom nalazimo, a sad e moi kontrolirati i svako nae kretanje. I prije nego to su kamere postavljene uli smo najave o potpunom kontroliranju Zagreba, o tome da e cijeli grad jednog dana biti premreen. Tome smo se trebamo suprotstaviti na vrijeme i boriti se za nae pravo na privatnost. Recimo stop kontroliranju jer svako poveanje ovlasti represivnog aparata bez naeg otpora je korak prema policijskoj dravi.

pa tako i vrijednost poslova, objavljene u javnosti. Za preostalih devet natjeaja nema podataka kolika im je vrijednost. Oprema za suzbijanje nereda sastoji se od palica, titova, kaciga, prsluka, gumenih metaka i kemijskih puaka. Nakon studentskih prosvjeda, blokade Varavske i velikih protuvladinih prosvjeda MUP je zakljuio da im je potrebno vie sredstava za uvanje vladajuih elita. Da bi se zatitio politiki vrh kupuju se sva mogua sredstva za sukob s prosvjednicima ma koliko oni neagresivni bili. U strahu su velike oi tako da je ak i uz sva sredstva gore navedena bilo u planu kupiti i konje za potrebe policije, jer kako navode jedan policajac na konju vrijedi kao deset njegovih kolega pjeaka (iz ega se moe zakljuiti da je jedan konj sposoban kao 9 policajaca), ali od toga se odustalo. Zato se policiju oprema za graanski rat i na tu opremu troe milijuni kuna iz MUP-a nitko nije odgovorio. Oekuju li zaista sukobe s graanima na ulicama hrvatskih gradova i/ili eskalaciju sukoba s navijaima? S druge strane svjedoci smo svakodnevnog prekoraenja policijske ovlasti i pretjerane upotrebe sile, faistikih ispada (biveg) ministra unutarnjih poslova i novo uvedenog zakona koji je omoguio pijuniranje svakog graanina od 0 do 24. Dok standard ivota i dalje pada, ljudi su bez posla i gladuju barem moemo biti sretni da e nas ako do toga doe policija zatititi od nas samih.


3

Talco po drugi put u KSET-uNakon otkazivanja nastupa na prololjetnom Dirty Old Festivalu, 9. prosinca, oko 23 sata, u zagrebakom KSET-u po drugi puta je nastupio talijanski combat ska-punk bend Talco. Talco je bend koji dolazi iz Marghere, predgraa Venecije, a osnovan je 1999. kao ska bend, no s vremenom, pod utjecajem bendova kao The Clash, Ska-P i Modena City Ramblers razvija prepoznatljivi i estoki ska-punk zvuk s elementima folka, koji dri i danas. Njihovi tekstovi su socijalno i politiki angairani silovito se suprotstavljaju faizmu, imperijalizmu i buroaziji te tako bez rijei ostavljaju publiku, kao i politike protivnike. Iza sebe imaju nemali broj nastupa, od kojih valja spomenuti one na demonstracijama protiv Berlusconijeve vlade, protiv amerikog rata u Iraku, kao i onaj na dan sjeanja na rtve nacistikog reima. Vie o njima proitajte u rubrici Antifaizam i glazba na stranici broj 16. Prije Talca, publiku je dobro zagrijao ibensko-zagrebaki ska bend Beetantone, koji je do sada ve dvaput rasprodao KSET. Kada je Talco napokon zasvirao, vie nije bilo prostora za predah. estoki ritmovi i pogo koji se protezao od pozornice do anka malo su koga ostavili ravnodunim. Bend je odsvirao svoje stare i nove svima poznate pjesme kao to su LOdore Della Morte, Signor Presidente pjesma protiv Berlusconija, Tortuga, La parabola dei Battagghi i, naravno, St. Puli himnu Bundesligakog kluba. No sat i pol poga i odline svirke publici jo uvijek nije bilo dovoljno, pa je bend morao ponovo izai i ponoviti pjesmu La cretina Commedia s istoimenog albuma. Usprkos malom (ali punom) prostoru KSETA, atmosfera je bila izvrsna, to smo i oekivali. Mladi antifaisti Zagreba promovirali su organizaciju. Dijelili smo promotivne materijale, izmjenjivali iskustva s posjetiteljima i lanovima benda i odlino se zabavili. U dobrom prostoru, s odlinim organizatorima i jo boljim bendom, ovo je bio koncert koji emo teko zaboraviti, ali koji svakako treba opet ponoviti. Uhienjem i odreivanjem jednomjesenog pritvora Josipu Boljkovcu nastavljena je viemjesena kampanja vladajue stranke, na elu sa ministrom policije Tomislavom Karamarkom, usmjerena protiv najljepe stranice u naoj prolosti Narodnooslobodilake borbe. Iz same predstave u kojoj su do zuba naoruani specijalci uhitili osobu na takama za ratni zloin, koji se dogodio nakon rata, vidi se da se ovdje ne radi o napadu na Josipa Boljkovca, ve o sustavnom napadu na antifaizam. Promjenom sistema devedesetih zapoeo je val povijesnog revizionizma, rehabilitacije ustakog pokreta te napada na simbole i spomenike Narodnooslobodilake borbe. Narodnooslobodilaka borba nije odgovarala ideologiji vladajuih, no nisu smjeli u potpunosti odbaciti NOB. Ako zbog nieg drugog, onda samo zbog toga to se Hrvatska u toj borbi svrstala na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu, a to je pak bio jedan od aduta za meunarodno priznanje Hrvatske. Dijelom zbog koncepta nacionalne pomirbe, a dijelom zbog meunarodne zajednice, vladajui su ostavili samo antifaizam, kojem su dali nacionalistiki predznak, nazivajui ga hrvatskim antifaizmom. Sve ono to im nije odgovaralo su objasnili uplitanjem komunista i dali slubeni naziv komunistiki zloini. Time je bio otvoren put za sustavno unitavanje svakog spomena na NOB: gotovo sve ulice i trgovi nazvani po herojima i dogaajima su preimenovani, a ak polovica spomenika poruena. Moe se uiniti ironinim to su samom vrhu drave tada su bili i nekadanji partizani Tuman, Bobetko, Manoli, Boljkovac, Juzbai i drugi, ali upravo njihova sramotna uloga u tom procesu

Protiv ustae Karamarka!bila je odluujua za ovakav rasplet dogaaja. Zato ne treba uditi to ih njihov dojueranji uenik Karamarko i njihova dojueranja stranka, progone. To je samo oekivani nastavak politike koju su sami kreirali. Ipak, u posljednje vrijeme napadi na antifaizam od strane ministra Karamarka su gotovo svakodnevna pojava. Kada vladajua stranka ima problem u obliku afere, tada (odnedavno) stranaki ministar policije pokuava panju javnosti usmjeriti na dogaaje koji su se navodno dogodili prije vie od 65 godina i sustavnim napadima na antifaizam. Tako je u veljai zapoeo iskopavanjem neidentificiranih kosti u Gornjoj

Kustoiji, pri emu je unaprijed optuilo partizane da su poinili zloin, sredinom svibnja na Bleiburkom polju je najavio procesuiranja partizana, a krajem kolovoza u Dubrovniku je otvoreno rekao da ga vrijea ako mu se kae da je antifaist. Zbog svega navedenoga nije teko zakljuiti da je slobodoljubivom stanovnitvu Zagreba, ve puna kapa demagogija, poigravanja i iskrivljavanja ideje antifaizma i sustavnog blaenja i obraunavanja s ostavtinom NOP-a to su i rekli akcijom uperenom protiv cijele kampanje i dotinog ministra koji je na elu iste.

4

NEPOKORENI GRAD

Nogomet s azilantimaAntifa Zagreb je 16. listopada sudjelovala je na druenju i nogometnom turniru na zagrebakom Jarunu s traiteljima azila u sklopu FARE (Football Against Racism in Europe) akcijskog tjedna borbe protiv rasizma u nogometu. Turnir su organizirali navijai NK Zagreba Bijeli aneli i Centar za mirovne studije, a osim nas sudjelovala je i inicjativa Queer Sport. Osim potpore borbi protiv rasizma, seksizma i homofobje na stadionima, cilj druenja bila je i potpora azilantima. Traitelji azila u Hrvatskoj, uglavnom izbjeglice iz ratom zahvaenih zemalja, u Hrvatskoj se susreu s velikim problemima poto drava puno vie ulae u pojaavanje tvrave Europe i progon ilegalaca nego pomo izbjeglicama iako i sama sudjeluje u ratovima koji su ljude natjerali u bijeg (kao u Afganistanu).

Misa za zloinca Antu PaveliaNa godinjicu smrti ustakog zloinca Ante Pavelia 28. prosinca, odrane su mise zadunice u Splitu i Zagrebu. Mise za Pavelia u Splitu se ve tradicionalno odravaju, a iako se nadbiskupija tog grada nije slubeno izjanjavala, u crkvenim krugovima kau da se misa zadunica moe sluiti za bilo koga, pa tako i za Pavelia. Za razliku od prijanjih godina, kada su se mise zadunice za ustakog poglavnika odravale u crkvi sv. Dominka na splitskom Pazaru, ove godine se misa odravala u crkvi sv. Josipa na Mertojaku. Podsjetimo da je te mise odravao Luka Prcela, a sada je u sv. Dominiku pater Jozo irko koji ne odrava takve mise, ali je deklarirani homofob. U Zagrebu, u bazilici Srca Isusovog u Palmotievoj ulici, mise su se sluile prethodih godina. Efraim Zuroff, lovac na naciste, pozvao je Vladu da zabrani odravanje misa za zloinca, a crkvene vlasti da ekskomuniciraju sveenike koji su misu sluili. Mi se otro protivimo sluenju misa za ustake zloince jer Katolika crkva nije niija privatna prija da moe raditi to hoe, ve javna institucija koja novac dobiva iz dravnog prorauna.

Night of the Angels po etvrti putVe tradicionalnim koncertom naih prijatelja Bijelih anela zavrili smo 2011. godinu. 4. po redu Night of the Angels privukao je vie od 150 ljudi koji su se odlino zabavljali u ugodno popunjenoj Medici. Uz plesanje, okupljeni su, osim onih kaj su ili natapati glasnice razliitim napitcima, za vrijeme pauze troili glasnice pjevajui navijake pjesme. Naa grupa se potrudila da tome svemu da i jedan antifa mek tako da, moemo rei, niega nije falilo. Na tandu smo prodavali i dijelili razliite propagandne materijale, te kroz razgovore izmjenjivali svoja iskustva i sluali tua. Po samoj dvorani su bile izvjeene zastave i transparenti, a nakon dugo vremena se mogla vidjeti i zastava Hrvatska bez faizma koja nerijetko ne uspijeva doi na stadion jer policija sumnja u njenu poruku.Sve u svemu jedna zanimljiva veer za koju se nadamo da e ostati rezervirana za sve njene dosadanje posjetitelje i da e sljedei koncert privui jo samo vie ljudi jer ova pria to zasluuje. Ljubav prema gradu i klubu koji nosi njegovo ime zajedno s ispravnim politikim stavom i tribinom otvorenom za sve bez obzira otkuda si, u to ili koga vjeruje, koje si seksualnosti, da li si muko ili ensko, kako se oblai i koju glazbu slua ine Bijele anele pravim ponosom grada. U novoj godini elimo im to je mogue vie baklji, gostovanja, novih lanova i koreografija zainjenih sportskim uspjesima, a najvie od svega pobjedu protiv mafijaa na elu kluba koji ve osam godina koristi klub za svoje interese i pritom ga planski unitava.

Odran osmi Antifa Fest u PuliU Puli je od 9. do 13. studenog odran osmi po redu Antifaistiki Festival, popularno znan kao ANTIFA FEST (AFF). Udruga Monteparadiso i AFF tim su pripremili niz predavanja i videoprojekcija, organizirali festivalsku izlobu i doveli par zanimljivih bendova za oputanje tijekom vikend off programa. lanovi nae udruge su drali predavanje s temom Protiv poveanja policijskih ovlasti. Festival je poeo 2004. godine kao jedan od direktnih odgovora na ulino divljanje ekstremno desniarskih skupina u Puli. Iz jedne subotnje pank koncertne veeri, festival kroz godine prerasta u jesensku kulturno-drutvenu manifestaciju sa jasnom politikom otpora i kritike prema svim oblicima faizma. 5


Podrka antifaistu kojem se sudi zbog iznoenja istineKrajem veljae 2007. godine Josip Jurevi je gostovao u HRT-ovoj emisiji Piramida. Komentirajui sluaj jednog gospikog kafia u kojem se dijele vreice eera na kojima je otisnut lik Adolfa Hitlera i antisemitski vic, rekao je kako se radi o mladenakim neslanim alama, a u istoj emisiji usporedio je Tita s Hitlerom. Nakon to nitko nije reagirao na te izjave vie od mjesec dana, novinar Novog lista dao je osuujui komentar pitajui se kako to da nitko ne smatra ove izjave spornima. Dva mjeseca trebalo je Jureviu da napie demanti koji je ponovno koristio za obraun s komunizmom, neznanstvenim, lanim interpretacijama dogaaja u Drugom svjetskom ratu i porau na podruju Hrvatske. Nekoliko dana kasnije, reagirao je Saa Blagus na Jurevieve tvrdnje i raskrinkao ga kao znanstvenikapovjesniara, ali i kao osobu koja iz dna due mrzi narodnooslobodilaku borbu koju je organizirala Komunistika partija Jugoslavije i Josip Broz Tito. Kako se prvi puta netko usudio zapitati o njegovoj strunosti i motivima javnog djelovanja, Jurevi je tuio Blagusa i Novi list, te trai 70 tisua kuna odtete. A to je Blagus krivo ili lano napisao? Nita. Sve to je Blagus tada napisao, ili je napisao/ rekao/ objavio sam Jurevi ili je bilo objavljeno u nekim drugim medijima prije. Blagus je s pravom napisao da Jurevi nije znanstvenik. Iako je pod znanstvenu istinu podmetao nepatvoreno friziranje i falsificiranje injenica iz II svjetskog rata i poraa, te ih interpretirao na nain kojim bi se ponosio i sam Goebels, dogurao je 2001. godine do statusa znanstvenog suradnika na Institutu Ivo Pilar i profesora na Hrvatskim studijima. Ipak, nije uspio u izborima za zvanje vieg znanstvenog suradnika 2007. godine. Hiperprodukcijom veinom revizionistikih radova, tancanjem radova u patchwork tehnici s potpuno istom tematikom, troduplim brojenjem radova (na hrvatskom, engleskom i njemakom jeziku), ponavljanjima i prepisivanjima vlastitih tekstova ne moe 6 se nekoga nazivati znanstvenikom. S time se slau i priznati povjesniari. Takoer, Blagus je dobro primijetio da je Jurevi dragovoljno upregnuo u kola povijesnog revizionizma gdje je cilj promocija zloinakih ideja. Tako Jurevi manipulira injenicama, podmee, da ustae nisu bili faisti, ve borci za Hrvatsku, da su zloine radili partizani (to je pak njemu sinonim za komuniste), a Jasenovac da je je roite na Opinskom sudu u Zagrebu, na kojem je uplakani Jurevi pojasnio kako ga je Blagusov lanak, koji je, prema njegovom miljenju radikalno neutemeljen, diskvalificirao kao osobu, drutveno bie i strunjaka u iroj javnosti. Objasnio je kako je nakon objavljenog teksta strahovao za svoju obitelj i bio primoran uzimati lijekove iz kune apoteke za smirenje, te da ima strah od mogue odmazde. Odteta od 70 tisua kuna sada se poveala zbog kamata i eskontne stope koji se raunaju od poetka suenja. Da nismo za vrijeme predsjednikih izbora vidjeli Jurevievu imovinsku karticu pomislili bi da ga je istina koju je iznio Blagus dotukla financijski i da je izgubio posao. No injenice pokazuju da dvije godine nakon izlaska teksta Jurevi ima plau od 12.095,97 kn, da dobiva naknadu do 200.000 kn godinje za predavanja, da posjeduje od nekretnina: kuu od 72 m2, 100.000 eura, kuu od 100 m2, 200.000 eura, kuu za odmor od 220 m2, oko 600.000 eura, zemljite od 6000 m2, 120.000 eura, zemljite od 2358 m2, oko 10.000 eura, od pokretnina: Espace iz 2001, 9000 eura, Citron C3 iz 2005, 6000 eura (sin), Opel Corsu iz 2007, 9000 eura (supruga), a od ostalih stvari: 105.000 eura u banci, umjetnine i nakit, 70.000 kn i veu biblioteku neprocijenjene vrijednosti. Ne raunajui plau, biblioteku i vrijednosti koje posjeduje njegova obitelj, Jurevi je stekao bogatstvo od oko milijun i sto pedeset tisua eura. No ako pustimo na stranu financijske motive, puno vei problem je stav suda u ovom sluaju. Iako je Blagus u svom lanku osporavao Jurevia kao znanstvenikapovjesniara, na temelju Jurevievih djela, sud nije dopustio pitanja tuenika o povijesnim injenicama. A upravo su povijesne injenice razlog zbog kojeg Jurevi tui Blagusa. Ovaj sudski proces pokazuje da se zbog iznoenja istine moe zavriti na sudu, a da nije nemogue biti osuen. Mi se nadamo da e prevladati zdrava pamet i da ovakve smijene tube vie nitko nee shvaati ozbiljno.

bio tek radni logor u kojem su se deavala sporadina ubojstva zarobljenika. Jurevi je od 1994. do 1997. bio samostalni savjetnik u Saboru RH pri Komisiji za utvrivanje ratnih i poratnih rtava (takozvana Vukojevieva komisija), a ta je komisija broj jasenovakih rtava svela na brojku od 2238. Na skupu o Jasenovcu u Banjoj Luci 2000. godine pak je izjavio, kako je prema nekim podacima u tom logoru likvidirano samo 55 logoraa, i prema pisanju medija, bio istjeran s govornice. Postao je i predsjednik Poasnog bleiburkog voda, grupacije koja odrava sjeanje na Krini put. Prole godine se kandidirao na predsjednikim izborima gdje je ostvario poraavajui rezultat, da bi nakon toga osnovao dvije stranke (Hrvatski Hrast i Hrvatski plamen) koje je potom, prema optuivanju samih desniara, unitio. Poetkom studenog ove godine odrano

NEPOKORENI GRAD

Beli Manastir protiv faizmaDok za mnoge zima znai hibernaciju, za antifaiste iz Baranje, a i ire, nema nikakvog sna ili usporavanja. Dapae, akcije se izvode zavidnim entuzijazmom i intenzitetom. Danas je nemogue proi Belim Manastirom, a da se ne zamijete antifa naljepnice po cijelome gradu. Mnogu se vidjeti na apsolutno svim mjestima od kolodvora do nogometnog igralita, kanti za smee, zidova, stupova, prozora i vrata naputenih zgrada itd. Takoer, antifaisti su se pobrinuli i da se neutraliziraju s javnih povrina faistiki grafiti umjesto kojih su napravljeni oni koji jasno poruuju gdje je mjesto faizmu. Zaljubljenicima u propale faistike reime su odbrojeni dani u kojima e njihove bolesne opsesije koncentracijskim logorima nesmetano stajati po javnim povrinama. Neka Beli Manastir bude antifa zona, a mi pozivamo sve baranjske antifaiste i one kojima se svia novo ruho grada da nam se jave i pridrue u borbi za nae ideale! Poto slika govori vie od tisuu rijei neka ove fotografije govore:

Operacija BlitzkriegGrupa hakera koja se krije pod imenom Anonymus napale je Njemake neonaciste i sruila je te razotkrila 15 web stranica i imena vie stotina radikalnih desniara. Svakome tko se htio ulogirati na neku od naci web stranica poslana je poruka sa Tweetera Svim nacistima elimo dobar poetak Nove godine. Grupi Anonymus prikljuili su se i panjolski hakeri koji su objavili listu od 1000 kupaca koji su kupovali u desniarskom duanu. Na stranici nazileaks.net. se mogu pronai imena, adrese, brojevi telefona, pa ak i privatne poruke koje su lanovi izmjenjivali meusobno. Zanimljiv je i popis osoba koje su donirale financijska sredstva za desniarske novine Junge Freiheit. Najvie korisnika stranice dolazi iz Njemake, ali velik dio i iz ostalih Europskih drava pa i iz S.A.D.-a. Vie informacija o Operaciji Blitzkrieg kako ju je nazvala hakerska grupa moe se pronai na twitter.com/opblitzkrieg. Ovo nije prvi napad na desniarske web stranice, razotkrivanje slino ovome ve se dogodilo u svibnju 2011. pa neke informacije koje su objavljene nakon ovog napada, datiraju iz svibnja.


7

Semper invictaVarava, glavni grad Poljske, od davnina nosi epitet nepobjedivog. Tijekom Drugog svjetskog rata od nacistikog bombardiranja stradalo je 80% varavskih zgrada, a grad je ponovno ponosno uzdignut zahvaljujui trudu poljskog naroda, stoga ne zauuje injenica da se otada esto naziva i Gradom Feniksom. 11. studenog Poljska slavi Dan neovisnosti pa e se i ove godineu ime ljubavi prema domovini po centru njenog glavnog grada pokuati proetati antisemiti, homofobi, ksenofobi, rasisti, neonacisti i ostale vrste i podvrste ekstremne desnice. Rije je o ve naalost tradicionalnom nacistikom maru koji se vie od desetljea, uzastopno svake godine, odrava na najvei poljski dravni praznik i tako dopunjuje one tune stranice varavske povijesti. Prole je godine mar sprijeen zahvaljujui poljskim antifaistima koji sada poruuju: Blokirali smo, blokiramo, blokirat emo: faizam nee proi! Nacionalistima i neofaistima ne damo ni koraka po varavskim ulicama! Nemamo izbora. Lansiranje nae kampanje 2011. ubrzano je zbog jo jedne serije napada iz radikalno desnog miljea u Biaystoku i mjestu Jedwabne na sjeveroistoku Poljske. Suoavajui se s tim dogaajima kampanja FASZYZM NIE PRZEJDZIE (faizam nee proi) vraa se na ulice., kau nai poljski drugovi te dodaju: Sve loijim uvjetima ivota za veliki dio drutva i anksioznosti kao rezultatu toga, nacionalistike i neofaistike organizacije ve tradicionalno daju pogrenu dijagnozu. Nastoje nam skrenuti panju sa stvarnih socijalnih i ekonomskih problema i odvui nas u diskriminaciju i iskljuivost. U tom kontekstu dolazi do napada poput onog nedavnog koji je poinio norveki neofaist Anders Breivik. On nije ni pokuao prikriti svoju ideoloku srodnost s poljskom ekstremnom desnicom i priroda njegovih neposrednih veza s njom jo se uvijek istrauje. Posljednjih godina poljskim ekstremno desnim krugovima, nacionalistima i neofaistima, nisu dovoljni brutalni napadi na ljude koji se ne poklapaju s njihovom slikom Poljaka. Da bi se zadovoljili, pokuavaju, 8 poput boleu, svojom prisutnou zarazitit je mogue vie podruja javnog ivota. Ve godinama zagauju nogometne stadione, trude se pustiti korijenje po svim glazbenim anrovima, gmiu internetom, kao mutavi kopiraju huliganski stil kako bi pridobili to vie povodljivih buntovnih klinaca. Eksnama sredinji dogaaj svoj smeekouljakoj kugi u Poljskoj. Svjesni drutvene averzije prema otvoreno deklariranom faizmu i nacionalizmu, a s ciljem da privuku to je mogue vie naivnih ljudi, svoje mareve organiziraju pod krinkom irenja domoljublja. Za svoju propagandu koriste lica desno orijentiranih celebrityja, zahvaljujui emu njihova poruka poprima prividno normalan i drutveno prihvatljiv izgled. Kako normalne sugraane ne bi preplaili i otjerali imenima poput Modzie Wszechpolska (Svepoljska mlade), NOP (Poljski nacionalni preporod), ONR (Nacionalni radikalni kamp), Blood & Honour, Comat 18, ove su godine mar najavili pod nazivom Drutvo Mara neovisnosti. Poljski antifaisti napominju da su upravo ovo grupe koje tamo okupljaju najvie sudionika, te da e se na Dan neovisnosti diljem Poljske odravati razna druga prigodna dogaanja na kojima e se moi miroljubivo i dostojanstveno izraziti svoja domoljubna osjeanja. Svatko sam svjesno odabirenain na koji e proslaviti praznik, a mariranje rame uz rame s nacistikim grupama, daje legitimitet aktivnostima tih grupa i svaki sudionik mara moe oekivati da e biti poistovjeen s njima. Poljski antifaisti su tri godine pokuavali blokirati sporni mar. Lani je njih nekoliko tisua stalo na put nacistikom ljamu i sprijeilo njihovo nakaradno paradiranje po centru grada. Ljudi su tek nedavno shvatili da neto neprihvatljivo postaje norma. Kada je drutveni protest ovrsnuo i napravio blokadu mara 2009., organizatori su poduzeli taktiki pomak: smeekouljastoj paradi dali su zbunjujue ime Mar neovisnosti i poeli mu graditi domoljubnu pozadinu. To je znailo nastavak demonstracije moi, privuklo je jo vie naivnih ljudi i diskreditiralo protivnike mara postavljajui pitanje kako bi itko mogao blokirati domoljubni mar?!. Bilo kako bilo, treba biti iznimno naivan da se navue na to. Jezgru Mara neovisnosti ine iste organizacije i grupe ve godinama. One su odgovorne za rasistiko, ksenofobno i homofobno nasilje poput onog u Biaystoku koje se dogaa tijekom cijele

tremna desnica u Poljskoj se, korak po korak, uvlai u sve javne sfere, a na ruku joj nemalo ide pasivnost poljskog drutva. To je nain na koji dobivaju pokretaku snagu za izazivanje javnog osjeaja koji tei iskljuivanju razliitih manjina. Uporno napadaju sva nastojanja za emancipacijom seksualnih manjina elei ih liiti osjeaja sigurnosti i prava na slobodu. Jednako uporno, nasilnikim djelima aste mareve jednakosti kao to je to nedavno bio sluaj u Krakowu i Varavi. Siluju svaku priliku da naglase i nametnu zadrti mit o mukoj superiornosti u drutvu, npr. glasno podupirui daljnje jaanje zakona protiv pobaaja. Marevi kroz gradska sredita, organizirani da iroj javnosti demonstriraju tobonju snagu tih grupa, igraju znaajnu ulogu u njihovoj strategiji. Najvei i najvaniji od njih je upravo ovaj, nadolazei mar koji je ve godi-

NEPOKORENI GRAD

godine. Njihove borbene grupe, uvijek prisutne na marevima 11. 11., postaju sve nasilnije. Na prologodinjem Maru neovisnosti , iako zamaskiranom, skandiralo se Rudolf Hess i napadali su se neprijatelji nacije. Pokazali su da su sposobni rezati jedan drugoga noem.Nasreu, pokuaj koritenja domoljublja kao krinke veina je promatraa ispravno protumaila. To je dokazano rekordnom posjeenou mara 2010. Nekoliko tisua ljudi stalo je na put sra-

motnom maru i nije mu dopustilo da se priblii centru grada. Bio je to sasvim jasan znak da je doao kraj drutvenoj prihvatljivosti demonstracija radikalne desnice, diskriminacija ili faistikih nazora u javnoj sferi. Svjedoci smo ponovnog buenja antifaistikog pokreta u GraduFeniksukao i u ostatku Poljske, koji zbog sebi svojstvene raznovrsnosti s godinama dobiva novi oblik i dinamiku. Nadolazei 11. stude-

nog potvrdit e taj tijek. Neemo pasivno promatrati kako neofaisti demonstriraju svoju snagu! Ni u Dresdenu, ni u Varavi, ni igdje drugdje. Naprotiv, elimo tome stati na kraj! Stavimo faiste na njihovo mjesto. Stavimo sebe na svoje: svi na antifa blokade! Varava ostaje nepobjediva! Solidarno s poljskim antifaistima, Antifa Zagreb

Blokirali smo, blokiramo, blokirat emo: faizam nee proi1. studenog Poljska obiljeava dan nezavisnosti. Tog dana ve nekoliko desetljea poljski nacionalisti organiziraju tradicionalni mar nezavisnosti. Mar koji je u biti skup ekstremnih nacionalista i faista koji uz rasistika skandiranja poput Poljska cijela bit e bijela, mariraju gradom. Prole godine mar nije odran jer je nekoliko tisua ljudi blokiralo glavnu ulicu gdje je mar trebao prolaziti. Poljsku zadnjih godina prati reputacija zemlje s dosta jakim faistikim djelovanjem, i kako su ovakvi marevi najbolja prilika da se takvi pojedinci iskau na ulici, bilo je bitno ponovno zaustaviti tu nakaradnu paradu i pokazati da poljski narod nee tolerirati nikakav iskaz mrnje prema bilo kome. Takoer, kako borba protiv faizma nema nacionalni predznak i tie se svih ljudi, u blokadi su im pomogli antifaisti iz mnogih zemalja: Njemake, eke, Bjelorusije, Litve, svih krajeva Poljske kao i lanovi udruge Mladih antifaista Zagreba. Na dan blokade, odmah po dolasku u Varavu, uhieno je 66 antifaista iz Njemake bez ikakvog valjanog razloga, osim to su se branili od faista, to su kasnije mediji i vlasti koristile da bi prekrile stvarno to se dogodilo toga dan premjetajui fokus javnosti prema onima koji se nisu slagali s time da nacistiki ljam ee toga dana gradom i maltretira narod. Antifaisti su zadrani 3 dana u zatvoru od 11. do 13. studenog gdje su im uskraivana elementarna ljudska prava kao to je hrana i spavanje da bi zatim bili putani jedan po jedan ime im je veoma bio otean povratak i ime ih se direktno izloilo opasnosti da budu napadnuti od faista. Da stvar mara dolo je do nekoliko pojedinanih sukoba u kojima su antifaisti napadali naciste koji su pokuali probiti blokadu i napasti okupljene ljude. Sve je kulminiralo u 15h kad su se poljski nacionalisti sukobili s policijom pokuavi probiti policijski kordon koji je

bude dovedena do apsurda, unato tome to im nije bilo doputeno da kontaktiraju odvjetnika na to su imali pravo, nisu dobili nikakve optunice. No, bez obzira na uhienja i medijska zastraivanja, od 12 sati, u organizaciji inicijative 11. listopada (kod nas bi to bilo 11. studenoga) nekoliko je tisua antifaista blokiralo glavnu ulicu u Varavi i ekalo 15h kad su pristae Nacionalno-radikalnog bloka i Svepoljske omladine uz nogometne navijae trebali krenuti u Mar nezavisnosti. Prije

dijelio dvije strane. Faistika skupine koje su uspjela proi pokraj policije, brzo su bile razbijene u estokom naletu antifaista. To znai da mar nije mogao ii rutom kojoj je bio zamiljen, tako da su i drugu godinu za redom antifaisti uspjeli u svojem cilju i ne dopustili faistima da idu centrom grada. Nakon zavretka nekoliko stotina ljudi iz blokade odluilo se odrati svoj mar kroz sredite Varave, tako da ipak moemo rei da se jedan mar odrao rutom kojom je bio zamiljen, onaj antifaistiki! 9


Revolucionarni Zagreb u meuratnom razdobljuAntifaistiko nasljee na koje se oslanjamo, stvoreno je prije svega u Narodnooslobodilakoj borbi u kojoj je, tijekom Drugog svjetskog rata, revolucionarnom borbom poraen faistiki reim na ovim prostorima. Danas prisjeanje na to slavno doba ne znai ivjeti u prolosti, ve prije svega njegovati tradicije te borbe i odavati poast svima koji dali svoje ivote u borbi protiv faizma. Kroz svoje djelovanje suprotstavljamo se napadima na Narodnooslobodilaku borbu i pokuajima rehabilitacije ustakih, odnosno faistikih ideja koje su posebno dole do izraaja u devedesetim godinama dvadesetog stoljea i pridonijele jaanju nacionalizma i ovinizma. Iako su napisane mnoge povijesne knjige i iako se jo i danas mogu uzeti svjedoanstva aktivnih sudionika NOB-a izloeni smo apsurdnim izvrtavanjima povijesnih istina od raznih povjesniara, tzv. intelektualaca, politiara i novinara. Nemamo se namjeru baviti povijeu i zakopavati se u iracionalne i nepotrebne povijesne rasprave, ali na gotovo svakodnevni povijesni revizionizam neemo utjeti. Kako javni prostor dobivaju oni s nacionalistikim pretenzijama na tumaenje povijesnih dogaaja i oni s liberalnim mi emo se suprotstaviti takvim tendencijama, braniti internacionalni karakter antifaizma i revolucionarnu borbu. U ovom broju obradili smo dogaaje iz revolucionarnog Zagreba u meuratnom razdoblju od 1918. do 1941. godine, a u narednim brojevima emo u nastavcima objavljivati kronologiju dogaaja Narodnooslobodilakog pokreta u Zagrebu.Dogaaj kojim je poela borba protiv novostvorenog dravnog reima zbio se tek nekoliko dana nakon proglaenja kraljevine SHS kada su dolo do pobune dijela vojnika 25. i 53. zagrebake domobranske pukovnije. Naoruani pobunjeni vojnici krenuli su iz kasarne prema Jelaievu trgu gdje im se putem prikljuilo nezadovoljno gradsko stanovnitvo tako da je pobuna prerasla u masovne demonstracije protiv reima. Na Jelaievom trgu demonstrantima se suprotstavio reimu lojalan mornariki odred i policijske snage. Demonstracije su brutalnom silom uguene, a dolo je i do oruanog sukoba u kojem je bilo nekoliko mrtvih i tee ranjenih. Zasigurno najvaniji dogaaj za antifaistiki pokret u Hrvatskoj, ali i itavoj Jugoslaviji bilo je osnivanje Saveza komunistike omladine Jugoslavije 10. listopada 1919. godine u Zagrebu. SKOJ je uz Komunistiku partiju Jugoslavije bio jedina snaga koja se suprotstavljala faizmu do poetka Drugog svjetskog rata, ali i koja je vodila borbu i pobijedila faizam uz ogromne rtve u toku Narodnooslobodilake borbe. Ne postoji gotovo niti jedan dogaaj vaan za revolucionarni radniki, ali i antifaistiki pokret, da ga nisu organizirali ili na njemu sudjelovali KPJ i SKOJ. Ve u proljee idue godine na izborima za gradsku upravu pobijedila je lista komunista na elu sa Svetozarom Deliem, koja je dobila 20 gradskih zastupnikih mjesta, pa je za gradonaelnika Zagreba 10 izabran Svetozar Deli. Zagrebaki radnici pozdravili su pobjedu partije manifestacijama i odravanjem skuptine na Jelaievom trgu na kojoj je prisustvovalo 50.000 ljudi. Iste godine KPJ postaje trea stranka po snazi, izbijaju veliki trajkovi i pobune radnika diljem zemlje, u okolici Zagreba izbijaju pobune seljaka protiv kralja i gospode potaknuti igosanjem stoke i rekviriranjem konja za vjebu, a najznaajniji dogaaj u svijetu te godine je zavretak ruskog graanskog rata u kojem boljevici pobjeuju. Nakon toga komunisti u mnogim zemljama bivaju zatvarani, progonjeni i ubijani, a ta praksa ne zaobilazi niti Kraljevinu SHS. Zbog toga je predzadnjeg dana 1920. godine donijeta Obznana kojom se zabranjuje (usmena i pismena) komunistika propaganda i rad komunistikih organizacija, ime je Komunistika partija stavljena van zakona. Kao posljedica donoenja Obznane ukupno je uhieno oko 10.000 ljudi. Njome je nanijet teak udarac razvoju KPJ koja je uskoro prela u ilegalu i nastavila s radom u iznimno tekim uvjetima. Zabranjen je rad sindikata i proslava Prvog maja, no u lipnju idue godine ponovno su pokrenuti radniki sindikati ime je njihova zabrana ukinuta. Tako je vladajua buroazija uspjela odrati svoju diktaturu nad masama pomou starih metoda buroaske demokracije, parlamentarizma (bez komunista), ali i represivnih aparata. U tome joj je pomogla faistika organizacija Orjuna, osnovana s ciljem borbe protiv snaga koje ugroavaju novu dravu, a zagrebaki antifaisti su demonstrirali protiv Orjune i njezinog terora. Iako u tekim uvjetima, meuratno razdoblje obiljeile su na tisue trajkova, borba za osmosatni radni dan, vee plae, ali i ilegalni rad u kojem partija nije mirovala. Osnovana je Crvena pomo za uhiene drugove, pokrenuto na desetke ilegalnih listova, prikupljana je pomo za gladne u Rusiji, slavio se Osmi mart, Prvi maj, godinjica Oktobarske revolucije, raene su akcije solidarnosti, pokrenuta je borba protiv kolarina na Sveuilitu i odravani trajkovi (gotovo identino kao studentske blokade u proljee pretprole godine) Unato tome to se Partija protivila individualnom teroru, mladi komunist Alija Alijagi je 21. srpnja 1921. godine izvrio atentat na ministra unutranjih poslova u Delnicama, zbog ega je u listopadu osuen na smrt. Ni brojni prosvjedi i apeli nisu uspjeli sprijeiti izvrenje smrtne kazne, a sam prijedlog drugova da ga izbave po cijenu osobnih rtava Alijagi je odbio. Na meunarodni dan ena idue godine je pogubljen u dvoritu Sudbenog stola u Zagrebu. Na pogrebu je prisustvovao znatan broj radnika, a u sukobu s policijom u Bakaevoj ulici nekoliko radnika je tee ranjeno. Alijagi je svu svoju imovinu, 100 dinara i odijelo u kojem je objeen, ostavio za pomo gladnima u Rusiji. Povodom atentata u Narodnoj skuptini u Beogradu, u Zagrebu su 20. lipnja 1928.

NEPOKORENI GRAD

godine poele spontane demonstracije, da Za vrijeme demonstracija koje su komu- ratak dobrovoljaca u zemlju, ali bezuspjeno bi ih ve idui dan vodio Mjesni komitet nisti organizirali u okviru sindikalnih akcija Prvi maj se svake godine obiljeavao, KP za Zagreb. U demonstracijama koje su 17. sijenja 1936. godine, graevinski rad- no nikad prije tako borbeno kao 1940. gose neprekidno odvijale u gradu, sudjelovalo nik uro Halabarac, u obrani od uhienja dine, ali ni nikad poslije. Prvi put od 1918. je oko 30.000 radnika, studenata i osta- ubio je jednog policijskog agenta, a drugog godine radnici su na poziv Komunistike lih graana. Kod kavane Korzo, prosvjed- ranio. Zbog toga je bio osuen po Za- partije masovno izali na ulice, oduprli se nici su se sukobili s policijom. Ubijeno je konu o zatiti drave na vjeanje i objeen. navali policije, zaustavili strojeve u svim tvor5 graana, 50 je bilo ranjeno, a vie od 100 Napadi faista, frankovaca na napredne nicama, zaustavili tramvaje i pokazali smjer uhieno. Nakon toga reim je pojaao teror. studente pojaali su se u 1937. godini. Tako kojim e radnika klasa poi u daljnjoj borbi. Zasigurno najtea godina za radniki pokret u cijeloj zemlji bila je 1929. godina u kojoj je uspostavljena faistika estosjeanjska diktatura. U travnju su, u Zagrebu, uhieni i poslije zvjerskog muenja dovedeni na austrijsku granicu gdje su smaknuti organizacioni sekretar CK KPJ uro akovi i sekretar Crvene pomoi za Jugoslaviju Nikola Heimovi. Istog mjeseca je uhien i ubijen sekretar CK Lipnja 1928. u Zagrebu je u velikim demonstracijama dolo i do podizanja barikada SKOJ-a, Paja Marganovi. U srpnju su u borbi protiv policije u Samoboru poginuli sekretari CK su 9. travnja napadnuti napredni studenti Klasna borba se tih mjeseci poprilino SKOJ-a Janko Mii i Mijo Oreki i lan pred katedralom, kada je tee ranjen student zaotrila i ve 28. lipnja partijska organizacija SKOJ-a Slavko Oreki. U kolovozu idue Dragutin Kolman, predsjednik Svjetlosti. je odrala vee demonstracije u predjelu godine u sukobu s policijom je poginuli su Pet dana nakon tog napada u Svjetlosti je Trnja i Trenjevke. Zapoele su kraim mitsekretari CK SKOJ-a Pero Popovi Aga i odran sastanak na kojem su studenti ljeviari inzima, a nakon toga su organizirane povorke Josip Kolumbo. U listopadu 1931. godine odluili da e se masovno suprotstaviti tero- od nekoliko tisua ljudi koje su se sastale i nakon dugih policijskih muenja je ubijen ru studenata frankovaca, a istog dana dolo zajedniki krenule prema centru grada. Po sekretar CK SKOJ-a Zlatko najder, a na- je do sukoba izmeu studenata frankovaca svom vanjskom obliku parolama, transparkon borbe s policijom poginuo je Josip De- i naprednih studenata pred glavnom zgra- entima, poklicima manifestacije su zahtijevbeljak, sekretar CK SKOJ-a. Tako je partija dom Sveuilita. Nakon policijske inter- ale sklapanje saveza sa SSSR-om. Policija je ostala bez vrijednog omladinskog kadra. vencije svi studenti su se razili, ali je grupa estoko intervenirala u suradnji s Hrvatskom Prvi direktni sukob s faistima zbio se studenata frankovaca u studentskom domu graanskom zatitom i sprijeila demon25. travnja 1933. godine kada su napredni u Runjaninovoj ulici doekala i muki ubila strante da dou do centra, a tom prilikom je studenti Zagrebakog sveuilita izbacili iz naprednog studenta Krstu Ljubiia. Dva ranjen radnik Drago Butkovi koji je umro studentskog doma u Runjaninovoj ulici 25 dana kasnije, na ispraaju njegovih posmrt- pet dana kasnije, a uhieno je 12 komunista. studenata hitlerovaca (Nijemaca) zajedno nih ostataka sudjelovalo je 10.000 graana. 27. oujka 1941. godine poele su sa profesorima, zbog faistikih provokacija. Idue godine, na obljetnicu smrti Krste zajednike demonstracije radnika i studeNa pokrajinskoj konferenciji SKOJ-a Ljubiia, policija je provalila u prosto- nata protiv Trojnog pakta. Dva dana kasnije, za Hrvatsku i Slavoniju, odranoj 1935. go- rije Svjetlosti u Ilici 54 i uhitila 25 stude- partija je organizirala letee mitinge koji su dine ispod Sljemena u blizini Medvedgra- nata i studentica koji su tom prilikom se pretvorili u demonstracije pa su se tako poda odlueno je, meu ostalim, stvaranje uvjebavali program za komemoraciju. vorke formirane u radnikim predjelima Trnantifaistikog omladinskog pokreta, a neto Za vrijeme panjolskog graanskog rata, ja i Trenjevke uputile prema centru grada, prije toga na proirenom sastanku SKOJ-a Zagreb je bio jedan od punktova ilegalnog to je izazvalo estok sukob demonstranata sa predstavnicima iz svih pokrajina (osim odlaska u Internacionalne brigade. No pobje- s policijom. Prema policijskim izvjetajima Makedonije) odlueno je stvaranje irokog dom faistikih snaga, interbrigadisti su ostali sudjelovalo je 800 demonstranata. narodnog fronta. Time su Partija i SKOJ ned- u koncentracionim logorima Francuske pa je Uoi sloma stare Jugoslavije i dolavojbeno stali na elo antifaistikog pokreta stoga na inicijativu CK KPH osnovan u Za- ska Nijemaca i ustaa banovinski vlastodrci ija borba je trajala punih deset godina. grebu Komitet za pomo panjolskim dobro- Maek i ubai su naredili uhienje 300 U ilegalnom radu esto su se dogaala voljcima sa zadaom da radi na organiziranju komunista i antifaista koji su nakon okuuhienja prilikom ispisivanja parola, di- slanja materijalne pomoi internircima u logo- pacije i uspostave kvislinke tvorevine tzv. jeljenja letaka, sastanaka ili demonstracija. rima. Pisano je mnogo apela za slobodan pov- NDH predani na milost i nemilost faistima.


11

Talco - jedan od najboljih svjetskih ska punk rock bendovaGlazba je oduvijek bila vaan i neizostavan dio antifaistikog pokreta. Od samih poetaka narod je komponirao i pjevao pjesme te su one bile vano oruje koje je hrabrilo, dizalo moral i ak strailo neprijatelja. Kada danas sluamo pjesme iz npr. panjolskog graanskog rata teko da bi nam i jedna knjiga mogla tako jednostavno i snano doarati tadanje raspoloenje meu ljudima ili opisati neke kljune momente. Neki dogaaji, parole ili sami junaci nastavili su ivjeti kroz pjesme koje je narod pjevao, a mnoge od njih se i danas pjevaju u razliitim prilikama. Tradicija glazbe i antifaizma nije prekinuta niti nakon to su pobijeeni faistiki reimi za vrijeme Drugog svjetskog rata. Dapae, kohezija ideje, poruke i pjesme i dalje traje, a jedino to se mijenja je nain izvoenja, odnosno anr. Glazba ima i veliki odgojni znaaj zbog toga to mladi ljudi sluajui ju poinju izgraivati svoje stavove i mnogi se na taj nain poinju politizirati. Koliki znaaj moe imati antifaistika angairana glazba najbolje svjedoi situacija u Engleskoj 70-ih godina kada je kampanja Rock protiv rasizma (Rock Against Racism) smanjila utjecaj faistikog Nacionalnog fronta, koji je populistikom desniarskom retorikom u trenutku velike kapitalistike krize privlaio panju na sebe, i mobilizirala ljude na ienje smea sa svojih ulica. Kroz temu antifaizam i glazba imamo namjeru obraivati glazbenike koji su se istaknuli i kao borci i , svakako, kao glazbenici te svojim radom ispisali jo jednu stranicu bogate antifaistike borbe. Naravno da emo pisati i o bendovima pred kojima tek predstoji dokazivanje i antifaistika borba. U ovom broju predstavljamo vam jedan od vodeih bendova talijanske glazbene scene, a njihov zvuk krase tradicionalna talijanska jeziavost, genijalna melodioznost i lijevo orijentirani tekstovi.Na spomen Venecije svatko odmah na umu ima sliku poznatog povijesnog sredita sa svojim kanalima i lijepim starim zgradama. Vjerojatno nitko ne pomisli na radnike cola (bubnjevi). Tijekom prvog perioda Rocco preuzima gitaru, Daniele prelazi na bas, a najvei dolazak je Riccardov koji svira trubu. S njim odlaze svirati na ska festival u Lugo sa ska punkom. Rocco, koji je bio daleko od ideje Talca, naputa bend i na njegovo mjesto dolazi Emanuele, stari prijatelj i politiki istomiljenik. U tom periodu postava benda se poveala s Ilarijom (tenor saksofon) i Davideom (alt saksofon). To je poetak dvogodinjeg perioda koncerata i politikog interesa. U Ponte nelle Alpi (Belluno) Talco otvara show Alberta Camerinija svirajui novu stvar Tutti Assolti napisanu u znak prosvjeda protiv tvornice Petrolchimico u Margherai, gdje je umrlo 160 radnika zbog tvornikog zagaenja. U lipnju 2002. bend svira po mnogim skvotovima izvan Venecije. Talco predstavlja novu pjesmu LOdore Della Morte protiv rata u Iraku i amerike vanjske politike u Iraku, ileu, Latinskoj Americi... U listopadu 2002. godine poinje prijateljstvo izmeu Talca i druga iz C.P.O. Gramigne.

gradske etvrti koje nemaju toliko ljepote kao centar grada. Jedna od njih je Marghera u kojoj se dogodila jedna od najveih pobuna radnika u novije vrijeme. To je dom Talca. Talco je osnovan u prosincu 1999. godine kao ska bend. Prvu postavu inili su Tomaso (vokal, gitar), Daniele (gitara) i Ni12

di Romagna (Ravenna, Italija). Prvih 11 live pjesama snimljeno je u listopadu 2000. kao prve sirove demosnimke, a zatim, u travnju 2001., u studiju (Lesder Studio, Mogliano Veneto) snimaju svojih prvih 6 pjesama. S vremenom su pronali zvuk mijeanja ritmova patchanke karakteristinih za Mano Negru

NEPOKORENI GRAD

Gramigna je skvot u Padovi gdje su jo mnogi bendovi imali svoje korijene kao na primjer Senza Sicura. Zajedno sa C.P.O. Gramignom bend svi-

opredijeljenog nogometnog kluba St. Pauli. Zahvaljujui toj pjesmi, St. Pauli ih je pozvao na 100. roendan kluba povodom kojeg su nastupilinaMillerntorstadionuusvibnju2010. U proljee 2010. Talco je opet uzeo vre-

pastata. Roen u mafijakoj obitelji, okrene se protiv svog oca i postane aktivist za borbu protiv mafije. Ubijen je 1978. od strane mafije. Trebalo je preko 20 godina dok svi krivci

Fischia sempre pi forte Il vento delloccidente Tra le macerie umane Una bomba intelligente Giustizia planetaria Il mondo apre le porte Pace totalitaria Solo lodore della mortera na mnogim festivalima i gigovima. Talco je svirao i za vrijeme trajka protiv Berlusconijeve vlade i to na kamionu, u guvi, praem hodajuom povorkom. U rujnu 2003. nastupi su bili prekinuti kako bi mogli snimiti prvi studijski album. U listopadu 2004. izaao je njihov prvi studijski album Tutti assolti. 2006. godine slijedi njihov album Combat Circus koji je dobio jako pozitivne komentare iz Italije, Njemake, panjolske pa ak i Latinske Amerike. Korak po korak, bend je imao sve vee koncerte i sve vie fanova iz cijeloga svijeta to rezultira njihovim treim albumom Mazel Tov objavljenim u proljee 2008. godine. 2008. i 2009. bend je doivio svoj vrhunac nastupajui na mnogobrojnim festivalima pa tako i na Skavilleu u Hrvatskoj. Na Stemwede Open Airu nastupli su pred 7000 ljudi i dijelili pozornicu s bendovima poput Mad Caddies, Agnostic Front, Lag Wagon, Banda Bassotti, Persiana Jones, Punkreas, Linea 77, Derozer, Reak McKenzies, Betagarri, Boikot, Obrint Pas... Nakon plodne petogodinje suradnje s Kob Records i Mad Butcher Records, bend je na jesen 2009. potpisao ugovor s Destiny Records i izdao jo dvije pjesme ukljuujui St. Pauli koja je napisana nakon njihovog posjeta utakmici lijevo

Marghera 2 novembre, un velo di sangue scende sulle strade: la dignit di 160 operai calpestata dai signori del lavoro. Per quanto ancora le catene della morte terranno legata la nostra giustizia? Quante vite ancora marciranno dietro limmunit dei porci signori degli affari?mena i posvetio se svom etvrtom albumu La commedia Cretina. Zadrali su svoj snani zvuk iz albuma Mazel Tov. Tekstovi pjesama govore o ivotu i radu Peppina Im-

Fischia sempre pi forte il vento delloccidente tra le macerie umane una bomba intelligente giustizia planetaria il mondo apre le porte pace totalitaria solo lodore della morte.nisu osueni, njegova pria je poznata i iroj publici kroz film I cento passi (100 koraka). Talco je strogo antifaistiki bend koji vjeruje u glazbenu neovisnost te u njenu obvezu irenja poruke protiv svake vrste diskriminacije.


13

Allez lOM! - Navijai Olympiquea iz MarseilleaNogometni stadioni su mjesta koja privlae veliki i razliiti broj ljudi, ine ivo tkivo drutva, a nerijetko se kae da su i preslika drutva. Oni nisu mjesta samo za zabavu koja su izolirana od stvarnog ivota gdje ljudi zaboravljaju svoje probleme. Drutveni problemi itekako dolaze do izraaja na stadionu i ne baviti se politikom, ne zauzeti stav znailo bi dopustiti da se manipulira tobom, svjesno zatvarati oi pred problemima. Znaaj antifaizma na stadionu je velik i ne bez razloga prepoznat od mnogih grupa. Jasan antifaistiki stav skupine znai zabranu pristupa mnogim desniarima koji svojom populistikom demagogijom na takvim mjestima ele pridobiti nove pristae, znai imati aktivan stav i ne dopustiti da se s tobom manipulira, znai odgajati mlade ljude u tom smjeru i eliminirati na vrijeme svaku klicu faizma koja na stadionu nalazi plodno tlo. U ovom broju predstavit emo navijae Olympiquea iz Marseillea koji predstavljaju pravi ponos svog grada i svog kluba i primjer drugim navijaima kako se fantastina potpora klubu kombinira s ispravnim antifa stavom i aktivizmom.Grad Marseille na jugu Francuske dom je jednom od najpoznatijih europskih nogometnih klubova - Olympiqueu, jedinom francuskom osvajau lige prvaka. Osim po drome, najvei klupski stadion u Francuskoj, prima ezdeset tisua gledatelja, a atmosfera je uarena bez obzira na kvalitetu protivnika. Iako Olympique zadnjih par godina redovivim klubovima pravi navijai si vie ne mogu priutiti dolazak na stadion, a publika se uglavnom sastoji od bogatuna koji ne dolaze zbog kluba, ve zbog zvijezda, spektakla i

svojim titulama Olympique (kojeg navijai zovu po kratici OM) poznat je i po svojih vatrenim navijaima. Bez obzira na rezultate, utakmice OM-a u pravilu su najposjeenije u francuskoj ligi. Legendarni stadion Vlo14

to igra u Ligi prvaka, njegov stadion nije u tolikoj mjeru zahvatio onaj proces koji se dogaa mnogim uspjenim klubovima, a to je da zbog komercijalnih interesa uprave sve vie poskupljuju karte. U mnogim tak-

glamura Lige prvaka. Za razliku od mnogih drugih stadiona, organizirani navijai Olympiquea nemaju jednu svoju tribinu ili svoj kut gdje su izolirani od ostalih gledatelja. Iskljuivo ultras tribine su i cijela sjeverna

NEPOKORENI GRAD

i cijela juna, te dio istone tribine. Takoer, Vlodrome je jedan od rijetkih stadiona ija cijela tribina (sjeverna) nosi ime upravo po

Olympiquea. Uz tu naranastu boju vezana je legenda iz kraja osamdesetih kad su pripadnici te grupe svoje spitke obukli na drugu,

navijau, Patriceu de Perettiju, jednom od pokretaa i legendi organiziranog navijanja u Marseilleu. No, navijai OM-a su specifini po jo neemu. Njihovo estoko rivalstvo s razliitim grupama navijaa Paris SaintGermainea moda je prije svega regionalno rivalstvo izmeu sjevera i juga dva najvea grada. Ali to rivalstvo je ima i svoju drugu stranu. Dok su navijai PSG-a poznati po redovitim rasistikim ispadima i vezi s radikalnom desnicom, tribine marsejskog stadiona Velodrome dobro odraavaju kulturnu raznolikost ovog lukog grada. Za razliku od mnogih drugih tribina u zapadnoeuropskim gradovima, navijai Arapi, crnci, bijelci, imigranti i domai ponosni su na svoju raznolikost. Od brojnih organiziranih navijakih skupina istiu se dvije koje su smjetene na junoj tribini. Na gornjoj etai te tribine smjetena je grupa South Winners 87 koja je jasno vidljiva po koritenju naranaste boje, inae tree slubene boje

naranastu stranu, da bi se lake raspoznali u sukobu protiv grupe navijaa PSG-a Kop of Boulogne meu kojima su tada dominirali naci-boneheadi koji su takoer nosili spitke. SW87 kao svoj slubeni logo koriste lik poznatog revolucionara Che Guevare. Ispod njih na donjoj etai smjetena je jo jedna leg-

endarna navijaka grupa, Commando Ultra 84, najstarija grupa u Francuskoj koja je prihvatila talijansku modu ultras navijanja. CU84 odrava jedno od najpoznatijih bratstava na europskoj sceni s drugim ljeviarskim grupama, navijaima AEK-a Original 21 i talijanskim Brigate Autonome Livornesi. Ove grupe osim predanosti svojim grupama dijele i ljeviarska uvjerenja, kao i predanosti borbi protiv faizma svim sredstvima. Od drugih velikih grupa najvee su na sjevernoj tribini Yankee Nord Marseille 1987, Dodgers, Fanatics 1988, poznati po snanom provansalskom regionalizmu i Marseille Trop Puissant, grupa koju je osnovao spomenuti Patrice de Peretti, a koja kao slubene simbole koristi panafriku zastavu. Ta grupa je osim po aktivnostima na stadionu poznata i po aktivnostima u kvartovima Marseillea i radu sa siromanim i imigrantima. Bez obzira na grupu kojoj pripadaju, navijai Olympiquea predstavljaju pravi ponos svog grada i svog kluba i primjer drugim navijaima kako se fantastina potpora klubu kombinira s ispravnim antifa stavom i aktivizmom.


15

trajk i reakcija lekcije beogradskog studentskog protesta 2011Bez zanimanja za situaciju u svijetu, bez suradnje s drugima bilo bi nemogue razumjeti procese i dogaaje u Hrvatskoj, a bez toga bilo bi nemogue djelovati. Intervjuima imamo namjeru skupiti zanimljive i relevantne podatke koji e nam pomoi da razumijemo to se dogaa oko nas. Takoer, oni e nam pomoi da uvrstimo suradnju s drugim antifaistima i da se jo bolje upoznamo i poveemo. Nakon to smo u prva dva broja predstavili dvije antifaistike organizacije s Balkana i drugove iz Njemake, u ovom broju odluili smo se da umjesto antifaistike organizacije predstavimo jedan socijalni pokret i najvanije akcije antifaistikih organizacija u Srbiji. Iako smo se umjesto forme intervjua odluili za analizu i izvjetaje, vjerujemo da e itatelju biti zanimljivo i pouno. Za Nepokoreni grad analizu beogradskog studentskog pokreta je napisao aktivni uesnik pokreta.Prologodinje blokade Filolokog i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu su prvi protesti od bolonjske reforme visokog kolstva, koji su naili na otvoreno nasilan odgovor Akademije, Drave i desnice. Zahtevi ovog protesta su bili socijalne prirode, smanjenje kolarina na iznos ne vei od tri minimalne mesene plate u Srbiji i dodeljivanje statusa budetskog studenta svim studentima koji ostvare 48 bodova ESPB. Traen je i povratak apsolventskog statusa i staa za studente koji studiraju po Bolonji. Budui da se tri godina unazad pokazalo da studentska predstavnika tela, studentski parlamenti, nisu ni sposobni niti voljni da se stave na stranu studenata i podre ove zahteve, studenti Filozofskog i Filolokog fakulteta su se okrenuli tradicijama protesta iz 2006. i 2007. godine, kada su se odluke vezane za protest donosile neposrednodemokratskim putem ueem svih protestnika na studentskim zborovima, s tim da su zborovi ovaj put nazvani plenumima , po ugledu na proteste u Hrvatskoj. Odgovor nadlenih za reavanje ovih akutnih studentskih problema je bio estok i svesno uperen ka izazivanju sukoba. Od 16 negiranja legitimnosti plenuma i insinuacija o tome kako protest kontroliu neke nevladine, marksistike ili anarhistike organizacije, kako studentima u protestu stiu koverte sa novcem od Srpske napredne stranke, do pokuaja da se lanom dojavom makaze na studente koji su blokirali put ka uionicama. Kada profesori svojom fizikom snagom nisu uspeli da probiju blokadu, dekanka Filozofskog fakulteta, Vesna Dimitrijevi, je reila da u pomo pozove plaene batinae iz firme poznate kao Dobrovoljno vatrogasno drutvo Vraar. Pored ovih zvaninih eksponenata interesa drave Srbije, ulogu u reakciji protiv studentskog protesta je imala i ekstremna desnica. U poetku se radilo samo o manjim provokacijama, poput pokuaja da se iri panika meu filolozima, ili da se opsadi Filozofski skupljanjem na Akademskom platou ispred tog fakulteta. Ovi potezi nisu imali namereni efekat, ve su pre ojaali odlunost ljudi koji su drali blokadu. U jednom momentu su bacili baklju na glavni ulaz Filozofskog fakulteta. Nekoliko dana kasnije su kamenim blokovima, izvaenim iz Platoa i pajserima, koje su oigledno namenski poneli, nasrnuli na uesnike blokade, koji su se zatekli ispred fakulteta. Indikativno je da su ovi napadi postali redovni i sve agresivniji nakon izjave rektora Univerziteta u Beogradu, Branka Kovaevia, o tome kako protest vode i kontroliu mark-

o bombi na Filolokom fakultetu studenti isteraju uz pomo interventne brigade policije, pa sve do divljakih fizikih napada na studente od strane profesora. Prema izjavama oevidaca, u ovim nasrtajima su se najvie istakli profesorka Filolokog fakulteta, Mirjana Teodosijevi sa turkologije i profesor Filozofskog fakulteta Milo Antonovi, koji na katedri za istoriju predaje optu istoriju ranog srednjeg veka. Prva je, tvrde studenti, cepala plakate podrke studentima od strane kolega iz Rusije i tipala i amarala studenta koji ju je snimao mobilnim telefonom, dok je potonji u grotesknom izlivu besa potegao

NEPOKORENI GRAD

sisti, tavie da to se ne radi o studentima ve o marksistima(!), za ta je kao dokaz naveo tekst sa internet stranice jedne organizacije koja se smatra marksistikom. Ma koliko nesreno sroen bio taj tekst, bilo jasno je da jednostrano svojatanje studentskog protesta nije ni na koji nain dokaz da je protest zaista pod kontrolom neke takve organizacije. Ipak, ovakvo predstavljanje situacije je bilo neposredan povod za naciste da krenu u kampan-

ve kao preventivno relativizovanje prirode sukoba koji e nacisti tek izazvati. Ukoliko stvari posmatramo ovako, onda se sledee pitanje namee samo po sebi: kako je rektor Kovaevi znao ta nacisti planiraju i ko ga je u to uputio? Da li je on privatno, iz hobija, upuen u neonacistiku politiku scenu, jo od februara 2008, kada je oduevljeno pozdravljao ovu patriotisku omladinu netom pre to su poeli pustoenje Beograda,

koji kompradorska vlast Cvetkovi-Tadi sebi ne moe da priuti. Pritiskan od strane Brisela, koji joj stalno lupa vrge, sa jedne i od strane mehanizama trita u raspadu sa druge strane, reim se, kao to kukavice inae rade, odluio da udarce prenese na one koje smatra slabijima. Ovi udarci su bili udarci u prazno, pre svega jer su bili udarci naslepo. Svaki ovaj napad je dodatno diskreditovao protivnike blokada i pruao sve jasniju, ogoljeniju, sliku

ju terora protiv komunjara na fakultetima. Meutim, ukoliko shvatimo faistike bande kao nezvanini organ dravne represije, kao grupacije koje za raun vladajue klase rade ono to zvanina policija jo uvek ne sme otvoreno a istorija je pokazala da je upravo to njihova svrha onda je dosta naivno pomisliti da je njima bilo neophodno da uju u medijima da su komunjare blokirale fakultete, da bi krenuli u napad. Ne, ne radi se o tome da je rektor Kovaevi implicitno pozvao naciste da se skupe i napadnu blokadu. Stvar je ozbiljnija: nacisti su oigledno bili vie nego spremni da napadnu, a Kovaevieva uloga je bila u stvaranju atmosfere u kojoj se socijalna borba studenata protiv komercijalizacije obrazovanja relativizuje i svodi na ulini obraun izmeu ekstrema. Kovaevieve izjave, stoga, ne bi trebalo posmatrati kao poziv nacistima taj poziv je najverovatnije njima upuen sa drugih instanci im je protest dosegao ozbiljne razmere

dok su pred njegovim oima gaali Filozofski fakultet im su stigli? Ako se, pak, ne radi samo o privatnom strastvenom praenju aktivnosti Kovaevievih junaka, onda moe biti i da je rektor bio obaveten iz nekih drugih izvora i zamoljen da jo jednom podri nastojanja ekstremne desnice. Ko bi mogao da poseduje podatke o namerama neonacista, a da istovremeno bude u stanju da pripremi rektoru konferenciju za tampu u kojoj im on priprema teren? Ko osim vladinih policijskih struktura? Ko osim drave? Interes drave i uprava univerziteta i fakulteta u slamanju protesta je jasan. Mere koje su u tom cilju preduzimane nisu neoekivane, ma koliko iznenaujui bio stepen panike vlasti, koji je bivao sve vidljiviji sa svakim novim udarcem brutalne sile. Globalni kolaps kapitalizma, koji se sve vie odraava i na neokolonijalnu Srbiju ini svaki razgovor o finansiranju bilo ega osim partija, organa nasilja i spoljnjih dugova ustupkom

represivnog karaktera graanske drave. Tupava taktika reima se pokazala kao fijasko i samo mu dala povoda za jo veu paniku, koja nije prestala sa prestankom blokada. Ipak, i nakon tih zdruenih debakla drave, fakulteta i neonacista, blokada Filozofskog i Filolokog fakulteta u Beogradu je poraena. Nijedan zahtev nije usvojen, niti je ikada ozbiljnije razmatran. Politika pretnja reimu koju je blokada predstavljala jeste dodue uticala na dekane blokiranih fakulteta i one koji su se plaili blokada svojih fakulteta, pa su oni uinili mnogo vie sitnih ustupaka nego to su inicijalno nameravali. Meutim, svi ti ustupci su kratkoroni i ne reavaju sutinske socijalne probleme. Postavlja se pitanje: zbog ega uesnici studentskog protesta, u tako zategnutoj ili-ili atmosferi, nisu bili u stanju da iskoriste sav publicitet i atmosferu borbe od koje im se bolja nije mogla namestiti zahvaljujui gluposti drave i univerzitetskih struktura? Kako to da nakon svega 17


toga pokret nije rastao, ve se ak osipao? Da li se radilo o strahu? Da li je nacistika kampanja terorisanja bila u tom pogledu uspena? Ne. Premda je moglo biti pojedinaca koji su podlegli strahu, opte raspoloenje uesnika blokade nije odavalo taj utisak. O tome svedoi injenica da su nakon svakog napada odmah bila pisana saoptenja, da su snimci kaeni na jutjub, da se sa jo veim entuzijazmom prionulo na ispunjavanje preuzetih organizacionih zadataka za naredne dane. Stvorena je radna atmosfera u kojoj za paniku naprosto nije bilo vremena. Kampanja terora je, u tom pogledu, bila potpuni promaaj. Uzroke treba traiti upravo u radnoj atmosferi i usmerenju organizacionih napora plenumskih radnih grupa. U jednom trenutku su se organizacioni napori usmerili prvenstveno na izgradnju medijske slike o protestu, zanemarivi jaanje protestnih struktura i neposredno agitovanje meu studentima. Umesto da se saoptenja obraaju studentskoj populaciji, da pozivaju na borbu i da deluju kao nezavisni protestni medijum, ona su se obraala mejnstrim medijima, pokuavajui da pogode ta se njima svia, kako e im studentski protest ispasti simpatiniji, te e, valjda, onda oni agitovati nairoko za studentsku stvar. Klasni interes vlasnika ovih medija je potpuno zanemaren, kao da se ivi u svetu gde masovni mediji govore istinu uvek, osim kad su neobaveteni. Ovakav medijski kretenizam je bio poguban koliko je bio naivan. Umesto da se jaaju vlastite snage, jaao se imid. Sa svakom novom pobedom protiv nasrtaja desniara se, stoga, fiziki uzmicalo. Umesto da se pobeda proslavi i da se demonstrira snaga pokreta, isticala se ugroenost uesnika blokade, koji kao da su potpuno bespomoni i preputeni na milost i nemilost svakome. Ovo su masovni mediji jedva doekali. Kao leinari, izvetavali su o tome kako su studenti napadani, kako dobijaju batine, kako su ugroeni. Vie ih nije bilo ni potrebno politiki diskreditovati dovoljno je bilo proglasiti ih slabima. Uskoro protest i jeste postao slab. Bez novih ljudi i 18

sa starom postavom koja je sve vie podlegala iscrpljenosti nije moglo biti govora o novim strukturama, niti ak o zadravanju efikasnosti starih. Nije moglo biti govora ni o odbrani od nacista, koji su postajali sve smeliji. Tako su, nakon blokade, kada je pod kontrolom studenata u protestu ostala samo jo jedna uionica, nacisti bez straha i zadrke

uli unutra potegavi noeve na studente koji su se tamo zatekli. Ovakav razvoj dogaaja nam skree panju na jednu kljunu injenicu: otpor faistikoj reakciji je uspean samo onoliko koliko je masovan! Faistima nije bitno kako izgledaju u medijima kao nezvaninoj policiji im dolazak na vlast nije primaran. Oni se povlae samo i iskljuivo pred veom silom. Kada te sile nema, kada namiriu krv, oni se ostrve i kidiu. Onog trenutka kada se od masovnog otpora odustalo, kada je na blokadi Filozofskog usvojena taktika graanskih nevladinih organizacija, ta pacifistika taktika kuknjave i plaa kad ti neki siledija skine patike, tada je bilo jasno da je protest porazio sam sebe. Muenitvo nema mnogo smisla ako ne slui kao poziv na borbu i osvetu. Iskustvo beogradskog studentskog protesta 2011. je dragoceno pre svega zbog

ovih lekcija: 1) Medijska slika je sekundarna u odnosu na supstancu i unutranju strukturu protesta. Prvom se ne moe nadoknaivati odsustvo potonje, a svaki takav pokuaj samo produbljuje problem. 2) Na represiju se odgovara agresivnim suprotstavljanjem represiji. Svrha otpora represiji je da se pokae njena nemo i nesposobnost da nanese udarce trajku. Onog trenutka kada se trajkai ponu predstavljati slabima, kao tunjave rtve reima, izgubljen je osnovni momenat trajka demonstracija sile i spremnosti da se izbore svoji interesi. Mala je razlika izmeu trajka glau i vritanja ali, ali, to je nasiljeee!. 3) Otpor faizmu u slubi vladajueg poretka je ili masovan ili nebitan. Nemojmo se zavaravati da aica studenata, ma koliko bili ista srca i na strani pravde ili tave, mogu izai na kraj sa organizovanim i naoruanim neonacistikim bandama, pred kojim drava iz oiglednih razloga muri. Od faizma se ne brani apelima nego silom. Jedina sila koja moe da porazi faizam i bilo koju drugu reakciju je masovan socijalni pokret. Ove lekcije nameu pitanje zbijanja redova, kako studentskog, tako i svakog drugog socijalnog pokreta. Kao i svakom trajkakom pokretu, i studentima je potrebna organizacija sindikalnog tipa. Da su na fakultetima postojale iole vrste i masovne strukture, pitanje je da li bi faistike bande imale toliko drskosti da napadnu studentski protest. Zbog toga je studentima neophodno formiranje organizacije koja e pre svega imati to masovnije redovno lanstvo, jasno definisane borbene strukture i sposobnost da efikasno i neposredno agituje meu studentskom populacijom. Jedino masovna studentska organizacija moe da odbrani univerzitet od snaga reakcije. Za masovan i otpor kapitalizmu i njegovim faistikim bandama! Za studentsko sindikalno organizovanje! Dole kolarine!

NEPOKORENI GRAD

Dan borbe protiv faizma u Novom SaduI ove godine Antifistika akcija Novi Sad organizovala je niz aktivnosti povodom 9. Novembra, dana borbe protiv faizma. Iako se inilo da je klima u drutvu takva da e se dopustiti ponovljeno divljanje faistikih bandi i stvoriti se uslovi za njihov nesmetani teror, (novosadski) antifaisti dokazali su da nije tako. Uopte nije tako! Ovaj put, 5. Novembar bio je dan kad smo organizovali na tradicionalni godinji hepening Ulice Protiv Faizma. 11. put zaredom u Novom Sadu okupilo se na stotine antifaista da uz najkvalitetnije zvuke uline je ovo bio prvi nastup. Nakon njih usledila je zrenjaninska Impurita sa svojom varijantom matovitog hardcore zvuka. Gosti iz Poljske, The Lunatics u atmosferu su ubrizgali stari, dobri punk rock a nakon njih binu je osvojila Municia. Bratislavski oi!-crust muziki teroristi verovatno nisu ni svesni bili svoje kultnosti u Novom Sadu. Ovakva pokazna veba iz najmilitantnijeg antifaizma sa 0% tolerancije za protivnike odavno se nije videla. Publika je odlino prihvatila poziv benda na jedinstvo u akciji. Ovogodinje Ulice protiv faizma

Ni mrzi faistePosljednji dan u oktobru 2011. Lepo i sunano jutro ulepao je ogroman baner - dui od deset metara - koji se viori sa zgrade u centru Nia. Na njemu je ispisana jasna antifaistika poruka: NI MRZI FAISTE! Iza banera stoji lokalna grupa antifaista koja je jo jednom pokazala ta misli o potovaocima Hitlera, Ljotia, Nedia i njima slinim maloumnicima koji daju sebi za pravo da odreuju ko je podoban, a ko ne za ovaj svet. Ovo je jo jedan pokazatelj da u Niu jaa otpor desnici i faistoidnim grupama i organizacijama,

muzike razmene iskustva, utvrde strategije i dobro se provedu. Pre svirke, dolo je do spontanog okupljanja lokalnih antifaista i gostiju iz drugih gradova i inostranstva. Na Keju, kod spomenika rtvama Novosadske racije, poloen je venac i poslata veoma jasna poruka da ponavljanje slinih zloina nee biti dozvoljeno. Novi Sad je antifaistiki grad a njegovi antifaisti uvek su spremni za borbu. Nakon toga odrana je tribina na temu povezanosti modernog antifaistikog angamana i subkulture. Svi uesnici sloili su se sa potrebom da se (sub)kulture moraju aktivno uvati od infiltracije neofaista i da antifaizma u subkulturi nikada ne moe biti previe. Koncert je poeo oko 21h u SKC Fabrici. Prvi su nastupili mladi domaini. Poppankeri iz benda Against The Odds, kojima

zatvorili su The Movement. Danski modpunkeri koji vae za jedan od najkvalitetnijih underground rocknroll bendova u Evropi. Fenomenalni, hitini spoj najboljeg iz arsenala benda The Jam ukrten sa brzim i sirovim punk rockom ini da svi prisutni moraju da igraju. Energino, tano, brzo, melodino, lepo! Kao i prethodnih godina, faisti se nisu usudili ni da pomisle da na bilo koji nain ometu manifestacije Antifaistike Akcije. Njihov smrad, inae veoma intenzivan, nije se mogao osetiti u atmosferi, ne samo oko Fabrike nego ni na irem podruju naeg grada. Sa eljom da tako zauvek i ostane, antifaistiki pozdrav i vidimo se sledee godine a do tada... Budite aktivni. Na posao nikada nije gotov! Smrt faizmu, AFA Novi Sad

kao i to da postoje oni koji ne dozvoljavaju da budu zavarani raznim nacionalistikim trabunjanjima, istorijskim revizionizmom, praznim obeanjima i laima domaih i stranih politiara i drave. Lokalna grupa e nastaviti sa ovakvim i slinim akcijama i dalje. Antifa borba se nastavlja! AFANI 19


Ivan Hutorskoj (1983. - 2009.)Faizam je ekstremno nasilna ideologija koja svoje korijene puta po ulici. Ta bolest je trajna dijagnoza svih modernih (kapitalistikih) drutva i borba protiv nje nije nimalo jednostavna. Jeftinim populizmom, mitologijom i kultom tradicije, osjeajem prihvaenosti i davanjem osjeaja moi koji se temelji na napadima na slabije nalazi svoje pristae meu isfrustriranim i jadnim pojedincima. Da bi se te pojedince iskljuilo iz drutva, zabranilo politiko djelovanje i srezalo u korijenu treba povesti odlunu borbu. Borba protiv faizma je oduvijek znaila nesebinu rtvu i preesto je ivot bio cijena koju je trebalo platiti. Antifaisti se diljem svijeta neprestano izlau opasnosti branei svoja uvjerenja to i danas znai najalosniji epilog. Nai drugovi koji stradavaju zasluuju nae najdublje potovanje i divljenje. Oni su na najvei ponos i oni su olienje one hrabrosti o kojoj tako esto znamo itati iz kojekavih romana, a koja se u stvarnom ivot jako rijetko vidi. Niti jedna rtva koja je dana za bolje sutra, za slobodu nikada nee biti zaboravljena. U ovom broju donosimo vam priu o ruskom antifaistu Vanji Kostolomcu, istinskom borcu protiv faizma kojeg su faisti hladnokrvno smaknuli.U zemlji koja je more krvi prolila da se zaustavi nacistiki zloin u 2. svjetskom ratu, danas nacisti, policija i vlada ive pod istim krovom. Neonacisti su jaki i dobro organizirani, javno vre teror nad svime to im ne pae a policija i vlast ini malo toga da ih sprijei. Nerijetki su napadi na imigrante, pripadnike neprihvatljivih supkultura, vjerskih zajednica ili seksualne orijentacije. Malo je onih koji su spremni suprotstaviti se agresiji i mrnji neonacista, a jedan od takvih je bio Ivan Kostolmac Hutorskoj. Bio je jedan od osnivaa ruskog militantnog antifaistikog pokreta, jedan od istaknutijih boraca protiv neo-nacista i dominantna linost na ruskoj punk/HC sceni zadnjih petnaestak godina. No to ne znai da je bio tupavi razbija, diplomirao je pravo kao jedan od najboljih studenata, pomagao je beskunicima i svim obespravljenima i borio se protiv ubijanja pasa lutalica na ulicama Moskve. Kao mladi, sa svojim prijateljima poeo je izbacivati naciste sa raznih svirki u Moskvi i ubrzo je postao jedan od voa Moskovskog R.A.S.H.-a (Crvenih i Anarho Skinheda Red and Anarchist Skinheads). Sa svojom grupom osiguravao je koncerte, sudjelovao na prosvjedima i uio mlade uvijek brojniji neprijatelj naoruan noevima, pajserima i palicama ovoga puta se odluio za vatreno oruje. Nakon svakog pokuaja ubojstva ostao je vjeran svojim idealima i jo jai u borbi protiv nacistike mrnje. Iako su svi pokuaji ubojstva snimljeni nadzornim kamerama policija nije uinila nita da pronae poinitelje koji su povezani s organizacijama bliskim ruskoj vladi. Ivan Hutroskoj zauvijek e ostati u sjeanjima svih boraca protiv neonacista kao jedan od najsvjetlijih primjera snage, volje i portvovnosti. Za kraj jedan savjet koji je dao svim antifaistima u jednom od intervjua pedesetak dana prije ubojstva - Zavrite ono to ste zapoeli. Napravite vlastiti magazin. Izdajte ga redovito. Nemojte da se na tome zavri. Kao to je ovdje, naalost, est sluaj. Volio bih da ljudi ne prestanu da se bave vanim stvarima. Da razvijaju i proiruju svoje vidike, da rue drutvene stereotipe. Da mogu da promatraju nae drutvo iz drugog ugla. Manje prie, vie rada.

antifaiste borilakim vjetinama. Ubijen je 16. studenog 2009 u blizini svog stana iz zasjede s dva hica u potiljak kako ubijaju samo kukavice i najvei izrodi ljudskog drutva. Ionako naoruani pitoljem ubojice se nisu usudile nai licem u lice s Kostolomcem, kako i bi kad je ve preivio tri pokuaja ubojstva i bio strah i trepet svim ruskim desniarima. Nakon kukavikih pokuaja

Nepokoreni Grad - Broj 4

Documents

Transcript of Nepokoreni Grad - Broj 4