NAUKE BROJ49 7D - НАССА

64
<^ASOPiS ZA P0PULAR1ZACIJU NAUKE BROJ49 MAJ 1976. - 7D Naseljavanje Galaksije Stare africke pivilizacije Porcmecsji u spavarju

Transcript of NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Page 1: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

<^ASOPiS ZA P0PULAR1ZACIJU NAUKE BROJ49 MAJ 1976. - 7D

Naseljavanje Galaksije

Stare africke pivilizacije

Porcmecsji

u spavarju

Page 2: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

utismuti

U »vim ve6jm gradovlma naiezemija moiele nail izbor raallh ra-Sunara Cana ledrog dtapnos ra-

Cunara krete se Izmedu 800 i S.OOOdinara. $to zavisl od broia operaci-R broja decimalnin mma i brojamemorija Male dlepne raSunarakod naa proizvodi ..Digllron "

iz

MIUN PETROVlC IZ SLAVON-SKOO BRODA Inlereauje sa za za-Slitu Inslfumanala od uiicaia spol|-oog magnatakog pol|a

izgied polia. magnalake linlje akre-

Pu i ptolaze kroz gvoZda, jar, ono

pus(l|ivoal riego vaz^jh la prutainanji otpor linijama magnatakogpolia Ako sa lakav rnaierrjal napra-

vt u obliku lopTa (oko tnatrumania),magnelska linije Pa prolaziti samokroz njanu ljuaku, pa j unulrainjo-

alc lopla gotovo da i nape poalO|ali

magrtetsko polja <nePe delovali nainalrumant). Magnelski Ptit moieda ae obrazuja I od dijamagnatskogmatariRlB - najPePPe bakra. zalo

Pto^^ ima maniJ^riRgnatsku^pw-

TAIB BJELOPOUAK IZ KNJA. intaraeuje se za Ijtaraldi

iranzistonma i poluprovodnKelemenlima

U izdan)u ..Tennipka knjigaBeograda. 7 |ula 26 IzaPIo |a nelko knjjga o Tahnici poluprovodiI integriaanin kola Zalo je najbolja

da ae za ualov kupovlne direklnoobratila izdavaPu.

buduPnoatl.

s kiborzima Kako nauPnici prei kiborga P'

Pu. anjihov c

da^podali

'

nlialurr

O'ga obavlialo bi sa baZiPnim pu-tm, pomoPu primo'pradajmh si-

na. Sve ovo omogupilo bl daiborzl obavljaju rad pod mnogo

sloienijim i tellm oslovima. kao Pto

vode No. jedna

ailvaana koamipka 'islraZlvanJa

/Ida. pitanja je da li Pa kiborg bi

bvak u orom smislj u koiem g'I danas doZIvijavamo i abvatamt

RADOJE NENEZKi, NIKilC,RAGOVA LUKA 48

aa skoio dve godinaakom folografijom, a

dostatku pravog iskuetva

pomoPI. Zaleo bih da me jpullteatroPnu lliaraloru o loto

' •

PraporuPujamo vam a

knicga: Milan Fizi ..FologralZagrab, BoZidar KaZIP,,.ElBii ,

is tahnika lologralija umetnipkaikademiia Beograd. 2i»ojin Jere-nlc ..Populami kurs fotograflja' i

'idoie MoisiloviP ..Fotograflia oddeje do raallzacl;e

' I ..AMC kolorlologratiie "

- sve u Izdanju ..Teh-5ke knjiga- iz Beograda

GORAN OTASEVIC IZ PLAVA

Citaocima

i saradnicima

..Galaksije"

destitamo

medunarodni

praznik rada

1. maj

geogranje. OOBRICA MLADENO-viC IZ mladenovca. kajmakGa-LANSKA 49. za lileraluru iz aulo-malizaclje, daljinskog upravlianja i

lebnipka kibernetike. a ZEUKOROMANIC !Z OSUEKA. VOKOVAR-

• 2lB za knjiga iz egiptologl)a

Obratite se na adraau NAuCNAKNJIGA, 11 000 BEOGRAD. Kn. Mihailova 40. lei 011/625-394.

DEJAN CVETKOViC IZ PHESE-VA, SV-TOMICA 35. inlaraauia aa

MILENKO MIUNKOViC IZ SJE-NICE, GONJE. inleresoie sa gda bi

sa oiriirnije obradujb tama ..Qane-

a'* n^''Sograd*7:011/625-586

2AMENA, KUPOPRODAJASTARIH BROJEVA ..GALAK-SIJE-

GORAN STOJANOViC IZ NISA.NADE TOMIC 1S/I daie knjige „Po-

JOVAN VUJOVIC tZ SPLITA,VLADIMIRA 6/kGATA 12/111 Zaleo bl

da kupi br 1. 3, 4—10 ..Galaksija'

BERNES ALIHODZiC IZ VLA-SENICE, MARSALA TITA B. B

.Za-

VLADIMIR SKORUP IZ OSI-JEKA, STROSMAJEROVA 79. Zaleo

Page 3: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

T

Ml oanovi/ tnliljanlt HopuUIHiuia

•nm<t31 ..Slulbtnee gltaoiKM- Imi

S6/72 Bvo uavn catobaOm /tpomct

aAVRILOnjCKOuIc**

MARUA TOOOROVK: (ptKiMdrtiAl,UASKA SUQANOVA pfol. OrOUiANKANAZIR. SRANKO OenAOOVl£.STOJAN JARAMA2. CEDOMIR JERTlC.ORAQAN NIKOUC, OU$AN POPOViC.

RAKlC, ZIVOHAO euSiC.

RAOOJKOViC. VEUMIR VESOVIC

ii««.iew«iv«i.ouik«i*"O' ALES eEBLER (prMiMnlk). VOJJCOLANOVIC. UOUCILODiMrrxueviO. kaRmelOOaspiC.«lpl Int. MUVOJ JUQIN. DuSANmaSoviO. mhajlOCAxiC.OAVHILO VUCKOVIC. ESAD

TANAA^GAVRMWlC, urvik

- VUtKOVKi, glwnll

RUKOPIS< SE ME VRACAJU

SniAKSIJI)Casopis 2A POPULARIZACUU NAI ike

SADRZAJ

JUBILEJI: 1976 - godina NIkole Tesle 4

NAUKA U SVETU: U znaku punog dlnamlzma 6

SVET NESVRSTANIH: Nova priznanja polltici

neavrstavanja 7

ASTRONOMIJA: AstronomI na Meaecu 8Crveni Siri|us 11

ASTRONAUTIKA: Briianija u kosmosu 12Astronaut! danaa 14

SERVIS KNJIGA: Knjige po eenama iz 1963.godine IS

FEUTON; Radiom kroz svemir is

TRI81NA: Kriza savremene nauke 20

RATNA TEHNIKA: „Orao'‘ — ponoa konatruktorai graditeija 22

EKOLCX3UA: Udruienitn snagama u zaSlitu

prlrode 24

CiTAOCI JAVUAJU

OBRAZOVANJE; Susret aa buduOnoidu 28

ZAN1MUIVA NAUKA 30

NAUCNA FANTASTIKA: Lem i Asimov kao antipodi 32

Edvard D2. RobKs: SpaslocI aveta 34

Entoni Buie; Ambasadorl 35

VIZUE I HIPOTEZE: Stare elriake civilizaclie 36

FUTUROLOGIJA: Naaeliavanje Galakslje 38

PHONALAZASTVO; Nauk iz neuspeha 40

BIONIKA: Pronalazae prirode 41

„Put pokazateij" 42

BIOMAGNETIZAM: Eleklromagnetaka polucija 43

FIZIOLOGIJA: Podvodni £ovek 44

MOZAIK; 46

OPTIKA: 6arolije fatamorgane 48

ONKOLOQUA: Napredak u leOenJu raka 50

MEDICINA: Doktore. ne mogu da apavam S2

HEMIJA: Nauka neogranieenlh mogudnoati B5

ISTORiJA PRONALAZAKA: Parna madina 58

AUTOMOBILIZAM: Reli znanja i umeda 59

HOBI: Pomozimo evedu u prolede 60Zanimijiva malematika 61

VITRINA 62

VESTIIZNAUKEITEHNIKE 63

BROJ 49MAJV GODINACENA 7 D

S /76

3

Page 4: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

snuKsiJK

JubilejiProslava120-godiSnjicerodenjavelikog

naudnika

GodinaNikole Tesle

Proslava 120. godim rod.

dKole Tesla odvija se u organlzscl-

I JugosiBvenska alcsdamlje znano-itl I uffllstnosti. Savala Akadamlja- ‘ -

1 umetnoeti SFRJ i Zaiadnice

Simpozijufn u Zagrebu

I nauinika da obuhvatlll ol«

Bdeaat naslova I bid itampani i

’'impozljuma 1"

eerdapa; AC-DC u prenosu alek-

IrlSne anarglja; Pranos ktloganimkablovima: Radlo-kamunlkscl)a odTasle do danaa: Strokopo{asr>e ko-

mur^ikacija; Izvon svetia od Tasle

Organlzacl^om ovog rauinogkupa odaje ae djina pairja vali-

om dalu Nikola Tasle. ko|l |e svo-

m radom pokazao kakyl aa vali-

anatveni rezuHall postliu kad se

irisla mnoge lahnidka I

Ih palenala doaudnlk )e dao— razvo)u <

,heini|a. rnadlcliw,

I avojom konstrukcijom ja prila-

godan callnl kojol phpada. To dapetvrdltl I tame na ovom Slmpozlju-mu — kaie aa u Ptogiamu pro-

OpSti karakter proslave

apadaiu vrio znsdaini podunvall

saodriatljodjedr

izgradnjs prihvalnlh

tm podrudlu, gda danavelikai znadaj-SUSPET MLADIH

I godl*n|ie«

imila je opfil

oditani mr\ogoaro|nl akupovi u na-ilm rapubiikama. pokrajlnama I ve-

dlm gradoviraa UodI 15. maja (p<^vodom Dana iugoslovanakog radi-

|a). uz padasatogodiinll jubilai Ju-goslovenska radiodifuzlia plaocran

je zajednldki Skolski das o NIkoli

Teall u Isto vrame u svim dkolama i

takuhallma dlrom Jugoslavljs. dto

oblaati eleklrcariergije, akaani)e u njo|oiikom hotelL „S

(ar HKlon", o priaustvu nakohlljadainlanjera I anargatidara, c

dan ia ..Taslin simpozijum o eneeududi da Ja dalo ganijal

I radio-kontrola. k

Page 5: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Nikola Tesla— ve£na vatra stvarata6kog genija

Duh satkan od ideja

cl on le Mgradio mnoge I raz-

novrsne motore kao uzorke ta-

janstvene prirode. Reka novihIdeja neprekidno je tekla kroznjegov duh. Neobidnl um bio ja

upolrebljen na na|neobi£nljl

nailn da bi pokrenuo industriju

savramanog sveta.

dragim kamanom od jedne to-

ne. NIko nlje OBporavao njego-

vu vrednost, all teSko |e bllo

na6l onog koji bl mogao da ga

Nepresu§na riznica

saznanja

Kako je imao mamoriju kaofotografaki aparat, znao je na-pamet stotine atihova Iz sadria-

je ko|e je ranlje proiltao. Takvaoat joS od ranog detinjstva

— aposobnost da vidl auSlInuproblema — davala mu je mo-gudnost da na stvaraladkompolju, kojem se poavetio, vidl

daleko I la£no.

Tesllna snaga vizuelnogpredstavijanja, apoaobnost davidi kao dvrste predmete sve

Sto b> zamiallo, pokazala se odvellke korlatl na prvom proble-

mu koji je hleo da savlada —na obrtnom magnetnom polju.

U svojim miallma konstruisaoje

maSIne jednu za drugom I, ka-

ko |e koju zamiallo, take je

mogao ta£no da opife strujna

kola u njenoj armaturi I mag-netakim kalemovlma I da pratl

tok stnija koje su aa munjevltonenjala.

Obnno magnetno polje Ime-

0 je oaobinu da bez dice pre-

loel u prostor oko sebe. prekoaopatvenlh llnija. anergiju na

imoteje obifinog zatvorenog

>la na Izolovanoj armaturi, I

ko je same sebe uklju£lvalo uirtnl magnetnl vihor, poput

aundeve korone bezmerneener-glje. Tetli nlje bllo potrebno da

II models od bakra I sjvojt-

Van granica kosmosa

Nlkada nlje lutao nl ujednoj

oblaatl. Jednim pogledom obu-hvalao je ceo olkriveni sv

'

njegovlm beskrajnlm razmera-

ma. PrvI ae uaudio da neber'

ma krade munje I gromove 1 1

Ih ponovo iaije u beskraj sve-

mlra. Nlje se bojao da £e ganeko pretedl.

Nema broja u registru nje-

govlh pateneta koji ne obuhva-ta bar ne$to od savremenlhdude tehnike: X-zracI, radar,

radio, lelevizija, koamidkl zraci,

pulsari, aundeve dellje I mnogotoga Slo de se lek otkrill

-

nepresuSne nznice sazni

Mogudnost Interplanetamil'

munlkacija l aredstva za opSte-

nje sa drugim svelovima pnrl je

Tesla nagovestio i omogudio:za veliku latorlj^u dast da

budem pnri koji je postigao ovodudo bio bih spreman da dam I

Page 6: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

sniANsun

®:“:Korl Nova priznanja

specljatno za ..Galaksiju" politici nesvrstavanja

Somalijadobilasvoje pismo

Page 7: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Nauka u svetuRumunska naukau slu2bi privrede

TANJUG -specijaino za ..Galaksiju"

U znakupunog dinamizma

Page 8: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 9: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 10: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

anuKsun

10

Page 11: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Astronomiia

Crveni Sirijus

11

Page 12: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

vrisNuiuti

Astronaut! ka

KosmlCka istraiivanja

u svetu

Plie: MIlivol Jugin, dipl. In2.

Brhanija

ukosmosu

Page 13: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

pod nassncija (ESA -

Agency) Kao I eve uiuger ioipiiio i

Valika Bntanlla ]e ponovo ..luala

pod lupu" avo) KosmiCki programSvaka ideja o lopttvenoj rakeli-no-

aaCu )e napottena. Cak, Britamja aa

za 2,5 odato aamo limOokCrro ar^-

gaiovala i u gtadnji novopraOloie-

na avropske rakala noaaCa ..Arlla-

na" (Arlane). ..Sta'atnij palicu" natom pol{u preuzala ja Francuaka

MAROTS I ..Meteosat"

ain|i koamiCkj program Va-

itam|a uamaran (a u dva

cijo avropakog rrtataoroloikog sa-

tatiM ..Metaoaat To bi latovrama-

no bio prvi avropaki geoslacicnarnr

aaralK ko|l bt bio ,.poatavl|en" Izriad

jadnog masla na Zamljino| ponrimi.

Usiuga drugima

..spejalab- (Spaealab). 1

ja u programulaboratorl)e

iratori)c

Specljaini popustfiitaocima ..Galaskije

"

Millvoj Jugin, dipl. ini.

Put

u kosmos

s13

Page 14: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

9HIRKSIJI

Posle programa ,,Apolo“

Astronautidanas

VESTIIZ

ASTRONOMIJEI

ASTRONAUTIKE

flSTKONOniJfl

14

Page 15: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

I

Servis knjiga|

Redakcija Galaksije i Zavod za udzbenike

i nastavna sredstva Beograd preporucuju vam

KMiBE PD CEinnnn

IZ IDDSEDDIDETrasajuil za jeftinom knjigoni doili smo doIzdanja Zavoda za udZbenike koja su ilampanau petiodu od 1963. do 197S.godine, a prodaju aepo prvobftnim cenama.Knjiga su veoma dobro opremljene (kruti

povez, iluatracljej i alula kao priruinicl udenlel*ma svih uzrasta I svlma koji as Interesuju zanauku 1 njena doatignuia. Autorl su poznallnaulni radnici.

Od ovih knjiga sami molete pravill komplaie.Najmanjl iznos porudlbine je 50 dinars. Ukollkopla6a(a pouzabem dobijate 10% popusta. Akoja Iznoa vebi od 300 dinars molete ga olplalill u6 meaeOnlh rata, bez korliPenJa popusta.Ko naruPi sve knjiga Iz ovog splaka pouzePem(385,50 dinars) dobija 20% popusta.

3

g88S8SSSg88

Page 16: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Radiomkroz kosmos

Page 17: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 18: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Radiom kroz

svemirraturni Sum prijemnika, povetall

olvor amislonlh I pnjemnih antena.

ili smanjiti talaanu duiinu emitova-nja. Zb^ maJog ekaponenta. ko-munikacipne udaljenoati na zavisebltnije od vremena inlegracija prlje-

mnika. Medulim, svi ovi parametri

ne mogu aa meniali riazavisno led-

ni od drugin. Onl predstavlj^u me-duEObno zavisne varijable Ne !z-

gleda naverovaino da civlllzacija

mogu, u uslovima naposlojaniameduzvezdane apaorpcije. da ko-municiraju I preko znatno vecihudaljenoati nago $lo |a sto paraeka— tnoida dak I u razmarama ditava

na^ Galaksije

Prama astronomskim menlima,anaga neophodna za ovai poduhvatgotovo je baznadaina. Na primer,anerglja radio-emlslja Sunoa u mir-nom atanju na talaanim duilnamaizmedu deset i sto cenlimetara pn-blidno iznosi ’O' kilovata. Pa ipak.

emlsije na ovim talasnim duiinamaCak I do najbllie z>

aa otkriti, zato dtc

podjednako u svim pravcima (Izo-

lalaanlh duZma. Sa drugsvedladki radio-signal lata

emitovan sa najblide zvezdemogao da sa otkrija zuskopodrudan i mon

imidkog radio-duma — izmedu tri

itobi

gude^da pnjs

ako prljamno podrud{e Iznosi|

here, posloji davat mllijardl rr

6ih emislonin Irekvenoija izma

bidak i I .gusto nasaljenoi lehnidkim ci

eijama uspostavljanje meduzvezda-nog radlo-kontakta predstavlialo

Jezik prirode

Madutim. ako bi avaka civiliza-

cija koja sa auodi sa ovIm proble-mom dodia do Identldnog zakljudka0 oplimalnoi iransmisiono) trekvan-clji, maduzvazdani radio-kontaktbio bl znatrto pojadnoslavl|en Ko-konl I MoriBon dodli au naelaganl-nu zamiaao da ja samo pnrodaukazala na idealnu trakvsncl|U ko|asa nalazi u opsegu ovih talasnihduZIna — naime, dvadeset I (edancanlimelar (odnosno 1.420 mega-herca) radio-frekvenclone Imijaneutralnog vodonika Svaka razvl-jena chrilizacija mora da je otktila

ovu liniju u spektru kosmidkin ra-

dio-zradenja I to jPi u ranom raz-

.,Prffli>aklv«n>e ' tlpiMt* M eatop naOai

Medutim bez obzira koliko ne-ma izgiedae odigledan ovai izborlalasne duZine. I daija oslaje pitanje

na predstavlia li ono Sto ja naZemlji sasvim jasno — u vanze-maljskim okvirima samo besmlsao.Ako sa tehnologija razvijala razlidi-

tim lampom, a otkrida se niZBia

izmsnienim redosledom na drugimsvetovlma. moZda u tom eludajutalasna duZina od dvadesal i jedancentimatar na predstavlia optlma-lan meduzvazdan komunikacionikanal Osim toga, postoji joS razlo-

gudnost da se frekveneijs signalsuviSestrudi nekim celim bro|em uodnosu ra lundamantalno vodonl-kovu frekvsnciju; na primer, takvefrekvendie bi bile 2.S40 megaherca(Sto odgovara talasnoj duZini od10.5 cm) ili 4.260 megaherca (od-nosno talasna duZIna od 7 cm).

Puzevska konverzaeijaRazume se. postoje I druge pri-

rodne trakveneije koja mogu da seiskonste. Pa ipak, dak i ako posloiipovedi broi ovih prlroOmh trekven-

eija I niihavih vanjaclja. traganja zakomunlkacijom na ovim kanallma i

dalle ja nauporedivo Isdnostavnijenego naaumica izabirall mogudikanal medu davet mllijardl razllditih

frekvenoja Nlje stoga neosnova-no zakijudlti da |e — ako )a Intell-

gantni Zivot rasprostranjen u ko-smosu. a civlllzacija razdvaja uda-Ijenost koja se men desetinama Ili

atotinama svetlosnih godina— naj-verovatniji komunikacioni kanalonaj na 1.420 megaherca TrebaImall na umu, medutim, da ovo vaZI

.samo za lokelne transmisije: komu-niclranje na vellke udaljenoati —na primer, sa gustim zvezdanimOblaclma u eradlStu Galaksije —zahlavaju druge trekvanclja.

Kanal od 1 420 megaherca po-seduje Sum, kao ilo smo ved uka-zali. Kako, u tom sludaju. moZemoprepoznati signal veitadkog pore-kia? Pre svega. moZe sa odeklvatl

da on bude uskopodrudan. Orugo,takode ima razloga da se odekujeda sa anaga ovog signala menja upravilnim vremenakim razmacima:

san. On bi mogao da se sestoji odpravilnog niza relativno kratkih Im-pulsa, gri damu bi sekvence bile

madusobno razdvojene uodijivimvremenskim inlervsiims. Broj im-outsa u svakom sledu mogao bi dapredatavlja pnrodnu seriju brojeva— na primer, t, 2, 4, 8, 16, 32 1 takodaljs — Sto bl po svoj pnlici pred-slavljalo koncepclju poznatu svImtehnidkl razvijenim civilizaciiama

Nakon Sto se signal priml, mo-gao bi da sa uapoetavi dvosmernimeduzvezdani radio koniakt, u ko-me bi doSlo do razmene Informacl-

ja. Madutim, dak bi I Izmena medu-zvezdanih pozdrava zahlevala de-satina III slotirte godina, u zavisno-sti od udaljenoati komunikanaia.All neizmaran znada] ovakve izme-

stavljao valjanu kompenzaci)u zapomalo puZevsku phrodu konver-

brz, U prethodnim razdobijim

naudnl dasopisi nikaOa ne bl prll

vatlll ideje Kokonlja l Morlsomone bl izgledale odved spekulativ-

drugadiji-' 1960. ameridkl ra

ke).

koji ja tada radio u Nacionalno)radlo-asironomskoj opsarvatonji(NRAO) na Grin Benku (GreenBank), u Zapadnoj VirdZInijl, koi

struisao je apecljalnl pdjemnlk i

olkrivanje meduzvezdanlh radii

signals inisllgantnog porekla na I,

laanoi duZIni od 21 cm. Ovaj p<

duhval nazvan |e Projekt Ozmprema Imenu kraljics zemlje Orphda za decu Frenka (Frank)Bauma.

Drejkov piijemnlK Imao |s vacma stabilnu. uakopodrudnu, supeihaterodnu konstrukclju, s obzirorda su odekivani signall morall dbudu uskopodrudni. U lokua27-melarske antena nalazlla su sdva roga. U jedan rog slivala su azradenja Iz malog podrudja redalsko od zvezde koja se istraZuje, gdese pratposlavijalo da se nalazi er-siona planets Zradenja iz suscnog regiona neba pristizala sudrugl rog. Impulsi iz rogova nzmenldno su ulazlli u prijemipomocu jadnog elektronskog pi.kioada Prema tome, i radio-tele-

Page 19: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 20: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

tridesetorice nobelovaca Kriza savremenePi$e: Voja Colanovl6

nauke?

..Znanje" i „delanje"

Promena ie nastuplla zbog iznenadnih pro-

blema sa Ko|lma se auoilo (avremenl aval na

podrudju ishrane, peljoprlvrade i energetika,

prMpoatavIo |e drugl nobelovac — hemidar Glen

Siborg (Glenn Saaborg). Ovaj laureat. ptrfastvo-

RazdCaranje u fuziju

Medu disciplinama Koje si

doveka, pomenuta |e hidrologlja. U mnoglmpodrudjima naSe planele. koHdina IzvorAe vodevlte ne zadovoljava, pa se podelo sa zahvatima u

neobnovijive zalihe. ProblemI sallnlzacije i zagu-

,od bllnog znadaja u navodnjavanjj. |od

Bu nedovollno poznati i desto podrivaju

uspeSan (shod velikln hidraulidkih projekata

Oa |e pos'edi pilanje od prvorazredne valno-

all, suger'Se i (o Sto su Uledinjene nacije

odiudile da idude godine odrie j Mar del Plail

(Argentina) svetsku konlerencijj 0 vodi.

PrvI put u Istorljl, dovaku prati presuienje

iednog Izvora na ko|i se savremena lehnolotka

civilizaclla vUe nego pottapa, (oallnin goriva —konstatovali su nobalovcl okupljenl u Koledtii

Gustava Adolla Redenje sa zamenama. u fazi

proudavanja III primene, nlsu narodito sredna:

zalihama uranljuma moia se ved naslullli kraj. abizo umnotavanja nuklearnih cenlrala postavija.

u ave mudnl>em obllku. pitanje radioaklivnih

otpadakaKako stole stvari sa fuzljom? Taj postupak.

naravno, ne bi zagadivao dovekovu sredlnu, ali

..ja se ne bih zakleo da demo njlme ovladall",

snutdeno |e saopStIo floben Holitater (Hot-

stadtar), dobilnik Nobelove nagrada za hemlju u

1961 godinl: ,.lma ved dva decenlie ki

njlm nosimo. bez uspetia".

Medotlm. mogu se Iskonidavatl drugl Izvori

energlje — popul sundevog zradenja. koje jc

rpno: a nauka se prema njima dosed, i

)i, odnosila sa nlpodadtavanjem.

Izazov novihistrazivafikih skupina

U poljtainim razgovorlma koie su vodlll ude-

snld skupa u minesotsKom kolediu, ukazano ie I

na dva malo poznata medunarodna organizma

diji radni programi odsllkavaju novu orijenlaelju

nauke. To bl bill IFIA5 (Medunarodna tederaclja

Inatlluta za postdiplomske studija) u Stokhoir

IIASA (Medunarodni inatitut za analizu prime

nih sistema) u Laksanburgu kraj BedaPrvI od nllh, kao nevladina organizaciia, po-

stavio ja sebi za cllj da sa naudnicima Iz celoga

Sveta deflnife probleme dijl znsdaj nama ..zvanid

no " priznanie, odnosno dljem se reiavanju npoklania duJna painja. IFIAS ugovara ptoudavs

nja raznin plunja kao Sto su uticaj podnAIja n

karakler i kvsillet Sivota, razvoj urbanizacljr

lizlologlja insekata, koriidsnie e--'

peutske svi^* •

NASA okupija oko iazdesel naudnika sdlsclpllna u reSavanju vltalnih svelskih probler

Akademije nauka nekih deselak zemaija Hnansi-

' raju ovo telo, koje predvode dr Jermen GvISIjeni

Page 21: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

napor na tuzbijanju neopravdano potcanjaniti

(ropakin bolesii: ove pogadaju iaivrtinu Ijudskog

roda u eitavim podruijima, pa tak I koniinentl-

ma, tiji raavo) usied (oga ozbiijno trpi.

Ka mehanizmu ljudske misli

nobalovcl au moral! da lapolje izuzatnu radozna-

lost za stvami napredak u istrailvanju mozga >

Alomiata Viktor Va)skopl (Victor

kept) uporedio je ta Istra2ivan|a aa radomdvaju akipa koje Bute tunal kroz brdo sa dva

njegove strana- jMnu aklpu saCInjavaiu twurofi-

zlolozi koji proufiavaju hemiju. fiziku I blotogl|u

nervnlh Oeliia. drugu— paiholozl, kojI prouiava-

iu ijjdako ponaitnje. ..Doovog uenutka prime-

tip |8 Vajakopt. .,ni|e doilo do aiisreta dvaju

pnlaza all postojl nada da de la to jedrog‘

Ovom optlmiatidnom atavu oao le

Dion Ekiz (Sir John Ecdea). dobitnik

nagrade za mediclnu u 1963. godini. Caa na lilozofaki koncapt Auatrijanca Karla Popei„

(Popper), prama kojem se ave Jto poatoji —nzISko, menUIno I kultumo — moie avralatl u

,.tri Bvela ", ov^ naudnik )e izrazio duboko podo-vrania ii r>a!lu spoaobnoet da prodramo u sjitinu

ljudske miali , ,,jar „poatajl madu-

bog ko)e izvesne pojava pripadaiu u

a dodi diraktnirn poamatranjem I raudrim

Ispad koji de se pamtiti

Jedan od prleutnih nobaiovaca, lizidar Viliiem

Sokll (William Shockley), koji je, zahvaljujudi

uspahu istrallvanjima radara u ratnlm uslovima.

doblo rajviSe odilkovanje amendke vojska. u

Koladiu Quatava Adolfa napravio ja skandai.

Prad ta| uvaiani skup on )a izaiao sa svojomatarom tezom o manjoj imeiigencl)l Cmaca. Akako aa „ljudi manje mleligantnl Oria razmnota-vaju od onih Iniellgantnijlh ", ova) zabriruti belac

nlie mogao da na ulvrdi da da I .,novo prosedneinteligencl)e u Sjadinjenim Amandkim Ditavamamoratl da padna ". NJegova nobelovakr

U atvari, ovo pltanje, redero |a na pomenuto)konfaraneiji, ladril th dinioca ko|l au promenljivi,

I koje |e namoguda kvantifikovall: to au fanotip

(akup naaledenih I stadanih obeleija nake ledin-

ka), ganollp (nake od njagovih aestavnica —botu odiju III sklonoat ka oi

(anal ilo da aa. naizgied, najbolje podatl

konlroli, mada din|anice pokazulu da ista aredina

moie dalovatl aasvim razlldito na dva delata).

Nlladna od matematidkih formula kojlma sa sluie

Jedna lasta ne £ini proledeBlizu je pamati da ovaj

skog Inienjerstva. dija su iatrailvanja bila podsvatakim moratorijumom od februara do dacam-Sra 1975. godine Nobelovci su *a ssigtaaili sa

da zabranu na bl trebalo produiavatl

tehnika laderja. novlh madlkamenata, novih bak-

tanja kadrin da veiu atmosfaraki azot . . . Bilo )e,

a druge strana. umaato ataviti to inienjerstvo-*-* nadzor, dafinlsati opasnoatl,

sistem bazbadnosnih m, impatijama gladaju na minasot-

ake razgovore, zakijudujudi da ja nauka pretrpela

-nadajnu promanu — postsvdl realistldrlja

umnlia, drugl joj poridu

neurolog dr Zakllna Pane.... .. Jugo pprimer: „Kao9to ja

Guafava^Adolla"'usta)e protiv tvrdnje pomenutog skupa da nauk,

poaladnjlh dasat godma stagnlra.

Or Zaklina Peno. naima. amatra da je ditav nl

discipline od 1967. naovamo zabeleiio nesumn|l

uspon. Takav Ja sludaj sa matemalikoin, kibama-I i informatikom. sa astrohzikom. a

Page 22: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

siLnrjsijn

RatnatehnikaUz21.maj- I IKlfl «Dan Ratnog Uw | |

ponos konsiniktora

i graditeija

22

Page 23: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 24: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

sniAivsiJii

Udnizenim snagamaba§tine

u zastitu prirode

Page 25: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

i« oeakivill «• t»» Iziueino vatfNiavan* mnog* Ini

llnd, Od Kogi a<*l

»o<ja 1proMomo ursdenje ha

komisiie Savata — pivanstvano Ko-

mlai)a 2 b zaSlitu i unapradenie prl-

roda. Komivia za gradilei|sko naa-

Ijeda I Komiilla za piadenia i zaSti-

;a njihovopiKiilienin

. . diugoi fazi prisiupilo

ahciji jradivanja (Izradl pleno-

nauSnoi zaititl i raalauraciji.

t znatni)a ulaganja i

ar£lnu dalatnosi zaStita 1

1

zagadlvanja SmiaaoSuvanjj vniadnoati nnju uBiova aradlne dosto|nlh

nia Covleha. BorPa praliv zagauiva*

nia le Mmo nuJnoft j tspravlianju

grataha A panpaktiva Boclialistid-

kog druMva na mpie bill kori^a-

^ EkoloskeSavetovanjeu Vojvodini

U Novom Sadj je 27 I ZSodriano znaCatno aavetovanja oBtanju, problemima i

maramazaltila za unapredanja dovakova sradi

ne u SAP VojvoOinl. Ovo Banelova

nje |e odrtano s ciljam da *a sagle

da aadainja siUaciJa jgroianoati

---<aoi;a pradliliike, pri

« posabno o angaiov.

Move publikaclje

Ispit generacije

Konvencija stupila na snagu

Akcioni plan

za za^titu sredine

u Beogradu

Na predlog Gradskog sakrala

lata za urbanlzam i zaitliu ilvot

du. Iz'adan je akcloni plan za spro-

vodanje zakliudaka skupailna grada0 daljlm marama za zaititu iivotne

U ovom akdonom piogiamu,ko|l la prlhvatan i niagova realiza-

cija ved zapodaia, praclzno aa na-

vbda Bvt problami koji ae odnosena zagadanieilvotna S'adine, odra-

dani Bu noBioci poalova na reiava-

nju I vrame do kada ae poaao moraobavKi. Ceo plan podeijen je j 13

rain

la jredenje i izglait

ukazano na akiivnosti

Savalovanje au organizovali Sa-

vat za zsAlitu I jrapraden/a dove-

kova iivolne aradina PK SSRNV I

Komilel za zadlltu I unap'adivanje

dovakove aradina Izvrinog vedaSAP VoivoOine. Podnato je oko 30raleraia. a u veoma piodnoj disku-sijl sagladani lu avi z

napredivanieiivolnai radnaaredi-

zakljudaka prlstupida ae organizs-vanom radu naudnih, stnjdnih,

druitvaro-polltidkih I privreOnih or-

ganizaclja na ovom odgovomom

Novi filmovi

Aleksandra llida

pOBvadanlhprltodildobilnikmnogin

domadlh I madunarodnin pnznanja,

snimio la dva lilma kPji sa zalaZu

za zaSlItu i unapredanja Zivotne sre-

MOEFFELUvl€NS^IfI>«ntar14B'pro-

bleina ugrotene Zivolna aradina I

ukazuja na ilatna posladice. a dnj-

gl tilm ,.STABI.O" govon oitetama

nSS ^*1*1 toju'voda'goi

Ijam da sa iuma obnovi I zaititi

Trideset godinaORA na filmu

Him, jz podrikui u aaradnji sa Pred-

sadniitvom SSOJ, organizuja povo-dom pioslava trideaat godiinjicaomladinakin radnih Origada smolru.,30 godina ORA na filmu".

Smotra de obldi iva vaZnIja poll-

(lika I privradna centre, savezneradna tkclje I vojne institucije a

Casopis

„6oveki zivotna sredina"

Prvi Oro| dasopiaa ,,COVEK I

2IVOTNA SREOINA- u ovoj godini

Page 26: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

sniDKSiJf)

26

istovremeno se u okviru Jadranskog saima u Budvi organizuje iziotbainslrumanata t oprama za zaSIciu iivotne siedine. a Tu'ialiPkl savazJugOdlavtje odriaPa svo|u radovm; godiSnjj skup&tiAu na kojoj da bill radiI o radu tunslldke drujlvene orgahlzaslja J zailitl i unapredenju p'irode

Ova godine Sirom Jugoalavl^e bl

kci]a. li koiima da tokom iurvih rapublika i pokrajina avra

! d'ugih zerrialja. Na ovimmladina 6a ta pocvetiti p

! organizovano

360 brigada.

akcljama. mnsge vroblamima zailita i

odrianom zaiednit

SSOJinformalivno-pfopagaridiii .

vaza zazaSlitu i urapradania dovekiOvogodiSnja aki^ £e ta odriati pod nazivima ..Morava" — uredania

Bliva rake Moiava. ..ESardap" — jradenje zelenog pojaaa Berdapa. ..Krtgu-

jwac:" radovi na uradanju posladica poplava i Spoman-parka uSumancama. ..Sava" — regulacija rake i Izgradnia iportsko-rakraativnogcervira ..Jarun" u Zagrebu, ..Siaak" — ragulacija Sav I Izgradnja

iradenje nacionalnog parka ..Tjani^". ..Kozara ' — Izgradnia

)ma i prilaznih pulava ..Koziansko" — izgradnia puteva. komu-— ;u .Ki.c. .. -ira2vi|enom podrjdju Slovenila, ..Parli

ICrver - - - - •

. Inia ai;

- izgradnja komunalnih. aponakiri i c

iBkopinama Priprama aa i ureden|a Topdiderake n

odvijaju sa na objaktima gda je zaSlita i unapredenja Zlvolne aradinejedanod glavnih zadaiaka Na jadnoj od njlh. na ko|0| ekoloiki sadrZaj budenajizrazitlli. radide I OHB ..Galaksija".

Konkurs se zavrgava 15. majaJugoalovanaki Konkurs za na| jspainiji plakat s lamom iz oblasti zadtile

redenia ilvotna siedina zavrdava aa 1S. maja 1976 godine. Padova u

(ove sredine. 11000 Beograd, Zmaj Jovina 21/1

Jugoslovenski konkurs za najbolje tehnoloSkeinovacije iz oblasti zaStite i unapredenja 2ivotnesredine

Posle uspeino zavrSerog prvog korkursa za naibolju tennoloSkuInovaciju iz oblaatl zailita I unapredenja ilvotna sredine. kojl je odrian uokviru godine Tehnoloikih inovacija. organizacloni Odbor ova inanifesta-dlje odiudio le da konkurs poslana atalna Irrslltuclja i da aa avaka gc^ina— inlzuje u vremenu od 1. maria do 1. oktobra

•eksi konkursa objavijan ja u dasopisu ..COVEK I llVOTNA SBEDINA’

Page 27: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

27

Page 28: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Obrazovanje

,,Gataksija“ u Skolama Susret

sa buducnoscu

na|2ivlj« rc

tamor i smen, cii oi neNoiiKO minu'ta kaanlie, u litini, po«ao IMMIikolakl 6as

Primena znanjaUvePli 8RIQ sa vflo brzo ba ovde

avako od 1700 uienika 1 80 proavst-

Kin radnlka Ima svo| preclzno po-

atavi|en zadalak. Naatava za SI

odaljania odvi|a aa u 27 uOisnica. 7

nau£nO-tennl£kch I fednotn didak-

tidkom kabinalu. u nekollko aport-

sko-fekreacionih dvorana t u baze-

U toku aadamdeserogodiSnjagpoalojania tkole ..Elorde Krstifi ".

njanl prosvetnl radnici, Iz generaci-

la u paneracllu, repreatano ai

Skole Pradrag Zivkovid. — da tu

nama/n nkMa drugs da kaZam nagoda pozdravim I pobvalltn ovu

Geografska sekcija

Tridaaaiak daiaka l davojdlca.

udanika Saatog razteda. dianovagaogratska sakciia, zaiakil smo uud^icl dok Bu prallatavali tak od-ilampanl apiilaXI bro| .,Salakal)a".

Izdanci iz Skolske klupe

Slobodan Mihailov |a takode la-

dan od pryih mladlh ditalaca .,6a-

lakslja KaZa da ga |e u poalednjlm

28

Page 29: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Men) se naivite <

nak „Ztgon«tnl Izvor' u 47 broju-

‘ ksijs' — Ittite Srdan DIvac.

isn* Ranat* Flajc:

Miroalav Jolie nairadila icU tak-

rtova 0 Dianalima SunSevog aiate-

na. — Priiog ..Od Jupilara do Sa-

uma" la algumo nalboljl — kaia

)n bez razmiSIJanla

Vlada Vasiljavld veil da 6lu pd-

Mirjana Radojevic

o ..Galaksiji":

Fomlraniem geografskeaekc/Je u ikaU .,Don3» Kratii"

poSala sam sa uianIciiTta da

CItam zanlmllive dlanke iz

..GalBkS'Te". Uianike je pdvta-

(tia BBtronautIka — kosmoa,nebeaka lala. vasiona / nyena

09vayan/a. krelanja koamlikihProdova aa r bez Ijudaklh po-aada. snimanie nebaakifi tela

pomodu vasionskin aondi i

dnjgc. Rubrike Iz oylh oblaatl

su ml poaluiila da kod udeni-

ka na iasoyima dodalne na-

eralakom takcljom tkola „£>orda

Krslld ' bio ja u pravotn smislu radi

ausrat sa Diidudnotdu. All, vramepredvldeno za ovaj razgovor bizd la

ittaklo. avi ilanovi geogratska sak-

clia niau sllgll da kaiu Sta su ditall.

Sla Itn aa nslvlie sxida i Ota bi ieleli

stave proiiiim znanja i zalnle-

tesuyem lb da I aami kroz

oyakyu literaturu dolaze doaaznanja e mestu Zemlje u

baakrairtom prostranaivu i

nauino tainaju o krelanjima

Sa dianovima aakclje kori-

slim I drvge robrike. Take soudenict aaznali poledinoall odrvffim kontinanllma. zeml/a-

ma, narodlma, fi//f?ov/m obi-

dajlma I dalalnostima. ..6a/ak-

sija" la omogudila udenicimada aa upoznaju aa smifsktu-

rom poladinlh driaya I konti-

nanata. narodito kroz takst

..Grad bududnoali." 0 oyoi

rubrici vodena je vaoma za-

nlmltlva diskualja. Takaloyi iz

..Gelakalla ' koiiata ae u •

relarata. dHan‘ ••

ma sekclye III

0 Izlaganju

udanika...Qalakaiju ' koriale I diano-

yl raketne I vazduhoploynaaakclja.

2a uzrasi udanika VII I VIII

razreda ..Galakslja" je razum-

Ijiva. Uedulim. oval dasopis

mogu da koriale i udenici mla-

;a aastancl-

pribliiltl radnikuuzrasta. Zbog loga mlalim

bl bllo dobro da se yiSe atrana

..Galakalle" poayati pllanjlma

Skolatva. a posebno mladeguzraala udanika.

—I la nalradi|a dIUm novosti

slronotnija — polvrduja Deian Pc

bvld. — Narodito ma |a zairtterc

gravctoclla > da |e povriinu I obtik

Jupitata rtajpraciznija snimlo..Plonir-tt". D^an nam js dalje

(apredao da la Iz ..Qaloksiia " saznaoda is Venera kamanita pustinja, anajviaa ga inlerasu)a hoda II uakoro

naudna Istradivanja ustanovcti da II

ja mogud ilvot ita ovol dalakoj

planatl.

Osjanu Minidu sa u ..Qalaksill"

nalvlte dopadalu napisl d

It sskcljz

la I razgovori Ini. Mlllvo)a Jugina ssotrjetsklin koemonautima I naudnl

Mlllvoj Jugin doda u njlhovudIanovB naudno-tarinldkth

pobllia upH

Akcija ,,Najdraij uCitelj"

Vizija

hrabre

mladosti

Delatnott pioavstnog radnlkaja

ulma druStva i za druMvo.

Opradaljujudl se za vaspnada I

udIteliB, prosvetnl radnk sa opreda-

ijjje za viziju hrabre i odiudne mla-

Udilalj u

2lvo(. Udltelj di

po labriku. rudnik

govori detelu prvi

,

kuja njegova zemlja, dime se odll-

kuju Ijudc u njegovol zemlji.

Udltelj udi ijubevl I poveianiu.

..OonalB nam je bdll I savrame-nlji ilvot " — ovim rsdlma podlnja

svoje plamo Miomirka TeOanovId.

odgovara Oenovala |c

in rukometni, kodarkaikl I

sponova One ja osnot

loiktomu eakdlju I tako dale

dtagocen doprinos kullurno-z

nom Zivotu sale.

Vole |e udenlcl. vole |e

rodltelli, vole je kolege, —najbolia I naivarodosloiiilje oi

nagrada z-- - — '

Predlog izTuzleLazars Manoilovlda, proavstnog

radnlka Iz Osnevne ikola .,Amaliia

Uebanidnik" Iz Tuzia predlotlla |a

Komislja diu»tveno-politidklh orga-

nizaclja Mjasne zajednice Slavlno-

vldl I Zbor radnih ljudi njegova

lu pradloga ka2e sede

riteodiinjag napomog I plodnoglads' u ugljevidkoj opdtlnl preme-tian je u Tuziu.

„Od pivin

upomim zalagarjem uspio je da oranlje zaposlavljerte Skole atvc

slatka malarijalnih sredstava I dru-

glh leikoda. uspio ja da nabav)

rtajsavremeniju opremu za nastavu.

jzgradi flakultumu salu, uvade u

dkolu vodovod. izgradi IgialiSla za

sportove, ztlane povrilite oko iko-

le. Za protakllh dvaraeal godins.

kollko Lazar Manojlovld rukovodi

ovom Skolom. od naked zapuStenedkole siloll smo do verifikovane

cove I petodnavneredeija. Skola je

Page 30: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Instlluta Max Ranck i OtonsomHopkinsom (Johns Hopkins) ia Me-dionske ikole u aalllmorti I nacio-ntinom laboratonjom Argore iz lli-

noisa, otkrii su — posle pel goOinaistrailvanja — neverovalnu sliinosij strukturi aniltela svih sisara. odljudi do mideva. Struktura - • ulvr*

dera istfaJivanjem antiiela naslalili

j maiignim Peiljams I kod Ijudf i

kod glodara, u stvar je Irokraka i

sastoii se od dva kraika i dvadugadka lanca proteins Antiieio is

(ieksibilno. i mois lako da prelazi iz

T-obiika u viljuikasto Y.Dok Je vedina struklore u sklopu

proisina konstantna,_

postoje .,ni-

gen). Te dve oDIasM. locirane naudaljanim kraievima T-iipke. ili

Kinematografskaneuroza

Prema izveilajima psibologa iz

BalgljS i SAD. tilmovi nasilja. ksoSto so .,6oni I Kiajd" ill ..Islanvad

davola ". r>e same ito nas dinesgrasivni|lm, ved mogu dovesli do..kinematogralska neuroze '.

U jednom belgtiskom domu zanezbrlnuta i problemalidne male-letrike prikazivano le pal filmovanasilja i pel lilmova s nsotralnim

Dedaci Iz doma bill su podaljani udetin grupe Jedna grupa agresiv*

nih i jedna koia nl|e agresixna.

giedall su lilmove nasilja. dok suostala dve grope slidno podeljenihdedaka gledala avropska komadljePnkazani su amaridki filmovi nasi-

lla- ..Bom I KlBjd". ..Ivo Dtima ",

,,Zero', ..Levoruki revolveraS' i

..Prijava dvanaasioncaOdmab posle prikazivanja lil-

mova nasilja zapaien ja izveslan

porast lizidkih napada i prelnil. ka-

ko medu agresivnim. lake i medumimim dedacime Varbalna agre-

Juznt pol

se priblizava Brazilu

Bezbolna vakeinaprotiv besnila

Page 31: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 32: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

BDinMun

Naudna fantastika Jft

L0ITI I MSimOVkao antipodi

Page 33: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 34: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 35: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

AmbasadoriEntoni Bu§e

Nl«ta ntje lake zaprepastllo prvu akipadlcljj na Mars — na. tek nl

ob|airi|enje zagonetke kanala $10 ia oP poSatka treOaio da buda laano —kso bloloSka priroda aamih Marsovaca.

Populama farrtaalika i naudna misao pripramita so udasnika prva

akspadicija da oCakuiu jadnu od dve mogudrwstl. rasj slidnu sabl. mo2davisokog 6ala i lapupdarirh grudi; ill masu pipaka I kadasli jtaa.

Bill amo spramni da uipostavlmo kontakt Hi sa pozrtalirrt III aamonstruozDO nepoznatlcn oOlikom ilvota; nlsmo se nadall slldnostl

a malom razlckom koja nas je odakivala.

Ona nodi kada je ekapediola zvanldno primljana na Matsu, potto su

Izmenjari gaomalrliskl I astronomaki dijagrami ka|l su svakoi raai dokazali

Inlallgarcllu ona dtuga. zoolog profeaor Hunjadl klaaifikovao ia razultata

avolin opaiania.

Bilo ia odigledno da lu Marsouct slaarl. Izvesna osopanoali njlhovlh

zuba roinib prsti)u i karakieristidnl dupa'd kosa na obrazima podsiakti

au protaaota Kunjadiia da Ih na dudenje svo)ih kolaga koji sa nlsu tnnogo

razumell u zoologl|u proglasi za llailpada atowlda. Oalie lenmdkapojadrnoatl kao tto su oolik gubica, broi I raaporad prsnin bradavlca vodile

su od porodlca CanMaa preko roda Canis do vrsle lupus.

- Moja posladnia klaeUikaclia. gospodo. — saoptlio ia on— mors bit

I Canis lupus sapians. Drugim radima, kao Ito dovaka mofamo nazvatl

inlaligeninim maimunom. ovda amo konlrontlranl a rasom Intallgentnih

zakijudka izvadena na slldan nadln: a razultail au postall odlgladni kada jasulradan Prva inadupianatarna konleranclla nasiavlla svoja rama I slmbo-lldna razmalranja

Prirodno. ako ja nailm predslavnicima bilo teiko da ozbilino ahvata

postupke nedega tto |a podsadalo na dopor zadivl|u|ud« pamainin I dobroIranIranih paaa. za Marsovca ia bilo nemogude da sa ns naimajugrolasknoj grupi msjmuna, putnlka kroz tvamir.

Jedan Zamljanin u llm danlina slutlo sa Izrazom: ,.Ti. diukalo!" da bi

Ispoljlo svoi prezir: radi nakom Marsovcu: ,.Ti, primstu!" bilo ia na samouvTSdljlvo ved ja izazivalo opiti smen.

U vrama kad se Prva konterenclia zavrtila ina|bllsuvljl linguisti oba

zastupljana strsna uspeli da shvata po naito od varbalnog jazika dtuga

rasa, podall su sa lako sporo ispal|avatl ptvl znaci uzalamnog oatIovan|a

To ja narodlto vadilo za Zamljana ko|l su u dnu arcs noslll iskranu madspokrovlteljsku simpatiju prama peima (I dak wjkovima). dok Marsovcl

nikad nisu gajlli neks topla osadanja prama maimunima (a pogotovu na

prama vellkim baztaplm pripadnicima tog roda).

Moida zalo ito |B prvl podao da naudno Isiraiuje o*aj e'udai. prolasor

Hunjadl ja »rada|uei M na Zatnlju bio prc^o opsednut miil]u da ja

Svet^ia Stamps reagovala ia na razne nadina — od grrrfiotnog smana

do gnavnih povika — kada ja ugledm zoolog po povraiku na Zamlju prako

svatakog video-uklopnog siatama uputio svo|u reditu moibu vukodlaclma

da sa dobrovolino prljava za ambtsadore kod vukova s Marsa

Ms kollko to danas zvudalo varvarskl. dIKedanatvo sa u to vrama dalllo

na tn giupa — ona koil nlsu verovall u vukodlaka: one ko|l au mrzeli i

bolall se vukodlaka: I naiavno. na one koil au bill vukodlscl.

Na sradu, polodaj Irl dotad nadaklarisana predslavnika ova potlednje

katagorija atiiao ja smah i Izllve gneva na alupcima ttampa.

prolasor Qaru sa unlvarzttatt Buk naizad |e akupio hraorostl da sa

odazove dirijivom Hunjadljevom apalu I obiavl svoiu monumentainu tezu

](zasnovanu na ranijim IstraZivanjlma Vlliiamsona) kojom ja Jednom za

3s35

Page 36: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Vizije i hipoteze

Zagonetke drevnenauke Stare

africke ch/ilizacije

1

Page 37: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

ladi izgiedala oi

a Izgieda Central

(Caporiacco I Almaay) )oS

deealak godlna otkrili su rw auuan-«o-llbliako| granlcl, kod maelva

Kazana iirale, nolevi, Mvoll I druijativolinja alriiklh ttvana, kao i liko-

vl Ijudi a lukdvima i atralama. (^a*

novi Italljanskog geografakog drui-tva otkrill au u diuglm kijavimadanainja Sahara crtate alonova.no|ava, rwaoroga i krokodlla, Tvrda-

ei da au avi oni nakada pdpadalllokatnoj fauni I da |a. orama lonw.cala Sahara nakada

Alrlka.

Ookazi u peskupustinje

Slapan civtllzacl)a aulora III

Ifuda koji au uapall da prailva sud-binu onlh naroda kojl su u proilosll

bill Izloieni kataatrofama I praobra-iailma phroda.

UdenI kaludar I arhaolpg DovaniBatiala Balconl (OlovanI Battista

1819. gMlne c< I Eglpal I NuMiu.

. ko|l)a

u loku dana davao l

toplu vodu. Balconl >a zirao da ja

Karodol u avc^lm zaplalma apotni-

njao bunar ko|l |a joi 4 mllanliuma

zagonainu oaoblnu. doda|u£i da

coni )a orgarizova

IstraZtvania I pod p

rinakoi- araia.

Cantruviri,

la 0 tzvanrad*

iaposobnoatl

drugl Italllan-

rac, otkrio ja atari rukopla

liuinoj.puWiniakoi grani-

ja LIblJe. Praduzao )e da>lalrailvanja l u bllzinl

ruSavlrra mnogih gradavirra I

vallMh stubova. na ko|ima

vT”;

pcvadu zl

bill nasliki

.”S“Siinca. pro-

I I|ud1. itvotlnja 1 evade,

nik prikazao acane aa vodanliri tl-

votinjama i bilikama. Prallmlnamalatrativania pokazala su da starost

posude I burets doatiZa vlto hlljada

godlnal

Stall' - • ' •

materija, , .

haiska clvllizacl)a. A

llm naslagama uiarenog peaks.Sondlranja I radovi na buianjuizvora iz podzamnog Albijanakog

poatoje posradni tragovi o povaza*noati saharake clvllrzaci|e sa kuitu-

rama Iz podrudja koja aa nalazeizvan oblaati danaSnje Sahara

0 pitanju porakla tih kuUura

Page 38: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

KrisKtuvs

Futurologija

..Slededih deset hiljada

godina" (4)

PiSe: Andrijan Berl

Naseljavanje

Galakaje

Page 39: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

tanlaitiena prstpoalavka:u Zemlje se vide hlljade elelemadvolnlh zvesda. Oanaa se smalra dabi planata u takvom slBlemu moglaImatl poetoianu temperaturu, i dabl. (ledatveno. mogla i da se kolo-

odeklvatl brz razvoj clvllliaci|e, jer

Dl prteueivo dva sunca omelo na-

da pogodi Zemljare, kojl bl stigll

naorutani nauinlm znanjlma na|vi-

ieg nivoa.

Definisanje usiova

bahtenia

Probni poku§aji

Page 40: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

animsun

40

Pronalazastvo i&l I * I

-"r” Nauk iz neuspeha

SIQMA, imala |e svo)

13k: ..Ulorkom u pel'.

ProDlem Koji amo razmatralr bio ja:

Kako railtl pitanja bitog I lakoguienja stranh jszika

..Za3to po(ad teksta ne bl 3tam-pall zvuk?" — upilao |a Voja Bur-devib. Zadudero amo ga pogiedali.

..ali kako?"..Pa, iadnostavno", rakao ia Be-

la Kova£, ,,crnim po belom. Raci-

mo. kao tto ae zvuk uplsuje nalilmskoi Iraci, iato take moie da aaupite I na stranicu knfige". Take aerodlla ideja o ..Knjlzi ko|a govori".

Prve gre§keprobe au ualadlle ubrzo. U Fiim-

akom sludlju u Koiutn|aku snlmlll

amo prvu red: VRABAC. Njena du-

iina iznoallB |e oko B cm. a obllk |oj

|e bio Sudan: cma traka promenljl-

ve Slrlne, do oko 2 mm, ZvuOnIaadrZai u ovoj llniji bio |e

tl tOIOdllaS ,.!

zvuka". Za meaac dana napra'

)e prvi lotoeitaS, vslidine obli

nallv-pera. N|^ova lunkcl|a bl

som I da zatim detektuje refleklova-- -

lolotelijom. Upotrabili

:dno oaetljlvu PIN-loto-

iednostavnu a

zvuka" I ..FolodItaS Stampanotzvuka" I u javnost datl )adnu kratki

veal o „Kn{lzl ko|a govori". 1o i<

blla naia prva pogreBkaDan-dva kasnije bill amo zasul

Tonakim pozivima i.

zemlje. lelakaima, pi

Dizrllenou. Kanadani au se inlere-

sovali za ..Btampanje zvuka" navrednoanim papirima I kaHama zaidentifikovanje lies. AmariCka orga-'

nlzacija aleplh, kao l Banie Inatllu-

te, traZlII su kompleinu dokumenta-cl|u. Ni naS Savez aleplh ri|e izo-

atao. Ont au nam dak ponudill I

skormnu matarijalnu pomoO. izvall

amo dve demonatracije ljudima bezVida — jedru u zemunako) Skoli I

drugu nagodlinjoi konterendjl ala-

plh u Ljubl^ni. Svi amo bin oduSav-Ijeni. Zahvalila naa je prelerana

aulorlja. povarovali amo da demoeve probeleme koji su preoatali

lako aavladatl. To je bila naJa dru-

ga pogreSka.

Gubitak dragocenogvremena

U to vreme vile amo mlallli otome gde ..Knjiga koja govori" mo-te da ae primeni, a ne na to kako unaiim usiovima ona ilo brie I bolje

moie da ae zavrii. BaveOi se pisa-

niem patenala. odgovrima na prl-

medbe lehniCkih aluibi. zaltitom

juPi na brojna pisma. provodeCi

dosiB vremena u konlaktima sa

poslovnlm Ijudiiia iz celog aveia

koji au oselili komercljalnoat pto-

nalaaka. gubili amo dragoceno vre-

me. ..Ozvu&ili smo" jednu peamari-

cu i jednu knjigu engteakog jezika

aa sllkama. R^rodukclja dobra, aii

je zapis bco pradugaCak i prelirok.

Preoslalo nam je,da uaavrSimo po-

stupak d1ampBn;a zvuka, kao i aamtotoSItad, aa cil|em da ae elimfniie

radio-lrenziator kao sredatvo za re-

produkovanje zvuka i napajanie lo-

toSitada Bllo je potrebno poatidi

oko 50 linrja po duinom mlllmetru I

auziti ..zvudnu liniju" za oko 4 do S

puta Takav novi zvudni zapis sle-

Oio bl liampani takst po duilni i nebi zahtevao dodatni prostor naatrdnicama kniiga. U jednom post-

upku Itampao bi se i tekat i ..zvuk".

Jednostavno, tekat bl bio „podvu-

lad llempanog zvuka povladenjempreko erte oiivljavao

Godine rada i odricanjaSada au lek lakrall pravl probis-

mi na vidalo. Bill amo prinudeni da..u^ademo" svakog slobodnog tre-

nutka u tude ..prooeae". izmadudva tonaka animanja, prekida u

nih maiina, koje u svojoj zanukta-loatl izbacuju stotlna hiljada otiaa-

naibol^a'li

waljujudl til

<aca". daje najboljl ..raster" —aiu taCake. NUta manje lelkodaa bilo ni sa foloditedam, za koii

o sa mukom naOavIjali kompo-ne OplikB nam je narodlio za-

"'--3. Njih smo konad-

PogreSna procenaUmorni .,od svega". polako smo

se predali prelavll Irl detvrtine ta-

gobnog puta do konainog dlja:

..Knjige koja govori". Kada smo u

amerldkog dasopiss ,.l

nalli podalak da |e za.

projakt bllo potrebno t

a jedan sliian

ie od 40 mliiona

pred bio osuden na neuapah. Malatrsda pogretka blla je pogrelnaprocena lenniSkih mogudnoatl I aa-

radnika ne ko|e smo se mortll daoslonimo, kao l matenjalne bazaneophodne za realizaeiju prototipa

Ikomercljalnog proizvoda.

Kako smo za prvu red ..KnjIge

kO|a govori" izabrgli rad ..vrabac".

..Bolje vrabac uruci, negogolubna

Page 41: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Pronalazacpriroda

Bioni£ka dostignuda

Pfirode se vc

Oblakoder-jelka

Cove£)e uvo posluiilo |c

konstoikciiu elektraridcnn n

ra2liku)e ..potreDne' Podmorski ..radnici"

Zahvaliarudi trudu bionidars

.. ... a Elsk-ironidan maSlaju o loma da doslignu gustlnuneu'ona — lo jest preko 200 mlliona rgdio-ele-

manala j kuOnotn centlmelnj. Poilo lahoidki

uradaji troie ogromna kpfidina aleklriine enargi-)a. Ireba ih udinlti lakvim da (na primer, utadip-pnramnicima) r» konale vale, oego miliva-

te — jar i naS mozak troii veoma male kolldirra

energije

Poznata je spoaoOnoeT rrekin orgariizama daIz morake vode izdvajafu niz matartja. Bionidari

predlaiu da aa na dnj more i okeana Izgradevaliki raaadnici ..bakterlja-metalurga'

. mekuiaca.opnokoiaca i razrlh drugih Zivotinjica. koie bl

eltkaario i ekonomlino Izviadlle magnezljum.nikl. kobalt. bakar. atabro. zlalo. pladrru i drjge

latrailvanja au pokazala da nake Ztvotlnje

deaallbiziraiu morskj vodu. Nije iskijijeeno da daaadaPrie blonidko modelirarrje log proceaa omo-guditl atvaranie prrncipilairro riovlh vlaokoekono-

Page 42: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Radiestezija

Drevni istra2iva£ki

metod

PiSe;

prof. Slobodan Petrovi6

„Prut pokazatelj"

.u6lli su da grane rnoraiu biti

aveia i da su raSIja od arahovinenaibolje za proriala2enj8 srebra, ja-

senove za otkrivanje bakra. a boro-va zt isirailvanje olova. MetalneraSIja au nalpogodnije za nalaZenje

^lala. Ova naiaze proverio je I poz-lati hidrogeolog profesor Q. Sogo-nolov, koji je llino ovladao sp^sob-

io(6u da upotrebljava ratije.

Aphia 1966. godine, na jadnomzasadanju Moskovske sekcije na-

uero-Iehnl5kog druStva za bioin-

formacije, lenjir^radski naudnik N.

Sofevanov podneo je relerat o sa*vramanlm Islralivaniima geologa,geofizidara i tiziotoga j upolrablraSIji. Izmedu ostslog, naveo je daje utvrdeno da railje ne podrhtava-'*

'*ida voda prottde kroz gumeno1. all au islraivsdl uatanovili daI pokazatelj" ima izvanrednu

apoaobrvost u otkrivanju vodovod-ih cevi I elakiridnih

voJnjl aulomobilom: karoaerija sutomobila ne umanjuje osetljivost)

Usianovijeno je da kondane i gu-

ene rukavice ne ometaju voltob-

) dejstvo 'aSljl. dok sve vrate

kodnifi rukavica naprosto ..ubljaju"

njlhovu mod.'

- ijingraOski hipoolerapeut. A.

IV izvriio |e ogled nad tri

latraZvada-raSl^ra I utvrdio da bip-

I ne povadava osetljlvoal na„dar(^rK>g prutida", jer slabi— —pavanog radi-

ano je da raS-

ir dodirom ruke moie da aktivira

radiju i u rukama doveka koji nema-dlesteziisku osalljlvost. Medutim.o Ijudl bez radlestezijske osetljl-

muakulaturu rv

isluduje I 01

o koriati, kj

skog univerziteta Aravom rakao da on smaiia uadiestezijska osetljivosl nlje nikak-

a mislerija. ved naudni problemoil intereeuje mnoge naudnike 91-

om aveta. On veruje da je ved

... drevnlh isirailvadkih mkoje de, poslavljene da n

osnovu. omogudill da se redt

gl praslari probleml.

Page 43: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Biomag netizam

Vestafiki izvori

radijactje Bektromagnetskapolucija

dovoljno da izazove zraeajantaK mcelina, aubatanca

'

tiije narvrta Zilica i intenzirikii'

ja mnoZanja kolagenih mate"

!tane (Laienja je |03 brie akoa ranu alavi hialamin)

Robad Bekar (Backer) iz Sirakt

(Nliijork) uapeino koristc elektnialruju za ubrzacie okoatavatifa

Talasi iz organizmaAko uzmamo u obzir naibaiba

alaktromagrwaka poija kojima aaeovak izlaia. ukupno deialvo be prebill ikodljivo nago ko'iano Utoliko

njagov organ, predainik elakiro-

magnelakog zrabenja koja aluiajni

|ar nija moguba potpur>o aliminisaii

spoijnu inierferanciju — koja kal-

kad doprnoai opitoi narmoniji, akalkad la ramati. Ipak sj mogliutirrditi razlike, racimo. izrnadu ab-domana. area I jatra. kao i

iirrjanicu

da ..poluciono" zrabenje moia ima-li mania lli veba daialvo na pojadinaorgana, zavlano od alepena njihova

Pojzdano ja ulvrdano da zraba-nje izwSeno na kinogradarskoi mu-ilci pozilivno ullba na njeno plod-noat (kblltinu pploianih jaia) I du-gpvabnoal. Kanadski islraiivabi

predlaiu da se ta muSiea konali

,

kao ..biploikl monitor radiiacija —slitnp kao ito nidan konsta slavjja

da bi Utvrdili da li u oknu imaopaanih gasova

..^Mosoo^no la daaa broj izvoraalaktromagnatakog zrabanja ogro-mno povabao i dabe ih u budubno-ali bill joi viia NaSa taznania on|ihovom dajstvp. madulim. vaoma

naubnici. ,.Svi malpdi dozintalnia

zaanivaiu aa iskijubivp na larmib-

klm reakciiama, a na vode rabuna oBpacifibnim reakci|ama izvaanih

trakvencila na bloloika eiala-

Dr Romaro'Slara (Romero--Sierra), blan akipa, naglaiava ..da

aa svaka paioiogija maniiestuie

l)a pogodanog organa Hi organi-

Page 44: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

UnSNUItl!!

s- Podvodni covek

Page 45: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

plu6a oglada n u fiinjcnlcl a* ovaipostupak zahMva tolainu anealazl-

ju t priliino etoiano manavriaanje

koriatl da zaivorl ulaa u jadno plud-no krilo dok ae drugo iapuniava

Problem teCnostl

„To ja veama sloiena letinika ",

oOjainjava doktor Stiven Oabin(Slaven Dubin), koii radi u taodamusa doklorom Qordonom Moakovl-cam (GordOT Moskowltz) na Drak-salovom (Draxel) univaattalu u Fl-

ladallljl. „Paci)arlt kojlma bl ovaj

poatupak najvlia kodalio. na)beieeniau u alanju ni)adnpin da udahnulaenoat".

Uprkoa naaumniivom napraikuu lehnici diaanja tainoali, i daija

oaiaju naraiana dva vellka pfo-

blama. Pivi sa odnoai na ogranida-

nu kolldlnu kiaeonika koiasanalaziu vadini tadnoall. Voda, ko|a sana|lak9e doblja, praktidno |e nau-poliabljlva — zalo dlo sadrii otpri-

lika iaiu kolidinu kiaaonika kao I

vazdub na vlalnl od 20.000 m, lto|aznaino iznad vlaine na kojo) Ijudakl

organizatn mote da opalana.U ekapanmantima izvodanim na

Drakaalo. kao i u onima ko|s |e-

vrSio doklor blland Klark (LslandClark), dlrektor neurolizioloikogodal)en|a dedje bolnica u Sinalnatl-

ju, lapitani au naki fluorougljenicl;

razultatl ai bill pozilivri zato Mo ovaJedinjania sadrte prlblltno IstI pro-

canal kiaeonika kao i vazduh napovrtinl mora. Doktor Klark, koji ta

istratnanja vezana za diaanja tad-

nosli podao 1966. godina, takode

llcljumsklm uljima i dnjgini jedlnja-

njima koja au u stanju da apaorbujuiznad tezdeael procanata kiaao-

bam, doktor Klark |e utvrdio da au,

made au naka tadnosti obezbsdi-vale dovoijno kiaaonika, tivotinja

na kojlma au vrianl opili Ipak ugl-

nula od davijanja k^o u avatoj,

lako I u alano) vodi; sveta vodabrzo ja uiazlla u crvana krvna zmcativotinja t uzrokovala njibovo raspr-

akavanja, dok je siana voda izazlva-

la grdanja grkljana, dio ja konadnodovelo do gudanja. Naka tivotinja

au pratlvaie vlte daaova uOisanja

lu hiljada ljudskih tivo

Page 46: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 47: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

47

Page 48: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Optika

NeobiCne varkeatmosferskog so£tva Carolije

fatamorgane

Page 49: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Spliodtena slika

Oaza koje nema

i> Ukvoi op»rii'p^«ci»taVlI»'

9'ugu (ODrnulu) slihu ne&a uofmusp^ Ho'iienis posmatratij sr ti.

kOfL) ft ocFbilfi Kahva voPe/ia pov^i*

N|«ni p>«dus)ovc an isii kan c kcx)

Ifni lempeiatuie mpraju »ie«no

f*ea iskrivljenosi Slika |« ppinulalti poamalrap. piiuci lagans ps-

P'u£|s sa slabiiim giadiifnism ?o-

Ofi ee siici u skp pi-ema lorrw nsnakoi laSki prs niloi negc .d«i s«

OvB| Ifnsmfn If OoB'o pwnal»<ksni voiaCu koii glfda kako s«

auarel ^a raimcm poslcniskim* pip•iianwvima

, voda Dkfoiuie so-smalraPa i kiace aa napo'fde *njim Sa nailaskom uedsn. pu«cn|Ssa niaSi gradiieni ispipia opadaisknvljfnoil Bvetlosnih 7'aka lako-da. I — . »ode »f povlafie

Preobra^avajuca mocNo ova saananja n>su dovelina

?a la^umevanja iuflnih pojava kaoilo su AndeliiCiievi zamkovi i pila-

lova aamija Nfdovoijna oSTnna i

’a7li<ila osvMlienosIslikf svoisiveno pomenulim Isnomenima. imsiusvoi lavof u astigmaiiimu almosle'skog Bo£iva Zbog loga ito kolidinaastigmaiizma vanri u laanirn dflovima opaane dak i ujodnaCanoaaveii)ana poyijina lagloasce neu-nilatmno svella Bfspieko'no glal

povitina prikataco so poamatraCukao venikaim ,x) aa ko,eg

i« aai.g-matiaam izbnsau avo psiedinosiilevsmog obifkia pro'sapodeia

pm « ol^olifw"

^ ^

Dmoi mi^da pilasieia i7ia2? <7

vilajola ^agonolnog Cim so pi*20vf

pralil |» ono Slo dovodi do^wtoianog ualdiavanja atmosiero Ako s»povriine sa aialnom loplpiom 11

•ail poiacavaiupi lalaas Qravilaciialu doisivu|fl Kao obnsvijaiuda via uodnoau na talaso kop crps anoigi

anaga giaOijenata loplola u naSomlempfi-alumom proklu Isganovati'ra u odrodonim fMmacima Ako sogifda kro; /eOan dao talaaa voda£0 email obliK aval la iaveae. vKMna

na Svaki talas se proiivosti privid

ifdnog bfikaaloaivog pilaaloia Usivaii. bligovaiiiaciieu obiiku lompe'atumpg p'olila 1 amplituPi gra

pol'fbno la deiaiio AnOslueiiovogdo^vljaia ill piii|ove K'okorovo

^'"wada ifOnoalavn oblici opsanoaamn prsnese i i«ibli(}u)ij aiiko

atvBino posioiecih piodmaia teii

morgana le u Ilaniu da do le moiopiaobrari oO)«kl da alike kOie |0 in.

smoguiK) na n|oga gstovg m

49

Page 50: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Onkologjja |^| I I

NsprBcldk

u lecenju raka

Page 51: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Le£enje

naglasill Os je Kljui a defnretenje ovog problems pt

ienje uzroinIKs rsKs.

Uzrok:

jo§ uvek nepoznat

TeorlisKI, broi

pobacims Svelske

pilsnju ksrcmom

U traganju

za preventivom

leganju in osnovns leks protiv ra-

ka: skalpel ko|l |e za sada na prvommeatu. raOioakllvno zraCenJe r me-dikamanti, odnoano hemlolerapllaZradenje koje |e u velikim koll&na-ma smrtonoeno. iz kobatirw bombe

ovakvim Intervencllama moivodili radjna da se obezbssduva zdravo Ikivo. dednometalron |« ubojllo oruZ)e uproliv bellje raka Nsizad, heir

rapiia je oblik ledenja ko|i

poalednjih nekollko godina ni

razvcjao Pokazao je najbolie i

kombir

svih ratraZIvada u ovoj c«laati. Mno-gi od n|rb veru)u da bl najbolji oblikprevei^live Oils vakclnacija prollvvirusa raka. bab kao ilo danasspredavaju opake boiasli proilosti— debja paraliza < velike boglnje.Za nekollko prolekim godina proi-zvedeno |e »iSe »akcine ko)e apre-iavaju rak kod ilvolinja Madudm.da 01 I doveku dali vakcinu, lekari

moraju da budu sigumi da je bolesi

KoTTibinovani naCinlefienja

Tarapeul. radiolog I hiruig naj-

beSde rade zajadno Konbmovaninailn leienja daia najbalje rezulla-

le. Na prlmarr hirurtkim putem rakdo|ke le£l ae uapeSno u preko BOodaio aludBieva. a ako se posiehirurSka inlervanclje nasiavi sa he-mifskom leiapiiom, uepeh ae penjena vlie od 9B odilo poipuno izlebe-

nlh. Od docenie dr Radmila Tomi-na. ea Inatitula ..Kesnolon Sahio-

kako ae pnmerijuje ova konbinova-na larapija, daoae nesumnjivo najo-zbrliniji naCin ledenia raka

..Vrio dealo primenluju sesva Irl

sredatva (hlruiiko. riemljako i ra-

Naudnlci pokuBavaib da izdvoleilv IJudski virus iz Oeli)e raka Doaada le iraganje bllo bezuspeSnoNedavno. na primer, bllo je govorada le Ijudski virus konatno Izdvo-len; na 2alosl. isposlevllo se da )e

(o virus sa iBborsioniske maike. ane SB eoveka. Trsganje ae naslav-Ija Do tada. najvsiniie |e ranoolkrlvanie. jer ono ved danas. zah-valjujudi savremenom natinu lede-nja. omogutavB Sve veti poatotakiztedenih. Zaio prelerani sirah nije

eiGZ - OOUR ..DUOA daie sle-

deoe ODAVEStENJE

COUP DUOA be opjavl/rvan u evo-

r/*n 'latnima op/ase i druge po-ruke panovmb t drugrn arganiTa-

-Cljt uOmienas rada i osralih kori-

‘aoikadnji/ven/hsradaravaizdl I.

•iakont pod a'ededrm ualovima

2MAJ

1976.

Page 52: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

52

Medicina

Poreme(iait u spavanju

Ruttitilavanjem t^ni ipavan]

Qolovo (viko od nss tai

^anovljeno je da u Amedci o'poiamaeajs spsvanja pall oko dc

Ul mlllona Ijudl. OsoOe ko|e s.

lazivaiu bdge, dapresija ill nakidrugl oblik ^hidk^ poremedaiaTake, obidno. mlali lekpr kome ta

oaobe dolaze da tra2a pomod. Ma-du 120 amaddklh lekara aprovede-na ie arketa o ko|ft je irebalo drnaOroja naidaSda uzroke neeanicaSezdaaal davat odato pomenulo je

u poramedajima apavanja mi

goditl da palhidkl atras Duok. upolraPa pograinih

azove suprotna elektaGodina 1970. podali a

nja ph Medlcinakoj ikoli ... . .

univarzitatt da vrtlmo lalrailvanja

usmerera ka pnhidkom momeni

-

— latide giupa amaddklh lake'

All. suodavanjam aa pacijenUnpoatapeno amc usianovill da aki

»anl neuroloiki poremadajl Izaztv

|u III pogoitavaiu hronldna tagobeu apavanju. Nate te pralmudatvo u

tome ltd raapolaiamo novom I vao-

ma uaavrianom lahnologljom anl-

manja onoga Sto aa dadava u orga-

nlzmu paeljenta koji apiva. Pravl-

mo kdvulju moidanih talaaa. Vmemo pokrata odiju. midldne akt

noati I. u v«dlnl aludtjava. pratlr

Doktore, ne moguda spavam

Page 53: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

i

<

\^lJvv^Awv\^^

1- f

wItliM buHtf i« eoMnle*!'^ •• 0 Mu^Mmnth

hrt*. Snimgnje ni

pokazafo Je da se j loku nodi budinedto datda nego oblino. all daugiavnom Ima normalan aan. Neaa-nlca aa. madullm, vrgilla I on ja

ponovo doapeo nt kllniku. Prillkomiednog animanja phmadaoo ia dasa arcam nije neSto u radu. Kad je

pridodal jcpd Jadan kanal da bl aa— dlaanja. lekart su aa

. . , aaapao dlaanjaae prekidalo aa 20 do 90 aakundl. aonda ae javljalo aa jakim nrkanjam.

Prekid diaanja za vrame anazova aa alaap apnea I javija aajadnom u dvadeaal aludajava pora-medaja apavanja. Aulomatska kon-Irola koju orgarilzam ima nad dlsa-njam prakida aa na pralaaku Iz

budnog atanja u apavanje. Taj na-doalalak kontrola mote daimobiMadijafragmu I medurabama milida.MiiidI duinlka lakoda aa oputtaju.

Spavanje: odprirodnog ponaSanjaorganizma do bolesti

— amanfiklh le-

kara koji ukazuje na vellkl i

poremedaja apavanja zatralilii

miaijenje dr Vaaelinke Si/iid. ..canla Medicinakog fakjllala uBaogradtj, jadinog airudnjaka zaFizlologlju apavanja u lugoalovan-aklm razmeraina. Dr SuiJd ae fl-

zlologljom apavanja bavi od 1966—dine. Proveta ja godinu danaStanford univerzitalu u Kallfor-

nl]i gde je radlla na odeijenjupaihijatrije kojim rukovodi VilljemOamant Saradlvtla |e, dakla.jpravo aa lakartma koji au autori(ekata o poremadallma apavanja“ -r — </, jg

--- -

—'ova*(name pouzda-pilanla zadto

brSuSid: Nadanemapouzda-log. nego nema nikakvog odgo-ora. Uprkoa velikim ialraZivanji-

na i valikom broju podataka, nau-a na mole da odgovori na pita-

nja zaito apavamo. Ipak. na oano-vu raapoioilvih dinjenica lakfiata-Ireala au se neka uvaranja. Tradl-cionalno pbpulama klasa teorija ofunkcljl apavanja poatulira daapavanja sluii funkeiji oporavkaflzioloikih sisteina Ova teorija

imaju mnogo pristalica i alatu sasa Bvakodnevnlm tskualvom, Teo-rlje novijag dalutna Ivrde da |s^ lunkclja ^vanja Izazi-

odriavanje imobllnosti,Inaklivnosti, ill proallje redeno,

rovanja organizma koje Ima zaj apredavanje vedin utroiaka III

Tpljanja energelskih .

organizma, do dega bl

ja oudnoat produZena• MIrovanje /a. znadf, Brian

praduslov spavan/a.Dr Suiid: Mirovanje povedava

la, 0| ulnlja. Treba zi

gnazdo). PeriodI mlrovartla l.. .

glade, neophodnl aapi*! spava-nja. Zato biio koja teorija o funkoi-

ji apavanja r-dlnjenlcu da ja apavanje ilroKorasproslranjeno < avolulivno

• Mlsf/ra fr da /e. dto se zdrvog spavania lUa, aavrameni dvek u naaavkinlloi situacJ// u onoau rie evog pralka?

Dr SuSId: SavremenI Zlvot pstavija prad doveka zahlave k<.remela prirodnl ciklua spavanje--budnost . a iz log poramedaja prol-

ttida niz odstupanja od normale.Ta odstupanja vremenom sa po-goriavtju. umnoZavsju. I dovodedo razllditih obllka poremedenogspavanjB Slo ne zatIuZuje stmopainju istraZhrada. ved I svih dru-glh prollla medicinaka nauka. Ta-ke spavanje postaje problem kojitraba poamalratl u akiopu ostalinakoloiklh prpblatnt.

• Da bl sa uUaille lagoba

nja, sve yUe aa pbbagava upotn-bl oegovarsluilh lakova. Amadikllakarl nedvosmJi/ano ukazu/u naopaanosi od lakvog latanja naaa-nlca. Da H ja I u nailm ualovlmaupofreba sredstava za apayanjarasprostranianlja nago jfo Oi

Sto kod naa

zna mnogo o poremadenom spa-vanju. Na atudljama medicine olorne se gotovo nISia ne moia

paeijenata III na obrada dovoljnopainje na atvame painja I laikodaoaoba koja sa iail na nasanicu.Preplauja nipnollke za korekeljuporamadanog apavanja. a na vodiraduna o kome ja obliku nesanicarad. Samim tim

- . .

moia da preporudizu 1 duZInu uzlmanja sradatva. Pri

dirzam uzimanju m^ikamenta or-ganlzam razvija toleranclju. Lakar1 pacljanl tada povadavtju dozu. az svaga na kraju prolatlSe zavi-inoal od madiktmanta. Zato sma-ram da ja vaoma vaZno obudavatlakare da prepoznaju problemeipBvanja da bl ih mogll alaktivnoiblaZavatl I uWanjati.

Page 54: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Doktore,

ne mogu

da spavam9tru K>vl »gnali2lra|u

a orgtnlzmu polreban-ik se lada DOSlepano

pre nego ito ponovo z(

Ovai poremadaj —.

diaanja tokom spavanja — mp2a dadovada do hronipnog poviSeng pri-

liska I predodredi invu za Kardlo-

medaj tnanllestovao se takb ito |e|

nodu mnogo hikao. a dsnju Bgotovo uspavan. Ta hiparpoapa'

' ko)u Casio pratl golaznost I

sa Pikvlkov sindrom. Pomenutl pteluant je |edna noCi prestaiao ddita S34 puta. Da 0I ga spaali lekai

su morali da primana lrBhaolomi)u:

riapravlian mu )e otvor ispod laring-

sa I ubaCena cevCIca za disanja

vilo.

Da bl se otkrKo kako spavanjautiCa na dlaan)e. vriana su neurop-slholoCka ispitivanja sa maCki

Dr Dion Oram js pronaiao pronu dlsainltn rsuronima kod zdrsvlh

msCaka. u tranuiku kad su poCInja-

le da spavaju. Ta promena ukazuluna povezanost Izmedu spavanja i

diaanja. Praiaz Iz budriog stanja u

an umar\|ujs di

Markolepaijs le poremaCaj spnja koji se javija sa datiri simptoma:

1 Pospanost koja Casio piel—u .,napad spavanja".

2. Iznenpdna sJabost mlSiCa i

zvana kalaplakslja.

3. UZasne nalucinacije ne|

sradno pre III posla spavanja4 Paraliza posie spavanja.

Pacljent ko|l js Imao ova simpo-tome leften je osam godina '

iizoIrsniCar. Nije bM psibotlCai

su neka njegova atanja bila naja-

srra. Palio ja od pospanosli i napa-da spavanja. U stanju uzbudanja. Ill

kad bl pokuSeo da uCIni odredanlpokrat, mlilCi bl Iznanada olkazall I

on bl kolabirao. Imao je pnvidanja

Snimanje |e utvrdllo neuroloikl

poremeCal. iz budnog slanja. pecl-jenl )e prelazlo u kraiak period ukoma nlje bllo nikakvog mitICnog

spavanja sa brzim pokrallma oClju

(R£M). U dklUBima normalnog ana,period spavarija |e brzilm pokreti-

ma oCiju poCInja obICno 90 mlnulakasnlje. Snimak Iskvog spavanja

pokazuja vaoma Izraiane kreinja

oka I polpurv) opuStanje lelasnlh

miSICa.

RaC ja 0 klasiCnom sluCaju nar-

Kolepsije. sirrdroma kojijelSaO. go-dlr>a dallnisao Ian B. E. 2alino

(Jean B. E. Qallneau), a lekari sutek 1963. godirre poCali njlme da sabave. To je sluCiU kad svi pacljanti

prelaze neposredno iz budnog sla-

nja u spavanja ,,brzin pokrela oCI-

ju". Njihdve haluolnaclje verovatno

$u anovi „brzin pokrela oClju".

EMtrMe menlu ew lekke Itkt am nt

presivni Iriclkllk kojI ja uspaSan ukontroHaanju kalaplaksije (paraliza

posla spavanja) I haludneclja.ZapaZeno je da sa prvi simplomi

narkolepsljs javljaju u pubartaiu, uvrema vallkih hormonalnlh prome-na. Dokazano je da posloja uzaja-

mna delovanja Izmedu hormone i

spavanja. RadaCi sa zdravim odra-

Wsltzman) je sa svojlm saradnicimaotkrio da sa broj hormona poveCa-v8 za vrema specihCnih laza apava-nja. Kombirvacljom hormona I prou-Cavanjem spavanja mogu se poala-

vlll mnoga dijagnoza I odraditi lara-

plja u raznim oblicima psiologlje

Disomnija

dlaomnlja je IreCs kalegorija pi

maCajs spavanja Onaobuhvaia nz'--'-' D vrsta poremeCaja: phCanje u

vikanje (noCnl atrahovl), mo-krenja. totanja u snu I Ckrgutanja- idma Usianovijano je da se si

'I simplomi javljalu u pariodimspavanja ..baz brzih pokrela oClju"(NREM — NO napid ays move-ments). 2niia dlsomnlje najCatCeu decs, a prImeCano jadasmslnje

godine. Pretarana rodlleijska brigsmoZe same da pogorCa situaclju.

• Struktura ^vanja kod ljudi ja

dovoljna su Id Casa spavanja dnev-no, dok ja druglma potrebno punlhdesel. NakI ljudi provoda svakanoCI Ova Casa u apavsnju .sabrzlmpokrallma oka", a dnjgl godlnama

' gotovo da nem^u penoda Iskvogsna I lo Im nimalo ne smeia

PrtpmoHa: Sneiana Lukl6

54

Page 55: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Hemija

Memijska industrija dodve hiljadite NaukaneogranicenHimogucnosti

Induslrlla |a u po$l*dnjlhridaiatik gedina IzmanNa Ilk

ivaia. Zahval|iiluCI daatlgnudlinalamija poaligniitl au vaRkl uapaalI borbi protlv bolaatl I produianju

Ji^^'lopdvradl I mnoglm druglm

amlja’do'krala ov^aka'prano-

^nji^ '.^Rad voi^a'’u‘'^u?ncfar

proizvodnja bani)0|i nekollko osnovnin uzroka: demogralska ekaplo2l|a. porasl 2lvot

nog atandarda i Intenzlviranje sisie

matskih latrailvanja. koja golovisvakodnevno rezuttiraju novcnnaudno'lehnidklm doatignudimaBrzo povedanie stanovnlSlva i po'aal iivotnog standarda namedipotrebu da hemlia avoi I Inada iirol

apekur prolzvodnje sve vISa usmei8dovol|8V8nje polreba do

nia, oduvania tdravlja. hlgiiana.

gradevinatsiva I alidnih fundamer-

SintetiCki materijali

Slrudr|acl amatraju da da dve-

nifakih proizvoda aailniavati oniko|i ae danae {oi na pralzvode Ah

vedo) marlpoBol)ianiB

:e I akuplje ,

a trabalo ie ialralltinakoliko godineito manje odJedinjenia da bi ae oix/iia nakanova sirteudka matarrje, a danas je

za 10 polrebno 4.000 novth jadlnja-

nia OdgovaraiLida proporcija zaantibloilka i inaaktotungiclde doati-2a dak 17.000. odnoano 10.000.Ipak. po proceni strjdnjaka. hemijaie I ubudude oalali oblaat neogra-niienlh mogudnosti.

Odavno su proilaa au sintetliki n

trgovlna. nl razne graneIrduatrija ne mdgu ae viia zamiahtibez njlhove masovne primena. Oniae aredu na svakom koraku:

etidkl Iteuiuk i

za atvaranje veSladkih ardanlh i

i zamanu koaliju:

na bazi pollvinila . _

kote.i regulalora krvnog pntiska:

ole ojadanp alaklenim vlaknlmalermozaitltu kablna kosmidkih

brodova: ojaiane epmisidre emols— —tdu mlaznika rakelnlh molo-

,,Vlakna izretorte*Razvoj Indualrlje aintelidkih ma-

terija ni izdaleka jo& nije zavrian.Naproliv, njihova era je lek podela I

u kvanlitallvnomi kvalitativnom po-

gladu — poaebho zbog potrabe zaSlednjom kla&dnih matenja (diveta.gvo2da. delika). kao I zbog toga i(osu rezerve sirovma za proizvodnju

falurama i na dejalvo pdjavitiniavetloatl.

Hemizacijapoljophvrede

liUea) hemlje na poljoprivredu)a vaoma raznovralan. Pored pomanule primane amtetiikih materijal

za izgradnju raznih poljoprivrednilobjeluia i prsdmeta. hemija u av>

Viranja poljopnvredne proizvodnji

phmenom hamijskih dubriva. herbieida i insaktofungiclda kod bilja

ka i veiladkin belandavlna i vltamlna u Ishrani stoke.

Ne sma se zaboiavltl ni na konzervansa I sredstva ambalaie. be;kojin se prehrambenl proizvodl mmogu oiuvati du2e vremena i Iranaponovati na veda raslojanja.

Situinjacr amalraju da hemijimode stvohtl sve pretpostavke zi

obezbedenie stanovnlitva Zemlji

U slu2bi zdravijaDrugs mogudnost povsdanjs

poljoprlvredne prolzvodnje sastojlae u selektivnom unlilsvanju raznihblijnih Stelodina I korova, ito po-boljiava usiove za rasi korlanlh

Page 56: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

S

9fn!IKSIJII

f

Page 57: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

I

PROFIT 00

MIIIJAROO

OOIARA

narudzbenica G3 ST\aRNOST

Page 58: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

SniHAJSIJd

Istorija

pronalazaka

Velika otkrida Pama masina

58

C8lu kyglu. Aparat je starim

Grcima slu2io kao igraftka, atek u drugoj polovini 16. vekaprrvukao |e pa2n|u fiz'&ara nameksniike svojstva pare. Tadase poiavilo nekollko varijantl

aollpila. kao ona Supija metalnastatueta zagrevana na 2aru Iz

£ljeg otvora le Sikijala para nato£ak a kailPIcama.

Krupan korak ka realizaciji

istmake parne maSIne naPInjen

le izumom Papena (Denis Pa-pin. 1647 1714) Nadojen pro-

usavrSio pneumatitku'masinu;njegove studije vakuuma dove-

le su do realizacije poznatog..papenovog lonca ". ZnajuPi davakuum deiatvute na sni2avan|etaPke klluPanja, on |e logiPno

zakIjuPio da Pe nastatl obrnutefekat u yslovims pritlska i/iSeg

od atmos'erskog Na torn prln-

stio klip; u dnu cHIndra nalazio

Kada bl pritlsak pare dostigaoatmoslerski pritisak, klip bi se

dlzao; kad bi se voda ohiadlla.

klip se spuitao. Na ta| naPin

mogao se pokretati. na primer,

U Isto vreme. u Engleskol auSaveri I Njukoman (Savery,

Ik

Page 59: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

AutomobilizamOdfian auto-reli podpokroviteijstvom..Galaksije" Reli znanja

i umeca

Page 60: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

vrisiymiie

Pomoziifio CV0GUu prolece

Page 61: NAUKE BROJ49 7D - НАССА
Page 62: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Kurlozitetl

Muzej u obliku brodaNa slid ja priKazana zg'Sda ToKi|Skog

pomorsKog muieia, koja va« i po avomizgiedu — iraa oblik Brofla-tankera — pri-

vlaCi posalioce Na Ssst spratova mjzejarazmeitan ja valiki broj inisresaninili ek-

sponala. ko|l prikaaulu ialort|al razvpia po-

morslva i ukazuje na peispektive razvitks

brodsklh molora i Bredova uopita Sa ,.dlrn-

njaka". u stvari 90-melarske kule. poselioci

mogu oa posmaitaiu okolinu

,,Medicinski" dvobojiObIPno se smatra da su sa dvoBojl

goiovo iskljueivo odiiavali maCevIma ili

piMoljima Medulim, nija tako. 2el|a za

odginalnoipij lapoljavala sa i u izboru

..orjija " aa odiiavanje dvobojaJoi LI IS. vaku. poznali grol Kaliosiro

ladnom piilikom nazvaa je nekog lekara

neznallcom i kada ga |e ovai zbog uvrede

izazvao na dvoboj. Kaliosiro la. konsiedi

pravo izbora onjija. predlojio ..madicinskl'

dual Prolivnid su od dva na izgiad potpunolednaka pilula od kojlh ja iadna Irebalo

da Buda oirovna. a drugs potpuno bazopa-srva -- imali da odabaiu jadnu. Apotakari.

koji su sagledali besmislenost tog dvoboja.

stavili su u obe pilule sradsivo za dlidenie

gotoue Irenutnog dajstva .

I drug! slubai naobidnog dvobOja imaIzvesna vaze 8 medicinom. Hirurg Hand

eeimor, znao ia na osnovu svog profeslo-

nalnog iskustva da lana u koju zajedno sa

zmonr prodru dalovi odede I vaia moteupravo zbog toga da sa kompiikuie i izazo-

vB taSka posladice Zbog toga je u zoru

odredenog dana izadao na dvoboi — u..adamovom koslimu ’. Krv ni|a bila piolivs-

na, Jar je lord smatiao da lakav prollvnikov

izgied oskivnivl|uis idaiu dasnog dvoboia

Page 63: NAUKE BROJ49 7D - НАССА

Avion neobidne konstrukcije

Brava protiv lopova

VESTIIZ NAUKEITEHNIKE

Page 64: NAUKE BROJ49 7D - НАССА