NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i ... · PDF fileNEBESKA JUGOSLAVIJA...

4
daju u komponentu nacionalnog, dakle u sferu kulture koju naciona- listički pokreti i ideologije konstru- iraju kao nacionalnu kulturu. Nema nacija bez heroja ali u obrađenom slučaju nije ih lako “nacionalizirati” . Na ime, ra di se o ne ko li ko na ci ja u in - terakciji, koja uključuje konkurentske kulture više grupa u procesu trvenja na malom prostoru, njihove konflik- tne mitove, sukobe simbola, identi- tetske prijepore i slično. Osim toga, ovi su he ro ji i ge ne ra cij ski, a ne sa - mo etni čki ili na ci onal ni; oni su ta - kođer i autonomni individualci ko- ji su se izdignuli iznad okvira naci - ja njihovog porijekla i, konačno, oni su isto Generacije protiv nacija vre me no kul tur no vla sniš tvo vi še na - cija a nekima se mogu bez pretjeri - vanja davati i atributi evropskih ili svjetskih vrijednosti. Heroji čiji životopisi slijede vje- rojatno su prije svega simboli jedne generacije a potom i jedne nacije, obje u procesu nestajanja, ali ne i brzog zaborava kako su neki očeki- vali. Oni su - to jest njihovi kultovi - također ogledalo, preslika vre- mena i društva u kojima su živjeli Piše: Vjekoslav Perica Bio sam spreman voljeti cijeli svi- jet... a naučio sam mrziti. M. J. Ljermontov, Junak našeg doba, 1841. Heroji! Ne tribaju nam puške ni pištolji, Samo čisto srce i ničeg se ne boj! TBF, “Heroyix” , 2004. Popularna kultura 1980-ih vo- di živahan zagrobni život koji pra- ti veliki medijski i općenito kultur- ni utjecaj. Zato nazvati neku ulicu, trg ili park po Milanu Mladenovi- ću znači dati i priznanje jednoj epohi, jednoj mladosti i jednom na či nu ra zmiš ljanja bru tal no za tu - čenom tijekom 90-ih godina 20. stoljeća. Gradski odbor Zagreba koji odlučuje o imenima ulica, 2011. ŠTA JE NACIJA BEZ HEROJA: Herojski narativi mnogo su stariji od nacionalnih. Heroje nalazimo u najranijim civilizacijama i oni su često sami sebi dovoljni tako da je između njih i bogova teško uočiti razliku. Ali moderna nacija bez heroja ne može. Teorijama i mito- vima heroizma u kontekstu anali- ze revolucija i nacija bavili smo se u prvom dijelu ove knjige. Kad se govori o nacijama i nacionalizmu na Balkanu, u društvenim znanos- tima vodećih zapadnih zemalja ne koristi se termin nacija nego etni- čka grupa ili u najboljem slučaju go - vo ri se o na ci ji u pro ce su mo der ni - zacije ili tranzicije. Na Zapadu, pod pojmom nacije (nation, National- staat) podrazumijeva se složeni koncept nacionalne države, koji se sastoji od komponente (države) i kulturne komponente (nacional- ni identitet). Prema ideologiji nacionalizama, ove dvije komponente trebale bi biti sukladne i međuovisne poput ruke i rukavice ili ključa i ključanice (Gellner, 1983). Heroizam, herojski mitovi i mitska povijest općenito spa- 30. 10. 2015. 60 DANI feljton NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i pop- Iz knjige koja je sastavljena od tri eseja za koje su Perica i Mitja Velikonja ocijenili da mogu funkcionisati kao cjelina, Dani u nekoliko narednih brojeva objavljuju izbor iz trećeg dijela, naslovljenog kao GENERACIJE PROTIV NACIJA Postjugoslavenski diskursi heroizma MITOVI SE TEŠKO Sličice igrača koji su šokirali svijet svi smo skupljali, a njihovi pehari ostali su samo nekima

Transcript of NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i ... · PDF fileNEBESKA JUGOSLAVIJA...

Page 1: NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i ... · PDF fileNEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i pop-k Iz knjige koja je sastavljena od tri eseja za

da ju u kom po nen tu na ci onal nog,da kle u sfe ru kul tu re ko ju na ci ona -lis ti čki po kre ti i ide olo gi je kon stru -ira ju kao na ci onal nu kul tu ru. Ne mana ci ja bez he ro ja ali u obra đe nomslu ča ju ni je ih la ko “na ci ona li zi ra ti”.Na ime, ra di se o ne ko li ko na ci ja u in -te ra kci ji, ko ja uklju ču je kon ku ren tskekul tu re vi še gru pa u pro ce su trve njana ma lom pros to ru, nji ho ve kon flik -tne mi to ve, su ko be sim bo la, iden ti -tet ske pri je po re i sli čno. Osim to ga,ovi su he ro ji i ge ne ra cij ski, a ne sa -mo etni čki ili na ci onal ni; oni su ta -ko đer i auto no mni in di vi du al ci ko -

ji su se iz di gnu li iznad okvi ra na ci -ja nji ho vog po ri je kla i, ko na čno,oni su is to Ge ne ra ci je pro tiv na ci javre me no kul tur no vla sniš tvo vi še na -ci ja a ne ki ma se mo gu bez pre tje ri -va nja da va ti i atri bu ti evrop skih ilisvjet skih vri je dnos ti.

He ro ji či ji ži vo to pi si sli je de vje -ro ja tno su pri je sve ga sim bo li je dnege ne ra ci je a po tom i je dne na ci je,obje u pro ce su nes ta ja nja, ali ne ibrzog za bo ra va ka ko su ne ki oče ki -va li. Oni su - to jest nji ho vi kul to vi- ta ko đer ogle da lo, pre sli ka vre -me na i druš tva u ko ji ma su ži vje li

Piše: Vjekoslav Perica

Bio sam spre man vo lje ti ci je li svi -jet...

a na učio sam mrzi ti.M. J. Ljer mon tov, Ju nak na šeg

do ba, 1841.He ro ji! Ne tri ba ju nam pu ške ni

pi što lji,Sa mo čis to srce i ni čeg se ne boj!TBF, “He royix”, 2004.Po pu lar na kul tu ra 1980-ih vo -

di ži va han za gro bni ži vot ko ji pra -ti ve li ki me dij ski i opće ni to kul tur -ni utje caj. Za to na zva ti ne ku uli cu,trg ili park po Mi la nu Mla de no vi -ću zna či da ti i pri zna nje je dnojepo hi, je dnoj mla dos ti i je dnomna či nu ra zmiš ljanja bru tal no za tu -če nom ti je kom 90-ih go di na 20.sto lje ća.

Grad ski odbor Za gre ba ko jiodlu ču je o ime ni ma uli ca, 2011.

ŠTA JE NA CI JA BEZ HE RO JA:He roj ski na ra ti vi mno go su sta ri ji odna ci onal nih. He ro je na la zi mo unaj ra ni jim ci vi li za ci ja ma i oni sučes to sa mi se bi do vo ljni ta ko da jeizme đu njih i bo go va te ško uoči tira zli ku. Ali mo der na na ci ja bezhe ro ja ne mo že. Te ori ja ma i mi to -vi ma he roi zma u kon tek stu ana li -ze re vo lu ci ja i na ci ja ba vi li smo seu prvom di je lu ove knji ge. Kad sego vo ri o na ci ja ma i na ci ona li zmuna Bal ka nu, u druš tve nim zna nos -ti ma vo de ćih za pa dnih ze ma lja neko ris ti se ter min na ci ja ne go etni -čka gru pa ili u naj bo ljem slu ča ju go -vo ri se o na ci ji u pro ce su mo der ni -za ci je ili tran zi ci je. Na Za pa du, podpoj mom na ci je (na ti on, Na ti onal -sta at) po dra zu mi je va se slo že nikon cept na ci onal ne drža ve, ko jise sas to ji od kom po nen te (drža ve)i kul tur ne kom po nen te (na ci onal -ni iden ti tet).

Pre ma ide olo gi ji na ci ona li za ma,ove dvi je kom po nen te tre ba le bibi ti su kla dne i me đu ovi sne po putru ke i ru ka vi ce ili klju ča i klju ča ni ce(Gel lner, 1983). He ro izam, he roj skimi to vi i mit ska po vi jest opće ni to spa -

30. 10. 2015.60 DANI

feljton

NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i pop-k

Iz knjige koja je sastavljena od tri eseja za koje su Perica i Mitja Velikonja ocijenili da mogufunkcionisati kao cjelina, Dani u nekoliko narednih brojeva objavljuju izbor iz trećeg dijela,naslovljenog kao GENERACIJE PROTIV NACIJA Postjugoslavenski diskursi heroizma

MITOVI SE TEŠKO

Sličice igrača koji sušokirali svijet svi smoskupljali, a njihovipehari ostali su samonekima

Page 2: NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i ... · PDF fileNEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i pop-k Iz knjige koja je sastavljena od tri eseja za

ci, ne go ima i onih ko ji se sla ve usvje tlu nji ho vih tri jum fa i po bje daa umi ru, re ci mo po put Ti ta iliMan de le, u du bo koj sta ros ti. Ovajse pan te on, me đu tim, sas to ji odonih ko ji su tri jum fi ra li u tri jum fal -nim vre me ni ma a pa ti li i umi ra litra gi čno u vre me ni ma tra gi čnogslo ma i pa tnje ge ne ra ci je i ze mljenji ho vog po ri je kla. Kao i he ro ji izprvog di je la ove knji ge (par ti za ni),i ovi su na kra ju gu bi tni ci, a o nji -ho voj sla vi se tek nos tal gi čno la -men ti ra ili po ku ša va na ra čun njepo li ti čki pro fi ti ra ti.

Pan te on ko ji se pred stav lja uovom ese ju bi lje ži mo men te po bje -da, tri jum fa i sla ve, ali opi su je i teis te tra gi čne ju na ke u pa ra di sa mo -ubo ji ca, mu če ni ka i gu bi tni ka. (...)

SIM BO LI ČNI RA TNI CI USPOR TSKIM ARE NA MA: Sve to zarGli go rić, ša hov ski ve le maj stor, sma -tra se je dnim od naj ve ćih ša his ta 20.vi je ka... Ro đen je u Beo gra du, da -nas Srbi ja, 1923... Za vri je me IIsvjet skog ra ta, go spo din Gli go rić bo -rio se u par ti zan skom po kre tu pro -tiv Si la oso vi ne i kraj ra ta do če kaoje u či nu ka pe ta na. Po sli je ra tanas tav lja ša hov sku ka ri je ru i 1950.pos ta je ve le maj stor, Ju go sla ven skavla da pro gla si la ga je 1958. go di nenaj bo ljim spor ta šem ove ze mlje.(The New York Ti mes, 16. 8. 2012.)

Ima li ste ve li čan stve nu i ma gi čnuze mlju... Po či vaj u mi ru sla vna Ju -go sla vi jo, sva ki Afri ka nac, Azi jac,Ju žno ame ri ka nac vas je vo lio...(You had a gre at and ma gi cal co -un try... R.I.P glo rious YUGO SLA -VIA every Afri can, Asi an, So uthAme ri can used to lo ve you....w w w. p o r t a l d eb a s ke t . c o m.www.portaldebasket.com - Ko men -tar na In ter ne tu uz snim ku nas tu -pa ju go sla ven ske ko šar ka ške re -pre zen ta ci je)

Re pre zen ta ci ja Ju go sla vi je: Upre gle du po vi jes ti 20. vi je ka, po vje -sni čar Eric Hob sbawm tvrdi da jesport, na po se u me đu na ro dnimna tje ca nji ma, jak me ha ni zam po -li ti čkog le gi ti mi te ta i na ci onal ne ko -

he zi je, jer, “la kše se po je din cuiden ti fi ci ra ti sa svo jom na ci jomkroz na vi ja nje za spor tsku na ci -onal nu re pre zen ta ci ju ne go krozstan dar dne drža vne in sti tu ci je”(Hob sbawm 1994: 581). U so ci ja -lis ti čkoj Ju go sla vi ji sport su zva li“naj va žni jom spo re dnom stva rina svi je tu”. Osim fun kci je po pu lar -nog se ku lar nog opi ju ma za ma se,imao je na gla še nu sis tem sko-le gi -ti mi ra ju ću fun kci ju - na po se name đu na ro dnoj sce ni. Bio je, ta ko -đer, una toč ri zi ku po vre me nih ten -zi ja u do ma ćim spor tskim are na -ma (ko je su bi le i ven ti li za li mi ti -ra no i kon tro li ra no na ci ona lis ti čkoiživ lja vanje), i efi ka san ko he zi vnime ha ni zam u druš tvu. Od 1950-ihkad se po če lo sis te mat ski ra di tina stva ra nju ose buj ne ju go sla ven -ske ško le spor ta i nje nog pre po zna -tlji vog sti la te kroz 1970-te i 1980-te, SFRJ bi se mo glo sma tra ti me -đu na ro dnom spor tskom si lom.

U me đu na ro dnom spor tu, va -žnu je ulo gu imao na ci onal ni tim,odno sno, re pre zen ta ci ja Ju go sla vi -je. Kroz nju se svi je tu pred sta vi la imo der ni zi ra na na ci ja i nje na re vo -lu ci ja.

Ako bi tre ba lo iz dvo ji ti je dnu po -se bno im pre si vnu ka ra kte ris ti kutog na ci onal nog ti ma, on da je to ra -zno vrsnost spor tskih dis ci pli na uko ji ma su osvo je ne olim pij ske me -da lje i naj pres ti žni ji svjet ski tro fe jiu in di vi du al nim i ko le kti vnim spor -to vi ma u mu škoj, žen skoj i ju ni or -skoj kon ku ren ci ji. Bi lo je to ogle da -lo po zi ti vno ka na li zi ra ne mul tie tni -čke si ner gi je u plu ra lis ti čkom druš -tvu u nje go vom sre tnom tre nut ku.

Dru ga je za ni mlji va ka ra kte ris -ti ka po se ban sis tem spor tskog ra -zvo ja, stil i ško la iz ko je i da nas izla -ze vrhun ske atle te i vrhun ski re zul -ta ti. Ni šta od onog pos ti gnu tog uza dnjih 20 go di na pod zas ta va mane za vi snih pos tju go sla ven skih na -ci ja ni je ek sklu zi vni proi zvod sa moje dnog etno sa ni no vih re ži ma ne -go kon ti nu itet sta re ško le. Da nasvo de ćeg svjet skog te nis kog asa,Srbi na No va ka Ðoko vi ća, ot krio jei u kri ti čnoj fa zi ka ri je re na učio va -

i pos ti za li ve li ka dje la.Na ra vno da su ne iz bje žne

ana lo gi je sa kla si kom rus keknji že vnos ti, M. J. Ljer mon to -vom i nje go vim ro ma nom Ju -nak na šeg do ba. Prvo za to štose tu ra di o ge ne ra cij skom por -tre tu i ge ne ra cij skim sim bo li mau li ko vi ma he ro ja i, dru go, za tošto je Ljer mon tovlje vom ro ma nuva žna ana li za ka ko druš tvo stva -ra he ro je i ka ko ovi utje ču nadruš tvo stva ra ju ći nje ga.

Ovaj rad na gla ša va tra gi čnesu dbi ne ge ne ra cij skih iko na i tra -ge di ju druš tva i epo he u ko ji ma suži vje li. Se le kci ja ovog pro vi zor nog(post)ju go sla ven skog he roj skogpan te ona ni je slu ča jan oda bir. Ni -su svi he ro ji ni tra gi ča ri ni mu če ni -

6130. 10. 2015.DANI

p-kulture Beograd 2012. (I)

O BRIŠUO autorima

Ova knji ga nas ta la je to kom stu dij skog bo rav ka nje nih auto ra u Ho lan dskomin sti tu tu za na pre dne stu di je (NI AS) u Va se na ru 2012. Vje ko slav Pe ri ca (1955)je re do vni pro fe sor na Od sje ku za po vi jest Fi lo zof skog fa kul te ta u Ri je ci. Do kto -ri rao je is to ri ju 1998. na Uni ver sity of Min ne so ta Twin Ci ti es.

Mi tja Ve li ko nja (1965) je re do vni pro fe sor stu di ja kul tu re i vo di telj kul tu ro lo -škog is tra ži va čkog cen tra na Fa kul te tu druš tve nih na uka u Lju blja ni. Bio je gos -tu ju ći pro fe sor na Ja gi elon skom uni ver zi te tu u Kra ko vu i na Co lum bia Uni ver sityu Nju jor ku, te gos tu ju ći is tra ži vač na Ro se mont Col le ge u Fi la del fi ji.

Page 3: NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i ... · PDF fileNEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i pop-k Iz knjige koja je sastavljena od tri eseja za

30. 10. 2015.62

žnim vje šti na ma te ni sa hrvat ska te -nis ka le gen da Ni ko la Pi lić; svjet skisla vni srpski ko šar ka ši Vla de Di vaci De jan Bo di ro ga ne iz mjer no mno -go du gu ju tre ner skom ge ni ju hrvat -ske spor tske le gen de Za dra ni naKre ši mi ra Ćo si ća, čla na ame ri čkeko šar ka ške Ku će sla vnih; srpskitre ne ri Ale ksan dar Ni ko lić i Bo ži -dar Ma ljko vić vo di li su u go di na manaj ve će sla ve je dan od naj ja čih inaj bo ljih evrop skih klu bo va svihvre me na, split sku Ju go plas ti ku-POP ‘84, tros tru kog evrop skogprva ka; va ter pol ski ge nij HrvatRat ko Ru dić vo dio je do svjet skih ti -tu la srpske klu bo ve i re pre zen ta ci -je kao što je ove, 2012. go di ne sHrvat skom osvo jio olim pij sko zla -to; o ne djelji vom us pje hu mul -tiet ni čkih ju go sla ven skih re pre -zen ta ci ja u tim skim spor to vi maveć smo go vo ri li.

Ukrat ko, bez ob zi ra na to ka kvesim bo le da nas no si li, svi su ovispor ta ši proi zvo di te sta re ško lespor ta stvo re ne u ti toi zmu kad su nadre so vi ma svi no si li crve ne zvi jez -de. Mo gu to pos tju go sla ven ski re -ži mi ne gi ra ti, gu ši ti sje ća nje na sta -ru sla vu te etni ci zi ra ti i pro šlost i sa -daš njost, ali ima su vi še mno go lju -di - biv ših Ju go sla ve na i stra na ca,ko ji se sa svim to čno sve ga sje ća ju.Zbog če ga je, pri mje ri ce, rus ki taj -kun An drej Me ljni čen ko, ko ji za uzi -ma 81. mjes to na For be so voj lis tisvjet skih mi li jar de ra i ko ji svo jomme ga ja htom sva kog lje ta krsta riJa dra nom, gdje po sje du je ne ko li kovi la uz mo re, htio ku pi ti da nas u no -voj Hrvat skoj ban kro ti ra ni i igra čkisla bi a ne kad svjet ski sla vni ko šar -ka ški klub Za dar? Mo žda zbog to -ga jer je le gen dar na za dar ska ško -la ko šar ke po vi je sna či nje ni ca, ijer se ovaj Rus sje ća kad je 1970-ihi 1980-ih kao dje čak gle dao ve li kogZa dra ni na Kre ši mi ra Ćo si ća i ka koje ko šar ka ška re pre zen ta ci ja SFRJzna la po ni zi ti mo ćni So vjet ski sa -vez na ve li kim me đu na ro dnim na -tje ca nji ma. Ma kar za gre ba čki re žimpre tvo rio ve li kog Kre ši mi ra u hrvat -skog na ci onal nog ju na ka i sa gra diomu hrvat skim grbom de ko ri ra nespo me ni ke, ne ku pu je ovaj Rushrvat sko, ne go ju go sla ven sko, to jeus pje šni svjet ski brend ko ji ovogme ga ka pi ta lis tu za ni ma i iz či jere ani mi ra ne du še i is kus tva bi onpra vio pro fit.

Po sve mu ovo me, u spor tu Ju go -sla vi ja bi se mo gla uspo re di ti sa mosa da le ko ve ćim ze mlja ma, po putSAD-a, Bra zi la pa i So vjet skog sa -ve za. Do du še, cen tra li zi ra ni so -vjet ski mo del ra zvo ja spor ta u slu -

žbi im pe ri ja li zma bio je dru kči ji i te -ško uspo re div jer je SFRJ kom bi ni -ra la i cen tra li zam i sa mou prav -ljanje u spor tskom me na džmen tui ra zvo ju, ali u oba slu ča ja je evi den -tno so ci ja lis ti čka re vo lu ci ja od za -os ta lih agrar nih druš tva uči ni laču do mo der ni za ci jom. So vjet skimo del ko pi ra, pri mje ri ce, da naš njaKi na, a ju go sla ven ski mno ge ze mljeko je su is ko ris ti le slom SFRJ i uve -zle nje zin ljud ski ka pi tal upo sliv šiga u spor tu.

Za ni mlji vo je gle da ti sva mo gu -ća na ci onal na i in ter na ci onal nana tje ca nja de te kti ra ju ći klu bo ve i re -pre zen ta ci je iz bi lo ko je ze mlje nasvi je tu u ko ji ma uvi jek nas tu panet ko od “na ših”. Ima tu i bo san skihŠve đa na, švi car skih Ko so va ra tesi ja set Srba, Hrva ta, Ma ke do na ca idru gih opet u prvim re do vi ma podtu đim im pe ri jal nim zas ta va ma,kao što su vi je ko vi ma na vi knu ti.

Spor tski pro gres Ju go sla vi jeizne na đu je svi jet već od 1950-ih aevi den tan je 1960-ih i po sli je to ga.Uzmi mo, pri mje ri ce, sa mo stal nouve ća nje bro ja osvo je nih me da ljena lje tnim olim pij skim igra ma:1976 - 8; 1980 - 9; 1984 - 18; 1988 -12. U za dnjoj de ka di ži vo ta SFRJ,kad je ova ze mlja prvi put bi la do -ma ćin zim ske olim pi ja de u Sa ra je -vu, nas tav ljen je taj pro gres i pot -vrđen je sta tus evrop ske i svjet skespor tske si le. Ako je sport je dan odpo ka za te lja mo der ni za ci je (da ka -ko da ni je je di ni fa ktor, ali je spe kta -ku la ran i upa dljiv), on da je bez ob -zi ra na sve nje ne kri ze, mo der ni za -ci ja u SFRJ mno go pos ti gla i održa -va la trend druš tve nog pro gre sa do

sa mog kra ja.Opći druš tve ni krah i po vra tak

u pre dmo der no do ba do go dit će setek od 1990-ih na ova mo. Do du še,u toj za dnjoj de ka di se i kroz sportmo gao na zri je ti mo gu ći slom, na -ra vno ne na te me lju spor tskih re -zul ta ta na me đu na ro dnoj sce ni -ko ji su da va li ja snu po ru ku da jepro gres u me đu na ro dni ugled re -zul tat je din stva ju go sla ven ske fe de -ra ci je - ne go kroz učes ta le ek sce sena vi ja čkih hor di za ra že nih ga lo pi -ra ju ćim etni čkim na ci ona li zmom.

Po sli je ra spa da Ju go sla vi je, sportpos ta je ne za obi la zna te ma nos tal -gi čnih kul tu ra sje ća nja. Go di ne1986. ri jet ki ge nij re ži se ra Že li mi -ra Žil ni ka u fil mu Li je pe že ne pro -la ze kroz gradna zva nom po na slo -vu je dne od pje sa ma Džo ni ja Štu -li ća, imao je vi zi ju pos tju go sla -ven skog do ba. U je dnoj sce ni izpos tju go sla ven skog pe ri oda pri ka -za nog me ta fo rom opus to še noggra da na ru bo vi ma ko jeg stra dal -ni ci po ku ša va ju pre živ lja va ti, gru -pa ro di te lja tru di se po uči ti svo judje cu o za je dni čkoj drža vi ko juoni ne pam te i ne ra zu mi ju. Je danod tih ro di te lja (glu mi ga ve li kibeo grad ski glu mac Lju ba Ta dić)sje di u so bi s kćer kom i gle dasnim ku no go me tne uta kmi ce re -pre zen ta ci je SFRJ iz 1970-ih. Uz hi -mnu Hej, Sla ve ni, ka me ra zu mi rapu bli ku, ko ja bo dri re pre zen ta ci juuz hi mnu Hej, Slo ve ni i ma še zas -ta va ma, i igra če, onaj po zna ti in te -re tni čki spoj s izu ze tnom “ke mi -jom”. Lju ba Ta dić pla če, a kćer ka že -li zna ti zbog če ga i za kim te su ze.

Spor tska re pre zen ta ci ja SFRJ

DANI

feljton

Ćosić: Kupuje li RusHrvatsku ili Jugu?

Page 4: NEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i ... · PDF fileNEBESKA JUGOSLAVIJA Interakcije političkih mitologija i pop-k Iz knjige koja je sastavljena od tri eseja za

DANI 6330. 10. 2015.

za slu žu je mu zej i zbog po vi je sneva žnos ti i zbog po sve pra kti čnih ra -zlo ga. Na ime, tro fe ji ko ji su osvo -je ni mul tie tni čkim na po rom ne -djelji vi su po etni čkim kri te ri ji ma.Ako, re ci mo, tim ima 11 ili 12 igra -ča plus 2-3 tre ne ra, sva ki od njih jeku ći odnio svo ju me da lju, ali tim -ski tro fej - kup sa mo je je dan igdje će on bi ti izlo žen? Još uvi jekmno gi za je dni čki tro fe ji na la ze seu Beo gra du.

U je dnom in ter vjuu u srpnju2012, pred sje dnik Hrvat skog olim -pij skog odbo ra, Zlat ko Ma te ša,izja vio je da pre ma sta tu tu Me đu -na ro dnog olim pij skog ko mi te ta(MOK), sve olim pij ske me da ljeosvo je ne za ju go sla ven ske mo -nar hi je i so ci ja lis ti čke Ju go sla vi jepri pa da ju Srbi ji jer je na kon ulas -ka Slo ve ni je i Hrvat ske te os ta lihpos tju go sla ven skih drža va kao no -vih na ci ja u UN-u i me đu na ro dneor ga ni za ci je 1992, sa mo Srbi ja pri -mlje na u MOK kao me đu na ro -dno pra vna slje dbe ni ca SFRJ. Oči -to Ma te ši ni je sta lo do ju go sla ven -skih me da lja ko je on sma tra tu đi -ma jer su mu pra ve sa mo ek sklu -zi vno hrvat ske, odno sno one osvo -je ne po sli je 1992.

Ali etni čki na ci ona lis ti va ljdane će stal no stva ra ti po vi jest. Mu zejspor ta Ju go sla vi je sa za je dni čkimtro fe ji ma po tre ban je. Ide al no bi bi -lo da bu de u je di nom olim pij -skom gra du na ex-YU pros to ru, uSa ra je vu, kao uspo me na i na sa ra -jev sku zim sku Olim pi ja du 1984. iu sla vu Sa ra je vu, ko je je naj vi še pro -pa ti lo u ra tu 1992. - 1995. Tu bi tre -ba li bi ti izlo že ni i do ka zi sla ve, alii pri mje ri sra mo te u spor tskimare na ma. Re ci mo, tu bi bi lo mjes -ta za sce ne kad je Ju go sla vi jom ga -lo pi rao pri mi ti vni na vi ja čki hu li ga -ni zam u pra vi lu spo jen s etni čkimna ci ona li zmom, ili za sli ke ra tomuni šte nih olim pij skih zda nja okoSa ra je va.

HA GIO GRA FI JE TRO JI CESPOR TSKIH BES MRTNI KA: Pre -ma ov dje ra ni je de fi ni ra nim kri te -ri ji ma he roi zma, me đu mno gimve li ka ni ma iz ju go sla ven ske ško lespor ta naj pri kla dni ji ma se či netro ji ca o ko ji ma će ov dje bi ti ri je či.Nji ho vi kul to vi su vi tal ni i u pos tju -go sla ven skom kon tek stu, a onine spor ne su i pri zna te evrop ske iglo bal ne spor tske ve li či ne.

Ma te Par lov (1948. - 2008.): Sje -ćam se ka ko smo gle da li nje go veme če ve, to su bi li pra zni ci. Bio jeumje tnik u bo ksu i čo vjek ko ji je bio

je dna ko vo ljen svu da u biv šoj ze mlji.Vje ro va tno naj ve ći spor tis ta ovihpros to ra i je dna ko ta ko ve li ki čo -vjek... Ne za bo rav lja se Ma te...

Poz drav za naj ve ćeg me đu naj -ve ći ma (tvo ji ve či to ver ni Srbi).Ro đen si kao čas tan i po svim ljud -skim me ri li ma ve li ki čo vek i Hrvatuči nio si nas po no snim ja kim (i kadto re al no ni smo bi li), bio si naš ju -go sla ven ski sve ti onik po no sa i čas -ti u onom i u ovom ne ča snom vre -me nu i sve tu a oti šao si sa ovog sve -ta ti ho i ča sno kao što si i ži veo, za -

bo rav ljen od ne kih no vih ko ji supos tav lja li no ve stan dar de čas ti(na ža lost) ne ka ti je ve čna sla va,šam pi onu...

Da je hteo, mo gao je bi ti gra do -na čel nik Beo gra da 1970-ih. To li kosu ga obo ža va li. A tek ona las ta pre -ko ko no pa ca, na se ve ru Ma ra ka ne,na kon po be de nad Adi nol fi jem!Pri ce less i ne za bo ra vno... R. I. P. Ma -te, bio si baš ume tnik u ne ve ro va -tno gru bom spor tu...

E, pa sva ka ti čast na ovom vi deu,ja ko sam vo lje la Ma tu Par lo va iakoni sam ne ki spor to fil, ali taj čo vjek jeimao ne sa mo sna žno ti je lo ne go ipre kra snu du šu. Poz drav iz Sla vo ni -je ide do Is tre. Je le na (Ko men ta ri naIn ter ne tu uz vi deo Ma te Par lov Le -gen da ni kad ne umi re In me mo ri am:http:// www.youtube.com/wat -

ch?v=58cLGaOu8nA)Ma te Par lov je naj bo lji bo -

ksač svih vre me na s ju go sla ven -skih pros to ra ali i pri zna ta evrop -ska i svjet ska kla sa. Uz broj nedru ge tro fe je, zla tnu olim pij skume da lju pod zas ta vom SFRJosvo jio je 1972, šam pi on sku ti tu -lu na svjet skom ama ter skomprven stvu 1974, zla tni je bio nadva evrop ska prven stva(1971;1973). U pro fe si onal nojka ri je ri pos ta je evrop skim prva -kom 1976. a svjet skim prva komu po lu te škoj ka te go ri ji 1978. go -di ne. Kao pro fe si ona lac imao jeuku pno 29 bor bi, od če ga 24 po -bje de (12 no ka utom) i sa mo tripo ra za. Po sli je umi rov ljenja kaoakti vni bo ksač, pos ta je se le kto -rom bo ksa ča re pre zen ta ci je SFRJi osva ja zla tnu me da lju na Olim -pi ja di u Los An ge le su 1984. Za -tim se po vla či iz spor ta, uz tek po -vre me na gos to va nja kao ko men -ta tor zna čaj nih me če va i sa vje -tnik ško le bo ksa za mla de.

Ži vi po vu če no u Fa ža ni kod Pu -le gdje je kao ti nej džer do šao da bis naj bo ljim tre ne ri ma i par tne ri mau ze mlji tre ni rao boks. U Pu li vo dikul tni ka fe-bar “Ma te”, obi telj ski ječo vjek, stra sno či ta i re ci ti ra po ezi -ju. Na vo dno je znao na pa met svepje sme Do bri še Ce sa ri ća, A. G.Ma to ša i Ti na Uje vi ća. Bio je je danod ri jet kih vrhun skih spor ta ša s fa -kul tet skom di plo mom.

Umro je 2008. na kon što je u 59.go di ni ži vo ta iz gu bio bor bu pro tivnaj te žeg pro ti vni ka - plu ćnog kar -ci no ma. I nje ga bi mo žda no ka uti -rao da opće sta nje u druš tvu ni je bi -lo ta ko de pre si vno, da je imaoono li ko ener gi je i bio ona ko sre tankao zla tnih 1970-ih. Tih se vre -me na pri sje tio u je dnom in ter -vjuu ko ji je imao an ti ra tnu po ru kua objav ljen je uoči ra spa da i ra ta:“Ne ko li ko pu ta sam imao čast sta -ja ti po no sno pred ci je lim svi je -tom pred stav lja ju ći svo ju ze mljudok je svi ra la ju go sla ven ska hi -mna u čast mo je ze mlje i mo je gaspor tskog tri jum fa u rin gu. KaoJu go sla ven po bje đi vao sam Ru se iAme ri kan ce i os ta le i ci je li svi jet mije bio svje do kom. Kad bi na šam -pi on skom tro nu slu šao Hej, Sla ve -ni uvi jek su mi išle su ze na oči. Ta -kvi tre nu ci ure zu ju se du bo ku uljud sku du šu.” (Tek st je u ori gi na luobjav ljen u tje dni ku In ter vju, 1. 3.1991. na str. 68. Ov dje je ci ti ran umom pre vo du s en gles kog jer u tre -nut ku do vrše nja knji ge ni sam imaotaj ori gi nal ni tek st iz 1991.)

(Nastaviće se)

Parlov: Puljanin koji jemogao biti

gradonačelnikBeograda