AT; N A U Ć N I

MISAO DPI.ATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 1 4 — ,

1UGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO 1-20. — POJEDINI BROJ 10 PARA. — OGLASI PO CIJENIKU.

PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU.

IZLAZI S R I E D O M I S U B O T O M :: TELEFON BR. 74. - ČEKOVNI RAČUN 129.87). ::

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. — VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK J O S I P DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA

1 TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J. = • u.

ŠIBENIK, 13. LIPNJA 1914. BR. 47.

Ma drugom mjestu govorimo o avosti i kaosu kod samog glasila kratske stranke. Glavni demokrat-:ab misli, da „pravo shvaćeni na-interesi nalažu stranci da učini

eni, muževni korak, kojim će bit ogućena svaka i na jman ja opreka

dju narodno-stranačkih i vjeroza-ikih dužnosti pristaša, osobito onih

atoličkoga zakona kojemu pri-najveći dio Hrvata". A taj otvo-muževni korak učinit će, kada

ustj svojim pristašama slobodu enja u dvjema najhitnijim nače-

stranke: da se crkva ima odi-od države, a odtud i civilni brak,

i narod izvor svih prava u državi, je to muževno, a koliko opet

no, zna čitava javnost, koja ne istvuje prvi put Smodlakinu fre-nstvu.

Za nas kao katolike ova nova isa ima toliko poganluka, da

red oprijet se tome već u ;ku. U stvarima vjere nije do-vo, šta više i pogibeljno je ovo

demokratsko stanovište, po ko­se dopušta podpuna individu-

sloboda u poganskom naziranju. vjersko čuvstvo mora da skrši

ki indiferentizam koji hoće da ustale oci domovine kojekakvim eracijama i fuzijama. Nemože, ne,

nas indiferentno, kada se ate-om naziranju na svijet daje, još amatički, podpuna sloboda. Krš-

misleći elementi nemogu da ledaju nehajom, ma dužnost ih

izstupit proti tome odlučno i stveno. Ai naprotiv mirno gledamo kako

nluk organizira se i širi, niti ne :ajuć težinu naše osamljenosti, rijentacijc i dizorganizacije. A tre-

bi nam naprotiv, uz jedinstvo jedinstvo djelovanja. Tu i

ima razsijanog dosta elementa, bi, uz jako i jedinstveno vodstvo,

biti bedem protiv nasrtaja po­uka. U mnogobrojne blagajne po a, u gospodarske zadruge, u sve

ekonomske i kulturne organizacije uliti kršćanski duh. Imamo i ka­

ke mladenačke organizacije, ali ih učvrstiti.

Moderni poganluk upotrebljuje irana sredstva, da postigne svoj

prvome redu ide za tim, da ugled svećenstva, da ga otudji

odu. Ali katoličanstvo ne visi u u; kad udariš pastira, i stado će izpršiti. Ovo razumije vrlo dobro

lički svijet u Njemačkoj, u Belgiji, "oveniji, i zato katolički redovi »ju se u čvrste falange. Sastanci

vornih katolika obdržavaju se kod ima i malo katoličkog ži-

A kod nas Hrvata? Sve bljesak, i tek časomice svjetlucne i izgine; plamen koji kako uzbukti tako i le. A trebalo bi nam organizira-rada baš zato što smo maleni i

Seni, eda nas Gospod vjerom ži-i učini jake i slobodne. Pala je misao za katolički sasta-

! u Splitu. Hoće li donjega doći?

U koliko smo obaviješteni, episkopat je već pristao; još zadnju riječ ima presvijetli dr. Gjivoje.

Split je geografski centar, i već zato za sastanak zgodan. Ne smeta, što obćina neće sudjelovati. Ni u Ljubljani sastanku minulog kolovoza nije sudjelovala, ni u Dubrovniku pri­godom euharističkog sastanka. Ipak sastanci uspješe sjajno. I baš u Splitu, odakle se moderni poganluk širi, eda demokrati vide, da vjera živi, da je zakopat neće i nemogu ni otvoreni ni okrinkani neprijatelji. Konstantinovo slavje pokazalo je da je u narodu na­šemu toliko žive vjere, toliko latentne snage, da je upravo veliki grijeh ne-izkoristit sve to za veliko djelo na­rodnog odkupljenja.

Čujemo, da je, na poticaj novina i na obću želju pokrajine, dvadeset uglednih svećenika i svjetovnjaka o-bratilo se na presvijetlog dra. Gjivoja, neka bi ideja katoličkog sastanka u Splitu postala gotovom činjenicom. Vrijeme sili, na*posao dakle!

ŠIBENIK, 13 lipnja. A r l e k i n s k a p o l i t i k a dala nam je u

sama 24 sata upravo krupni dokaz svoje vrtoglavosti i bezkaraklernosti. Osam dana su čekali, da onom svog zaključku o ko­operaciji ili fuziji dadu neki komentar, a 24 sata kasnije i opet je „Sloboda" svečano polizala. U sama 24 sata dan je prostački nogomet starijima iz „Hrv. stranke", a zatim, kada u vidješe svoju nespretnost i da su prerano odkrili papke, sve to opet svečano opozvaše.

U utorak 9. ov. mj. pisala je »Slo­boda", da je demokratima red izostavit iz programa dvije tačke: rastavu crkve od države i civilni brak. Sutradan glavni odbor izdaje priobćenje, kojim onaj članak o p o -zivlje i još veli, da se stranka nema odri­cati zahtjeva civilnog braka, jer da tog zahtjeva program stranke niti nema, i ako dan prije izričito se kaže da su taj zahtjev dalmatinski demokrati poprimili uljed fuzije sa banovinskim naprednjacima, Dan prije odriješito se kaže, da se iz programa imaju izpustiti tačke „koje se tumače kano pro­tivne vjeri", a sutradan govori se samo o Jasnijoj stilizaciji programa" prepuštajuč pristašama u tim dvjema „načelnim točkama" s l o b o d u miš l jen ja . Drugim riječima veli Smodlaka: mi ćemo se sjedinit s „Hiv. strankom" i približit se svećenstvu, a l i p r i ­s t a š a m a o s t a j e s l o b o d n o d a s v e ć e n s t v o i v jeru n a p a d a j u i r u š e , j e r t o će b i t i n j i hova — p r i v a t n a s t v a r .

Ovo ne kaže Niko Bartulovič, koji je uzeo patent na prostačtvo, nego govori čisto i bistro glavni odbor demokratske stranke u službenom svom saobćenju. Split­ska kloaka misli da može sada en gros tje­rati svoj bezsramni obrt.

Rilešavanle agrarnog pitala Perla od advoHata.

Trumbić-Smodlakina klika sprema se da „riješava" agrarno pitanje. Re­kosmo, da će to riješavanje biti po uzoru advokata Alačevića. Ovo je onaj, o kojemu je nacionalistička „Zastava" pisala, da hoće da bude narodan, da bude čak i narodnim

zastupnikom i da „zaprema odlično mjesto" u našem družtvu, a t a m o b e z d u š n o guli svoj n a r o d u ime t o g n a r o d n o g os jećaja , izrabl ju­jući z a o s t a l o s t n a r o d a , n jegovu na ivnos t , n jegovu nevolju. S kojim pravom traži i zahtjeva „N. List" naš muk, naše potajno odobravanje tih a k a d e m s k o - l ihvarsk ih n e d j e l a ? „Zločince u rukavicama" više pre-ziremo nego rodjene zločince, jer ove sažaljujemo. Zar se l ihvare odvje t ­n ike mora štediti, jer su predplatnici jednog lista, jer su gospoda? Zar se može i mOra samo one zagorske li­hvare osudjivati?"

Kada je već govor o riješavanju agrarnog pitanja, neće bit na odmet, da malko uputimo svijet u sistem advokata Alačevića. Evo dakle da posvijetlimo.

Seljani Briševa, okolice zadarske, držali su u travnju prošle godine se­oski zbor te zaključili, da se seosko zemljište zvano Lug, sasvim prikla­dno za obradjivanje, ima porazdijeliti. Obćinsko vijeće potvrdilo zaključak seoskog zbora. Zemal jsk i O d b o r nap ro t i v taj zak l jučak nije o d o ­b r io .

Dotičnoj sjednici Zemaljskog Od­bora, kako čujemo, dr. Ivčević i dr. Tommaseo nisu prisustvovali. Odluči­vala je dakle samovolja dra Mac-chieda, koji zaključak seljaka Briševa nije htio potvrditi eda ugodi svome prijatelju i demokratskom kapurijunu advokatu Alačeviću.

Advokat Alačević kupio je u Bri-ševu veliki kompleks imanja. On je kmetovima odnio sve bolje zemlje. U n jegovu in t e re su j e bilo da kmetov i mu ne dodju do obć in-s k o g ( s e o s k o g ) zemlj iš ta , jer bi s jedne strane zapustili njegovu go-spoštiju, a s druge strane ne bi imao jeftinih radnika. Na njegovu imanju seljaci rade po 12 sati na dan, a za cigle 2 krune.

Kupljeno imanje u Briševu ne nosi „veleposjedniku" Alačeviću, ali zato nosi Alačeviću advokatu. Neka n. pr. nečije magare časkom prodje njegovim pašnjakom, njegov bezdušni poljar procjenjuje štetu na 10 do 20 kruna, ali se to ne javlja obćini niti Poglavarstvu, već kance la r i j a a d ­v o k a t a Alačev ića n a p r a v i pet i t i o n d a n a b e r u s e m a s t n e k o m p e -t ence a d v o k a t a Alačev ića . Na ovaj način advokat Alačević uništio je ono selo.

U Briševu putevi slabi su. Advo­kat Alačević zauzeo se, ali da se gradi na državne troškove put, koji bi služio s a m o n j e m u i nikome drugome. Pozvao je bio za to i Kot. Poglavara u Briševo, a da će ga on sam voziti u svojoj kočiji.

Eto, kako će da se riješava a-grarno pitanje! Za najmanju, kmet će morati da se seli sa polja i da još napuni advokatske tobolce.

Ovo vam je jedan od kapurijuna Trumbić-Smodlaka-Macchiedove klike, koji je još htio da zastupa zadarski kotar na carevinskom vijeću. A kako podupire hrvatstvo Zadra, zna dobro i „Hrvatska Knjižara", jer advokat Alačević i njegovi ukućani neće da

u njoj kupe niti zadaćnicu, ako im se neda za novčić jeftinije nego u talijana Schonfelda. Baš perla od ad­vokata !

Dalmacija u drž. proračunu 1914-1915.

J a v n e r a d n j e .

Proširenje drž. ceste od Risna na crnogorsku granicu od uk. 193.000 K, II. obrok . . . . K 60.000 Pregradnja puta Crkvice-Knezlac kod Risna od uk. 400.000 K, II. obrok 67.000 Gradnja mosta preko potoka Zvironja u Boki od uk. 37.000 K, III. obrok , 4.000 Put Ercegnovi-Kameno od uk. 310.000 K, V. obrok 30.000 Proširenje puta Crkvice-Orjen od uk. 535.000 K, VI. obrok . „ 100.000 Put Omiš-Rogoznica-Dubci od uk. 400.00 K, VII. obrok . . „ 32.000 Cesta od Gjurića preko Mori-nja na Risan od uk. 570.000 K, XIII. obrok „ 30.000 Put Risan-Perast-Orahovac-Do-brota od uk. 690.000 K, XVII. obrok , 30.000 Put Bečić-Kaštel Lastva-Suto-more do pogranične rijeke Že­ljeznice od uk. 1.238.822 K, XVIII. obrok 60.000 Drž. cesta Split-Omiš od uk. 41.800 K, IV. obrok . . . . „ 10.000 Rimska cesta u kot. Imotski od uk. 105.000 K, I. obrok 50.000 Cesta Rab-Lopar od uk. 280.000 K, IV. obrok „ 37.500 Ceste na otoku Hvaru od uk. 672.594 K, IX. obrok , 40.600 Ceste na Braču od uk. 456.000 K, IX. obrok „ 80.000 Ceste na Pelješcu od uk. 480.000 K, IX. obrok „ 48.000 Cesta Živogošće- Drvenik - Za-ostrog-Gradac-Plina itd. od uk. 600.000 K, IX. obrok 60.000 Ceste na otoku Korčuli od uk. 240.000 K, X. obrok . . . . „ 38.716 Cesta Lepetane-Tivat-Mrčevac-Radović od uk. 431.097 K, X. obrok „ 27.000

Svega je za ceste i puteve u Dalma­ciji proračunano za 1914.-15. K 1.416.016.

P r a v o s u d j e .

Gradnja sudske zgrade u Drnišu od uk. 355.000 K, II. obrok . K 80.000 Gradnja sudske zgrade u Imot­skom od uk. 335.000 K, VIII. obrok 50.000 Gradnja sudske zgrade i tamnica u Splitu od uk. 1.916.300 K, VI. obrok , 100.000

Političke vijesti. S a s t a n a k u Konop i š tu . Njemački car

Vilim dolazi u Konopište u posjete prijesto­lonasljedniku nadvojvodi Frani Ferdinandu. Ovaj sastanak, iza sastanka carevih u Beču, Miramaru i Mlecima, biva od velike važnosti, osobito kada se uzme u obzir, da će nje­mačkog cara pratiti onamo vrhovni admi­ral Tirpitz.

„Berliner Zeitung am Mittag" veli: „Radi se o tom, da se utanače precizni ugovori o pomorskoj politici Trojnog Sa­veza u Sredozemnom moru, tako da se austro-talijanskoj floti osigura gospodstvo na tom moru u slučaju rata na kontinentu. To je životno pitanje za Njemačku, jer, tako će ona, s jedne strane, imati mogu­ćnost da preko Trsta uvozi žito, koje je potrebno našem narodu i našoj vojsci, kao i sirovine, koje su potrebne našoj industriji; a s druge strane, ako se Francuzkoj oduzme

gospodstvo na Sredozemnom moru, onih 80.000 vojnika, koje ona ima u Africi, bit će odsječeno; te čete neće moći učestvo­vati u odlučnim borbama na Vogezima. Ne radi se dakle ni o posjeti iz kurtoazije, ni o slučajnostima; u Konopištu će car sa prijestolonasljednikom i velikim admiralom Tirpitzom pretresti vrlo temeljito problem Sredozemnog mora, u vezi sa problemom Baltičkog mora".

Kr i za u Srbi j i . Paš ; ć je i opet je­dnom triumfirao i dokazao, da je neob-hodno nuždan. „Odjek", bilježeć takav za­vršetak krize, izjavljuje da se i po Četvrti put odigrala jedna udešena komedija sa krizom, kao i zimus i ranije. Dva lista koji su neprijateljski razpoloženi prema vladi bezobzirno su napali ruskog poslanika Hartvviga, kao da je on utjecao na dvoru da Pašić ostane na vladi. Jedan od tih na­pada bio je tako žestok, da je „Samouprava" morala učiniti ogradu, izvinjavajući Srbiju za taj izpad.

Tvrdilo se da će se uredba o priori­tetu civilnih vlasti izmijeniti tako da državu u Novoj Srbiji predstavljaju civilne vlasti, a samo na paradama i svečanostima da pred­stavnik države bude onaj, koji je stariji po rangu i po vladi, pa bilo da je on civilno ili vojno lice. Ta uredba imala bi skoro biti zamijenjena zakonom. Tvrdi se da je izmedju vojvode Putnika i Pašićeve vlade došlo do podpunog sporazuma u pitanjima koja su izazvala sporove i krizu. A nema sumnje da je imalo utiska i to što je 200 oficira beogradske garnizone sa svojim ge­neralima izvijestilo ministra vojnog da naj­energičnije osucljuju onu malu grupu oficira koji su pokušali prisvojiti funkcije, koje se ne slažu sa zadatcima vojske i da sažaljuju, ako je tko zloupotrebio njihovo ime za iz-rodjenje pritiska na ma koji ustavni faktor.

Tako se u dobro obaviještenim kru­govima držalo da će se kriza završiti time što će kralj povjeriti ponovno Pašiću sa­stav vlade i isti kabinet da će provesti nove izbore. Tvrdi se čak da će za kratko vrijeme ostati u vladi i ministar financija Paču i ministar gradjevina Jovanović, koji se žele, zbog bolesti, povući sa svojih p o ­ložaja. Ako oni ipak ne bi pristali, mini­starstvo financija preuzet će Stojan Protić, a njegov portofelj ministra unutrašnjih djela prihvatit će Nastas Petrović. Dužnost mini­stra gradjevina privremeno bi vršio Nikola Pašić.

Gospodarstvo. Jesensko gnojenje

vapnenim dušikom. S l a d o r n a r e p a .

Pitanje o jesenskom gnojenju sladorne repe je novije i nije još dovoljno objašnjeno. Megjutim ono, koliko se dosad zna, dozvo­ljava nam pomisliti, da je jesensko gnojenje vapnenim dušikom barem onoliko za pre­poruku, koliko je i proljetno, ako ne i bolje. Može se uzeti, da preko zime jedva što malo od vapnenog dušika može kiša da spere, a megjutim da je taj gnoj kroz to dugo doba imao prilike, da se dobro raširi u tlu, što jamačno olakšava podjednako hranjenje biljke.

U literaturi nalazimo pokušaj Sclinei-derwindov (Arbeiten dcr D. L. G. sv. 217., str. 138.-139.), prema kome je jesensko gnojenje vapnenim duš'.kom donijelo na 1 hektaru u gomolju 445-5 q, a u lišćti 252 q, dok je gnojenje u proljeću donjelo u go­molju samo 429-4 q, a u lišću 229-3 q.

0 tome da vapneni dušik, što se tiče uspjeha žetve, ne zaostaje za drugim rasto-pljivim dušičnim gnojivima, a što se tiče sadržine sladora, kako je na prvom mjestu, govorilo se već na drugom mjestu (Bečki gospodarski list 1911, 15 juna).

Za 1 hektar uzme se : 150—250 kg. 4 0 % kalija,

300—450 kg. superfosfala ili Tho -masove drozge prema tome,

200—350 kg. vapnenoga dušika. Ako se vapnenim dušikom posiplje

jeseni, onda se to radi skupa s kalijevom soli i to se pomiješano odmah zabrana i zavali. Ako se gnoji u proljeću, to valja posuti barem nekoliko dana prije sjetve.

Duhan. Kod duhana općenito se preporuča,

da je zgodnije gnojiti već jeseni mjesto u pro.jeću. Kod duhana se i onako u prvom redu gleda na kakvoću, a bolja se kakvoća postigne lakše jesenskim negoli proljetnim gnojenjem. Pored drugih dušičnih gnojiva ne valja potcjenjivati vapneni dušik, Vap-neni dušik proizvadja list, koji dobro gori, a prema sumpornokiselnom amonijaku ima tu prednost, da ima više vapnene sadržine. što, kako je prije spomenuto, pridonosi, da

oveća kakvoću svake žetve. Za 1 hektar uzme s e : 200—250 kg. sumpornokiselnog ka­

lija ili 3 0 0 - 4 0 0 kg, kremnokiselnog kalija,

100—200 kg. superfosfata, 150—200 kg, vapnenog dušika.

Loze . U vinogradima uzme se za 1 hektar:

300—400 kg. 4 0 % kalijeve soli, 400—500 kg. Thomasove drozge ili

s u p e r f o s f a t a prema tome,

300—400 kg. vapnenog dušika. Kalijevu so, Thomasovu drozgu i cio

vapneni dušik može se posuti u kasnoj je­seni. Može se i kalijevu so, Thomasovu drozgu i polovinu vapnenog dušika posuti jeseni, a drugu polovinu u proljeću. Cesto se megjutim i cijelo umjetno gnojivo pospe tek u proljeću. Kao fosforno-kiselni gnoj uzme se tada superfosfat, ali se pri tom pazi, da izmedju toga gnojenja i gnojenja s vapnenim dušikom prodje svakako neko^ liko dana. Pospe se izmedju brazda ili oko stabljike i to se zakopa. U proljeću svakako valja posipati prije, nego se probudi priroda.

Voće . Postupa se jednako kao kod loza. Za 1 hektar uzme s e : 2 5 0 - 4 0 0 kg. 4 0 % kalija, 400—600 kg Thomasove drozge ili

superfosfata prema tome,

250—400 kg. vapnenog dušika.

Naši dopisi. Sin j , 6 lipnja.

(Nadvojvoda Fridrik u Sinju i dopisnik „N. L"). — Ako i kasno, dopisnik amo-šnje općinske opozicije, javiše u „Narodnom Listu" br. 44, da opiše priček „Njegove Visosti". Za izliku svomu zakašnjenju nava-dja mučaljivost naše obćine, što ona nije to u pravaškim novinam izvjestila. Uvjeren sam, da se dopisnik nebi bio javio, eda mu nije bilo do toga, kako da istakne konakovanje u domu paše cetinskoga PieraTripala, i da iskali svoju žučljivost proti amošnjoj p o ­štenoj radišnoj i nesebičnoj pravaškoj o p ­ćini. Dopisnik zamjera općini, što po no ­vinam nije o pričeku izvjestila; ipak, zna­jući da to na općinu nespada, to je on podpunim pravom imao primjetiti, što a-mošnje Poglavarstvo nije, po svojoj duž-

PR1GODOM

PRERANE 1 NEPREŽALNE SMRTI

OPĆEM1LOVANOG ANGJELKA

J A N J E M I L O V I Ć UCVILJENI BRATIĆ.

U DRNIŠU 24 MAJA 1914.

Prosuše se želje moje kano s nizca biser b'jel, gdjeno more duboko je po kom brodi mornar smjel.

I razbiše nade moje o nemio udes klet, kO kad more vale svoje porazbija o vrlet.

Sred proljeća mojih dana gasnu biča tvoga sjaj, pijev slavnija razdragana zamjenjuje tužan vaj.

Ništa goreg neg nesretnu kad se sjeti svijeta tog, gdje je sreću premaljetnu uživao žica svog I

nosti, o pričeku izvjestilo u „Smotri Dal­matinskoj", kao što izvjestiše sva po Dal­maciji. Ovamo je velika zagonetka i pitanje, zašto Poglavarstvo nije tomu udovoljilo? I tu zec leži.

Ipak „Pučke Novine" br. 13, izvjestile su kratko, sočno i istinito o pričeku Nje­gove Visosti. Dopisnik laže, kad tvrdi da je općina ograničila se samo na ono, što se moglo proizvesti iz općinske bla­gajne, a za ostalo, da se je opozicija za­uzela. Neka iznese, u čemu je stalo to nje­zino zauzimanje ?

Općina je priredila nakite, slavoluke, mužare, rasvjetu na tvrdjavi, umjetne va­tre, posvemašnji red ; općina je pozvala gradjanstvo za nakite i rasvjetu; obćina je narod pozvala preko svojih glavara na pri­ček. Dopisnik amošnjem gradjanstvu nanaša veliku uvrijedu pripisujuć, da je zaslugom opozicije učinjeno, što je ovisilo o razpo-loženju i dužnosti mješćana, kao tobože da mješćani nebi bez njezina poticaja znali i izvanjskim činima pokazati svoju podaničku vjernost.

Zamjera se donačelniku Čelmiću, kako je dočekao. Celmić je dočekao onako, kako je dolikovalo, pozdravio u ime hrvatskoga pučanstva, podastiruć u ime svih odana Čustva vjernosti Njegovu Veličanstvu, kli-čući trokratni živio, kao što i Njegovoj Vi­sosti, našto se je narod preoduševljeno o-dazvao. Dopisniku je jedino težko pri srcu, što je donačelnik Celmić pozdravio iz iskre­na srdca i hrvatske duše, a što pozdrav ovom prigodom nije izrekao Piero Tripalo, iz svoje prevejane srbofilske duše.

I upravo dobro zna opozicija, zašto je ona riječ „Satrapia" u ovoj sgodi izne­sena, i dobro im stoji, i nadalje neka se ovakovim perjem diči; nedajte ga drugima, vaše je, i ako ste ju uzeli iz preotajnoga hambara

Nakon doličnoga pozdrava prvoga prisjednika, istupila je mala Grabovac, lje-pušna djevojčica, u bijelo odjevena, ali se ipak ponešto pomela u svom pozdravu, u-pravo zato, što se zove Grabovac.

Što su Piero i Toni Tripalo bili po ­zvani na večeru, mala briga, tomu se ne-daje nikakova važnost, bilo, pa i prošlo, Cetina isto teče svojim tekom, a Tripalim će i nadalje zubi vodu činiti za načelničkom stolicom.

Gdje zub boli, tu jezik leti, tako i opozicija nenapuštai nijezdne zgode, a da nenapane Marovića. Dopisnik pišuč, da je Sinj bio zadovoljan, da nije bilo načelnika Marovića, koji je mogao da zapriječi jedno-dušnost i raspoloženje sinjana, daje slabu svjedočbu o svojim pristašama, koji bi bili kadri, zbog jedne nepovoljne sebi osobe, učiniti i na uštrb svoje podaničke vjernosti, Ipak prenizko!

Dopisnik ističe „gospodin načelnik dr. Marović nije ničemu prisustvovao" himbeno prešućujući, koji je tomu uzrok bio. Pogo-vara se, da i ovom zgodom njegovi prija­telji izdaleka pokušaše na odlučnim mje­stima pokazati svoje simpatije prema njemu, ali je otišlo u vjetar. Načelnik Marović pri­čeku nije prisustvovao, jedino i istinito, jer se je težko bio razbolio, od hunjavice i težke bronkijalne upale, što je lagano na prije nekoliko dana ćutio, sčega je po stro­gom nalogu liječnika morao ostati u krevetu za više dana, a dočeku da nemože prisu­stvovati. Neka dopisnik protivno ovomu dokaže, da nije bio težko bolestan, kao što i još boluje, stoji mu narazpoloženje kruna stotinu za isplatu duga njihove Sokolane.

Doček u Sinju doistine bio je pre-srčan i krasan, ali je mogao biti i još bolji.

Pri dočeku nije učestvovalo svećenstvo izim pozvanoga mjestnoga župnika, premda za ovu prigodu bijaše se uz dekanu Šimunića sakupilo mnogo župnika, bijaše i grčko-istočni župnik sa Dicma. Pri dočeku nebi-jaše naš pravaški zastupnik Sesardić, koji bi bio u ime naroda pozdravio; nebijahu prisutni franjevački profesori sa pitomciina, nebijahu prisutni pučki učitelji sa učenicima iz Sinja i bližih mjesta Glavice i Brnaza, nebijahu piisutna razna družtva; svi ovi bijahu pripravni da pristupe javno dočeku, a za što nepristupiše, to odgovornost stoji na samom kot. poglavaru gosp. Lani.

Amošnjemu pučanstvu osobito je u-palo u oči, što velike srbske zastave pri dočeku nijesu se visoko vijale na kućama

I Piera Tripala i Sokolane, kao što su se ; vijale prošle godine prigodom Sokolskoga | Sleta, i kako gospar Piero nije na vrh kuće

izložio bušulu, koja pokazuje, kad je okre­nut prema Beču, a kad prema Srbiji.

Začudno je, kako je Tripalo-demo-; kratska glazba, u čigovoj upravi stoji Tri-| palo i Bulat, zatražila ovom prigodom i I plaću od općine ?

Dopisnice, na tebi je, da ovo odgo-: netaš ?

Domaće vijesti. Sprovod pok. Smič ik lasa , obavljen u

! srijedu, bio je veličanstven. Govorili s u : ! Vladimir Mažuranić za Jug. Akademiju, dr. j Vladan Gjorgjević za Srbsku Akademiju, ! Šišić za sveučilište, Pavletić za Maticu Hr-I vatsku, dr. IleŠić za Slovence, omladinac J Vidas i dr. Najradi.

Kad šije postanu e las t i čne . Tje-lovska procesija u Splitu obavljena je bez glazbe, Poglavarstvo; je odbilo i hrvatsku i

| talijansku. Ovaj put obć. upraviteljstvo ipak i je sudjelovalo procesiji, i ako, ako se može i govorit o ponizivanju, ponizivanje jednako ; sada kao i na Dujmovo. Ali da, tako za­

htjeva novi kurs — proti sistemu!

Mandat Radićev bio je uništen i u saboru i to glasovima same koalicije. Proti uništenju glasovala je čitava opozicija i zast. Zbierzovski od koalicije. Ovo je jednostavno šikaniranje, nedostojno jedne slobodarske stranke, a koje Radiću samo podiže reklamu. On će i opet bit izabran bez protukandidata.

Dok s e d v a kolju — treći s e smije . Ova se obistinila kod izbora u kotaru Lju-buškom za mandat izpražnjen uslijed odreke dra. Mandića. Borili se zajedničar dr. Jeli-nović i zadrugaš Boič, i to tako žestoko i takovim medjusobnim rječetinama i osva-dama, da se mogu podičiti, da su odnijeli rekord. Kako nam iz Čapljine javljaju, po ­bijedio je — dr. Andrija Petrović, treći kandidat, koji ne pripada nijednoj strana­čkoj organizaciji, a rodom je iz onoga ko­tara. I Jelinović i Boić ostali su duga nosa. Tko se previše iztrčava, Ijosne o tle.

Djevojačka ško la pol jodje ls tva i k u ć a n s t v a u Splitu. Obzirom na prilike, koje danas vladaju širom cijele Dalmacije medju težačkim stališom, te oslanjajući se na bogata izkustva učinjena na ovom polju u drugim pokrajinama, odlučiŠe školske se­stre otvoriti u Splitu školu kućnog gospo­darstva za djevojke težačke ruke.

Predavat će s e : 1. Vjeronauk. 2. Na­stavni jezik hrvatski, t. j . vježbanje i sasta­vljanje poslovnih i privatnih pisma, izpu-njavanje poštanskih, željezničkih i carinar-skih tiskanica i dr. 3. Računstvo. 4. Knji-

Kamo, milče, ti mi ode čemu želja tvojih lijet, tužne sjene kud prohode u nepovrat i neznan svijet!

Zašto tad na licu tvome sijevnu mio posmjeh blag kad umače oku mome tvoj najzadnji pogled drag!

Što te tako naglo ote kano lagan hitar san, možda sviće tamo po te sretniji i ljepši d a n ?

Pak ti cvijećem ovjenčaju plavokosu glavu sad, u bjelinu zavijaju tako nježan stručak mlad !

Zašto nose uspavanu u zipku te stavit rad, iz mramora istesanu, pod čempresa vitih h lad?

Naokolo gdjeno smilje pouvčlo širom svud, i savito već kovilje tugaljivo nad tu grud.

Tu su tvoji mili dvori postojbina tu je tva, med čempresi i med bori ta otajna pustoš sva.

Oj slavniju ti ne buni slatki počin zlata mog, drobna pčelo ti ne truni prah ugodan s cvijeća tog!

Neka dube tu na ploči mojih gorkih suza roj, milu spomen da svjedoči bratsku ljubav svedjer njoj.

Srce moje neka tuži zla udesa ljutu bol, dok nas vječna ljubav združi rajske sreće gdje je dol.

Spominjat će tad na javi uza srca vrući žar, mladić pjesmom od ljubavi dvoje mladih divni čar.

I tažit će bol u njedrim prolazeći kroz taj kraj „nitko živ pod nebom vedr'm nije našo stalan raj".

govodstvo kućnog gospodarstva. 5. Zdra-voslovlje i prva pomoć u nezgodi. 6. Uz-gojoslovlje. 7. Kućanstvo. 8. Nauka o hrani i napojima. 9. Kuhanje i ukusno priredjivanje za stol. 10. Pranje, škrobljenje i utijavanje. 11. Ženski ručni rad. 12. Gospodarstvo, biva poljodjelstvo, vinogradarstvo, povrtljarstvo, voćarstvo, marvogojstvo, mljekarstvo i pče­larstvo. 13. Živinozdravstvo.

Pouka bit će povjerena učiteljima-strukovnjacima iz c. k. Poljodjelske škole i kušaonice i sestrama-učiteljicama. Škola bit će namještena u novoj zgradi, sagradjenoj naročito za ovu svrhu po nacrtima odo­brenim od državne vlasti te uz pripomoć Ministarstva poljodjelstva u Beču. Zgrada je u Lovretskoj ulici u neposrednoj blizini Poljodjelske škole i kušaonice u Splitu,

U ovu školu će se primati djevojke od najmanje 14 godina, koje su svršile pu­čku školu te su zdrave i snažnog tjelesnog sustava.

Sa školom je spojen internat, u ko­jemu će gojenice primati stan i hranu. G o -jenice izvan Splita, koje ne mogu prenoćiti kod svojih roditelja, dužne su stupiti u in­ternat. Ove će plaćati u ime školarine, na­dalje za stan i hranu mjesečno unaprijed 35 K.

Škola počimlje na 15. rujna o. g. i traje jednu Školsku godinu.

Djevojke, koje žele pohadjati ovu školu, neka se jave kod školskih sestara u Splitu kod sv. Ciprijana.

O d l a z i li ili n e ? ! „Smotra" donos i : „Neke domaće i neke bečke novine doni­jele su vijest, da je gosp. namjesništveni savjetnik pl. Szilva upravitelj Kotarskog Poglavarstva u Spljetu, dobio dopust, s k o -jega se neče više povratiti na svoje mjesto, i to kao kaznu za njegovo postupanje pri­godom zadnjih tamošnjih dogadjaja. Ovla­šteni smo da izjavimo, da ova vijest, sasvim izmišljena, ne odgovara istini. Namjesništveni savjetnik pl. Szilva pošao je naprosto na svoj obični ljetni dopust".

P r e m j e š t a j i . Namjestnik u Trstu i Primorju premjestio je redarstvenog kome­sara Rudolfa Modrica iz Pole u Spljet, re­darstvenog komesara Gustava Stasnv iz Ši­benika u Trst, privremenog redarstvenog koncepista Ivana Francetića iz Pole u Ši­benik, redarstvenog koncepista Josipa Zo-reca iz Zadra u Polu, redarstvenog konce­pista dra. Viktora Miloslavicha iz l'ole u Zadar.

Ž i v i m o u z n a m e n j u lu t r i je i sve trče za glavnim zgoditkom! Ovaj dobije, onaj izgubi. Posljednih ima dakako nepri­mjerno više nego prvih. Onaj, komu za no­vac ništa nije, ostat će kod lutrije, onaj pako, koji novac cijenit znade, neka čita današnji oglas „S'ovenske i Hrvatske Na­rodne Straže", po kojem može nabavkom dobrih vrijednostnih srećaka dostići bogat­stvo, svakako pak mu je zajamčen za svaku srećku barem po jedan zgoditak, trajna vrijednost srećaka i time sigurnost za iste potrošenog novca. Buduć jesu naručnicima srećaka namijenjene takodjer nagrade i pre­mije, imaju gdjekoji priliku, da dobiju uz izbor vrijednostnih srećaka, takodjer i veliki ili dapače čitav dio za nje potrošene kupovnine natrag. Ponuda jest kroz i kroz poštena, pak se tako sama po sebi pre­poruča. Buduć se vrši dojduće vučenje već u ovima danima, pišite još danas po po­jašnjenje, štono vama ga bezplatno odmah pošalje: Valentin Urbančić, Ljubljana 20.

Grad i okolica. A N T U N O V O .

Danas je dan koji je svakom čestitom pravašu mio sa svetih mu uspomena. Danas je spomendan ute­meljitelja strr-nka prava dra. A n t e S t a r č e v i ć a . Zagrebački pravaši su­tra hodočaste njegovu grobu. Budimo i mi duhom tamo i kliknimo velikanu: slava!

Medju svečarima današnjim ima­mo i dr. A n t u P a v e l i ć a , člana vrhovne uprave stranke prava i za­stupnika na hrv. saboru, pa vrlog nam zastupnika na carevinskom vijeću dra. A n t u S e s a r d i ć a, članove po­krajinske naše uprave dra A n t u Al-f i r e v i ć a i prof. A n t u J a g i ć a i mnogobrojne druge čestite pravaše. Neka je svima sretno!

Posebice sjeća se danas Šibenik i čitava Dalmacija godovnjaka d r a . An te Dul ibića , harni mu za ljubav i za rad kojim zadužio narod, u pr-

) pn-

n g r a -: a k r a -

P o -

njem

aza-

vom redu naš grad. „Zadružni Dom" okićen je barjacima u počast obiju bljenog nam vodje. Živio dr Dulibić!

GOSPODU PREDPLATNIKE l imo, d a s e s je te svoj ih dužnos t i n a m čim p r i j e poša l ju p r e d p l a t u .

As^ Iz K r e š i m i r o v a Soko la . !

A^Sp tra u 11 sati u dvorani „Zadružr \ g \ Doma" prijava pomladka, Umol \ r S vaju se roditelji, da pošalju

dječake.

P r o c e s i j a T j e l o v a obavljena je ljet sred lijepog vremena. Red procesije bio uzoran, takav da se prisutni stranci upra divili. Posebice iztaknut nam je red me< školskom mladeži. Žao nam je, da se i možemo jednako izjavit i o motriocima, w

opazismo stvari koje se ne slažu sa dosto­janstvom svetoga čina. Nego je medju ob-ćinstvom bila velika gužva, čemu je kriv razpored procesije. Preporučamo da se napred to drugčije udesi, a ne da, ova i ljepša procesija ima najkraći put i najuže ulice. Moglo bi se, kako je to i čaj drugdje, procesijom ranije pa zahvj Poljanu i obalu.

Iz u r e d n i č t v a . Radi Antunova podne tiskara ne radi. Osim što je okol blagdan, našu tiskaru veže Antunovo s menom utemeljitelja tiskare koju smo preuzeli, blagopokojnog biskupa Antuna Fosco, a posebice pak sa godovnim pred­sjednika naše tiskovne zadruge dra. Ante Dulibića. Zato dajemo list ranije. Kako je u četvrtak bio blagdan, red nam je bilo pri­kratiti gradivo.

S v e č a n o s t sv . Ante obavljena je crkvi sv. Frane mnogobrojnim učešćem djanstva. Veliki broj pristupio je sv. Sakra­mentima. Pontificirao je presv. biskup. Po­podne u 5 i po procesija sudjelovanjei vatrogasne fanfare.

G r u n d o v a ša l j i va veče r u kaza­l i š tu . Nenadkriljivi, obljubljeni komičar kr. hrv. zem. kazališta u Zagrebu daje, sa ne­koliko članova istog družtva, veliku šaljivi večer „Kabaret" u kazalištu Mazzoleni nedjelju 21 o. mj. U srijedu donijet program. Nitko neka ne propusti da naužije zabave, šale i smjeha.

Izpi t i u r e a l n o j g imnazi j i . Pri ref. realnoj gimnaziji u Šibeniku obdrž; se koncem ove školske godine ispiti r edom:

Ispiti privatista i hospitantica od 22 lipnja dalje;

prijamni ispiti za I. razred dne 5 srpnja, a upisivanje za I. razred dne srpnja u 11 sati prije podne.

Kod upisivanja za I. razred, svaki učenik treba da donese : krštenicu, odlaznu svjedočbu pučke škole, dva popunjena tionala i kruna 8 -20 upisnine.

„ A l b a t r o s " i „Nau t i l u s " u penzij Jučer su stigli u Pulu ova dva stara ratna broda, da nakon pregledbe od strane na­ročite komisije predju u arsenal. „Albatros" i „Nautilus" bijahu pomoćne topnjače, o-predijeljene kao školski brodovi za moče, Bili su na jedra, te su moći, ploveći s njima na naučnom putovanju, progutali mnogu gorku. Sada za takova putovanja služe klopnjače i krstaši.

P o v i š i c a k o d b r i j a ča . Kako čujet sve brijačnice, izuzev Cosolo i Jakovljević, organiziraše se i stvoriše jedinstvenu tarifu. Prama toj tarifi cijene su povišene, a šišat će se moći samo oni koji se u dotičnoj bri­jačnici i briju. Ovo je jedan kuriozum; ide se zatim da se one, koji se briju sami, pri­sili da se briju kod brijača. Dvojimo, da li će to imati uspjeha.

N a d j e n o . Marko Validžić pok, iz Promine, sad u Šibeniku, našao je d ov. mj. jednu špilju sastavljenu od malih puca. Tko je izgubio, neka se p njemu.

OD 1. LIPNJA iznajmljuje se s s p o k u ć s t v o m n a naj l jepšem polo Š i r o k e u l i ce . P o s e b n i u laz . Upiti u r e d n i č t v o l i s t a .

iznu

:ij¡.

lOgll

C 0 -

4

ŠIROM SVIJETA. Bijeg rusofilskih agitatora.

Braća Gerovski koji su bili uap* u Černovicama pred nekoliko mjeseca, vezi sa marmaroš-sigetskim procesom, bjegli su automobilom iz černovičke mnice n Rusiju. Vraćajući se od istra sudca u ćeliju, njih je štražar Nepit, ih je pratio, odveo u jednu sobu, dao odijelo da se presvuku, izveo ih iz tam u grad, gdje su uzeli automobil i u preko granice u Rusiju.

e su poslali

soba, koje su okriv-bjega. Medju uapše-lerovskih, Aleksan-! Zurkanović, Uple-

neki srednjoškolci. brzojavni pozdrav

narhlstički izgredi u Italiji.

a prosvjeduju proti nasilju dvaju iera, socijalisti proglasili su gene-

trajk u čitavoj Italiji. Ovaj se izrodio ;rede pravog anarhističnog karaktera,

je u državne organe pucala, bacala nje, provaljivala u dućane, raznosila , oštetila željeznice. Usljed reakcije

ne sile, došlo je do krvoprolića. U gradova kao u Jakinu, Napulju Ud.,

mrtvih i ranjenih na obe strane. »ia je glasovala vladi povjerenje i

. sve vladine korake. Štrajk je na glašen zaključenim.

»vo minis tarstvo u Francuzkoj . P?ogresista Ribot, starac od preko 70 ia, obrazovao je ministarstvo. Vanjske ive ima Bourgeois, rat Delcasse. Mini-vo broji najbolje sile, ali teško da , jer radikali i socijalisti intriguiraju.

obćeno. }

IZJAVA. Obzirom na dopis u „Narodnom Listu" . iz Trsta, u kojemu se tvrdi, da mje-

družtvo „Tomislav" drži se načela „ru-teljstvo", Izjaviti mi je kao učitelju i ~nu dotičnog družtva, da je izjava ikova u tom pogledu neistinita.

odgora, 5. lipnja 1914.

Vjekoslav Mrkušić, učitelj.

ospodinu leksandru Devč iću , učitelju

P o d g o r a . dnosno na Vaš dopis u br. 42. ,,Na-

Lista" pozivljemo Vas da dokažete I kako naše družtvo provadja na-šiti učiteljstvo".

odgora, 5. lipnja 1914.

tsko Katoličko Prosvjetno Družtvo „Tomislav" — Podgora.

Mate Jakić , predsjednik.

ospodinu Aleksandru Devč iću , učitelju

P o d g o r a . Vašem dopisu u „Narodnom Listu"

iz Trsta moram zaključiti da onim , a onaj koji je to mogao razu-

krio se je za prozor slušao i uživao" e smjerate. Ako u istinu na mene

'e, onda Vam kažem da je to ne i négo i kleveta. Netom sam do-

a su neki radnici pri polazku učitelja 'a neuljudno se prema istom podni-sam to kod istog Mihotića požalio,

se je isti prema njegovu odgovoru 0 da nijesam znao a još manje su-o. Ako ostalim podvalama u vašem smjerate na mene, to Vas pozivljem, sete na javnost sve što me" može mitirati. U tom slučaju želio bi da

"te nebulozni kao u vašem ovom do-ego navedite činjenice, koje ćete i na oči dokazati. Ako se pako bojite ili

ije drago po sudu se skitati a želite -krinkati, to Vas upućujem na moje stavljene da Iznesete sve gradivo o

u dopisu natucate, a ja Vam dajem 1 riječ da u tom slučaju, pa makar

divo bilo sve lažno, neću se poslu-oni, Ono što sam vašim predposta-službeno saobćio, to i Vama javno

vaše sudjelovanje dne 29. IV. t družtvu koje se je onako divljački

~alo nije na diku učiteljskom stališu, ražom „kroz godinu ili ja mrtav ili

živ iz Podgore" na mene smjerate, kažem, da je to laž a za ozbiljna i djetinjarija pomisliti.

Podgora , 5. lipnja 1914.

Don Marko Ivanlševlć , župnik. ) Za članke pod ovim naslovom uređnHuvo »trna odgovornosti,

IJE KO: k r a v l j e 1 o v C 1 i e ' ... .— čis to , naravno i

Hzlrano, prodaje po 40 para litar, m a Mljekarna J . Drezga .

I , J £ T O V A I i I ^ T E

MORE, HLAD, ZDKAVLJE, DIVOTA.

Opjevano Makarsko Primorje krije u sebi dražesti, koje, oso­bito u ljetu, privlače i opajaju čovječju dušu.

G R A D A C KOD MAKARSKE

biser je Jadranskog mora. Tko želi zdravlja i ugodnosti, neka ljeti pohrli tamo u

Hotel Lavčenj koji leži na moru, s a krasnom oba lom. Hotel ima l ijepe s o b e z a spavanje , izvrstnu kuhinju i podvorbu . Cijene umjerene tako da s e ne boji n ikakve u-takmice .

Hotel j e o sob i to prikladan z a l jetovanje, a naroči to s e preporuča s tranc ima kao iz-vrstno

K U P A L I Š T E

B r a ć a iz Herceg - Bosn e , koja svake godine dolaze u naše pri­morje na kupanje, naći će u Hotel Lavčenj sve udobnosti i okrijepe.

I našim domaćima, koji obično traže ljeti odmora u tudjini, sta­vljamo na srce krasote našega primorja.

HOTEL Lavčenj Gradac kod Makarske

A n t e M i l o š e v i ć p . N i k o l e vlastnik. 8 - 3 0

1 A l i l É T E

Navrnute loze. Javljam p. n. obćinstvu da imam li­

jepi broj navrnutih loza na zeleno, raznih vrsti podloge i navrtaka. Prodajem nz umje­rene cijene, uz kaparu od 20%. Za svaku vrst jamčim.

Tko želi ubrzo doč do vina, neka sadi navrnutu lozu na zeleno. Pozivljem kupce, neka dodju vidjeti kako uzdržavam razsadnjak, eda se osvjedoče 0 modernom radu i o dobrom uspjehu, a neka nevjeruju da je loza obolila, jer sve su to izmišljotine.

Prvić-Šepurina, 12. lipnja 1914.

Roko Vlahov Fogulov ,

1—10 glavar sela.

D r . SPECIJALISTA ZA DJEČIJE BO-:: LESTI I ORTHOPEDIJU «

OTVORIO JE

: AMBULATORIJ : NA OBALI POVRH KAVANE

3 - 3 MIRAMAR II. KAT.

B V Na znanje onima, koji s e b e ili djecu na ž ivot os igurat i ž e l e . Prije n e g o s e os iguraju kod tudjih z a v o d a , neka dadu prvenstvo na­š e m jedinom d o m a ć e m z a v o d a

„ C R O A T I A " koji ima razne c ienike uz povol jne uv je t e ; razjašnjenja i upute rado :-: daje Zas tups tvo :-:

K O P A N I & M I L K O V I Ć . . ZADAR :: DALMACIJA. .-.

Zavod takodjer preuz ima o s i g u ­ranja proti požaru.

VELIKA ZLATARIJA

GJ. PLANĆIĆ Vis - S ta r i g rad - Velaluka

:-: Š I BEN IK . :-:

S P U Ž A V A

rafiniranih i prostih

:-; svaka vtličint i oblika :•:

ZI t u mofluć! potril» ti ZI toilette

imadt vtliku zalihu

SPOiVMSRA ZA0RU61 U MAPRJU

Naručbe adresirati n a :

Spužvarska zadruga - ŠIBENIK. -

B ] H E I H B [ b ] B B E 3 E 3

Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom

polju morati ćeš pognojiti svoje usjeve, vinograde, masline,

voćna stabla i t. d. sa

r io 1516°|o I t t C M I M MX TH0MAS0U0N

i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno

kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-

manicima dijeli poučne knjižice 0 uporabi gnjojiva za sve

kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove

tri vrsti daju isti uspjeh kao KAS a cjenije od istćga.

Ova gnojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke,

kao jedini i glavni zastupatelj i razpačavaoc, i to prama uvje­

tima postavjenim od tvornica

G R U B I š l Ć & C o m p . :-: Š ibenik.

(brzojavni nas lov GRUBARES — telefon br. 56.).

HJ] • E • • [ E ] LU I I •

l U M I L E T I Ć A ^ Prve vrsti JANJETINE sa ražnja svake ure vruće. Ali

tek kako se kuhinja smije i momci Sto vrte! Momci vam to rumeni, jer piju obilato mojeg

o p o l a prve vrsti, a na veCer, kad idu leći, jo§ po čaSieu proSeka, i to sve dajem, jer momci su čisti i po tri puta na dan kuhinju peru, da se gospodar sve smije, Sto oni to rade.

Štovano obćinstvo! Prosto je svakomu, da se sam 0 tome osvjedoči. Vrata su svakomu otvorena. Mlade

prasetine nisam ni spomenuo. U nedjelju u podne vruća i sjaji ko rožica.

B l r e prve vrsti, uvijek friške, jer svako dvije ure stavljam mraz, poSto prodajem dva hektolitra dnevno: serpentine u aparatu peru s« svako pet dana za uzdržanje zdravlja.

Hladna jela ^ svježa, svake vrsti i u svako doba.

^ Štovanjem

l i Petar Miletić.

• •

I „ S l ovensko j i Hrvatskoj Narodnoj S t r a t i " donijet | će p o m o ć , V a m a možda bogatstvo« ćitajtei

4 7 5 . 0 0 0 kruna odnosno franaka i lira iznose svakogodisnji glavni zgoditci velike

skupine

5 originalnih vrijednostnih srećaka 5 kojih se 13 svakogodišnj i vućenja vrši dne

2. i 15. siećnja, 1, i 14. st ibnja, 1. rujna (dva), 1. veljače, 1. srpnja, 14. rnjna i 1. ožujka (dva), 1. kolovoza, 2. stađenoga.

3 7 5 . 0 0 0 kruna odnosno franaka i lira iznose svakogodiSnji glavni zgoditci manje

skupine

3 originalnih vrijednostnih srećaka 3 kojih se 9 svakogodiSnjIh vućenja vrši dne

2. i 15. siećnja, 1. i 14. svibnja 14. rujna i 1. veljače, 1. srpnja, 2. studenoga.

1. kolovoza,

Kupovnina za veliku skupina svih 5 srećaka platit se može n 60 mjeseca po K 6, za manju skupinu svih 3 srećaka pako u 60 mjeseca po K 4 Svaka srećka mora da barem Jedanput p o g o d i ! Svi zgoditc i Izpla-

ćuju se u g o t o v o m n o v c u ! Sve srećke imaju trajnu novčanu vrijednost te nakon i zp laćene kupovine igraju joS dugi niz god ina bez ikakvog nadaljnjeg

uplaćivanja, dakle b a d a v a !

Svak pogtovani naručnik može da primi nagrade i premije te na taj način kupovninu za sebe naručenih srećaka po volji snizi ili ih uopće dobije BADAVA. amM=a=Bm

IzjaSnjenja daje i naručbe prima:

i. Valentin Urbančić, Ljubljana 20.

I L I

|=] Raznovrstne, umjetnički izradjene koraljne |S{] - - uresne nakite izradjuje - -

1 RIBARSKO - KORAUSKA 1 1

1 ZADRUGA U ŠIBENIKU. H | s | Radiona i izlozi nalaze se na obali kraj perivoja. I s l l

L I I L L L L I L L

.'. POLJODJELSKA .'. Z A J M O V N A B L A G A J N A

Zadruga uknjižena na neograničeno jamstvo u Šibeniku.

Ukamaćuje novac na uložne knjižice uz

5 1

O B J A V A . Dajemo na znanje p. n. Obćinstvu da smo

otvorili prodaju:

živoga vapna uz cijenu od kruna 2.60 za sto kg.

ugašenog vapna uz cijenu od kruna 2. za sto kg.

===== sve franko tvornica Crnica-Šibenik. ======= Naručbe upućuju se na adresu BATTIGELLI

e ROSS1 - ŠIBENIK. Sa veleštovanjem

Peć za proizvadjanje vapna — u Šibeniku. —

O S I G U R A N J A Ž IVOTA u raznolikim najnovijim, modernim i vrlo povoljnim kombi­

nacijama preuzima jedini domaći osiguravajući zavod

„ C R O A T I A " Osiguravajuća zadruga u Zagrebu. • Utemeljena god . 1 8 8 4 .

I CENTRALA : Zagreb, u vlastitoj palači, ugao Marovske i Prcra-

dovićeve ulice.

OLAVNA ZASTUPSTVA : Oslek, Rleka, Sarajevo i Ljubljana.

I CENTRALA : Zagreb, u vlastitoj palači, ugao Marovske i Prcra-

dovićeve ulice.

OLAVNA ZASTUPSTVA : Oslek, Rleka, Sarajevo i Ljubljana.

I CENTRALA : Zagreb, u vlastitoj palači, ugao Marovske i Prcra-

dovićeve ulice.

OLAVNA ZASTUPSTVA : Oslek, Rleka, Sarajevo i Ljubljana.

Podružnica u Trstu, Via del Lavatoio br. I. II. Kat Telefon »-94.

Ova zadruja prima uz povoljne uvjete sliedeće vrsti osiguranja

I. Ma ljudski život: 1. Osiguranja glavnica za slučaj doživljaja i smrti 2. Osiguranja miraza. 3. Osiguranja životnih renta.

II. Protiv šteta od požara: 1. Osiguranja z g r a d a (kuća, gospodarskih zgrada, tvornica

industrijalnih poduzeća). 2. Osiguranja pokretnina (pokućstva, dućanske robe, gospo­

darskih strojeva, blaga Itd.) 3. Os iguranja poljskih p lod ina (žita, sijena itd.)

I I I. Staklenih ploča protiv razlupanja. Zadružna imovina u svira poslovnim granama iznosi . K 3,375.050.88 Prihod premija s pristojbama K 1,571.135.97 Isplaćene odštete od postanka zavoda K 6,400.996.52

Sposobni posrednici i akviziteri primaju se uz p iHl jne aijete.

Z a s t u p s t v o za Š iben ik i oko l icu

V L A D I M I R K U L I Ć - Š I B E N I K

A U T O G A R A G E

NAJAM AUTOMOBILA.

Javljam p. n. obćinstvu, da sam otvorio

Autogarage i naiam automobila

novih, vrlo elegantnih, za 4 i 5 osoba. Ciene veoma umjerene.

TELEFON Br. 61.

NIKO ROSS I .

Predplatnici šaljite predplatu!

Najprikladniji dar za svaku prigodu jest

I N G E R O V ŠIVAĆI STROJ

kojim se može šivati, vezti i vrpati.

Slnger Comp. šivači strojevi dioničko družtvo

ŠIBENIK, glavna ulica.

N a s l o v z a b r z o j a v e : „JADRANSKA".

CENTRALA U TRSTU

Via della Cassa di Risparmio 5

(Vlastita kuća).

PODRUŽNICE: D u b r o v n i k - K o t o r -L jub l j ana — M e t k o v i ć — O p a t i j a Š i b e n i k - Spl je t - Z a d a r

Kuponi založnica Zemljišno resijskog zavoda Kraljevin Dalmacije plativi 1/11 kao i uvučene založ-nice unovčuju se . ^ kod

3 a d r a n s K e 8 u n h . u Trstu i svih njezinih p o ­družnica.

Uložne knjižice. — Pohrana i administracija

vrijednosnih papira. — Ku­poprodaja tuzemnih i inozem­

nih vrijednosnih papira, te de ­viza i valuta. — Osiguravanje efe-

kata proti gubitku na tečaju pri vučenju. — Žiro računi i tekući računi.

Unovčivanje mjenica, dokumenata, odre­zaka i izvučenih vrijednosnih papira. — Kre­

ditna pisma, cehovi, vaglia, naputnice. — Pre­dujmovi i zajmovi na vrijednosne pupire, dionice

srećke, robu (Warrants), brodove itd. — Gradjevne veresije. - 1

p~ P r e t i n c i (Sa fes ) z a č u v a n j e v r j e d n o t a u če l i čno j s o b i ( T r e s o r ) s a p o s e b n i m k l j u č e v i m a z a k l i j en te , u

koj im s e p r e t l n c a m a m o ž e d r ž a t i s v a k o v r s n e v r i j e d n o s t i .

• i i i | m i i i i i i i i i i i i i i i u i i i i i i i m i i i m m

ftfio parobrodar: e e DALMATIA" e e

e e

uzdržava o d 1. l i s topada 1913. s l iedeće g lavne p r u g e :

T r s t - M e t k o v i ć A (poštanska) Polazak iz Trsta ponedjeljak u 5.— pos . p povratak svake subote „ 6.30 pr. p .

T r s t - M e t k o v i ć B (poštanska) Polazak iz Trsta u četvrtak „ 5.— pos, p . povratak svakog utorka „ 6.30 pr. p .

T r s t - M e t k o v i ć C (poštanska) Polazak iz Trsta u subotu „ 5.— pos. p .

povratak u četvrtak «, 6.30 pr. p . T r s t - K o r č u l a (poštanska) Polazak iz Trsta svake sriede „ 5.— pos. p .

povratak u ponedjeljak „ 6.30 pr. p .

T r s t - š i b e n i k (poštanska) Polazak iz Trsta u petak „ 5 . -povratak u sriedu „ 6 . -

T r s t - M a k a r s k a (trgovačka) Polazak iz Trsta svaki utorak 9 6.— pos. ». povratak svake nedjelje „ 1.15 pos . p .

T r s t - V i s (trgovačka) Polazak iz Trsta u subotu „ 7.— pos . p . povratak svaki četvrtak „ 7 . 1 5 pes . p .

pos. p. pr. p .

Remington Standan Si, P»aćih strojeva

F = ENCIJE :: »

= = = = u porabi.

Mode l X i XI.

:: :: BEZ KONKURENCIJE : : |

P o d p u n o

amerikansko pokućstvo

6 L 0 6 0 W S K I I (¡0. • TRST Piazza delta Borsa No. 14 I kat

Te le fon b r . 17—70.

• O S I P Z A M O L I ovlašteni dekorativni slikar

: U Š IBEN IKU: Bivši više godina u Trstu nalazi sada već godinu dana u svom rodn mjestu Šibeniku, gdje je radio raznih tvornica i privatnih radnja kod Pomorskog Okružnog Zapovj ničtva.

Preuzima svakovrstnu radnju uz . umjerene cijene i najvećom brzin izvedbe. Preuzima i radnje i izv.u

I j Šibenika bez povišice cijene. Dostaje obavijestit ga jednom otvorenom do pisnicom na gore naznačenu adr<

Preuzima važne slikarske radi po crkvama, kazalištima. 9—

ia je

P. T. Častimo se staviti do znanja sva­

koj cijenjenoj osobi, da smo već ad davna osnovali klesarsku zadrugu pod naslovom:

:-5 PRVA SPLITSKA :-:

K L E S A R S K A registrirana a* •ftraaićent jamficaje

U SPLITU.

Zadruga obavlja svakovrstne kle- j sarske radnje bilo u mramora ili kamena uz najpovoljnije uvjete.

Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nad­grobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mra­mornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena izvrstnim radnim si­lama i dovoljnim kapitalom, to je u stanju svaku naručbu brzo i tačno iz­vršiti na podpuna zadovoljstva gg. naručitelja.

Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao što i sve npute i raz­jašnjenja.

Preporuča se uglednom obćinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju pe­caste svojim cijenjenim oaručbama.

UPRAVA,

PREDpLAĆUJTE SE HP „HRVATSKU MISAO'"

Prvorazrednom di­

p l o m o m i zlatnom me­

daljom na rimskoj i

bruseljskoj izložbi na-

gradjena

TfORHICII lOŠTAHIH SVIJEĆI

ŠIBENIK preporuča svoje pro­

izvode P. N. g g . Ž u ­

pnicima, Crkov inar -

stvima i Bratovšt inama. Pazar I Sve narudžbe, Ste se prime

inicijativni Hrv. kat nar. jjaitva, na ktrlst njlhavu đavam 5 */+