NE!unitedwomenbl.org/udruzenezene/unitedwomenbl.org/docs... · 2011-07-05 · NE! NE! NE! NE! NE!...

NE!NE!NE!NE!NE!NE!NE!

JA IMAMMOGU]NOST DAKA@EM

"ZA{TITI SE - AKCIJA PROTIV TRGOVINE DJECOM IOMLADINOM U BOSNI I HERCEGOVINI"

"Udruène ène" Banja LukaOrganizacija èna "Lara" Bijeljina


"NE"!

NE!NE!NE!NE!NE!NE!NE!4 * Ja imam mogu}nost da ka`em NE *

UVODNE NAPOMENE

Bro{ura "Ja imam mogu}nost da kaèm NE" sa-drì osnovne informacije o problemu trgovine lju-dima, sa posebnim naglaskom na trgovinu dje-com i omladinom u Bosni i Hercegovini.

Bro{ura je dio projekta pod nazivom "Za{titi se -Akcija protiv trgovine djecom i omladinom u Bo-sni i Hercegovini" koji u periodu od decembra2004 do decembra 2005 godine realizuju nevla-dine organizacije "Udruène ène" Banja Luka i"Lara" Bijeljina, u saradnji sa 48 srednjih {kola sapodru~ja Republike Srpske i Br~ko Distrikta.

Bro{ura ima za cilj da omogu}i djeci i mladima usrednjim {kolama, roditeljima, prosvjetnim radni-cima i svim drugim zainteresovanim osobamaupoznavanje sa pojmom trgovine ljudima, obi-mom problema u Bosni i Hercegovini i svijetu, za-konodavnim rje{enjima protiv trgovine ljudima uBiH Krivi~nom zakonu, specifi~nostima i pojav-nim oblicima trgovine ljudima u praksi.

Pored toga, bro{ura sadrì prakti~ni vodi~ za dje-cu i mlade sa osnovnim uputstvima kako se moguza{tititi da ne postanu `rtve trgovine ljudima, kao iuputstvima na samopomo} ukoliko se desi dapostanu ̀ rtve trgovaca ljudima i osoba koje su uk-

* Ja imam mogu}nost da kaèm NE * 5



lju~ene u iskori{tavanje djece za prisilni rad i pro-stituciju. Bro{ura sadì i osnovne savjete o tome{ta roditelji ili staratelji mogu u~initi da sprije~e danjihovo djete postane `rtva trgovine ljudima.

Na kraju bro{ure se nalaze istinite ispovjesti mla-dih djevojaka iz Bosne i Hercegovine, Rusije i Ru-munije koje su bile `rtve trgovine ljudima i dobilepodr{ku u sigurnom smje{taju organizacije èna"Lara" iz Bijeljine.

Iskreno se nadamo da }e vam sadràj bro{urekoristiti u smislu upoznavanja sa problemom i va-{e li~ne za{tite, te da }ete pruène informacije po-dijeliti sa va{im prijateljima, kom{ijama, roditelji-ma, ro|acima, nastavnicima i profesorima. Bi}enam drago pruìti detaljnije dodatne informacije,izvje{taje ili materijale o problemu trgovine ljudi-ma u BiH i na{em okruènju svim zainteresovan-im osobama.

Udruène ène Banja LukaOrganizacija èna "Lara" Bijeljina

6 * Ja imam mogu}nost da kaèm NE *

[TA PREDSTAVLJA TRGOVINU DJECOM IMLADIM LJUDIMA?

Trgovina djecom i mladim ljudima se moè defi-nisati kao kriminalna manipulacija djecom usvrhu njihovog regrutovanja, transporta i iskori{-tavanja za prisilni rad, prostituciju, prosija~enje,trgovinu ljudskim organima i sli~ne kriminalne ra-dnje od strane trgovaca ljudima i onih koji impruàju podr{ku. Trgovina ljudima je kada vas neko premje{ta iz je-dnog mjesta u drugo sa obe}anjem da }e vam da-ti posao ili ponuditi brak. Osobe koje su umje{aneu trgovinu ljudima uobi~ajeno koriste silu, prevaru,prinudu i la`na obe}anja i ne okljevaju da fizi~kipovrijede `rtvu ili ~lanove njene porodice.

[TA KA@U STATISTIKE O TRGOVINI DJECOMU BOSNI I HERCEGOVINI?

^̂injenice ssu......

- Od 1999 godine do po~etka 2003 godine, iz-me|u 110 i 160 djece identifikovano kao pre-dmet trgovine ljudima u svrhu seksualnog isko-ri{tavanja. Na osnovu podataka koje su pruìlipolicija i nevladine organizacije, najmanje po-lovina od ukupnog broja identifkovane djece




`rtava trgovine u svrhu seksualnog iskori{tavan-ja su iz Bosne i Hercegovine. Ve}ina njih su sta-riji od 14 godina - nekolicina ih ima samo 10godina. Gotovo svi izvje{taji anketiranih govo-rili su o djevoj~icama, a ne o dje~acima. Mo`ese pretpostaviti da je stvarni broj jo{ ve}i1.

STA KA@U SVIJETSKE STATISTIKE O TRGOVINIDJECOM?

^̂injenice ssu......

- Me|unarodna organizacija rada (ILO) procjenj-uje da je 1.2 miliona djece ispod 18 godina ucijelome svijetu koji su `rtve trgovine ljudima2,

- Me|unarodna organizacija za migracije (IOM)izvje{tava da djevoj~ice ispod 18 godina iz Ba-lkanskih zemalja i Isto~ne Evrope ~ine 10 -15% `rtava trgovine ljudima kojima su oni po-mogli da se vrate ku}ama3,

8

1 Istra`ivanje trgovine djecom u Bosni i Hercegovini, UNICEF, Savethe Children Norway, Sarajevo, 2003 godina

2 Human Rights Watch Report, 2003, http://www.hrw.org3 UNICEF, Trafficking in Human Beings in Southeastern Europe:

Current Situation and Responses to Trafficking in Human Beingsin Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, FederalRepublic of Yugoslavia, the Former Yuglosav Republic ofMacedonia, Moldova and Romania (Belgrade, Federal Republicof Yugoslavia: UNICEF/UNOHCHR/OSCE-ODIHR, 2002)

- Prema istraìvanjima IOM-a, prosje~na starostdjevojaka koje su tokom 1999 godine trgova-ne u Njema~ku je pala sa 23 - 25 godina sta-rosti na 17 do 19 godina starosti4,

- IOM procjenjuje da 175000 osoba svake godi-ne postanu `rtve trgovine ljudima u regiji Cen-tralne i Isto~ne Evrope i biv{eg Sovjetskog Sa-veza5,

- Djevoj~ice i mlade djevojke koje se kao `rtve tr-govine ljudima prebacuju u Zapadnu Evropusu porijeklom iz Bugarske, Rumunije, Ukrajine,ê{ke republike, Slova~ke, Ma|arske i Balkan-skih zemalja6,

- Prema podatcima organizacije "Terre des Ho-mmes", 80% djevoj~ica i mladih djevojaka kojese od strane kriminalnih mreà prebacuju uNjema~ku imaju porijeklo iz Isto~ne Evrope7,

9


4 Frank Laczko et al., Migration in Central and Eastern Europe1999 Review (Geneva, Switzerland: International Organizationfor Migration and International Center for Migration PolicyDevelopment, 1999), 70

5 Boonpala and Kane, Unbearable to the Human Heart: ChildTrafficking and Action to Eliminate It, 26

6 Ibid, strana 187 Izvor: Stop the Child Trafficking,

http://www.stopchildtrafficking.org


- Ujedinjenje nacije procjenjuju da je trgovina lju-dima postala tre}i najunosniji kriminalni biznis{irom svijeta, pored trgovine drogom i oru`jem.Procjenjuje se da trgovci ljudima zarade iz-me|u 7 i 10 biliona dolara svake godine.8

KAKO IZGLEDA TRGOVINA LJUDIMA UBOSNI I HERCEGOVINI?

Trgovina ljudima u Bosni i Hercegovini je po~elaodmah nakon zavr{etka rata, otvaranjem no}nihklubova u gradovima. Procvat do`ivljava u vrije-me izme|u 2000 i 2003 godine. Krajem 2001godine u Bosni i Hercegovini je bilo oko 200 le-galno otvorenih no}nih klubova i barem jo{ tolikoilegalnih. U po~etku su se koristile uglavnom ̀ rtvedovedene iz zemalja Isto~ne Evrope (Rumunija,Moldavija, Ukrajina, Rusija). Ta~an broj ovihdjevojaka nikada nije utvr|en. Me|unarodna po-licija (IPTF) je intervjuisala vi{e od 2000 razli~itihdjevojaka, a prema policijskim procjenama ba-rem jo{ toliko ih je ostalo skriveno.

10

8 UNICEF, Trafficking in Human Beings in Southeastern Europe:Current Situation and Responses to Trafficking in Human Beingsin Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, FederalRepublic of Yugoslavia, the Former Yuglosav Republic ofMacedonia, Moldova and Romania (Belgrade, Federal Republicof Yugoslavia: UNICEF/UNOHCHR/OSCE-ODIHR, 2002),Foreword

Uspostavljanjem dr`avnih mehanizama za borbuprotiv trgovine ljudima i formiranja specijalizova-nih policijskih timova, najve}i broj no}nih klubo-va je zatvoren. Trgovina ljudima je povla~i u ile-galu i poprima neke druge oblike (npr. dovo|enje`rtve u stan klijenata).

Ljudi koji su umje{ani u trgovinu ljudima nisu sta-vljeni iza re{etaka (izuzev nekoliko iznimnih slu~a-jeva). Neki su se preorjentisali na druge poslove,a neki su samo od "onih koji iskori{tavaju `rtve"postali "oni koji vrbuju `rtve".

U zadnje dvije godine primjetna je pove}ana ak-tivnost na regrutovanju djevojaka iz Bosne i Her-cegovine. U tu svrhu se, pored pojedina~nih ak-tivnosti onih koji vrbuju `rtve, koriste i razni oglasikoji se objavljuju u sredstvima javnog informisan-ja (radio, TV, novine). U tim oglasima tra`e semlade djevojke za rad u inostranstvu - Njema~koj(~uvanje djece), Italiji (branje vo}a), Gr~koj (rad uhotelima).

Ogla{avaju se i audicije/kastinzi za izbor glumi-ca, manekenki, plesa~ica i sli~no. Iza tih aktivnos-ti ~esto stoje opasni kriminalci kojima je to javnaprilika da do|u u kontakt sa potencijalnih `rtva-ma trgovine ljudima.




[TA KA@E ZAKON U BOSNI I HERCEGOVINIO TRGOVINI LJUDIMA?

Trgovina ljudima je krivi~no djelo iz ~lana 1186..Krivi~nogg zakona Bossne i Herceggovine koji gglassi:

(1) Ko u~estvuje u vrbovanju, prebacivanju, dav-anju uto~i{ta ili prihvatu osoba, prijete}i ili ko-riste}i silu ili druge oblike prinude, otmicu,prevaru, obmanu, zloupotrebu vlasti ili tu|enemo}i, ili davanju i primanju isplata ili po-vlastica, kako bi se pribavio pristanak osobekoja kontroli{e drugu osobu, u cilju eksploa-tacije osobe, kaznit }e se kaznom zatvora odjedne do deset godina.

(2) Ko krivi~no djelo iz stava 1. ovog zakona u~iniprema maloljetniku, kaznit }e se kaznom za-tvora najmanje pet godina.

(3) Ko organizuje grupu ljudi s ciljem u~injenjakrivi~nog djela iz stava 1. i 2. ovog ~lana, ka-znit }e se kaznom zatvora najmanje deset go-dina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Ko iz nehata olak{a u~injenje krivi~nog djelaiz stava 1. do 3. ovog ~lana, kaznit }e se ka-znom zatvora od {est mjeseci do pet godina.


[TA JE DO SADA UÎNJENO U POGLEDUSUZBIJANJA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I

HERCEGOVINI?

U posljednje dvije godine, u Bosni i Hercegovinije dosta u~injeno na spre~avanju trgovine ljudi-ma, premda jo{ uvijek nedovoljno.

! Doneseni su Krivi~ni zakon i Zakon o krivi~nompostupku Bosne i Hercegovine, koji daju zako-nski okvir za suzbijanje ove vrste kriminala

! Formirani su Dràvni sud i Dràvno tuìla{tvoBosne i Hercegovine u ~ijoj je nadle`nosti pos-tupak protiv trgovaca ljudima

! Poja~ana je kontrola granica BiH i slu`beniciDràvne grani~ne slu`be (DGS) obu~eni kakoda postupaju sa `rtvama trgovine ljudima

! Done{en je Akcioni plan za spre~avanje trgovi-ne ljudima i imenovan nacionalni koordinatorza provo|enje tog plana

! Pove}an je broj nevladinih organizacija koje or-ganizuju razne aktivnosti na spre~avnju trgovi-ne ljudima

! Ovaj problem je postao ~esta tema u raznimmedijima, pa tako javnost o tome zna vi{e ne-go ranije

! Veliki broj policajaca je pro{ao obuku, a formi-rani su i specijalni policijski timovi za borbuprotiv trgovine ljudima




! Usvojeni su Pravilnik o za{titi stranaca `rtva tr-govine ljudima i Pravilnik o za{titi svjedoka

KAKO U PRAKSI IZGLEDA TRGOVINA LJUDIMA?

Trgovina ljudima je me|unarodni organizovanikriminal koji se na àlost vrlo dobro "primio" i napodru~ju Bosne i Hercegovine.

Kao i za svaku drugu trgovinu i ovde je najva`nijepostojanje ponude i potra`nje. Obzirom da se unajve}em broju slu~ajeva radi o eksploataciji pu-tem prisilne prostitucije, kod trgovine ljudima po-nudu predstavljaju mlade djevojke (a ponekad idje~aci) koji se mogu prisiliti na prostituciju, a po-ttra`nju predstavlja klijentela koja je spremna daplati takvu vrstu zabave.

Obzirom da je to kriminalana aktivnost, onda jeza njeno odvijanje tako|e pogodna dràva kojanema ~vrste zakone i "vladavinu prava" i u kojojsu dràvni slu`benici koji bi trebalo da provodezakone skloni mitu i korupciji.

Bosna i Hercegovina je nakon zavr{etka rata bilazemlja bez ~vrstih zakona, a oni koji su trebali daih provode ~esto su i sami bili povezani sa krimi-


nalcima. U na{u zemlju je do{ao ogroman brojstranih vojnika i policajaca koji su bili dobro pla-}eni i u mogu}nosti da u no}nim klubovima platesvaku vrstu zabave. Istovremeno, zemlje Isto~neEvrope su u{le u tranziciju i veliki broj `ena je os-tao bez ikakve mogu}nosti zaposlenja. Bilo je la-ko mlade djevojke iz tih zemalja nagovoriti dado|u u BiH, obe}ati im zaposlenje, a kad do|uprodati ih vlasnicima mnogobrojnih no}nih klu-bova.

Vlasnici no}nih klubova su ljudi iz na{e sredine,~esto ugledni gra|ani. Sebe su predstavljali kaobiznismene koji su samo iskoristili postojanje po-tra`nje za takvom vrstom zabave, i postojanjemmogu}nosti da lako nabave djevojke (graniceBiH nisu bile dovoljno kontrolisane) i odsustvokontrole od strane dr`avnih organa.

U stvarnosti radi se o kriminalcima koji su vrlo ~e-sto bili povezani sa me|unarodnim organizovan-im kriminalom.

TRGOVINA LJUDIMA IMA 3 FAZE:

1. Regrutovanje 2. Transport 3. Iskori{tavanje `rtava trgovine ljudima




REGRUTOVANJE: U ovoj fazi vr{i se odabir potencijalnih `rtava, na-j~e{}e mladih djevojaka koje se mogu nagovoritida napuste svoje mjesto boravka i krenu u nekodrugo mjesto ili drugu dràvu gdje }e imati ve}e{anse za zaposlenje ili ~ak karijeru.

TRANSPORT: @rtve trgovine ljudima se po pravilu transportujuu drugi grad, pa ~ak i drugu dràvu, gdje `rtva nepoznaje nikoga i ne moè traìti pomo}. Da bipre{la granicu, `rtva obi~no dobija falsifikovanpaso{ sa njenom slikom, ali sa druga~ijim li~nimpodatcima. Datum ro|enja je naj~e{}e promjenj-en, tako da se dobije utisak da se radi o osobikoja ima vi{e od 18 godina.

@rtve trgovine ljudima ~esto sara|uju prilikom ile-galnog transporta, jer vjeruju da idu tamo gdje}e im biti bolje. Ponekad se `rtve dovoze do gra-nice, a onda ih osobe koje posreduju u trgovininagovore da same pre|u granicu tako {to }e sto-pirati neki drugi auto i same }e pokazati falsifiko-van paso{. êsto se koriste ilegalni prelazi (koje `rtve prelazepje{ke ili ~amcem). Nakon prelaska granice, oso-ba koja posreduje u trgovini predaje `rtvu "gazdi"koji je poslao nekoga da je sa~eka na granici idoveze.


ISKORI{TAVANJE `RTAVA TRGOVINE LJUDIMA: U najve}em broju slu~ajeva `rtve se iskori{tavajukroz prisilnu prostituciju. To zna~i da gazda koji jekupio `rtvu je ujedno i vlasnik nekog ugostiteljs-kog objekta (hotela, motela, kafane, restorana,kafi}a i sli~no). @rtva se smje{ta u neki sobi~akkoji moè biti u sklopu ugostiteljskog objekta ilinegdje u blizini i koji je zaklju~an. Konobari u tomobjektu kada vide pogodnu "mu{teriju" }e mu uzpi}e ponuditi i drugu vrstu zabave. To }e unapri-jed naplatiti, a onda }e otklju~ati vrata iza kojih~eka `rtva, koja mora da izvr{ava sve èlje kojeklijent ima, jer je on za to unaprijed platio. Gazdena taj na~in zara|uju ogromne pare, a `rtve nedobijaju ni{ta osim batina ako su neposlu{ne. Po-bje}i ne mogu, jer su obi~no uvjerile da je gazdamo}an i da se nikoga ne boji. êsto gazde ucje-njuju ̀ rtve time {to im prijete da }e im ukoliko po-bjegnu ubiti onoga ko im je najmiliji. Ponekad se`rtve eksploati{u i tako {to se prisiljavaju da radeza gazdu, a da ih on uop{te ne pla}a. Romskadjeca koja su ~esto `rtve trgovine eksploati{u setako {to ih prisiljavaju da prosija~e, ili ~ak kraduza gazdu.




KO SU POTENCIJALNE @RTVE TRGOVINELJUDIMA?

! Djevoj~ice koje nemaju oba roditelja ili su imroditelji razvedeni

! Djevoj~ice iz porodica u kojima je jedno od ro-ditelja alkoholi~ar i u kojima ima nasilja

! Djevoj~ice koje poti~u iz siroma{nih seoskih po-rodica

! Zgodne djevoj~ice koje sanjaju da postanu ma-nekenke, glumice ili pjeva~ice

! Djevoj~ice koje misle da ih njihovi roditelji ne-dovoljno razumiju i sputavaju

! Djevoj~ice koje se drogiraju

Ovo su samo naj~e{}i primjeri potencijalnih `rta-va, a nikako jedini. @rtve mogu biti i sve drugedjevoj~ice, pa ~ak i dje~aci, ukoliko osobi kojaregrutuje "zapadnu za oko".

KO SU OSOBE KOJE SE BAVE REGRUTO-VANJEM @RTAVA TRGOVINE LJUDIMA?

To su prije svega profesionalci u svom poslu, do-bro uvezani sa organizovanim kriminalom, a kojipritom `ive u na{oj sredini kao sasvim obi~ni su-gra|ani. Mogu da budu zgodni mladi}i, a po-nekad i "dobro}udne" tetice.


NA KOJI NA^IN SE OBAVLJA REGRUTOVAN-JE @RTAVA TRGOVINE LJUDIMA?

Kada osoba koji se bavi regrutovanjem odaberepotencijalnu `rtvu, tada primjenjuje metod kojinajbolje odgovara ba{ tom profilu `rtava.

Na primjer:

Ako je to djevoj~ica koja `eli da pobjegne odku}e bilo gdje, osoba koja se bavi regrutovanjem}e je navesti obe}anjem posla u nekom drugomgradu ili zemlji.

Ako potencijalna `rtva sanja o karijeri, osoba ko-ja se bavi regrutovanjem }e je namamiti nagova-ranjem da u~estvuje na audiciji/kastingu za oda-bir manekenki ili glumica (ili }e potencijalna `rtvatrgovine ljudima sama prona}i informacije o au-diciji/kastingu i prijaviti se i na taj na~in upoznatiosobu koja se bavi regrutovanjem koja }e jojobe}ati pomo}.)

Ako se radi o sentimentalnoj i povu~enoj djevoj-~ici, mu{karac ili mladi} koji se bavi regrutovanj-em }e joj pri}i kao udvara~ koji }e joj slati roma-nti~ne poruke i postupcima koji joj najvi{e odgo-varaju navesti je da se zaljubi njega.




Ako je potencijalna `rtva sklona uzimanju droga,osoba koja se bavi regrutovanjem }e je u~initi ovis-nicom, a onda imati potpunu kontrolu nad njom.

Djevoj~ice iz seoskih, patrijarhalnih porodica bi}enamamljene (zavo|enjem ili stavljanjem nekogopijata u pi}e) i odvedene u hotel ili motel gdje}e imati seks sa mu{karcem, a osobe koje se ba-ve regrutovanjem }e sve to snimiti ili fotografisati.Te snimke }e kasnije kada se djevoj~ica otrijezniiskoristiti kao sredstvo za ucjenu i zaprijetiti }e ̀ rtvida }e ukoliko ih ne poslu{a snimke pokazati njen-im roditeljima.

Ukoliko osoba koja vr{i regrutovanje ne moèprimjeniti niti jedan od navedenih na~ina, ̀ rtva tr-govine ljudima moè biti kidnapovana.

KAKO SE MOGU ZA[TITI DA NE POSTANEM@RTVA TRGOVINE LJUDIMA?

Ukoliko ste odlu~ili da putujete i radite daleko odku}e preko neke osobe ili agencije koja vam nudipomo}, dobro provjerite sve informacije, a naro~ito:

a). Adresu i broj telefona ambasade ili konzulataBosne i Hercegovine koja je najblià mjestugdje idete,


b). Tra`ite unaprijed ime i prezime, adresu i tele-fonski broj osobe kod koje idete tj. mjestagdje }ete boraviti,

c). Prije nego {to odete u mjesto/zemlju gdje }eteraditi, kontaktirajte svog budu}eg poslodavcada biste provjerili da li }ete raditi na poslu kojivam je obe}an, raspitajte se o svim detaljimasvog budu}eg posla (plata, uslovi `ivota, ra-dno vrijeme i sl.)

d). Kontaktirajte neku od nevladinih organizacijau Bosni i Hercegovini koja se bavi problemomtrgovine ljudima i raspitajte se da li posjedujubilo kakve informacije o va{em budu}em po-slodavcu ili osobi ili agenciji koje su vam "ve-za" za posao u inostranstvu.

e). Ukoliko vam se tokom provjera bilo {ta u~inisumnjivo, odmah kontaktirajte policiju i preki-nite sve kontakte sa osobom ili agencijom ko-ja vam organizuje odlazak u inostranstvo!

f). Ukoliko vam budu}i poslodavac ili osoba iliagencija koja posreduje u va{em putovanju iliposlu u inostranstvu ponudi da putujete na"tu|i identitet" tj. nudi vam la`na dokumentapod izgovorom "lak{eg putovanja" ili "va{e za-{tite" ili bilo kojim drugim obja{njenjem, TO




JE RAZLOG DA SUMNJATE! Zapamtite da jekori{tenje falsifikovanog paso{a ili drugih li~-nih dokumenata ili putovanje sa tu|im paso-{em ili li~nim dokumentima KRIMINALNA RA-DNJA i jedan od na~ina koji koriste osobe ko-je se bave trgovinom ljudima da lak{e mani-puli{u svojim `rtvama, te uklone svaki trag `r-tvi u slu~aju potrage od strane roditelja ili po-licije!

g). Ukoliko vam va{ budu}i poslodavac ili osobaili agencija koja posreduje u va{em odlasku uinostranstvo ponudi TURISTI^KU VIZU, podizgovorom da }ete dodatne detalje "srediti"kasnije, to predstavlja razlog za uzbunu! Za-pamtite da niti u jednoj stranoj zemlji NE MO-@ETE legalno raditi sa turisti~kom vizom i davam je potrebna radna dozvola za svaki po-sao, kao i radna viza prije nego {to odete izsvoje zemlje.

h). Svaki poslodavac }e vam obi~no prije nego{to po~nete raditi ponuditi ugovor. Nemojteni{ta potpisivati odmah, a posebno ne bezdetaljnog ~itanja odredbi ugovora! Ukolikovam bilo {ta u ugovoru nije jasno, zatra`itepomo} u tuma~enju od strane nekog tre}eglica u koje imate povjerenja, koji nema nika-kve veze sa va{im budu}im poslodavcem, a


koji vam moè pomo}i da razumijete {ta je uugovoru napisano.

i). Ukoliko niste u mogu}nosti da dobijete pomo}od tre}eg lica od povjerenja u tuma~enjuugovora, pa`ljivo pro~itajte ugovor i tragajteza re~enicama koje mogu biti razlog za sum-nju, kao {to su "posslodavac zadràva konttrolunad prihodima/zaradom za cijelo vrijeme ttra-janja uggovora", "posslodavac zadràva dio no-vca ili procenatt od zarade" ili sli~ne re~enice.

j). Obavjestite svoje roditelje, staratelje ili ro|ake,prijatelje kada odlazite i ostavite im svoju bu-du}u adresu, broj telefona ili bilo kakve drugekontakte.

k). Napravite kopiju svojih li~nih dokumenata ko-je nosite sa sobom i ostavite je kod roditelja,staratelja, ro|aka ili prijatelja.

[TA UÎNITI RADI VA[E BEZBJEDNOSTI KADAPUTUJETE ILI DO\ETE U MJESTO/ZEMLJU

GDJE TREBATE POÊTI RADITI?

a). Posebno vodite ra~una o va{im li~nim doku-mentima (npr. paso{, li~na karta, rodni list,zdravstvena knjiìca, studentski index ili bilo




koji drugi dokaz va{eg identiteta). NE POS-TOJI RAZLOG ZBOG KOJEG BI TREBALODA DAJETE SVOJE DOKUMENTE, NAROÎ-TO PASO[ ILI LI^NU KARTU, VA[EM POS-LODAVCU NA ÛVANJE!

b). Napravite kopiju va{eg paso{a i ~uvajte je uzsebe, na mjestu za koje samo vi znate.

c). Ukoliko se nalazite u inostranstvu, kontakritaj-te po dolasku ambasadu ili konzulat Bosne iHercegovine u zemlji u kojoj se nalazite i os-tavite im svoje informacije.

d). ̂ im do|ete u mjesto ili zemlju u kojoj }ete bo-raviti, kontaktirajte va{e roditelje, staratelje,ro|ake ili prijatelje i odràvajte redovne kon-takte sa njima!

e). Napraviste listu brojeva telefona i adresa oso-ba koje moète kontaktirati i traìti pomo} i~uvajte je na sigurnom mjestu za koje samo viznate. Na ovoj listi se trebaju na}i brojevi tele-fona policije, hitne pomo}i, nevladinih orga-nizacija koje pruàju pomo} u mjestu/zemlji ukojoj se nalazite.


[TA UÎNITI UKOLIKO POSTANETE @RTVATRGOVINE LJUDIMA?

Ukoliko se i pored svih mjera predostro`nosti iopreza desi da postanete `rtva trgovine ljudima ilivas va{ poslodavac drì u ropskom poloàju, us-kra}uje vam zaradu, uskra}uje vam normalne us-love ̀ ivota i hranu, prisiljava vas da se bavite pro-stitucijom ili prosja~enjem ili vas iskori{tava na bi-lo koji drugi na~in, VI IMATE PRAVO DA TRA@ITEPOMO]!

a). Ukoliko ste u opasnosti ili ste povrije|eni, po-zovite policiju!

b). Ukoliko se iz bilo kojeg razloga pla{ite konta-ktirati sa policijom, neka od mjesta koje mo-ète kontaktirati i traìti pomo} su sljede}a:hitna pomo}, bolnica, vatrogasci, nevladinaorganizacija, agencija za pravnu pomo}, ilijednostavno potraìte pomo} od prolaznikana ulici!

c). Ukoliko se nalazite u inostranstvu, i ako imatemogu}nosti za to, obavezno kontaktirajte am-basadu ili konzulat Bosne i Hercegovine u tojzemlji i traìte pomo}.




[TA RODITELJI ILI STARATELJI MOGU UÎNITIDA SPRIJEÊ DA NJIHOVO DJETE POSTANE

@RTVA TRGOVINE LJUDIMA? 9

a). INFORMI[ITE SE! Veoma je va`no da svakiroditelj ili staratelj ima barem osnovne infor-macije o stanju i problemima u Bosni i Herce-govini vezanim za trgovinu ljudima, prisilnuprostituciju, nasilje nad djecom, prosija~enje,uìvanje alkohola i opojnih sredstava, kao isvim drugim sli~nim pojavama u na{em okru-ènju. Informacije su neophodne kako bisstteznali prepoznatti problem i na vrijeme za{ttittiliva{e djette od ttogga da possttane `rttva.. Traìteinformacije od nadle`nih slu`bi u va{em gra-du (policije, centara za socijalni rad, savjeto-vali{ta, nevladinih organizacija, {kola i sl.) ipodjelite ih sa va{om djecom, ro|acima i pri-jateljima.

b). SSlu{ajtte va{e djette.. Obratite pa`nju na njena-/njegova interesovanja, prijatelje, probleme.


9 Prilikom pripreme vodi~a za roditelje/staratelje djelomi~no sukori{teni su materijali Nacionalnog centra za nestalu i eksploati-sanu djecu, SAD, objavljeni u ~asopisu "Fornt Line", prolje}e2003 godine. Ova organizacija se dugi niz godina bavi borbomprotiv seksualnog iskori{tavanja djece, naro~ito programimapodizanja svijesti o problemu i borbom protiv dugotrajnih efekatakroz rad sa roditeljima u lokalnim zajednicama kako bi nanajbolji na~in pomogli djeci `rtvama seksualnog iskori{tavanja.

Naro~ito obratite pa`nju ukoliko neka (starija)osoba obra}a mnogo pa`nje na nju/njega,posebno ukoliko mu daje poklone.

c). Odvojitte dovoljno vremena da budette ssa va-{im djettettom i da ssa njom/njim o ssvemu ottvo-reno razggovaratte.. Nau~ite kako da pa`ljivoslu{ate va{e djete i prepoznate probleme kojeima. Izgradite odnos prijateljstva i povjerenjasa va{im djetetom i nau~ite ga da u svakomtrenutku mo`e ra~unati na va{u pomo} i po-dr{ku.

d). Nau~itte ssvoju djecu da budu oprezni i kritti~niprema ssttvarima koje sse de{avaju oko njih,possebno prema primamljivim ponudama zapossao od ssttrane nepoznattih ljudi..

e). Reaggujtte na bilo kakvu ssumnjivu promjenupona{anja ili ssttavova va{egg djettetta.. Pratitemale tragove, naro~ito obratite pa`nju napromjene u pona{anju va{eg djeteta i proble-me koje ju/ga mu~e.

f). Nassttojtte da budette uklju~eni u akttivnosstti ssvoggdjettetta, jer }ette na ttaj na~in imatti priliku dautti~ette da va{e djette bude bezbjedno..




g). Vje`bajtte ssa va{im djettettom ossnovne vje{ttineza{ttitte li~ne bezbjednosstti.. Razgovarajte o to-me sa djetetom otvoreno i iskreno. Imajte naumu da ne postoji adekvatna zamjena za pa-`nju i sigurnost koju mu vi moète pruìti. To{to ste mu vi dostupni za pomo} i podr{ku i{to posve}ujete dovoljno vremena da razgo-varate sa va{im djetetom i reagujuete na nje-gove/njene probleme zaista pomaè izgradnjinjegove/njene sigurnosti od toga da postane`rtva trgovine ljudima!

ISPOVJESTI @RTAVA TRGOVINE LJUDIMA

ENVERA, 17 GODINA, BOSNA I HERCEGOVINA:

Envera ima oca i tri udate i jednu mla|u sestru.Majka je poginula od granate."Ja sam gledala kada su majku tako raznesenustavili u }ebe. Od tada otac puno pije. Otac jemnogo strog i tukao nas je sve po le|ima i glavi.I sestre su lo{e udate i njihovi muèvi piju, ali netuku kao otac. On mi nije dao da idem dalje u{kolu, jer nismo imali para. Po~ela sam da radimu jednoj a{~inici. Platu sam morala davati ocu, aon ju je tro{io na pi}e i jednu ènu. Jednoga da-na do{ao je otac pijan sa tom ènom i htio je danjih dvoje vode ljubav, a da ja i sestra gledamo.


Mi smo rekle da ne}emo i po~ele plakati, a onnas je po~eo tu}i i tjerati iz ku}e da idemo ili }enas ubiti ili silovati - govorio je. Sestra je oti{lakod tetke, jedan moj ro|ak policajac i njegovdrug su me odveli u jedan drugi grad da radim.Kada smo stigli tamo, bio je to no}ni klub. U po-drum su me zaklju~ali. Bile su jo{ dvije cure iz Sr-bije. Ne znam kako se zovu jer je gazda i menipromjenio ime i rekao da se ja od sad zovemDragana. Tjerao me da se skidam i prvo sa njimspavam, pa sa drugim ljudima. Ja to nisam htje-la. Onda sam dobijala velike batine, krv mi je te-kla iz nosa i gazda je onda pred tim curama kojesu }utale i gledale legao na mene. Mislila sam da}u umrijeti. Kada je gazda oti{ao one su me op-rale i tje{ile i rekle da ne smijem tako gazdi govo-riti, nego da ga slu{am. Gazda je rekao da je platio mom ro|aku 100maraka i da on mo`e da radi {ta ho}e od mene. Tu u podrumu ima {ipka i morale smo igrati od19:00 - 05:00 na smjenu nas tri, sve jedna igra,a dvije moraju u jednu sobicu sa dva kreveta daidemo sa nepoznatim ljudima da nam rade {taoni ho}e. Poslije dva i po mjeseca mu~enja, nai{la je polici-ja u tri sata no}u i mene na{la u sobi sa ~ovjekom. One dvije Srbijanke su rekle da su konobarice, aNISU, I ONE @ELE DA IDU ODATLE. Policija me odvela u sigurnu ku}u..."




JULIJA, 21 GODINA, RUSIJA:

"Kada mi je bilo 10 godina moji su se roditelji ra-zveli. Bilo mi je te{ko, sje}am se. Sa mamom samoti{la u njen rodni grad daleko od mog oca. I{lasam u {kolu i primje}ivala da moja majka sve vi-{e pije. Babu{ka je bila u blizini i ~esto sam spa-vala kod nje, jer je u na{em stanu ~esto bilo do-sta mu{karaca. Kada sam napunila 17 godinaprijavila sam se na konkurs ljepote. Htjela sam dapoku{am da se osamostalim. I osvojila sam tituluMis {arma. Nakon sve~anosti poveli su nas u je-dan hotel na "zabavu" da proslavimo uspjeh. Pilasam sokove, igrale smo zajedno sa organizatori-ma koji su bili dosta stariji od nas. Ve} je bilo do-sta kasno, a u glavi sam osjetila ne{to ~udno.Kao da }u poletjeti. Zamolila sam organizatorada idem da spavam. Odjednom su u sobu u{ladva mu{karca. Silovali su me. Uzalud sam plaka-la, molila... Odgovor je bio "a {ta si mislila?". Tra-jalo je to do zore. Oti{li su, a ja sam bila "samana svijetu".Jedva sam ~ekala da idem ku}i. Te{ko razo~ara-na nikome nisam rekla {ta mi se dogodilo. Bilo jeto prvo moje iskustvo. A kod ku}e? U`asna situacija. Majka i dalje pije,a ti mu{karci njeni prijatelji u pi}u gadili su mi se.Par put sam se tukla sa njima, izbacivala ih iz ku-}e. Jedini izlaz je bila SMRT. Popila sam tablete za


spavanje! Babu{ka je nai{la i zvala hitnu pomo}.Spasili su me, a bolje bi bilo da nisu. Aljo{a, mojh susjed, mi je ~esto pravio dru{tvo.Tje{io me. Osjetila sam njegovu toplinu i povje-rovala da nisam sama i da jo{ ima dobrih ljudi.Bio je mla|i od mene 2 godine, ali zaljubila samse i ja.Trajalo je to 2 godine. I "grom iz vedra neba".Moj Aljo{a je na{ao drugu djevojku. Opet {ok zamene. Jako sam patila. Aljo{ina sestra je bilaudata u Bosni i dràla restoran sa svojim muèm.Do{la je na odmor i posjetila me. Bilo joj je ào{to me je njen brat ostavio. Tje{ila me i predloìlada do|em kod nje u Bosnu. Radila bih kao kono-barica u njenom kafi}u. Odmah sam prihvatila ito je bilo jedino svjetlo u tunelu. Vjerovala samjoj. Poznavala sam cijelu njenu porodicu. @elimda odem {to dalje od od svega. Ubrzo je stiglogarantno pismo i pare za kartu. Krenula sam avi-onom do Zagreba. Tu me je ~ekala Aljo{ina ses-tra i njen mu`. Iz istog aviona iza{le su jo{ dvijedjevojke moje sugra|anke. Nisam znala da sujo{ nekome poslali papire. Autom smo putovale vi{e od ~etiri sata i do{le ujedno selo. Na rubu sela bio je no}ni klub. Nisamni{ta sumnjala. Mislila sam da se tako zove zato{to no}u radi. Vrlo brzo mi je bilo jasno {ta trebada radim. Aljo{ina sestra se pretvorila u jednu"vje{ticu". Njen mu` je rekao: "Ja sam ovdje Bog




i morate da radite ono {to ja kaèm". I iste no}isvaka od nas je morala da spava sa klijentima.Uàs. Pobunila sam se, a njen mu` me istukao.Bile smo uàsnute i upla{ene. Paso{i su bili kodnjih. Jezik ne znam, ne znam ni gdje se nalazim.êtiri duga mjeseca i ne znam koliko kojekakvihmu{karaca, budala, a ne smje{ nikome ni{ta re}i.Kad nije bilo po volji gazdi on nas je tukao, jer mismo za sve krive. Aljo{ina sestra samo slijeè ra-menima i kaè "to je njegov lokal!". Jednog danatraìle smo od gazde pare za hranu. On je po~eoda vi~e i da nas naziva pogrdnim imenima.a on-da... onda je po~eo da nas ga|a pepeljarama.Istr~ale smo napolje. Sre}a na{a, policijska pat-rola je tog trenutka nai{la i bio je spas. Smjestilisu nas u sigurnu ku}u.

SILVIJA, 16 GODINA, RUMUNIJA:

Silvija je bila tre}e dijete od jedanestero bra}e isestara. @ivjela je u malom selu na sjeveru Rumu-nije. Majka joj je umrla prije par mjeseci, a djecasu ostala sa ocem koji je volio da popije. "Bili smo vi{e gladni nego siti. Otac je sve }e{}ebio pijan. A jednog dana je do{la na{a kom{inicasa nepoznatim ~ovjekom i dugo pri~ala sa ocem.Ja sam ~istila ku}u, ali i slu{ala o ~emu pri~aju.Oca su pitali ho}e li dati neko dijete i to ènsko


da ide sa njom i tim ~ovjekom u Bosnu da ~istiku}u. Moj otac se obradovao i odmah pitao ko-liko djece ho}e da vodi. Oni su htjeli samo jednudjevoj~icu. A moj otac je nudio dvije-tri-samo daidu. Taj stariji ~ovjek koji je rekao da se zove @ikai ima oko 50 godina je pokazao rukom na mene."Neka ide Silvija" srce mi je zalupalo. Kako }u os-taviti bra}u i sestre? Po~ela sam da pla~em. Tje-{ila me i kom{inica i pri~ala mi da }e mi @ika bitikao drugi otac, da mu je ̀ ena umrla i da su djecanjegova oti{la, a on je sam i bolestan, pa trebaneko da mu ~isti ku}u. I moj otac mi je govorioda }e biti dobro i da }e uskoro jo{ neka mojasestra po}i samo da jo{ malo porastu. Tako sampo{la sa njim u nepoznato. Ubrzo je moja kom-{inica oti{la, a ja sam sa @ikom putovala u nepo-znat kraj. Do{li smo do nekog mjesta, iza{li iz vo-za i tu je ~ekao neki ~ovjek u autu. Nismo dugoputovali, stigli smo do velike rijeke. Nismo govo-rili jer ja @iku nisam ni{ta razumjela. Bila je no}.Sjeli smo u ~amac i pre{li na drugu obalu. I tunas je ~ekao jedan ~ovjek sa autom i vozio dugo,dugo, opet do rijeke i opet do ~amca po no}i.Kona~no smo stigli u njegovu malu ku}u u nekoselo. @ika je pokazao gdje }u spavati. Bila samjako umorna i odmah sam oti{la da spavam. Ub-rzo u sobu je u{ao @ika i legao u moj krevet. Jasam sko~ila i pitala za{to je legao pored mene?!On je ne{to pri~ao i po~eo da me dira po cijelom




tijelu. Poku{ala sam da se izvu~em, ali on je bioja~i. Vri{tala sam, plakala sam, ali me niko nije~uo. Ali @ika je sada bio ljut i po~eo me {amaratii tu}i. Nisam imala vi{e snage i on je kao ìvoti-nja leào na meni. To bi se stalno ponavljalo, kad bih se bunila onbi me tukao. NIJE MI DAO NIGDJE DA IZA\EM.Poslije mjesec dana do{li su njegovi sinovi. Kadaje @ika oti{ao u grad njih dvojica su me silovali izaprijetili da ne smijem njemu re}i, jer }e me ubi-ti. Poslije tri mjeseca takvog ̀ ivota meni je pozlilo.Onesvjestila sam se i kada sam se probudila bilaje doktorka pored mene. Ja sam samo plakala igovorila "ho}u ku}i". Do{la je policija i odvela meu sigurnu ku}u. Spasili su me. Ubrzo sam se opo-ravila uz pomo} dobrih ljudi. @elim svojoj ku}i." Kasnije je u Bosnu do{la djevojka iz njenog sela,koja je imala sudbinu sli~nu njenoj. Ispri~ala namje da je Silvija, tek kada se vratila ku}i saznala daje trudna. Kod neke babe u selu uradila je abor-tus koji nije preìvjela.


KONTAKT INFORMACIJE NEVLADINIHORGANIZACIJA SA PODRU^JA BOSNE I

HERCEGOVINE KOJE IMAJU SKLONI[TE ZA@RTVE TRGOVINE LJUDIMA

Organizacija `ena "Lara" Bijeljina Odgovorna osoba: Mara Radovanovi} Adresa: Beogradska 38, 76300 Bijeljina Telefon: ++ 387 55 22 02 55 Faks: ++387 55 22 02 51E-mail: [email protected] Web adresa: www.online-lara.com

"Forum solidarnosti" Tuzla Odgovorna osoba: Emir Nurki} Telefon: ++ 387 35 72 07 93 E-mail: [email protected]

"@ene BiH" Mostar Odgovorna osoba: Azra Hasanbegovi} Telefoni: ++387 36 55 03 39, 55 03 34 E-mail: [email protected]

"La Strada" Mostar Odgovorna osoba: Fadila Hod`i} Telefon: ++387 36 55 71 91 e-mail : [email protected]




Na podru~ju Bossne i Herceggovine, possttoji mreànevladinih orgganizacija "RING" koje ssu uklju~eneu razli~itte akttivnosstti borbe prottiv ttrggovine ljudima,i pored ggore navedenih orgganizacija ~lanice ovemreè ssu jo{ i ssljede}e orgganizacije:

"Udruène ène" Banja Luka Odgovorna osoba: Nada Golubovi} Adresa: Kalemegdanska 18, 78000 Banja LukaTelefon: ++ 387 51 45 88 51 E-mail: [email protected]

"@ene @enama" Sarajevo Odgovorna osoba: Memnuna Zvizdi} Telefoni: ++ 387 33 23 08 10, 64 52 34 E-mail: [email protected]

"Medika" ZenicaOdgovorna osoba: Du{ka Andri} Ruì~i} Telefon: ++ 387 32 44 15 40 E-mail: [email protected]

"Budu}nost" Modri~a Odgovorna osoba: Gordana Vidovi} Telefon: ++ 387 53 82 07 00 Faks: ++ 387 53 82 07 01 E-mail: [email protected]


"@enski centar" TrebinjeOdgovorna osoba: Ljiljana î~kovi} Telefon: ++ 387 59 22 57 67 E-mail adresa: [email protected]

"Centar za pravnu pomo} ènama" Zenica Telefon: ++387 32 40 20 49E-mail: [email protected]

"Pro et Contra" Prijedor Odgovorna osoba: Dragan Draì} Adresa: 4. juli bb, 79000 PrijedorTelefon: ++387 52 234 826E-mail: [email protected]

Klub mladih "Sunce" ZvornikOdgovorna osoba: Vojin Jovanovi} Telefoni: ++387 56 21 06 26, ++387 56 210919E-mail: [email protected]

"Anima" Gora`deTelefon: ++387 38 224 019E-mail: [email protected]




Ova bro{ura je pripremljena i {tampana u okviru projekta"Za{titi se - Akcija protiv trgovine djecom i omladinom u

Bosni i Hercegovini"

Udruène ène Banja LukaAdresa: Kalemegdanska 18, 78000 Banja Luka

Telefon: 051 458 852Telefon/faks: 051 458 851

E-mail: [email protected]

Organizacija èna "LARA" BijeljinaAdresa: Beogradska 38, 76300 Bijeljina

Telefon: ++ 387 55 22 02 55 Faks: ++387 55 22 02 51

E-mail: laraFutura Lt BTrstel.net Web adresa: www.online-lara.com

Bro{uru pripremile:Mara Radovanovi} - "LARA" Bijeljina

Aleksandra Petri} - "Udruène ène" Banja Luka

Ovaj dokument je pravljen uz finansijsku pomo} Evropskeunije. Mi{ljenja u njemu navedena pripadaju Udruènimènama Banja Luka i organizaciji èna Lara Bijeljina i stoga seni na koji na~in ne moè smatrati da predstavljaju zvani~nomi{ljenje Evropske komisije.

This document has been produced with the financial assis-tance of the European Union. The views expressed herein arethose of United Women Banja Luka and Women's AssociationLara Bijeljina and can therefore in no way be taken to reflectthe official opinion of the European Commission.


NE!unitedwomenbl.org/udruzenezene/unitedwomenbl.org/docs... · 2011-07-05 · NE! NE! NE! NE! NE!...

Documents

Transcript of NE!unitedwomenbl.org/udruzenezene/unitedwomenbl.org/docs... · 2011-07-05 · NE! NE! NE! NE! NE!...