Neka moja Istra blista - Holcim Hrvatska · U duhu novih pravila zaštite na radu održano ......

Neka moja Istra blistaSvi smo zajedno dokazali da nam nije svejedno!

O rijeci Raši i raškom polderu

Korak dalje u komunikaciji s lokalnom zajednicom

Holcim u Koroma�nu organizirao 1. Gra�anski sat

Dobra praksa se brzo širi

Dan otvorenih vrata u Koroma�nu, Zaboku i Karlovcu

Sajam dobrih ideja

Udruge i škole s pogledima uprtim u budu�nost

Neka moja Istra blistaSvi smo zajedno dokazali da nam nije svejedno!

O rijeci Raši i raškom polderu


Holcim u Koroma�nu organizirao 1. Gra�anski sat

Dobra praksa se brzo širi

Dan otvorenih vrata u Koroma�nu, Zaboku i Karlovcu

Sajam dobrih ideja

Udruge i škole s pogledima uprtim u budu�nost

E K O D O S T A V A D OV A Š I H V R A T A

UVODNIK

Holcim - srpanj 2004.

Dragi čitatelji,

eto došlo nam je ljeto i nadajmose da će biti dugo i toplo. Za razliku odprilično mirnog tempa, koji čeka većinuvas tijekom ljeta, u protekla je tri mje-seca bilo puno važnih događanja: 1.građanski sat, Dan otvorenih vrata uKoromačnu, Karlovcu i Zaboku, akcijaNeka naša Istra blista… o kojima mo-žete čitati u ovom broju.

Nadalje, nadamo se da ste za-jedno s nama ponosni što je, od svihHolcimovih tvrtki u Europi i Africi, upra-vo Holcim Hrvatska bio domaćin prveHolcimove regionalne radionice o dru-štvenoj odgovornosti. To smatramo ve-likim priznanjem za naš dosadašnji rad.

U ovom broju pišemo i o jednomizuzetnom radu s kojim je učenica He-lena Vučić sudjelovala na Državnomnatjecanju iz zemljopisa. Na mladimasvijet ostaje, a oni nas upozoravaju napropusnost krškog kraja i posljedice ko-je ima neodgovorno odlaganje otpada.

I naši umirovljenici su isto tako biliaktivni – organizirali su izlet na Plješi-vicu, a nakon dobrog ručka posjetili sui našu betonaru u Lučkom (na ulazu uZagreb). To im je bilo zagrijavanje zatradicionalni izlet u listopadu i iskrenose nadamo da im je bilo lijepo.

I na kraju, željeli bismo vas obavi-jestiti da nakon dvije godine rada u Hr-vatskoj, gospodin Fankhauser prelazi nanovu dužnost unutar Holcima, a noviPredsjednik Uprave Holcima Hrvatskabit će gospodin Albert Szabo. GospodinSzabo će se sa suprugom Olgom i dvo-godišnjom kćerkom Martom na jesenpreseliti u Zagreb, a o njemu ćete neš-to više moći pročitati u idućem broju”Ca je novega?”.

Dakle, do sljedećeg broja u listo-padu: kupajte se, sunčajte (pažljivo), uži-vajte i – naravno, čitajte ”Ca je novega?”

Vaš HolcimJulija Škoro

Buran uvod u najljepšegodišnje doba

“Ca je novega?”tromjesečne novine za lokalnu zajednicu

Nakladnik: Holcim (Hrvatska) d.o.o., Koromačno bb, 52222 Koromačno

Glavna urednica: Julija Škoro

tel.: 052 876 900; fax: 052 876 240e-mail: [email protected]

www.holcim.hr

Grafička priprema:Borovac i Bence d.o.o.

SADRŽAJ

Korak dalje u komunikaciji s lokalnom zajednicomHolcim u Koromačnu organizirao 1. Građanski sat … 3

Reportaža9. Dan otvorenih vrata u Koromačnu . . . . . . . . . . . . 4

Dobra praksa se brzo širiDan otvorenih vrata u Zaboku i Karlovcu . . . . . . . . . 5

Naše mjestoU duhu novih pravila zaštite na radu održano županijsko prvenstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Kako napreduje investicija u mlin cementa? . . . . . . . 7

Mladi u KoromačnuSamanta Jurašić – Želim postati managerica . . . . . . . 7

Dan zaštite okolišaSvačiji doprinos očuvanju okoliša izuzetno je značajan 8

Neka moja Istra blistaSvi smo zajedno dokazali da nam nije svejedno! . . . . 9

Naše školeEdukacija djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Sajam dobrih idejaUdruge i škole s pogledima uprtim u budućnost . . . . 12

Holcimova regionalna radionica o društvenoj odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Općina RašaO rijeci Raši i raškom polderu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Holcim GrupaKultura razmjene iskustava i znanja . . . . . . . . . . . . . . 15

Va kantuneMladi pjesnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2

Biciklisti kluba Istra bike dostavljaju “Ca je novega?” od vratado vrata lokalnoj zajednici oko Koromačna i svim Holcimovim

umirovljenicima.

Ova je publikacija tiskana na recikliranom papiru.

I tako, razrezali smo prvu rođen-dansku tortu našeg i vašeg lista ”Ca jenovega?”! Dogodilo se to 6. travnja ovegodine u Koromačnu. S obzirom da jenaš ”mali” u proteklih godinu dana us-pješno prohodao, Holcim je odlučionapraviti korak naprijed u komunikaci-ji s lokalnom zajednicom: ”ca je nove-ga” može se sad doznati ne samo či-tajući novinu koja se tako zove, već idolaskom na istoimeni građanski satkoji će se održavati svakih šest mjese-ci. Želja nam da Građanskim satomprije svega obavijestimo lokalnu zajed-nicu o Holcimovim projektima u pro-cesu održivog razvoja, u što spada go-spodarski rast, zaštita okoliša i društve-na odgovornost, odnosno da u izrav-noj komunikaciji o tim temama razgo-varamo na obostrano zadovoljstvo.

Na prvom Građanskom satu, oku-pljenima su predstavljena četiri projek-ta, a sva četiri se odnose na Koromač-no: postavljanje sustava za pročišćava-nje otpadnih voda, investiciju za posti-zanje vrhunske energetske efikasnosti,studiju o povećanju visine dimnjakatvornice, projekt o smanjenju buke, teaktivnosti na području društvene od-

govornosti. Projekte su prezentiralipredstavnici instituta koji su izradili stu-dije, a nakon službenog, prezentacij-skog dijela, stručnjaci su bili na raspo-laganju mještanima i uz panoe postav-ljene u dvorani razgovor se nastaviodo navečer.

Stručnjaci Ekonerga predstavili sustudiju povišenja dimnjaka tvornice.Studija ima nekoliko varijanti konačnogrješenja, ali najvjerojatnije će dimnjaksa sadašnjih 35 metara biti povišen na80 metara. Ukupne emisije ostat će ne-promijenjene, a pozitivni učinak inves-ticije je smanjenje utjecaja emisijskihplinova na Koromačno i okolicu. Kon-tinuirano praćenje i nadzor emisija na-stavit će se, naravno, i nakon povišenjadimnjaka, sukladno hrvatskim i norma-ma koje vrijede za zemlje članice EU.Realizacija projekta započet će do kra-ja ove godine.

Zgodna je bila usporedba količineelektrične energije koja će biti ušteđe-na nakon što bude završen projekt no-vog mlina cementa koji je u tijeku: go-dišnje će Holcim trošiti 15 posto elek-trične energije manje nego sad ili 10milijuna kilovat sati, a to je približna go-dišnja potrošnja 3.500 domaćinstava ilipotrošnja svih domaćinstava u Labinu.Smanjenjem potrošnje električne ener-gije štede se prirodni resursi, smanjujuemisije CO2, te time pridonosi očuva-nju okoliša i održivom razvoju.

Holcimova investicija u postroje-nje za pročišćavanje otpadnih voda ko-

jeg će predati na upravljanje Komunal-nom poduzeću ”1. maj” primjer je part-nerstva javnog i privatnog sektora,odnosno oblik udruživanja prednosti uostvarenju zajedničkih interesa. Tim ćese postrojenjem pored tvornice koris-titi i stanovnici Koromačna čime sedugoročno investira u kvalitetu životalokalne zajednice i čistoću mora.

Kad je riječ o društvenoj odgovor-nosti, Holcim je na svjetskoj razini od-redio šest područja koja za Holcimznače društvenu odgovornost. To su:etično poslovanje, jednaka prava prizapošljavanju i radna atmosfera, sigur-nost i zaštita na radu, uključenost u lo-kalnu zajednicu, odnosi s kupcima idobavljačima, te postavljanje ciljeva ievaluacija da je li ostvareno ono što jeplanirano. U okviru toga Holcim Hr-vatska u ovom trenutku kao prioritetepostavlja sigurnost i zaštitu na radu iuključenost u lokalnu zajednicu.

Zdravlju i sigurnosti na radnommjestu posvećujemo veliku pozornost,mjere zaštite na radu usklađujemo sviskim standardima u Holcim grupi, aradnicima omogućavamo edukaciju iosposobljavanje za rad na više radnihmjesta. Rad u istoj tvornici ne mora

značiti i međusobno poznavanje rad-nika, pogotovo ako radno vrijeme pro-vode na međusobno udaljenim mjes-tima, dok je s druge strane poželjno dačitava tvornica bude prožeta timskimduhom, pa su zato prošle godine za-počeli organizirati izlete radnika širomHrvatske pod nazivom ”Homo skupaokole”. S istim ciljem u srpnju ove go-dine će po prvi put organizirati Holci-mov obiteljski dan.

Spomenimo i podatak da HolcimHrvatska u proces održivog razvoja,odnosno rast tvrtke uz istovremenubrigu o okolišu i društvenu odgovor-nost ove godine planira uložiti ukupno147 milijuna kuna.

I na kraju, vratimo se onoj torti spočetka! S obzirom da je to bio prviGrađanski sat, razumljivo je da su tor-ta i prateći kolači zapamćeni kao naj-važniji dio razgovora, ali uvjereni smoda će bivša kino dvorana za vrijemesljedećeg, 2. Građanskog sata, biti znat-no popunjenija i da ćemo zajedno raz-govarati o svima nama interesantnimtemama. Zaista se tome radujemo.

Dakle, vidimo se na jesen kad će-mo ponovo raspravljati o tome ”ca jenovega” u Holcimu, Koromačnu i oko-lici!

INTERVJU

broj 5

Holcim organizirao 1. Gra�anski sat ”Ca je novega?”

3


tekst: Robi Selan

”Ovogodišnji Dan otvorenih vra-ta, deveti po redu, organiziran je u Hol-cimovoj tvornici cementa u Koromač-nu. Ostao nam je najviše u sjećanju pocrvenim kacigama, naočalama i čepići-ma za uši koje smo dobili prilikom obi-laska tvornice” – zapisat će u svoje škol-ske bilježnice na primjer osnovnoškol-ci OŠ ”Ivana Batelića” iz Raše.

I doista, stari i mladi, umirovljenimineri, rudari tvornice, srednjoškolci izKemijsko – biološko tehničke škole izZagreba, osnovnoškolci iz Raše, Koro-mačna, Labina, ukratko svi gosti Danaotvorenih vrata, prije samog obilaskatvorničkih postrojenja, napravili su du-gačak red, strpljivo čekajući da potpišui zaduže svoje kacige, zaštitne naočalei čepiće za uši. Sve se odvija u tišini beznervoze kao da se dijele kolači, princkrafne ili prospekti za besplatno krsta-renje Sredozemljem, a ne nekakva za-štitna oprema.

– To je najnoveje. Prvo su moglipoć nutra kad su bila otprta vrata bezniš. Sad more bit kaciga, more bit nao-čale i čepić za uše – ozbiljnim tonomobjašnjava nam ”najnovija pravila” go-spođa Marija Černjul.

– Čepići služe da se ne čuje ono-ga tko nas vodi – provociramo gospo-đu Mariju.

– Čepiće morete zadržati. Oni suza samo jeno upotrebu, a kacige i oća-

le morate tornati. Čepiće morete polekoristiti anke doma u krevetu ako vanki doma hrče u pustelji – i dalje ozbilj-nim tonom ”vraća nam lopticu” go-spođa Marija. Ona i nekoliko njezinihkolega iz opće službe (zaštita na radu),odgovorni su za snabdjevanje gostijuodgovarajućom zaštitnom opremom i

bedžom na kojemu vidljivo piše ”gost”.Pauza je između koncerta dječjeg

zbora ”Mića Mornica” i predstaveDramskog studija Labin ”Super eko ba-kica”. Na proljetnom suncu, pored tekzasađene masline, dvoje starijih ljudizadivljeno se okreću prema visokimtvorničkim postrojenjima, pa prema svježepokošenoj travi, čude se svemu što ihokružuje.

– Sve je bilo prašina, svuda. Ovoje nešto neverovatno. Ja sam radio ukamenolomu. U penziji sam dvadesetgodina, a ima 15 godina kako nisambio ovdje – objašnjava nam svoje ču-đenje svime što nas okružuje gospodinBrale.

– On je bio miner. Starrii mineer!Ja san tu radio još dok je ona (tvorni-ca) bila stara. Ali to je dan i noć, prijei sada – nadovezuje se Braletov prija-telj gospodin Kazerijo Peršić.

– Na izlete me pozivaju samo janikada ne stignem. Uvijek me neštoboli. U penziji sam od '81. godine –nasmijava obojicu gospodin Kazerijodok se u njihovim, još uvijek kao lopa-ta velikim rukama koprca kao vrabac u

pijesku, nasmješeni Mateo. Njih troje,očito, znaju uživati u proljetnom sun-cu i prekrasnom danu. Napuštamo ihteška srca vraćajući se protokolarnomdijelu svečanog programa.

Evo i dramske predstave ”Supereko bakica”. U predstavi glume polaz-nici dramske radionice Dramskog stu-dija Labin: Stefana, Bianca, Ana, Tea,Branka, Foška – Veronika, Rivan, An-tonio, a vode ih glumci Istarskog naro-dnog kazališta Marijana i Aleksandar.Radnja predstave smještena je u Labi-nu, u najgušće naseljenoj četvrti Katu-rama. I dok ekološki osvješćena ”Supereko bakica” uz pomoć svojih istomi-šljenika uspijeva pobijediti bahatog in-dustrijalca Rudolfa kojemu je umjetnimiris dezodoransa ugodniji od prirod-nog mirisa cvijeta, osnovnoškolci, po-

slagani po okolnim zidićima i zalegnutina podatnoj travi, ližu sladoled ili za-dubljeno čačkaju nos, zarobljeni nape-tom dramaturškom radnjom ”Supereko bakice”.

Nasuprot tvorničkom krugu, naškolskom igralištu, odvija se jedna dru-ga predstava, po oznojenim čelima izajapurenim licima igrača možda iuvjerljivija od one prijašnje. Tu se igraturnir u mini rukometu.

Ali istovremeno u tvorničkom kru-gu u tijeku je izbor najfinijeg kolača. Bezpuno dvoumljenja odabiremo ovaj po-tonji program. Jedvice se uspijevamoprobiti do nekih ”takmičarki”, čiji su sla-stičarski radovi izloženi. Strka oko de-gustiranja kolača prelazi onu nevidljivugranicu uviđajnosti i obazrivosti. Ipakuspijevamo se koncentrirati na svogafavorita. Posebno nam zapinje za oko

neobičan ”rad” još čudnijega naziva:”Koromačni ementaler”.

– Tu su miševi, onda znak Holci-ma. Uglavnom, to je torta od orehi ikuhana krema, freska. San je napravilaujutro, ima 17 jaja, lahka je – odaje namtajnu svog kulinarskog umijeća gospo-đa Marija Vlačić.

– U mišima je sve dobro – brzododaje, ocjenivši da nas je veoma us-pjela krecija miševa pomalo zbunila.

– U miševima je čokolada, orehi,zmrvljene paštini, rum, vanilija – nudinam svoj specijalitet gospođa Vlačić.Uzimamo jednoga miša i halapljivo gagutamo, kako samo mice-mace znaju,sve do repa i nema više.

Nakon uspjelog kušanja kolačasve nam odjednom nekako ide ”jošbolje od ruke”. Harmonikaški orkestarGlazbene škole M.B.Rašan iz Labinaprekrasno svira, bike show, premdaveć viđen više puta, danas nam izgledaneobično usklađen, a tek finalni turniru mini rukometu, uistinu je interesntani kvalitetan.

Sve se poklopilo na ovogodišnjemDanu otvorenih vrata – vrijeme, pro-gram, šaroliki gosti. Oko trenutnogepicentra svih događanja – izložbenogštanda sa slatkišima, tortama i ostalimdelicijama, sjatilo se mnogo ljudi. Gu-žva ne jenjava. Sučemo rukave i baca-mo se u gomilu.

– Još samo jednoga miša – govo-rimo u sebi – i stop, dosta, ne više, go-tovo! –

Holcim - srpanj 2004.4

HOLCIM

Dan otvorenih vratau Koroma�nu

tekst i fotografije: Radenko Vadanjel

REPORTAŽA

broj 5 5

Dana 14. svibnja članovi našedramske skupine i zbora, uz pratnjupredsjednice i djelatnice udruge, sudje-lovali su s prigodnim programom naDanu otvorenih vrata u Karlovcu, utvrtki Holcim na Ilovcu.

Sjećajući se tog dana nameću namse doživljaji i slike, pa ćemo vas obavi-jestiti ”kako smo doživjeli taj dan”.

Prije svega željeli smo sunce, kakose program ne bi odgodio, što se i ostva-

rilo. Po dolasku u betonaru, oko 13sati, bili smo ugodno iznenađeni jer jeispred nas bilo veliko brdo pijeska, ko-je su s radoznalošću obilazili učenici 3.razreda OŠ Banija.

Srdačno su nas dočekali predstav-nici tvrtke Holcim, voditelj betonare ičlanica komunikacijskog tima, koji su

poklonili šilt kape s logom tvrtke na ra-dost naših članova.

U 13 sati i 30 minuta naši su čla-novi svim prisutnima pokazali što zna-ju i umiju. Izvedeno je nekoliko dram-skih točaka i recitala, od kojih s pono-som ističemo igrokaz ”Ljubavne muke”,nastao u svakodnevnom okruženju unašem Klubu, a čiji su autori sami glum-ci. Kako naši članovi uz glumu, vole ipjesmu, otpjevali su i nekoliko zabav-nih pjesama.

Naši glumci i pjevači izrazito susretni što su imali priliku predstaviti dio

svog truda i rada djelatnicima tvrtkeHolcim, kao i ostalim gostima. Oniimaju veliku potrebu da budu dio živo-ta lokalne zajednice, da budu prihva-ćeni i cijenjeni na temelju rezultata svograda i mogućnosti prezentiranih u ja-vnosti kroz javne manifestacije i kul-turno-umjetnička događanja u graduKarlovcu i šire.

Još jednom ističemo zadovoljstvoi radost što smo bili pozvani na Danotvorenih vrata, te ujedno zahvaljuje-mo na gostoprimstvu sa željom da nasi vi posjetite u našim prostorijama.

Na poziv Uprave betonare Hol-cim 18. svibnja 2004. godine 4.b i 4.codjel su sa svojim učiteljicama Biser-kom Hržicom i Vlastom Plečko posje-tili betonaru Holcim.

Cilj posjeta bili su druženje djelat-nika i učenika kako bismo i mi malenisaznali što je beton, gdje ga sve ima išto se od njega može napraviti. Čim

smo stigli, dočeklalo nas je pravo izne-nađenje! Osim priče o betonu, kojunam je ispričala jedna vrlo simpatičnateta, tamo je bio i prekrasan balon ko-jim smo se trebali vinuti u nebo. To se,međutim, iz nerazjašnjenih razloga nijedogodilo, ali su zato zemaljska izne-nađenja bila – super!

Mađioničar Vladimir i njegov klauntako su nas zabavljali da smo pucali odsmijeha. Slijedila je klopa koja je bilavrhunska. Osim mnogo vrsta peciva,sendviča i pizza, bilo je i finih kolača.Družili smo se sa štićenicima domaStančić koji su nam pjevali pjesme takolijepo da smo im se pridružili i otpje-vali nekoliko pjesama zajedno, a glaz-benici koji su nas do tada zabavljali pri-družili su nam se u pjesmi.

Nakon toga smo svi zajedno po-sadili bor za uspomenu na ovaj dan iza našu ekološku budućnost.

Ne smijem završiti ovaj izvještaj ada ne kažem kako je svako dijete, osimlijepih uspomena na ovaj susret, poni-jelo kući kapu i privjesak za ključeve saznakom Holcima. Obećali su nam po-novno pomoći materijalom koji ćemo

upotrijebiti za izradu predmeta u pred-božićno vrijeme. Njihovom prodajomzaradit ćemo novac potreban za opre-mu naše škole.

Bilo nam je super pa se nadam daće se suradnja s Holcimom nastaviti!

”Kako smo doživjeli Dan otvorenih vrata u tvrtki Holcim u Karlovcu”

Dan otvorenih vrata u ZabokuPosjet �etvrtaša OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Holcimovoj betonari u Zaboku

fotografije: iz arhiva “Ca je novega?”tekst: Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Karlovačke županijeČlanovi dramsko-literarne grupe Kluba ”Rajska ptica”

fotografije: Neven Miškulintekst: Petra Plečko, 2.c, OŠ Ksavera Šandora Gjalskog Zabok


NAŠE MJESTO

6

Proces proizvodnje cementa i be-tona predstavlja granu industrije u ko-joj može doći do velikog broja rizičnihsituacija što, nažalost, predstavljaju iz-vor mogućih ozljeda, a zbog naše dru-štvene odgovornosti, jedan od priori-teta Holcima je zaštita zdravlja ljudi ko-ji se nalaze na našim lokacijama. To sene odnosi samo na radnike Holcimaveć i na sve posjetitelje, podugovara-če, vozače koji ulaze u krug tvornicaili betonara… svih koji se nalaze ukrugu naših lokacija.

Više nema seminara, radionica ilisastanaka na međunarodnom nivou gdjese zaštita na radu ne spominje kao apso-lutni prioritet. Holcim na tom područ-ju postavlja visoke standarde, koji sujednaki za sve Holcimove tvornice nasvijetu, a postavljeni su i ciljevi, te su-stav kontrole kako bi se ciljevi dostigli.

Holcimovo načelo zaštite na radu:

Mi pružamo zdrava i sigurna rad-na mjesta u kojima želimo izbjeći bilokakav rizik za naše radnike, podugova-rače i posjetitelje. Pri tome primjenjuje-mo standarde i smjernice zaštite na ra-du, osiguravamo potrebne resurse iobuku te mjerimo postignute rezultate.

Najznačajniji među ciljevima susta-va zaštite na radu je postići godišnjeplanove bez smrtnih slučajeva ili sluča-jeva koji imaju za posljedicu trajni in-validitet.

Da bismo to ostvarili formiran jetim zaštite na radu koji se sastoji od

predstavnika pojedinih odjela te pred-stavnika Sindikata. Trenutno je rad timafokusiran na izradu aneksa ugovorimapodugovoračima kojim će se ne samoobvezati već i poštivati pravila zaštitena radu u Holcimu.

Naša je obveza raditi na zaštiti iposjetitelja. Zbog toga su ove godinepo prvi put za Dan otvorenih vrata,svi posjetitelji nosili zaštitna sredstva idobili upute kojih se trebaju pridržava-ti prilikom ulaska u krug tvornice. Radna zaštiti posjetitelja i podugovaračaće se nastaviti, a posebno je važnonaglasiti da će se u sklopu novihaktivnosti rješavati i pitanja ulazaka ukrug naših lokacija osoba koje nisu za-poslene, nisu posjetitelji niti radnicipodugovarača. Nedavna ozljeda naobali u cementari u Koromačnom, ko-ja je na sreću završila bez ozbiljnijihposljedica jasan je primjer da se potom pitanju moraju postaviti točnoodređena pravila koja će se moratipoštivati.

Svi vi, naši susjedi rado ste viđenigosti u našim lokacijama. Mi ćemo sepotruditi da vaša posjeta bude što sigur-nija i ugodnija za vas, a sigurni smo daće naše aktivnosti naići na vaše razumi-jevanje i odobravanje. Vjerujemo da ćese poštivati pravila ponašanja koja će sedonesti za kretanje unutar pogona našihlokacija, te zabrana ulaska osobama ko-ja nisu radnici, posjetitelji, podugovara-či ili nekim poslovnim razlogom posje-ćuju Holcim. Želimo vam pružiti sigur-nost dok ste u krugu naših lokacija upra-vo onakvu kakvu od nas i očekujete.

Društvo športova na moru ”Koro-mačno” bilo je uspješan domaćin, a Sa-vez za športski ribolov na moru Istarskežupanije dobar organizator županijskogprvenstva u udičarenju s obale za kate-gorije U-16 i U-21. To je bilo izlučno pr-venstvo za odlazak na međužupanijskoprvenstvo koje će se u rujnu održati naKrku. Nastupili su klubovi Umag, DelfinPula, Galeb Raša, Ribon Novigrad, Me-duza Rovinj i Udica iz Brtonigle. U kate-

goriji U-16 koja je lovila u Tunarici na-stupilo je 32 ribolovca, dok je u kate-goriji U-21 koja je lovila s obalnog po-jasa uz Holcimovu tvornicu cementabilo 9 natjecatelja. Prvenstvo je održanouz laganu južinu što su bili idelani uvjetiza natjecanje jer je riba dobro grizla.

Najbolji su bili Umažani. U katego-riji U 16 najbolji je bio Ivan Sinković izUmaga koji je ukupno ulovio 935 gramaribe, a uz nagradu za prvo mjesto u po-

jedinačnoj konkurenciji nagrađen je i zanajveću ribu – pica od 290 grama, teza prvo mjesto u ekipnoj konkurencijikoju je osvojio sa svojim klubskim kole-gom Igorom Tomasichem.

Drugi je u pojedinačnoj konkuren-ciji bio Arijan Marfan iz Umaga, a trećiIvan Brkljača iz Udice Brtonigla. U kate-goriji U 21 najbolji je bio Ivan Vrbat izUdice Brtonigla s ulovom od 3015 gra-ma ribe ispred Patrika Tome iz Delfi-na Pula i Stefana Stelka iz Ribona Novi-grad. U ekipnoj konkurenciji pobijedi-la je ekipa Umag 1 u sastavu Danijel Ju-govac i Mirna Šajne. Najveću ribu – pi-ca od 295 grama ulovio je Piero Liculiz raškog Galeba. Piero je rekao: ” Kon-kurencija je bila vrlo jaka jer je nastupilopet reprezentativaca. Malo je smetala

kiša ali ja sam zadovoljan ulovom. Mo-glo je i bolje ali u drugom dijelu došao samu sektor gdje je lovio reprezentativac Pa-trik Toma pa je gotovo sva riba bila izlov-ljena. Imao sam i mali tehnički kiks u dru-gom dijelu. Možda sam trebao promije-niti opremu, staviti konac umjesto najlo-na, ali se nisam odlučio za to. Inače, ribaje manje grizla u drugom dijelu”.

Službene osobe bile su pune riječihvale za domaćina i natjecanje koje jeproteklo bez ijednog incidenta. Glavnisudac Slobodan Šoljan iz Umaga je napočetku proglašenja rekao: ”Čestitam izahvaljujem svima, natjecanje je protek-lo u skladu s propozicijama bez i najma-njeg incidenta i nezgoda pa zahvaljujemi prisutnoj liječnici koja nas je pratila”. De-legat županijskog saveza Venicio Cave-nago je čestitao i zahvalio svima na su-djelovanju, a glavni sudac U-21 Sena-hid Hukić dodao je: ”Sve je bilo u redu,organizacija na visini. Natjecatelji su po-štivali granice svoje ribolovne zone, lovilisu fer i korektno”. Zadovoljan je bio iMario Diminić, dopredsjednik DŠM”Koromačno”: ”Uvjeti su bili idealni uzlagani južni vjetar a riba je dobro grizla.Ribolovci su ulovili dosta lijepih primjera-ka kvalitetne ribe. S kraja je ostvaren za-ista dobar rezultat a mi smo se potrudilida budemo dobri domaćini.”

Tako su, poštivajući propise zaštite i sigurnosti, sudionici pr-venstva 20. lipnja prošli kroz tvornicu u Koromačnu da bi došlido dijela obale na kojem su lovili ribu…

Okruženje s razvijenom kulturom zaštite pojedinca

Najbolji UmažaniU Koroma�nu održano prvenstvo Istre u

udi�arenju s obale za kategorije U-16 i U-21

Lovilo se po južini a to je za ribolovce s obale idealno vrijemetekst i fotografije: Branko Biočić

Toni Višković:”Zadovoljan sam ulovom ali ne i plasman-om (18. mjesto), tim više što mi je blizuobale pala jedna velika lenica. Da sam jeuspio izvući bio bi puno bolje plasiran.”

Petar Marković:”Trebalo je pripremiti pribor i prame a utome mi je puno pomogla ”Mala škola ri-bolova” u koju idemo u klubu. Ribe je bilomalo tako da sam ulovio samo jednu ribu.”

Kristijan Kujraković: ”Najteže se bilo ustati rano ujutro. Vri-jeme i teren nisu bili baš najbolji ali jeješka bila kvalitetna i bilo ju je dovoljnotako da sam uhvatio četiri ribe. Bilo jesuper šta smo svi dobili kape, bez obzirana rezultat.”

Lari Višković: ”Ja sam se natjecao izvan konkurencije. Ulo-vio sam samo jednu ribu jer je slabo grizlo.Bilo je super kad su stigle pizze za marendu.”

broj 5 7

Sa Samantom Jurašić iz Stanišovarazgovarali smo nekoliko dana prije kra-ja školske godine u kojoj je s odličnimuspjehom završila III d razred ekonom-skog usmjerenja u Srednjoj školi MateBlažine Labin. Kaže da je mogla upisatii jezičnu gimnaziju jer je imala potreb-ne ocjene i voli engleski jezik, ali htjelaje steći neko zanimanje nakon završet-ka srednje škole, pa je upisala ekonom-ski smjer. Zašto ju je privukla ekonomija?

– Volim pare! – odgovorila je krat-ko i bez okolišanja.

* Namjeravaš li upisati studij eko-nomije nakon završetka srednje škole?

– Najvjerojatnije ću studirati me-nadžment. Naravno, najprije želim tajpoziv sagledati do kraja, da vidim moguli ja to. Ono što smo do sad naučili uškoli je to da je menadžment upravlja-nje i koordiniranje biznisom. Imali smoi organizirano vježbovno poduzeće kojeje organiziralo feštu. Bilo je vrlo pouč-no, osjetili smo što znači organizirati ne-što kad netko drugi zahtijeva nešto višeod tebe. Svaki menadžment treba učini-ti ono što je najbolje za tvrtku – onošto je dobro za njega, ali i za sve ljudekoji u toj tvrtki rade. Mislim da ja imampotrebne osobine menadžera: samadonosim odluke o svemu i sama odlu-čujem što je najbolje za mene.

* U kojem si horoskopskom zna-ku rođena?

– U znaku ”Riba”* Ne bi se reklo! – Pa, i meni se čini da nisam tipič-

na ”riba”, a što sam u podznaku, pojmanemam!

Samanta nema nekakav posebanhobi, osim što voli izlaziti s prijateljimai to smatra tipičnim za svoju tinejdžer-sku dob. Od glazbe sluša ”baš sve”, a odfilmova voli dobru komediju, dok horo-re ne voli gledati. Od planova za ljetonajvažnija joj je briga obavljanje prakseu Holcimu za koji kaže da je dobar pri-mjer privatizacije i da ima dosta dobremenadžere. Dakle, opet ekonomija!

* Što bi ti kao buduća menadžeri-ca predložila da se učini kako bi sepopravilo gospodarsko stanje na La-binštini? Tvoj savjet gradonačelniku!

– Gospodarsko stanje je loše zbogvelikog broja nezaposlenih. Možda maloviše ulagati u turizam jer to je ono što”diže” ovaj kraj, a onda uložiti i u pro-izvodnju. Ali, trebalo bi o tome dobrorazmisliti.

* Što nas, po tvom mišljenju, oče-kuje kad uđemo u EU?

– Dobro će biti što više neće biticarina, pa ćemo se lakše probijati navanjska tržišta s našim proizvodima, as druge strane – samo da cijene ne po-rastu jer već su dosta visoke.

MLADI U KOROMA�NU

Samanta Juraši� - Budu�a ekonomistica iz Stanišova

“Želim postati menadžerica”tekst i fotografija: Robi Selan

Kako napreduje investicijau mlin cementa?

Provlačeći se kroz otvore u po-strojenju cementare, trčeći strmim ste-penicama, slušamo Igora Santra, vodi-telja Holcimovog Odjela za investicijei razvoj, koji nam objašnjava kojim seputevima cement transportira u silo-se, odnosno dalje u kamione i brodo-ve. Nije nam baš sve jasno, ali shvaća-mo da i ne može biti, jer onda za vo-đenje takvog posla ne bi trebalo zavr-šiti škole i škole.

Razlog posjete tvornici je završe-tak radova na iskopu temelja za novimlin cementa, investicije vrijedne 130milijuna kuna, kojom će ova tvornicapostati jedna od energetski najefikas-nijih tvornica cementa u Europi. Inve-sticija je započela u ožujku ove godine,a trajat će do kraja veljače 2005.

Tijekom izvođenja radova u pro-teklom je razdoblju bilo i problema, aHolcim se ovom prilikom zahvaljujemještanima Koromačna na razumijeva-nju, posebno gospodinu Adumu, kojije primijetio problem mućenja mora.Zašto je do njega došlo i kako je pro-blem riješen pojasnio nam je Igor Santro.

– Kad smo kopali temelje za silos,imali smo problema s iskopima i vodom.To nije ništa novo, u praksi se znalo do-gađati. Radeći projekt za ovu zgradu,projektirali smo temelje iznad razine mo-ra. To je bilo izvedivo sa svim temeljnimstopama, osim s jednom elevatorskomjamom, koja je zbog tehnologije moralabiti spuštena ispod razine mora. Znalismo da će nam tu kroz pukotine u sti-jeni prodirati voda, jedino nismo očeki-vali da će je biti toliko puno. Prvo smopokušali vodu ne pumpati direktno u mo-

re, nego preko pjeskolova i taložnika, is-pričao nam je Santro. – Jedini način jebio da dignemo vodu na 15 metara vi-sine i spuštamo u pjeskolov. Kad smo topokušali, dvije crpke nisu bile dovoljno sna-žne, treća jest, ali je išla premala količi-na. Morali smo stoga pumpati direktno umore, kazao je Santro. – Kod crpljenja,zajedno s vodom, potegnuli smo i pijesak,vapnenac, koji doista nije štetan, osimšto nije lijepo vidjeti bijelu mrlju na moru.

Zemljane radove na iskopu oba-vila je labinska Makrogradnja, a gradi-lište početkom svibnja preuzela zagre-bačka Industrogradnja. Završetak prvefaze građevinskih radova koje izvodiIndustrogradnja planiran je za kraj listo-pada, nakon čega slijedi instalacija stroj-ne i elektro opreme, između ostalog isustava za zaštitu od buke (prigušivačabuke i vibracija), te prašine (vrećastiotprašivači).

Radovi na rekonstrukciji mlinicecementa nastavit će se i sljedećih mje-seci, tijekom kojih se može očekivatipovećana aktivnost u tvornici. Molećiza razumijevanje, voditeljica komuni-kacija Julija Škoro, poziva mještane daih obavijeste ukoliko budu imali pri-mjedbi na tijek obavljanja radova, tedodaje da će Holcim poduzeti korakeda te primjedbe ukloni ili u najvećojmogućoj mjeri smanji.

U usporedbi s industrijom cemen-ta u Europi, Holcimova tvornica u Ko-romačnu već danas ima potrošnju elek-trične energije ispod europskog pro-sjeka, a zahvaljujući investiciji u novimlin, ističe Škoro, postat će jedna odenergetski najefikasnijih tvornica ce-menta u Europi smanjujući potrošnjuelektrične energije do 15 posto (što jejednako godišnjoj potrošnji od oko3.500 domaćinstava u Općini Raša).

– Drago nam je da ovim projektomkroz smanjenje potrošnje električne ener-gije po toni cementa štedimo prirodneresurse i smanjujemo emisije ugljičnogdioksida, vodeći brigu o zaštiti okoliša itime direktno doprinosimo održivom raz-voju, zaključuje naša sugovornica.

tekst i fotografije: Kristian Stepčić Reisman


DOGA�AJI

8

Dan zaštite okolišaS Holcimovog okruglog stola o u�incima divljih odlagališta na održivi razvoj

Svačiji doprinos očuvanjuokoliša, ma koliko mali iz-gledao, izuzetno je zna-čajan

Brojne aktivnosti za zbrinjavanjeotpada postoje, baš kao i propisi. Onošto nedostaje je sustav koji funkcioni-ra. Stoga bi trebalo što više raditi naosvješćivanju samih građana da samiiskoriste to što imaju. Mali je trud po-treban, a moguće je postići velike re-

zultate, zaključio je Žarko Horvat, di-rektor industrijske ekologije Holcimana okruglom stolu što ga je povodom5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okolišaorganizirala ta tvrtka u Malom kazalištu.

To je, naime, bio i jedan od cilje-va cjelokupnog programa obilježava-nja, koji je, osim okruglog stola o de-ponijima, uključivao i akciju čišćenjajednog od najvećih labinskih divljih od-lagališta – onog kraj napuštenog ka-menoloma u Brgodu. Naime, otpad ipostupanje s njime u pravilu se uvijekprimjećuje kao problem, čije rješenjemora pronaći netko drugi – županija,

država, gradovi ili općine. Spremnostna djelovanje, osim deklarativnog, is-kazuje se samo ako postoji direktnaugroženost, stoga je i jedan od ciljeva

okruglog stola bilo ukazati na poslje-dice divljih deponija, važnost razvrsta-vanja otpada te obrazovanje o postu-panju s otpadom, odnosno osvješćiva-nje građana da i sami mogu svojimponašanjem doprinijeti čišćem okolišu.Riječju, ako svatko zbrine po jednu bo-cu, zbrinuto je sto boca, i to uz malotruda, no ako jedan čovjek zbrine stoboca u kakvoj akciji, to je isti učinak uzmnogo više truda, stoga je očito dasvatko može i sam mnogo učiniti.

Na skupu, što ga je vodio Horvat,čulo se dosta različitih viđenja divljihdeponija, za koje se svi slažu da namne trebaju, ali je očito problem tolikosložen, da se ne može krivica, pa takoni odgovornost pripisati samo jednomdijelu društva. Zato su na skupu sudje-lovali predstavnici Grada Labina, Žup-anije, projekata koje podupire Holcimte nevladinih udruga.

Svih sedam istarskih odlagalištakomunalnog otpada ima odobrenje zarad, a šest od sedam već ima Studijuutjecaja okoliš, kao prvi dokument zaishođenje lokacijske i građevinske do-zvole, naglasila je Ljiljana Dravec, vo-diteljica Odsjeka zaštite okoliša župa-nijskog Odjela za prostorno uređenje.

Po njenom mišljenju, Županija je nadobrom putu da pomogne u uređiva-nju onih dijelova sistema prikupljanjaotpada, koji se odnose na komunalniotpad, pa su samim tim u nadležnostiopćina i gradova. U nadležnosti Župa-nije nije komunalni, već tehnološki ne-opasni otpad, kojeg zbrinjavaju prekoovlaštenih tvrtki za zbrinjavanje i saku-pljanje. Problem divljih deponija, kaza-la je ona, jest u tome što na svaku očiš-ćenu nastane još desetak novih, pa tre-ba poraditi na obrazovanju.

Naglasivši da se krupni otpad re-dovito odvozi s područja Grada, direk-tor Komunalnog poduzeća ”1. maj”Veljko Golja rekao je da je unatoč to-mu mnogima jednostavnije odložiti gauz cestu. Stanje je, smatra, mnogo bo-lje otkako se otpad prikuplja tijekomcijele godine, a ne samo tijekompovremenih akcija, a u planu je i nabav-ka novih kontejnera za odvojenoprikupljanje plastike i papira. Devetkontejnera za plastiku, koliko ih je većpostavljeno u Labinu, prazni jedan po-duzetnik iz Grožnjana, dok papirpreuzima Jadran Metal. Radmila PaliskaKos iz Turističke zajednice Labina na-glasila je pak da divlje deponije pred-stavljaju i vizualno zagađenje, pa se usklopu akcije ”Neka moja Istra blista”posebna pažnja posvećuje mjestimaprivlačnim turistima.

Eko grupa labinske srednje škole”Mate Blažine” popisivala je ”crne toč-ke” u krajoliku, pronašavši čak 60-ak di-vljih deponija. Govoreći o rezultatimaprojekta, Nina Martinović i Karla Brkar-ić, predložile su i načine sprječavanja na-stajanja novih, među kojima je, uz obra-zovanje, i strože kažnjavanje. Izrazivšižaljenje što se inspekcija zaštite okoli-ša, iako pozvana, nije odazvala, Horvatje kazao da bi trebalo ispitati moguć-nost oštrijeg kažnjavanja, s čime se slo-žila i Dravec, rekavši da kada bi jedanzagađivač platio kaznu, vjerojatno bi sei drugi zamislili. Po njenom mišljenju,samo dva inspektora zaštite okoliša zacijelu Istarsku županiju nisu dovoljna,

te bi se kažnjavanje u postupanju s ko-munalnim otpadom trebalo prepustitikomunalnim redarima. Dodala je da serazmišljalo o uspostavi jedinstvenog od-lagališta na razini Istre, budući da jedi-no količina od oko 100 tisuća tona go-dišnje jamči ekonomski isplativo i isto-dobno ekološki ispravno zbrinjavanjeotpada, no bilo je nemoguće dobiti su-glasnosti svih općina i gradova. U raz-ložnost strožeg kažnjavanja nije uvjere-na Irena Dujić iz tvrtke Eco-Rec, koja


broj 5 9

prikuplja gume čija se energetska vri-jednost iskorištava u cementari, te ko-ja je naglasila da bi vjerojatno stradalioni ”najmanji”, dok bi veliki onečišćiva-či ostali zaštićeni. Govorila je i o mo-gućnostima recikliranja PET ambalaže,napose plastičnih boca, koje u inozem-stvu postižu dobru cijenu.

Pozivu se nisu mogli odazvati izHrvatskih šuma, ali su međutim ipakorganizatoru poslali dopis, založivši seza potrebu stvaranja privremenih de-ponija. Na to se nadovezao labinski

gradonačelnik Tulio Demetlika, rekavšida deponija na Streljani ima upravo tufunkciju privremenog i nadziranog od-lagališta.

Veliki aplauz dobila je predstavaDramske grupe Zdravog grada, koja jedobrim raspoloženjem nadopunilaokrugli stol, kao i Helena Vučić iz la-binske Srednje škole, izlaganjem o Kra-panskom jezeru, s kojim je predstav-ljala labinsku školu na Državnom pr-venstvu iz geografije u Makarskoj.

Ljiljana Dravec, voditeljica Odsjeka zaštite okoliša županijskog Odjelaza prostorno uređenje:

Okrugli stol veoma je kvalitetno koncipiran, upravo zbog toga jer je poan-ta na edukaciji mladih, koji će i nas odrasle pritisnuti da se nešto odradi. Du-boko se nadam da ćemo kao Županija prednjačiti u rješavanju problema ot-pada, prvenstveno zato jer su nam planovi realni. Neće to biti preko noći,dugoročni su to procesi. Svih sedam istarskih odlagališta komunalnog otpadaimaju odobrenje za rad, a šest od sedam već imaju Studiju utjecaja okoliš, kaoprvi dokument za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole. Cijeli konceptbaziran je na IVO metodologiji, a to je Izbjegavanje, Vrednovanje i Odlaganje.

Tulio Demetlika, gradonačelnik Grada Labina:Ovakvi okrugli stolovi, gdje građani i stručnjaci razgovaraju o svojoj sre-

dini, su korak prema novom načinu komuniciranja i prenošenja znanja i in-formacija. Moramo podići svijest o odnosu prema okolišu i ostaviti ga budu-ćim generacijama, kako bi se razvijali i stvarali.

Radmila Paliska Kos, direktorica Turističke zajednice Grada LabinaI turizam je jedan od aspekata koje treba razmatrati u gospodarenju ot-

padom. Ilegalne deponije predstavljaju veliko vizualno zagađenje gostu, i upra-vo je turistički sektor dao impuls za rješavanje prema lokalnoj zajednici, po-čevši s akcijom ”Neka moja Istra blista”. Treba biti uporan da bismo postigliu određenom razdoblju prihvatljivo ponašanje.

Veljko Golja, direktor komunalnog poduzeća ”1. maj”Osvješćivanje je najbolje ulaganje u pravilno postupanje s otpadom. Ako

građani znaju s njime postupati i mi možemo pružati bolju uslugu, a osim to-ga ne stvaraju nam dodatne troškove. Mislim da je skup uspješno organiziran,baš zbog naglaska na edukaciju. I mi smo uveli posebne kontejnere za različitevrste otpada. Plastične i staklene boce sakupljene na Labinšćini razvrstavajuse na deponiju kraj Buja, potom se plastika melje te se zajedno sa staklenimbocama prodaje kao sekundarna sirovina. Slično radi Jadran Metal, koji preuzi-ma papir te ga prodaje industriji za ponovnu upotrebu.

Irena Dujić, tvrtka Eco-rec d.o.o.Tvrtka Eco-Rec bavi se sakupljanjem i odvozom starih guma u Koromač-

no, gdje ih tvornica cementa koristi kao zamjensko gorivo. Sve je više proizvo-đača – to jest vulkanizera i tvrtki s većim brojem vozila. Kroz par godina saku-pljanje će doći na razinu da ćemo sigurno devedeset posto guma proizvede-nih u Hrvatskoj moći ekološki zbrinuti u Hrvatskoj. One imaju mali postotaksumpora, a pepeo koji ostaje nakon spaljivanja ulazi u klinker. Nema ostata-ka kao kod nekog od drugačijih načina obrade otpada – u spalionici na primjer.


AKTIVNOSTI

10

Neka moja Istra blista– Očistimo danas, ali tako da i su-

tra ostane čisto! Poruka je to koju sučišćenjem divljeg odlagališta u napušte-nom kamenolomu Brgod uputili uče-nici osnovnih škola Labinšćine, mješ-tani Brgoda i okolice te radnici Holci-ma, organizatora ove akcije održane 5.lipnja. Svi su se oni oko devet ujutrookupili na jednom od najvećih divljihodlagališta Labinšćine, suočivši se s ne-koliko desetaka tona najrazličitijeg sme-ća; od starih karoserija, pećnica i fote-lja, do akumulatora, žica, građevinskogotpada i guma. Osim Holcima, koji jeakciju organizirao povodom Svjetskogdana zaštite okoliša, sponzor je bio iMetis, čija je preša cijeli dan pretvaralaotpad u kocke te ih odvozila.

– Metis će odvesti sav metal, a ko-munalno poduzeće ostali otpad. Potomćemo građevinskim otpadom poravnatiteren. Mislili smo da će biti manje otpa-da, ali ima ga doista nevjerojatno mno-go, kazao je Žarko Horvat, direktor in-dustrijske ekologije Holcima, dodavši

da jedan kamion neće biti dovoljan zazbrinjavanje svih starih guma koje suzavršile tamo gdje nisu smjele. Dese-tak tona guma iz kamenoloma Brgodtvrtka Eco-Rec premjestila je u cemen-taru kako bi se koristile kao alternativ-no gorivo.

U akciji je sudjelovalo tristotinjakosoba koje su našle dovoljno dobrevolje da na ovako koristan način pro-vedu subotnje jutro. Holcim je narav-no pozvao ”sve kojima je stalo”, potru-divši se da postavljanjem putokaza ot-kloni svaku mogućnost da netko zalu-ta. Jer, nisu se samo Istrani odazvali; bi-lo je tu i nekoliko Zagrepčana pa čak inekoliko stranaca. Pridružile su se i sveškole Labinštine i brojne udruge: Cr-veni križ, planinari iz društva ”Skitaci”,”Istra Bike” klub, Društvo špotova namoru ”Koromačno”, izviđači, rezervat”Liburna”, ženski rukometni klub Rudar.

Cijela je akcija bila organizirana dou tančine; na tabelama su stajale uputeza sigurno čišćenje i ponašanje međuraznim strojevima, koji su izvlačili ili di-zali krupniji otpad. Sudionici su moraliposebno paziti da se ne strovale u du-boku jamu napuštenog kamenoloma,koja bi, po svemu sudeći, trebala bitiograđena.

– Htjeli smo pokazati da je otpad nadivljoj deponiji samo sirovina na krivommjestu, kao i promovirati odvojeno sku-pljanje otpada, zaključio je pred kraj ak-cije Moreno Bartolić. Kako buduće”šporkulje” ipak ne bi tako lako odlo-žile novo smeće, rukometni klub ”Mla-di rudar” je u sklopu akcije ”50 stabalaza sljedećih 50 godina” na očišćenompodručju zasadio nekoliko stabala ma-slina, a postavljena je i ploča kao pod-sjetnik na nečiji trud koji je bio potre-ban da bi okoliš bio lijep.

Svi smo zajedno dokazali da nam nije svejedno!tekst i fotografije: Kristian Stepčić Reisman

broj 5 11

Utisci nekoliko učenika OŠ Matije Vlačića – sudionika eko akcije:

Bilo je stvarno puno smeća i otpada i izgledalo je prljavo i ružno. Moždanismo počistili sve, ali smo se potrudili da to ne izgleda tako zagađeno. Dok samskupljala otpad, osjećala sam se ispunjeno jer sam znala da radim dobro djelo.

Paula Užičanin

Puno nas je sudjelovalo u toj akciji, mnogo toga smo počistili. Dok samradio osjećao sam se super jer sam uz zabavu i priču učinio mnogo toga.Nadam se da su se i drugi zabavljali i da će sve ostati onako čišće.

Nikola Kršulja

Veoma mi je bilo drago sudjelovati u toj akciji. Volim sudjelovati u ekoakcijama. Neka naš okoliš izgleda čisto, neka bude čist. Tog dana, na Dan za-štite okoliša, svi smo se veoma potrudili da zagađeno mjesto pokraj Brgodapostane čisto. Osim što smo čistili, lijepo smo se i zabavljali. Ako opet budeorganizirana slična eko akcija naravno da ću se odazvati.

Nina Maslovarić

» Bilo mi je jako lijepo. Čistili smo prirodu i vozili se na starom bajsu. Akobudemo opet išli ja sto posto idem!

» Meni je bilo super na eko akciji. Tamo smo dobili rukavice, marendu isok. Bilo mi je super jer smo se zezali ali i radili: nosili gume, boce, želje-zo, sve odvojeno. Jako mi je drago što sam sudjelovao u takvoj akciji.

» Bilo mi je lijepo jer znam da smo napravili jedan veliki korak za Brgod. Sviiz Brgoda bili su sretni.

Što reći nego jedno veliko hvalakad se sasvim neobaveznoj akciji pri-druži i dječak, koji bi, s obzirom na svo-je probleme s vidom, mogao komot-no provesti subotnje jutro na milijunjednostavnijih načina. Učenik 5a razre-da Osnovne škole Matije Vlačića ElvisDundara ističe međutim da mu je u pri-rodi jako lijepo, i da nema većeg zado-voljstva nego kad vrijeme provodi s pri-jateljima radeći nešto korisno. – Sme-će se mora bacati u kante, a ne u priro-du, kazao nam je Elvis. Osim u takvimvannastavnim aktivnostima Elvis jeizvrstan i u školi, gdje dobiva samo do-bre ocijene. Školski psiholog Tanja Do-brić i roditelji Elide i Denis Dundara,slažu se u jednom – da nema tako do-bre školske prijatelje i učitelje, vjero-

jatno bi sve bilo mnogo teže. Elvis slušapredavanja po posebnom programu utjelesnom, tehničkom i likovnog odgo-ju, dok su ostali programi jednaki za sve.Školu dva puta mjesečno posjećuju inastavnici iz Centra ”Vinko Beg” iz Za-greba, kako bi mu omogućili praćenjenastave, ispričala nam je Tanja. Elvis učiiz udžbenika na Brajevu pismu, na nje-mu piše zadaće, a u informatičkoj radi-onici posebno je računalo s prilagođe-nim softwareom. Pa ipak, Elvis ne želida mu se popušta u ocjenjivanju, tvrderoditelji Elide i Denis Dundara. Osimredovnih predmeta, naš sugovornik slu-ša i vjeronauk, talijanski jezik i informa-tiku, voli voziti bicikl, romobil i role, tešetati u prirodi.

Žarko Horvat – Nakon što ko-munalci pokupe sav ovaj otpad, rav-nanjem i ispunjavanjem rupa s građe-vinskim otpadom stvorit ćemo plato,koji će se onda moći oplemeniti biljka-ma. To je suština akcije. Namjerno smoodabrali veliku lokaciju, da pokažemokoliko je to zapravo velik problem. Savovaj metal nije trebao biti tu, i onapreša dokazuje kako se sve to možesakupiti u puno manjem obliku. I staregume mogu se naravno, bolje upotri-jebiti. Priznajem da sam podcijeniokoličinu odbačenih guma, jer sam mi-slio da će onaj kamion biti dovoljan.Problem sa zbrinjavanjem starih gumai jest u tome što, ako ih se želite riješi-ti na ispravan način, onda to nešto ikošta, pa je ljudima lakše baciti ih bilogdje. Činjenica da se stara guma nađekod pojedinaca pokazuje problem sus-tava. Kada u inozemstvu nabavljate no-vo ulje, morati otići kod ovlaštenog tr-govca, koji će izvaditi i ekološki zbrinu-ti staro. Na taj ga se način kontrolira.

Nadia Mauro Škopac – U pro-gramu Crvenog križa je i ekologija,stoga smo došli podržati ovu veliku ak-ciju. Onečišćenje je grozno, ali je lijepovidjeti toliko ljudi kako radi u akciji. Nasje petnaest, što aktivista što zaposleni-ka, a došli smo i kako bi pružili prvu po-moć ako nekome zatreba.

Iva Čekada – Za svaku pohvaluje akcija i drago nam je što kao Odredizviđača Labin možemo pomoći. I mi

nailazimo na divlje deponije kada obi-lazimo naš kraj. Ono što možemo oči-stimo, ali nešto nam ipak bude preteš-ko. Odrasli još najviše zagađuju, iako bioni trebali svojim primjerom pokazatiako se čuva okoliš.

Boris Kliman – Metis surađuje sopćinama oko skupljanja otpada, obi-lazimo sela i odvozimo krupni otpad.Smatram da naš sustav ipak ima dostarupa. Od malih nogu slušam o uprav-ljanju otpadom, no ipak dolazi doovakvih divljih deponija. Ja uvijek ka-žem ljudima da ako imaju krupni otpadneka lijepo kontaktiraju komunalne re-dare i pitaju gdje ga mogu odložiti. Za-što da automobili završavaju u šuma-ma, kad se devedeset posto materijalaod kojeg je napravljen može reciklirati.

Pino Županić – Akcija je krasna.Trebalo je i ranije ovo očistiti, ovu sra-motu. Nije to samo smeće iz Brgoda,vozilo se od svakuda. Volio bih da seakciji odazvalo više starijih. Možda će-mo ipak morati ponovno doći i čistiti,ali ja tu blizu stanujem, pa ću zapisatonoga tko dođe i baci smeće.

Guerino Jelčić – Moram pohva-liti akciju, ali svog ovog smeća nije nitrebalo biti. Pokušat ćemo rupe zače-piti uz pomoć strojeva. Bivši gazda tre-bao je ograditi i sanirati kamenolomkad ga je prestao koristiti. Ovakvo sme-će ne bi se smjelo nikada ponovnoovdje naći, makar stavili fizičke brane.

Medijski pokrovitelji:


AKTIVNOSTI

12

Na zidovima raškog Radničkogkulturno umjetničkog društva ”Rudar”visjele su stare razglednice, predstav-ljene na izložbi o slavnoj povijesti togrudarskog gradića, no svi su pogledi inapori te travanjske večeri, na Dan pla-nete Zemlje, bili usmjereni prema bu-dućnosti. Na manifestaciji ”Sajam do-brih ideja” sudionici nevladinih udrugai škola predstavili su projekte koji su nanatječaju dobili podršku Holcima. Odenergetike do obrazovanja, infrastruk-ture i pomoći osobama s invalidite-tom, područja su na kojima će, podu-pirući projekte, Holcim Hrvatska radi-ti na unapređenju kvalitete životalokalne zajednice.

I dok se ljetna vrućina već počelakriomice uvlačiti u prostoriju, sudioni-ci ”Sajma dobrih ideja”, među kojimasu bili i mnogi stranci – sudionici Hol-cimove regionalne radionice o društve-noj odgovornosti, imali su prilike po-slušati doista prigodno predavanje – oklimatskim promjenama. Njima je, kaoi o ulozi alternativnih izvora energije

govorila Maja Božićević Vrhovčak izDOOR-a, ”Društva za oblikovanje odr-živog razvoja”, koje će pokrenuti in-ternet portal ”Moja Energija” o ener-getici i sunčevoj energiji te pokušatiomogućiti javnosti da sudjeluje u kre-iranju energetske politike. Na natječajkojeg je u siječnju objavio Holcim jav-ili su se s dva projekta, ”Sunce on-line”,s ciljem uspostave web sjedišta o upo-rabi sunčeve energije u domaćinstvima,te ”Sunce u Istri” kojeg će Holcim po-

držati. Projekt ”Sunce u Istri” održat ćese u Rapcu, kao najvećem turističkomsredištu istočne obale Istre, a organi-zirat će se predavanje o mogućnosti-ma i prednostima uporabe sunčeveenergije u domaćinstvima i u hotelima,s naglaskom na njenoj primjeni u pri-premi potrošne tople vode.

U ekološku grupu projekata možese ubrojiti i onaj labinske Udruge ”Mla-di rudar” pod nazivom ”Pedeset sta-bala za sljedećih pedeset godina”, ukojem će godišnjicu proslaviti pošuml-javanjem jednog saniranog deponija uBrgudu.

– Ove godine slavimo 50 godišnjicukluba, i za sljedeću pedesetu godišnjicuželjeli bismo vidjeti koliko će narasti sta-bla koja ćemo ove godine posaditi. Bude

li uvjeta, željeli bismo svake godine posa-diti barem pedeset stabala, stvoriti šumupoznatu po rukometu, u kojoj će našadjeca proslaviti stogodišnjicu, kazali sunam Jasmina Gruičić, glasnogovornicaove udruge i njen dopredsjednik Mla-den Dundara.

Među najmlađima bili su članovi”Eko grupe” Srednje škole Mate Bla-žine iz Labina, čiji je štand bio u kutu,ali sigurno ne po kazni jer njihov pro-jekt ”Škola za okoliš” u sklopu kojegaučenici na iznimno profesionalan načinispituju zrak, tlo i vode u našem okru-ženju, nazočni su sa zanimanjem poslu-šali.

”Hrvatski savez udruga tjelesnihinvalida” nema svoj ogranak u Labinu,no to će se po svemu sudeći promi-jeniti. Holcim želi pokrenuti razvoj svi-jesti šire zajednice o kvaliteti životaosoba s posebnim potrebama i u pot-punosti će pokriti sve troškove osni-vanja labinske udruge za takve osobe,koju je u Raši zastupao stopostotni in-

valid Đorđe Ristić. – OK je da se ljudimogu sastati, da se osobama s invalidi-tetom posveti pažnja, kazao nam jeĐorđe, ne krijući uzbuđenje i želju dasebi i budućim članovima udruge olak-ša svakodnevicu bremenitu teško-ćama. Interesa među osobama s inva-liditetom za osnivanjem udruge, kaže,ne nedostaje, baš kao i među roditelji-ma i rodbinom.

Na jednom od štandova zamijetilismo šareni nakit i ukrase od gline – sveiz radionice Udruge ”Rajska ptica” izKarlovca. Bio je tu i zanimljiv kalendar.Katija Vukmanić, predsjednica Udrugeza pomoć osobama s mentalnom re-tardacijom Karlovačke županije, ujed-no je i majka djeteta s teškoćama urazvoju. Udrugu je, kaže, osnovala pri-je pet godina, da pomogne svom dje-tetu i ostalima s potrebama, a ima ihjako puno. – U tih pet godina rada s nji-ma, uz dosta truda volontera napravilismo ovo što smo ovdje donijeli. Radovi suiz keramičke radionice, koju će ove go-dine podupirati Holcim, veli Katija, čijaudruga broji 50-ak članova.

Potporu će dobiti i ”Udruga zapromicanje inkluzije” iz Zagreba, čiji jecilj obrazovanje i uključivanje djece steškoćama u razvoju u normalan život,odnosno spriječavanje smještaja u insti-tuciju nakon smrti roditelja. Govorećio projektu uređenja domova za sa-mostalno stanovanje, Neda Mišćević izUdruge napomenula je da oni već pos-toje u Zagrebu i Osijeku, gdje su os-obe samostalne, ali ipak mogu koristi-ti pomoć stručnjaka koji ih redovitoposjećuju.

Projektu izgradnje odmarališta uCukrićima ”Udruge slijepih Istarskežupanije” govorio je voditelj Zlatko Kuf-tić. Holcim će u suradnji s tvrtkom Vi-

Sajam dobrih ideja

Udruge i škole s pogledimauprtim u budu�nost


Naravno, iskoristili smo priliku da našim kolegama pokažemo i ljepote Labina

broj 5 13

brobeton donirati udruzi 1.150 meta-ra rubnika koji su neophodni za izgrad-nju šetališta na odmaralištu.

Holcim će potpomoći i opremanjeinformatičke radionice ”Multimedijal-nog centra u Klani” kraj Rijeke, kako bimladima tog kraja pružili kvalitetnomjesto za zabavu i edukaciju.

Od ravnateljice Nadije Mauro Ško-pac doznajemo da će Labinsko ”Grad-sko društvo crvenog križa” uz pomoćdonacije, ali i sredstava skupljenih krozrazličite aktivnosti u suradnji s Holci-mom, labinskim mališanima izgraditiigralište u Labinu.

Pogled uprt u budućnost ima iVesna Šikić, iz Udruge za kreativni ra-zvoj ”Domachi”, koja je dobila potpo-ru za izgradnju sportsko-rekreativnogcentra na Gazi u Karlovcu. Inače, kod”skidanja” izjave gđice Šikić, morali smose telefonski konsultirati, jer je bilo pri-lično teško skužiti zove li centar ”Na-

gazi”, ili je riječ o centru na Gazi. Pre-ma Vesninim riječima, točno je ovoposljednje. Nakon uređenja centra zadjelatnosti mladih u staroj tvornici,došli su na ideju da se i vanjski prostor– trenutno parkiralište i livada, pre-tvore u korisnu cjelinu, na raspolaganjusvim građanima.

Za kreativnost u edukaciji, pobri-nut će se hrvatski ogranak jedne od naj-većih međunarodnih obrazovnih orga-nizacija za poduzetničko obrazovanjemladih ”Junior Achievement”. Progra-mi se provode u srednjim školama ukojima učenici sami osnivaju podu-zeće, odlučuju čime će se baviti, priku-pljaju kapital prodajom dionica, ispitu-ju tržište, isplaćuju si plaće, te na kraju,na likvidacijskoj skupštini podnose fi-nancijski izvještaj i isplaćuju dobit.

Svojih ”pet minuta” imao je i Brd-sko biciklistički klub ”Istra Bike” koji suse predstavili projektom ”Biciklom u

školu”. ”Bikeri” će upoznati učenike la-binskih škola sa stvarima koje se ne učeu školi i prenijeti im znanje, iskustva iljepotu biciklizma. Bitno je naglasiti daje cilj ovog projekta potaknuti mladena upotrebu bicikla, na promišljanja ozdravom životu te na aktualiziranje ne-kih bitnih tema kao što su ekologija iodrživi razvoj. Nemojmo zaboraviti dajedan bicikl više – znači jedan auto ma-nje, što itekako dolazi do izražaja u većsada prenatrpanim gradovima.

Holcim će podržati i Grad Labin uredizajnu ”Narodnog muzeja”. Kom-pletnim redizajnom muzejskog pros-tora dobit će se jedinstvena atrakcijaza Hrvatsku koja će premašiti i Eu-ropske standarde. Cilj je da muzej pos-tane najjači edukacijski i kulturni centarna Labinštini.

”Udruga Na kvadrat” čiji je cilj po-većanje kvalitete života osoba s autiz-mom predstavila se projektom ”Kvadratza autiste”. Njime žele skrenuti pažnjuna nizak stupanj integracije autističnihosoba u okolini, nemogućnost percipi-ranja problema osoba s autističnim po-remećajem, neugodu pri susretu s oso-bom s autističnim poremećajem i ne-

dostatak životnog i radnog prostora zatakve osobe.

Na kraju, Udruga ”Umijeće življe-nja” dobit će pomoć za promicanjeljudskih vrijednosti među školarcima ito kroz antistres vježbe kroz projekt”Ljudske vrijednosti u učionici”. Krozsvoje radionice udruga podučava te-hnike za oslobađanje od stresa i dajeznanje o tome kako probuditi svoje spo-sobnosti i živjeti puni potencijal života.Rezultat smanjenja stresa je bolje fizič-ko i mentalno zdravlje te buđenje poz-itivnih vrijednosti kao što su radost,unutrašnji mir, osjećaja pripadnosti i po-vezanosti s ljudima.

Zašto organiziramo Sajam dobrih ideja?Svrha uključenosti u lokalnu zajednicu je stvaranje bitne razlike u kvaliteti

života, a tu bitnu razliku u kvaliteti želimo graditi s partnerima, te smo zbog to-ga i ove godine izabrali projekte na kojima ćemo surađivati s udrugama i škola-ma, rekao je Moreno Bartolić, član Holcimovog komunikacijskog tima zaduženza suradnju s udrugama, i nastavio:

Međutim, još jedan korak dalje je ostvarivanje mreže suradnje između tihudruga i škola s kojima surađujemo. Razvijena kultura razmjene znanja i iskustavakoja postoji u Holcim Grupi predstavlja za Holcim Hrvatska veliku prednost i zbogtoga takvu mrežu mi želimo izgraditi i između udruga i škola s kojima surađuje-mo – kako bismo zajedno realizirali projekte i zajedničkim radom došli do jošboljih ideja.

Holcim Grupa posluje prema kon-ceptu održivog razvoja, a kako bi aktiv-nosti svake od tvrtki unutar Grupe bilešto kvalitetnije, razmjenjujemo iskus-tva s kolegama u 74 zemlje svijeta. Ada bi se iskustva što efikasnije proširila,ove su godine organizirane regionalneradionice o društvenoj odgovornosti.

Tako je Holcim Hrvatska, zbog zna-čajnih aktivnosti na tom području, biladomaćin jedne od tri regionalne radio-nice, u Rapcu od 20. do 23. travnja, ana radionici su prisustvovali naši kolegeiz Beneluxa, Mađarske, Švicarske, Češ-ke, Slovačke, Bugarske, Libanona, Ma-roka i Francuske. Druge dvije radioniceodržane su u Vijetnamu i Argentini.

Uz razmjenu iskustava, radionicaje doprinijela tome da svaka od člani-

ca Holcim Grupe aktivnosti na područ-ju društvene odgovornosti sustavnouključi u svoj poslovni plan.

Regionalna radionica o društvenoj odgovornosti


OP�INA RAŠA

14

S koje god strane Istarskog polu-otoka dolazimo, spuštamo se vijugavomcestom u dolinu rijeke Raše. S lijeve idesne strane ceste prostire se širokopolje sivkaste zemlje obraslo korovomi trstikom.

Raša je poznata povijesna rijeka. Uranoj povijesti naseljenosti poluotokabila je granična rijeka plemena Histra iLiburna, a kasnije i granica Bizantinaca ikneževine Hrvatske u 10. stoljeću, zavrijeme vladavine kralja Tomislava. Unovijem, poslijeratnom razdoblju rijekaRaša više je poznata po istoimenom ru-darskom naselju koje je podignuto narubu nekada plodnog i agrarno valo-riziranog dijela Raške doline.

Rijeka Raša ima drugi po veličinivodeni tok u Istri. Stvorila je složenudolinu s više suženja i proširenja i imapotopljeno riječno ušće – rijas. Do pota-panja ušća došlo je u razdoblju kad semorska razina izdigla, prije oko 25 go-dina, a najnovija istraživanja provedenana ovom području izmjerila su poto-nuće u posljednjih 2000 godina za oko2 metra što nam govori da naša obalastalno tone.

Rijeka Raša ima tri pritoka: dva de-sna – Posert i Krbune i jedan lijevi – Kra-panski potok, i on je posebno važan zadio doline Raše prema mjestu Raši.

Za vrijeme obilnih kiša rijeka Rašanosi sa sobom preko 120.000 litaravode u sekundi i donijela je u svojeušće velike količine zemlje, šljunka, pi-jeska i drugog materijala, te je tako naj-prije usporila, a kasnije i potpuno one-mogućila pritjecanje Krapanskog poto-ka sa svoje lijeve strane. Na taj je načinstvoreno Krapansko jezero površineod oko 4 km2. Zvalo se Lago di Car-pano u vrijeme vladavine Italije.

Jezero se nalazilo nadomak današ-njeg, kasnije izgrađenog mjesta Raše.Na rubu tog nekadašnjeg jezera, a da-nas polja, nalazi se i glavni kaptirani iz-vor Gaja koji opskrbljuje pitkom vo-

dom stanovništvo Raše i Labina. Za vi-sokih razina mora voda se prelijevala ujezero preko niskih prirodnih nasipa.Voda u jezercu bila je slatko-slana (bo-ćata). Muljevito dno jezera kojemu jeprijetila malarija imalo je i prednosti –bogatstvo riba. Danas na to razdobljepostojanja jezera pokazuju samo valu-tice školjaka na površini zemlje.

Krapansko jezero isušeno je nepo-sredno prije Drugog svjetskog rata. Me-lioriranje je započelo 1935. godine, a za-vršeno je 1937., kad je na površini odoko 4 km2 izgrađeno 22,5 km dugih ka-nala vanjske i unutarnje odvodnje. Od-vodnja se vršila putem tri crpne stanice.

Na isušivanju jezera radili su Con-sorzio di Bonifica della Valle di Car-pano, te Consorzio per la Bonifica dellIstria. Italija se u to vrijeme pripremalaza Drugi svjetski rat i bilo joj je potreb-no puno ugljena iz Raše, pa je zbog tihsvojih potreba u vremenskom razdob-lju od 1,5 godine (547 dana) izgradilanaselje Rašu s 400 obiteljskih kuća. Isu-šivanjem jezera, Italija je i riješila pro-blem opskrbe stanovništva hranom.

Isušivanjem dijela ušća rijeke Rašei Krapanskog jezera stvorena su plod-na polja koja su se obrađivala. Dio ne-kadašnjeg jezera nalazi se ispod razinemora (-0,4m do -2,4m), pa je stvorensvojevrstan polder – površina zemljeodvojena nasipom od susjednog mo-ra da bi se zaštitila od plavljenja , vjero-jatno jedini na području naše obale. Uprvo vrijeme ovo su bili bogati vrtovi,a kasnije se sadio ječam i lucerna (vrs-ta djeteline) s odličnim prinosima.

Sredinom pedesetih godina u Raš-kom zaljevu bila je aktualna ideja o grad-nji solane. No, ubrzo se odustalo od tenamjere, te se počelo razmišljati da seobodni kanali koji opasuju raška polja,pretvore u ribnjak. Ribe je kasnije tre-bala zamijeniti riža, koja se tu sadila u18. stoljeću, ali i taj projekt pada u vo-du. Potkraj šezdesetih godina dolina ri-jeke Raše trebala je postati rezervat zapatke. Kako su odlepršali svi programido tad, tako su odlepršale i patke doosamdesetih godina kad se počelo s uz-gojem duhana, ali se i od njega ubrzodiglo ruke.

Sadašnja slika tog velikog poljopri-vrednog dobra je više nego žalosna.Na čitavom hidromelioracijskom sus-tavu već više godina ne vrši se nikakvapoljoprivredna proizvodnja, a za njezi-no normalno obnavljanje potrebno jeizvršiti temeljitu rekonstrukciju hidro-melioracijskog sustava i njegovih obje-kata koji su u sve lošijem stanju.

U dijelu raške doline pod nazivomValeta naš je entuzijasta, agronom IvanPerko, podignuo eko – rezervat Libur-na kao posljednje utočište tovara, ovegotovo izumrle, rijetke životinje. Ovajrezervat na ovom prostoru je živ pri-mjer ljudske ljubavi prema prirodi i po-stizanju prave ekološke ravnoteže narelaciji bilje-životinje uz nadzor čovjeka.

U ovom krškom području gdje jesmještena dolina Raše i isušeno Krapan-sko jezero problem je mnogo veći ne-go što se čini. Problem je u vodi: slatkojšto dolazi s površine zemlje i zbog po-roznosti (šupljikavosti) vapnenca kaostijene, pa se gubi u podzemlju da biopet negdje izvirala na površinu, te njezi-nom miješanju sa slanom morskom vo-dom koja nezaustavljivo i prebrzo pro-dire. Problem pogoršava i kulturna razi-na stanovništva koja stvara divlje depo-nije neposredno blizu izvora Gaja kojipitkom vodom opskrbljuje stanovništvoLabinštine, te je tu i problem fekalnih voda.

U budućnosti se treba usmjeriti natemeljitu rekonstrukciju zaštite od pro-dora morske vode. Sad su npr. crpkeprevisoke u odnosu na vodu koju crpe,a kanali su premalog pada. Veliki prob-lem je također i mogućnost miješanjaslane vode s pitkom vodom izvora Gajekod mjesta Kokoti na rubu nekadašnjegKrapanskog jezera.

U budućnosti stanovništvo ovogprostora mora svakako osvijestiti pro-blem, raditi na njegovom rješavanju jerčovjek je samo dio prirode. Voda izemlja osnov su života i ljudske egzis-tencije i to moramo poštivati.

O rijeci Raši i raškom polderu Tekst: Helena Vučić, učenica I. o razreda Opće gimnazije, Labin • Mentor: profesorica Karmen Milevoj Diminić

Helena je ove školske godine učestvovala na Državnom natjecanju iz zemljopisa koje je održano u Makarskoj. Natjecanjese sastojalo iz pismenog ispita znanja i predstavljanja vlastitog projekta. U ukupnom poretku Helena je zauzela osmomjesto, a njezin je projekt proglašen najboljim.

broj 5

???????????

15

Novinari iz Srbije i Crne Gore posjetili Koroma�no

Razmjena znanja i iskustavatekst i fotografije: Robi Selan

Darko Križan, direktor tvornice ce-menta Novi Popovac, predvodio je go-ste iz Srbije i Crne Gore, novinare i pred-stavnika Zavoda za javno zdravstvo,koji su 13. i 14. svibnja posjetili Koro-mačno. Svrha njihove posjete bila je dasaznaju nešto više o dostignućima Hol-cima Hrvatska na području korištenja

alternativnih goriva i sirovina kako bi nji-hovo pozitivno iskustvo i rješenja mo-gli iskoristiti u svojoj tvornici.

Iskoristili smo prigodu da poraz-govaramo o razlikama i sličnostima dvi-ju tvornica iz Holcim Grupe i njihovimokruženjima.

Novi Popovac mjesto ”od oko

osamsto duša”, kako se Križan izrazio,smješteno je oko 150 kilometara juž-no od Beograda uz autoput prema Ni-šu u općini Paraćin.

– Koromačno je tvornica kapacitetaotprilike u pola od Tvornice cementa NoviPopovac – Koromačno proizvodi oko500.000 t klinkera, a mi oko milijun to-na. Imamo za cilj dostići nivo koji danasima Koromačno po produktivnosti, cijenii broju zaposlenih u odnosu na proizvod-nju. U ovom trenutku imamo 715 zapos-lenih.

* Kad je riječ o ekologiji, kakvi suuvjeti kod vas?

– Mi tek sada krećemo u sređivanjeonoga što se zove otprašivanje. Za raz-liku od Koromačna, naši su krovovi jošuvijek sivi, ali nadam se da ćemo do po-četka sljedeće godine prašinu u zrakusvesti na nivo ispod 50 mg po kubnommetru.

* Koliko vam je dimnjak visok?

– Naš dimnjak je visok 74 metra.Smješteni smo na ravnici, ali imamo starielektrofilter koji ćemo zamijeniti sa vre-ćastim filterom kakav imate ovdje u Ko-romačnu.

* Alternativna goriva ne koristite?– Jedan od razloga našeg posjeta je

da pokažemo javnosti u Srbiji što je tvor-

nica cementa u Koromačnu, odnosno štoje Holcim Hrvatska učinio na upotrebi al-ternativnih goriva. Ovo je prije svega bitnos aspekta pomoći državi jer u Srbiji zakon-ska regulativa za spaljivanje bilo kakvogotpada još ne postoji. Mi u ovom trenutkustojimo na nekom nivou koji bi se zvaonula!

* Koji energent koristite u vašojcementari?

– Jedna od najvećih prošlogodišnjihinvesticija bila nam je ona u prelazak splina na ugljen tako da smo sada sto

posto na ugljenu i nadamo se da ćemodo kraja godine početi koristiti alterna-tivna goriva.

* Živi li cijeli Novi Popovac odtvornice cementa kao Koromačno?

– Sličnost je velika. I mi imamo pro-gram lokalnog sponzorstva, ali ne samou selu, već pokrivamo cijelu općinu Para-ćin koja broji oko 35.000 stanovnika. Ta-kođer investiramo u namjenske projektekao što je sređivanje škola ili inftrasrtuk-ture, na primjer pomogli smo u izgradnjiBolnice za majku i dijete.

Fascinirani dostignu�ima u korištenju alternativnih goriva

Što su o posjeti Koroma�nu rekli novinari iz Srbije i Crne Gore?

Razgovarali smo s četvero novinara iz Srbije i Crne Gore, specijalizirani-ma za ekonomske teme, koji su u Koromačno doputovali da bi se upoznali sHolcimovim dostignućima u korištenju alternativnih goriva.

– Došli smo zbog alternativnih goriva jer kod nas tvornica koja to spalju-je može doći na stup srama zbog onečišćavanja životne sredine. Ništa nas po-sebno nije iznenadilo, jedino je zanimljivo taj odnos prema alternativnim gori-vima, rekao je nakon razgledavanja pogona novinar magazina Ekonomist, Vo-jislav Stevanović.

– Zanimala nas je švicarska tehnologija kod vas. Očigledno ste dosta po-radili na tehnologiji i korištenjem alternativnih goriva smanjili troškove proiz-vodnje. Inače, prvi put sam u Istri, slušao sam o njoj od oca koji je ovuda pro-putovao i prijatno sam iznenađen, kaže Milan Babović iz Večernjih novosti.

Jasna Petrović iz Politike po struci je energetičarka: – Kod nas još nije do-nijet zakon o korištenju alternativnih goriva, pa sam fascinirana ovime što samvidjela. Živim u radničkom kraju gdje postoji tvornica guma i imam prilikevidjeti kakav je to dim koji kulja k nebu. Ne znam je li to zbog lijepog vreme-na, ali ništa se ne osjeća u zraku i sve zajedno izgleda fascinantno.

– Ja sam oduševljena kako ovo funkcionira i nadam se da ćemo i mi usko-ro postići ovu razinu osiguranja sredine. I ova suradnja s lokalnom zajednicomje nešto na čemu treba raditi kako bi i u tvornici, među radnicima bio uspješ-niji timski rad, rekla nam je Marija Jovanović iz Danasa.


VA KANTUNE

16

SAMO MALO VIŠE LJUBAVI,

SAMO MALO VIŠE MIRA;

SVE JE ŠTO TREBAZA OSTVARENJE

SNOVA!RUKA U RUCI,

MORA SE RAZUMJETI,SASVIM JEDAN

NOVI DAN;ŠETNJA KROZ HARMONIJU!

Maja Višković

VETAR

Inbatin ga koko fljenkapo svoje, zarašćen

va suri veštid, prez kompaniji.

Na refuli hita tonde batudi,neki ga imajo strohai kad pošne šišinat

zarivajo vrota,zacavlojo grilji.

Saki ga pozno po dihe,Jedinemu ni pretel

Doboto da ni preženca ot valoraKada kucić i kuscić

Zostono na saminje.

Va jenen hipe stoji kuco,Prez besedi

I opociva na kamike.

Sandro Gobo

Mali rječnik labinjanskog dijalekta:

inbatit – sresti, fljenkat – zamuckivati, zarapćen – zarastao, suri – sijed, veštid – odijelo, kompanija – društvo, reful – udar vjetra, tondi – okrugao, zaobljen, batuda – doskočica, pošnet – početi,šašinat – divljati, zarivat – zaključavati, zacavlat – začavlati, dih – dah, pretel – prijatelj, preženca – biti naočit, valor – vrijednost, kuscić – djelić,saminja – osama, pustopoljina, hip – trenutak, stot kuco – biti tiho, prez – bez, beseda – riječ, opocivat – odmarati, kamik – kamen

ŠKITACA

Lepa son, visoka i puna kamiki.Ovce so me so obrstile, a bura obrila.

Nekadar son bila puna ljudi, a sada so mi ustali samo Cezare i Lovija.Bila son puna sopci i kantadori,

a sada mi pride za plakat jer sega tega ni.Sa sreća da iman Crekvo,

baren nedelji iman kumpanijo.

Lester Toni Dobrić3. razred OŠ Ivana Batelića Raša

Područna škola Koromačno

@elimo Vamdugo,

sun~ano i toploljeto!

Neka moja Istra blista - Holcim Hrvatska · U duhu novih pravila zaštite na radu održano ......

Documents

Transcript of Neka moja Istra blista - Holcim Hrvatska · U duhu novih pravila zaštite na radu održano ......