Nastavni planovi i programi, 1981

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN

Varaždin, 1981.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

V A R A Ž D I N

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI

VARAŽDIN/ 1981,

S A D R Ž A J

Stranica1. NASTAVNI PLANOVI PO GODINAMA I USMJERENJIMA ......... 1

I GODINA STUDIJA

Organizacija tržišnog poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . 1Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja . . . . . 2Organi zacijsko-informatiekc usmjerenje. ................. 3Organizacija proizvodnje .................................. 4Ekonomika OUR--a..................... .5

II GODINA STUDIJA

Organizacija tržišnog poslovanja.......... 6

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja ....... 7Organizacijsko-informatičko usmjerenje. .................... . 8Organizacija proizvodnje ............. ... ............ 9

Ekonomika OUR-a........................ 10

III GODINA STUDIJA

Organizacija tržišnog poslovanja............ 11Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja . . . . 12

Organi zacij sko~in formaticko usmjerenje. .............. 13Ekonomika OUR-a ..................... 14

IV GODINA STUDIJA

Organizacija tržišnog poslovanja . . . . . . . ......... . . 15Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja . . . . 16Organizacijsko-informaticko usmjerenje. . . . . ............ 17

Ekonomika OUR-a ................. . . . . . ............ 18

2. NASTAVNI PROGRAMI ZA POJEDINE PREDMETE ... ....... 19

Arhitektura kompjutorskih sistema . . . . . . . ............ 284Bankarstvo.............................. 327Ekonomika - SFRJ . ................. 215tA,Ekonomika u udruženom radu............ 38

Ekonomska analiza poslovanja organizacija udruženog rada . . . . 228Financije ................... 263Financiranje i ekonomsko-financijski odnosi uorganizaciji udruženog rada. . . . . . . . . . ....... . . . . 331Informaciono-dokumentacione metode i sistemi ............... 339

Istraživanje i projektiranje organizacije. ....... . 297Istraživanje tržišta i politika proizvoda. . ............... 271

Kontrola financijskog poslovanja. ............. 185

Marksistička filozofija i sociologija. . . . . .............. 19Matematičke metode .......... 223Matematika ...................... 44Medjunarodni marketing............. 309

Metode simulacije i prognoziranja. . . . . . . . . . ......... 336Mikrografija ........ 341Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ I .......... 53Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ I I ............126Operacijska istraživanja . . .......... 293

Operativni sistemi .......... 279Organizacija -elektronike obrade podataka s analizom sistema . . 210

Organizacija i ekonomika robnog prometa. . . . . . . . ....... 174Organizacija i funkcija Službe društvenog knjigovodstva........ 357Organizacija i tehnika platnog prometa . . . . . . . . . . . . . 182

Organizacija komuniciranja s tržištem i psihologija prodaje. . . 273Organizacija obračuna poslovanja . . . . . . ................ 244Organizacija proizvodnje .......... 238Organizacija proizvodnje i tehnološki procesi. . ............ 108Organizacija računovodstva i računovodstvenih informacija. . . . 254Organizacija stručnog rada............ 314

Organizacija transportas špedicije i osiguranja............... 324Organizacija tržišnog poslovanja . . . . . . ................ 268Organizacija u udruženom radu . . . . . . . . .............. 85Osnove informatike . .■ ........ 147Osnove informatike i programiranja . . . . . . .............. 98Osnove tržišnog poslovanja.......... 88Politička ekoriomija................ 26

Poslovne financije ............... . . . . . . .......... 120Poslovna politika organizacija udruženog rada. . . . . . . . . . 300Pravo subjekata u poslovanju s inozemstvom ................. 170Priprema i upravljanje proizvodnjom. . . . . . . .......... „ 194

Privredno pravo...................... 72Programski jezici . ......... . . . . . . . . . . .......... 201Projektiranja i izgradnja informacijskih sistema. . . ......... 350Računovodstvo OUR-a . . . . . . . . . . . . . . ............ . 91Samoupravno planiranje. .......... 260

Sistem informiranja i odlučivanja u udruženom radu............ 303Specijalna računovodstva. . . . . . . . . . . ................ 354Statistika ............... 115Strani jezik I. . . . . . ......... . . . . . . . . . 60

Engleski jezik I . . .......... 61

Francuski jezik I. . . . . . . . . . . . . . .............. 63Njemački jezik I ................. 64

Ruski jezik I ........ 66Strani jezik I I ................. 132

Engleski jezik II................. 133

Francuski jezik I I ..................... . 136Njemački jezik II . ................ . . . . . . . . . . . 138

Ruski jezik II .......... 140

Struktura i organizacija podataka . .......... 287Studij i vrednovanje rada.......... .189

Suvremene ekonomske teorije.............. 306Tehnologija s poznavanjem robe. . . . . . . . . . ............ 151Teorija sistema i kibernetika............ 251Teorija tržišta i politika cijena . . . . . ................. 311Tjelesni odgoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

1. NASTAVNI PLANOVI PO GODINAMA I USMJERENJIMA

- 1 -

SMJER: Razmjena i tržišteUSMJERENJE: Organizacija tržišnog poslovanja

I G O D I N A S T U D I J A

• Tjedno sati Godišnjesatibroj PREDMET -- KOLEGIJ zimski

semestarljetnisemestar

1 . Marksistička filozofija i sociologija 2 + 1 1 + 2 45 + 45

2 . Politička ekonomija 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Ekonomika u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Matematika 9 + 2 2 + 2 60 -i- 605. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ I 2 + 2 - 30 + 306 . Strani jezik I 2 + 1 1 + 2 45 + 457. Privredno pravo 2 4" 1 1 + 2 45 + 458. Organizacija u udruženom radu 2 + 1 30 + 159. Osnove tržišnog poslovanja 2 + 1 1 + 2 45 + 45

1 0. . Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N 0 16 + 12 10 + 17 390 + 435

I GODIM STUDIJA- 2 -

SMJER: OrganizacijaUSMJERENJE: Organizacija računovodstvenog i

financijskog poslovanja

Rednibroj PREDMET - KOLEGIJ

Tjedno satizimskisemestar

ljetnisemestar

Godišnjesati

1 . Marksistička filozofija i sociologija 2 + 1 1 + 2 45 + 452 . Politička ekonomija 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Ekonomika u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Matematika 2 + 2 2 + 2 60 + 605. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ I oL. + 2 - 30 + 306. Strani jezik I 2 + 1 1 + 2 45 + 457. Privredno pravo 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Organizacija u udruženom radu - 2 + 1 30 + 159. Računovodstvo OUR-a 2 + 2 2 + 2 60 + 60

1 0. Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N O : 16 + 13 11 + 17 405 + 450

~ 3 -

SMJER: InformatikaUSMJERENJE:Organizacij sko-informatičko

I GODINA STUDIJA

Redni Tjedno sati p . .broj PREDMET - KOLEGIJ ' zimski ljetni g^i

semestar semestar1. Marksistička filozofija i sociologija 2 + 1 1 + 2 45 + 452 . Politička ekonomija 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Ekonomika u udruženom radu 2 + 1 . 1 + 2 45 + 454. Matematika 2 + 2 2 + 2 60 + 605. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ I 2 + 2 - 30 + 306 . Strani jezik I 2 + 1 1 + 2 45 + 457. Privredno pravo 2 + 1 1 + 2 45 + 458 . Organizacija u udruženom radu - 2 + 1 30 + 159. Osnove informatike i programiranja 2 + 2 2 + 2 60 + 60

1 0. Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N O 16+13 11+17 405 + 450

- 1+ ,

SMJER: Organizacij aUSRJERENJEOrganizacij a proizvodnje

I GODIM STUDIJA

Rednibroj PREDMET -• KOLEGIJ

Tjedno sati 'zimski ljetni senestar semestar

Godišnjesati

1. Marksistička filozofija i sociologija 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Politička ekonomija 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Ekonomika u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 4-5 + L

PJd-

4. Matematika 2 + 2 2 + 2 60 + 605. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ I 2 + 2 — 30 + 306. Strani jezik I 2 + 1 1 + 2 45 + 457. Privredno pravo 2 + 1 1 + 2 45 + 458 . Organizacija u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 459. Organizacija proizvodnje i tehnolo

ški procesi 2 + 2 2 + 2 60 + 6010. Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N O : 18 +14 10 + 18 420 + 480

«

- 5 -

I GODINA STUDIJA

SMJER: Ekonomika udruženog radaUSMJERENJE: Ekonomika OUR-a

i

PREDMET ~ KOLEGIJbrojTjedno sati Godišnje

satizimskisemestar

ljetnisemestar

1. Marksistička filozofija i sociologija 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Politička ekonomija 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Ekonomika u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Matematika 2 + 2 2 + 2 60 + 605. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ I 2 + 2 30 + 306 . Strani jezik I - 2 + 1 1 2 45 + 457. Privredno pravo 2 + 1 1 + 2 45 + 458 . Organizacija u udruženom radu - 2 + 1 30 + 159. Osnove tržišnog poslovanja 2 + 1 1 + 2 45 + 4510. Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N O : 16 + 12 10 + 17 390 + 435

- 6 ~


II GODIM SUJDIJA

Rednibroj PREDMET - KOLEGIJ

Tjedno sati zimski l3etmsemestar semestar

Godišnjesati

1. Organizacija u udruženom radu 1 + 2 - 15 + 302. Statistika 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Poslovne financije 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Pravo subjekata u poslovanju s

inozemstvom 2 + 1 1 + 2 45 + 455. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ II 2 + 2 - 30 + 306. Strani jezik II 1 + 2 1 + 2 30 + 607. Osnove informatike 2 + 2 - 30 + 308 . Računovodstvo OUR-a 2 + 1 1 + 2 45 + 459. Tehnologija s poznavanjem robe 2 + 1 ' 1 + 2 45 + 4510. Organizacija i ekonomika robnog prometa 9 + 2 2 + 2 60 J. 6011. Tjelesni odgoj . 2 2 60

U K U P N O : 18 + 17 3 + 16 390 + 495

NAPOMENA: Studenti koji žele diplomirati na I stupnju studija moraju položiti Ekonomiku SFRJ.

- 7 -

II GODINA. STUDIJA

SMJER: Organizacij aUSMJERENJE: Organizacija računovodstvenog i


Rednibroj PREDMET r KOLEGIJ

Tjedno satizimski . ljetni semestar semestar

Godišnje

. 1 . Organizacija u udruženom radu 1 + 22. Statistika 2 + 13. Poslovne financije 2 + 14. Općenarodna, obrana i društvena

samozaštita SFRJ II 2 + 25. Strani jezik II 1 + 26 . Osnove informatike 2 + 27. Osnove tržišnog poslovanja 2 + 18 . Organizacija i tehnika platnog prometa9. Kontrola financijskog poslovanja 2 + 210. Tjelesni odgoj 2

1 + 2 1 + 2

1 + 2

1 + 2 2 + 1

sati

15 + 3045 + 4545 + 45

30 + 3030 + 6030 + 3045 + 4530 + 1530 + 30

60

U1(UP N 0 : 14 + 15 6 + 11 300 + 390


II GODINA STUDIJA

SMJER: InformatikaUSMJERENJE: Organizac ij sko-informatičko

Redni PKEDKET . KOLEGIJ zimski ljetni G° f ^ esemestar semestar

-i. Statistika 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Organizacija u udruženom radu 1 + 2 - 15 + 303. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ II 2 + 2 - 30 + 304. Strani jezik II 1 + 2 1 + 2 30 + 605. Računovodstvo OUR-a 2 + 1 1 + 2 45 + 456 . Osnove tržišnog poslovanja 2 + 1 1 + 2 45 + 457. Programski jezici 2 + 1 1 + 2 45 + 458 . Organizacija elektroničke obrade podataka,

s analizom sistem 2 + 1 1 + 2 45 + 459. Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N O : 14 + 13 6 + 14 300 + 405

NAPOMENA: Studenti koji žele diplomirati na I stupnju studija moraju položiti Teoriju sistem i kibemetiku i Ekonomiku SFRJ.

- 9 -

SMJER: OrganizacijaUSMJERENJE: Organizacija proizvodnje

II GODINA STUDIJA

Redni prrđmET ~ KOLEGIJ bro:Tjedno sati Godišnje

satizimskisemestar

ljetnisemestar

1. Ekonomika SFRJ 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Statistica 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Poslovna financije 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Studij i vrednovanje rada 2 + 1 1 + 2 45 + 455. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ II 2 + 2 _ 30 + 306 . Strani jezik II 1 + 2 1 + 2 30 + 607. Osnove informatike 2 + 2 - 30 + 308 . Računovodstvo OUR-a 2 + 1 1 + 2 45 + 459. Osnove tržišnog poslovanja 2 + 1 1 + 2 45 + 4510. Priprema i upravljanje proizvodnjom 2 + 2 2 + 2 60 + 6011. Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N O 19+16 9+18 420 + 510

- 10 -

n GODINA STUDIJA

SMJER: Ekonomika udruženog radaUSMJERENJE: Ekonomika 0UR~a

PREDMET - KOLEGIJbrojijeunu

zimskisemestar

SđLL-Lljetnisemestar

- Godišnje sati

1. Organizacija u udruženom radu 3 + 2 - 15 + 302. Statistica 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Poslovne financije 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Općenarodna obrana i društvena

samozaštita SFRJ II 2 + 2 — 30 + 305. Strani jezik II 1 + 7 1 + 2 30 + 606. Osnove infomatlke 2 + 2 - 50 1. 307. Računovodstvo OUR-a 2 + 1 1 + 2 45 + 458 . Tehnologija s poznavanjem robe 2 + 1 1 + 2 45 + 459. Tjelesni odgoj 2 2 60

U K U P N O : . 14 + 14 5 + 12 285 + 390


- 11 -


III GODINA STUDIJA

Dn : Tjedno sati ■ Godišnje sati1 . PREDMET - KOLEGIJ bro] zimski

semestarljetnisemestar

2 if' 1. Ekonomika SFRJ 2 + 1 . 1 + 2 45 + 457 jl 2. Matematičke metode 2 + 2 2 + 2 60 + 607o , 3. Ekonomska analiza poslovanja organiza

cija Udruženog rada 2 + 1 1 + 2 45 + 45U. Organizacija proizvodnje 2 + 1 1 + 2 45 + 45

, ' A 5. Organizacija tržišnog poslovanja 2 + 1 1 + 2 45 + 45■ CrD 6 . Samoupravno planiranje 2 + 1 1 + 2 45 + 457:;/1 7. Istraživanje tržišta i politika proizvoda 2 + 2 - 30 + 30- '7 8 . Organizacija komuniciranja s tržištem

i psihologija prodaje - ■ 2 + 2 30 + 309. Teorija sistema i kibemetika 2 + 1 1 + 2 45 + 45

U K U P N O : ' 16 + 10 10 + 16 390 + 390

- 12 -

III GODINA STUDIJA



Redni PREDMET .. KOLEGIJ bro:Tjedno sati Godišnje

satizimskisemestar

ljetnisemestar

1. Ekonomika SFRJ 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Matematičke metode 2 + 2 2 + 2 60 + 603. Ekonomska analiza poslovanja

organizacija udruženog rada 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Organizacija proizvodnje 2 + 1 1 + 2 45 + 455. Organizacija obračuna poslovanja 2 + 1 1 + 2 45 '+ 456 . Organizacija računovodstva i

računovodstvenih informacija 2 + 2 - 30 + 307. Samoupravno planiranje 2 + 1 1 + 2 45 + 458 . Financije 2 + 1 1 + 2 45 + 459. Teorija sistem i kibemetika 2 + 1 1 + 2 45 + 45

U K U P N O 18+11 9+16 405 + 405

- 13 -

SMJER: InformatikaUSMJERENJE: Organizacij sko-informatičko

III GODIM STUDIJA

Jed3>x PREDMET - KOLEGIJ bronxjeunu

zimskisemestar

ljetnisemestar

Godišnjesati

1 . Ekonomika SFRJ 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Matematičke metode 2 + 2 2 + 2 60 + 603. Ekonomska analiza poslovanja

organizacija udruženog rada 2 + 1 1 + 2 45 + 454. Organizacija proizvodnje 2 + 1 1 + 2 45 + 455. Teorija sistema i kibernetika 2 + 1 1 + 2 45 + 456 . Operativni sistemi 2 + 1 1 + 2 45 + 457. Arhitektura kompjutorskih sistema. 2 + 1 1 + 2 45 + 458 . Struktura i organizacija podataka 2 + 1 1 + 2 45 + 45

U K U P N O : 16 + 9 9 + 16 375 + 375

- 14 -

SMJER: Ekonortika udruženog radaUSMJERENJE: Ekonomika OUR-a

III GODINA STUDIJA

Tjedno satiRednibroj PREDMET - KOLEGU zimski

semestarljetnisemestar sati

0 *=

2 + 1 1 + 2 45 + 452 + 2 2 + 2 60 + 60

2 + 1 1 + 2 45 + 452 + 1 1 + 2 45 + 452 + 1 1 + 2 45 + 452 + 1 1 + 2 45 + 45

2 + 2 - 30 + 302 + 1 1 + 2 45 + -452 + 1 1 + 2 45 + 452 + 1 , . 1 + 2 45 + 45

1. Ekonomika SFRJ2. Matematičke metode3. Ekonomska analiza poslovanja

organizacija udruženog roda4. Organizacija proizvodnje5. Organizacija obračuna poslovanja3. Teorija sistem i kibernetika7. Organizacija računovodstva i

računovodstvenih informacijaSamoupravno planiranjeFinancije

10. Organizacija tržišnog poslovanja

U K U P N O : 20 + 12 10 + 18 450 + 450

IV GODINA STUDIJA


PREDMET - KOLEGIJbroTjedno sati . Godišnje

satizijnskisemestar

ljetnisemestar

1. Operacijska istraživanja 2 + i 1 + 2 45 + 452 .■ Istraživanje i projektiranje orga

nizacije 2 + 1 1 + 2 45 + 453, Poslovna politika organizacija

udruženog rada 2 + 2 30 + 304. Sistem informiranja i odlučivanja

u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 455 Međjunarođni marketing 2 + 1 1 + 2 45 + 456 .-Teorija tržišta i politika cijena 2 + 2 - 30 + 307-.- Organizacija transporta, špedicije

i osiguranja 2 + 2 — 30 + 308 . Organizacija stručnog rada 2 + 1 - 30 + 159. Praktičan rad 182

U K U P N O : 14 + 9 6 + 10 300 +285+182

-

' 3

- 16 -

IV GODINA STUDIJA



Tjedno sati Godišnjesatif . PREDMET - KOLEGIJ bro;j zimski

_semestar__ljetni_semestar_

1. Operacijska istraživanja 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Istraživanje i projektiranje organizacije 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Poslovna politika organizacija

udruženog rada — 2 + 2 30 + 304. Sistem informiranja i odlučivanja

u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 455. Bankarstvo - 2 + 2 30 + 306 . Teorija tržišta i politika cijena 2 + 2 - 30 + 307. Financiranje i ekonomsko-financijski

odnosi u organizaciji udruženog rada 2 + 1. 1 + 2 45 + 458 . Organizacija stručnog rada 2 + 1 - 30 + 159. Praktičan rad 182

U K U P N O : 12 + 7 8 + 12 300 +285+182

FAKULTATIVNI PREDMET:

- Specijalna računovodstva 2 + 2 2 + 2 60 + 60- Organizacija i funkcija Službe društvenog knjigovodstva 2 + 1 30 + 15

- 17 -

SMJER: InformatikaUSMJERENJE: Organizacij sko-informatičko

IV GODINA STUDIJA

Redni PREDMET „ KOLEGIJ brojTjedno sati • Godišnje

satizimskisemestar

ljetnisemestar

1. Operacijska istraživanja 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Istraživanje i projektiranje organizacije 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Organizacija stručnog rada 2 + 1 - 30 + 154. Sistem informiranja i odlučivanja

U udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 455.Metode simulacije i prognoziranja - 2 + 2 30 + 306 . Informac iono-ddkumentacione metode

i sistemi 2 + 2 — 30 + 307. Mikroprafija „ 2 + 2 30 + 308 . Projektiranje i izgradnja

informacijskih sistema 2 + 1 1 + 2 45 + 459. Praktičan rad 182

U K U P N 0 : 12 + 7 8 + 12 300 +285+182

- 18 -

SMJER: Ekonomika udruženog radaUSMJERENJE: Ekonomika OUR-a

IV GODINA STUDIJA

PREDMET - KOLEGIJbrojTjedno sati Godišnje

satizimskisemestar

ljetnisemestar

1. Operacijska istraživanja 2 + 1 1 + 2 45 + 452. Istraživanje i projektiranje

organizacije 2 + 1 1 + 2 45 + 453. Poslovna politika organizacija

udruženog rada 2 + 2 30 + 304. Sistem informiranja i odlučivanja

u udruženom radu 2 + 1 1 + 2 45 + 455. Suvremene ekonomske teorije 2 + 1 - 30 + 156 . ^djunarodni marketing 2 + 1 1 + 2 45 + 4S7. TJsorija tržišta i politika cijena 2 + 2 - 30 + 308 . đrganizacija stručnog rada 2 + 1 - 30 + 1S9. Praktičan rad 182

U K U P N O : 14 + 8 6 + 10 300 +270 +182

2. NASTAVNI PROGRAMI ZA POJEDINE PREDMETE

- 19 -M A R K S I S T I Č K A F I L O Z O F I J A I S O C I O

L O G I J A

U s m j e r e n j e Godina: S e m e s t a r :zimski ljetniP* v . p. V.

Organizacija tržišnog poslovanja I 2 1 1 2

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja I 2 1 .. 1 2

Organizacijsko-informatičko I 2 1 1 2

Organizacija proizvodnje T 2 1 1 2Ekonomika OUR-a I 2 1 1 . 2

CILJEVI IZUČAVANJA

Osnovna zadaća ove znanstveno-nastavne discipline je da studentima pruži temeljna saznanja marksističkog učenja o općim i posebnim zakonitostima društvenog razvoja, đijalektičko-materijali- stičkim kategorijama i osnovnim historijsko-materijalističkim kate gori j ama.

Program je tako koncipiran da studenti steknu znanja o bitnim sociološkim pojmovima, društvenoj bazi, nadgradnji, društvenim grupama, te najznačajnijim oblicima društvene svijesti.Cilj izučavanja ove sociološke i filozofske materije je usvajanje marksističkog gledanja na svijet kod studenata te humanističke vizije čovjeka i svijeta, osposobijavarge mladih ljudi kao aktivnih sudionika naše samoupravne socijalističke prak&e.Tematika je povezana sa srodnim znanstveno-nastavnim disciplinama, kao što suPolitička ekonomija, Privredno pravo s osnovama prava, Osnove općenarodne obrane i društvene samozaštite SFRJ i druge.

OSNOVNA PODRUČJA IZUČAVANJA

Historijski razvoj teorije o društvu, od antike do danas. Postanak i razvoj dijalektičkog i historijskog materijalizma. Historijske i kulturne pretpostavke marksizma., izvori marksizma(kla- siČna njemačka idealistička filozofija, koncepcija socijalista

- 20

utopista, klasična engleska politička ekonomija). Karl Marx i Fridrich Engels - život i djela. Materijalistička_dijalektika kao metoda naučne spoznaje i praktične djelatnosti. Dijalektički materijalizam kao pogled na svijet radničke klase.

Dijalektičke zakonitosti prirode i društva. Historijski materijalizam kao opća teorija društva. Odnos historijskog materijalizma i sociologije. Sljedbeiici Marxa i Engelsa.

Marksizam u jugoslavenskoj teoriji i praksi. Teorija i praksa samoupravnog socijalizma.

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD U PREDMET

1.1. Historijski razvoj teorije o društvu, antičko i srednjovjekovno shvaćanje o društvu,

1.2. Preteče sociologije,1.3. Osnovni pravci razvoja sociologije. Gradjanski i mark

sistički smjer u sociologiji.

2. RAZNE TEORIJE 0 DRUŠTVU2 .1 . Konfrontacija historijskog materijalizma s ostalim ne-

marksističkim teorijama u društvu,2.2. Geografsko shvaćanje društva,2.3. Mehanicističke shvaćanje društva,2.4. Biološko shvaćanje društva,2.5. Psihološko shvaćanje društva,2.6. Funkcionalizam,2.7. Strukturalizam,2 .8 . Pozitivizam.

3. TEMELJNE SOCIOLOŠKE KATEGORIJE3.1. Fojam društva,3.2. Društvene zajednice,3.3. Društveni procesi,3.4. Društveni odnosi,

- 2 1 -

3.5. Društvena pravila,3.6. Zakonitosti društvenog života..Slučajnost. Sloboda,3.7. Postanak i razvoj ljudskog društva

3.. 7.1. Karakteristike prvobitne zajednice,3.7.2. Robovlasničko i feudalno društvo,3.7.3. Kapitalizam,3.7.4. Socijalizam. Komunizam.

%4. DRUŠTVENE GRUPE

4.1. Pojam i elementi društvene grupe,4.1.1. Podjela, društvenih grupa

4.2. Totalne društvene grupe,4.2.1. Horda, rod, pleme, narod, nacija,

4.3. Postanak nacija,4.3.1. Nacionalni pokreti. Pravo nacije na samoopre

djeljenje ,4.3.2. Lenjinovi principi rješavanja nacionalnog pitanja,4.3.3. Nacionalizam,šovipizam i proleterski interna

cionalizam,4.3.4. Perspektiva nacije,4.3.5. Nacionalno pitanje u jugoslavenskoj teoriji i

praksi,4.4. Parcijalne društvene grupe,

4.4.1, Porodica, pojam i razvoj porodice,4.4.2, Patrijarhalna:i suvremena porodica.,4.4.3. porodica u socijalizmu,4.4.4. Funkcije porodice kao društvene grupe,

4.5. Klase. Postanak klasa,'pojam klase,4.5.1, Osnovne i sporedne klase, klasna borba,4.5.2, Klasne promjene u strukturi suvremenog kapitali

zma i socijalizma,4.5.3, Radnička klasa u socijalizmu.

5. SOCIJALNA REVOLUCIJA5.1. Pojam i oblici socijalne revolucije,5.2. Uzroci, razvoj i provodjenje socijalne revolucije,5.3. Socijalistička revolucija,5.4. Suvremeni svijet i nacionalna revolucija.

f

- 22 -

6 . ULOGA VELIKIH LIČNOSTI I RADNIH MASA U-POVIJESTI6.1. Razna shvaćanja o ulozi velikih ličnosti u povijesti,

6.1.1. Subjektivni idealizam,6.1.2. Vulgarno materijalističko shvaćanje,6.1.3. Marksističko shvaćanje o ulozi velikih ličnosti

i radnih masa,6.1.4. Fatalizam,

6.2. Radne mase - osnovna pokretačka snaga historije,6.3. Kult ličnosti.

7. PRAVNO-POLITIČKA NADGRADNJA,DRUŠTVA7.1. Država,

7.1.1. Postanak države. Marksističko i nemarksistička shvaćanja o postanku države,

7.1.2. Pojam i osnovne funkcije države,7.1.3. Oblici države. Diktatura proletarijata,7.1.4. Proces odumiranja države - razne teorije o

odumiranju države,7.1.5. Odumiranje države U*jugoslavenskoj samoupravnoj

praksi,7.1.6. Karakteristike suvremene države,7.1.7. Birokratizam, Etatizam. Tehnokratizam,

7.2. Pravo.7,2*1. Pojajn, klasni karakter prava, izumiranje prava,

7.3. Političke partije,7.3.1. Priroda političkih partija,7.3.2. Bitni elementi za odredjenje političkih partija,7.3.3. Odnos političkih partija i kl-asa,7.3.4. Vrste političkih partija. Partijski sistemi,7.3.5. Razvoj SKJ, i

7.4. Politika.

8 . KULTURA8.1. Pojam kulture,8.2. Kulturne promjene u suvremenom društvu,8.3. Kultura u socijalizmu,8.4. Sredstva masovnih komunikacija,8.5. Pojam umjetnosti. Društvena uvjetovanost umjetnosti.

- 2 3 -

9. RELIGIJA9.1. Postanak i pojam religije,9.2. Uloga religije u društvenom životu,9.3. Karakteristike religije kao oblika društvene svijesti,9.*+. Razvoj i odumiranje religije,9.5. Odnos religije i marksističkog ateizma.

10. MORAL10.1. Pojam, morala,10.2. Odnos morala, običaja i prava,10.3. Elementi moralne poj ave,'10.4. Moral i drugi oblici društvene svijesdri,10.5. Klasni karakter morala,10.6. Buržoaski moral, Malogradjanski moral, Socijalistički

mora],.

11. FILOZOrUA

11.1. Filozofija kao oblik društvene svijesti,11.2. Osnovne karakteristike marksističke filozofije,11.3. Principi dijalektike.

12. NAUKA I IDEOLOGIJA12.1. Nauka kao posebni oblik društvene svijesti,12.2. Ideologija i njen odnos prema nauci.

13. LIČNOST I DRUŠTVO13.1. Oblici odnosa ličnosti 1društva13.2. Pojedinac u prvobitnoj zajednici,13.3. Ličnost u klasnom društvu,13.4. Ličnost u socijalizmu i komunizmu,13.5. Socijalizacija ličnosti,

14. OSNOVE MARKSIZMA14.1. Marksizam - misao, fundamentalne revolucije, metodolo-

gijska osnova znanstvenog rada, dio suvremene kulture,14.2. Kritička i stvaralačka dimenzija u marksizmu. Marxova

kritika gradjanskog svijeta. Pojam Drakse kod Marksa,

14.3. Marxovo shvaćanje društva,čovjeka i-povijesti. Odre- djenje bitka,

14.4. Marxova teorija otudjenja. Razotudjenje,14.5. Marxova vizija komunizma. Marksizam i humanizam,14.6. Engelsova koncepcija dijalektike prirode,14.7. Revizionizam u radničkom pokretu,14.3. Lenjinov doprinos razvoju marksizma,14.9. Staljinove postavke o revoluciji,državi i partiji,14 .10 . Osnovne ideje Trockog,14.11.Koncepcije MAO CE TUMGA,14.12.Lukacz, Bloch, Korsch.

MARKSIZAM U JUGOSLAVENSKOJ TEORIJI I PRAKSI15.1. Put razvoja marksizma u jugoslavenskoj teoriji i praksi,15.2. Razvoj socijalističkog samoupravljanja. NOB. Revolucio

narni etatizam. Decentralizcija i deetatizacija. Od državnog prema društvenom vlasništvu. Karakteristike i protivurječnosti društvenog razvitka,

15.3. Osnovni društveni procesi u razvoju jugoslavenskog društva. Deagrarizacija. Urbanizacija. Industrijalizacij

15.4. čovjek i njegova sloboda kao pretpostavka i krajnji rezultat odumiranja države i izgradnje samoupravljanja,

15.5 i Osnovne postavke iz Programa SKJ.

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJEHJA NASTAVEPutem, predavanja uvodi se studente u tematiku, a pored toga velika pažnja se posvećuje vježbama, diskusionim sastancima, seminarima, konzultacijama i sličnim oblicima.

NAČIN I OBLICI STALNOG PRAĆENJA ZNANJA STUDENATA

Znanje studenata prati se putem referata o pojedinim temama, na osnovu prikaza, literature, usmenim ispitivanjem i povremenim testiranjem.

Doprinos pojedinog studenta u izvodjenju nastave uzima se u obzir prilikom donošenja ocjene na ispitu.

25 -

L I T E R A T U R A :

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI

1. S.Pulišelić: Osnove sociologije,Informator, Zagreb, 1978.2. S.Pulišelić: Suvremene klase u preobražaju. Narodne novine,

Zagreb3. P.Vranicki: Historija marksizma I ,11,111.dio, Naprijed,Zagreb.

OBAVEZNA LITERATURA1. g,Pulišelić: Suvremeno društvo,Narodne novine,Zagreb.2. Mikecin-Dragičević-Cvjetičanin: Temelji slobode, Stvarnost,Zagret3. F.Marek.: Filozofija svjetske revolucije. Stvarnost,Zagreb.4. Z.Bauman.t Marksistička teorija društva, Rad, Beograd.5. Vuković Bjeletić: Pregled osnova marksizma,Savremena admini

stracija, Beograd.6 . Marx-Engels: Rani radovi, Kultura, Zagreb.7. Marx-Engels: Njemačka ideologija.8 . Marx-Engels: Manifest komunističke partije.9. Lenjin: Država i revolucija,Kultura,Zagreb.

10. Program SKJ.11. Ustav SFRJ i SRH. .

NEOBAVEZNA LITERATURAs1. Udžbenici sociologije drugih autora.2. A.Lefevr; Marksizam, aktualni problemi marksizma,BIGZ,Beograd.3. Marksistička teorija o društvu,Naučna knjiga»Beograd.4. J.B.Tito: Samoupravni socijalizam,školska knjiga,Zagreb.5. E.Kardelj; Pravci razvoja političkog sistema socijalističkog

s am.oupravl j an j a.6 . K.Marx: Proleterska revolucija, BIGZ, Beograd.7. K.Marx: Klasna borba'u Francuskoj, Naprijed, Zagreb.8 . F.Engels: Anti-Duhrings, Naprijed, Zagreb.9. F.Engels: Dijalektika prirode.

10. Marx-Engels: 0 religiji, COD, Zagreb.11. S.Pulišelić: Političke partije, Narodne novine, Zagreb.12. V.Bakarić: Aktuelni problemi sadašnje etape revolucije. Stvarnost »Zagreb13. P.Bilandžić: Nastanak i razvoj samoupravljanja u Jugoslaviji, Beograd.

26 -

P O L I T I Č K A E K O N O M I J A

Godina:. S e m e s t a r :U s m j e r e n j e : zimski p . v.

ljetni _ ..E- ... v-


Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja I 2 1 1 2


Organizacija proizvodnje I 2 1 1 2

Ekonomika OUR-a I 2 1 1 2

CILJEVI IZUČAVANJA

Cilj političke ekonomije je da omogući studentima da se kroz izučavanje materijalne strane života upoznaju s društvenim odnosima i promjenama koje proizlaze'iz promjene materijalne osnove. Proučavajući tu tematiku politička ekonomija ima zadatak da na osnovi zakonitosti kretanja i promjene društvenih odnosa znanstveno objasni povijesnu nužnost nastanka srijalističkog društva, kao prijelaznog razdoblja u kojem se vrši promjena starog tradicionalnog klasnog društva u novo, besklasno društvo. Osobit značaj politička ekonomija ima u izučavanju, te nove društvene epohe. Kako se i naše društvo nalazi u prijelaznoj etapi, bogatoj brzim promjenama, oolitička ekonomija ima za cilj da stvori osnovu za razumijevanje suvremene stvarnosti. Istovremeno politička ekonomija treba da pruži osnovna marksističko-ekonomska teorijska aaznanja za proučavanje ostalih ekonomskih disciplina.


Izučavanje političke ekonomije obuhvaća četiri osnovna studijska područja.

U prvom studijskom području izučava se predmet i metode političke ekonomije, kao i osnovne ekonomske .kategorije, koje omogućuju izučavanje zakonitosti kapitalističke i socijalističke robne proizvodnje .

- l i

li drugom studijskom području obrađiuju se zakonitosti kapitalističkog načina proizvodnje. Tu se izučavaju povijesni uvjeti nastanka kapitalizma, njegove zakonitosti, kao i epoha suvremenog kapitalizma -• imperijalizam, sa svim njegovim zakonitostima i promjenama.

U trećem studijskom području izučavaju se zakonitosti socijalističke robne proizvodnje. To je povijesna zakonitost nastanka socijalizmaJ osnovni zakoni socijalističke robne, proizvodnje s posebnim naglaskom na probleme iz jugoslavenske prakse.

U četvrtom studijskom području izučava se povijest političke ekonomije, odnosno glavni pravci, škole i mislioci koji su na neki način dali doprinos ekonomskoj misli.

NASTAVNI PROGRAM

1. PREDMET I METODA POLITIČKE EKONOMIJE,1.1. Predmet političke ekonomije,

1.1.1. Politička ekonomija i ekonomske nauke,1.1.2. Ekonomski zakoni i kategorije,1.1.3. Osnovni činioci materijalne proizvodnje,1.1.4. Podjela rada,1.1.5. Proizvodne snage i proizvodni odnosi. Način

proizvodnje,1.1.6. Ekonomska struktura i đruštveno-ekonomska formacija,1.1.7. Osnovne karakteristike đruštveno-ekonomskih forma-

cija1.2. Metoda političke ekonomije,

1.2.1. Materijalistička dijalektika,1 .2 .2 . Historijski materijalizam,1.2.3. Metoda apstrakcije,1.2.4. Ekonometrijski modeli,

1.3. Robna proizvodnja i zakon vrijednosti,1.3.1. Uvjeti robne proizvodnje,1.3.2. Roba i njezina svojstva,1.3.3. Razvoj oblika vrijednosti,

1.3.4-, Novac i njegove funkcije^1.3.5. Zakon vrijednosti u jednostavnoj robnoj proizvodnj

KAPITALISTIČKI NAČIN PROIZVODNJE2.1. Kapitalistički način proizvodnje, njegove značajke i ma-

terijalne pretpostavke,2.1.1. Uvjeti nastanka kapitalizma,2.1.2. Prvobitna akumulacija kapitala,2.1.3. Periođizacija kapitalizma,

2.2. Proizvodnja kapitala i viška vrijednosti,2.2.1, Uvjeti nastanka i pojava kapitala,2.2.2, Teorija viška vrijednosti,2.2.3, Organski sastav kapitala,

2.3. Najamnina.2.3.1. Osnovne karakteristike najamnine,2.3.2. Vrste najamnina,2.3.3. Analitičke veličine za uspoređjivanje najamnina,

2.4. Akumulacija kapitala,2.4.1. Poj am akumulacij e kapitala,2.4.2. Veličina akumulacije kapitala,2.4.3. Utjecaj akumulacije na kretanje stanovništva

2.5. Kružno kretanje i obrt kapitala,2.5.1. Kružno kretanje robnog, novčanog i prizvodnog

kapitala2.5.2. Vrijeme proizvodnje i vrijeme prometa,2.5.3. Obrt kapitala,

2.6. Pretvaranje viška vrijednosti u profit,2.6.1. Cijena koštanja i profit,2.6.2. Profitna stopa, činioci koji odredjuju visinu pro-

fitne stope,2.7. Prosječna profitna stopa i cijena proizvodnje,

2.7.1. Djelovanje zakona vrijednosti u razvijenom kapitalizmu,

2.7.2. Svjetsko tržište, svjetske cijene,2.7.3. Zakon tendencijskog oada profitne stope,

2.8. Trgovački kapital,2.8.1. Uloga trgovine u kapitalističkoj privredi,2.8.2. Trgovački kapital i trgovački profit,

- 29

2.8.3. Kapital novčana trgovine,2.3.4. Pojam trgovine,unutrašnja i vanjska trgovina,

2.9. Kamatonosni kapital,2.9.1. Nastajanje kamatonosnog kapitala,2.9.2. Značajke kamatonosnog kapitala i kamata,2.9.3. Kamatna stopa,2.9.4. Kamati i poduzetnička dobit.2.9.5. Trgovački kredit i bankovni kredit,2.9.6. Banke i bankarski poslovi,2.9.7. Burze i burzovni poslovi,2.9.8. Uloga banaka u kapitalističkoj.privredi,2.9.9. Akcionarsko društvo, akcija,dividenda i fiktivni

kapital,2 .9.1 0 .Cijena akcije i njena nominalna vrijednost,2 .9.1 1 .Fiktivni kapital i financijske transakcije,2 .9.1 2 .Kamatonosni kapital prije kapitalističkog načina

proizvodnje,2.10. Zakoni kapitalističkog načina proizvodnje u poljoprivred

noj proizvodnji,2.10.1. Specifičnosti poljoprivrede, .2.10.2. Putevi nastanka kapitalizma u poljoprivrednoj pro

izvodnji2.10.3. Zemljišne rente,

2.10.3.1. Diferencijalne zemljišne rente,2.10.3.2. Apsolutna zemljišna renta,2.10.3.3. Monopolska zemljišna renta,2.10.3.4. Nepoljoprivredne zemljišne rente,

2.10.4. Cijena, zemlje,2.10.5. Problem nacionalizacije zemlje,2.10.6. Sitno seljačka privreda u okviru kapitalizma,

2.11. Sistem raspodjele u kapitalizmu,2.11.1. Raspodjela u procesu društvene reprodukcije,2.11.2. Društveni bruto proizvod, društveni proizvod i

nacionalni dohodak,2.11.3. Primarna raspodjela narodnog dohotka,2.11.4. Preraspodjela osnovnih dohodaka,2.11.5. Upotreba narodnog dohotka,

'2.12. P^prođukcija cjelokupnog društvenog kapitala,

30

2.12.1- Reprodukcija individualnog i društvenog kapitala,2.12.2. Pretpostavke analize društvene reprodukcije,2.12.3. Naturalni i vrijednosni.sastav društvenog proizvoda,2.12.U. Osnovne proporcije društvene proizvodnje u jednos

tavnoj reprodukciji,2.12.5. Osnovne proporcije društvene proizvodnje u prošire

noj reprodukciji,2.12.6. Proširena reprodukcija i problemi akumulacije,2.12.7. Zaključci iz Marxove teorije reprodukcije,

2.13. Ekonomska kriza hiperprodukcije,2.13.1. Uzroci nastajanja krize,2.13.2. Periodičnost krize i tok ciklusa,2.13.3. Recesije - oblik krize u poslijeratnom kapitalizmu,

2.14. Imperijalizam,2.14.1. Monopoli

2.14.1.1. Oblici monopolističkih udruženja,2.14.1.2. Odnos države i monopola,2.14.1.3. Monopolske cijene i mononolski ekstraprofit

2.14.2. Financijski kapital i financijska oligarhija,2.14.2.1. Promjene u odnosima bankovnog i industrij

skog kapitala,2.14.3. Izvoz kapitala,2.14.4. Međjunarođni.monopoli,2.14.5. Teritorijalna i politička podjela svijeta - kolonija

lizam i neokolonijalizam,2.14.6. Svjetska privreda i zemlje u razvoju,2.14.7. Državni kapitalizam,2.14.8. Povijesno mjesto i značaj imperijalizma,

3. Socijalistički način proizvodnje,3.1. Socijalizam i politička ekonomija socijalizma,

3.1.1. Politička ekonomija socijalizma,3.1.1.1. Predmet i metoda polit.ekonom.socijalizma,

3.1.2. Država i socijalistička revolucija,3.1.2.1. Socijalistička revolucija i diktatura prole

tarijata.3.1.2.2. Država u socijalizmu,

3.1.2.2.1. Značaj pitanja o državi.3.1.2.2.2. Ekonomske osnove odumiranja države,3.1.2.2.3. Karakter suvremene socijalis.države

31 -

3.1.3, Proizvodni odnosi socijalizma,3.1.3.1. Socijalistički proizvodni odnosi,3.1.3.2. Ekonomsko oslobodjenjs rada,'3.1.3.3. Društveno vlasništvo,3.1.3.4. Udruženi rad i osnovna organizacija udru

ženog rada,3.1.3. 5. Samoupravljanje,

3.1.4. Socijalizam kao svjetski proces,3.1.4.1. Kriza zakona profita i zakona akumulacije,3.,1.4.2. Koncentracija i centralizacija kao materi

jalna priprema socijalizma,3.1.4.3. Utjecaj države na koncentraciju,3.1.4.4. Utjecaj samofinanciranja na koncentraciju,3.1.4.5. Podruštvljenje proizvodnje u kapitalizmu kao

materijalna priprema socijalizma,3.1.4.6 . Slom kapitalizma kao svjetskog sistema,3.1.4.7. Socijalizam - svjetski proces,

3.1.4.7.1. Socijalizam kao svjetski proces i zemlje u razvoju,

3.1.4.7.2 . Socijalizam.kao svjetski proces i socijalističke zemlje,

3.2. Roba i novac u socijalizmu, • .3.2.1. Robna proizvodnja i zakon vrijednosti u socijalizmu,

3.2.1.1. Klasici marksizma o robnoj proizvodnji u socii alizmu,

3.2.1.2. Robna proizvodnja u socijalizmu,3.2.1.3. Karakteristike robne proizvodnje u socija

lizmu,3.2.1.4. Struktura robne vrijednosti u socijalizmu,3.2.1.5. Zakon vrijednosti u socijalizmu,3.2.1.6. Robna proizvodnja, zakon vrijednosti i pla

niranje u socijalizmu,3.2.2. Novac, kredit i kamata u socijalizmu,

3.2.2.1. Novac u socijalizmu,•3.2.2.1.1. Funkcije novca u uvjetima soci

jalističke robne proizvodnje,3.2.3. Kredit i kamata u socijalizmu,

3.'2. 3.1. Obilježja i funkcije kredita u socijalizmu,3.2.3.2. Karakteristike kreditnih odnosa u socijalizmu, 3.2.3-. 3. Kamata u socijalizmu,

- 32 -

3.3. Izgradnja socijalizma u poljoprivredi i selu,3.3.1. Zemljišne rente u socijalizmu,

3.3.1.1. Diferencijalne zemljišne rente u socijalizmu,3.3.1.2. Apsolutna zemljišna renta u socijalizmu,3.3.1.3. Monopolska renta u socijalizmu,3.3.1.4. Zemljišna renta u individualnoj seljačkoj

poljoprivredi,3.3.2. Formiranje socijalističkih odnosa u poljoprivredi,

3.3.2.1. Zakon koncentracije i centralizacije,3.3.2.2. Dobrovoljnost i oostepenost ulaska seljaš

tva u socijalističke odnose,3.3.2.3. Materijalni preduvjeti socijalizacije sela,3.3.2 .U. Pitanje nacionalizacije zemlje u socijalizmu,

3.3.2.4.1. Agrarna re forma,3.3.2.5. Ograničavanje i likvidacija kapitalizma na

selu,3.3.2.6 . Neki oblici socijalističkih poduzeća u

poljoprivredi,3.4. Društvena reprodukcija i planiranje u socijalizmu,

3.u .l. Zakoni društvene raspodjele u socijalizmu,3.4.1.1. Odnosi proizvodnje, raspodjele, razmjene

i potrošnje,3.4.1.2. Razmatranje kategorije raspodjele u djelima

klasika marksizma,3.4.1.3. Stvaranje dohotka, proizvodni i neproizvodni

rad i raspodjela prema radu,3.4.1.4. Primarna,sekundarna i tercijarna raspodjela,3.4.1.5. Odnos ekonomske politike, produktivnosti i

raspodjele,3.4.1.6. Princip solidarnosti i raspodjela prema radu,

3.4.2. Proces razmjene u socijalizmu,3.4.2.1. Razmjena u socijalizmu,3. 4. 2.2. Elementi razmjene,3.4.2 .3. Trgovina kao institucionalni oblik razmjene,

3.4.3. Proces potrošnje u socijalizmu,3.4.3.1. Opći pojmovi i osnovni oblici potrošnje,3.4.3.2. Povezanost proizvodnje i potrošnje,3.4.3.3. Potrošnja kao cilj proizvod.u socijalizmu,3.4.3.4. Osobna, zajednička i opća potrošnja,

- 33 -

3.4.4. Društvena reprodukcija i planiranje,3.4.4.1. Bitne razlike izmedju procesa društvene

reprodukcije u socijalizmu i kapitalizmu,3.4.4, 2. Model proširene reprodukcije u socijalizmu,

3.4.4.2.1. Društveni proizv.i njegova strukt.3 .4 . 2 . 2 .2.1 Pretpostavke modela,3.4. 4. 2.3. Model oroširene reprodukcije,

3.4.4.3. Proširena reprodukcija i tehnički progres,3.4.4.4. Planiranje u socijaliz.i problemi akumulacije,

3.4.4.4.1. Konkretizacija modela reprodukcije prilikom donošenja planova,

3. 4.4. 2.2 . Planiranje i akumulacija,3.5. Socijalizam i svjetska privreda,

3.5.. 1. Svjetska privreda u doba kapitalizma,3.5.2. Socijalizam i svjetsko tržište,

3.5.211. Zakon vrijednosti ekonomskih odnosa izmedju socijalističkih zemalja,

3.5.3. Izgradnja svjetske ekonomike,4. POVIJEST POLITIČKE EKONOMIJE,

4.1. Ekonomska misao prije kapitalizma,4.1.1. Ekonomska misao epohe robovlasništva,

4.1.1.1. Ekonomska misao antičke Grčke,4.1.1.2. Ekonomska misao starog Rima,

4.1.2. Ekonomska misao epohe feudalizma,4.1.3. Merkantilizam,

4.2. Nas.tanak i razvoj klasične ekonomske analize,4.2.1. Početak klasične političke ekonomije,

4. 2.1.1. William Pettv,4. 2.1.1.1. Teorija radne vrijednosti,

4. 2.1.2. Boisguillebert,4.2.1.3. Fizbkrati, Francoise Quesnay,

4.2.1.3.1. ’čisti proizvod",4. 2.1.3.2. Ekvivalentnost razmjene,4. 2 .1.3. 3. Analiza društvene reprodukcije,

'ekonomske tablice",4.2 .1.4. A.R.J.Turgot,

~ 34

4 . 2 . 2 c Adam Smith,4.2.2.1. Opća ideja i predmet istraživanja,4.2 .2.2. Podjela rada,4.2 ,2. 3, Analiza novca,4. 2.2.4. Teorija vrijednosti i cijena,

4.2. 2.4.1. Uloga.rada u odredjivanju vrijedn.4. 2. 2.4. 2. Predmetna i vremenska univerzal

nost teorije radne vrijednosti,4.2. 2.5. Teorija raspodjele,

4.2.3. David Ricardo,4.2.3.1, Ricardov rad na ekonomskoj teoriji,4 »2 .3.2. Te'orija vrijednosti,4.2.3.3. Teorija raspodjele,4. 2. 3-.4. Učenje o novcu i kreditu,'4. 2. 3. 5. Teorija komparativnih troškova,

4.3. Kraj i vulgarizacija klasične političke ekonomije,4.3.1. Simon de Sismonđi,4.3.2. Thomas Malthus,4.3.3. Jean Baptiste Say,4.3.4. Vulgarizacija klasične škole u Engleskoj,

4. 3.4.1. J.Mili, J.St.Mili, Mac Culloch i N.Senior,4.3.5. Historijska škola u Njemačkoj,

4 . 3.5.1. "Starija škola",4. 3. 5. 2. "Mladja škola",

4.4. Utopijski socijalizam, socijalisti rikarđovci i sitnogradjanski socijalizam,4.4.1. Postanak utopijskog socijalizma - Th.Morus i

T .Campanella,4.4.2. Socijalisti utopisti-Saint-Simon,Ch.Fourier i R.0wen,4.4.3. Socijalisti rikarđovci - W.Thompson, J.Gray,

J.F.Bray i Th.Hodskin,4.4.4. Sitnogradjanski socijalizam u Francuskoj - L.Blanc,

J .P.Proudhon,4.4.5. Utopijskokomunističke i državnosocijalističke ideje

u Njemačkoj - J .K .Rodbertus, W.weitling, F.Lassalle,4.4.6. Utonijska i socijalistička misao u Rusiji - A.Hercen,

N .G.černiševski,

4.5. Naučno stvaralaštvo Marxa i Engelsa,4.5.1. Formiranje Marxovih ekonomskih pogleda,

4.5.1.1. /'Bijeda filozofije/'.4 . 5 .1. 2 . "Naj amni rad i kapital” ,

4.5.2. Zajednički radovi Marxa i Engelsa,4.5.3. Izgradnja'Marxovog sistema ekonomske teorije,

4.5.3.1. ''Prilog kritici političke ekonomije” ,4.. 5.3.2. "Kapital",4.5 i 3. 3. "Teorije o višku vrijednosti”,

4.5.4. Engelsovo naučno stvaralaštvo,4.5.4.1. "Nacrt kritike političke ekonomije",4.5.4.2. "Položaj radničke klase u Engleskoj",4 . 5 . 4 , 3 . "Anti-Điihring" ,4.5.4.4. "Porijeklo porodice,privatnog vlasništva i

države",4.6* Razvoj marksističke ekonomske misli,

4.6.1. Eduard Bernstein,4.6.2. Karl Kautsky,4.6.3. Rudolf Hilferđing,4.6.4. Roza Luxemburg,4.6.5. V.I.Lenjin,

4.5.6.1. Lenjinov doprinos razvitku marksističke ekonomske, teorije,4.6 . 5.1.1. Teorija imperijalizma,4. 6 . 5.1.2. Agrarno pitanje,4. 6 . 5,1.3. Lenjinov doprinos političkoj

ekonomiji socijalizma,4.6.6. Problemi suvremene marksističke ekonomske misli,4.6.7. Karakteristika razvoja jugoslavenske ekonomske misli.

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVE

Izučavanje studijskih područja vrši se na slijedeći način:

1 . Predavanjima - iznošenjem osnovnih teorijskih saznanja s ciljem da se studenti uvedu u područje izučavanja.

2. Vježbama - kroz aktivno sudjelovanje studenata u iznašanju pojedinih studijskih rodručja.

3. Seminarima-kroz samostalnu obradu odredjenih tematskih područja.

- 35 -

36


Rad studenata prati se:1. Aktivnošću u izvodjenju vježbi i seminara.2. Kolokvijima3 organiziranim za verificiranje apsolviranog

gradiva po pojedinim tematskim područjima.3. Ispitima.

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:

Udžbenici;1. Politička ekonomija kapitalizma, Zagreb, "Informator",

1976 .2. Politička ekonomija socijalizma, Zagreb, !!Informatq? ,

1976.3. šoškić B.: Razvoj ekonomske misli, Beograd, Institu za eko

nomska istraživanja, 1970.Priručnici:1. Dragičević A.: Leksikon političke ekonomije, Zagreb,

"Informator 1 , 1967.2. Đragičević A.: Pristup političkoj ekonomiji, Zagreb,

•'"Narodne novine ’.

OBAVEZNA LITERATURA:1. Bakarić v: Socijalistički samoupravni sistem i društvena

reprodukcija, I.i II.dio, Zagreb, "Informatorn, 1974. i 1973.

2. X. kongres SKJ.3. Engels F.: Anti piihring.4. Engels F. Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države.5. Lenjin V.I.: Država i revolucija.6 . Lenjin V.I.: Imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma.7. Marx K.: Kapital, I, II. i III. dio.7. Marx K.: Kritika Gotskog programa.

37 -

9. Marx K.-Engels F.: Manifest komunističke partije,10. ‘ Zakon o udruženom radu.

NEOBAVEZNA LITERATURA:

1. 51 Antologija. - izbor tekstova” I--II. Beograd3"Komunist" .2. Bakarić V.: Problem zemljišne rente u prelaznoj etapi,

Zagreb, 19 5,0.3. Baletić V.: Marksistička teorija ekonomskih kriza, Zagreb,

"Naprijed”, 1965.4. Bilandžić ,D.-Truković J.: Samoupravljanje .1950-1974, Zagreb,

'Globus", 1974.5. čalic D.: Državni kapitalizam u okviru savremenog privrednog

kretanja u svijetu, Zagreb, 1964.6 . Dragičević A.: Teorija i praksa socijalizma, Zagreb,

"Naprijed", 1966.7. Hilferding F.: Financijski kapital, Beograd, 1952.8 . Kardelj E.: Problemi socijalističke politike na selu,

Beograd, 1959.9. Ka.utsky: Agrarno pitanje, Beograd, 1255 .

10. Keynes: Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca, Beograd,1956 ,

11. Lenjin V.I.: Agrarno pitanje u Rusiji koncem 19.vijeka.12. Legradić R.: Historija ekonomske teorije, Osijek, 1971.13. Levison č.: Kapital, inflacija i multinacionalne kompanije,1974.14. Marx K.: Nadnica, cijena i profit, Zagreb, 1950.15. Marx K. ; Teorije o višku vrednosti, I-III.16. Marx K.: Kritika političke ekonomije.17. Mesarić M.° Uvjeti i* metode razvoja nedovoljno razvijenih

zemalja, Zagreb, 1965.13. Milenković-Lebl.: Monopoli danas, Beograd, 1953.19. Schumpefsr J.: Povijest ekonomske analize, Zagreb, 19 75.20. Vrančić I.: Problem zakona vrijednosti u prijelaznom periodu,

Zagreb, 1956.21. Marksizam-misao suvremene epohe,I-III.Beograd,1376.

- 38 -

E K O N O M I K A U U D R U Ž E N O M R A D U

U s m j e r e n j e -Godina S e m

zimski Đ .

e s

v .

t a r : ljetniE ” v •


Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja I 2 1 1 2

Organizaci jsko'-informatičko I ozl 1 1 2


Ekonomika OUPv-a I 2 1 1 2

CILJ IZUČAVANJA

Cilj izučavanja ekonomike ooslovanja organizacija udruženog rada, kao opće ekonomike, je da omogući studentima stjecanje potrebnih znanja o poslovanju poduzeća općenito, te organizacija udruženog rada i osnovnih organizacija udruženog rada. Nadalje, kroz izučavanje ekonomike pruža se studentima mogućnost upoznavanja osnovnih ekonomskih pojmova i kategorija iz obi.at i mikro-ekonomike, te zakonitosti u poslovanju poduzeća (u kapitalizmu i socijalizmu), a naročito organizacija udruženog rada u našim društ- veno-ekonomskim odnosima. Posebnu pažnju valja posvetiti raspodjeli u duhu marksističkog učenja o raspodjeli, te mjerenju uspjeha poslovanja (proizvodnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti). Specifičan je pogled ekonomike na izučavanje funkcija poduzeća, odnosno organizacija udruženog rada u nas. Sve to izučava se sa stanovišta osnovnih organizacija udruženog rada u kojima se vrše odredjene gospodarske funkcije.. Posebna pažnja posvećuje se uspostavljanju odnosa medju osnovnim organizacijama udruženog rada na samoupravnim osnovama.

Kod studenata kroz studij prvenstveno treba razvijati ekonomski način razmišljanja i zaključivanja općenito, a posebno radi stjecanja potrebnih znanja za praćenje i studiranje ostalih ekonomskih disciplina u toku studija, koje se nadovezuju na izučavanje ekonomike poslovanja organizacija udruženog rada.

39 -

„ S } ^ r c ®lS2n o I ? § t 2 l i _ 5 2 § 2 2 § i i

Pojava ekonomike poduzeća kao znanosti u svijetu te pojam i predmet njezina izučavanja,

Podjela ekonomike poduzeća i odnos prema drugim znanostima, te razvitak ekonomike poduzeća,Specifičnost ekonomike poslovanja organizacija udruženog rada u samoupravnim društveno-ekonomskim odnosima.

Teme I^ni _go jmo vi „ c_organi zacijama udruže no p;_r ada

Temeljni pojmovi o poduzeću, te položaj poduzeća u kapitalizmu i socijalizmu.Vrste poduzeća.Nužnost poslovanja poduzeća na urivrednom računu u socijalizmu. Organizacije udruženog rada u SFRJ.Odnosi organizacija udruženog rada i osnovnih organizacija udruženog rada.Status i Doložaj osnovnih organizacija udruženog rada. Udruživanje organizacija udruženog rada.Marksistički pogled na raspodjelu.Raspodjela u socijalističkim samoupravnim odnosima.Formiranje ukupnog prihoda u organizacijama udruženog rada. Raspodjela ukupnog prihoda i dohotka u organizacijama udruženog rada .Sredstva organizacije udruženog rada.Izvori sredstava u organizacijama udruženog rada.

B°slovanja:Proizvodnost radaMarksističko učenje o proizvodnosti rada Kretanje proizvodnosti rada Mjerenje proizvodnosti radaIndividualno i društveno značenje proizvodnosti rada

PODRUČJE IZUČAVANJA

40 -

Elementi proizvodnosti rada i dinamika proizvodnosti rada EkonomičnostZnačaj ekonomičnosti kao mjerila uspjeha poslovanja organizacija udruženog radaKoličinsko i vrijednosno mjerenje ekonomičnostiDinamika mjerenja ekonomičnostiRentabilnostPojam rentabilnostiZnačaj mjerenja rentabilnostiMjerenje rentabilnosti sa stajališta organizacije udruženog rada Mjerenje rentabilnosti sa stajališta društva Mrtva točka rentabilnostiOdnos izmeđju proizvodnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti.

£i®l?®D£i_£5dnog_Drocesa.

Rad kao bitan element radnog procesaMarksistički pogled na značenje rada u procesu privrediivanjaOpćenito o podjeli rada prema MarxuPodjela radaPsihofiziologija radaPlaćanja radaUdio radnika u raspodjeli kroz osobni dohodak u organizacijama udruženog radaProcjena rada u svijetu i u SFRJPoložaj radnika u samoupravnom socijalističkom društvuUloga radnika u društvenoj samozaštiti i onćenarodnoj obraniPovezanost obrane i zaštite s poslovnim, rezultatima OUR-aSredstva za proizvodnjuSredstva za radKapacitet sredstava za radUtvrdjivanje vrijednosti sredstava za radTehnička opremljenostAmortizacija sredstava za radSustav amortizacije u našoj praksiPredmeti radaTrošenje predmeta rada

- 41 -

Ekonomiziranje s predmetima rada Obrtna sredstva Politika likvidnosti.

Funkci j_e_u_or irani zaci j_i _udruženog_r ada

Upravljanje poduzećima u kapitalizmu i socijalizmuSamoupravljanje u SFRJRazvitak sustava samoupravljanjaRukovodjenjeZadaci i metode rukovodjenja Uspješnost rukovođjenja OrganiziranjeOrganiziranje upravljanja i rukovođjenja Organiziranje funkcijaOrganiziranje izvršenja radnih zadatakaPlaniranje Vrste planovaPostupak donošenja planova Tehnike u planiranju

Kontrola Pojam, zadaci i vrste kontrole

Uloga i značaj samoupravne radničke kontroleOpći posloviDjelokrug općih poslova:Ekonomika proizvodnje Ekonomika nabave i prodaje Financiranje procesa reprodukcije.

zakoni

T2 2 £ii2 ._ troškovaPojam troškova po Marxu Podjela troškova Rasporedjivanje troškova Kalkulacija pojam i vrste

- 42

Formiranje cijena Dinamika troškova Promatranje ukupnih troškova Granični troškoviMetode iznalaženja graničnih troškova Medjusobni odnosi troškova i prihodaUtvrdjivanje donje granice prodajnih cijena; povećanje stupnja zaposlenosti, rješavanje alternative proizvesti ili nabaviti, ostvarivanje veće mase čistog financijskog rezultata.

Poslovna politika_ u_organizaci j -ama udruženog rada

Uvjeti za formiranje poslovne politikeVanjski i unutarnji uvjetiKratkoročna i dugoročna poslovna politikaOpća poslovna politikaPosebne politike.

Na smjeru informatike u realizaciju programa unositi više elemenata planiranja u organizacijama udruženog rada te o poslovnom rezultatu, a posebno o informacijama Jcao podlozi za poslovno i samoupravno odlučivanje.

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVE:- predavanje i vježbe,- rad u seminarima,- konzultacije sa studentima,- posjeti organizacijama udruženog rada i ekskurzije.

NAČIN I OBLICI STALNOG PRAĆENJA ZNANJA STUDENATA- testovi tokom studija,- izrada samostalnih pismenih radova,- seminarski radovi,- ispiti (PISMENI I USMENI).

- 4-3

L I T E R A T U R A


1. Ravlić-Ruža-Vušković: Ekonomika poduzeća, IV.izdanje, Varaždin,VEš - Pula,Split i Varaždin, 1976..

2. Skupina autora: Ekonomika privrednih organizacija, FVTZagreb, 1973.

NEOBAVEZNA LITERATURA

1. S.Babić-: Uvod. u ekonomiku poduzeća, Zagreb, školskaknjiga, 1967.

2. Z.Majcen* Troškovi u teoriji i praksi; Zagreb,■"Informator-' , 1971.,

3. B.Bešir: Ekonomika radnih organizacija, Osijek, 1977.

_ 44 -

M A T E M A T I K A

U s m j e r e n j e Godina S e m e zimski

. p . v .

s t a rljetni

p . V.

Organizacija tržišnog poslovanja T 2 2 2 2Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja i 2 2 9 2Organizacijsko-informatičko TJ- 2 2 2 2Organizacija proizvodnja T 2 2 2 2Ekonomika OUR-a I 2 2 2 2

CILJ IZUČAVANJA

Cilj predmeta je da studentima pruža osnovna znanja teorijske i primijenjene matematike3 potrebna budućem organizatoru i informatičaru. Zbog toga su uključene nastavne teme teorijskog karaktera (skupovi, relacije, funkcije, skupovi brojeva), teme primijenjene matematike (matematička logika, privredna matematika,financijska matematika, aktuarska matematika i grafovi).

Nastava se izvodi kroz dva semestra s 2 sata predavanja i 2 sata vježbi. Student je obavezan prisustvovati vježbama.

I. Matematička logika1.1. Osnovni pojmovi matematičke logike1.2. Konstante i varijable algebre sudova1.3. Funkcije algebre sudova1.4. Formule algebre sudova1.5. Semantička i sintatička jednakost1.6. Konjupktivna i disjunktivna forma funkcije1.7. Minimizacija formula algebre sudova1.8. Predikati i kvantifikatori

II. Skupovi relacije funkcije2.1. Definicija skupa i elemenata, simbol e2.2. Odnosi medju skupovima, simbol inkluzije

** r - 45

2.3. Unija i presjek skupova; simboli • i2.4. Diferencija i komplement skupova (de Morganove formule)2.5. Množenje skupova2.6. Binarna relacija kao dio produkta2.7. Svojstva i vrste relacija2.8. Funkcija kao specijalna relacija (domena i kodomena

funkcije)2.9. Injekcija,, surjekcija i bijekciia2.10.Klasifikacija realnih funkcija realne varijable.

III.Skupovi brojeva3.1. Pojam kardinalnog broja i osnovna svojstva kardinalnog

broja3.2. Pojam, i osnovna svojstva ordinalnog broja3.3. Prirodni brojevi

3.3.1. Dvije definicije skupa N prirodnih brojeva3.3.2. Totalna indukcija i primjena3.3.3. Osnovne operacija i osnovna svojstva skupa N3.3.4. Djeljivost prirodnih brojeva

3.4. Cijeli brojevi3.4.1. Definicija skupa Z cijelih brojeva kao proširenja

skupa U do grupe s obzirom na zbrajanje3.4.2. Apsolutna vrijednost cijelog broja i svojstva ap

solutne vrijednosti3.4.3. Najveća zajednička maera i Euklidov algoritam3.4.4. Najveći kratnik dvaju cijelih brojeva3.4.5. Kongruencije.

3.5. Racionalni brojevi3.5.1. Definicija skupa 0 racionalnih brojeva kao proši

renja skupa Z do polja s obzirom na operacije+ i x

3.5.2. Osnovne operacije s racionalnim brojevima i njihova svojstva

3.5.3. Gustoća i prebrojivost skupa 0

46

3.6. Realni brojevi3.6.1. Definicija realnih brojeva pomoću dva specijalna

niza racionalnih brojeva3.6.2. Osnovna svojstva skupa R (posebno povezanost

kojom se razlikuje od Q> te neprobrojivost)3.6.3. Definicija potenciranja, radiciranja i logaritmi-

rani a3.6.4. Aksiomatska definicija skupa R

3.7. Brojevni gustavi3.7.1. Definicija i vrste brojevnih sustava3.7.2. Računske operacije u brojavnim, sustavima

. 3.7.3. Konverzije (direktne i indirektne)3.7.4. Primjena brojevnih sustava

3.8. Kompleksni brojevi3.8.1. Definicija skupa K kompleksnih brojeva3.8.2. Računske operacije u skupu K3.3.3. Trigonometrijski oblik kompleksnog broja3.8.4. Eksponencijalni oblik kompleksnog broja3.8.5. Radiciranje kompleksnih brojeva.

IV. Realne funkcije realne varijable.4.1. Pojam realne funkcije realne varijable4.2. Svojstva realnih funkcija4.3. Elementarne funkcije

♦4.4. Linearna funkcija4.5. Kvadratna funkcija4.6. Kubna funkcija i funkcija y = axn4.7. Iracionalne funkcije4.8. Eksponencijalna, i logaritamska funkcija4.9. Razlomljena racionalna funkcija

V. Osnovni privredni računi5.1. Upravna i obrtnuta proporcionalnost5.2. Razmjeri i transformacije razmjera5.3. Trojno pravilo (jednostavno i složeno)5.4. Verižni račun5.5. Diobeni račun5.6. Račun smjese

- 47 -

5.7. Postotni račun (od sto, niže i više sto)5.3. Promilni račun5.9. Kamatni račun

5.9.1. Kamatni divizor i kamatni brojevi5.9.2. Obračun kamata kod potrošačkih kredita5.9.3. Primjena kamatnog računa kod mjenica5.9.4. Obračun kamata kod tekućeg računa

5.10. Račun zlata i srebra5.11. Valute i devize5.12. Ispitivanje tržišta valuta i deviza (arbitraže i iz

ravnan je)5.13. Analiza ponuda i cijena

VI. Financijska matematika6.1. Složeni kamatni račun

6.1.1. Konačna vrijednost glavnice - tablice 1^6.1.2. Ispodgodišnje ukamaćivanje (relativna i kanforama

kamatna stopa)6.2. Sadašnja vrijednost glavnice • tablice 11^6.3. Periodske uplate

6.3.1. Konačna vrijednost prenumerando uplata - tablice IIInp

6.3.2. Konačna vrijednost postnumeranđo uplata6.4. Periodske isplate

6.4.1. Sadašnja vrijednost postnumeranđo isplata *•tablice IVa P6.4.2. Sadašnja vrijednost urenumeranđo isplata

6.4.3. Vječna renta6.5. Anticipativno ukamaćivanje

6.5.1. AnticipatLvna kamatna stopa i faktor6.5.2. Ekvivalentnost anticipativne i dekurzivne kamatne

stope6.6. Zajmovi uz dekurzivni obračun kamata

6.6.1. Otplata zajma uz jednake otplatne kvote6.6.2. Otplata zajma jednakim anuitetima6.6.3. Otplata zajma uz dogovoreni anuitet

- 4 8

6.7. Konvertiranje zajmova6.8. Zajmovi uz anticipativni obračun kamata

6.8.1. Otplata zajma jednakim anuitetima6.8.2. Otplata zajma dogovorenim anuitetima

VII.Kombinatorika7.1. Permutacije7.2. Varijacije7.3. Kombinacije7.4. Binomni teorem

VIII.Vjerojatnost8.1. Definicija matematičke vrijednosti8.2. Statistička vjerojatnost8.3. Protivna vjerojatnost8.4. Totalna vjerojatnost

* 8.5. Složena vjerojatnost8.6. Matematičko očekivanje

IX.Aktuarska matematika9.1. Tablice smrtnosti komutativni brojevi9.2. Vjerojatnost doživljenja i vjerojatnost smrti9.3. Vjerojatno i srednje trajanje života9.4. Vrste životnih osiguranja9.5. Jednokratne premije za pojedine vrste životnog osiguranja

9.5.1. Doživotna lična renta9.5.2. Odgodjena doživotna lična renta9.5.3. Privremena lična renta9.5.4. Osiguranje glavnice za slučaj doživijenja -9.5.5. Doživotno osiguranje za slučaj smrti9.5.6. Privremeno osiguranje za slučaj smrti9.5.7. Mješovito osiguranje9.5.8. Godišnje neto premije9.5.9. Godišnje bruto premije9.5.10.Matematička rezerva

- 49 -

X. Sustavi linearnih jednadžbi10.1. Sustavi s jednom varijablom10.2. Sustavi s dvije varijable10.3. Sustavi s tri varijable10..4. .Gausov algoritam eliminacije i razne vrste rješenja

sustava

XI. Matrice11.1. Definicija matrice11.2. Osnovne operacije s matricama11.3. Matrični oblik sustava linearnih jednadžbi

XII. Determinante12.1. Definicija determinante12.2. Razvoj determinante i osnovna svojstva12.3. Primjena determinanti na sustave linearnih jednadžbi

XIII.Sustavi linearnih nejednadžbi13.1. Definicija sustava linearnih nejednadžbi13.2. Vrste rješenja sustava nejednadžbi13.3. Dopunske varijable13.4. Opće nenegativno rješenje sustava nejednadžbi

XIV. Grafovi14.1.*Definicija grafa, vrste i primjeri grafova14.2. Izomorfizam, realizacija i smještavanje grafa14.3. Blunnrni grafovi (Eulerova relacija)14.4. Povezanost grafa14.5. Matrice grafa14.6. Drveća i mreže u primjeni.

XV; Nizovi15.1. Pojam niza15.2. Konačni i beskonačni nizovi15.3. Opći član niza15.4. Granična vrijednost beskonačnog niza

■ 15*. 5. Konvergentni i divergentni nizovi15.6. Računanje s graničnim vrijednostima15.7. Infinitezimalne veličine.

- 50

XVI. Derivacija, funkcije

16.1. Granična vrijednost funkcije16.2. Neprekidnost funkcije16.3. Prirast varijable16.4. Prirast funkcije16.5. Pojam derivacije funkcije16.6. Primjeri s derivacijom funkcije po definiciji16.7. Derivacija zbroja i razlike dviju funkcija16.3. Derivacija umnoška dviju funkcija16.9. Derivacija kvocijenta dviju funkcija16.10. Derivacija konstante16.11. Derivacija umnoška konstante i funkcije16.12. Derivacija varijable 16.13= Derivacija potencije16.14. Derivacija eksponencijalne funkcije16.15. Derivacija logaritamske funkcije16.16. Derivacija složene funkcije16.17. Derivacija funkcija koje su zadane u implicitnom obliku16.13. Geometrijsko značenje derivacije funkcije16.19. Jednadžba tangente krivulje16.20, Ekstremne vrijednosti funkcije.

XVII.Neodredjeni i odredjeni integral17.1. Diferencijal funkcije17.2. Primitivna funkcija17.3. Neodredjeni integral17.4. Pravila za integriranje17.5. Metoda supstitucije kod integriranja17.6. Parcijalna integracija17.7. Pojam odredjenog integrala17.8. Odredjivanje površine likova pomoću odredjenog

integrala.

- 51


Nastava iz kolegija Matematika održava se tokom, prve godine studija putem predavanja i vježbi, sa satnicom (2+2). Na vježbama studenti rješavaju zadatke uz pomoć nastavnika.Vježbe su obavezne za sve studente, te se vrši kontrola poha-- đjanja vježbi. Nedolazak na više od 25% satova vježbi ima za posljedicu uskraćivanje drugog potpisa.

f

NAČIN I OBLICI STALNOG PRAĆENJA ZNANJA STUDENATA)

Za praćenje rada studenata uvedene su grupe zadataka (u obliku programa) koje studenti moraju izraditi i u pismenom obliku predati tokom prvog i drugog semestra. Predaja zadataka takodjer je uvjet za dobivanje drugog potpisa.•0 tome su studenti pravovremene obaviješteni..

Studenti polažu godišnji ispit nakon završetka drugog semestra. Ispit se sastoji od dva dijela., i to:- pismeni'dio ispita, u trajanju od 2 sata,- usmeni dio ispita u trajanju od 15 - 30 minuta.

Studenti mogu polagati kolokvij na kraju prvog semestra iz gradiva tog semestra. Kolokvij se polaže i pismeno i usmeno, na sličan način kao i godišnja, ispit.

Studenti, koji uspješno polože kolokvij, polažu na kraju drugog semestra ispit samo iz gradiva drugog semestra.Ocjena iz kolokvija unosi se'u indeks.

52 -

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:.

1. Hun jak T.-*Kocijan I.--Lončar1 I.: Matematika, Varaždin,FOI, 1977.

2. Hunjak T.-Kocijan I.-Lončar I.: Zbirka zadataka i riješenih primjera iz matematike, Varaždin, FOI,1978.

3. Balog B„• Osnove Infinitezimalnog računa, Varaždin,FOI, 1980.

OBAVEZNA LITERATURA:

1. Dabčević-Filipović-Sekulić: Osnove informatike, Zagreb, wInformator:i, 19 77,

NEOBAVEZNA LITERATURA;1. Car Mladen; Matematika za ekonomiste, Zagreb,. ^Narodne

no v i n e 197 3 .

53 -

O P Ć E N A R O D N A O B S A M 0 Z A S T I

R A T A

N' A I D S F R J

R U I .

Š T V E N A

U s m j e r e n j e ; Godina S e m e s t a r ; zimski ljetni p . v. p . V.

Organizacija tržišnog Doslovanja *rX 2 2Organizacija računovodstvenog financijskog poslovanja

iI 2 2

Organizacij skc-informatičko I 2 2Organizacija proizvodnje I O 2Ekonomika OUR-a I 2 2

NASTAVNI PROGRAM

Prvo područje; UVOD U PREDMET

Pojam i osobenosti predmeta Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ. Društveni značaj izučavanja ovog predmeta.Opći i posebni ciljevi studiranja ovog predmeta. Mjesto-predmeta u cjelokupnom sistemu obrazovanja za potrebe općenarodne obrane. Utjecaj interdisciplinarnosti sadržaja predmeta na njegovo studiranje.

Drugo područje; TEORIJA 0 RATU

1. T e ma; Učgn ja__o_dručt veno^^suštini i _karakteru__rata

Društvena - historijska uvjetovanost shvaćanja suštine rata. Jednostrana i nenaučna objašnjenja društvene suštine rata. Evolucija shvaćanja o ratu od antičke misli do pojave marksizma. Osnovne zajedničke karakteristike idealističkih i drugih nemark- sističkih teorija i shvaćanja o ratu.

Osnove marksističkog učenja o ratu. Rat kao društveno-historijska pojava^ pojam., sadržaj, porijeklo., klasni korijeni i druš-

tvena suština. Politika i rat; rat kao sredstvo politike, vojna sila kao izraz politike sile.Društvena uloga' i Eonjincvi kriteriji za ocjenu uloge i karaktera rata. Kriteriji za ođredjivanje đruštveno-političkog karaktera-: rata.

Jugoslavenska teorijska shvaćanja društveno-političke suštine rata.

2. t e m a : Odnosi_u_suvremenom_svijotu i_uzroci_rata

Opće karakteristike razvoja suvremenih odnosa i društvenih preobražaja u svijetu. Društveno-ekonomski procesi u kapitalističkim zemljama. Društveno-ekonomski procesi u socijalističkim zemljama. Bitne karakteristike pokreta nesvrstanog svijeta.

Društvena uvjetovanost politike s pozicije sile' i uloga vojnog faktora u međjunarodnim odnosima. Uzroci i ciljevi primjene sile u međjunarodnim odnosima. Glavni nosioci sila. Suvremene strategije i teorije o primjeni sile. Vojni faktor i njegov utjecaj na razvoj medjunarođnih odnosa.

Protivurječnosti suvremenog svijeta koje mogu biti uzroci rata.Vojno-političke organizacije suvremenog svijeta; nastanak, stanje i perspektiva. Osnova voino-političke strategije i vojne doktrine vodećih sila NATO nakta i Varsavskog ugovora.Obrambena politika nesvrstanih zemalja i mogućnost prevladavanja politike s pozicija sile.

3. t e m a : Yrste_i^karakteristike suvremenih ratova

Teorijske osnove, društveni i vojno-tehnološki kriteriji klasifikacije suvremenih ratova. Svjetski rat, lokalni ratovi, nacionalno-oslobodilački i revolucionarni ratovi.Osnovni činioci rata i oružane borbe. Oružana borba kao osnovno sredstvo za postizanje cilja. Frontalni oblik oružane borbe. Partizanski oblik oružane borbe. Kombinirani oblik oružane borbe.

~ 5 4 -

Bitne karakteristike u strategiji i taktici suvremenih oslobodilačkih i revolucionarnih ratova.

Treće područje: VOJNO-POLITICKI I SE08TRA.TEGIJS.KI PLOZAJI MOGUĆNOST AGRESIJE NA SFRJ

1. t e m a: Voj,no~nolitički_i_geostrategi2ski_goložaj_i.D§„SFRJ

Kriteriji ocjene vojno-političkog položaja jedne zemlje uopće-.

Opredjeljujući faktori vojno-političkog položaja i utjecaja na mogućnost agresije na SFRJ, Društveno-politički sistem, vanjska politika, geostrategijski faktor, potencijali zemlje, pripremljenost za 0N0R i odnos snaga. Relativna samostalnost i promjenljivost utjecaja pojedinih faktora na vojno-politički položaj SFRJ.Ooći uvjeti i faktori koji utječu na mogućnost ugrožavanja SFRJ.

Motivi i mogući ciljevi agresije na SFRJ.

2. t e m a : Osnovne vrste i k ar ak t r i s t ik a _moguć e _ agr e s i jena^SFRJ

Kriteriji razlikovanja vrsta i varijanti moguće agresije na SFRJ.Opće, vojne i oolitičke karakteristike pojedinih vrsta agresije.Mogućnost prerastanja pojedinih vrsta agresija u drugu. Utjecaj medjunarodnih i unutrašnjih okolnosti i sposobnosti SFRJ da se odupre agresiji.

četvrto područje: SPECIJALNI RAT

1. t e m a : Specij§lni_rat_--_poseban_oblik_primjene_sile_usuvremenim medjunarodnim^odnosima^

Pojam, nastanak i razvoj vođjenja specijalnog rata. Ciljevi i doktrina vođjenja.Osiguranje uvjeta za vod jen je specijalnog ratp,.

Osnovni oblici i metode izvodjenja specijalnog rata. Djelatnost obavještajnih službi, psihološko-propaganđna djelatnost,državni udar, izazivanje i korištenje unutrašnjih kriza, gerilsko-diverzantska i teroristička djelovanja, vojni i ekonomski pritisci, neprijateljska djelatnost emigracije i unutrašnjeg neprijatelja.Organizacija i snage za vodjenje specijalnog rata.

2. t e m a : Pt;iprema_speči^alnog_rata_protiy_SFRJ_ iobrana_i_zaštita

Uzroci i uvjeti za vodjenje specijalnog rata protiv SFRJ. Ciljevi, objekti napada snage specijalnog rata. Osnovni vidovi i obli ci ispoljavanja specijalnih djelovanja protiv SFRJ.

Organi i snage za vođjenja specijalnog rata protiv SFRJ. Obavješ tajne službe, jedinice za specijalna i psihološko-propaganđna dj lovanja. Snage političke emigracija i unutrašnjeg neprijatelja.

Obrana i zaštita SFRJ od specijalnog rata. Ciljevi, nosioci, oblici, metode i uvjeti ostvarivanja obrane i zaštite - uloga sistema društvene samozaštite. Izvodjenje posebnih akcija i aktivno sti u obrani od specijalnog rata.

- 57 -

Peto područje: NARODNOOSLOBODILAČKI RAT

1. t e m a : Društvena_suština_i povijesni značaj NOR-a

Opći i posebni uvjeti u kojima je počeo NCR. Vojno politička situacija u Evropi'. Aprilski rat, raspored države. Okupacija i podjela Jugoslavije. Unutrašnji i medjunacionalni odnosi.Uloga KPJ u pripremama za ustanak. Đruštveno-politička platforma i ciljevi NOR-a.Narodnooslobodilački ustanak i socijalistička revolucija kao jedinstvo nacionalnooslobodilačkog i socijalnog karaktera NOR-a. Društvena uvjetovanost i autohtonost NOR-a. Povijesni značaj NOR-a za narode i narodnosti Jugoslavije. Medjunarodni značaj NOR-a.

2. t e m a : ffOR_kao__izvorište suvremene koncepcije i doktrine ONO

Teorijska i iskustvena osnova naše suvremene doktrine oružane borbe.

Općenarodni karakter NOR-a. Oružana borba kao osnovni oblik vodjenja NOR-a. Nastanak, razvoj, struktura i društveni karakter oružanih snaga u NOR-u.

Razvoj i priprema različitih oblika oružane borbe u NOR-u.

Jedinstvo i medjuuvjetovanost oružane i naoružane bopbe i otpora u NOR-u.

Jedinstvo i specifičnosti rukovođjenja ustankom i revolucijom i komandiranja oružanim snagama u NOR-u (osnovna iskustva i karakteristike) .

Oslonac na vlastite snage i odnos sa saveznicima.

5 0 -

Šesto područje: KONCEPCIJA I DOKTRINA ONO

1. t e m a: Marksizam o organiziranju^socijalističkog_društvaza_obranu

Osnovne postavke klasika marksizma o proleterskoj revoluciji i oružanoj sili.Vojno organiziranje u revoluciji i socijalističkoj državi. Marksistički pristup razmatranja vojne organizacije. Iskustva ranijih revolucija i gradjanskih ratova, (pariška komuna., oktobarska revolucija - Lenjinovi stavovi). Iskustva revolucija i gradjanskih ratova tokom II. svjetskog rata i poslije njega.

Jugoslavenska revolucija i Titovi stavovi o organiziranju oružane sile u revoluciji i podlije nje.

2. t e m a : Đruštveno-politička i vojna suština i osnovekoncepcije i doktrine ONO i DSZ

Opći pojmovi. Koncepcija, rata, ratna i vojna doktrina. Pojam, nastanak i razvoj KOMO. Odnos koncepcije i doktrine.

Suvremeni unutrašnji i vanjski opredjeljujući faktori KONO. Samoupravni socijalistički sistem bitna pretpostavka KONO, utjecaj općeg medjunarodnog i vojno-nolitičkog položaja i nesvrstane vanjske politike SFRJ. Utjecaj mogućih vrsta i karakteristika agresije. Utjecaj ukupnog potencijala društva i posebno odnosa snaga na obujam i stupanj realizacije KONO.

Osnovna opredjeljenja doktrine ONO i DSZ. Osnovna opredjeljenja i stavovi doktrine ONO u pripremanju i vodjenju ONOR. Bitne pretpostavke ostvarivanja koncepcije i doktrine ONO.


Nastava se izvodi:- pre davanj ima,-- vježbamas na kojima studenti iznose pismeno obradjen sadržaj

iz knjiga, časopisa ili novina o ritanjima vezanim za ONO i DSZ, poslije čepa se razvija diskusija o tematici,

~ konzultacijama,- usmenim ispitima,- seminarskim radovima, koje piću samo oni studenti koji su se

za njih prijavili,- diplomskim, radovima, koji moraju biti vezani za sadržaje eko

nomskih nauka u vezi s ratom.


Vježbe su jedini oblik kroz koji se djelomično provjerava znanje studenata i gdje sc može doći do ocjene koliko su studenti zainteresirani za izučavanje predmeta.

Nekih posebnih obveza prema predmetu studenti nemaju.

L I T E R A T U P A


1. Skupina autora: Općenarodna obrana i društvena samozaštita SFRJ I, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1979.

- 5 9 -

- 6n

S T R A N I J E Z I K I

U s m j e r e n j e :

Organizacija tržišnog -DoslovanjaOrganizacija računovodstvenog i financijskog poslovanjaOrganiz aci j sko-informatičkoOrganizacija proizvodnjeEkonomika OUR-a

. S e m e s t a r ; Godina , . -j o •zimski ljetni** •“ " “ — U- — — -I 2 1 1 2

I 2 1 1 2I 2 1 1 2I 2 1 1 r\zT oZ 1 1 2

CILJ I ZADACI

Učenje stranog jezika na Fakultetu organizacije i informatikeima zadatak da osposobi studente:- da savladavaju komunikaciju na stranom jeziku koja je u uskoj

povezanosti sa stručnim usmjerenjem i zahtjevima udruženog rada za čije potrebe se studenti obrazuju,

- da mogu uspješno obrazlagati specifičnosti našeg samoupravnog socijalističkog društva na stranom jeziku,

- da se samostalno služe stručnom literaturom, dokumentacijom i drugim izvorima informacija na stranom jeziku,

- da se samostalno usavršavaju i prate najnovija znanstveno- tehnološka dostignuća i tako pridonose razvoju privrednih i društvenih djelatnosti u skladu s potrebama udruženog rada,

~ da usvajaju tekovine svjetske kulture i obogaćuju svoja saznanja,- da se upoznaju, sa životom i radom naroda čiji jezik uče,- da usvoje potrebu za praćenjem literature iz ekonomskih ,

organizacijskih i informatičkih disciplina na stranom jeziku.

- 61

PODRUČJA IZUČAVANJA

ENGLESKI JEZIK Ii

A~_2.ajedničk&. .pedručja izučavanja za sva usmjerenja1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1. Privredni i društveno-oolitioki sistem, u SFRJ1.1.1. Društveno-političke i privredne institucija1.1.2. Razvoj i struktura industrije1.1.3. Privredna i tehnička suradnja s drugim zemljama

1.2. Privredni i društveni život u zemljama engleskog jezičnog područja1.2.1. Prirodni izvori i grane privrede1.2.2. Promet i trgovina1.2.3. Rad i radni odnosi

1.3. Matematika i statistika1.3.1. Osnove aritmetičke operacije1.3.2. Brojevni sustavi1.3.3. Pojam statistike i njena zadaća

2. Gramatička struktura engleskog jezika2.1. Vrste riječi i njihova upotreba

2.1.1. Imenice2.1.2. Član

2.. l.t.3. Zamjenice2.1.4. Pridjevi2.1.5. Brojevi2.1.6. Prilozi2.1.7. Odredjeni glagolski oblici

2.2. Sintaksa rečenice2.2.1. Upravni i neupravni govor2.2.2. Pogodbene rečenice2.2.3. Red riječi u rečenici

- 62 -

3. Praktična fonetika engleskog jezika3.1. Vježbe izgovora

3.1.1. Korektivne vježbe izgovora engleskih glasova s posebnim obzirom na probleme interferencije

3.1.2. Značenje i upotreba osnovnih intonacijskih tipova u engleskom jeziku.

B. Posebna područja izučavanja za pojedina, usmjerenjaOrganizacija tržišnog poslovanja

1. Proučavanje stručnih tekstova1.1. Razvoj marketinga u svijetu1.2. Osnovne funkcije marketinga.

Ekonomika OUR-a

1. Proučavanje stručnih tekstova1.1. Općenito o poduzeću1.2. Organizacije udruženog rada u SFRJ1.3. Podjela ekonomike poduzeća i principi ekonomičnosti

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja 1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1. Novac i njegove funkcije1.2. Medjunarodne monetarne institucije

Organizacijsko-informatičko usmjerenje

1. Proučavanje stručnih tekstova1.1. Historijat razvoja elektroničkog računala1.2. Područja primjene elektroničkog računala

Organizacija proizvodnje

1. Proučavanje stručnih tekstova1.1. Pojam organizacije1.2. Razvoj znanosti o organizaciji.

- 63 -

FRANCUSKI JEZIK I

A. Zajedničke osnove za sva usmjerenja':

1. Strukturne specifičnosti jezičnih pojava1.1. Rečenična intonacija1.2. član i upotreba člana1.3. Plural imenica1.4-. Plural složenih imenica1.5. Pridjevi - tvorba ženskog roda pridjeva, komparacija

pridjeva1.5. Zamjenice1.7. Zamjenički prilozi1.8. Glagoli1.9. Gnago1ski oblici u indikativu i konjuktivu 1.10.Slaganje vremena1.11.Frilozi1.12,Rad s rječnikom

2 . Teme2.1. Društveni i privredni sistem SFRJ2.2. Društveni i privredni život Francuske2.3. Tekstovi koji govore o zemlji i ljudima Francuske

B. Posebnosti tematike za. pojedina usmjerenja:

Organizacijsfco-informatioko usmjerenje

i—1

i—1 Osnovne matematičke operacije i simboli

OJ•

i—1 Brojni sustav

eo

i—1 Historijat razvoja informatike

-d-•

i—1 Organizacija informatike u radnim organizacijama

1.5. Pojam statistike i njena zadaća1.6. Jezik statistike

2. Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja2.1. Monctarno-kreditna politika SFRJ2.2. Jugoslavija i nedjunarođnc monetarne institucije2.3. Sistem, i načini plaćanja2.4. Novac i valutne oromjerie u zemljama Zapada

- 6 4 -

2.5. Sustav razvoja i položaj banaka u pojedinim zemljama2.6. Investicije i financiranje

3. Organizacija tržišnog poslovanja3.1. Trgovina i poslovne veze sa zemljama u razvoju3.2. Poslovne veze i poslovni običaji Francuske3.3. Privredni i poslovni odnosi Jugoslavije i Francuske3.4. Marketing

.. .. 3.5. .Turizam kao grana privrede3.6. Ekonomska propaganda

4. Ekonomika OUR-a4.1. Općenito o poduzeću4.2. Organizacije udruženog rada u SFRJ4.3. Podjela ekonomike poduzeća i principi ekonomičnosti

5. Organizacija proizvodnje5.1. Radnik kao proizvodni i društveni faktor5.2. Principi organizacije5.3. Podjela ekonomike OUR-a.

NJEMAČKI JEZIK I

A. Zajedničke osnove za sva usmjerenja

1. Strukturne specifičnosti jezičnih pojava1.1. Prijeglas i prijevoj1.2. "Murmelvokal"1.3. Rečenična intonacija1.4. .član i upotreba člana1.5. Deklinacija stranih riječi, vlastitih i geografskih imena

• 1.6. Složenice1.7. Brojevi1.8. Deklinacija i komparacija pridjeva1.9. Prijedlozi1.10.Zamjenički prilozi1.11.Glagoli (slabi, jaki, nepravilni, jednostavni, složeni*

modalni, imperativ, konjunktiv, aktiv, pasiv)1.12.Red riječi u glavnoj i zavisnoj rečenici.

- 65 -

2. Teme2.1. Društveni i privredni sistem SFRJ2.2. Društveni i privredni sistem zemalja njemačkog jezičnog

područja: geografski podaci, stanovništvo, društveno-po- litički sistem

2.3. Poslovne veze i poslovni običaji zemalja njemačkog jezičnog područja <

2.4. Investicije i financiranje2.5. Elektronička obrada podataka2.6. Brojevni sustavi: osnovne matematičke operacije i

simboli2.7. Sistemi proizvodnje i organizacija proizvodnje.

B. Posebnosti tematike za pojedina usmjerenja

1. Ekonomika OUR-a1.1. Općenito o poduzeću1.2. Organizacije udruženog rada u SFRJ1.3. Podjela ekonomike poduzeća i principi ekonomičnosti

2. Organizacija tržišnog poslovanja2.1. Trgovina i poslovne veze sa zemljama u razvoju2.2. Marketing

3. Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja3.1. Osnovni pojmovi iz knjigovodstva i računovodstva3.2. Sistemi i načini plaćanja3.3. Sistem razvoja i položaj banaka u pojedinim zemljama

4. Organizacijsko-informatičko usmjerenje4.1. Biblioteka i centar za informatiku na fakultetu4.2. Nazivi u oblasti obrade podataka4.3. Nosioci podataka (bušena kartica, mikrofilm)4.4. Principi organizacije.

- 66 -

5. Organizacija proizvodnje5.1. Radnik kao nroizvodni i društveni faktor5.2. Principi organizacije5.3. Podjela ekonomike poduzeća.

RUSKI JEZIK I

A. Zajedničke osnove za sva usmjerenja:

1. Uvodne teme1.1. Problemi prevodjenja s ruskog jezika1.2. Rad s rječnikom1.3,. Ekonomsko (u širem smislu)-pravno~informatička termi

nologija; metodika prikupljanja i obrade termina

2. Strukturne specifičnosti jezičnih pojava: pojave lingvističke interferencije, najčešće i najtipičnije greške, značajne i bitne razlike u odnosu na naš jezik2.1. Glasovi sia" i 5io;! - oogreške u pisanju i izgovoru2.2. Izgovor i pisanje glasova v?E'5i MYi!2.3. Glasovne promjene (zakoni)2.4. "Razdcljiteljnyje znaki’-2.5. Akcenat - osnovni princioi2.6. Genitiv pronominalne đeklinacije (pogreške u pisanju)2.7. Oblici lične zamjenice za 3»lice, neodredjene zamjeni-

r

ce, izričaji tipa ”Hy s toboj’*2.8. Prilozi i pječce - prema našem jeziku2.9. Komparativ i superlativ pridjeva - mogućnosti izričaja2.10.Brojevi, s posebnim osvrtom na decimalne brojeve2.11.Glagoli

3. Rad na tekstovima3.1. Privredni i poslovni odnosi Jugoslavije i SSSR3.2. Poslovne veze i noslovni običaji RSSR-a3.3. Jugoslavija i međjunarodne monetarne institucije3.4. Organizacija bankovnog i monetarnog sistema u SSSR i

Jugoslaviji3.5. Investiciona banka socijalističkih zemalja i suradnja

s Jugoslavijom

- 6 7 -

3.6. Osnovne matematičke operacije i simboli3.7. Dostignuća na području informatike u SSSR

B. Posebnosti tematike za pojedine smjerove:

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja

1. Proučavanje stručnih tekstova1.1. Novac i njegove funkcije1.2. Valutni problemi zemalja u razvoju1.3. Monetarno~kređitna politika SFRJ sa zemljama u raavoju1.4. Jugoslavija i SEV - suradnja u financijsko-kreditnoj

sferi.

Organizacijsko-informatičko usmjerenje.

2. Proučavanje stručnih tekstova2.1. Historijat razvoja elektroničkog računala2.2. Područja primjene elektroničkog računala2.3. Naučno-tehnička informacija2.4. Važni izvori informacija2.5. Informacija zamjenjuje stvaralački rad

Organizacija proizvodnje3. Proučavanje stručnih tekstova

3.1. Trgovina i poslovne veze sa zemljama u razvoju3.2. Marketing - nekada i danas3.3. Pojam organizacije rada3.4. Razvoj znanosti o organizaciji

Ekonomika OUR-a

4. Proučavanje stručnih tekstova4.1. Općenito o poduzeću4.2. Organizacije udruženog rada u SFRJ4.3. Podjela ekonomike poduzeća i principi ekonomičnosti

- 6 8 -

Organizacija tržišnog poslovanja

5. Proučavanje, stručnih tekstova5.1. Razvoj marketinga u svijetu i kod nas5.2. Osnovne funkcije marketinga5.3. Sajmovi,, izložbe, aukcije5.4. Privredna i trgovinska suradnja SFRJ i zemalja SEV-a5.5. Reklama - pojam i vrste.

ORGANIZACIJA. I NAČIN IZVODJENJA NASTAVE

Strani jezik izučava se na prvoj i drugoj godini studija (četiri semestra), a svaka je godina zaokružena studijska i ispitna cjelina.' Studenti nastavljaju izučavati onaj strani jezik koji su izučavali u.srednjoj školi. Nastava iz stranog jezika organizira se po usmjerenjima, a prema potrebi može se organizirati i po grupama. U izvodjenju nastave primjenjuju se posebni pristupi, metode i tehnike rađa: .predavanja, vježbe (klasičnog oblika i laboratorijske), seminari i obavljanje praktičnih zadataka (prijevodi, praćenje .u stranoj literaturi aktualnog problema iz struke, prikupljanje stručne leksike, obavljanje zadataka dobivenih od drugih sekcija itd).


U toku nastavnog procesa znanje studenata neprekidno se prati i provjerava na temelju sudjelovanja u vježbama i seminarima te putem izrade praktičnih zadataka i odgovarajućih testova. Poslije I. semestra organizira se za studenta neobavezan kolokvij . Kolokvij se polaže pismeno i usmeno, a. položeno gradivo priznaje se na godišnjem isnitu. Ispit iz stranog jezika sastoji se od pismenog i usmenom dijela. Pismeni dio traje dva školska sata, a usmeni 15 do 30 minuta.Tekstualni

- 69 -

materijali, seminarski, ispitni i drugi zadaci, uzimaju se direktno iz predmeta struke koju student studira, tako da se istovremeno povezuje znanje iz struke i stranog jezika u funkciji te struke.

L I T E R A T U R A

ENGLESKI JEZIK I

03AVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. V. Špiljak , V. Jagić-Peić , S.Vlaščić: YUGOSLAVIA' THE SUBJECTS

OP THE SOCIO-POLITICAL AND ECONOMIC SYSTEM,Zagreb, Fakultet za vanjsku trgovinu, 1977.

2. R.Filipović: AN OUTLINE OF ENGLISH GRAMMAR, Zagreb,Školska knjiga, 1976.

3. M.Drvodelić: HRVATSKO ILI SRPSKO-ENGLESKI RJEČNIK, Zagreb,Školska knjiga, 1976.

4. M.Drvodelić: ENGLESKO-HFVATSKI ILI SRPSKI RJEČNIK, Zagreb,Školska knjiga, 1973. •

iliR.Filipović: ENGLESKO-HRVATSKI ILI SRPSKI RJEČNIK, Zagreb,

. Školska knjiga i Grafički zavod Hrvatske,1980.

OBAVEZNA LITERATURA:1. Izbor tekstova iz znanstveno-stručnih publikacija na

engleskom jeziku.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Časopisi: Yugoslavia Export, Socialist Thought and Practice.

70 -

FRANCUSKI JEZIK I

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI;

1. I.Batušic: LE FRANCAIS ET LA FRANCE ĐE L>£CONOMISTE, Zagreb,školska knjiga.

2. I.Batušić: LA CORRESPONDANCE COMHERCIALS, Zagreb, školskaknj ira,

3. E.Horetzky: PKČĆlS PRATIOUE OE GRAMMAIRE FRANCAISE, Zagreb 9Školska kn j i ga.

4. Rječnik francusko-hrvatski I hrvatsko-francuski.

OBAVEZNA LITERiTURA:

1. Izbor tekstova, iz znanstveno-stručnih.publikacija na francuskom jeziku.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. časopisi i -publikacije na francuskom jeziku.

NJEMAČKI JEZIK I


1. V .Petrovio: EINFUHRUNG IN BIE DEUTSCHE T ?IRTSCHAPTSSFRACHE,Zagreb, Liber, 1977,

2. Jakić-Plohl; GRAMMATIK ĐER DEUTSCHE''7 SPRACHE, Zagreb,Školska knjiga, 1978.

3. Hum: hnemačko-hrvatski ili sreski rječnik. Zagreb,Školska knjiga, 1974.

4. Hurm-Jakić; Hrvatsko ili srpsko -njemački rječnik, Zagreb,školska knjiga, 1974.

OBAVEZNA LITERATURA:1. Izbor tekstova iz znanstveno-stručnih publikacija na

njemačkom jeziku.

71

ME 0 BAVE ZNA LITE RATIJRA:

1. Z.Divjak: DEUTSCH FUR INFORMATIKER, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin 1977. (skripta)

- Ze.itscb.rift fur Betriebswirtschaft, Gabler.- Jugoslawischc Touristsnzeitung mit Wirtschaftrsnachrichten,

Beograd.- Sozialistische Theorie und Praxis, Beograd.- BIT, Baden Badan.-Burotechnik, Datcnverarbeitung, Organisation,

Burogestaltung, Goller, Baden Baden.

RUSKI JEZIK I

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI1. Skripta "Ruski jezik" V. Ciglar, Fakultet organizacije

i informatike, Varaždin.2. "Gramatika ruskog jezika"-R.Poljanec,školska knjiga, Zagreb.


Studenti su obavezni pretplatiti se na jedan od tri časopisa: "Sputnjik", "Putešestvi je v SSSR''', "0 gon jok” .


Kao neobaveznu literaturu studenti će koristiti časopise i publikacije iz bogatog fenda Fakultetske knjižnice.

- 72 -

P R I V R E D N O P R A V O

r, ,. S e m e s t a rGodina . , . ,. , .TI . . zimski ljetnaU s m j e r e n j e : _____________________________________ p . v .____p . v.Organizacija tržišnog poslovanja I 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja I 2 1 1 2Organizacijsko~informatičko I 2 1 1 2OrT-ani-fiac j e I 2 1 1 2Ekonomika OUR-a I 2 1 1 2

Prema sadržaju nastavnog programa Privredno pravo izučava se kao posebna grana prava koja ima svoju ekonomsku osnovu u samoupravnim socijalističkim produkcionim odnosima. U sferi tih odnosa izučavaju se kao ekonomski i pravni subj.ekti organizacije udruženog rada, u kojima gazduju udruženi radnici. Materijalna osnova organizacija udruženog rada sastoji se iz odredjenih društvenih sredstava za proizvodnju, na kojima udruženi radnici imaju Dravo rada. Polazeći- od prava rada., koje obuhvaća i pravo raspolaganja sredstvima za proizvodnju i rezultatima rada, a služeći se marksističkom dijalektičkom analizom i sintezom kao metodom, izučava se privredno pravo. Ono se u toku studija upoznaje kao izraz borbe socijalističkog samoupravnog društva protiv kršenja zakona vrijednosti socijalističke krupne robne privrede u medjusobnim poslovnim odnosima organizacija udruženog rada. Izučavajući tako privredno pravo iz njegove suštine, studenti upoznaju objektivan i prirodan unutrašnji sustav privrednog prava, a to znači njegovu objektivnu dijalektiku.

Z a d a t a k je tako koncipiranog nastavnog programa da studenti ovladaju potrebnim znanjima o primjeni marksističke dijalektičke metode u pravnoj znanosti, razvoju i primjeni prava, privrednom stvarnom pravu, privrednom statusnom pravu i privrednom obveznom pravu. Osim ovih područja, nastavni program ima zadatak da studenti kroz studij predmeta upoznaju osnovne

- 73 -

kategorije ustavnog sustava, vršenja i zaštite prava, kontrole zakonitosti poslovanja i kažnjivim djelima u privredi.

C i l j je tako utvrdjenog nastavnog programa da studenti kroz studij predmeta Privredno pravo-ovladaju poznavanjem državnih i samoupravnih pravnih pra*xla., kojima su uredjeni produk^alorđ odnosi, organizacija i obavljanje stručnih poslova u ekonomskim funkcijama udruženog rada. Da bi se ostvario taj cilj, izučavanje nastavne tematike mora se temeljiti na marksističkoj znanstvenoj dijalektici i metodi mišljenja u znanosti i praksi samoupravnog

. socijalizma. Izučavanje se mora usmjeravati na pozitivno pravo i 'karakteristične primjene u pojedinim djelatnostima, a sve u zavisnosti od usmjerenja studija.

Zadatak i cilj izučavanja sadržaja iz programa nastavnog predmeta u neposrednoj su vezi i čine pretpostavku za uspješno izučavanje i primjenu znanja iz drugih nastavnih disciplina studija na Fakultetu, a napose s: Ekonomikom poslovanja OUR-a, Osnovama tržišnog poslovanja, Organizacijom poslovanja u udruženom, radu, Ekonomikom SFR-J, Računovodstvom u OUR, Organizacijom prodajnog i nabavnog poslovanja, Organizacijom tržišnog poslovanja., Organizacijom unutrašnjeg i medjunarođnog robnog prometa, Organizacijom računovodstvenih informacija, Pravom subjekata i pravnih poslova s inozemstvom, Sustavom informiranja i odlučivanja u samoupravljanju, Samoupravnim planiranjem, Organizacijom transporta, špedici- je i osiguranja, Platnim prometom., Organizacijom i tehnikom financijskog poslovanja, Ekonomskom analizom poslovanja OUR-a, Organizacijom unutrašnje kontrole i samozaštite, Organizacijom i tehnikom bankarskog poslovanja.

SADRŽAJ STUDIJSKE TEMATIKE PRVOG SEMESTRA - Zajednička tematika za sve smjerove studija -

1. UVODNA RAZMATRANJA (predavanja)1.1. Primjena marksističke znanstvene dijalektičke metode u

pravnoj znanosti1.2. Moral

- 7 4 -

1.3. Pravo kao negacija negacije morala i država kao negacija negacije prava (diskusija)

1.4. Teorije o državi i marksističko poimanje državeCpredavanje)1.4.1. Objektivne zakonitosti razvoja i odumiranja države'1.4.2. Ustavne osnove društveno—ekonomskog-uredjenja i

društveno političkog sistema JugoslavijefrELskiisajal1.5. Razvoj i primjena prava (predavanje) --

1.5.1. Socijalističko samoupravno pravo ^1.5.2. Izvori prava1.5.3. Primjena formalnih izvora prava (vježba o terito

rijalnom i vremenskom važenju propisa)1.5.4. Subjekti prava (predavanja)

1.5.4.1. Pravna i djelatna sposobnost pravnih subjekata (seminar)

1.5.4.2. Zastupanje pravnih subjekata (vježba o izdavanju punomoćja)

1.5.5. Pravni.odnos (predavanje i diskusija o pravnim činjenicama i elementima pravnog odnosa)

1.6. Položaj pravnog sustava u strukturi društvene nadgradnje (predavanje)

1.7. Položaj privrednog prava u strukturi pravnog sustava (diskusij a)

1.8. Ekonomske osnove privrednog prava (predavanje i diskusija)

PRIVREDNO STVARNO PRAVO2.1. Razvoj privrednog stvarnog prava (predavanje)2.2. Objekti privrednog stvarnog prava (vježba o razlikovanju

vrsta stvari u prometu)2.3. Posjed i kvaziposjed (diskusija)2.4. Društveno vlasništvo - kvazivlasništvo (predavanje)

2.4.1, Prava, obveze i odgovornosti u korištenju, upravljanju i raspolaganju sredstvima društvenog vlasništva

2.4.2, Postupak i zaštita sredstava društvenog vlasništva kojima upravljaju radnici ili drugi radni ljudi (diskusija)

2.5. Industrijsko vlasništvo i njegova zaštita (predavanje i seminar)

- 75 -

2.6. Autorsko vlasništvo (diskusija)2.7. Zalog i založno pravo (predavanje i v-jelha o uspostavlja

nju založnog prava)2.8. Služnosti (predavanje)2.9. Privremeno korištenje društvenih, sredsirava... (i zučavanje

literature i diskusija)2.10.Pravo retencije - zadržavanja (izučavanje litera±ura)2.11.Pravo prvenstva kupnje (seminar)2.12.Zemljišne knjige (predavanje i vježbe o upis±ma_i teme

ljima upisa u zemljišne knjige)

PRIVREDNO STATUSNO PRAVO3.1. Polarizacija stvarnog i statusnog prava (predavanje)3.2. Razvijeni oblici privrednog statusnog prava3.3. Kapitalističke privredne organizacije3.U. Razvijeni subjekti prema privrednom statusnom pravu u

SFRJ (predavanje)3.4.1. Osnovna organizacija udruženog rada (seminar)3.4.2. Radna organizacija (diskusija, stručna praksa i

stručna ekskurzija)3.4.3. Složena organizacija udruženog rada (diskusija)3.4.4. Udruživanje OUR-a u druge oblike udruživanja rada

i sredstava (predavanje)3.4.5. Radne zajednice u OUR-u (seminar)

3.5. Utvrdjivanje i registriranje statusa OUR-a (predavanje i diskusij a)

3.6. Ostvarivanje samoupravljanja radnika u udruženom radu (predavanje)3.5.1. Odlučivanje radnika (seminar)3.6.2. Organi upravljanja i drugi organi (seminar)3.6.3. Odgovornost za obavljanje samoupravnih funkcija

(diskusija)3.6.4. Upravljanje društvenim sredstvima (predavanje i

diskusija)3.6.5. Društvena zaštita samoupravnih prava i društvenog

vlasništva (predavanje i diskusija)

3.7. Međjusobni radni odnosi radnika u udruženom radu (predavanje) . \3.7.1= Zasnivanje radnog odnosa (vježba o. postupku i rad

njama zasnivanja radnog odnosa)3=7.2= Utvrdjivanje prava, obveza i odgovornosti, radnika

u udruženom radu (diskusija)3.7 = 3. Odgovornost za obavljanje radnih obvejza-Caami narjg^^3.7.4. Prestanak radnog odnosa (diskusija).

SADRŽAJ STUDIJSKE TEMATIKE DRUGOG SEMESTRA

- Usmjerenje: Oaganizacija proizvodnje (OP)- Usmjerenje: Organizacija tržišnog poslovanja (OTP)- Usmjerenje: Ekonomika organizacija udruženog rada (EOUR)- Organizacijsko-informatičko usmjerenje (01)- Usmjerenje". Organizacija računovodstvenog i financijskog

poslovanja (ORFP)m

4. PRIVREDNO OBVEZNO PRAVO (predavanje-poslovanja /ORFP/ sva usmjerenja)4.1. Subjekti i objekt obveznih odnosa4.2. Osnovna načela obveznih odnosa4.3= Nastanak obveza (predavanje - sva usmjerenja)

4.3=1= Obveze- iz ugovora (predavanje - sva usmjerenja)4.3.1.1= Sklapanje ugovora,suglasnost volja,predmet

ugovora, osnova,sposobnost,mane volje,forma ugovora,uvjet i rok u ugovoru,kapara i odu- statnina (seminar c sklapanju ugovora - sva usmjerenj a)

4.3.1.2= Zastupanje u sklapanju ugovora, punomoć, poslovna punomoć, ovlaštenja trgovinskog putnika, ovlaštenja osoba koje obavljaju odredjene poslove (seminar-sva usmjerenja)

4.3.1.3. Tumačenje ugovora (seminar - sva usmjerenja)4=3.1.4. Nevažnost ugovora (predavanje-sva usmjerenja)

- 76 ~

- 77 -

4.3.1.4.1. Ništavi ugovori, pobojni ugovori,ugovori koji nisu u suglasnosti sa samoupravnim sporazumom (seminar - s va. AiSTrrjerrenj-a.)

4.3.1.5. Dvostrani ugovori (predavanje - sva usmjerenja)4.3.1.5.1. Odgovornost za materijalne i pravne-nedo

statke ispunjen j a( seminar—s-va_-.usmj-e.ren j a)4.3.1.5.2. Prigovor neispunjenja ugovora!seminar -

sva usmjerenja)4.3.1.5.3. Raskid ugovora zbog neispunjenja (seminar-

sva usmjerenja)4.3.1.5.4. Raskid ili izmjena ugovora zbog promije-

njenih okolnosti(seminar-sva usmjerenja)4.3.1.5.5. Nemogućnost ispunjenja (izučavanje litera-

ture-sva usmjerenja)4.3.1.5.6. Prekomjerno oštećenje (izučavanje litera

ture - svi smjerovi)4.3.1.5.7. Opći uvjeti ugovora (seminar - svi smjerovi)4.3.1.5.8. Ustupanje ugovora (izučavanje literature -

sva. usmjerenja)4.3.1.6. Opći učinci ugovora (seminar - sva usmjerenja)

4.3.2, Obveze zbog uzrokovanja štete(predavanje - sva usmjerenja)4.3.2.1, Opća načela odgovornosti za štetu (seminar - sva

usmjerenja)4.3.2.2, Odgovornost po osnovi krivnje (izučavanje literatu

re - sva usmjerenja)4.3.2.3. Odgovornost OUR-a i drugih pravnih osoba prema tre

ćem (seminar - sva usmjerenja)4.3.2.4. Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne

djelatnosti (seminar - sva usmjerenja)4. 3.2.5. Odgovornost proizvodjača stvari s nedostatkom

(seminar - OP, OTP, EOUR)4.3.2.6. Naknada štete (predavanje - sva usmjerenja)

4.3.2.6.1. Naknada materijalne štete (seminar - sva usmjerenj a)

4. 3. 2.6. 2. Naknada nematerijalne štete (seminar - sva usmjerenja)

4.3.3. Obveze zbog stjecanja bez osnove (predavanje - OTP, EOUR)4.3.3.1. Pravila vraćanja zbog stjecanja bez osnove

(seminar - OTP, E0UR,0RFP)4.3.4. Obveze iz poslovodstva bez naloga (predavanje - EOUR,

OP, ORFP)4.3.4.1. Obveze i prava poslovođie bez naloga

(diskusija. - EOUR ,0P, ORFP)4.3.5. Obveze iz jednostrane izjave volje (predavanje - OTP,

EOUR, ORFP)4.3.5.1. Vrijednosni papiri (seminar-ORFP,01,EOUR,OTP)

x. 4. 3.5.2. Legitimacioni papiri i znaci (seminar - svausmjerenja)

4. Učinci obveza (predavanje - sva usmjerenja)4.4.1. Vjercvnikova prava i đužnikove obveze (seminar - OTP,

EOUR, ORFP)4.4.1.1. Pravo na naknadu štete(seminar-0TP,E0UR,ORFP)4.4.1.2. Ugovorna kazna,zatezna kamata (seminar -

OTP, EOUR, ORFP)4.4.1.3. Pobijanje dušnikovih pravnih radnji (semi

nar - OTP, EOUR, ORFP)4.4.1.4. Pravo zadržavanja(seminar-OTP,EOUR,ORFP)4.4.1.5. Vjercvnikova prava u obvezama s posebnom

činidbom (seminar - OTF, EOUR, ORFP)5. Načini prestanka obveza (predavanja - sva usmjerenja)

4.5.1. Prestanak obveze isnunjenjem (seminar-sva usmjerenja)4.5.1.1. Zakašnjenje u obvezi(seminar-OTP,E0UR,ORFP)

4.5.2. Prestanak obveze prijebojem (kompenzacijom),otpustom duga, obnovom (novacijom,sjedinjenjem /konfuzijom/), nemogućnošću ispunjenja,protekom vremena, otkazom (seminar - OTP, EOUR, ORFP)

4.5.3. Zastarijevanje prava zahtijevati ispunjenje obveze (predavanje - OTP, EOUR, ORFP)4.5.3.1. Zastoj i prekid zastarijevanja (seminar - OTP,

EOUR, ORFP)6. Vrste obveza (predavanje - sva usmjerenja)

- 78 -

4.6.1. Novčane obveze (seminar - EOUR,ORFP, OTP)4.6.2. Obveze s više predmeta (seminar-OP,OTP,EOUR)4.6.3. Obveze s više dužnika ili vjerovnika (seminar-EOUR,

ORFP,OTP)4.7'. Promjena subjekata u obvezi(predavanje-sva usmjerenja)

4.7.1. Ustupanje potraživanja ugovorom - cesija (seminar - ORFP, OTP, EOUR)

4.7.2. Promjena dužnika u obvezi (seminar - ORFP,OTP,EOUR)

5. PRIVREDNI UGOVORI (predavanje - sva usmjerenja)5.1. Ugovor o prodaji (predavanje - OTP ,EOUR,01,ORFP)

5.1.1. Sastojci ugovora o -prodaji (seminar-OTP,EOUR,01,ORFP)5.1.2. Obveze prodavaoca (seminar - OTP,EOUR,0P)

5.1.2.1. Odgovornost prodavaoca za nedostatke (seminar - OTP,EOUR,0P)

5.1.3. Obveze kupca (seminar -• ORFP,OTP ,E0UR)5.1.4. Obveze čuvanja stvari za račun suugovarača

(seminar - OTP, EOUR, OP)5.1.5. Naknada štete u slučaju raskida prodaje (seminar-OTP,

ORFP,EOUR)5.1.6. Prodaja s naročitim pogodbama (seminar-OTP,EOUR,ORFP)

5.2. Ugovor o razmjeni (izučavanje literature-OTP,E0UR)5.3. Ugovor o prodajnom nalogu (seminar-OTP,EOUR,ORFP)5.4. Ugovor o zajmu (predavanje - 0RFP,E0UR)

5.4.1. Obveze zajmodavca i zajmoprimca (seminar -- ORFP,EOUR)5.5. Ugovor o zakupu (predavanje - EOUR,ORFP,01)

5.5.1. Obveze zakupodavca i zakupea (seminar-EOUR,ORFP,01)5.5.2. Podzakup,otudjenje zakupljene stvari, prestanak za

kupa (izučavanje literature - EOUR, ORFP, 01)5.6. Ugovor o djelu (predavanje - EOUR,0P,ORFP,01)

5.6.1. Obveze izvodjača i naručioca(seminar-EOUR,0P,ORFP,01)5.6.2. Odgovornost za nedostatke djela (seminar -E0UR,0P,

01,ORFP)5.7. Ugovor o gradjenju (predavanje - EOUR,0P,ORFP)

5.7.1. Odgovornost izvodjača i projektanta (seminar - EOUR, 0P, ORFP)

- 79 -

80 -

5.8. Ugovor o prijevozu (predavanje ~ 0TP-,E0UR ,0RFP)5.8.1. Ugovor o prijevozu stvari(seminar-OTP,EOUR,ORFP)5.8.2. Ugovor o prijevozu osoba (izučavanje literatiire-EOUR)5.8.3. Ugovor o prijevozu stvari željeznicom (seminar -

OTP, EOUR, ORFP)5.8.4. Ugovor o prijevozu u unutrašnjoj i pomorskoj plovid

bi (seminar - EOUR, OTP, ORFP)5.8.5. Ugovor o prijevozu u zračnoj plovidbi (seminar -

EOUR, OTP, ORFP)5.8.6. Ugovor o prijevozu u cestovnom prometu (seminar -

OTP, EOUR, ORFP)5.8.7. Ugovor o licenci (predavanje - OP, EOUR)

\ 5.8.7.1. Obveze davaoca i stjecaoca licence, pod-licence (seminar •- 0P,E0UR)

5.8.7.2. Prestanak ugovora o licenci (seminar-0P,E0UR)5.8.8. Ugovor o ostavi (seminar ■ OTP,EOUR)5.8.9. Ugovor o uskladištenju(predavanje - sva usmjerenja)

5.8.9.1. Skladišnica (seminar - OTP,EOUR,01)5.8.10.Ugovor o komisionu (predavanje - EOUR,OTP,ORFP)

5.3.10.1.Obveze komisionara i komitenta (seminar - EOUR, OTP, ORFP)

5.8.11.Ugovor o trgovinskom zastupanju(predavanje-TP,EOUR)5,8.11.1.Obveze zastupnika i nalogodavca

(seminar - TP, EOUR)5.8.12.Ugovor o posredovanju (seminar - TP,EOUR,ORFP)5.8.13.Ugovor o otpremanju-špediciji(predavanje-TP,EOUR,ORFP)

5,8.13.1.Obveze otpremnika i nalogodavca (seminar -OTP, EOUR, ORFP)

5.8.14.Ugovor o kontroli robe i usluga(seminar-0TP,E0UR,0RFP)5.8.15.Ugcvcr o turističkim uslugama(seminar-EOUR,0RFP>5.8.16.Ugovor o osiguranju (predavanje - sva usmjerenja)

;■ 5 . 8 .16 ,1. Osigurani e imovine (seminar-EOUR, OTP, ORFP)5. 8.1.7.Ugovor o zalogu (predavanje - OTP, EOUR, ORFP)

5.8.17.1.Zalaganje stvari (seminar - EOUR,OTP)5.3.17.2.Zalaganje potraživanja i drugih prava

(seminar - ORFP, EOUR)

- 81 -

5.8.18. Ugovor o jamstvu (predavanje - ORFP,EOUR,OTP)5.8.18.1. Odnos jamca s .vjerovnikom i dužnikom

(seminar - ORFP, FOUR)5.8.19. Ugovor o upućivanju-asignaciji(predavanje-ORFP»EOUR)

5.8.19.1. Odnosi subjekata u asignaciji(seminar - ORFP, EOUR)

5.8.19.2. Uputa u obliku vrijednosnog papira i papira po naredbi (seminar - ORFP,EOUR)

5.8.20. Bankarski ugovori (predavanje - ORFP, EOUR)5.8.20.1. Bankarski novčani depozit (seminar-ORFP)5.8.20.2. Deponiranje vrijednosnih papira

(seminar - ORFP, EOUR)5.8.20.3. Ugovor o bankarskom tekućem računu

(seminar - ORFP, EOUR)5.8.20.4. Ugovor o sefu (seminar - EOUR, ORFP)5.8.20.5. Ugovor o kreditu (seminar - ORFP,EOUR)5,8,20.0. Akreditivi .(seminar - ORFP, EOUR, OTF)5.8.20.7. Bankarska garancija (seminar-ORFP,EOUR)

5.8.21. Ugovor o nagodbi (seminar -• EOUR,ORFP,OTP)

Mjenične pravo (predavanje - ORFP, EOUR, OTP, 01)5.1. Trasirana mjenica i oblici trasirane mjenice (predavanje -

ORFP,, EOUR, OTP, 01)5.1.1. Indcsiranje ,akceptiranje , avalirairje i dospjelost

mjpnice (seminar - ORFP, EOUR)5.1.2. Regres zbog neakceptiranja i zbog neisplate mjenice

(seminar - ORFP, EOUR)5.1.3. Mjenična intervencija, gubitak prava na regres

(seminar - ORFP, EOUR)5.1.4. Umnožavanje,prijepis i amortizacija mjenice

(seminar - ORFP, EOUR, 01)5.1.5. Založeno pravo i pravo zadržavanja u mjeničnom poslo

vanju (seminar - ORFP, EOUR)5.1.6. Zastarjelost u mjeničnoj obvezi, stjecanje bez osnove

u mjeničnom, poslovanju (seminar - ORFP, EOUR)5.2. Vlastita mjenica (predavanje - ORFP, EOUR, OTP, 01)5.3. Primjena mjenice u privrednom poslovanju (predavanje - ORFP,

EOUR, OTP, 01)

6. čekovno oravo (predavanje - ORFP, EOUR, OTP, 01)6.1. Vrste čeka i izdavanje čeka (predavanje - ORFP, EOUR)6.2. A val čeka, prijenos čeka, opozivanje čeka, podnošenje

čeka na isplatu (seminar - ORFP, EOUR)6.3. Regres zbog neisplate čeka, naplata čeka tužbom, amor

tizacija čeka (seminar - ORFP, EOUR)7. Zaštita prava organizacija udruženog rada(predavanje-svi smjerovi

7.1. Zaštita prava putem sudova (predavanje ~ sva usmjerenja)7.1.1. Vrste sudova i njihova nadležnost (seminar ~ sva

usmjerenja)7.1.2. Osnovno o parničnom postupku(seminar-sva usmjerenja)

7.2. Izbrani sudovi - arbitraže (predavanje - sva. usmjerenja)7.3. Zaštita prava u upravnom postupku(predvanje-sva usmjerenja)

7.3.1. Nadležnost u upravnom postupku(seminar--sva usmjerenja7.3.2. Osnovno o upravnom postupku(seminar-sva usmjerenja)

7.4. Zaštita prava u upravnom sporu (predavanje-sva usmjerenja)7.4.1. Nadležnost »stranke i tok upravnog spora (seminar -

s va us mj e re n j a)8. Kontrola zakonitosti privrednog poslovanja i kažnjivo, .djela

u privredi (predavanje - sva usmjerenja)8.1. Društvena kontrola zakonitosti privrednog poslovanja

(predavanje - sva usmjerenja)8.1.1. Nadzorna funkcija društven::-političke zajednice

(seminar •• sva usmjerenja)8.1.2.. Funkcija kontrole službe društvenog knjigovodstva

(s e minar - s va usmjerenj a)8.1.3. Nadzorna funkcija inspekcija organa uprave druš-

tveno-političkih zajeđnica(seminar-sva usmjerenja)8.2. Kažnjivo djela u privredi (predavanje ■ sva usmjerenja)

8.2.1. Krivična djela (seminar - sva usmjerenja)8.2.2. Privredni prijestupi (sejninar - sva. usmjerenja)8.2.3. Prekršaji (seminar - sva usmjerenja).

- 92 -

- 8 3

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVOĐJENJA NASTAVE

Oblici izvodienja nastave, koji su naznačeni u zagradama uz naslove tematskih cjelina, organizacijski i sadržajno su utvrdi jeni Statutom Fakulteta.Osim naznačenih oblika izvođjenja nastave, nastavni program će se ostvarivati preko posjeta radnim i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama (stručne ekskurzije) preko stručne prakse, a, u organizaciji prema sadržaju koji se utvrdjuje programima posjeta, odnosno stručne prakse.

Nastavni program se ostvaruje putem konzultacija, mentorskog rada i stručnog rada, kada i kako to utvrdi Znanstveno nastavno vijeće Fakulteta.


Na svim utvrdjenim oblicima nastave,, osim predavanja, provjerava se rad i znanje studenata, a konačna, provjera znanja o ovladavanju materijalom programa studija provodi se putem usmenih ispita,

L I T E R A T U R A


Bukljaš I.: Privredno pravo s osnovama prava, Zagreb, Školska knjiga.

Udžbenik u pripremi:

Legradić R .-Martinčevič: Teorija privrednog prava i privredno pravo samoupravne privrede.

NEOBAVEZNA LITERATURA'

1. Martinčević: Vlasništvo kao ekonomska funkcija zakonavrijednosti, Varaždin, Fakultet organizacije i informatike, 1977.

Tekstovi stručne publicistike o kojima daje informacije nastavnik tijekom izvodjenja nastave.

-- 84 -

35 -O R G A N I Z A C I J A U U D R t TU / j E N 0 M R A T irx U U

U s m j e r e n j e : Godina S e e zimski

e s t a ljetni

r ;zimski

Organizacija tržišnog poslovanja I i II 2 i 1 2

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja I i II — 2 l 1 2

Organi.zacij sko inforraatičko I i II - 2 l 1 2Organizacija proizvodnje I- 2 1 1 2 . . .

Ekonomika OUR-a T i II 2 1 1 2

PODRUČJA IZUČAVANJA:

Uvod u_or£anizacijiuOpćenito o organizaciji; pojam, zadatak, cilj i principi organizacije. rada; društveno-politički i društveno-ekonomski značaj organizacije u samoupravnom socijalističkom društvu; subjekt i objekt organizacije; načela, metode i faktori organizacije; vrste organizacije i oblici OUR-a.

£§ 2 v ° 1 _ ° £ 2 a 2 i 0 c 1 2 1 2 _ 2 n 2 n 2 § iPomen organizacije i proučavanja organizacije; organizacija rada i njeni razvojni oblici; nastajanje i razvojne faze znanstvene or-v. ganizacije rada; razvoj i najnovije tendencije u teoriji organizacije suvremenog kapitalističkog oođuzeća; teorijski i praktički problemi izgradiivania organizacije raca u samoupravnoj organizaciji - OUR-u.I2 gradnja„organizacijske _strukture^u_udrugenom_radu Proces i organizacijski orcblemi udruživanja rađa i sredstava; elementi i faktori organizacijske strukture; specifičnosti udruživanja i izgradnje organizacijske strukture OGUR-a; specifičnosti udruživanja i izgradnje organizacijske strukture OUR-a; specifičnosti udruživanja i izgradnje organizacijske strukture SOUP-a.

u£ravl 2anja_u_udruženom_rađ:URazvoj 5amouoravljanja u samoupravnom socijalističkom društvu i problemi organizacije samoupravljanja u OIJR-u; karakteristike i sistemi rukovođjenja u samoupravnom sociialističkom društvu i

8 6 -

problemi organizacije rukovodjenja u OUR-u; sistem odlučivanja u OUR~u i uloga organa samoupravijan ja i rukovodienja u procesu odlučivanja; sistem informacija i komunikacija u OUR-u i problemi izgradnje informacijske strukture OUR-a; značaj suvremene organizacijske tehnike u procesima odlučivanja i informiranja u OUR-u

Organizaciji a i ra|član ji van je unkci ja _0UE.~aDefiniranje, klasifikacija i problemi organizacijskog formiranja funkcija u OUR-u; sistemski pristup racionalnoj realizaciji funkcija; osnovne postavke u strukturiranju funkcija kao pođsistema u cjelokupnom sistemu udruživanja rada u OUR-u,SADRŽAJ I ORGANIZACIJA PROIZVODNE FUNKCIJESADRŽAJ I ORGANIZACIJA FUNKCIJE ISTRAŽIVANJA I STUDIJA PROIZVODASADRŽAJ I ORGANIZACIJA RAZVOJNE FUNKCIJESADRŽAJ I ORGANIZACIJA KADROVSKE FUNKCIJESADRŽAJ I ORGANIZACIJA PRODAJNE FUNKCIJESADRŽAJ I ORGANIZACIJA NABAVNE FUNKCIJESADRŽAJ I ORGANIZACIJA FINANCIJSKE FUNKCIJE•SADRŽAJ I ORGANIZACIJA OSTALIH POSLOVA U OUR-uOpredjeljenje ostalih grupa poslova u OUR-u (nlaniranje, kontrola, statistika, pravo, informacije, organizacija i si.); odnos izmedju ostalih grupa poslova i funkcija; mogućnosti i uvjeti organiziranja pomoćno-tehničkih službi.Ocjenjivanje organizacije i rješavan je. jarganizacijskih_2 roblema_0 UR

Metode ocjenjivanja organizacije; "'ristuni rješavanju organizacijskih ^roblema; načini i sredstva za prikazivanje nove organizacije.

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVEOsnovni oblik izvodjenja nastave su predavanja i seminari,U ljetnom, semestru satnica iznosi 2 sata predavanja i 1 sat seminarske nastave. U zimskom semestru satnica je obrnuta;1 sat tjedno predavanja, ■=> 2 sata seminarske nastave.

Na predavanjima, se obradi uju teme značc i ni. j eg sadržaja, te one iz neobavezne literature. Ma seminarima studenti obradjuju odabrane teme iz gradiva, uz rasprave nakon izlaganja studenata.

- 37 -


Praćenje znanja studenata obavlja se sudjelovanjem u diskusijama na seminarima, testovima iz' predmetnog gradiva -(.predavanja i seminara), te kolokvijima.

Budući da se predmet predaje u II i III semestru, nakon--II semestra studenti mogu, ali ne moraju, pristupiti kolokviju. Materija položena na kolokviju priznaje se kao dio ispita koji se polaže nakon III semestra, ti. ođsluSanog- cijelog gradiva. Ispit se nolaže usmeno.

L I T E R A T U R A


Dr M.Novak: Organizacija rada u socijalizmu, Informator,Zagreb, 1978, VI. izdanje.

0BLVEZNA LITERATURA:

Dragutin Domainko: Ekonomika i organizacija industrijskihpoduzeća. Narodne novine. Zagreb, 1972,V.izdanje.

NE0BAVEZNA LITERATURA:1. Dr Manajlo Babić: Osnovi organizacije, IP-Svjetlost Sara

jevo, 19 76 .2. Novak M., Feriaak V.: Organizacija stručnih službi, Infor-

mator, Z agreb. 19 7 U.3. Kozlić 7.. : Osnovi organizacije poduzeća, SA-Beograd, 197 8 .

4. Dežić V.: Metode naučne organizacije rada. Naučna knjiga,Beograd, 1968.

5. Lazarević A.: Ekonomika i organizacija trgovinskih poduzeća,Beograd, 1963.

O S N O V E T R Ž I Š N 0 G P O S. L O V A N J A

U s m j e r e n j e Godina S e m e s zimski

t a r ljetni

P- V. P- V.Organizacija tržišnog poslovanja I 2 1 1 2

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja II O/. 1 1 2

Organizacijsko-informatičko II 2 1 1 2

Organizacija proizvodnje II 2 1 1 2

Ekonomika OUR-a I 2 1 p 2

CILJ IZUČAVANJA

Cilj izučavanje’. Osnova tržišnog poslovanja je da kao temeljna tržišna disciplina pruži studentima osnovna znanja o tržišnom poslovanju naših organizacija udruženog rada, Izučavajući djelovanje osnovnih tržišnih funkcija u privrednim organizacijama, naročita se pažnja poklanja kompleksu odnosa samoupravnog socijalističkog planiranja i tržišne orijentacije organizacija udruženog rada. Posebna pažnja pridaje se mjestu i ulozi tržišnog poslovanja, s obzirom na način stjecani a dohotka u medjusobnim odnosima osnovnih organizacija udruženog rada. Studente se nastoji osposobiti kako bi mogli pratiti i izučavati organizaciju nojedinih tržišnih funkcija kao i tržišnog poslovanja u cjelini, a isto tako da ta stečena znanja primijene u svojem radu u udruženom ra-du.


- Ciljevi socijalističkih privrednih organizacija udruženog rada,- Poimanje tržišta, tipologija tržištas- Robni karakter proizvodnje u socijalizmu i tržište kao mjesto .

verifikacije dohotka organizacije udruženog rada,- Pojam tržišne koncepcije i tržišnog poslovanja,-- Pojam i osnovne funkcije marketinga,

- 39 ~

- Funkcionalno djelovanje marketinga (tržišta, proizvodi i usluge, prodaja i distribucija, promocija i tržišne komunikacije, cijene),

- Organizacija, planiranje i kontrola tržišnog poslovanja,- Marketing informacijski sistem,- Marketing miks,- Poslovna politika i strategija marketinga,- Konkretno djelovanje marketinga po pojedinim oblastima i privrednim granama,

- Organizacijske i kadrovske pretpostavke za uspješno funkcioniranje marketinga,

- Samoupravno socijalističko planiranje i odlučivanje i tržišna orijentacija organizacija udruženog rada.

Na smjeru informatike poseban je naglasak na mjestu i ulozi te djelovanju marketing inforjnacijskog sistema u udruženom radu, korištenju informatičkih znanja za potrebe, marketinga, međjuso- bncj vezi marketinga i informatike itd.

Na smjeru organizacije financijsko-računevodstvenog poslovanja posebno se izučava odnos marketinga i financijske funkcije, korelacija izmeđju marketinga i investicijske politike organizacija udruženog rada itd.

Nastavni oblik:Izučavanje se vrši putem predavanja, seminara, vježbi, specijalističkih i znanstvenih predavanja, na konkretnim kontaktima s udruženim radom (posjete i diskusije u udruženom radu).

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVOĐJENJA NASTAVE:U prvom semestru nastava se sastoji od dva sata predavanja i jedan sat vježbi, a u drugom semestru mijenja se na 1 + 2 .Uz standardna predavanja nastavnika posebna se pažnja poklanja znanstvenim - i stručnim predavanjima stručnjaka iz udruženog rada i znanstvenih institucija. Primjenjuje se sistem seminara,

- 9D ~

grupnog dinamičkog rada, panel-diskusija i slično. Prakticira! će se posjete udruženom radu i izvodjenje edukativnog procesa na konkretnim primjerima.


Nivo znanja i rad studenata kontinuirano se prati, a naročito preko evidencija gdje se upisuju svi oblici njihove—aktivnosti i ostali karakteristični procesi. Provjera znanja vrši sa i putem istupanja studenata na seminarima, vježbama i--slično.

L I T E R A T U R A


1. Dr Feđor Roc.co: Osnove tržišnog poslovanja, Informator, Zagreb, I. ili II. izdane.


1. Dr Stjepan Bratko: Marketing industrije mesa, ZI-T, Zagreb,19 90 .

- 91 -

R A Č U N O V O D S T V O O U R - a

U s m j e r e n j e : Godina S e m e zimskip . V.

s t a r : 1 jedini

p . v.Organizacija tržišnog poslovanja II 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja I 2 2 2 2Organizacij sko-informatičko II 2 1 1 2Organizacija proizvodnje 11 2 1 1 2Ekonomika OUR-a II 2 1 1 2

CILJ NASTAVNE DISCIPLINE:

Cilj je nastavne discipline Računovodstva na svim usmjerenjima da upozna studente s teoretskim postavkama o računovodstvu u udruženom radu i primjenom tih postavki.

Studenti izučavaju zadatke pojedinih dijelova računovodstva u samoupravnom vodjenju poslovanja OOUR-a, i to: zadacima knji--' govodstva, predračuna i obračuna, računovodstvenog nadzora i računovodstvene analize.

Posebna znanja stječu se iz područja računovodstvenog praćenja poslovanja OOUR-a i korištenju podataka s ciljem oblikovanja računovodstvenih informacija. U okviru toga student se upoznaje s osnovama tehnike evidentiranja poslovnih promjena prema načelima dvojnog knjigovodstva. Važno je da studenti dobro ovladaju logikom donošenja računovodstvenih zaključaka, te načelima računovodstvene obrade podataka o ekonomskim procesima i pružanju informacija o njima u udruženom radu,

U načelu sadržaj gradiva računovodstva, na pojedinim usmjerenjima je isti, s time da se naglasak u izvodienju nastavnog procesa daje prema usmjerenjima studija, i to:

♦

Studenti Organizacijsko-informatičkog usmjerenja izučavanjem računovodstva moraju ovladati s računovodstvenom obradom podataka o poslovnim procesima OOUR-a, pripremanju računovodstva kao izvora informacija OOUR-a, pfužanju -informacija samoupravnim tijelima., pružanju informacija poslovođnim organima i pružanju informacija drugim korisnicima.

Studenti usmjerenja Organizacija tržišnog poslovanja izučava- -njem računovodstva stječu znanja o mogućnostima dobivanja i korištenja podataka računovodstva u izučavanju zadataka OOUR-a, a posebno zadataka iz područja poslovan i a funkcija nabave • i prodaje.

Studenti usmjerenja Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja,izučavaj ući računovodstvo, moraju se upoznati s računovodstvenom obradom, podataka o poslovanju, stvaranju izvora podataka za računovodstveno informiranje namijenjeno poslovnom odlučivanju i unapredjenju samoupravnih odnosa u udruženom radu. Ujedno, student dobiva podlogu za slušanje i dublje izučavanje obračuna poslovanja, nadzora i drugih disci - pLina.

SADRŽAJ GRADIVA NASTAVNE DISCIPLINE RAČUNOVODSTVO OUR-a

I. D i o TEORETSKI PRISTUP RAČUNOVODSTVU

1. Uvod u gradivo2. Pojam i bit računovodstva3. Razvitak.računovodstva i njegovo tretiranje kao ekonomske

znanosti i kao funkcija OOUR-a4. Zadaci računovodstva u samoupravnom sustavu privredjivanja5. Pojam računovodstvenih informacija OOUR-afi. Sredstva OOUR-a, njihovo kretanje u poslovnim procesima7. Dokumentacija poslovnih promjena, kao temelj za- računovod

stvenu obradu Dodataka

- 93

8 . Računovodstveni nadzor, tehnika ostvarivanja računovodstvenog nadzora i njegov utjecaj na kvalitetu informacija

9. Knjigovodstvena konta kao sredstvo čuvanja podataka o poslovnim procesima u OOUR-u

10. Bilance u OOUR-ima kao izvori informacija u poslovanju11. Računovodstveni sustavi obrade podataka i poslovne knjige

u dvojnom sustavu12. Osobitosti i tehnika sprovodjenja jednoobraznog knjigovodstva13. Tehnike obrade podataka o poslovnim procesima u dvojnom

knjigovodstvu s mogućnostima za ispravke računovodstvenih pogrešaka.

II. D i oRAČUNOVODSTVENA OBRADA PODATAKA 0 POSLOVNIM PROCESIMA OOUR-a

ll+ • Obrada podataka o novčanom poslovanju14-. 1. Podaci o poslovanju posredstvom žiro računa14.2. Podaci o poslovanju gotovinom14.3. 'Podaci o poslovanju inozemnim sredstvima plaćanja14.4. Podaci o poslovanju vrijednosnim, papirima14.5. Podaci o prodaji temeljem komercijalnog kreditiranja14.6. Podaci o potraživanjima od radnika i ostalim potraži

vanjima iz poslovanja14.7. Praćenje izvora sredstava OOUR-a14.8. Udruživanje sredstava14.9. Praćenje međjusobnih odnosa, izmeđju OOUR-a

15. Obrada podataka o nabavnom poslovan ju15.1. Kalkulacije nabavnih cijena15.2. Podaci o nabavi, uskladištenju i trošenju materijala,

sitnog inventara, automobilskih guma i ambalaže15.3. Obračuni odstupanja od -planiranih cijena materijala15.4. Podaci o nabavi i uskladištenju robe nabavljene na

domaćem tržištu15.5. Podaci o nabavi i uskladištenju robe iz uvoza15.6. Podaci o poslovanju s dobavljačima15.7. Podaci o poslovanju, s drugim. OOUR-ima15.3. Obrada podataka o zajedničkom poslovanju na području

nabave

16. Obrada podataka o prodajnom poslovanju

16.1. Kalkulacije prodajnih cijena robe16.2. Podaci o prodaji gotovih proizvoda i usluga16.3. Podaci o prodaji robe na domaćem tržištu16. <4. Podaci o izvozu robe i usluga16.5. Obračuni ostvarene razlike u cijeni robe16.6. Praćenje ostvarivanja zajedničkog prihoda16.7. Podaci o poslovanju s kupcima.16.8. Podaci o prodaji robe, gotovih proizvoda, poluproizvo

da i usluga drugim OOUR-ima unutar radne organizacije

17. Obrada podataka o ulaganjima i korištenju osnovnih sredstava17.1. Poslovne knjige o osnovnim, sredstvima17.2. Podaci o nabavkama i drugim oblicima stjecanja osnovnih

sredstava17.3. Podaci o korištenju osnovnih sredstava17.4. Podaci o otudjivaniu osnovnih sredstava17.5. Zajednička ulaganja u osnovna sredstva

18. Obrada podataka o osobnim dohocima i sredstvima zajedničke potrošnje

18.1. Pojam i sadržaj osobnih dohodaka18.2. Podloga za obračun i isplatu osobnih dohodaka18.3. podaci o isplaćenim akontacijama osobnih dohodaka13.4. Obračun ostvarenih osobnih dohodaka za razdoblje pošlo-*5«

van j a18.5. Podaci i obračun akontacija na službena putovanja i

drugih izdataka osobnih primanja.18.6. Praćenje poslovnih promjena na sredstvima zajedničke

potrošnje*

19. Obrada podataka o proizvodnom procesu u OOUR-u

19.1. Podaci c ulaganjima u proizvodnju po samostalnom programu19.2. Podaci o ulaganjima u zajedničku proizvodnju19.3. Obračuni ulaganja u proizvodnju1,9.4. Obračun završene proizvodnje

- 95 -

19.5. Obrada podataka o završenoj proizvođn-ji ..gotovih proizvoda 5 poluproizvoda i usluga

19.6. Obračuni odstupanja od planiranih cijena proizvodnje19.7. Uskladišten je gotovih proizvoda s.~ poatupjcđma Jkalku-

lacije cijena gotovih proizvoda

20. Obrada podataka o poslovnom rezultatu

20.1. Utvrdjivanje prihoda OOUR-a20.2. Utvrdjivanje rashoda OOUR-a20.3. Utvrdjivanje i podjela dohotka i čistog dohotka.

III. D i o

PRIPREMA. I DOSTAVLJANJE RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA

21. Računovodstvo kao izvor Dodataka za informacije

22. Važnost računovodstvenih informacija u kreiranju samoupravnih odluka i poslovnih odluka

23. Korisnici računovodstvenih informacije24. Dostavljanje računovodstvenih informacija pomoću izvještaja

24.1. Svrha računovodstvenog izvještavanja24.2., Sadržan računovodstvenih izvještaja24.3. Razvrstavanje računovodstvenih izvještaja

25. Priprema računovodstvenih izvještaja za potrebe samoupravljača

2G. Pripreme računovodstvenih izvještaja za potrebe vođjenja poslova po funkcijama OOUR-a

27. Specifično računovodstveno informiranje prilikom zajedničkog poslovanja.

U izvodjenju dijela nastave, koji se odnosi na vježbe, treba voditi računa o primjerima iz prakse koji odgovaraju konkretnom usmjerenju studija.

- 36


izvodjenje nastave Iz kolegija Računovodstvo OUR-a organizira se za grupe studenata (u pravilu po usmjerenjima). Po grupama studenata izvode se predavanja u skladu s nastavnim planom usmjerenja, a za izvodjenje vježbi studenti se rasporedjuju u manje grupe.

Povremeno se organizira posebni seminar za grupu.studenata koji su prijavili pisanje seminarskih radova iz Računovodstva OUR-a.

Vježbe se izvode tretiranjem praktičnih slučajeva iz prakse privrednih organizacija udruženog rađa i to odabiranjem slučajeva zavisno od usmjerenja u studiju.


U svakom semestru organiziraju se po dvije obavezne pismene provjere znanja (testovi). Krajem zimskog semestra organizira se kolokvij kao oblik provjere znanja. Uvid u znanje studenata dobiva nastavnik na samim vježbama, u raspravama pri vježbanju poslovnih slučajeva.

Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita traje 3 nastavna sata, a usmeni dio do 30 minuta.

L I T E R A T U R AOBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:

1. Habek: "Računovodstvo i računovodstvene informacije u organizaciji udruženog rada", III.izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Udžbenik, Zagreb, Narodne novine, 1978.

- 97 -

OBAVEZNA LITERATURA:1 . Amon,Bratinčevic,Habek:"Vodjenje knjigovodstva i obavješta

vanje radnika u uvjetima udruživanja rada i sredstava”. Priručnik 5 Zagreb, Narodne novines 19 79.


1 . Prof.dr Š.Babić: "Teorija i tehnika računovodstva”, izdanjeInformator, Zagreb, 1971.

2. Prof.dr V.Kral; "Osnove računovodstva s primjenom kontnog plana", izdanje Narodne novine, Zagreb, 1979.

3. Prof.R. Štrbac:

4. Prof.dr I.Turk:

"Osnove računovodstva"’, izdanje Informator, Zagreb, 1974.

"'Računovodstvene informacije kao podloga za donošenje poslovnih odluka", izdanje Informator, Zagreb, 19 7]..

O S N O V E I N F O R M A T I K E I P R O G R A M I R A N J A- 9 8 -

Godina S e m e s t a r : U s m j e r e n j e zimski ljetni ___


CILJ IZUČAVANJANastavni program ovog predmeta prilagođjen je isključivo studentima prve godine organizacijsko-informatičkog usmjerenja, s ciljem da im kao uvodni predmet iz područja informacijskih znanosti omogući praćenje niza specijalističkih informatičkih predmeta koji se izučavaju tokom studija.

Sadržaj predmeta sastoji se od dva dijela. U toku prvog semestra obradjuje se uvod u automatsku obradu podataka s posebnim naglaskom na upoznavanje karakteristika i elemenata elektroničkih sistema za obradu podataka. Drugi semestar obuhvaća■izučavanje uvoda u programiranje, programski jezik wBASIC”, te izradu i testiranje programa u tom jeziku.

Putem vježbi, koje su nosebno razradjene, student treba praktično raditi i upoznati elektroničko računalo, njegove funkcije i elemente, te programirati.! testirati programe pisane u programskom jeziku BASIC.


1. Pojam, sadržaj i definicija informatike.

2 , Elektroničko računalo kao stroj za informacije.Sustav obrade podataka u OUR-u.Elementi sustava za automatsku obradu podataka.Bitne značajke elektroničkog računala.Dosadašnji razvitak i perspektive daljnjeg razvoja elektroničkih računala.Vrste i namjena računala. Kompatibilnost ER.

- 99 -

3. Pomoćni informatički uredjaji i aparati. Funkcija i zadaci. Sredstva za mikrografiranje, reprografiranje, komuniciranje, za snimanje govora, računanje, pisanje, knjiženje, eviđenti- . ranje i dr. ,

4 . Matematičke osnove elektroničkih računala

Brojevni sustavi. Decimalni brojevni sustav. Binarni brojevni sustav. Oktalni brojevni sustav. Heksadecimalni brojevni sustav.Način računanja digitalnih računala.Pojmovi bit, bajt i riječ.Memoriranje podataka i pakiranom obliku.Memoriranje i obrada "binarnih brojeva. Aritmetika fiksnog zareza. Aritmetika kliznog zareza.

Kodiranje znakova. Tetrađni kodovi, Binarno decimalni kod. EXZESS-3Code ili STIBITZ-ccde. AIKEN-code< ECMA-code. Prošireni i izmjenjivi binarno decimalni kod (EBICDI-code). ASCII-code. ISO-code. Redunđacija kodova.

Pregled mogućnosti prikazivanja podataka.

5. Nosioci podataka i informacija Pojmovi i definicije.

Bušena kartica. Opis i terminologija standardne bušene kartice. Vrste bušenih kartica. Ostale vrsne bušenih kartica. 90-kolonska kartica. 96-kolonska kartica. Kimball bušena etiketa.

Bušena vrpca. Opis i terminologija bušene vrpce. Podjela ' bušenih vrpci. Bušena vrpca s karakteristikama bušene kartica.

Dokumenti sa specijalnim zapisom. Markirani obrasci. Dokumenti s magnetskim pismom. Dokumenti s optičkim pismom.

- 100 -

8 . Eksterne memorijeOsnovne značajke eksternih memorija. Magnetska vrpca. Magnetski disk. Magnetski bubanj. Magnetska kaseta. Magnetska disketa. Sistem masovnih memorija. Organizacija podataka na magnetskim memorijama. Vrste organizacije podataka na magnetskim memorijama.

7. Ulazno-izlažni i periferni uredjaji elektroničkog računala

Osnovne značajke i podjela. Uredjaji za obuhvaćanje podataka na nosioce Dodataka. Ulazni uredjaji. Izlazni uredjaji; ulazno-izlazni uredjaji.

8 . Centralna jedinica elektroničkog računalaGlavna memorija. Instrukcije. Učitavanje i izvodjenje instrukcija.. Formati Instrukcija, Adresiranje glavne memorije. Poticanje programa. Virtualna memorija. Laserski kompjutor.

Upravljačka jedinica. Registri. Komponente elektroničkog računala. Mogućnosti prijenosa podataka. Tehnika upravljanja ulazom i izlazom. Vrste prijenosa i kanala.

Ari tme ti ck o-lo gičk a jedinica.Rad centralne jedinice. Operacije. Veza izmedju ulaznih i izlaznih podataka. Tijek informacija u centralnoj jedinici.

9. Daljinska obrada podataka

Oblici daljinske obrade podataka. OFF - LIME povezivanje. ON-LINE povezivanje.

Elementi daljinske obrade podataka. Strojni elementi daljinske obrade podataka. Programska podrška daljinske obrade podataka. Organizacijski preduvjeti za uvođjenje daljinske obrade podataka.

Mogućnosti stvaranja mreže, elektroničkih računala. Razvojne tendencije daljinske obrade podataka,

- 101 -

10. Pojam, i zadatak programiranjaŠto je programiranje. Programirani strojevi. Metode progra.- miranja. Vanjsko programiranje,. Unutarnje programiranje. Definicija instrukcije. Dijelovi instrukcije. Jednoadresna, dvoađresne„ troadesne instrukcija. Varijabilna dužina instrukcije. Tip ovi adres a.

11. Programski jezici

Razvoj programskih jezika. Opća podjela programskih jezika. Strojni programski jezici - prednosti i nedostaci. Simbolički jezici. Podjela i karakteristike.

12. Program

Definicija i analiza zadataka. Utvrđjivanje izgleda datoteka. Izrada dijagrama toka. Izbor programskog jezika. Kodiranje programa. Prevodjenja programa i testiranje. Programska dokumentacija.

13. Dij agrarni

Dijagrami toka podataka i dokumenata i dijagram toka programa. Dijagram jedinica obrade. Simboli (JUS-standard). Tehnika crtanja dijagrama. Linearni i ciklički dijagram. Pristup kod strukturnog programiranja (MODULI). Tehnika T0P-down.

14. Prevodjsnje programa

Cilj prevodjenja - komplikacije. Kompajleri. Interpreteri. Postupci prevodjenja. Otkrivanje grešaka sintakse. Pai^netar- ske kartice.

15. Programska podrška

Standardni programi. Aplikacioni programi. Programi korisnika. Upravljački programi. Programi za organizaciju i upravljanje s bazom podataka. Proizvodjači programskih paketa.

- 102 -

16. programski jezik Basic

Instrukcije za unošenje podataka. Instrukcije za izlaz. Formati štampanja. Instrukcije grananja. Označavanje podataka .varijable?konstante. Matematičke funkcije. Instrukcije za stvaranje datoteka. Korištenje programa u konverza- cionom i batch načinu.

VJEŽBE IZ PREDMETA "OSNOVE INFORMATIKE I PROGRAMIRANJA” IJ CENTRU ZA INFORMATIKU FAKULTETA

A - Vježbe u zimskom semestru

1. Opis konfiguracije elektroničkog računala općenito

1.1. Opis sistema Burraugus 1714.1.2. Opis uredjaja za bušenje i čitanje kartica:

- OFF-LINE rad,- bušenje podataka u karticu,- reproduciranje podataka,- interpretiranje podataka,- čitanje seta kartica.- verificiranje podataka na kartici.

1.3. Opis uredjaja za čitanje papirne vrpce "- prikaz rada1 off-line .

1.4. Opis konzole- prikaz rada off-line.

1.5. Opis jedinice magnetske vrpce- prikaz magnetske vrpce,- prikaz rada off-line.

1 .6 . Opis jedinice magnetskog diska- prikaz kazetnog diska- prikaz rada off-line.

- 10 3

1.7. Opis uredjaja za štampanje podataka- prikaz rada štampača.

1 .8 . Opis konfiguracije centralne jedinice- prikaz rada u off-line,- registri,- rad s registrima.'

2 . Operativni sustav sistema B-17142.1. Kratak prikaz MCP-a.2.2. Inicijalizacija sistema - CLEAR - START.2.3. Prikaz sistemskog software-a.2.’+. Prikaz praktičnog rada standardnog programa za lista

nje datoteka - (DMPALL LIST).2.5. Prikaz praktičnog rada standardnog programa za. prepi

sivanje datoteka s jedne periferne jedinice na drugu(DMPALL - COPY).

2.6. Prikaz praktičnog rada standardnog programa za sortiranje.

2.7. Prikaz kopiranja programa..2.8. Prikaz rada u multiprogramiranju.

3. Prevodjenje programa na sistemu B-1714

3.1. Kodne liste.3.2. Source đeck.3.3. Prevodjenje programa.3.4. Ispravljanje, grešaka.3.5. Izvodjenje programa u više programskih jezika.

4. Organizacija podataka, na magnetskom disku4.1. Opis sekvencijalne organizacije s konkretnim izvođjenjem.4.2. Opis indeks-sekvencijalne organizacije s konkretnim

izvođjenjem.4.3. Opis direktne organizacije s konkretnim izvođjenjem.

- 104 -

5. Komunikacijski podsistem Uniscope 200

5.1. Osnovni opis konfiguracije podsistema i njegovekarakteristike.

5.2. Opis video terminala i tastature.5.3. Opis jedinice magnetskih kazeta.5.4. Opis uredjaja za štampanje.5.5. Opis telekomunikacijske linije, modema i MPX kanala.5.6. Rad komunikacijskog podsistema u OFF-LINE režimu

- prikaz manipuliranja,- ''Upisivanje podataka,- memoriranje podataka,-• ispisivanje podataka,- ispravljanje pogrešnih podataka.

5.7. Rad komunikacijskog podsistema u ON-LINE režimu- prikaz manipuliranja,~ uspostavljanje veza i davanje obveznih procedural-

nih poruka,- komuniciranje s centralnim kompjutorom,- prikaz različitih načina rada u ON-LINE režimu.

Za izvodjenje ovog programa praktičnih vježbi potrebno je16 nastavnih sati. Vježbe se izvode po grupama od maksimalno 12 studenata.

B - Vježbe u ljetnom semestru

1. Uvodna vježba1 .1 . programski obrazac i način pisanja programa,1 .2 . korištenje video-terminala za interaktivno progra

miranje ,1.3. način korigiranja i dodavanja naredbi,1.4. ispisivanje programa (sistemska naredba LIST),1.5. brisanje starog programa i dodavanie novog

(SCRATCH i NEW).

- 105 -

2. VJEŽBA INaredbe za unošenje podataka i za prilaz rezultatu.2.1. uvježbavanje korištenja INPIJT. ACCEPT, READ-DATA,2 .2 . korištenje numeričkih i string varijabli,2.3. formati štampanja

- u polja,- podatak iza podatka,- u željenu poziciju.

3. VJEŽBA IINaredba za pridruživanje LET i računski operatori +, x , / , .3 .1 . pridruživanje konstante varijabli,3.2. pridruživanje nove vrijednosti' staroj vrijednosti

varij able,3.3. redoslijed odvijanja operacija,3.4. upotreba zagrada,3.5. pridruživanje u smislu prijenosa u memoriji.

4. VJEŽBA III

Upotreba ugradjenih funkcija4.1. funkcija za stvaranje slučajnih brojeva - RND,4.2. trigonometrijske funkcije,4.3. matematičke funkcije,4.4. funkcije za rad sa stringovima,4.5. funkcije za DATUM i VRIJEME.

5. VJEŽBA IV

Upotreba naredbi za skokove i petlje.5.1. uvjetovani skok,5.2. bezuvjetni skok,5.3. upućivanje u podprogram,5.4. početna i završna naredba za petlje (F0K-NEXT),5.5. korištenje petlji (npr. za jedno i dvodimenzionalna

polja).

- 106 ~

6. VJEŽBA VNaredbe za rad s matricama i njihova upotreba.6.1. učitavanje matrice MAT INPUT,6.2. zbrajanj e matrica,6.3. množenja matrica,6.4. stvaranje inverzne matrice,6.5. izračunavanje determinante,6.6. štampanje matrica MAT PRINT,6.7. stvaranje nul matrice, identične matrice i transponi-

rane matrice.

7. VJEŽBA VINaredbe za rad s datotekama linijske, odnosno podatkovne strukture.7.1. otvaranje datoteke,7.2. upisivanje u datoteku,7.3. čitanje datoteke,7.4. istraživanje kraja datoteke,

\

7.5. promjena imena datoteke,7.6. zatvaranje•datoteke.

8. VJEŽBA VII

Izrada zadataka matematički, odnosno poslovno orijentiranih.8.1. izrada tabele slučajnih brojeva,8.2. izrada programa za rješavanje kvadratne jednadžbe,8.3. izrada programa za štampanje RAČUNA za prodanu robu,8.4. izrada programa za evidenciju polaganja ispita.

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVENastava se izvodi putem predavanja sa satnicom od 2 sata tjedno, i vježbi sa satnicom od 2 sata tjedno. U okviru ovih vježbi studenižl rade prema programu vježbi pređvidjenih u točki IV. ovog programa. Veči dio vježbi obavlja se u Centru za informatiku, a dio vježbi iz područja izrade dijagrama toka naloga i programiranja izvode se u grupama izvan

- 107 -

računskog centra. Najmanje jedanput u semestru organizira se posjet organizaciji koja posjeduje kompjuterski sistem za obradu podataka.


S obzirom na karakter predmeta studenti nakon ođslušanog prvog semestra polažu kolokvij u obliku testa uz obavezni usmeni razgovor s nastavnikom.

Ispit se polaže na kraju godine. Na ispitu student je dužan izraditi zadani programski zadatak i usmeno ga obrazložiti predmetnom nastavniku.

L I T E R A T U R A


1. Abramić T.: Osnove informatike, Varaždin, Fakultet organizacije i informatike, 1978.

2. Parezanović N., Janković B.: Programski jezik BASIC,Beograd,Privredno-financijski vodič, 1977.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Reljić Z.: BASIC EP, Zagreb, Referalni centar Sveučilišta u

Zagrebu, 1973.2. Alagić S .: Principi programiranja, Sarajevo, Iskra-Svjetlost,

1976 .

3. Reljić Z,, Husar I.: BASIC, Zagreb, Elektrotehnički fakultet,1976 .

108

0 R G A N I Z A C I J A P R O I Z V O D N J E IT E H N O L O Š K I P R O C E S I

U s m j e r e n j e : Godina S e m e s t a r : zimski ljetni

__p_. v:___


CILJ PROGRAMA 'Razvoj znanosti i tehnike uvjetuje na području proizvodnje potrebu za višim stupnjem podjele rada i njegove medjuovisnosti. To ima za posljedicu da organizacija suvremene proizvodnje zahtijeva poznavanje znanstvenih disciplina, koje opet čine cjelinu.

Ovaj program ima za cilj da budućim ekonomistima dade dovoljno osnovnih znanja na području organizacije oroizvođnje, kako bi mogli rješavati sve probleme koji su vezani s organiziranjem orocesa proizvodnje.

ZADACI PROGRAMA

- upoznavanje svih ciljeva i zadataka proizvodnje,- upoznavanje organizacijskog ustrojstva proizvodnje,- upoznavanje suvremenih metoda i tehnika rada u organizaciji

proizvodnje,- osposobljavanje studenata, usmjerenja organizacija proizvodnje,

da stečena znanja iz ovog predmeta povezu s problemima ostalih funkcija OUR-a.

- 109 -

Uloga i važnost osnova organizacije rada u organizaciji proizvodnje. Povijesni razvoj organizacije rada: organizacija rada kod starih naroda,.organizacija rada u srednjem vijeku, organizacija rada od 1900. godine i dalje.

Prikazivanje organizacije; tipovi organizacije; linijska organizacija, funkcionalna organizacija, linijsko štabna organizacija, ■komitetska organizacija; potreba i zadatak organizacije; podjela rada; definiranje odnosa medju ljudima; definiranje i delegi- ranje odgovornosti i ovlaštenja.

Organizacija proizvodnje. Procesi u proizvodnji; organizacijski tipovi proizvodnje: pojedinačni, serijski, masovni; vrste proizvodnje: radionička proizvodnja, grupna proizvodnja, tekuća proizvodnja.

Komuniciranje u proizvodnji. Dokumenti kao sredstva komuniciranja u proizvodnji; analiza kolanja dokumenata.

Proizvodnja kao podsustav u OUR-u. Temeljne značajke proizvodnje kao podsustava OUR-a; podjela na funkcije; funkcije proizvod- . nje kao podsustava u OUR-u.

Funkcija pripreme proizvodnje. Uloga, ciljevi i zadaci pripreme proizvodnje; organizacijska struktura pripreme proizvodnje; oblikovanje i definiranje proizvoda; program proizvodnje; faze oblikovanja: istraživanje proizvoda, projektiranje, ocjenjivanje proizvoda, konstruiranje proizvoda, tipizacija i standardizacija.

Tehnološka priprema; zadaci tehnološke pripreme: analiza tehnolo- gičnosti konstrukcije, odredjivanje količina materijala, odredjivanje operacija, odredjivanje radnog mjesta, propisivanje načina rada, propisivanje režima rada, odredjivanje alata, naprava i mjerila, odredjivanje vremena, kalkulacije; pomoćna sredstva u radu tehnologa.

SADRŽAJ PROGRAMA

- 110 -

Operativna priprema. Ciljevi i zadaci planiranja proizvodnje; vrste proizvodnih planova.

Studij rada. Pojam, studija rada; ciljevi i zadaci studija rada; ekonomski i ostali doprinosi studija rada; uvod u studij i analizu vremena; uvod u pojednostavljenje rada; metodologija pojednostavljenja rada.

Funkcija izvršavanja u proizvodnji. Terminiranje u proizvodnji; dispečiranje; metode đispečiranja; organizacijska struktura dis- pečiranja.

Analiza proizvodne politike OUR-a; analiza planiranja i izvršavanja plana proizvodnje; analiza organizacije proizvodnje; analiza troškova proizvodnje.

Pojam i zadaci unutrašnjeg transporta; elementi i faktori unutrašnjeg transporta: materijal za transport, transportni putovi, vrijeme transporta, transportna sredstva, kadrovi za transport, transport na radnom mjestu, sigurnost u transportu. Sustav komunikacija; skladište u odnosu na rukovanje materijalom; podjela materijala; određjivanje površine i volumena skladišta; skladišna oprema za rukovanje materijalom.

Funkcija vodjenja kvalitete. Osnovni pojmovi o kvaliteti i kontroli kvalitete; utjecaji kvalitete na poslovanje radne organizacije; problemi- pri unapredjivanju kvalitete; definicija kvalitete proizvoda i usluga; ekonomska razmatranja u vezi s kvalitetom proizvoda.

Poslovi kontrole kvalitete u radnoj organizaciji; pregled stanja kontrole kvalitete; poslovi na osiguranju kvalitete.

Služba kontrole kvalitete;• razvoj organizacijskih oblika kontrole kvalitete; osnovne djelatnosti službe kontrole kvalitete; informiranje o kvaliteti; organizacija službe kvalitete.Osnovni elementi statističke kontrole kvalitete.

- 111 -

Funkcija održavanja prostora i opreme. Svrha i ciljevi održavanja; politika održavanja.Preventivno-plansko održavanje.

Preventivno održavanje: definiranje preventivnog održavanja-, zadaci preventivnog održavanja, učestalost pregleda,_^strojna karta, ciklički pregledi strojeva ili uredjaja.

Plansko održavanje: vrste popravaka, obim oopravaka, ciklus popravaka, rezervni dijelovi, planiranje i kontrola izvršenja, dugoročno planiranje, kratkoročno planiranje, korrtrrola izvršenja

- kratkoročnih i dugoročnih planova troškova, zalihe rezervnih dijelova.

Općenito o podmazivanju; ispitivanje maziva (vrste); organizacija podmazivanja; karta podmazivanja i ostala dokumentacija.

Odredjivanje obima: poslova, opreme, broja izvršitelja, radova i rađoničkih površina službe održavanja.

Analiza stanja organizacije službe održavanja; ekonomska analiza službe održavanja.Organizacija službe održavanja.

V J E Ž B E

Cilj vježbi je da studenti ovladaju metodama i tehnikama rada u organizaciji proizvodnje, te će se one provoditi iz slijedećih područja predvidjenih ovim programom:

•; organizacijska struktura proizvodnje,- analiza podsustava proizvodnje,- proračun koeficijenta standardizacije,■- proračun vremena izrade i norme,~ kontrolne ka.rte ," proračun obima poslova održavanja.Vježbe će se provoditi gruono.-

- 112 -


U realizaciji sadržaja ovog programa pretežno će-se koristiti metoda usmenog izlaganja i demonstracije uz pomoć—crteža,shema i nastavnih listova. Bit će korištena i metoda uvježbavanja, naročito u cnira dijelovima realizacija • programa.Jeoji su predvidjeni za izvodjenje grupnih vježbi.Neke teme obradit će se metodom diskusije i izučavanja konkretnih slučajeva iz proizvodne prakse radnih organizacija.


Provjera stečenih znanja prevodi' se putem'usmenih ispita.Uvjet za pristup ispitu je izradjena i predana individualna, vježba studenata.



1. Zvonimir Horvatec: Priprema proizvodnje, I.dio, Viša’ školaza organizaciju rada, Zagreb, 1975.

2. Grupa autora: Proizvodnja 3-4, Informator, Zagreb, 1963.

3. Ivo Bakija: Kontrola kvalitete. Tehnička knjiga, Zagreb, 1978.

4. Anton Vila: Preventivno plansko održavanje, InformatorZagreb.

5. Boris Gornik-Anton■Hrabrić: Projektiranje tehnoloških procesa,Privreda, Zagreb., 19 62.

~ 113

T J E L E S N I O D G O J

U s m j e r e n j e : Godina S e m e s t a r : zimski ljetnip . Vi p . v.

Organizacija tržišnog poslovanjaOrganizacija računovodstvenog i financijskog poslovanjaOrganizacij sko-informatičkoOrganizacija proizvodnjeEkonomika OUR-a

I i II 0 2 0 2I i II 0 2 0 2I i II 0 2 0 2I i II ‘ 0 2 0 2

I i 'II 0 2 0 2

CILJ I ZADACI

Tjelesni odgoj doprinosi povećanju radnihs obrambenih i funkcionalnih sposobnosti studenata, a posebno treba da ostvari slijedeće:

- da osigura značajniji utjecaj na zdravlje i promjene u psihosomatskom statusu studenata,

- da utječe na formiranje oozitivnih navika i ootreba za samo-aktivnošću u primjeni sportskih sadržaja,

- da djeluje na povećanje funkcionalnih sposobnosti važnih za - izvršenje radnih zadataka i zadataka općenarodne obrane,

- da obogaćuje slobodno vrijeme studenata organiziranom i stručno vodjenom sportskom aktivnošću.


Sadržaji nastave tjelesnog odgoja obuhvaćaju: programe izbornih sportova, osnovne kineziološke transformacije (za studente s manjim sposobnostima i nižom razinom motoričkih znanja), osnovne■ informacije iz kontrole (samotestiranje) i osnove teorije i metodike sporta. Student se slobodno opredjeljuje za jednu od devet predloženih sportskih aktivnosti: atletika, sportska gimna™

- lift -

stika, estetska gimnastika, košarka, rukomet, nogomet, odbojka, stolni tenis i judo-samoobrana. —

Posebne programe kinezioloških aktivnosti za svaku pojedinu grupu studenata obavezni su izraditi predavači (nosioci nastave) nakon utvrdjivanja dimenzija sornatskog i psihosomatskog statusa studenata (utvrđjivanje inicijalnog stanja), a na bazi dosadašnjeg iskustva u provodjenju nastave tjelesnog- odgoja u organizacijama udruženog rada visokog obrazovanja.


Nastava tjelesnog odgoja izvodi se u prva četiri semestra studija s ukupno 1 2 0 sati u okviru 42-satnog radnog tjedna studenata. Nastava se izvodi po grupama na odgovarajućim sportskim objektima u Varaždinu.


Student je obavezan redovito sudjelovati na nastavi tjefcnog odgoja i izvršavati druge obveze utvrdjene nastavnim planom i programom. Program tjelesno- odgoja upisuje se u indeks. Iz tjelesnog odgoja ne polaže se ispit, već se na kraju semestra ovjerava uredno pohadjanje nastave.

L I T E R A T U R A

Za ovaj predmet nije predvidieno izučavanje posebne literature.

- 1 1 5 -

S T A T I S T I K A

U s m j e r e n j e : Godina S e m e zimski

.. P •. v.

s t a rljetni

p . V.

Organizacija tržišnog poslovanja II 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja II 2 1 1 2Organizacij sko-informatičko II 2 1 1 2Organizacija proizvodnje II 2 1 1 2Ekonomika OUR-a II 2 1 1 2

Zadatak je ove nastavne discipline da upozna studenta s teorijskim i praktičkim problemima statističke analize masovnih pojava. Naročita pažnja poklanja se analizi društvenih pojava svojstvenih samoupravnom socijalističkom društvu.

U teorijskom dijelu studenta se upoznaje s matematičkim, osnovama i postavkama statističke analize kao i mogućnostima primjene u svakidašnjem životu i radu. Naročitu pažnju treba posve ti ti , tokom, nastavnog procesas korektnom matematičkom izlaganju nastavne materije kako bi student mogao normalno' pratiti nastanak, razvoj i upotrebno značenje pojedinih metoda analize.

U praktičnom dijelu studenta se upoznaje s najširim mogućnostima primjene statističke analize masovnih pojava. Student, preko zadatak , za vježbu, treba da savlada korektnu primjenu statističkih metoda u analizi društvenih i prirodnih pojava. Praktična primjena statističke analize izvodi se preko obaveznih vježbi, na kojima studenti pod rukovodstvom nastavnika rješavaju postavljene zadatke, U praktičnoj primieni statističke analize naročita pažnja se posvećuje, tokom obaveznih vježbi, obradi podataka na elektroničkom računaru. Svakog studenta treba upoznati s prednostima kompjutorske obrade podataka. Zbog toga se studenta tokom, vježbi upućuje da dobiveni zadatak riješi i uz pomoć kompjutora.

N A S T A V N I P R O G R A M

1. Pojam i zadaća statistike .2. Predmet statistike .3. Statističko promatranje ili prikupljanje podataka4. Grupiranje i formiranje statističkih nizova5. Prikazivanje podataka u statističkoj tabeli6 . Grafičko prikazivanje7. Relativni brojevi

7.1. Proporcije7.2. Relativni brojevi koordinacije7.3. Indeksi

8 . Srednje vrijednosti• ,8.1. Aritmetička sredina

8.2. Harmonijska sredina8.3. Medijan8.4. Mod ili najčešća vrijednost

9. Mjere đisnerzije9.1. Raspon varijacije9.2. . Interkvartil9.3. Koeficijent kvartilne devijacije9.4. Momenti distribucije frekvencija9.5. Varijanca. standardna devijacija i koeficijent varijacije9.6. Standardizirano obilježje

10. Mjere asimetrije11. Mjera zaobljenosti1 2 . Statistička analiza vremenskih nizova

12.1. Formiranje vremenskih nizova, i njihov grafički prikaz12.2. Grafičko usporedjivanje vremenskih nizova

— 12.3. Indeksi12.3.1. Individualni indeksi12.3.2. Skupni indeksi

12.4. Upotreba srednjih vrijednosti u analizi vremenskih nizova12.5. Trend

12.5.1. Linearni trend12.5.2. Krivolinijski trend12.5.3. Izračunavanje trenda s pomoću pomičnih prosjeka

- 117

12'.6 . Sezonsko osciliranje pojava13. Korelacija

13.1. Linearna korelacija13.1.1. Linije regresije13.1.2. Mjera preciznosti procjene ovisne varijable

s pomoću linije regresije13.1.3. Koeficijent korelacije13.1.4. Postupak računanja koeficijenta korelacije kada

su elementi grupirani13.2. Multipna korelacija13.3. Parcijalna korelacija13.4. Korelacija ranga13.5. Korelacija vremenskih nizova

14. Teorijske distribucije14.1. Binomna distribucija14.2. Poissonova distribucija14.3. Normalna (Gaussova) distribucija14.4. Studentova t - distribucija14.5. F - distribucija14.6. Hi - kvadrat distribucija

15. Osnovni skup i uzorak15.1. Izbor uzorka

16. Procjena karakteristika osnovnog skupa16.1. Frocjena aritmetičke sredine osnovnog skupa16.2. Drociena totala osnovnom skupa16.. 3. Procjena ostalih karakteristika osnovnog skupa16.4. Procjena proporcije osnovnog skupa16.5. Procjena koeficijenta korelacije osnovnog skupa16.6. Procjena koeficijenta regresije osnovnog skupa

17. Testiranje hipoteza17.1. Testiranje hipoteze o nepoznatoj aritmetičkoj sredini

osnovnog skupa17.2. Testiranje hipoteze o razlici sredina dvaju skupova17.3. Testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji skupa17.4. Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju skupova

- 118 -

17.5. Hi - kvadrat test17.5. Testiranje hipoteze da je koeficijent korelacije osnov

nog skupa jednak .nuli17.7. Testiranje hipoteze da je koeficijent regresije osnov

nog skupa šeđnak nuli.

ORGANIZACIJA. I NAČIN IZVOĐJENJA NASTAVE

Nastava iz ove nastavne discipline organizirana je preko predavanja, vježbi i demonstracija. Ha predavanju student se upoznaje s teorijskim osnovama nastavnog nredmeta,dok se na vježbama i demonstracijama rješavaju zadaci i objašnjavaju pojedinosti na zahtjev studenata.' U III.semestru izvode se predavanja u trajanju od. 2 sata i vježbe u trajanju od 1

sata tjedno. U IV. semestru tjedna satnica je obrnuta: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi.


Znanje studenata prati se oreko organiziranih kolokvija i ispita. Tokom školske godine organiziraju se tri kolokvija. Uvjet za pristup drugom i trećem kolokviju su položeni prethodni kolokviji. Student, koji nije u stanju da polaže kolokvije redom, pristupa ispitu na kraju oredavanja. Kolokvij i ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Ocjena, na kolokviju i ispitu izvodi se iz pismenog i u s m e n o g dijela ispita.

L I T E R A T U R A


1. Prof.dr Vladimir Serdar: Udžbenik statistike. Školskaknjiga, Zagreb, 1977.

2 . Mr Milorad Bojanić: Zbirka zadataka iz statistike, FakultetLončar' . . . . .organizacije i informatike, Varaždin,1978.

- 119 -

OBAVEZNA LITERATURA:Dr Ivan šošić: Zbirka zadataka iz osncva statistike.

Ekonomski fakultet, Za^rob, 1976.

1 2 0

P O S L O V N E F I N A N C I J E

TT . . Godina S e m e s t a rU s m i e r e n i e : - i - n . . .J - zimski ljetni-------- ------------------ ---------- v . f04t1 V

Organizacija tržišnog poslovanja II 0i~ 1 1 2

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja II r\/ 1 1 2


Ekonomika 0UR- a II 2 1 1 2

CILJEVI IZUČAVANJA

Svrha izučavanja ovo? predmeta je osposobljavanje studenata za donošenje ekonomsko-logičkih zaključaka i mjera iz oblasti financijske politike organizacija udruženog rada, kao i u stjecanju samostalnosti u operativnom izvršavanju zadataka financijskog poslovanja. Kroz metodički pristup organizaciji i tehnici financijskog poslovanja, studenti moraju savladati svu složenost odredjenih postupaka, s kojima se ostvaruje kontinuitet platne sposobnosti organizacija udruženo^ rada i postiže maksimalan financijski rezultat.

Organizacija i sama tehnika financijskog poslovanja posebno su usmjereni na pripremu informacija potrebnih udruženom radu kod donošenja samoupravnih odluka..

OSNOVNA PODRUČJA- IZUČAVANJA

Izučavanje obuhvaća uvodno razmatranje financija u društvu i povezanost poslovnih financija i njihovo uključivanje u financijsku privredu zemlje.

Izučava se mjesto i zadaci financijske funkcije u poslovnom ^■'''procesu kroz organizaciju obavljanja financijskih poslova. 0b-

radpuj-e-sr^-tvrđTrvanje potreba u financijskim sredstvima, organizacija financiranja poslovnog procesa u organizaciji udruženog rada s ciljem postizanja optimaliteta likvidnosti.

121

Kroz financijsku politiku, te kroz prikaz različitih modela organizacijskih oblika financijske funkcije u samoupravnoj privredi, treba postići i razviti kod studenata samostalnost u predlaganju i donošeni u ekonomskih odluka.

NASTAVNI PROGRAM

1 . UVOD U PREDMETl.li Pojam i podjela financija.1.2. Financijska privreda i financijski odnosi u društvu.-1.3. Organizacija financija u društvu.1.4. Financijski sistem.1.5. Financijsko tržište.

2. MJESTO I ZADACI FINANCIJSKE FUNKCIJE U POSLOVNOM PROCESU2.1. Samostalnost radne organizacije i OOUR-a u našem privred

nom sistemu.2.2. Financijska funkcija u noslovanju radne organizacije.

2.2.1. Mjesto financijske funkcije u poslovnom programu radne organizacije.

■2.2.2. Odnos financijske i drugih osnovnih poslovnih funkcija.

2.3. Sadržaj i zadaci financijske funkcije.2.3.1. Zadaci financijske funkcije.2.3.2. Načela financijskog poslovanja.

2.4. Utjecaj organizacije financijske funkcije na ostvarivanje njezinih zadataka.

2.5. Organizacijski razvitak financijske funkcije.

3. ORGANIZACIJA OBAVLJANJA FINANCIJSKIH POSLOVA3.1. Funkcija organizacije.3.2. Važnost organizacije za izvršavanje zadataka.3.3. Financijska služba u radnoj organizaciji..

3.3.1. Položaj financijske službe u radnoj organizaciji.3.3.2. Opće postavke organizacije financijske službe.3.3.3. Utjecaj organizacije radne organizacije na organi

ziranje financijske službe.3.3.4. Financijski orrani u radnoj organizaciji.3.3.5. Fj.nancišski radnici u radnoj organizaciji.

122 -

3. U-. Organizacijski instrumenti u financijskom poslovanju.3.4.1. Samoupravni sporazumi i dogovori kao organizacijski

instrumenti.3.4.2. Pravilnici i drugi opći akti.3.4.3. Poslovnici. Uputstva za rad.3.4.4. Ostali organizacijski instrumenti u financijskom

poslovanju.4. PLANIRANJE POTREBA U FINANCIJSKIH SREDSTVIMA

4.1. Utvrđjivanje potrebnih financijskih sredstava namijenjenih ulaganju u osnovna sredstva,

4.2. Utvrđjivanje potrebnih financijskih sredstava namijenjenih ulaganju u obrtna sredstva.4.2.1. Izvori podataka za utvrđjivanje potreba.4.2.2, Metode za utvrđjivanje potreba u obrtnim sredstvima.4.2.3, Postupak korekcije potrebnih obrtnih sredstava.4.2.4. Korištenje pasivnih pozicija kod utvrdjivanja

potrebnih obrtnih sredstava - reducirajuće stavke.4.3. Utvrđjivanje potreba u dopunskim obrtnim sredstvima.4.4. Utvrđjivanje potrebnih financijskih sredstava namijenjenih

ulaganju u sredstva zajedničke potrošnje.

5. ORGANIZACIJA FINANCIRANJA DOSLOVNOG PROCESA U OUR-u5.1. Financiranje jednostavne i proširene reprodukcije.$.2. Pojam financiranja i kreditiranja.5.3. Osnovni razlozi financiranja.'5.4. Financiranje vlastitim i tudjim sredstvima.5.5. Osnovni problemi financiranja..5.5. Oblici financiranja.

5.6.1. Suština samofinancirania.5.6.2. Bruto i neto samofinanciranje.5.6.3. Sakriveno samofinanciranie,

5.7. Udruživanje rada i sredstava za odredjene namjene.5.7.1, Udruživanje rada i sredstava za ostvarivanje

zajedničkog dohotke.5.7.2, Udruživanje rada i sredstava za medeusobno kre

ditiranje .5.7.3, Udruživanje rada i sredstava za održavanje' tekuće

likvidnosti.

5.8. Vrste kredita u današnjem kreditnom sistemu.5.9. Kreditiranje medju bankama - nojam reeskonta.

5.10. Instrumenti kr'eđitno-monetarne politike.5.11. Krediti za ulaganja u poslovna sredstva.5.12. Organizacijski postupak u pribavljanju kreditnih sredstava.

5.12.1. Zahtjev za kredit.5.12.2. Način odobravani a kredita.5.12.3. Ocjena kreditne sposobnosti tražioca kredita.5.12.4. Rješenje i ugovor o kreditu.5.12.5. Korištenje odobrenog kredita.5.12.5. Otplata' i način vraćanja kredita.5.12.7. Odlaganje otplate i konverzija kredita.

5.13. Financiranje poslovnih partnera.5.14. Financijske pomoći.

5.14.1. Subvencioniranje i solidarnost.5.14.2. Bespovratno financiranje.

LIKVIDNOST I FINANCIJSKA. ANAL IZA6.1. činioci koji opredjeljuju likvidnost OUR-a.6.2. Planiranje likvidnosti.6.3. Optimalna likvidnost.6.4. Likvidnost i pravila financiranja.6.5. Plaćevna sposobnost OUR-a.

6.5.1, Analiza i ocjena plaćevne sposobnosti.6.5.2, Samcfinanciranje i plaćevna sposobnost.6.5.3, Plaćevna sposobnost i interno kreditiranje.

6 .6 . Sanacijski postupak uslijed nelikvidnosti.FINANCIJSKA POLITIKA OUP-a7.1. Pojam financijske politike.7.2. Odnos financijske i poslovne politike. v7.3.'Plansko obilježje financijske politike.7.4. Financijska filozofija i financijsko upravljanje.7.5. Financijska strategija, taktika i financijske strukture.7.6. Financijski ciljevi.7.7. Donošenie temeljnih financijskih odluka.7.8. Instrumenti, financijske politike.7.9. Nosioci financijske politike.

- 124- -

7.10. činioci koji djeluju na financijsku politiku OUR-a.7.11. Način sprovodjenja financijske politike u OUR-u.7.12. Podjela financijske politike.

8 . ORGANIZACIJA FINANCIJSKIH POSLOVA S FUNKCIONALNOG OBILJEŽJA8 .1 . Q?ganizacija poslova likvidature financijskih dokumenata8.2. Organizacija poslova blagajne,3.3. Organizacija poslova cirkulacije financijskih sredstava.3.U. Organizacija poslova kod pribavljanja financijskih sredstava.8.5. Organizacija poslova kod naplate potraživanja.8.6. Organizacija poslova kod podmirenja financijskih obveza.8.7. Organizacija poslova kod plasiranja financijskih sredstava.

9. ORGANIZACIJSKI OBLICI FINANCIJSKE FUNKCIJE U SAMOUPRAVNOJ PRIVREDI9.1. Samostalna financijska služba.9.2. Financijska služba u okviru interne banke.9.3. Organiziranje i formiranje samostalne financijske službe

u duhu Zakona o osnovama kreditnog i bankarskog sistema.9.4. Organizacija i praktična razrada obiika financijske funkcije

kod manj ih as oci j aci j a 0 0UE- a .9.5. Organizacija i praktična razrada oblika posebne financij

ske službe ili interne banke kod većih asocijacija OOUR-a.


Nastava se izvodi putem predavanja i vježbi a dijelom i putem seminarskog oblika rada.

Na predavanjima se teoretski obradjuie problematika i upozna-' va^u odredjene metode i tehnika rada u financijskom poslovanju.Na vježbama se nastavni sadržaji razradjuju aplikativno - povezano s problemima iz prakse OOUR-as kroz điskusišu, na osnovu pismenih radova studenata.

- 125

način i OBLICI PRAĆENJA znanja st udenata i izvršavanje dfugih ob ve za iz na st av e pr ed me ta

Provjeravanje stečenog znanja studenata je stalno. Provjera se vrši putem testova., seminarskih radnji i kroz diskusiju. Kroz seminarski rad obradiuje se jedno područje , s konkretnim orimjerom iz prakse. Kroz izlatanje i diskusiju studenata, uz pomoć nastavnika, studenti sami nastoje razjasniti pojedine probleme5 primjenjujući kod topa stečeno teoretsko znanje.Konačna ocjena znanja donosi se na temelju ovih aktivnosti i usmenog ispita.

L I T E E A T U R A

OBAVEZNI'UDŽBENICI I PRIRUČNICI:

1. Dr P.Tepšić: Roslovne financije (u pripremi).

2. Skuoina autora u redakciji dr R.Tepšić: Poslovne financije,Informator, Zagreb, 1974.


1. Skuoina autora: Poslovne financije, Narodne novine, Zagreb,1980 .

2. Skuoina autora: Financijsko poslovanje-, Informator, Zagreb,1 9 73.

3. B.Defrančeski: Financijsko nosiovanje OUR-a, Savremena administracija, Beograd, 1973.

4. Dr R . Crnko vic dr R.Tepšić, dr M.Eanžeković ; Politika likvidnosti poduzeća, Informator, Zagreb, 1973.

- 12 6

O P Ć E N A R O D N A 0 B R A N A I D R u š T V E N AS A M 0 Z A Š T I T A S F R J II.

T T » * Godina s e m e s t a rU s m j e r e n j e : žiniski ljetniP- v. p . V.

Organizacija tržrlšnog poslovanja Ii' 2 2

Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja II 2 2

Organizacijsko- informatič.ko II 0<- 2

Organizacija proizvodnje II 2 OAEkonomika OUR-a II 2 2 'V

Prvo područja SISTEM OPĆENARODNE OBRANE I DRUŠTVENE SAMO ZAŠTITESFRJ .

1. t e ma: Osnove sistema općenarodne obrane 1 dr u š t vene s amo za 51 i te

Pojam i društveno-’politioke osnove sistema ONO i ĐSZ. Struktura i karakteristike sistema.Subjekti sistema ONO i DSZ; Društveno-oolitičke zajednice., organizacije udruženo~ rada, društveno-političke, društvene i druge organizacije i građiani. Uloga i obveze subjekata u sistemu ONO i DSZ. Vanjskopolitička i unutrašnja funkcionalnost sistema ONO i DSZ. Pravne osnove sistema ONO i ĐSZ (ustavno-uravne i međjuna- rodne osnove). Ratno stanje zemlje.

2. t e m a : Oružane snage SFRJ

Pojam i društveno-političke karakteristike OS. Mjesto i uloga oružanih -snaga u đruštveno-politiokom sistemu SFRJ. Opća namjena i zadaci oružanih snara SFRJ.

Jugoslavenska narodna armija; nastanak i razvoj, uloera i zadaci u miru a ratu, organizacijska struktura, opremanje i naoružayanje.

- 127 -

Teritorijalna, obrana; nojam, nastanak i razvoj-, uloga, namjena i zadaci; specifičnosti i način upotrebe u miru i ratu; organizacijska struktura, opremanje i naoružavanje.

3 . t e m a ; Civilna zaštita i služba osmatran ja, javljanja',obavježtavanaa i uzbunjivanja u sistemu ONO i DSŽ

Civilna zaštita: pojam, uloga i zadaci; organiziranje i struktura; samozaštita i mjere civilne zaštite; jedinice i štabovi; planiranje. Civilna zaštita na privremeno zaposjednutoj teritoriji; suradnja s drugim strukturama ONO i uloga u elementarnim nepogoda- Ina i drugim nesrećama.Služba osmatrani a, javljanja, obavještavanja i uzbunjivanja; pojam, uloga,zadaci, organiziranje i funkcioniranje. Postupak gradjana na znak uzbune.

4. t e n a ; F.ukovod jen je u općenarodnoj obrani

Pojam i polazne osnove, rukpvodjenia u ONO; osnove i nadležnost rukovodjenja u ONO; rukovodjenie u ON'"1 na razini federacije, republika i pokrajina, mjesnih zajednica i organizacija udruženog rada.

Teorijske osnove i suština rukovodje-ni a i komandiranja u OS; komandiranje i upravljanje kao specifičan oblik rukovodjenja OS; rukovodienje OS u cjelini; rukovodjenie u JNA; rukovodjenje u TO.

Drugo područje; PRIPREMA TA OPORNARODNI OBRAMBENI RAT

1 . t e ma; °riprema oružanih snara ■- borbena gotovost

Obavještajna i kontraobavi e štai na djelatnost. Izgradnja i održavanje borbeno gotovosti. Obuka i odgoj. Mcbilizacijska gotovost. Moralno-političke i psihološke pripreme. Materijalno i zdravstveno osiguranje. Uredjenje teritorije za potrebe oružane borbe. Planiranje razvoja i upotrebe oružanih snaga.

2. t e m a : Osposobljavanie stanovništva za ONO i DSZOsnovna društveno •politička opredjeljenja o osposobljavanju stanovništva za ONO i ĐSZ. Osposobljavanje omladine za ONO i PSZ. Osposobljavanje kadrova za ^otrebe poslova ONO i DSZ vanOS. Osposobijavanje stanovništva u civilnoj zaštiti i službi OSOU. Posebno i masovno obučavanje stanovništva za ONO i DSZ.

3 . t e m a ; Mobilizacija i razvoj snaga i sredstavaPojam, zadaci i sadržaj mobilizacije i razvoja sna^a i sredstava. Bitne karakteristike mobilizacije u suvremenim uvjetima. * Činioci koji utježu na mobilizaciju i razvoj (društveno-politički i ekonomski sistem, demografski uvjeti, geostratepi jski položaj zemlje, doktrinarni stavovi).Sistem mobilizacije i njegovi bitni elementi. Osnovni elementi sistema mobilizacije OS. Osnovni elementi, sistema mobilizacije ostalih struktura društva i države (đruštveno-političke zajednice, organizacije udruženog rada. i dr.).

Obujam, suština i značaj priprema mobilizacije u OS i drugim strukturama društva; priprema mobilizacije i razvoja OS. Priprema mobilizacije ostalih struktura društva. Izvršenje mobilizacije ,

Treće područje: VODJFNJE OPĆENARODNOG OBRAMBENOG RATA

1. t e m a : Oružana borba

Suština oružane borbe i njeno mjesto u ONOR-u. 0 sistemu faktora rata i oružane borbe. Mjesto, ulova i uzajamni odnos osnovnih faktora oružane borbe (faktor ljudstvo, materijalno-tehnički faktor, faktor prostor i faktor vrijeme). Faktori oružane borbe i odnos snaga.

Oblici oružane borbe. Oblici borbenih djelovanja. Ratna vještina. Odnos strategije, operativne vještine i taktike. Osnovni principi ratne vještine.

- 12 9 -

2 . t e m a : Neoružano suprotstavijaniePoimovna odredjenja i klasifikacija neoružanog suprotstavljanja. Mjesto i značaj naoružanog suprotstavljanja u ONOR (medjuzavisnost oružane borbe i neoružanog suprotstavljanja).

Opći'i posebni uvjeti neoružanog suprotstavljanja agresiji.Uvjeti koje nameće agresor (okupacioni sistem.). Uvjeti koje stvara naš društveno-politički sistem 0N<~' (političke, materijalne i organizacijske pretpostavke).

Organizacija i sadržaj- i oblici ispoljavanja neoružanog suprotstavljanja. Subjekti (nosioci) neoružanog suprotstavljanja. Rukovodjenie neoružanim suprotstavljanjem.

četvrto podru”je: FUNKCIONIRANJE ĐPUFTVENOEKONOMSKOGSISTEMA U ONOR

Uloga i značaj funkcioniranja đruštveno-ekonomskog sistema u ratu (osnovna pretpostavka efikasnosti vodienja ONOR). Organizacijska struktura. Nosioci funkcioniranja u ratu i zadaci federacije, republika i pokrajina, ratnih oblasti i ratnih ko- tareva, općina i OUR-a. Utjecaj ratnih uvjeta na privrednu aktivnost. Uvjeti rada u vrijeme neposredne ratne opasnosti-i za vrijeme rata.

Politika i realizacija obrajnbenih priprema u privredi.. Financiranje ONO.' Osi miran je. materijalnih potreba oružane borbe. Funkcioniranje pojedinih privrednih oblasti i grana u ratnim uvjetima.

Peto područje: PROSVJETA, KULTURA T NAUKA U OPĆENARODNOJ OBRANI

Uloga prosvjete u ONO. Priprema i funkcioniranje prosvjete u ONOR. Mogućnost rada i zadaci prosvjetnih institucija u ONOR.Uloga kulture u ONO. Kulturnc-umjetničke potrebe i aktivnosti u funkciji ONOR. Organizacijsko-funkcionalne i idejne pripreme za kulturni rad i život u ONOR (mogućnost rada i zadaci kulturnih institucija).

130 -

Uloga nauke u ONO. Medjuzavisnost nauke i doktrine ONO. Mjesto i uloga vojnih nauka u ONO. Potreba integriranja i angažiranja naučnog rada svih naučnih oblasti u funkciji ONO. Mogućnost i uvjeti rada i zadaci naučnih institucija, u ONOR.

Šesto područje; DRUŠTVFNA SAMOZAŠTITA

1 . t e m a : Društvena samozaštita u društveno -političkomsistemu SFRJ

Pojam i predmet društveno samozaštita u đruštveno-.političkom sistemu SFFJ. Klasne, idejno-političke i pravno osnova društvene samozaštita. Ciljevi, zadaci i pravci daljnjeg podruštvljavanja sigurnosnih i zaštitnih funkcija. Izvori ugrožavanja našeg društva i njegovih vrijednosti.Organizacija i .funkcioniranje društvene samozaštite. Subjekti društvene samozaštite (radni ljudi, organizacije udruženog rada, društveno-političke zajednice, društveno-političke i druge organizacije). Stručna službe i orrani u sistemu društvene samozaštite (javna, državna i vojni sigurnost, sudovi, tužilaštva, pravobra- nilaštva i dr.).

2. t e m a ' ; Općenarodna obrana i društvena samozaštita

Jedinstvo, ciljeva i društveno-političkih osnova i razlike u._ob~ liku organiziranja i metodi funkcionirani a nos lova općenarodne obrane i društvene samozaštite. Uloga i značaj ostvarivanja društvene samozaštite za jačanje sistema općenarodne obrane u miru i ratu. Sigurnost i društvena samozaštita unutar sistema općenarodne obrane. Sigurnost oružanih snaga SPRJ.


Nastava se izvodi: predavanjima", vježbama na kojima studenti iznose pismeno obrađjen sadržaj iz knji"t? časopisa ili novina o pitanjima vezanim za ONO i ĐSZ, poslije o c m se razvija diskusija. o tematici; konzultacijama; usmenim isnitim.a; seminarskim radovima, koje pišu samo oni studenti koji su se za njih prijavili;

131

diplomskim radovima, koji moraju biti vezani za sadržaje ekonomskih nauka u vezi s ratom.

NAČIN I OBLICI STALNO0 PRAĆENJA ZNANJA STUDENATA

Vježbe su jedini oblik kroz Voji se djelomično provjerava znanje studenata i gdje se može doći do ocjeno koliko su studenti zainteresirani za izučavanje predmeta.Nekih posebnih obveza orema predmetu studenti nemaju.

L I T E ? A T U R A


1 . Skupina autor'; Općenarodna obrana i društvena samozaštitaSFRJ II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1973.

132

3 T R A N I J E Z I K II

U s m j e r e n j e : Gođinr S e m e zimski p^__ vJ1__

s t a r lj etn:

Organizacija tržišnog poslovanja II 1 2 i 2

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja TI 1 2 i 2

Organizacijsko-informatičko II 1 2 i 2

Organizacija proizvodnje II 1 2 i 2

Ekonomika OUR-a II 1 o i 2

CILJ I ZADACIUčenje stranog jezika na Fakultetu organizacije i informatike imazadatak da osposobi studente:- da savladaju komunikaciju na stranom jeziku koja je u uskoj

povezanosti sa stručnim usmjerenjem i zahtjevima udruženog rada za čije potrebe se studenti obrazuju,

- da mogu uspješno obrazlagati specifičnosti našeg s amo upravno g socijalističkog društva na stranom jeziku,

- da se samostalno služe stručnom literaturom.., dokumentacijom i drugim izvorima informacija na stranom, jeziku,

- da se samostalno usavršavaju i prate najnovija znanstveno-tehnološka. dostignuća i tako pridonose razvoju privrednih i društvenih djelatnosti u skladu s potrebama udruženog rada,

- da usvajaju tekovine svjetske kulture i obogaćuju svoja saznanja,- da se uooznaju sa. životom i radom naroda čiji jezik uče,*• da usvoje potrebu za praćenjem literature iz ekonomskih, orga

nizacijskih i informatičkih disciplina na stranom jeziku.


ENGLESKI JEZIK II

A. Zajednička područja izučavanja za.sva usmjerenja1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1. Osnova poslovnoj dopisivanja1.1.. 1, Stilističke osobitosti poslovno^ pisma na

engleskom jeziku1.1.2. Sastavni dijelovi pisma1.1..3. Vrste poslovnih pisama1.1.4. Sličnosti i razlike u poslovnom dopisivanju na

hrvatskom ili srpskom i engleskom jeziku1.2. Ugovori u međjunarođnoj trgovini

1.2.1. Lingvistička svojstva ugovora na engleskom jeziku

1.2 = 2. Osnovni sastojci ugovore 1=2=3= Vrste ugovora1.2.4. P j <?. š a van j e s poro va

1.3. Organiziranje i tok stručnih skupova na engleskom jeziku1.3.1. •'••rethodne organizacijsko pripreme1.3.2. ''oživi, obavijesti i upute sudionicima1.3.3. Tok sastanka i sudjelovanje u njegovu radu1.3.4. Zaključci i odluke

2. Gramatičko-leksičke osobine stručnih tekstova2.1. Sintetička, raščlamba teksta

2.1.1. Pasivne i aktivne konstrukcije2.1.2. Upotreba neodređjenih glagolskih oblika2.1.3. Struktura imeničkog skupa2.1.4. Veznici i riječi za, isticanje2.1.5. Problemi prevodjenje pojedinih konstrukcija

na hrvatski ili srpski jezik2 .2 . Leksička svojstva stručnih tekstova

2.2.1, Terminologija kao leksički podsistem 2=2=2. Ustaljeni izričaji i frazeološke jedinice 2=2=3. Skraćenice i njihova upotreba

'• 13 3 -

B. Posebna područja izučavanja za pojedina usmjerenja

Organizacija tržiSnog poslovanja1 . Proučavanje stručnih tekstova ■

1.1. Organizacija prodaje1.1.1. Organizacija prodaje kao integralni dio

marketinga1.1.2. Istraživanje tržišta i planiranje prodane 1.1=3. Proizvod i njegova svojstva1.1.4. Metode, prodaja1.1.5. Pakiranje i otprema robe

1.2. Ekonomska propaganda1 .2 .1 . Gramatičko-leksičke osobitosti engleskog jezika

na području privredne propagande1.2.2 Faktori ekonomske propagande1.2.3. Planiranje ekonomska propagande

Ekonomika 0UR--a1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1, Organizacija udruženog rada u SFRJ1.1.1. Obilježja osnovne organizacije udruženog rada1.1.2. Udruživanje organizacija udruženog rada1.1.3. Samoupravljanje u organizacijama udruženog rada1.1.4. Osnove stjecanja dohotka i rasporedjivanje dohotka1.1.5. Princip raspodjele prema rezultatima rada

1.2. Poduzeće u kapitalističkom društvenom sistemu1.2.1. Vrste poduzeca1.2.2. Upravljanje poduzećima1.2.3. Sistem raspodjele

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1. Plaćanje u medjunarodnoj trgovini1.1.1. Organizacija svjetskog monetarno^ sistema1.1.2. Uloga banaka u medj unarodnoj trgovini1.1.3. Naoini p 1 aćanja: doznaka, čck.,akređitiv,mjenica1.1.4. Burze i burzovni poslovi1.1.5. Financijski problemi zemalja u razvoju

- 134 ■■

- 13-5,. -

1.2. Financijske institucije u SFRJ i u zemljama engleskeg--"' jezičnog područja1.2.1. Vrste banaka u SFRJ1.2.2. Udruživanje banaka1.2.3. Služba društvenog knjigovods-tva1.2.*4 , Funkcije Narodne banke Jugoslavije1.2.5. Financijska suradnja s drugim zemljama1.2.6. Vrste banaka i funkcije banaka u z e m l engla&-

kog jezičnog područja

Organizacijsko-lnformatičko usmjerenje,1. Proučavanje stručnih tekstova

1*1. Elektroničko računalo i njegova primjena1.1.1. Osnovni dijelovi računala i njihove funkcije1.1.2. Načini obrade podataka i prikazivanje rezultata

obrade1.1.3. Struktura i organizacija podataka1.1.4. Programski jezici1.1.5. Programiranje

1.2, Mikrofilm kao suvremeno sredstvo organizacije i čuvanja podataka1.2.1. Mogućnosti primjene mikrofilma1.2.2. Mikrofilm i elektronička obrada podataka

Organizacija proizvodnje1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1. Proizvodnja kao podsistem u organizaciji udruženog rada1.1.1, Elementi proizvodnog sistema1.1.2. Kvaliteta proizvodnog sistema

1.2. Osnove organizacije rada1.3. Automatizacija procesa proizvodnje1.4. Organizacija pripreme proizvodnje1.5. Studij rada

1.5.1. Studij i analiza vremena1.5.2. Racionalizacija1.5.3. Vrednovanje rada

1 .6 . Organizacija unutrašnjeg transporta1.7. Organizacija održavanja sredstava1.8. Tehnička kontrola proizvodnje.

FRANCUSKI JEZIK II,Zajedničke osnove za sve sm.7e.r0 ve:1. Gramat ik a _

1.1. Upotreba vremena1 .2 . Zavis ne rečenice1.3. Skraćivanje zavisnih rečenice1.4. Rasivne i aktivne konstrukcije1.5. Upravni i neupravni govor

2. Organizacija i. vodjenje stručnih skupova na francuskomjeziku.2.1. Priprema sastanka ..2.2. Pozivi i obavijesti2.3. Tok sastanka2.4. Zaključci i odluke sastanaka

Posebnosti tematike za nojedine smjerove:1. Smjer informatike

1.1. Osnove nos lovnog dopisivanja (oblik poslovnog pisma, dijelovi pisma, vrsto noslovnih pisama, ugovori)

1.2. Elektroničko računalo1.3. Načini obrade podataka1.4. Programski jezici1.5. Programiranje i vrste nmgrama1 .6 . Mikrofilm

2, Smjer organizacije računovodstvenog i financijskog poslovanj a:2 .1 . Medjunarođne monetarne institucije.2.2. Financijske transakcije, način plaćanja i obračuna

SFRJ s ostalim zemljama2.3. Osnove poslovnog dopisivanja (oblik poslovnog pisma,

dijelovi pisma., stil, vrste poslovnih pisama, ugovor, kreditiranje, plaćanje računa, reklamacije).

- 136 » '

3. Smjer organizacije tržišnog poslovanja;3.1. Operacija istraživanja i metode nrognozirairj-a. -3.2. Transport, špedicija i osiguranje3.3. Politika cijena3.4. Istraživanje tržišta ' .3.5. Prodaje", i unapređjivan je prodaje3.6. Sajmovi ,izložbe,privredne maiiiJresLtacdT^suUecije3.7. Poslovno dopisivanje:

vanjski oblik poslovno^ pisma -• sadržaj i dijelovi poslovnog ..pisma

stil“ vrste poslovnih pisama -- ucrovor

"aktura- kreditiranje •• reklamacije- plaćanje računa

4. Smjer Ekonomika SUP-a*4.1. Organizacija udruženog rada u SFRJ4.2. Udruživanje organizacija udruženog rada4.3. Samoupravljanje u organizacijama udruženog rada4.4. Osnove stjecanja dohotka i raspore dj i vanj e dohotka4.5. Princip raspodjele prema rezultatima rada

5. Smjer organizacije proizvodnje:5.1. Kooperacija u internacionalnoj privredi5.2. Ekonomski problemi specijalizacije i kooperacije5.3. Industrijalizacija zemalja u razvoju.

- 137 -

*

NJEMAČKI JEZIK II

Zajedničke osnove za sva usmjerenja1. Proučavanje-stručnih tekstova i poslovnih dokumenata

1 .1 . Gramatičke osobine stručnih tekstova1.1.1. Vrste zavisnih rečenica1.1.2. Infinitivne i particioijalne grupe1.1.3. Kondicional i niegova uootreba ^1.1.'4 Upravni i neunravni govor

1.2. Osnove poslovnog dopisivanja1 .2 .1 . Stilističke osobitosti poslovnog pisma1.2.2. Sastavni dijelovi pisma1.2.3. Vrste poslovnih pisama

1.3. Ugovori u medjunarodnoj trgovini1.3.1, Vrste ugovora1.3.2, Osnovni sastojci ugovora

1. 4. Organiziranje i tok stručnih skuuova na njemačkom jeziku3..4.1. p^ofhodne organizacijske pripreme1.4.2, Pozivi > obavijesti i upute sudionicima1.4.3, Tok sastanka i sudjelovanje u njegovu radu 1, 4.4, Zaključci i odluke

Posebnosti tematike za pojedina usmjerenja

Ekonomika 0UR--a1 . proučavanje stručnih tekstova

1.1. Organizacija udruženog rada u SFPJ1.1.1. Obilježja osnovne organizacije udruženog rada •1.1.2. Udruživanje organizacija udruženog rada1.1.3. Samoupravljanje u organizacijama udruženog rada1.1.4. Osnove stjecanja dohotka i rasporediivanja dohotka1.1.5. Princip raspodjele prema rezultatima rada

1.2. Poduzeće u kapitalističkom društvenom sistemu1.2.1. Vrste poduzeća.1.2.2. Upravijanje poduzećima1.2.3. Sistem, raspodjele

139 -


1. Proučavanje stručnih tekstova1.1. Organizacija prodaje.

1.1.1. Istraživanje tržišta1.1.2. Pakiranje

1.2. Ekonomska propaganda1.2.1 Oblici ekonomske propagande1.2.2. Stilistička osobitosti ekonomske propagan.de1.2.3. public Relations

\ Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1. Plaćanje u m.eđjunarodnoj trgovini1.1.1. Uloga banaka u medjunarodnoj trgovini 1.1.2: Burze i burzovni poslovi1.1.3. Ček1.1.4. Tkreditiv1.1.5. Mjenica

Organizacijsko-informatičko usmjerenje•1 .1 . Elektroničko računalo, i njegova primjena

1.1.1. Osnovni dijelovi računala i njihove funkcije1.1.2 Načini obrade podataka1.1.3. Programski je žici1.1.4. Nosioci podataka

Organizacija proizvodnje

1. Proučavanje stručnih tekstova1.1. Kooperacija u internacionalnoj privredi1.2. Ekonomski problemi specijalizacije i kooperacije1.3. Industrijalizacija zemalja u razvoju.

- 140

RUSKI JEZIK II

A. Zajedničke osnove za sva usmjerenja:1. Funkcionalna upotreba jezika (različiti stilovi jezika)

1.1. Naučni stil1.2. Poslovni stil1.3. Jezik reklama (stil, osobine., zakonitosti)1.4. Jezik matematike1.5. Jezik statistike

2. Organizacija i vodjenje stručnih skupeva,..na.._ruskom jeziku2.1. Organizacija priprema'2.2. Pozivi i obavijesti2.3. Tok sastanka2.4. Zaključci i odluke sastanaka

3. "oslovna korespondencija.3.1. Prepiska do zaključenja ugovora3.2. Ugovor (sastavljanje pojedinih točaka ugovora)3.3. Prepiska u vez.i s ispunjenjem, ugovora3.4. Organizacija vaniske trgovine u SSSR

4. Sintaksa ruskog jezika4.1. Sintaksa rečenice4.2. '-lavni i sporedni dijelovi rečenice4.3. Poredak riječi u rečenici4.4. Subjektna i oredikatna skupina rijeci4.5. Intonacija ruske rečenice.

B. Posebnosti tematike za pojedina usmjerenja:

Ekonomika OUR-a1. Proučavanje stručnih tekstova

1.1. Organizacija udruženog rada. u SFRJ1.1.1. Obilježja OUP-a-1.1.2. Udruživanje OUR-a1.1.3. Samoupravij anje u OUR-u1.1.4. Osnove stjecanja i rasporedjivanja dohotka1.1.5. Princip rasoođaele prema rezultatima rada

1.2. Poduzeće u kapitalističkom društvenom sistemu1.2.1, Vrste poduzeća1.2.2, Upravljanje poduzećima1.2.3, Sisrom raspodjele

Organizacija računovodstvenog 1 financijskog poslovanja

1. Proučavanje stručnih tekstova1 .1 . Madjunarođne monetarne institucije

“ 1V2. Financijsko transakcije, načini plaćanja i obračuni U. SFRJ s ostalim zemljama

1.3. Problemi zlata i inflacija1.4. Uloga banaka u svjetskoj trgovini

Organi zaci i s/ô-lnôrmetl yvo1 . prou<*avanse strujnih t*v«+nv^

1 .1 . Elektroničko računalo i ■n a.rrova nri.rp-iprifl1.1.1. Osnovni dijelovi 'načunal a i iriPova.1 .1 .2 . ATač.in obrade nod ataka.] 1 3 struv t’ i.ra '• Ar,r;iri.i zao " u.1.1. 4 . rpozra^^ti -ip7 i ni 1.1.5 . Progr>a.m.-’ ■nar.3 a

1.2. k-no^rati’ 3 a"] ,2,1 , Wo'T1l3nORtl rri’ rn-iapo -p'iV"nni'ir3"l'TY,a1 .2 .2 . ><’i,Vro<Tra.‘p3 i a 3 ■ - r,A xvi r>a vo3 1,0,3. Mikrofilm i pl xVa otraga

1.3. Tntorma.ti čVi. a.snekt ’ unpavlian’a 3rix+veno"1 nnm' zvndrôm .

Organizacija oroizvodn'ie1. ^roučavande strujnih +eVetova

1 .1 . ^roizvodn3 a tao -nn š-i sterr' u orTr,--ii3..1.1. Element3 nr>oiz vodno" s3etema 3 ,1 . 2 . Kvs.13 teta. nrvvij'vo Tiof' s3 štetna

1.2, Osnove, ormari3 reci 3 ,o rada ' ---.1.3, Automati zaci 3 a npneesa ->r>oi zvodn3e1 . 4 . Or>fTan3.Z,rlC.i3 a n u i n rem n mnoi. z vodf>3 p

- 141 -

V

1. 4-. 1. KonstPuVci-'^Va -nrn ■nrv'rna3.4.9. Tehnolo~va -orin-pom.a,1 .4 .?. n-oerativna r-rj n-ne a

1.5. Studij rada.1.5.1. Studij i analiza vremena1.5.2. Racionalizacija

1.5.3. Vrednovanje rada1.6. Organizacija unutrašnjeg transporta1.7. Organizacija održavanja sredstava1.8. Tehnička kontrola proizvodnje


1. Proučavanje stručnih tekstova*1.1. Organizacija prodaje

1.1.1. Suvremena koncepcija tržišnog poslovanja1.1.2. Marketing u uvjetima socijalističkog društva

'■'1.1.3. Istraživanje tržišta i planiranje prodaje1.1.4. Proizvod i njegova svojstva1.1.5. Inženjering

1.2. Ekonomska propaganda1.2.1, Osobitosti ruskog jezika u tekstovima privredne

propagande1.2.2. Faktori ekonomske propagande.

ORGANIZACIJA I NAČIN ISVODJENJA NASTAVE

Strani jezik izučava se na prvoi i drugoj godini studija (četiri semestra), a svaka je godina zaokružena studijska i ispitna cjelina. Studenti nastavljaju izučavati onaj strani jezik koji su izučavali u srednjoj školi. Nastava iz stranog jezika organizira se po usmjerenjima., a prema potrebi može se organizirati i po grupama. U i-zvodjenju nastave primjenjuju se posebni pristupi, metode i tehnike rada: predavanja, vježbe (klasičnog oblika i laboratorijske), seminari i obavljanje praktičnih zadataka (prijevodi, praćenje u stranoj

- 143 -

literaturi aktualnog problema iz struke, prikupljanje stručne leksike, obavljanje zadataka dobivenih od drugih sekcija itd.).


U toku nastavnog procesa znanje studenata neprekidno se prati i provjerava na temelju sudjelovanja u vježbama i seminarima te putem izrade praktičnih zadataka i odgovarajućih tekstova. Poslije III semestra organizira se za studente neobavezan kolokvij. Kolokvij se polaže pismeno i usmeno, a položeno gradivo priznaje se na godišnjem isoitu. Isnit iz stranog jezika sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio traje dva školska sata, a usmeni od 15 dc 30 minuta. Tekstualni materijali, seminarski, isoitni i drugi zadaci uzimaju se direktno iz rre.drp.eta struke koju student studira, tako da se istovremeno povezuje znanje iz struke i stranog jezika u funkciji te struke.

L I T E R A T U R A

ENGLESKI JEZIK II


1. M.Urbany; BUSINESS LETTERS IN ENGLISH, Zagreb, Školskaknjiga, 1930.

2. V. Špil jak, V . Jarić-Peić , S . VlaščićVUGOSLAVIA:THE SUBJECTS OF THE SOCIO-POLITICAL AND ECONOMIC SVETEU, Zagreb, Fakultet za vanjsku trgovinu,1977

3. R.Filipović.: AN OUTLINE CF ENGLISH GRAMMAR, Zagreb, Školskaknjiga, 1975.

4. M .Đrvodelić: HRVATSKO ILI SRPSKO-ENGLESKI RJEČNIK, Zagreb,školska knjiga, 1976.

5. M.Đrvodelić: ENGLESKO-HRVATSKI ILI SRPSKI RJEČNIK, Zagreb,školska knjiga, 1973.

iliR.Filipović: ENGLESKO-HRVATSKI ILI SRPSKI RJEČNIK, Zagreb,

Školska knjiga i Grafički zavod Hrvatske*1930.

- 14 4 -

OBAVEZNA LITERATURA:1. Izbor tekstova iz znanstveno-stručnih. publikacija na engles

kom jeziku.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1, F.VJ.King and D.Ann Cree: MODERN ENGLISH BUSINESS LETTERS,

London. Longmans, 1362.2. časopisi: Yugoslavia Export, Socialist Thought and

Practice3 Advertising Age, International Management, Bata Processing.

FRANCUSKI JEZIK II.


1. I .Batušić: LE FRANCAIS ET LA FRANCE DE L ’ECONOMISTE,Zagreb, školska knjiga-,

2. I.Batušić: LA CORRESPONDANCE COMMERCIALE, Zagreb, Školska knjiga,3. E ,Horetz.ky: PRECIS PRATIQUE DE GRAMMAIRF. FRANCAISE, Zagreb,

Školska knjiga.4. Rječnik francusko-hrvatski i hrvatsko-francuski.

OBAVEZNA LITERATURA *

1. Izbor tekstova iz znanstveno-stručnih publikacija na francuskom jeziku.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1 . časopisi i publikacije na francuskom jeziku.

NJEMAČKI JEZIK II.


1. V.Petrović: EINFUHRUNG IN DIE DEUTSCHE VIRTSCHAFTSSPRACKE,Zagreb, Liber, 1977...

2. B.Jakić: DER DEUTSCHE GESCHAFTSBRIEF, Zagreb, Školska knjiga,1975 .

3 . Z.Divjak: DEUTSCK FUR INFORMATIKER, Fakultet organizacijei informatike, Varaždin, 1977.

4 . Jakić-Plohl: GRAMATIK DER DEUTSCHEN SPRA'CHE, Zagreb,Školska knjiga. 1978.

5. Hurm: NJEMAČKO-HRVATSKI ILI SRPSKI RJEČNIK, Zagreb,Školskaknjiga, 1978.

6 . Hurm-Jakić: HRVATSKO ILI SRPSKO-NJEMAČKI RJEČNIK, Zagreb,Školska knjiga, 1974.


1. Izbor tekstova iz znanstveno-struč.nih publikacija na njemačkom jeziku.


- Zeitschrift fiir Betriebswirtschaft, Gabler.- Jugoslawische Touristenzeitung mit Virtschafts- nachrichten, Beograd.

- Sozialistische Theorie und Praxis, Beograd.- BIT, Baden Baden.- Burotechnik, Đatenverarbeitung, Organisation,Blirogestaltung, Goller, Baden Baden.

RUSKI JEZIK II.

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. V.Ciglar: Skripta "Ruski jezik", Fakultet organizacije i

informatike, Varaždin.2. R.Poljanec: Gramatika pruskog jezika, Zagreb, školska knjiga.3. L.švob: Vanjskotrgovinsko dopisivanje, Zagreb,Školska knjiga.

- 1 4 5 -

- 146 -


Studenti su obavezni pretplatiti se na jedan od tri časopisa: "Sputnjik 55 3 5!?utešestvi je v SSSR” s "Ogonjok” .

NEOBAVEZNA LITERATURA:i

Kao neobaveznu literaturu studenti će koristiti časopise i publikacije iz bogatog fonda Fakultetske knjižnice.

4

~ 147 -

O S N O V E I N F O R M A T I K E

*U s m j e r e n j e : Godina S e m e s t a r :

zimski ljetni p . v . p . v .

Organizacija tržišnog poslovanja II 2 2 ■Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja H 2 2Organizacija proizvodnje II 2 2Ekonomika OUR-a II 2 2

CILJ IZUČAVANJA.

Informatika je mlada znanstvena disciplina, stara otprilike jedno deseti je.će 5 a već je našla široku primjenu u svim sfe- rama ljudskog djelovanja. Zbog toga je i uvedena na sve fakultete kao opće obrazovni predmet, kako bi se studenti upoznali s mogućnostima njene primjene u svakodnevnoj nraksi.

U ovom predmetu studenti izučavaju osnovne teorije sistema i sistemski pristup u analiziranju neke nojave, s entropijom u sistemu i teorijom informacija. Nakon toga upoznaju se s informacijskim sistemima i elektroničkim računalom kao strojem za informacije, te ostalom informatičkom opremom i njenim značajkama.

Posebna pažnja pridaje se upoznavanju standarda s postupkom izrade programa, obradi koja obuhvaća definiciju i analizu zadattka, kreiranje slogova datoteka, izradu sistema šifriranja, kreiranje dokumentacije te izradu i testiranje programa. Ha kraju se daje prikaz organizacije informacijskog sistema u OUR-u, od ideje, preko izbora i nabavke opreme, do konačne realizacije.

- 14 8 -

1. Osnovni pojmoviTeorija sistema, kibernetika, entropija, teorija informacija, informatika:Osnovni pojmovi; znakovi, podaci, informacije. Osnovna i granična područja informatike. Primjena informatike u privredi i društvu.

2. Informacijski sistem:Pojam, vrste i klasifikacija. Ciljevi, zadaci i svrha informacijskih sistema. Karakteristike informacijskih sistema u udruženom radu. Upravljanje informacijskim sistemima u udruženom radu. Elementi informacijskih sistema.

3. Elektroničko računalo kao stroj za informacije.Dosadašnji razvitak. Bitne značajke elektroničkih računala. Vrste i područja primjene. Elementi elektroničkih računala. Vrste i područja primjene. Elementi elektroničkog sistema za obradu podataka i informacija. Pomoćni informatički uredjaji i njihove značajke te mogućnosti povezivanja s elektroničkim računalom.

4. Matematičke osnove elektroničkih računala.Brojevni sustavi. Način računanja. Kodiranje znakova. Pojmovi bit, bajt, riječ. Memoriranje i obrada binarnih brojeva.

5. Nosioci podataka informacija.Pojmovi, definicije, funkcije. Temeljnice, bušena kartica, bušena vrpca, dokumenti sa specijalnim zapisom.

6. Vanjske memorije.Magnetska vrpca, magnetski disk, magnetski bubanj, magnetske kartice, sistem masovnih memorija, diskete, magnetske kazete. Organizacija podataka, u datoteci. Organiziranje i formaliziranje podataka. Logički slog i datoteka. Bekvencijalna organizacija datoteke. Direktna organizacija datoteke. Indeksna organizacija datoteke. Banke podataka.


- 149 -

7. Ulazno-izlazni i periferni uredjaji elektroničkog računala. Uredjaji ža obuhvaćanje podataka na nosioce podataka. Ulazni uredjaji. Izlazni uredjaji.Centralna jedinica. Glavna memorija. Upravljačka jedinica. Aritmetičko-logička jedinica. Rad centralne jedinice. Laserska računala.

8. Načini rada sustava za elektroničku obradu podataka. Programska podrška elektroničkog računala. Pojam i zadatak programiranja. Metode programiranja. Drogramski jezici, njihova podjela i karakteristike. Postupak izrade programa. Operativni sistemi. Programi za prevodjenje. Standardni programi. Način obrade podataka. Sekvencijalna ili serijska obrada(Batch-Processing) sa i bez prioriteta. Obrada podataka s podjelom vremena (Time - Sharing). Multiprogramiranje.Obrada metodom direktnog pristupa (Real-Time). Simultana obrada (Multiprocessing). Daljinska obrada podataka. Svrha, zadatak i oblici daljinske obrade podataka. Komponente sistema za daljinsku obradu podataka. Distribuirana obrada podataka (Dis~ tributed Processing). Integrirana obrada podataka.

9. Osnovna koncepcija sistemske analize, Studija izvodljivosti. Definicija sistema. Utvrđjivanje postojećeg stanja. Analiza postojeće^ stanja. Projektiranje novog sistema. Uvođjenje sistema. Testiranje sistema. Dokumentacija. Analiza funkcioniranja novog sistema.

10. Organizacija informatičke funkcije u OUR-u.Mjesto službe za izgradnju informacijskog sistema u OUR-u. Unutrašnja organizacija,službe za izgradnju informacijskog sistema.

11. Izbor informatičke opreme.Zahtjevi ponudjačima (tender). Raspisivanje natječaja. Ocjenjivanje ponuda. Izbor opreme. Ugovaranje opreme.

- 150 -

12. Samozaštita informacijskog sistema.Zaštita od neovlaštenog pristupa. Zaštita od više sile. Zaštita od demagnetizacije zapisa.

VJEŽBE U CENTRU ZA INFORMATIKUVidjeti program vježbi za. zimski semestar predmeta ''Osnove informatike i programiranja''’. Vježbe obuhvaćaju 12 nastavnih sati, a izvode se po skuninama od 12 studenata.

ORGANIZAJJA I NAČIN IZVOĐJENJA NASTAVE

S obzirom na činjenicu da se predmet predaje u jednom semestru,’ nastava se izvodi u obliku predavanja u trajanju od 2 sata tjedno. Đva sata tjedno predvidje.no je za seminarsku nastavu i vježbe u Centru za informatiku Fakulteta, prema posebnom rasporedu, koji je priložen uz nastavni program predmeta ^Osnove informatike, i programiranja".


Praćenje znanja studenata obavlja se na vježbama i seminarskoj nastavi. Konačna ocjena uspješnosti svladavanja predvidjenog gradiva donosi se nakon završetka semestra, i to putem pismenog ispita u obliku testa i razgovora sa studentima.

L I T E R A T U R A '

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. T.Abramiž: Osnove informatike, skripta, Fakultet organizacije

i informatike, Varaždin 1978.

0BAVEZNA LITERATURA•1. Dr Vilim Ferišak: Organizacija elektroničke obrade podataka,

Informator, Zagreb, 197«.2. Dr V.Ferišak-dr V.Srića: Osnove informatike, I.dio, skripta,

Ekonomski fakultet Zagreb, 1978/79.

151

T E H N O L O G I J A S P 0 Z N A V A N J E M R O B E

.. . . o j - S e m e s t a rU s m i e r e n s e : Rodina . , . .. , .■ ■ J zimski ljetni

Organizacija tržišnog poslovanja IIEkonomika OUR-a II

Ei __Y L— Ei.. V

2 1 1 22 1 1 2

CILJEVI IZUČAVANJA

Ciljevi su izučavanja predmeta da student stekne znanje i poglede koji su potrebni u stručnom rješavanju ekonomskih zadataka u analizama, istraživanjima, projektiranjima, rukovodjenju, nabavi, prodaji, proizvodnji, kako u timskom tako i u individualnom radu.

Ekonomist se često treba baviti i tehničkim pitanjima, te pri tome treba razumjeti ulogu tehničkog napretka u tržišno-ekonomskim pojavama i odlučivanjima. On treba biti osposobljen za suradnju s tehničkim i drugim, stručnjacima u proizvodnji i za projektiranje tehnoloških procesa, od kojih traži i dobiva, te kojima daje stručne informacije u vezi donošenja odluka. Tehnički se stručnjak prvenstveno služi količinama i kvalitetama, tehničkim terminima, simbolima, shemama, i nacrtima, dok se ekonomist prvenstveno- služi i donosi zaključke u vrijednostima.To dovodi povremeno do neuskladjenih rješenja. Prevladavanje tog raskoraka uvjetuje da se u toku studija posreduje ođređjenim znanjima iz graničnih područja i time postigne odredjen način rada, razmišljanja i zaključivanja.

Upoznavanjem tehnoloških principa student stiče,uz ekonomsko- organizacijski, još i tehnološki aspekt, pa uočava zadatak i ulogu tehnike, što je neophodno za povećavanje proizvodnje, osuvremenjivanje organizacije proizvodnje, za poboljšavanje kvalitete proizvoda, pripremu i vodjenje proizvodnje, praćenje i ocjenjivanje kapaciteta, trošenja živog rada, materijala i

- 152

energije, otkrivanje i uklanjanje uskih grla te konačno u predradnjama, obradi, interpretaciji i korištenju rezultata elektroničke obrade podataka.

Ekonomist treba stalno pratiti naše i svjetske proizvodne potencijale pa se kao student upoznaje s tehnološkim mogućnostima naših industrijskih grana te uključivanjem tehnologije u medjunarodnu podjelu rada.

Transfer tehnologije, utjecaj tehnologije na čovjekovu okolinu, zaštita njegove okolice,resursi sirovina i energije, reciklizacija materijala, sve su to aktualna područja gdje ekonomist treba biti angažiran.Student se. nadalje, uvodi u znanstveno područje koje obradjuje kao osnovni sadržaj upotrebne vrijednosti roba te njihovo očuvanje .

Ekonomist u .proizvodnji, nabavi, prodaji, istraživanju tržišta, uvodjenju novih proizvoda, pri uvozu i izvozu roba, uzima u ob~ zir upotrebne vrijednosti roba te treba poznavati nazivlje i sisteme u koje se roba razvrstava.

Od proizvodnje do potrošača treba sačuvati upotrebnu vrijednost roba, pa je potrebno poznavanje uloge materijala za am~ baliranje, izbor i područja upotrebe, osnovnu tehniku i uvjete skladištenja pa prijevoza roba, posebice paletizaciju i kon- tejnerizaciju.

kPošto ekonomist sudjeluje u preuzimanju, isporuci robe i izu- zimanju uzoraka za ispitivanje, to mu je potrebno poznavanje tehnike uzimanja odgovarajućih uzoraka, njihovo ispitivanje te interpretacija dobivenog nalaza.

- 15 3 -

Predmet obuhvaća tehnologiju kao granično područje ekonomskih disciplina, posebno tehnologiju energija i goriva, tehnologiju anorganskih.grana industrije, metalurgije i organskih grana industrij e .

Industrijsko inženjerstvo zastupljeno je u osnovnom obliku, vezano za tehnološke procese i postupke, te se obrađjuje dokumentiranje tehnoloških procesa.

Daje se tehnološki i ekonomski značaj toku materijala i energije u tehnološkom procesu te značaj kontrole kvalitete • u tehnološkom procesu kao preventivnom i razvojnom faktoru.

Nadalje se obrađjuje proizvodnja važnijih proizvoda industrijskih grana s karakteristikama tehnološkog procesa i proizvoda, njihov značaj za privredu u svijetu i u zemlji, te uvjeti očuvanja upotrebnih vrijednosti roba.

Postavlja se diferencijacija i međjuovisnost vrijednosti i upcv- trebne vrijednosti roba te tehnologije i poznavanja robe kao znanstvenih disciplina.

Daju se osnove sistematike roba i obradi uju se važniji klasifikacijski sistemi. •

Obradjuju se osnove metrologije, Heđjunarođni sistem mjernih jedinica te mjerne jedinice ostalih sistema značajnih u energetici, za tehnološke procese, robe i njihov promet.

Pregledno se obradjuju suvremeni i klasični materijali za ambaliranje, prednosti i nedostaci, područja upotrebe te značaj paleta i kontejnera u suvremenom prijevozu roba.

Ukazuje se na mogućnosti tehnoloških rješenja i očuvanja upotrebnih vrijednosti neophodnih roba u uvjetima općenarodne obrane .

Daju se prikazi razmještaja sirovina i proizvodnje u svijetu i kod nas, kretanje proizvodnje i roba koje se izvoze i uvoze.


- 1 5 4 -

Povezuje se transfer tehnologije, utjecaj tehnologije na čovjekovu 'Okolicu j resursi sirovina i energije, te se ukazuje na mogućnosti i prednosti recikliranja materijala.Obradjuje se zaštita čovjekove okolice uz ukazivanje uzročnika poremećenja ekosistema, uloge tehnoloških rješenja, preventivnog djelovanja uz sistemanalitički nristup te načina otklanjanja uzroka i posljedica.Disciplina je povezana s ostalim nastavnim disciplinama usmjerenja "Ekonomika OUR-a" te usmjerenja ''‘Organizacija tržišnog poslovanja"', kao što su: "Ekonomika u udruženom radu", "Organizacija u udruženom radu", "Osnove tržišnog poslovania", "Ekonomika SFRJ", "Ekonomika i organizacija robnog prometa", "Organizacija proizvodnje", "'Istraživanje i projektiranje organizacije", "Planiranje, u udruženom radu", "Poslovna politika", "Marketing", "Istraživanje tržišta i politika proizvoda".

NASTAVNI PROGRAM

1. UVODNI DIO1.1. Područje tehnike. Poslovni, proizvodni i tehnološki

sistemi „1.2. Područje tehnologije, njen razvoj i podjela tehnologije.1.3. Upravljanje tehnološkim sistemima.1.4. Tehnologija današnjice, značajke tehničko-tehnološkog

napretka.1.5. Transfer tehnologije, vrste, tehnički i ekonomski uvjeti.

Dinamički faktor tehnologije.1.6. Nivo tehnologije i zagadjenje čovjekove okolice.1.7. Tehnološki procesi. Optimizacija procesa. Pilot uredjaji.1.8. Proizvodni procesi. Glavni i sporedni proizvodni tokovi.

Osnovne operacije i osnovni kemijski procesi.1.9. Proizvodni tehnološki procesi,1.10.Proizvodni postupak. Izbor. Parametri.1.11. Kemijsko inženjerstvo. Projektiranje procesa.1.12.Pokazatelji proizvodnje i proizvodnog kapaciteta.

- 155 -

1.13.Slikovne metode prikazivanja tehnoloških procesa.Sheme.Blok dijagrarni.

1.14.Ekonomiziranje, energijom i sirovinama u proizvodnim procesima.

1.15.Pojam. robe. Vrijednost i upotrebna vrijednost robe.1.16.Predmet i zadaci nauke o robi.Podjela nauke o robi.1.17.Metode koje se primjenjuju u nauci c robi. •« .1.18.Razvoj nauke o robi.Odnos nauke o robi prema ostalim

naučnim disciplinama.1.19.Svojstva robe.1.20.Sistem i sistematika. Sistematika robe. Klasifikacije.

Nomenklature.1.21.Nazivi roba, prema osnovnoj namjeni, tirvijalni nazivi,

skraćenice kao nazivi.1.22.Načela sisteatike robe. Principi podjele. Kategorije u

sistematici robe.Kolekcija, sortiment. Pomoćna klasifi- kacijska sredstva.Medjunarodni klasifikacijski sistemi. Domaći klasifikacijski sistemi.

2. MJERENJE I MJERNE JEDINICE2.1. Mjerenje. Mjerne jedinice.2.2. Brojenje, taliranje. Vaganje.2.3. Metrologija. Medjunarodni sistem jedinica.

Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima.2.4. Posebne mjerne jedinice u prometu robe.2.5. Uvjetne ili svedene mjerne jedinice.2.6. Mjerila i njihova primjena.2.7. Gabariti i njihova primjena.2.8. Uobičajeni načini mjerenja, dozvoljene i uobičajene

tolerance.2.9. Načini označavanja koncentracije i čistoće proizvoda

kemijske industrije.

3. ISPITIVANJE ROBE3.1. Zadaci i ciljevi ispitivanja robe. Područje ispitivanja.

Rezultati ispitivanja.3.2. Kvaliteta robe. Predikati kvalitete. Performance.

Vrsnoća robe. Mjerenje. Ocjenjivanje, vrednovanje.

3.3. Metode i postupci ispitivanja. Vrste ispitivanja.3.4. Rezultati ispitivanja i interpretacija rezultata.3.5. Uzimanje uzoraka. Pojam. Postupci uzimanja uzoraka.

Prosječni ili reprezentativni uzorak. Stanje robe i tehnika uzimanja uzoraka. Metoda slučajnog uzorka.Tehnika uzimanja prosječnog uzorka.

4. ČUVANJE ROBE4.1. Zadaci izučavanja čuvanja robe. Osnovni karakter promje

na na robi. Podjela promjena na robi. Utjecaj klime na robu.4.2. Razvoj postupaka čuvanja robe i privredni značaj.

Gubici i štete.4.3. Osnovna načela čuvanja robe.

4.4. Uskladištenje robe. Skladišna klima. Temperatura i vlažnost zraka. Utjecaj na klimu. Zračenje, grijanje. Odstranjivanje vlage, hladjenje, klimatizacija. Hladnjače.

4.5. Zahtjevi na skladišta za pojedinu vrstu robe.Tehnika skladištenja.

5. AMBALAŽA I AMBALIRANJE5.1. Definicija ambalaže i ambaliranja. Osnovni ciljevi amba-

liranja. Funkcije ambalaže i korisnosti ambaliranja. Zahtjevi na svojstva ambalaže.

5.2. Osnovni kriteriji za podjelu ambalaže.5.3. Izbor odgovarajuće ambalaže. Prodajna i prijevozna amba

laža.5.4. Drvena ambalaža. Ambalaža od papira, kartona, valovitog

kartona iljepenke.5.5. Ambalaža od stakla. Ambalaža od keramike.5.6. Ambalaža od metala.5.7. Ambalaža od plastmasa.5.8. Ambalaža od kombiniranog materijala. Kompleksni materijali.5.9. Pomoćna sredstva za ambaliranja.5.10.Propisi koji odrediuju svojstva ambalaže za odredjenu

namjenu.5.11.Ambalaža u trgovinama, posebice u samoposlugama i za

posebne namjene .5.12.Ambalaža za komprimirane plinove.5.13.Povratna ambalaža. Reciklizacija odbačene ambalaže u

industriji. Zagađjivanje okolice ambalažom..

■ 156 -

15 7 -

5.IH.Proizvodnja i potrošnja ambalažnog materijala u svijetu i u zemlji.

5.15.Specijalizirane organizacije za ambaliranje.5.15.Ocjenjivanje novih rješenja ambaliranja.

6. PRIJEVOZ ROBE6.1. Saobraćaj. Prijevoz.6.2. Značajke suhozemnog, vodenog i zračnog prijevoza robe

te njihovog utjecaja na robu.6.3. Zaštitna uloga ambalaže i njen izbor,6.H. Mehanizacija utovara i istovara robe,6.5*. Ekonomično korištenje prijevoznog prostora i zaštitni

smještaj robe u prijevoznom sredstvu. Primjena gabarita.6.6, Rashladna prijevozna sredstva.6.7. Paletizacija i kontejnerizacija u čuvanju robe.

Iskoristivost. Modul sistem.

7. PROPISI KOJI ODREDJUJU SVOJSTVA»ISPITIVANJE I ČUVANJE ROBE U PROMETU7.1. Standardi. Intencije.7.2. Pravilnici. Intencije.7.3. Povezanost proizvodnje, kvalitete robe u prometu s propisima.7.H. Primjena rropisa u dnevnoj oraksi.

8. TEHNOLOGIJA VODE8.1. Fizikalna i kemijska svojstva vode. Voda u prirodi.8.2. Značaj vode za živa bića, industriju i poljoprivredu.3.3. Komunalni značaj vode.8.H. Voda kao industrijska sirovina. Tvrdoća vode.Mekšanje vode.8.5. Otpadne vode.čišćenje.Otpadne vode kao industrijska

sirovina.9. TEHNIČKI PLINOVI

Svojstva. Dobivanje, upotreba, ambaliranje. Zrak. Tekući zrak. Kisik. Ozon. Dušik. Inertni plinovi. Vodik. Ugljični dioksid. Sumporni dioksid. Klor. Amonijak. Acetilen.

10. TEHNOLOGIJA. HLADJENJAHladjenje kao fizikalna pojava. Rashladni uredjaji.Primjena rashladnih uredjaja u kemijskoj industriji. Primjena kod čuvanja., konzerviranja i prijevoza živežnih namirnica.

11. ENERGIJA I NJENO KORIŠTENJE11.1. Energija i energetska svojstva materije. Primarni ob

lici i transformacije.Konvencionalni i nekonvencionalni oblici energije.

11.2. Promjene energetskih stanja materije.11.3. Energija i tehnološki procesi.11. k. Mjerenje energije i mjerne jedinice. Uvjetne ili sve

dene mjerne jedinice.U.S. Energija Sunca.U.S. Energija vode. Hidroelektrane.•Korištenje plime i oseke

te valova.11.7. Energija zračnih struja.11.8. Geotermička energija.11.9. Pretvorbe energije i njihov ekonomsko-tehnološki značaj.

Neposredna pretvorba neelsktrične.u električnu energiju. Magnetohiđrođinamski generatori. Gorive ćelije.

11.10.Vodik kao izvor energije.11.11.Nuklearna energija. Princip oslobađjanja nuklearne

energije. Izvori. Uredjaji. Korištenje i značaj nuklearne energije u budućnosti.

.11.12.Fuzija lakih atoma kao izvor energije.

12. GORIVA I NJIHOVA PRIMJENAIzgaranje kao kemijska pojava. Definicija i podjela goriva.12.1. Kalorična vrijednost goriva i njeno utvrđjivanje.12.2. Kruta goriva. Postanak, dobivanje, svojstva, sastav,

upotreba, skladištenje i prijevoz.12.2.1. Prirodna kruta goriva. Drvo, treset, smedji

ugljen, kameni ugljen.l p 2 ( c : J m a ° r r i ^ V m i Tt~ n , t ' .a u o r i n j n V ^ r - ,

prirodnih krutih goriva.Koks,polukoks,drveni ugljen. Nusproizvodi.

- 158

12.3. Tekuća goriva. Postanak, dobivanje, svojstva»sastav, upotreba, skladištenje i prijevoz.12.3.1. Prirodna tekuća goriva. Nafta.12.3.2. Umjetna tekuća goriva. Derivati nafte, goriva

dobivena iz ugljena, dobivena katalizom, hiđri- ranjem i sintezom. Posebna tekuća goriva.

12.4. Plinovita goriva. Postanak, dobivanje, svojstva, sastav, upotreba, skladištenje, prijevoz,12 . 4 .1. Prirodna plinovita .goriva. Zemni plin.12.4.2. Umjetna plinovita goriva. Gradski plin,plinovi

dobiveni u generatorima,ostali gorivi plinovi.

13. UREDJAJI ZA KORIŠTENJE GORIVA13.1. Industrijske peći. Ložišta za krut'a,tekuća i plinovita

goriva.13.2. proizvodnja, svojstva, i upotreba vodene pare.

Parni kotlovi.

EKSPLOZIVIDefinicija i podjela eksploziva,14.1. Puščani eksplozivi.14.2. Lomiva.14.3. Sigurnosni eksplozivi.

TEHNOLOGIJA SUMPORA I SUMPORNE KISELINE15.1. Dobivanje, svojstva, upotreb^, ambalirarije, skladište-

nje i prijevoz.15.1.1. Sirovine za proizvodnju sumporne kiseline.15.1.2. Postupci za proizvodnju sumporne kiseline.

15.2. Važnije soli sumporne kiseline.15.3. Privredni značaj sumporne kiseline i njenih soli.

TEHNOLOGIJA SOLNE KISELINE '16.1. Dobivanje, svojstva, upotreba, ambaliranje, skladiš

tenje i prijevoz.16.2. Privredni značaj solne kiseline.

- 15 9 -

14

15

16

160

17. TEHNOLOGIJA DUŠIKOVIH SPOJEVA17.1. Dolaženje u prirodi. dobivanje, svojstva, upotreba,

ambaliranje, skladištenje i prijevoz.17.1.1. Amonijak i amonijačne soli.17.1.2. Karbamiđ.17.1.3. Kalcijum karbid. Kalcij um cijanamid.17.1.4. Dušična kiselina i njene soli.

18. TEHNOLOGIJA ALKALNIH KLORIDA, KARBON/'..TA I HIDROKSIDA18.1. Dolaženje u prirodi,dobivanje,svojstva,upotreba*

ambaliranje ,skladištenje i prijevoz.18.1.1. Kuhinjska sol.18.1.2. Soda.18.1.3. Natrijeva lužina. Kalijeva lužina.13.1.4-. Elektroliza alka Inih klorida i proizvodi

elektrolize.19. ANORGANSKE BOJE

19.1. Boja kao fizikalna i fiziološka pojava.19.2. Značajke i primjena, pigmentnih boja.19.3. Važnije ni pm itne boje .Sastav,svojstva i upotreba.

20. GNOJIVA2 0.1. Definicija onoj iva.20.2. Značaj gnojiva za poljoprivredu.20.3. Mineralna gnojiva. Dobivanje,sastav,svojstva,upotreba,

ambaliranje,skladištenje.prijevoz.20.3.1. Dušična gnojiva.20.3.2.•Fosforna gnojiva,20.3.3. Kalijeva gnojiva.20.3.4. Vapnena gnoj iva.20.3.5. Miješana i kompleksna gnojiva.

20.4. Organska gnojiva. Porijeklo,vrste,sastav,svojstva i upotreba.

21. GRADJEVINSKI MATERIJAL21.1. ••Mineralna veziva i žbuke. Dobivanje,sastav,svojstva,

upotreba,ambaliranje,skladištenje,orijevoz i rukovanje.

- 151 -

21.1.1. Zračna veziva. Vapno, živo, gašeno,hidrati- zirano. Sadra,magnezija cement.Ostala zračna veziva.

21.1.2. Hidraulična nesintrovana veziva.Hidraulična vapna. Roman cement,

21.1.3. Hidraulična sintrovana veziva.Portland cement. Ostale vrste cementa,

21.2. Beton i betonski proizvodi.Obični beton,laki beton, šupljikavi beton,armirani beton,pređnapregnuti beton. Betonski proizvodi.

21.3. Agregati.Pijesak i šljunak. Laki agregati.21.4. GJradjevni kamen .Eruptivne stijene. Sedimentne stijene,

Metamorfne stijene. Obrada i upotreba.

22. TEHNOLOGIJA KERAMIČKIH PROIZVODA^odjela, sirovine, svojstva, proizvodnja, upotreba.22.1. Opekarski proizvodi.22.2. Lončarska roba, terakota, fajansa.22.3. Porculan.22.4. Kamenine.2 2.5. Vatrostalni materijal.

23. TEHNOLOGIJA STAKLA23.1. Vrste i svojstva stakla.23.2. Sirovine.23.3. Proizvodnja taline. Oblikovanje i obrada stakla.23.4. Upotreba stakla.23.5. Emajli i pocakline.

24. METALURGIJA24.1. Područje, razvoj i uvjeti razvoja metalurgije.24.2. Svojstva i struktura metala.24.3. Podjela metala.24.4. Rude 5. ruđišta. Dobivanje ruda. Priprema ruda i kon

centracija .

25. ŽELJEZO I ČELIK25.1. Željezo u prirodi. Rude željeza. Razvoj metalurgije

željeza.25.2. Utvrdjivanje pojmova čelika i željeza. Podjela i

razlikovanje sirovog željeza i raznih vrsta čelika.25.3. Proizvodnja sirovog željeza.

Proizvodnja u visokoj peći i električnoj peći. Novi postupci proizvodnje sirovog željeza.

25.4. Vrste sirovog željeza. Svojstva i upotreba.25.5. Proizvodnja čelika.

Proizvodnja u konverterima, Siemens-Martinovim pećima, tignjevima i električnim pećima. Noviji postupci proizvodnje čelika.

25.6. Vrste, svojstva i upotreba, čelika.25.7. Nusproizvodi sirovog željeza i čelika.25.8. Razvoj proizvodnje sirovog željeza i čelika u svijetu i

u našoj zemlji. Perspektive.

26. BAKAR26.1. Bakar u prirodi.Rude bakra.Historijat dobivanja i

upotrebe.26.2. Proizvodnja bakra. Obogaćivanje ruda. Suhi i mokri pos

tupci dobivanja bakra.25.3. Vrste bakra, svojstva i upotreba.26.4. Legure bakra i njihova upotreba.26.5. Razvoj proizvodnje bakra u svijetu i u našoj zemlji.

Perspektive.

2 7. CINK27.1. Cink u prirodi. Rude cinka. Historijat dobivanja i

upotrebe.27.2. Proizvodnja cinka. Svojstva i upotreba cinka.Legure„27.3. Razvoj proizvodnje cinka u svijetu i u našoj zemlji.

28. OLOVO28.1. 01ove u prirodi. Rude olova. Historijat.28.2. Proizvodnja olova. Svojstva i upotreba olova. Legu'e.28.3. Razvoj proizvodnje olova u svijetu i u našoj zem.'ji.

- 16 2 -

29. KOSITAR29.1. Kositar u prirodi. Rude kositra.. Historijat.29.2. Proizvodnja kositra. Svojstva i upotreba kositra.

Legura. Bijeli lim. Razvoj proizvodnje kositra u svijetu. Perspektive.

30. NIKAL3 0.1. N'ikal u prirodi. Rude nikla. Historijat.30.2. Proizvodnja nikla.Svojstva i upotreba nikla.Legure.

Razvoj proizvodnje nikla. Perspektive.

31. KROM31.1. Krom u prirodi.. Rude kroma. Historijat.31.2. Proizvodnja kroma.Svojstva i upotreba kroma.Legure.31.3. Razvoj proizvodnje kroma. Perspektive.

32. ALUMINIJ32.1. Aluminij u prirodi. Rude aluminija. Historijat.32.2. Proizvodnja aluminija. AlkaIni postupci prerade boksita.

Elektrotermioki postupci prerade boksita.32.3. Svojstva i upotreba aluminija. Legure.32.4-, Razvoj proizvodnje u svijetu i u našoj zemlji.

33. OSTALI METALI33.1. Plemeniti metali. Ostali obojeni metali.33.2. Metali koji služe za oplemenjivanje čelika.

34. LEGURE34.1. Opća svojstva legura,34.2. Dobivanje.34.3. Svojstva i upotreba važnijih legura.

35. OBRADA METALA35.1. Lijevanje metala.35.2. Toplo oblikovanje metala.35.3. Hladno oblikovanje metala.

- 16 3 -

~ 16 4 -

36. KOROZIJA I ZAŠTITA OD KOROZIJE36.1. Pojam korozije. Kemijska i elektrokemijska korozija.36.2. Ekonomski značaj korozije.36.3. Otpornost metala prema koroziji.36.4. Sprečavanje korozije. Zaštita od. korozije.

37. ŽIVEŽNE NAMIRNICE I NJIHOV SASTAV3 7.1. Voda5 mineralne tvari, ugljikohidrati, masti i masna

uli a, fosfatiđi, sterini, bjelančevine, kiseline, .fer- menti i enzimi, vitamini i ostale sastojine.

37.2, Hrana i fiziologija ishrane. Hranjive vrijednosti živežnih namirnica,

37.3. Struktura ishrane u svijetu i u našoj zemlji.Privredni i socijalni značaj ishrane.

38. KVARENJE ŽIVEŽNIH NAMIRNICA I UZROCI KVARENJA Fizikalni, kemijski, biokemijski i mikrobiološki uzroci kvarenja i nastale p? • mjene.

39. SKLADIŠTENJE I UVJETI SKLADIŠTENJA ŽIVEŽNIH NAMIRNICA^Utjecaj zraka, vlage i topline.

40. KONZERVIRANJE ŽIVEŽNIH NAMIRNICA40.1. Fizikalne metode konzerviranja,40.2. Kemijske metode konzerviranja.40 . 3 .Biokemijske metode, konzerviranja.

41. ŽIVEŽNE NAMIRNICE BILJNOG PORIJEKLA41.1. žitarice. Vrste, sastav, proizvodnja.41.2. Brašno, kruh, tjestenina. Proizvodnja i sastav.41.3. Povrće, gljive. Vrste, sastav, prerada i konzerviranje.41.4. Voće. Vrste, sastav. Prerada i konzerviranje.41.5. škrob, šećeri. Sirovine, sastav, dobivanje.

42. ŽIVEŽNE NAMIRNICE ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA42.1. Meso i riblje meso. Vrste, sastav, proizvodnja.

Konzerviranje. Mesni proizvodi,42.2. Mlijeko, sastav, dobivanje. Mliječni proizvodi i

njihova proizvodnja.4 2.3. Jaja, sastav, prerada.

- 15 5

43. BILJNE I ŽIVOTNJSKE MASTI I PRERADA43.1. Sastav masti, i masnih ulja.43.2. Vrste, svojstva, dobivanje i upotreba.43.3. Margarin. Ridropenizirane masti. Sintetične masne

kiseline i ma s t i.

44. ALKALOIDMA UŽIVALA44.1. Kava i kavini nadomjesci.44.2. Čaj i nadomjesci.44.3. Kakao i proizvodi prerada.44.4..Duhan i proizvodi prerade.

45. MIRODIJE45. PROIZVODI FERMENTACIJE

46.1. Fermentacija kao biokemijski proces.46.2. Proizvodnja etilnog alkohola.46.3. Proizvodnja pekarskog i stočnog kvasca.46.4. Proizvodnja piva.46.4. Proizvodnja vina.46.5. Proizvodnja octa.

47. TEHNOLOGIJA CELULOZE I PAPIRA4 7.1. Sirovine za proizvodnju celuloze I s-astav.47.2. Proizvodnja drvenjače, poluceluloze i celuloze.

Upotreba.47.3. Sirovine za proizvodnju papira.47.4. Proizvodnja i vrste papira,47.5. Proizvodnja celuloza i papira u zemlji.

48. ZNAČAJKE ORGANSKE KEMIJSKE INDUSTRIJE48.1, Značaj proizvodnih postupaka.48.2. Sirovine. •4 8.3. Ekonomsko--tehnološke značajke.48.4. Stanje i razvoj organske kemijske industrije u svijetu

i u zemlji.

- 156

49. TEHNOLOGIJA PLASTMASA49.1. Sastav, svojstva i podjela plastmasa.49.2. Termoplastične mase.Proizvodnja,svojstva,upotreba.49.3. Termoraaktivne plastmase.Proizvodnja,svojstva i upotreba.49.4. Proteinska plastmase.Proizvodnja,svojstva,upotreba.49.5. Proizvodnja i perspektive u svijetu i u našoj zemlji-,

50. TEHNOLOGIJA KAUČUKA I GUME50.1. Prirodni kaučuk.50.2. Sintetski kaučuk.50.3. Proizvodnja gume, svojstva i upotreba.50.4. Proizvodnja kaučuka i gume .u svijetu i u našoj zemlji.

51. TEHNOLOGIJA TEKSTILA51.1. Podjela tekstilnih vlakana. Biljna vlakna,životinjska

vlakna. Mineralna vlakna. Kemijska vlakna.51.2. K ak vc 6a v1akan a.51.3. Predenje i predja. Kakvoća predje.51.4. Tkanje. Važniji vezovi,51.5. Dorada tkanine.51.6. Vrste i kakvoća tkanina.51.7. Konfekcija.

52. TEHNOLOGIJA KOŽE52.1. Sirova koža,vrste,histološki sastav,kemijski sastav.52.2. Konzerviranje sirove kože.52.3. Vegetabilno i mineralno štavljenje kože.52.4. Vrste gotove kože.5 2.5. Umje t na koža. Nadomjesci.

53. SREDSTVA ZA PRANJE53.1. Sapuni,53.2. Sapunski prašci.53.3. Sintetički tenzidi.

54. SREDSTVA ZA LIČENJE54.1. Osnovne sastojine.54.2. Dodaci. Otapala.54.3. Lakovi i lakboje.

- 167 -

54 . 4. Ulj ane boje.54.5. Disperziona sredstva.

55. MOGUĆNOSTI DALJNJEG RAZVOJA INDUSTRIJE U ZEMLJI55.1. Sirovine i njihove rezerve.55.2. Tendencije razvoja tehnologije u svijetu i u zemlji.

Značaj transfera tehnologije.55.3. Energetske mogućnosti i struktura energetskih izvora

danas i u budućnosti.

56. TEHNOLOŠKI POSTUPCI U POSEBNIM UVJETIMA

57. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLICE I RECIKLIZACIJA57.1. Fizička,kulturna i socijalna okolica i okolica čovjeka.57.2. Ekologija kao temelj zaštita okolice.Ekosistemi.57.3. Zagadjenje okolice. Solucija.57.4. Imisijejimisiona opterećenja i imisiona-zaštita. ■ •57.5. Zapađjivanje zraka. Utjecaj industrije,stanovanja,

eksolozionih motora.Sraog ,fotoaktivna magla,prašina ..radioaktivna prašina.

57.5. Zapađjivanje voda.Eutrofiranje voda.Havarije na moru.57.7. Zagadjivanje tla.57.8. Utjecaj svjetlosti, vibracije, buka.57.9. Bioziđi.57.10.Pojave trovanja olovom, kađmijem, živom.57.11.Otpadna toplina.57.12.Utjecaj poljoprivrede i industrije.57.13.Zaštita okolice. Rekultivacija. Smanjivanje zagadjivanja

na izvorima. Technologv assessment. Filtracija zraka, čišćenje otpadnih voda.Dispozicija krutih komunalnih otpadaka.

57.14.Reciklizacija.Vraćanje materijala koji se pojavljuje u potrošnji dobara u proizvođno-potrošni ciklus. Ekonomski značaj reciklizacije.Značaj za štednju prirodnih resursa.Uloga, u smanjenju zagadjivanja okolice.Bolje korištenje otpadne topline.

168

57.15. Ekologlzacija čovječjeg života.Zaštita čovjekove okolice, politika razvoja i industrijski rast. Planiranje čovjekove okolice. Monitor i ng.

58. ZAKLJUČKA RAZMATRANJA.

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA OBLIKA NASTAVE

Izučavanje nastavnog područja ostvaruje se na organiziranim predavanjima, demonstracijama tehnoloških oostupaka i uzoraka roba. zasebno organiziranim vježbama uz inoznavanje fizikalnih, kemijskihj fizikalno-kamijskih i mikroskopskih metoda za jednostavna terenska i složenija laboratorijska ispitivanja svojstava roba i efikasnosti primjene pojedinih tehnoloških postupaka u praksi.U toku predavanja i vježbi primjenjuju se suvremeni audiovizualni mediji.

U ostvarivanje nastavnog procesa uključuju se 'stručnjaci iz prakse radi prenošenja iskustava.

Izučavanja se dopunjuju organiziranim stručnim posjetama pojedinim industrijama, odgovarajućim sajmovima i izložbama.


Znanje se studenata utvrdjuje i provjerava, a uz to provjeravaju se i rezultati primijenjenih metoda, putem, rasprava, konzultacija, referata, seminarskih radova, testova, neobaveznih kolokvija, obaveznih usmenih ispita, diplomskih radova te njihovom obranom.

- 16 n

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UC2BENICI I PRIRUČNICI;

1. Supek,Z.s Tehnologija s poznavanjem robe (goriva i anorganskegrane industrije s metalurgijom), školska knjiga» Zagreb.

2. Stričević,N., Tehnologija s poznavanjem robe (organski dio),Školska knj i ga, Zagreb.

3. Predmetni nastavnik: Pojedine aktualizirane teme.


1. BodrožićjĐ., Mvtrović,2., Tehnologija i tehnološki sistemi,Savremena administracija, Beograd.

2. Brezinščak,M., Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti.Tehnička knjiga, Zagreb.

- 170

P R A V O S U B J E K A T A U P O S L O V A N J U SI N O Z E M S T V O M

S e m e s t a r U s m i e r e n 3 e: Godina zimski ljetni„ „P Z _B .1 _ Y •. „_

Organizacija tržišnog' poslovanja II 2 1 1

NASTAVNI PROGRAM

1. Uvodni dio1.1. Unutrašnji privredni promet1.2. Medjunarodni trgovački promet1.3. Metode izučavanja.

2. Izvori prava za medjunarodni i unutrašnji trgovački promet2.1. Medjunarodni ugovori2.2. Unificirani zakoni2.3. Opća načela medjunarodnog trgovačkog prava2.4. Autonomno trgovačko pravo2.5. Sudska i arbitražna praksa2.6. Mjerodavno pravo (pravni poredak odredjene države)

3 . Pravni subjekti3.1. Subjekti medjunarodnog javnog prava i medjunarodne

organizacije2.2. Subjekti medjunarodnog javnog prava3.3., Medjunarodne organizacije i udruženja3.4. Jugoslavenski subjekti unutrašnjeg i medjunarodnog prometa

3.4.1. Radne organizacije3.4.2. Organiziranje osnovne organizacije udruženog rada3.4.3. Samoupravljanje u organizacijama udruženog rada3.4.4. Osnivanje poduzeća u inozemstvu3.4.5. Oblici udruživanja organizacija udruženog rada3.4.6. Integracija i dezintegracija subjekata ~ organi

zacija udruženog rada

3.5. Inozemni subjekti u kapitalističkim državama3.6. Subjekti socijalističkog prometa u socijalističkim

državama ...3.7. Zastupanje inozemnih subjekata u Jugoslaviji3.8. Posebne institucije unutrašnjeg i mcdjunarodnog prometa

Ugovori (pravni poslovi) unutrašnjeg i msdjunarodnog prometa4.1. Opća pravila o ugovorima4.2. Elementi za jačanje ugovora4.3. Teorije o volji ugovornih subjekata4.4. Mijenjanje i raskidanje ugovora4.5. Ugovor o prodaji robe U unutrašnjem i m.eđjunarođnom

prometu4.5.1* Sadržaj ugovora4.5.2. Predaja robe4.5.3. Prava i obveze stranaka u pogledu kvalitete i

kvantitete robe4.5.4. Plaćanje u unutrašnjem i medjunarodnom prometu4.5.5. Posebne vrste prodaje

4.6. Ugovor o posredovanju u unutrašnjem i medjunarodnom prometu4.7. Ugovor o trgovačkom zastunanju u unutrašnjem i medjunarc-

đnom prometu4.8. Komisionarski ugovor u unutrašnjem i medjunarodnom prometu4.9. Ugovor o špediciji u unutrašnjem i medjunarodnom' prometu

5.1. Ugovor o uskladištenju u unutrašnjem i medjunarođnom promet5.2'. Poslovi transoorta u unutrašnjem i medjunarođnom prometu *5.3. Ugovor o osiguranju u unutrašnjem i medjunarođnom prometu5.4. Ugovor o turističkim uslugama u unutrašnjem i medjunarođnom

prometu5.5. Ugovor o djelu u unutrašnjem i medjunarođnom prometu5.6. Ugovor o gradjenju investicijskih objekata u unutrašnjem

i medjunarođnom prometu5.7. Ugovor o inženjeringu u unutrašnjem i medjunarođnom prometu5.8. Ugovor o leasinpu

6. Pravni odnosi u oblasti industrijskog vlasništva6.1. Zaštita industrijskog vlasništva6.2. Ugovor o licenciji

\7. Pravni poslovi u vezi s medjunarodnom i unutrašnjom kooperacijom

7.1. Ugovor o kooperaciji7.2. Kooperacija uz zajedničko ulaganje sredstava

7.2.1. Ulaganje sredstava inozemnih subjekata7.2.2. Udruživanje rada i sredstava

8. Zaštita prava iz pravnih poslova unutrašnjeg i medjunarodnog prometa8.1. Zaštita prava iz poslova unutrašnjeg prometa8.2. Zaštita prava iz poslova medjunarodnog prometa

9. Kontrola zakonitosti poslovanja i kažnjiva djela u unutrašnjem i medjunarodnom prometu.


Nastava se izvodi na predavanjima i vježbama.

U nastavnom procesu primjenjuje se tzv. điskusiona metoda kao glavna metoda. Studenti suradjuju s nastavnikom. Oni mogu za vrijeme nastave tražiti objašnjenja, iznositi svoja zapažanja i prijedloge, uz mogućnost kritike.

Vježbe se izvode tako da nastavnik zada vježbu, a studenti pismeno izlažu svoje znanje i zaključke o predmetu vježbe. Nakon toga se usmeno raspravlja.


Nastavnik vodi pismenu evidenciju studenata. Prije početka svakog predavanja diskutira se o sadržaju nastave iz prošlog predavanja. Svoja zapažanja o sudjelovanju u diskusiji i rezultatu sudjelovanja svakog studenta nastavnik javno evidentira u svojoj evidenciji. Prema tome, vizuelno i pismeno stalno prati znanje svakog studenta, a rezultat se povremeno javno objavljuje pred svim studentima.

- 172 -

- 173

Da bi studenti bili što više zainteresirani za ovakvu metodu 2ajedničkog rada u procesu nastave, nastavnik im unaprijed najavljuje da je zajednička suradnja u postupku nastave sastavni dio provjeravanja znanja studenata.

L I T E R A T IJ R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:f

1. Sukljaš,I.: Subjekti i pravni poslovi unutrašnjeg imedjunarodnog prometa, Školska knjiga, Zagreb, 197 8.

A

- 174 -

O R G A N I Z A C I J A I E K O N O M I K A R O B N O GP R O M E T A

U s m j e r e n j e : Godina zimski ljetni g. v_, g_j_ v,

Organizacija tržišnog ppslovanja II 2 2 2 2

CILJEVI IZUČAVANJA FREDMETA

Sadržaj nastavnog programa ovog predmeta čini robni promet proizvodnih i trgovinskih organizacija udruženog rada.Problemi robnog prometa organizacijski se rješavaju u prodajnoj i nabavnoj aktivnosti OUR-a.U samoupravnoj tržišno-planskoj privredi poslovi kupoprodaje imaju velik utjecaj na efikasnost poslovanja OUR-a i na ostvarenje dohotka.Uspješnost u poslovanju prodaje i nabave u velikoj mjeri zavisi od njihove organizacije i u dijalektičkoj povezanosti s drugim funkcij ama.Zato je cilj izučavanja ove nastavne materije da studenti ovladaju materijom iz područja robnog prometa, prvenstveno s organizacijskog aspekta, i to prije svega usvajanjem organizacijskih teoretskih i praktičkih rješenja prodajo i nabave, uključujući skladištenje i vanjski transport.

Studenti se takdjer osposobljavaju da uočavaju nrobleme i da pronalaze najpovoljnija organizacijska rješenja. Usvajanjem nastavne gradje studenti se osposobljavaju za organizatore i izvršioce poslova robnog prometa u proizvodnim i trgovinskim organizacijama udruženog rada.Ova nastavna disciplina povezana je s ostalim nastavnim disciplinama, a prvenstveno s privrednim, pravom, ekonomikom u udruženom radu, organizacijom u udruženom radu i osnovama tržišnog poslovanja.

I. d i oOrranizacija prodajnog i nabavnog poslovanja proizvodnih OUR-a

UVOD1. Ciklus reprodukcije i njegove faze2. Pojam robnog prometa3. Suvremena prodaja ~ pojam, značaj i zadaci4. Prodaja, distribucija i cijene kao elementi marketinga5. POLITIKA PRODAJE I DISTRIBUCIJE

5.1. Definicija, principi, faktori formiranja i njezin sadržaj5.2. Politika cijena: metode formiranja cijena, cijena u odno

su na životni ciklus proizvoda,diferenciranje prodajnih cijena

5.3. Politika asortimana proizvoda

6 . PRIPREMA PRODAJE - INFORMACIJE, ANALIZA, PLANIRANJE7. ORGANIZACIJA PLANIRANJA PRODAJE

7.1. Vrste planova i njihov sadržaj7.2. Redoslijed izrade planova, organi planiranja, tok plani

ranja i rokovi donošenja planova7.3. Rebalans planova, praćenje izvršnja planova, izvještava

nje organa upravljanja i kolektiva o izvršavanju planova7.4. Predradnje planiranja prodaje, sadržaj planiranja i uvjeti

za planiranje, metodologija planiranja prodaje i organizacija službe za planiranje

3. ORGANIZACIJA POSTUPKA PRODAJE8.1. Istraživanje tržišta prodaje, pregovaranje s poslovnim

partnerima, zaključivanje kupoprodajnih ugovora, izvršavanje ugovora

8 .2 . Organizacija otpreme robe i fakturiranje, rješavanje reklamacija i naplata potraživanja, praćenje rezultata prodaje

8.3. Pakovanje i ambalaža - pojam, značaj i organizacija službe ambalaže

8.4. Organizacija prodaje putem predstavništva, stovarišta i industrijskih prodavaonica

- 175 -

NASTAVNI PROGRAM

176

8.5. Organizacija evidencije i kolanja dokumentacije u prodaji

9. ORGANIZACIJA PRODAJNE SLUŽBE9.1. Razvoj organizacije OUR-a te prodajnog i nabavnog poslovanja9.2. Funkcija prodaje u sistemu marketinga9.3. Faktori organizacije prodajne službe9.4. Planiranje organizacije prodaje9.5. Mjesto prodaje u samoupravnoj organizaciji OUR-a, centra

lizacija i decentralizacija prodajn-og poslovanja9.6. Unutrašnja organizacija prodaje- I njeni oblici9.7. Kritika organizacijskih oblika prodaje9.8. Kadrovski problemi prodaje9.9. Psihologija prodaje, poslovne veze i odnosi medju

poslovnim, partnerima9.10.Kooperacija unutar prodajne službe i poslovna povezanost

prodaje s drugim funkcijama u 0UR--U9.1 1 .Sredstva organizacije prodajnog poslovanja.

10. TEHNIKA I METODE ORGANIZACIJE PRODAJE

11. IZVJEŠTAJI, ANALIZA I KONTROLA PRODAJE

12. PROBLEMI PRODAJE I CIJENA U UVJETIMA RATA I OPĆENARODNE OBRANE

13. PRIMJENA ELEKTRONIČKE OBRADE PODATAKA U PRODAJI

14. LOGISTIKA, POJAM, ZNAČAJ, ORGANIZACIJA, SKLADIŠTENJE, TRANSPORT, MANIPULACIJA, ZALIHE

15. ORGANIZACIJA SKLADIŠNOG POSLOVANJA15.1. Zadaci skladišta, mjesto skladišne službe u organizacij

skoj strukturi OUR-a, lokacija i unutrašnje uredjenje skladišta, smještaj robe i organizacija korištenja skladišnog prostora

15.2. Ekonomika uskladištavanja15.3. Ooganizacija uskladištenja, prijem, čuvanje i izdavanje

materijalnih vrijednosti15.4. Organizacija skladišne evidencije i kolanja dokumentacije15.5. Nomenklatura materijalnih vrijednosti15.6. Kadrovi skladišta15.7. Organizacija inventure i kontrola nad radom skladišta

177 ~

15.8. Organizacijsko-ppslovni odnos skladišta prema ostalim f unk c i j ama u 0 UR - u

15.9. Elektronička obrada podataka u skladišnom poslovanju

15. ORGANIZACIJA VANJSKOG TRANSPORTA16.1. Zadaci vanjskog transporta u OUR-u16.2. Mjesto transporta u organizacijskom sistemu OUR-a16.3. Organizacija vanjskoc transporta16. *4. Ekonomika vanjskog transporta16.5. Oaganizacija evidencije i dokumentacije u vanjskom

transportu16.6. Organizacijsko-poslovna povezanost vanjskog transporta

s ostalim funkcijama u OUR-u

17. ORGANIZACIJA NABAVE17.1. Pojam, zadaci 5 značaj i oblici nabave17.2. Informacije, evidencija .i analiza u vezi nabave .17.3. Politika nabave - pojam, sadržaj i instrumenti17.U. Organizacija olaniranja nabave

17.4.1. Predradnje za planiranje, organizacija izrade nomenklature materijala, normativi utroška materijala

17.4.2. Zalihe, ekonomiziranje sa zalihama, odredjivanje normativa zaliha, optimalne, minimalne, maksimalne i signalne zalihe, primjena A,B,C metode u vezi zaliha

17.4.3. Organizacija sastavljanja planskih cijena materijala

17.4.4. Vrste i sadržaj planova nabave17.4.5. Postupak rada i organizacija planiranja nabave

18. ORGANIZACIJA POSTUPKA NABAVLJANJA18.1. Traženje ponuda, evidencija dobavljača, izbor dobavljača,

naručivanje i kontrola izvršenja narudžbi (ugovora)18.2. Organizacija nabave osnovnih sredstava, predmeta rada,

pomoćnih materijala i usluga18.3. Leasincr i rentins

- 178 -19. ORGANIZACIJA NABAVNE SLUŽBE

19.1. Načela i faktori organizacije nabavne službe19.2. Vanjska organizacija nabavne službe (oblici),

centralizacija i decentralizacija19.3. Kritika organizacijskih oblika nabave19.4. Organizacija evidencije i kolanja dokumenata19.5. Kadrovski problemi nabave19.6. Organizacijsko-poslovna povezanost nabave s ostalim

funkcijama u OUR-u19.7. Elektronička obrada podataka u nabavi19.8. Izvještaji nabave, kontrola i analiza nabave19.9. Nabava u uvjetima općenarodne obrane

II. d i oOrganizacija i ekonomika trgovinskih OUR-a

Uvod:20. Mjesto ekonomike robnog prometa (trgovine) u sistemu eko

nomskih znanosti21. Ekonomika trgovine u ekonomskoj teoriji i ekonomici

Jugoslavije22. Faktori razvoja unutrašnje trgovine

23. TRGOVINA KAO PRIVREDNA DJELATNOST,ZNAČAJ,FUNKCIJA I NOSIOCI23.1. Razvojna faza jugoslavenske trgovine23.2. Osnovna obilježja trgovine samoupravnog socijalizma23.3. Ustavno načelo trajne suradnje izmedju proizvodnih i

trgovinskih organizacija23.4. Zajednička poslovna i razvojna politika trgovinskih i

proizvodnih OUR-a23.5. Unutrašnja trgovinska politika u Jugoslaviji

23.5.1. Pojam i sadržaj trgovinske politike23.5.2. Osnovni ciljevi i metode unutrašnje trgovin

ske politike u uvjetima radničkog samoupravljanja

23.5.3. Utjecaj na formiranje cijena23.5.4. Unapredjenje tržišnih institucija

- 179 -

23.5.5 . Mjere i institucije sa kontrolu propisa23.5.6. Trgovina i opskrba u uvjetima rata i opće

narodne obrane23.6.Trgovinske organizacije za promet robe(klasifikacija)

23.6.1. Poslovne jedinice za promet robe23.6.2. Organizacije udruženog rada za trgovinske uslupe

23.7. Etika kao princip u poslovanju.trgovinskih organizacija

24. ORGANIZACIJA TRGOVINSKIH OUR-a I NJIHOVOG POSLOVANJA24.1. Elementi i faktori organizacije trgovinskih OUR-a24.2. Organizacijska struktura i funkcije u trgovinskim

OUR-ima •24.3. Organizacija samoupravljanja i rukovođjenje u trgovini24.4. Tipični modeli organizacije trgovinskih OUR-a24.5. Primjena kompjutora u organizaciji rada trgovinske

organizacije

25. ORGANIZACIJA POSLOVNIH PROCESA U TRGOVINSKIM OUR-ima.25.1. Organizacija funkcije marketinga

25.1.1. Područja marketinga u trgovini, zajednici i posebni marketing

25.1.2. Organizacijski modeli marketinga, vanjska i unutrašnja organizacija funkcije marketinga

25.2. Organizacija prodajne funkcije25.2.1. Organizacija prodajne funkcije i organizacija

prodaje u prodavaonicama25.3. Modeli organizacije nabave i organizacijska procedura

nabava25.4. Organizacija skladištenja i neke specifičnosti u odnosu

na proizvodne organizacije25.5. Sistem informacija i komunikacija

25.5.1, Eksterne i interne informacije

26. ROBNA POLITIKA26.1. Pojam i sadržaj robne politika26.2. Politika asortimana26.3. Politika cijena

- 180

27. KADROVSKI PROBLEMI U TRGOVINSKIM OUR-ima27.1. Politika stručno?; osposobljavanja i odabiranja

kadrova, obrazovanja kadrova, planiranje kadrova i izbor kadrova

27.2. Primjena psihologije u procesu prodaje trgovinskog OUR-a.


Izučavanje ovog područja vrši se na predavanjima, vježbama, stručnim posjetama OUR-ima, angažiranjem stručnjaka iz privredne prakse radi iznošenja odredjenih organizacijskih rješenja i problema, konzultacijama sa studentima, samostalnim pisanim radovima studenata koji služe kao osnova za diskusiju iz odredjene tematike, te putem organiziranja stručnih ekskurzija u zajednici s os fcoli m kolegijima.

NAČIN I OBLICI STALNOG PRAĆENJA CIMAN JA STUDENATA

ovjera aktivnosti i znanja studenata u 'toku procesa nastave vrši se putem testova i izrade pojedinih zadataka, te kroz sudjelovanje studenata u diskusiji prilikom razmatranja pojedinih prebio.;,na. Konačna provjera znanja vrši se outem usmenih ispita.

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. Dr T..Karpati i Nabava u proizvodnoj organizaciji udruženog rada,

Ekonomski fakultet Osijek, 1975.i. Dr R.Obraz; Suvremena prodaja, Informator, Zagreb, 1975.3. Dr Radivoje Flercor, dr Dragutin Rađenovic, inž. Franjo Renko

i dr živorad Zlatković; Ekonomika unutrašnjeg robnog prometa, knjiga II, Gavremena administracija, Beograd, 1976.

181 -


1 . Dr I.Medvešoek; Organizacija prodaje u proizvodjaokom. poduzeću, Školska knjiga Zagreb, 1978.

2.- Dr I .Medvešček: Nabava u industrijskoj radnoj organizaciji,Informator, Zagreb, 1978.

3. Dr Radivoj Herceg i dr., Ekonomika unutrašnjeg robnog pro-meta, knjiga I, Suvremena administracija, Beograd, 1976.

4. Radoslav Senić, Osnovi savreraene maloprodaje, Naučna knjiga,Beograd, 1973.

132 -

O R G A N I Z A C I J A I T E H N I K A P L A T N 0. GP R O M E T A

___ -- - — Š~e m e š t a rUsmj erenje Godina . ljetni

p . _ _ v , p - ■ v .Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja' II - ~ 2 1 .

Svrha_i žučavanj a predme ta

Suvremeni platni promet sastavni je dio ekonomske znanosti koji u prvom redu proučava procese i učinke bezgotovinskih novčanih kruženja, sa svrhom iznalaženja mogućnosti, načina i postupaka što sigurnijeg i bržeg razrješenja dužničko-vjerovničkih odnosa, uz što je moguće racionalnije korištenje raspoložive novčane mase.

Na području domaćih plaćanja 'platni promet potiče primjenu takvog instrumentarija plaćanja i naplata s kojim udruženi rad kreira i poništava, u dostupnim mu okvirima, nov”are supstitute čija su realna podloga robne vrijednosti u cirkulaciji. Ovako tretiran domaći platni promet u stanju je pružiti značajan doprinos u nastojanjima da se konačno skine s dnevnog reda problem nelikvidnosti radnih organizacija, te da se eliminiraju njihova hipertro- firana zaduživanja kod banaka, a time i beznadne rastući troškovi proizvodnje uzrokovani visokim kamatama i drugim nametima, koji još uvijek dominiraju u bankarstvu.

U odnosu na medjunarodna plaćanja ovaj kolegij proučava pretpostavke funkcioniranja tih plaćanja, nacionalne devizne institucije, te instrumentarij odnosnih plaćanja., Razumljivo je., da u tom pogledu sudionici i posrednici platnog prometa, s r.norjcmstvem moraju dobro poznavati sve ono iz područja, medjunarodnih plaćanja što

moze utjecati na njihovu bolju lošiju deviznu poziciju,a sto se s dakako, odražava, i na ost’"'ure .njpozitivno ili negativne platne bilance- zemlje u cijelosti. Ovo pogotovo •”•••’’ - o-k ■: -Rn.ič- njim burnim zbivanjima svjetske ekonomike i s nj-., m vezanih problema medjunarodnih monetarnih odnosa i plaćanje•

18 3

Sadržaj nastavnog programa

Nastavnim programom, koji se odnosi na organizaciju i tehniku domaćih plaćanja, prikazani su probleiM, evolucija i odnosi izmedju svrsishodnog financiranja društvene reprodukcije i sistema domaćih plaćanja, uz zaključak da je s usvajanjem kategorije dohotka u našem, sistemu razdiobe ukupnog prihoda, logična posljedica razvi- jenijeg stupnja samoupravljanja: primjena samofinanciranja, kojega su osnovne značajke - svodjenje na racionalnu mjeru kreditnih odnosa, uz istodobno autonomno stvaranje i poništavanje sredstava plaćanja od strane udruženog rada, temeljeno na realno obavljenim robnim transakcijama. Time moderni sistem domaćih plaćanja, kojega prikazujemo ovim nastavnim programom, omogućuje svakodnevnu monetizaci- ju dužničko-vjerovničkih odnosa i u značajnom oosegu eliminira kreditnu ovisnost, što opet znači prezaduženost organizacija udruženog rada. Poglavlja, koja se odnose ne. ove ciljeve, sadrže:a) teoretska objašnjenja o platnom prometu,b) teoriju novčanih depozita,c) načela našeg depozitnog poslovanja kao pretpostavke bezgotovin

skih plaćanja, zajedno s depozitnim računima u dinarima,d) teoretske osnove, organizaciju i sustav domaćih plaćanja,e) teoretska poimanja o vrijednosnim papirima i orenosive vrijed

nosne papire našega privrednog prometa u njihovom svojstvu sredstava plaćanja,

f) verižni način plaćanja uz obračun prenosivih vrijednosnih papira,g) tržište novca i vrijednosnih papira.

Nastavnim programom medjunarodnih plaćanja obradjuju se suvremeni problemi svjetskog kruženja novca, naše nacionalne devizne institucije, te instrumentarij odnosnih plaćanja. Polazeći od pretpostavke da je bez poznavanja i ovih kategorija nemoguć kvalificirani pristup tržištima svijeta, pa time i sigurno stjecanje deviza, razumljivo je što i one čine jedinstvenu cjelinu s poglavljima domaćih plaćanja, s obzirom na to što ja predmex i njihova proučavanja novac u njegovim funkcijama sredstva prometa i plaćanja, tj. medij obračuna ukupnog prihoda organizacija udruženog rada.

184 -

Poglavlja koja obradjuju medjunarodna plaćanja odnose se na:

a) raznovrsne sisteme medjunarodnih plaćanja,b) probleme medjunarodne likvidnosti,c) sredstva medjunarodnih plaćanja,d) deviznu konvertibilnost, paritete i devizne tečajeve,e) medjunarodna tržišta deviza,f) nacionalne devizne institucije s posebnim osvrtom na principe

našeg deviznog sustava i tehniku platnog prometa s inozemstvom,t

g) instrumentarij medjunarodnih plaćanja i naplata.

Razumije se, da je ovim nastavnim programom obuhvaćeno i za domaća i za medjunarodna plaćanja sve ono poslovanje banaka i drugih novčanih ustanova, poput Službe društvenog knjigovodstva, uz čije posredovanje se plaćanja i naplate ostvaruju. U takvo poslovanje spada:

a) tehnologija plaćanja i naplata,b) primjena prencsivih vrijednosnih papira,c) korištenje raznovrsnih instrumenata domaćih i medjunarodnih

plaćanja.

L I T E R A T U R A ■


Dr Krešimir Vrsaljko: Teorija i praksa domaćih i medjunarodnihplaćanja, Narodne novine, Zagreb, 1980,

- 185 -

k o n t r o l a f i n a n c i j s k 0 g p o s l o v a n j a

U s m j e r e n j e Godina S e m e s t a r zimski ljetni p . v . p . v .

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja II 2 -2

P o d r u č j e i z u č a v a n j a

UVOD- Pojam, zadatak i cilj kontrole- razlika izmedju kontrole i revizije- načela kontrole i revizije.

VRSTE KONTROLE- vrste kontrole u odnosu na organ koji vrši kontrolu- vrste?, kontrole u odnosu na poslovni događjaj.“ vrsta kontrole u odnosu na vrijeme kada se ista vrši~ vrsta kontrole u odnosu na .subjekt kontrole“ vrsta kontrole u odnosu na objekt kontrole- vrsta kontrole na način kako se ta kontrola vrši.

ORGANIZACIJA KONTROLE U RADNOJ ORGANIZACIJI- značaj s mjesto i zadaci interne kontrole u OUR-u- organi interne kontrole.- radnička samoupravna kontrola u OUR-u- povezanost interne i eksterne kontrole- izvještaj organa interne kontrole.

EKSTERNA KONTROLA- pojam, zadatak i cilj eksterne kontrola- organi eksterne kontrole.

SLUŽBA DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA- zadaci SDK- način vršenja kontrole od strane SDK-predriosti i nedostaci te kontrole

- 186

~ prava i dužnosti ovlaštenih radnika SDK ~ oblik i sadržaj zapisnika- rješenje SDK i dijelovi toga rješenja- pravni lijekovi.

ZADACI OSTALIH ORGANA EKSTERNE KONTROLE- uloga sudova kao organa eksterne kontrole -- uloga tržne inspekcije- uloga devizne inspekcije- uloga banaka kao organa eksterne kontrole- financijski organi.

KONTROLA FINANCIJSKO-MATERIJALNOG POSLOVANJA- pojam, značaj i zadatak- izvori kontrole financijsko materijalnog poslovanja- način vodjenja knjigovodstva i koja podatke mora da osigura- prava organa interne i eksterne kontrole u organizaciji i vo-

djenju knjigovodstva™ značaj inventure u pogledu kontrole sredstava i izvora sredstava

- kada se inventura mora provoditi ~ vrste inventure- faze inventure- zaključne, radnje u pogledu inventure- prava organa interne i eksterne kontrole u pogledu inventure- kontrola osnovnih sredstavapojam, zadatak i cilj- kontrola promjena na osnovnim sredstvima- kontrola vodjenja evidencije osnovnih sredstava- kontrola amortizacije- kontrola investicija

- kontrola sredstava, fondova- vrste fondova i način formiranja ~ fond zajedničke potrošnje- rezervni fond- poslovni fond -■ ostali fondovi

- 13 7 -

- kontrola novčanih sredstava- kontrola blagajne- kontrola žiro računa

kontrola vjerovnika i dužnika \ i

- kontrola obveza prema zajednici

- kontrola materijalnih vrijednosti- kontrola imovine i materijala- kontrola nedovršene proizvodnje i poluproizvoda -- kontrola gotove robe i trgovačke robe

- kontrola osobnih dohodaka- vrste osobnih dohodaka •- doprinosi za osobne dohotke- isplata osobnih dohodaka u slučaju blokade žiro računa i u

slučaju gubitka.

UKUPAN PRIHOD I DOHODAK OUR-a- što sve ulazi u ukupan prihod OUR-a -■ materijalni troškovi- amortizacija- dohodak OUR-a- raspodjela dohotka- prava i zadaci organa interne i eksterne kontrole u vezi s kontrolom ukupnog prihoda i dohotka.

KONTROLA ZAKLJUČNOG RAČUNA OD STRANE EKSTERNE KONTROLE ■■■■ značaj te kontrole ~ način vršenja te kontrole -• prava u vezi utvrdjenih nepravilnosti.

SANIRANJE ORGANIZACIJE UDRUŽENO"' RADA • pojam sanacije- kada dolazi do postupka sanacije- faze sanacije- prava i dužnosti SDK u vezi sa sanacijom “ posljedica neuspjeha sanacije.

L I T E R A T U R A


Ante Bratinčević; Kontrola financijsko-materijalnog poslovanja radnih organizacija. Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1978.

- 133 -

- 189

S T U D I J I V R E D N 0 V A H J E R A D A

S e m e s t a r U s m j e r e n j e : Godina zimski ljetni

2 • v • ,2^ -


SVRHA I CILJEVI IZUČAVANJA

Svrha je oVog kolegija upoznavanje studenata s jednim od osnovnih područja znanstvene organizacije rada. Ciljevi izučavanja vezani su za pripremanje studenata kao budućih stručnjaka na rješavanju praktičkih problema u organizacijama udruženog rada. Studenti se trebaju osposobiti za:

- organiziranje službe studija rada u organizaciji udruženog rada,- upoznavanje važnosti vremena,- izračunavanje vremena izrade i norme,- utvrdjivanje gubitaka u radu.-rješavanje organizacije rada radnika na više strojeva,“■ pravilan izbor problema pri pojednostavljenju rada,- analizu tijeka rada,- nroveđbu vrednovanja (procjene) rada i dr.

OSNOVNA PODRUČJA IZUČAVANJATri su osnovna područja izučavanja u ovom kolegiju. To su:1 . stuaij i analiza vremena,2 . oblikovanje (pojednostavljenje) rada i •3, vrednovanje rada.

- 190 -

1. Osnovi studija rada.1.1. Pojam studija rada.1.2. Područja studija rada.1.3. Povijesni razvitak studija rada.1.4. Me.đjusobna povezanost studija rada s drugim znanstvenim

disciplinama.1.5. Razne škole - sustavi studija rada.1.6. Položaj studija rada u samoupravnom socijalizmu.1.7. Osnovni pojmovi studija rada.

1.7.1. Rad kao sustav.1.7.2. Čovjek, sredstvo i predmet rada,1.7.3. Tijek rada.1.7.4. Podjela rada.1.7.5. Pojedinačni, grupni i rad na više strojeva.1.7.6. Radni učinak.1.7.7. Sadašnje i buduće (planirano,potrebno) stanje..1.7.8. Vrijeme tijeka rada i utjecajne veličine.1.7.9. 'Ergonomij a .

2. Studij i analiza vremena2.1. Pojam vremena Izrade i norme.2.2. Sastavni elementi izrade i norme.2.3. Načini određjivanja vremena izrade.

2.3.1. Odredjivanje vremena izrade snimanjem.2.3.2. Odredjivanje vremena izrade formulama za strojni rad.2.3.3. Odredjivanje vremena izrade sistemima unaprijed

odredjenih vremena (SP'OV)2.3.3.1. MTM (Methods Time Measurement) sustav2 .3.3.2 . WF (Work Factor) sustav

2.4. Način izračunavanja vremena izrade i norme.. 2.5. Tehnika rada povratnom metodom.

2.6. Izvršavanje, praćenje i analiza normi,2.7. Rad na više strojeva.2 .8 . Analiza gubitaka u radu.

2.8.1, Slika radnog dana (GRD)2.8.2, Metoda trenutačnih zapažanja.

NASTAVNI PRO GRAM:

- 191 -

3. Oblikovanje (pojednostavljenje, racionalizacija) rada3.1. Uvod. u oblikovanje.3.2. Troškovi i racionalizacija.3.3. Analiza tijeka rada.3.4. Oblikovanje radnih mjesta i radnih postupaka.3.5. Oblikovanje tijeka rada izmeđju radnih mjesta.3.6. Provodjenje oblikovanja rada.

4. Vrednovanje rada4.1. Pojam i svrha vrednovanja rada.4.2. Povijesni razvoj vrednovanja rada.4.3. Metode vrednovanj a.

4.3.1. Sumarne metode.4.3.2. Analitičke metodo,4.3.3. Usporedjenje metoda,odnosno postupaka vrednovanja.

4.4. Primjena analitičke metode procjene rada u organizac iji udruženog rada i njezini najvažniji problemi.

4.5. Sustavi procjene rada.4.5.1. Neki poznatiji sustavi analitičke procjene rada u

svijetu.4.5.2. Neki poznatiji sustavi analitičke procjene rada u

nas.4.6. Vrednovanje radnika i njegova doprinosa.4.7. Raspodjela rezultata rada.4.8. Raspodjela prema radu u socijalističkom društvu.4.9. Izgradnja sistema raspodjele dohotka i osobnih dohodaka.4.10.Neki problemi u sistemu raspodjele prema radu i rezul

tatima rada.5. Uvodjenje studija rada u organizacije udruženog rada,

ORGANIZACIJA.I NAČIN IZVODJENJA NASTAVE

Predvidjeni program izučava se na predavanjima.i vježbama.U realizaciji sadržaja ovog programa pretežno će se koristiti metoda usmenog izlaganja. Pritom će ono biti upotpunjeno:- ilustracijama crtaža, prikazom dijagrama, shema,tablica i si.- demonstracijama pojedinih metoda i tehnika rada uživo (krono-

metar, igraće karte i si.).

19 2 -

-- prikazivanjem kratkometražnih filmova vezanih uz područje studij a. rada 5

- izradom zadataka.Za redovne studente pređviđja se jedna posjeta proizvodnoj organizaciji udruženog rada.


Za redovne studente: referati na vježbama, izradjeni zadaci, dva testa znanja u toku predavanja, te pismeni i usmeni ispit.

Za izvanredne studente to su: pismeni i usmeni ispit.Iz ove nastavne discipline student može pisati seminarski i diplomski rad.

L I T E R A T U R A


1. Salitrežić,T.. Čupaj,M., Oblikovanje i vrednovanje rada.Studij rada 2, Ekonomski fakultet,Osijek,1980.

2. Taboršak,D. , Studij rada, Tehn.idr.ci knjiga,Zagreb, 1970 .

OBAVEZNA LITERATURA:1 . Novak,M.,(redakcija), Vrednovanje rada i raspodjela osob

nih dohodaka,Informator, Zagreb, 1977.2. Salitrežić,T., Osnove studija rada i studij vremena.

Studij rada 1, Ekonomski fakultet,Osijek,1976.

3. Zakon o udruženom radu,Vjesnik Zagreb, 19 76.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Altarac,š., Studij rada, Viša škola za organizaciju rada,

Zagreb, 1976.

2. AltaraCjš., Riješeni zadaci iz studija i analize vremena,Viša škola za organizaciju rada,Zagreb, 197*4.

3. Barnes,R., Studij pokreta i vremena,. Panorama,Zagreb,1964.4. Bujaš,Z., Osnovi psihofiziologije rada, Škola narodnog

zdravija, Zagreb, 1964 «

5. Grupa autora, Studija i mjerenje rada, Export-Press,Beograd, 1967.

6 . Maynarđ,H.B. Industrijski inženjeri ng, knjiga I-IV,Beograd, 1973-1975.

7. Maynard,H.B., Oblikovanje rad a,Panorama,Zagreb,1966.8 . Maynard,H.B., Unaprijed odredjena vremena, Panorama,

Zagreb, 1965.9. Proučavanje rada. Jugoslavenski zavod za produktivnost rada,

Beograd, 1966.

10. OgorevCjR., Vrednovanje rada, Informator, Zagreb, 1976.

11. Velimirović,S., Vukotie R., Krstić,P., Vrednovanje poslovai uspeha radnika. Privredni pregled, Ill.đop. i izmijenjeno izdanje, Beograd, 1979.

12. Vodenik,F., Studij i analiza vremena izrad§, Tehnička knjiga,Zagreb, 1972.

13. Zaharov,N.N., Tehničko normiranje procesa rada. Panorama,Zagreb, 1964.

- 19 3 -

- 194

P R I P R E M A I U P R A V L J A N J E P R O I Z V O D N J O M

U s m j e r e n j e : Godina S e m e zimskiE • v •

s t a rljetni

. _


CILJ PROGRAMA

Program predmeta Priprema i upravljanje proizvodnjom ima za cilj da budućim, ekonomistima dade dovoljno znanja iz metoda i tehnika, koje se danas obilato koriste u radu na pripremanju proizvodnje, kao i njezinom vodjenju u fazi izvršavanja rada. Takodjer, cilj je da budući ekonomisti usmjerenja organizacija proizvodnje dobiju dio znanja iz ovog područja, kako bi na svojim poslovima i zadacima u udruženom radu mogli biti inicijatori, a u jednostavnijim problemima i realizatori korištenja suvremenih matematičkih i statističkih metoda u fazama pripremanja i izvršavanja proizvodnje.

ZADACI PROGRAMA

- upoznavanje svih ciljeva i zadataka pripreme proizvodnje,- upoznavanje organizacijskog ustrojstva pripreme proizvodnje,- upoznavanje suvremenih metoda i tehnika rada u "konstruktiv

noj i tehnološkoj pripremi proizvodnje",- sustavno izučavanje suvremenih metoda i tehnika rada u

"operativnoj pripremi proizvodnje",- osposobljavanje studenata za rad u "pripremi proizvodnje",

gdje se podaci obradjuju primjenom elektroničkih računala,- osposobljavanje studenata usmjerenja organizacija nroizvod—

nje, da stečena znanja iz ovog predmeta povežu s problemima ostalih funkcija OUR-a.

Uloga, ciljevi i zadaci pripreme proizvodnje. Uloga pripreme proizvodnje; ciljevi pripreme proizvodnje: faktori kvalitete, faktori cijene, faktori o kojima ovise rokovi proizvodnje,Zadaci pripreme proizvodnje.

Organizacijska struktura pripreme proizvodnje. Organizacijska struktura dijelova pripreme proizvodnje; položaj pripreme proizvodnje u organizaciji poduzeća; suradnja pripreme proizvodnje s ostalim funkcijama: suradnja s prodajom,suradnja s nabavom, suradnja s proizvodnim odjelima, suradnja s financijskim odjelom; osoblje pripreme proizvodnje.

Projektiranje i analiza organizacijskog modela funkcije pripreme proizvodnje. Pojam organizacijskog modela i njegovo raščlanjivanje; ocjena stanja postojeće organizacije pripreme proizvodnje kroz analizu mikro-elemenata; općenito o metodi ocjene; odredjivanje elemenata analize; kvantificiranje mikroelemenata; analiza uspješnosti dokumentacije; odredjivanje aspekata analize; kvantificiranje aspekata; ocjena dokumentacije; analiza toka kolanja dokumentacije.

Konstruktivna i tehnološka priprema proizvodnje. Analiza tehno- logičnosti konstrukcije; analiza ekonomičnosti tehnološkog procesa; prikaz primjene dijagrama prijelomne točke uz dva tehnološka procesa.

Zadaci operativne pripreme proizvodnje. Planiranje proizvodnje i vrste proizvodnih planova; planiranje fonda radnog vremena; pregled radova (normativ izrade); potrebni fond radnog vremena; postojeći fond radnog vremena, komparacija potrebnog i postojećeg fonda radnog vremena.

Gantogrami. Pojam gantograma; mogućnosti njegove primjene; pri- njena gantogr'ama pri izradi proizvodnih planova i rokovnika proizvodnje.

~ 195 -SADRŽAJ PROGRAMA

- 196 -Proizvodni interval. Načini prolaza proizvodnje: postupni na- čin kretanja proizvodnje, paralelni način kretanja proizvodnje, kombinirani način kretanja proizvodnje. Stvarni ciklus proizvodnj e .

Koeficijent prolaza. Značenje'i pronalaženje koeficijenta prolaza nf": promjene koeficijenta prolaza u odnosu na sumu norma sati; koeficijent prolaza analiza koeficijenta prolaza.

Planiranje proizvodnje primjenom gantograma. Shema sastavljanja faza rada; izrada gantograma unatrag; najraniji početak i završetak, te najkasniji početak i završetak, aktivnosti.

Tehnike mrežnog planiranja. Zahtjevi za razvoj tehnika mrežnog planiranja (TMP); analiza strukture mrežnog plana; pojam .projekta; pojam aktivnosti; pojam fiktivne aktivnosti; pojam dogadjaja; prikazivanje niza aktivnosti; prikazivanje ovisnosti aktivnosti; matrica medjuovisnosti aktivnosti; numeriranje dogadjaja u mrežnom, planu; povećavajući način numehiranja; način numeriranja po slobodnoj ocjeni redoslijeda.

Analiza vremena po metodi PERT. Trajanje aktivnosti; optimističko vrijeme, najvjerojatnije vrijeme, pesimističko vrijeme,oče- kivano vrij em.Najranije vrijeme đogađjaja; najkasnije vrijeme dogadjaja; zra- čnost dogadjaja; kritičan put u metodi PERT.

Analiza vremena po metodi CPM. Osnovni pojmovi; najraniji početak i završetak aktivnosti; zračnosti aktivnosti: totalna zrač- nost, slobodna zračnost, uvjetna zračnost, neovisna zračnost. Pregled izvedenih relacija po metodi CPM; crtanje mrežnih planova u vremenskoj skali; izrada terminskog kalendara.

Metode rasporedjivanja (alociranja). Potreba za ovim metodama; optimalni redoslijed lansiranja radnih naloga kod procesa s dvije operacije; optimalni redoslijed lansiranja radnih naloga kod procesa sa tri operacije; metoda značajnih razlika.

- 197 -

Raspodjela, rade.. Potreba planiranja radova na svakom radnom mjestu u radionici za nekoliko đana;opterećenje radnih mjesta na bazi satnog planiranja svakog radnog mjesta; pripremanje i dostava na radno mjesto materijala, alata, naprava i mjerila te dokumentacije; pojam dispečirahja; metode rada dispečera pomoćna sredstva u planiranju proizvodnje.

33

Ekonomične v ličine serija. Teoretske osnove preračunavanja minimalnih troškova kod odredjene veličine serije; osnovni modeli'za izračunavanje ekonomičnih serija; formula za proračunavani e ekonomičnih serija u slučaju kada poluproizvodi ulaze na skladište odjednom, uz poznatu i konstantnu potrošnju dijelova; formula za proračunavanje ekonomičnih serija u slučaju poznate i kontinuirane potrošnje dijelova, ali i kontinuiranog ulaska dijelova na zalihe kroz odredjeni interval vremena.

Planiranje materijala i zaliha. Izrada potreba sirovina za svaki proizvod; sredjivanje podataka za proizvode s mnogo dijelova.; prikaz specijalne metode koja daje mogućnost re- zerviranja materijala u trenutku planiranja, prije stvarnog izuzimanja sa skladišta; metoda planiranja zaliha materijala putem planske raspodjele materijala; metoda dviju kutija

Minimalne i maksimalne zalihe;odredjivanje signalnih količina materijala; odredjivanje minimalnih i maksimalnih zaliha na bazi poznatih rokova isporuke kao i poznate konstantne potrošnje materijala.Dijagram prioriteta (ABC dijagram); principi' izrade dijagrama; Drimjena dijagrama na istraživanje prioritetnih sirovina;odredjivanje ABC područja obzirom na uložena financijska sredstva i količinu sirovina.

Lin earno progr ara:ran j e . Teorija linearnog programiranja;standardni problemi LP; kanonski problem LP; opći problem LP; skup ograničenja; funkcija kriterij a C "ico ucmeka. funkcija, funkcija cilja); matrični prikaz standardnog problema LP; đualni oblik standardnog problema minimuma i maksimuma; veza đualnog. i primarnog oblika; ekonomska internretacija duala.

- 198 -

Problemi transporta i distribucije. Problem s jedrim i dva stupnja slobode; grafički postupak rješavanja transportnih problema ; metoda skakanja s kamena na kamen; MODI metoda; Vogclovo metoda; problem trgovačkog putnika; optimalni izbor izvršitelja aktivnosti (optimalna, asignacija); kalendarsko programirao" o kao poseban vid ' sr-gorator problema; degeneracija osnovnog rješenja u problemu transporta.

Linearni model proizvodnje, formulacija problema; grafički postupak rješavanja; analitički pcst”pak rješavanja; SIMPLEX metoda; konstrukcija osnovnog rješenja, dopunske i pomoćne varijable; dual na SIMPLEX metoda; po.s top tima Ina a: nllzu.

Pr.lm.jenu elektroni čkih računala kod planiranja prolo /odaje . Primjena računala kod planiranja materijala; primjena računala. kod planiranja i terminiranja radova.

VJEŽBE

Cilj vježbi je da studenti ovladaju metodama i tehnikama rađa u pripremi proizvodnje, pa će se vježbe provoditi iz slijedećih područja ovog programa;- organizacijska struktura prirremc proizvodnje,- projektiranje i analiza organizacijskog modela funkcije

pripreme proi zvodnje,- analiza ekonomičnosti tehnološkog procesa (dijagram prije

lomne točke),- analiza koeficijenta prolaza u poduzeću,- proračun stvarnih ciklusa proizvodnje na bazi medjuopera-

ćijskih zastoja i koeficijenta prolaza,- sastavljanje rokovnika proizvodnje,- izrada planova proizvodnje tehnikama mrežnog planiranja i proračun kritičnog puta,

- odred ji.van je optimalnog redoslijeda lansiranja RL.- metoda značajnih razlika,- proračuni ekonomičnih veličina serija,- proračuni minimaDnih, signalnih i maksimalnih količina ma-:terijc).la na zalihama,

199 -

- primjena ABC dijagrama pri istraživanju troškova materijala na zalihama,

- rezerviranje materijala na zalihama,- planska raspodjela materijala,- linearno programiranje.

Vježbe 6e se provoditi grupno, a prisustvovanje vježbama je obavezno- Osim prisustvovanja grupnim vježbama studenti su obavezni izraditi individualnu vježbu do prvog ispitnog roka iz područja:izrada plana proizvodnje tehnikom mrežnog planiranja.Ova individualna vježba ima funkciju kolokvija, pa na osnovi nje studenti mogu pristupiti ispitu.


U realizaciji sadržaja ovog programa pretežno će se koristiti metoda usmenog izlaganja i demonstracije uz pomoć tablica,prikaza, crteža, shema i nastavnih listova. Primjenjivat će se i metoda uvježbavanja, i to u onim dijelovima realizacije programa koji su pređviđjeni za izvodjenje grupnih i individualnih vježbi.

Neke teme obradit će se metodom diskusije i izučavanja slučajeve iz proizvodne prakse radnih organizacija.


Ispiti se iz ovog predmeta polažu pismeno i usmeno. U pismenom dijelu ispita provjerava se stečeno znanje uz pomoć zadataka objektivnog tipa. U usmenom dijelu ispita stečena znanja provjeravaju se kroz odgovore na teoretska pitanja. Uvjet za pristup ispitu je izradjena i predana individualna vježba studenta.

- 20 0 -

L I T E R A T U R A


1. Zvonimir Horvatec: Priprema proizvodnje, I. dio, Višaškola za organizaciju rada, Zagreb, 1975.

2. Zvonimir Horvatec: Priprema proizvodnje, II. dio. Višaškola za organizaciju rada, Zagreb, 1979.(u tisku).

3. Zvonimir Horvatec: Priprema proizvodnje, zbirka zadataka, Viša škola za organizaciju rada, Zagreb, 1973.

- 201 -

P R O G R A M S K I J E Z I C I

S e m e s r a rU s m j e r e n j e Godina zimski ljetni

p . v . p . V.

Organizacijsko-infoimatičko II 2 1 1 2

CILJ IZUČAVANJA

Danas postoji velik broj različitih programskih jezika.Medju njima postoje manje ili veće razlike. Međjutim, principi na kojima počivaju su praktično jednaki kod svih programskih jezika. Svaki programski jezik posjeduje neki skup naredbi koje odgovaraju nekom skupu operacija na kompjuteru. Analiza problema, kao i definiranje postupka obrade, koji prethode pisanju svakog programa, ne razlikuju se bitno kod različitih programskih jezika. Sam postupak pisanja programa može manje ili više varirati od jednog do drugog programskog jezika. Ove r slike su najvećim dijelom posljedica razlike-u vrsti i načinu pisanja naredbi u programu. Sve ovo ima za posljedicu da programer, koji poznaje jedan programski jezik, u pravilu može u relativno kratkom roku naučiti neki drugi programski jezik.

U okviru ovog predmeta studenti će se upoznati s postupkom analize problema, ovladati tehnikom planiranja obrade podataka, kao i pisanjem pro,grama obrade u programskom jeziku COBOL. Kod učenja programskog jezika posebna pažnja pridaje se činjenici da stečeno znanje treba poslužiti kao osnova za učenje drugih programskih jezika.

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD1.01.Razvoj i namjena programskog jezika COBOL.1.02.Odnos programskog joniKa Cobol prema drugim program-

1.11. Kratak pregled pojedinih faza u izradi programa u izvornom obliku.

202 -

1.12. Kratak pregled postupka pripreme izvornog programa sa isvodjenje na sistemu,

1.13. Raspored naredbi i podataka u glavnoj' memoriji sistema za vrijeme izvodjenja obrade.

1.21. Stvarna i simbolička adresa mjesta u memoriji, pojam rutine u programu i polja u programu.

2. OSNOVNI POJMOVI I POSTUPCI2.01. Sadržaj programa u izvornom obliku.2.02. Struktura programa u programskom jeziku Cobol (raspored

sadržaja programa i podjela programa; DIVISICN,SECTION, PARAGRAF, REČENICA I NAREDBA, obavezni i neobavezni dijelovi programa).

2.11. Obrazac za kodiranje programa u Cobolu (raspored podataka na obrascu, pravila za popunjavanje obrasca, prijelaz iz jednog reda u drugi, raspored podataka na obrascu u odnosu na preglednost programa, upotreba točke, zareza i točke-zareza u rečenici programa).

2.21. Znakovi koje možemo koristiti kod pisanja naredbi u programu (skup znakova, razlika izrncaju engleske i jugoslavenske abecede, posebni znakovi jugoslavenske abecede i njihovo značenje u programu, pojam praznog mjesta na papiru i simbolička predstava praznog mjesta u memoriji) .

2.22. Konstrukcija naziva u programu.2.23. Vježbe u popunjavanju obrasca i•konstrukciji naziva.2.31. Konstante (način upisivanje, numeričkih i neroimer: čkih

konstanti, konstanta kao dio naredbe, konstanta .oto sadržaj polja, opisne konstante).

2. kl. Format naredbe u Cobolu (namjena formata, upo'.repapriručnika, ključne riječi, vitičaste i uplate zagrade, ostali elementi formata, nazivi polja kao var: ”, ble u naredbi, koru--tur.te u naredbi).

2..42. Kraće vježbe u pronalaženju i izboru formata,

3. NAREDBE OBRADE I KONTROLE ' KS DOS U J E D A IZVODJENJA3.01. Podjela polž - prema sadržaju.

- 203 -

3.11. Aritmetičke operacije i naredbe u Cobolu (ALI ,■; dTRACT, MULTlPLY, DlVIDE, COMPUTE i mogućnosti GIVIMU rwUNDEĐ,ON SI2E ERROR, REMAINDER).

3.12. Vježbe u odredjivanju aađržaja polja nakon i;:/cdjenja odredjene aritmetičke operacija.

3.21. Naredbe za kontrolu redoslijeda izvodjenja operaclja obrade (izmjena redoslijeda izvodjenja kao naredba,STOP RUN, STOP s porukom, pojam grananja, • bezuv'etno i uvjetno grananje, GO TO, najjednostavniji oblik naredbe IF u kombinaciji s naredbom GO TO, GO TO/DEPENDING ON, najjednostavniji oblik naredbe PERFORM, n^SLn na koji se ova naredba koristi i usporedba s naredbom GO TO)

3.22. Vježbe u pisanju manjeg niza naredbi na osnovu blok- dijagrama toka obrade, odnosno zadatka u oblinu teksta.

PODATAK, POLJE, DATOTEKA4.01. Polje i sadržaj polja.4.02. Logički slog kao skup podataka kojim je opisan ;;edan

objekt promatranja.4.03. Ključ logičkog sloga.4.11. Datoteka kao skup logičkih slogova na odredjenom mediju.4.12. Odnos datoteke prema ulazno-izlaznoj jedinici sistema.4.13. Odnos datoteke prema njenom ulazno-izlaznom području u

programu.4.21. Kratak osvrt na operacije s datotekama (kreiranje održa

vanje i obrada).4.22. Kratak osvrt na labele kao mjeru zaštite datoteka(vrste

operacija s labelama).4.23. Kratak osvrt na rukovanje s podacima u datoteka .(vrste

ulazno-izlaznih operacija).

OPIS DATOTEKE I DEFINIRANJE POLJA U PROGRAMU5.01. Struktura polja (pojedinačna i grupna polja, ni^i 3.-49,

raspored znakova u polju i slika polja).5.11. Osnovni elementi formata za opis datoteke (red FL-,karti-

čna đato.teku i_daLoxeka na štampaču).5.21. Opis sloga datoteke kao ulazno-izlaznog područja dato

teke .

- 204 -

5.31. Format opisa polja u slogu (FILLER, PICTURE, veličina polja i vrsta znakova u polju; 9 A X, položaj decimalne točke u numeričkom polju i negativan broj; V P S , predstava znakova u memoriji; USAGE DISPLAY £ USAGE COMPUTATIONAL, priprema numeričkih podataka za ispis; decimalna točka, preda^ak„ potiskivanje vodećih nula, klizni znakovi, znakovi za popunjavanje, ostali znakovi).

5.32. Vježbe u definiranju datoteke i. njenog ulazno-izlaznog područja.

5.43. Radna polja u programu (pojam radnog polja, nivo 77).5.44. Definiranje početnog sadržaja radnog polja (VALUE, ALL).5.45. Vježbe u definiranju polja u slogu i radnih polja.5.51. Neke dodatne mogućnosti kod definiranja polja (kvalifi

kacija naziva polja, preraspodjela sadržaja polja; REDEFINES, definiranje niza jednakih polja, OCCURS,na ovom mjestu mogućnosti treba samo naznačiti; njihova upotreba bit će obradjena kasnije.

6. RUKOVANJE S PODACIMA6.01. Upisivanje sadržaja u polje (učitavanje podatka preko

neke od ulazno-izlaznih jedinica sistema, odlaganje rezultata nakon obrade nekih podataka, prenošenje podatka iz jednog polja u drugo, brisanje sadržaja polja kao priprema za obradu).

6.02. Podjela polja u programu prema njihovoj namjeni na ulazna izlazna i radna i značenje te podjele za obradu.

6.11. Naredbe za prijenos podataka i operacije učitavanja, odnosno ispisivanja podataka (MOVE, DISPLAY, ACCEPT,OPEN, CLOSE, READ i WRITE, konverzija kod prijenosa podataka, sve mogućnosti neophodne za rad s konzolom, čitačem kartica i štampačem).

6.12. Vježbe u pisanju manjih programa (DATA DIVISION i PROCEDURE DIVISION).

6.21. Upotreba kvalifikacije naziva (CORESPONDING s MOVE i AND, prednosti i nedostaci),

6.22. Vježba u pisanju manjeg programa s upotrebom mogućnosti CORESPONDING.

- 205 -

7. ENVIRONMENT DIVISION7.01. Sadržaj, oblik i raspored podataka. *

7.02. Elementi koji ovise o proizvodj'aču programa za pre- .vodjenje. ' , " .

7.03. Opis sistema i povezivanje naziva datoteka i odgovarajuće ulazno-izlazne jedinice' sistema.

7.04. Vježbe u korištenju priručnika kod pišanja ENVIRONMENTDIVISION (uzeti onog proizvodjača na čijem sistemuradimo).

8. DOKUMENTACIJA KAO DIO PROGRAMA8.01. Pregled čitave dokumentacije programa.8.02. Značenje i uloga dokumentacije unutar programa.3.11. IDENTIFICATION DIVISION i komentari u programu

(obavezni podaci, korisni podaci, način upisivanja komentara u izvorni program).

8.12. Uputstva za operatera (potrebe za komunikacijom s operaterom, DIS?LAY, ACCEPT, STOP s porukom).

8.13. Vježba tokom koje treba u nekoliko ranije napisanih programa ugraditi dijelove koji nedostaju i potrebne komentare i poruke za opero. Lera.

9. FORMALNE I LOGIČKE GREŠKE U PROGRAMU9.01. Kratak osvrt na formalne greške u programu i način

njihovog otklanjanja (više primjera programskih lista prije i nakon ispravke formalne greške5 analiza dijagnostike),

9.02. Logičke greške u formalno ispravnom programu (kratak osvrt na logičke greške, priprema test podataka i testiranje na stolu, testiranje na sistemu).

9.03. Vježbe u uočavanju formalnih grešaka i njihovom otklanjanju na unaprijed pripremljenim programskim listama, vježbe u pripremi test podataka i testiranju programa na stolu.

10.MOGUĆNOSTI NAREDBE IF10.01.format naredbe IF (IF/LL5E).10.02.Vježbe u pisanju programa s naredbom IF.10.11.Format uvjeta.

- 206 -

10.12. Vježbe u pisanju manjih programa s naredbom IF u kojoj se koriste različiti oblici uvjeta.

10.21, Logičke operacije i povezivanje više uvjeta u cjelinu unutar jedne naredbe IF.

10.22. Vježbe u korištenju logičkih operatora AND,CR i NOT.10.31. Povezivanje upita (uklopljeni IF).10.32. Vježbe u korištenju uklopljenog IF.

11. MOGUĆNOSTI NAREDBE PERFORM11.01. Mogućnost izvodjenja niza rutina na osnovu jedne na

redbe PERFORM (PERFORM/THRU).11.02. Vježbe s primjerima u kojima se koristi naredba

PERFORM/THRU.11.03. Mogućnost prijevremenog izlaska iz rutine koja se

izvodi pod kontrolom naredbe PERFORM (EXIT).11.04. Vježbe s primjerima u kojima se koristi PERFORM i

EXIT.11.05. Višestruko izvodjenje rutine (PERFORM/TIMES),11.06. Vježbe sprimjerima u kojima se koristi PERFORM/TIMES.11.07. Višestruko izvodjenje rutine s ispitivanjem uvjeta

(PERFORM/UNTIL).11.08. Vježbe s primjerima u kojima se koristi naredba

PERFORM/UNTIL.11.09. Višestruko izvodjenje rutine s postavljanjem brojača

(PERFORM/VARYING).11.10. Vježbe s primjerima u kojima se koristi PERFORM/VARYIN :.11.11. Uklopljeni PERFORM.11.12. Vježbe s primjerima u kojima se koristi uklopljeni

PERFORM u različitim kombinacijama s ostalim mogućnostima.

12. MATRICE12,01. Pojam matrice (jednodimenzionalne, dvodimenzionalne:

i trodimenzionalne matrice).12.11, Definiranje jednodimenzionalne matrice'u Cobolu

(OCCURS).12.12. Elementi matrice kao grupna oolja.

207 -

12.13, Jednoznačno odredjivanje polja unutar matrice pomoću indeksa (pojam indeksa, indeks kao konstanta,indeks kao varijabla).

12.14-. Vježbe u definiranju matrice i pozivanju pojedinih polja.

12.21. Definiranje đvođimenzionalne matrice'kao jednodimenzionalne matrice čiji element predstavlja takodjer jednodimenzionalnu matricu.

12.22'. Jednoznačno odredjivanje polja u đvodimenzionalnoj matrici .(redoslijed indeksa).

12.23. Vježbe u kojima se koristi đvodimenzionalna matrica (po mogućnosti u kombinaciji s naredbom PERFORM/ VARYING).

12.31. Trodimenzionalna matrica.12.41. Definiranje početnog sadržaja polja u matrici (odnos

mogućnosti VALUE i OCCURS, redefiniranje polja s od- ređjenim sadržajem u matricu).

12.42. Vježbe s primjerima u kojima se definira matrica s početnim sadržajem.

12.51. Pretraživanje sadržaja matrice kao upotrebe i s naredbom SEARCH.

12.52. Vježbe s primjerima pretraživanja jednodimenzionalne matrice.

12.53. Binarno pretraživanje jednodimenzionalne matrice i naredba SEARCH ALL.

12.61. Polje kao matrica i obrada znakova unutar polja (EXAMINE, INSPECT).

12.52. Vježbe s primjerima u kojima se koristi naredba EXAMINE.

13. DATOTEKE S MAGNETSKIM MEMORIJAMA13.01. Kratak pregled svih elemenata u programu koji su po

trebni da se tokom obrade može raditi s datotekom.13.11. Datoteke na magnetskoj vrpci (osvrt na svojstva je

dinice magnetskih vrpci.,.-blokiranje slobova,format labela, kreiranje i obrada podataka u datoteci, održavanje datoteke putem reorganizacije.

208 -

13.12. Vježbe u pisanju jednostavnih programa!- u kojima se kreira i- obradjuje datoteka na magnetskoj vrpci.

13.21. Datoteke na magnetskom disku (osvrt na svojstva magnetskog diska i jedinice magnetskih diskova^mogućnost direktnog pristupa do odredjenog mjesta na disku, ACTUAL lEf, RELATIVE KEY i RECORD KEY, vrste obrade datoteka, vrste organizacije).

13.22. Sekvencijalno organizirana datoteka na magnetskom disku (kreiranje, sekvencijalna obrada, direktna obrada sekvencijalnim pretraživanjem, održavanje putem ažuriranja i reorganizacije, usporedba sa sekvencijalno organiziranom datotekom na magnetskoj vrpci).

13.23. Vježbe u pisanju jednostavnih programa u kojima se kreira, održava i koristi datoteka sa sekvencijalnom organizacijom na magnetskom disku.

13.24. Direktna organizacija datoteke (algoritam za direktno adresiranje, kreiranje, održavanje i obrada datotekes direktnom organizacijom).

13.25. Vježbe u pisanju jednostavnih prograna u kojima se kreira, održava i obradjuje datoteka s direktnom organizacijom.

13.26. Direktna organizacija s relativnom organizacijom (izračunavanje relativne adrese, kreiranje,ođržava- nje, sekvencijalna direktna i dinamička obrada datoteke s relativnom adresom).

13.27. Datoteka s indeksnom organizacijom(pojam indeksa datoteke, kreiranje, održavanje, sekvencijalna,direktna i dinamička obrada datoteke).

13.28. Vježbe u pisanju jednostavnih programa u kojima se kreira, održava i obradjuje (sekvencijalno,direktno i dinamički) datoteka s relativnom i datoteka s indeksnom organizacijom,

13.30. Usporedne pregled programskih elemenata potrebnih dav.

bi program mogao rukovati datotekama s pojedinim organizacijama.

13.31. Usporedan pregled funkcija naredbe SELECT, OPEN, CLOSE, REAĐ, WRITE, RE17RITE, DELETE i mogućnosti INVALID KEY kod pojedinih organizacija.

- 209 -

ORGANIZACIJA I-NAČIN IZVODJENJA NASTAVE

Teoretski dio gradiva studenti slušaju u zimskom semestru. U ljetnom semestru studenti izvode intenzivne vježbe na sistemu za AOP. Na vježbama studenti su podijeljeni u. grupe od 10-15 polaznika. Svaki student izradjuje 5 programa. Programe studenti pišu samostalno prema uputstvima i uz individualni rad s voditeljem, vježbi.


Teoretski dio gradiva ilustriran je s većim brojem primjera.U izradu ovih primjera nastoji se putem diskusije uključiti što više studenata.

Tokom izvodjenja vježbi prati se napredovanje svakog pojedinog studenta od vježbe/do vježbe. Voditelj vježbi individualno radi sa svakim studentom i usmjerava ga savjetima.

Ispit se sastoji od usmenog i pismenog dijela. Ma pismenom dijelu student je dužan, na osnovu programskog zadatka i uputsta- va nastavnika, samostalno izraditi dijagram toka obrade i program u Cobolu.

Na usmenom dijelu provjeravaju se teoretska znanja koja nije moguće provjeriti na pismenom dijelu ispita.Pismeni dio traje 4 sata.

L I T E R A T U R A


1. Kliment,S.: PROGRAMIRANJE U COBOLU, Varaždin, Fakultetorganizacije I informatike. Ili

2. Parezanović,N.-Petrić Z.: RAČUNSKE MAŠINE I PROGRAMIRANJE.PROGRAMSKI JEZIK COBOL. Beograd, PFV, 1975.

210

O R G A N I Z A C I J A E L E K T R O N I Č K E O B R A D E P O D A T A K A S A N A L I Z O M S I S T E M A

S e m e s t a r U s m j e r e n j :e: Godina zimski ljetni

________________ „„-.— Ei— VjL____

Organizacijsko-informatičko II 2 1 1 2

CILJ IZUČAVANJA

Primjena elektroničkih uredjaja za obradu podataka zahtijeva dugotrajne i složene organizacijske pripreme koje traže specifična znanja i metodiku. U okviru ovog predmeta sticu se znanja, kako teoretska, tako i praktična, potrebna za primjenu odgovarajućih metoda u izgradnji organizacije, za uvodjenje elektroničke obrade podataka, kao i znanja vezana za uspješnu eksploataciju elektroničkih strojeva za obradu podataka, U okviru vječni i seminarskih radova studenti rješavaju razne praktične i teoretske »zadatke, a organiziraju se i posjeti studenata centrima za EOP.


Rukovodjenje i organizacija elektroničke obrade Dodataka.Teorije organizacije. Moderna teorija organizacije. Cilj i svrha organizacije. Uloga rukovodstva. Sistemski oristun organizaciji upravlj anj a.

centra za elektroničku obradu goda takuUnutrašnja i vanjska organizacija centra za EOP. Funkcionalna podjela. Horizontalna i vertikalna organizacija podjela rada.Normativno reguliranje. Profili potrebnih kadrova, izobrazba i usavršavanje .

- 211

Postupak, uvodjenja elektroničke obrade .podataka

Faze uvodjenja elektroničke obrade podataka: - prethodno ispitivanje prikladnosti uvodjenja EOP-a, prijedlog* sustava za EOP, izbor elektroničkog računala, Tehničke i organizacijske pripreme za instaliranje sistema za EOP, planiranje i tehnika planiranja. Kontrola napredovanja radova.

Organizacija šifriranja i standardizacija

Vrste šifara. Tehnike šifriranja. Evidencija šifara (kodeks). Predmet standardizacije. Mjere za standardizaciju. Jugoslavenski standardi iz oblasti obrade podataka.

Vrste _i_ oblici u_obrade_podataka

Software digitalnih kompjutera. Skupna obrada (batch). Obrada u stvarnom vremenu (real-time). Simultana obrada. Multiprogra- miranje. Daljinska obrada podataka, Način povezivanja, Obrada s podjelom vremena (time-sharing). Klasifikacija obrada. Integrirana obrada podataka.

i datoteka

Vrste podataka. Povezivanje podataka. Vrste datoteka. Izgradnja datoteka. Povezivanje datoteka. Banke podataka.

?9.§ 22§t„2Eatl12^22S_i2i:2a5iYaaia„a=aSaii52_22£a2i5a2iiaMetode i pomoćna sredstva analize sistema. Upitnici i intervjui. Dijagrami protoka obrade. Tabele odlučivanja. Princip dokumenti- ranosti. Kritika izvora podataka. Prikazivanje postojeće organizacije - dokumentacija i sastavni dijelovi. Analiza i ocjena postojeće organizacije.

postupak _izrade_noy2 £_o:raanizacijskog^r jesenja

Metode i pomoćna sredstva. Definiranje rezultata novog sistema. Utvrđjivanje ^otrebne konfiguracije sistema, za EOP za novo organizacijsko rješenje. Procjene i proračuni. Prikazivanje novog organizacijskog rješenja - dokumentacija i njezini sastavni dijelovi .

- 212 -

Organi zaci j_a.__grograTnira.nj_a

Definiranje zadatka programiranja. Kontrolna lista radova. Uvjeti i pretpostavke programiranja. Izbor programskog jezika. Organizacija programa. Modularno programiranje. Potprogrami. Primjena servisnih i pomoćnih programa. Ispitivanje (testiranje) programa. Tehničko i praktično testiranje.

Organizacija kontroleZnačaj kontrole. Eksterne kontrole.(prije obrade na računalu). Prethodna i naknadna kontrola. Formalna, logička, rač' nska i sadržajna kontrola dokumenata. Interne kontrole (pomoću računala) .

Orranizaciia<_izvodj_en ja_obrade

Opća pravila. Plan prijelaza na novu organizaciju. Način:, prijelaza. Planiranje korištenja sistema. Praćenje i analiza korištenja sistema. Osobitosti organizacije znanstveno-tehničkih obrada.

Dokumentacija

Značaj i uloga dokumentacije. Načela izrade, dokumentacije. Preglednost* pristupačnost, povezanost, ažurnost i valjanost dokumentacije. Osobitosti i problemi kod izrade dokumentacije, Unakrsno povezivanje i ispitivanje ispravnosti dijelova dokumentacije .

~ 213 -

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:“ u pripremi skripta.


1. Perko-šeparović, I.: Teorije organizacije., Zagreb, školskaknjiga, 1977.

2. Ferišak,V.: Sistemi šifriranja u organizacijama udruženograda, Zagreb, Informator, 1975.

3. Ferišak,V.: Organizacija elektroničke obrade podataka,Zagreb,Informator, 1978.

>4. Wedekind,H. : Organizacija podataka, Beograd, Zavod za administrativne kadrove SR Srbije, 1972.


1. Weđekinđ,H.: Systemanalyse, Munchen, Carl Hanser Verlag,1975.

2. Har tman, W . Mat the s , H. , Proem.e , A.; INFORMATION SYSTEMSHANDBOCK. PHILIPS DATA SYSTEMS. 3Y N.V.PHILIPS- • ELECTROLOGICA, APELDOORN, The Netherlanđs* 1963.

L I T E R A T U R A '

3. Brandenberger,J., Konrad,R.: Tehnika mrežnog planiranja,*

Zagreb, Tehnička knjiga, 1970.

E K 0 N 0 M I K A- 215

S F R J

U s m j e r e n j e : GodinaS e m e zimski 2- v - .

s tljp.

a r etni

v .

Organizacija tržišnog poslovanja III 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja

1

III 2 1 1 2Organizacijsko-informatičko III . 2 1 1 2Organizacija proizvodnje II 2 1 1 2Ekonomika OUR-a III 2 1 1 2

Napomena: Svi studenti, koji žele diplomirati na I. stupnju studija, moraju položiti Ekonomiku SFRJ.

SADRŽAJ IZUČAJ/ANJA NASTAVNOG PREDMETA: upoznavanje osnovnih pojmova i zakonitosti u ekonomici i ekonomike uopće, ekonomike pojedinih oblasti i djelatnosti narodne privrede, problema i metoda privrednog razvoja, te upoznavanje uloge, sadržaja i načina svi- jesne akcije u privrednom životu. Studenti se upoznavaju i s osnovnim obilježjima, specifičnostima i problemima naše privrede, a naročito se upoznavaju s osnovama i fazama razvoja,obilježjima i teškoćama u razvoju, sa stanjem u gospodarstvu zemlje. Naša gospodarska stvarnost i praksa proučava se povezano sa s/jetskim ekonomskim i političkim prilikama, utvrdjujući sadržaj i značaj njezinog utjecaja' na nacionalnu privredu.

CILJ IZUČAVANJA je višestruki. IJ prvom redu teži se za povezivanjem i objedinjavanjem ekonomskog znanja studenata, kako bi, spoznajući jedinstvenost i povezanost znanstvene materije,usvojili i marksistički način pristupa promatranja i shvaćanja pojava u životu i da uoče činioce i uvjete koji determiniraju privredni i društveni razvoj. Nadalje, tezi se do. otudon-ti o+ai-nn 0 cjelovitog promatranja ekonomskih ppjava i problema u stvarnosti i njihova rješavanja, primjenom teoretskih znanja na konkretne probleme i pojave.

Ekonomika Jugoslavije, kao makroekonomska disciplina, temelji se i povezana je s naučnim saznanjima i sadržajima i drugih znanosti i nastavnih disciplina, a naročito s: političkom ekonomijom, ekonomskom povijesti, sociologijom, pravom, ekonomikom OUR-a, statistikom itd.

0 p ć i d i o

1. OSNOVE EKONOMIKE JUGOSLAVIJE1.1. Ekonomika kao znanost i njezino mjesto u sistemu ekonom

skih nauka1.2. Predmet izučavanja, podjela i specifičnosti1.3. Metode proučavanja ■

2. NARODNA PRIVREDA2.1. Osnovni pojmovi, funkcije, struktura i opća teorija

sistema, kapacitet i ekonomski potencijal privrede2.2. Društveni, ljudski i materijalni činioci privrednog

razvoja2.3. Lokacija - stanovište globalnog granskog razvoja i regi

onalni razvoj privrede2.4. Mjerila - opći pokazatelji nivoa privrednog razvoja2.5. Narodni dohodak u ekonomskoj teoriji i općenito o

raspodjeli

3. PRIVREDNI SISTEM JUGOSLAVIJE3.1. Uvodna objašnjenja o sistemu3.2. Sadržaj i faze razvoja našeg privrednog sistema i nužnost

promjena3.3. Načela i, osnove našeg privrednog sistema3.. 4. Raspodjela u našem privrednom sistemu

4. OSNOVA, CILJEVI I KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG RAZVOJA JUGOSLAVIJE4- • 1 0 O b i i *3 & ž j Ćl 6 K O l IU J lIJ -K o paro.^^r>n'f--nfpj p u i n o • 1 ^ ~ 4-

ekonomske politike4.2. Našlijedjeno stanje i njegov utjecaj na nužnost industri

jalizacije zemlje4.3. Ciljevi ekonomske politike Jugoslavije i karakteristike

privrednog razvoja

- 216 -

- 217 -

5. TEORIJA I POLITIKA PRIVREDNOG RAZVOJA, DRŽAVNA INTERVENCIJA5.1. U v o d - opća problematika5.2. Teorije i metode privrednog razvoja, te mogućnosti i

granice ekonomskog razvoja5.3. Problemi i privredni razvoj nedovoljno razvijenih zemalja5.*4. Državna intervencija - sadržaj, područja, oblici i razvoj

P o s e b n i d i o

1. EKONOMIKA INDUSTRIJE1.1. Pojam, predmet Izučavanja i specifičnosti industrije,

industrija kao posebna privredna oblast i odnosi prema drugim privrednim oblastima

1.2. Podjela, kvantitativne i kvalitativne oznake industrije1.3. Povijesni razvoj industrije i industrijalizacija -r pojam,

specifičnosti procesa i- tipovi industrijalizacije1.4. Politika i problemi industrijalizacije1.5. Posljedice industrijalizacije1.6. Ekonomika industrijskih grana - područja istraživanja i

kvantitativni odnosi i strukturni odnosi. Ekonomika pojedinih granskih grupacija, posebno proizvodnje energije.

2. EKONOMIKA POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA2.1. Pojam, predmet izučavanja i podjela2.2. Ekonomske funkcije i značaj poljoprivrede u narodnoj

privredi, te regionalne razlike2.3. Činioci utjecaja na poljoprivredu i specifičnosti

poljoprivredne proizvodnje2.4. Sistemi iskorištavanja zemljišta i stupnjevi intenzivno

sti. Značaj veličine gospodarstva i način gospodarenja.2.5. Agrarna politika - pokušaj kolektivizacije, sredstva i

7" novi koncept agrarne politike2.6. Ekonomika ribarstva2.7. Tržište poljoprivrednih proizvoda - sadržaj, specifično

sti i značaj, standard prehrane i strukturne promjene u potrošnji

2.3. Poljoprivredna proizvodnja u Jugoslaviji - stanje, kretanje i uvjeti razvoja

- 218 -

3. EKONOMIKA ŠUMARSTVA3.1. Pojam, suština i ciljevi gospodarenja šumama i mjere

za unapredjenje šumarstva3.2. Ekonomska važnost i koristi o d šuma

4. EKONOMIKA GRAĐJEVINARSTVA4.1. Pojam, podjela i specifične oznake, te razvojni faktori4.2. Ekonomske funkcije gradjevinarstva, i njegov značaj4.3. Gradjevinarstvo u Jugoslaviji

5. EKONOMIKA SAOBRAĆAJA I VEZA5.1. Pojam, podjela i mjesto saobraćaja u narodnom gospodar

stvu5.2. Saobraćaj kao činilac općeg i privrednog razvoja. Moguć

nosti i ekonomski značaj pojedinih grana saobraćaja5.3. Utvrđjivanje saobraćajnih potreba i njihova zadovoljenja.

Efekti modernizacije i pojeftinjenja saobraćaja5.4. Saobraćajna politika - sadržaj, tarifna politika i načini

utvrdjivanja cijene saobraćajne uslugč i činioci njihove visine

5.5. Saobraćaj u Jugoslaviji6. EKONOMIKA UNUTARNJE TRGOVINE

6.1. Pojam i shvaćanje trgovine i njezine funkcije6.2. Sredstva i ekonomske karakteristike rada. Podjela i či

nioci razvoja trgovine i novi načini rađa .u trgovini6.3. Reguliranje trgovine - tržište i njegovo reguliranje,

činioci veličine i strukture ponude i potražnje, politika cijena, osiguranje kvalitete- robe i zaštita zdravlja naroda, snabdijevanje gradova i velikih centara

6.4. Ekonomika prometnih tokova6.5. Trgovina i tržište u Jugoslaviji

7. EKONOMIKA VANJSKE TRGOVINE7.1. Pojam, uloga i specifičnosti vanjske trgovine. Korisnost

i nužnost ekonomskih medjunarodnih odnosa - autarkija7.2. Medjunarodni privredni promet, svjetsko tržište i njegov

sadržaj. Trgovačka i platna bilanca, obračunska bilanca i izravnanje

7.3. Sistemi vanjske trgovino i vanjskotrgovinska politika .7.4. Ciljevi i sredstva vanjske trgovine

- 219

7.5. Vanjska trgovina i vanjskotrgovinska politika Jugoslavije i značaj politike nesvrstanosti

8. EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA8.1. Ugostiteljstvo - pojam, podjela i sadržaj ugostiteljskih

djelatnosti i ekonomika ugostiteljstva8.2. činioci značaja i društvena uloge ugostiteljstva i nje

govi osnovni zadaci8.3. Turizam - pojam, načini podjele, obilježja i funkcije8.4. činioci raznolikosti turističke ponude i masovnosti

turizma8.5. Efekti turizma -- činioci ponude i potražnje, uzroci prom

jena i stupanj elastičnosti. Osnovne i prateće djelatnosti

8.5. Ugostiteljstvo i turizam u Jugoslaviji

9. EKONOMIKA ZANATSTVA I OSOBNIH USLUGA9.1. Pojam, podjela, uloga i važnost zanatstva9.2. Specifičnosti i ekonomske mogućnosti zanatstva9.3. Zanatstvo u Jugoslaviji9.4. Kućna radinost - pojam, obilježja i značaj

10. PRIVREDA U RATU

10.1. Uvod “ pojam i vrste ratova i ekonomske posljedice10.2. Ekonomski činioci kao uzrok rata i njegove ekonomske

posljedice10.3. Priprema privrede za slučaj rata i sredstva rukovođje-

nja privredom u ratu10.4. Organizacija i djelovanje privrede u ratu i mjere zaš

tite privrede.


Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi i seminara.

Vježbe se sastoje od. obrade odredjenih problema, naročito onih koji su aktualni u pojedinim periodima, i o tim problemima se provodi rasprava, u kojoj sudjeluju studenti. Nastavni kao voditelj i inicijator rasprave, osim početnog postavijanj problema, tek na kraju daje osvrt na raspravu, nastojeći da zajedno sa studentima izvede i zaključak. Studentima je pružei j

- 220 -

mogućnost, i podstiče ih se, da i sami iznose i postavljaju odredjene probleme iz ekonomskog života.

Seminari se organiziraju postavljanjem tema koje studenti.obradjuju, bilo pojedinačno ili u grupi (najviše do četiri studenta). Teme studenti iznose i brane u diskusiji.


Provjera usvojenog znanja vrši se već na vježbama, uzimajući u obzir interes koji studenti pokazuju postavljajući pitanjai iznoseći svoja saznanja i mišljenja; provjera se može vršitii povremenim testiranjem.


Ekonomika Jugoslavije, I. i II. dio, Varaždin, Fakultet organizacije i informatike.

Ekonomika i ekonomska politika Jugoslavije,Varaždin Fakultet organizacije i informatike.


Ekonomska politika Jugoslavije, Varaždin, Fakultet organizacije i informatike.

Društveni planovi - srednjoročni i dugoročni Rezolucija ekonomske politikeTematski sadržaji od posebnog značaja za općenarodnu obranu koji se ugradjuju u predmete visokoškolskih ustanova ekonomskih nauka, Varaždin, Fakultet organizacije i informatike, 1979.


1. M.Babić: Uloga sektora brodogradnje u jugoslavenskoj privređ-'Zagreb, Ekonomski institut, 1973.

2. Z.Baletić: Ekonomski proces i ekonomska teorija, Zagreb,Informator, 1972.

1. Gabud,Z.

2 . Gabud,Z.;

1. Gabud,Z

2 .3.4.

3. I .Brkljačičr Teorija o raspodjeli u socijalizmu, Izdavačkiservis Sveučilišne naklade,Zagreb, "Liber", 1377.

4. D.čalić: Borba za novi medjunarodni ekonomski poredak u suvremenim uvjetima, Zagreb, Informator, 1377.

5. V .Dragomanovic : Teorija -'čari1*•’Ve vri je i nerazvijene privrede,Beograd, Institut za mađjunarođnu politiku i privredu, 1375.

S.- F .Djokanovio : Zemlje u razvoju. Privredni pregled, Beograd,• 1971.

7. V.J.Grivčev: Inflacija u SFRJ, Beograd, Privredni pregled,1375 .

8. Grupa autora: Industrijski razvoj Jugoslavije, Problemi i metode, Zagreb, Ekonomski institut, 1973.

9.. Grupa autora: Geografski aspekt đruštveno-gospodarskog razvitka SFR Jugoslavije i svijeta u poslijeratnom razdoblju, Zagreb, Školska knjiga, 1976.

10. Grupa autora: Privredni sistem SFR Jugoslavije,Zagreb,Informator, 1973 .

11. Grupa autora: Medjunarodni ekonomski odnosi, Zagreb, Informator, 1973 .

12. Z.Jašić: Nove tendencije u razvitku ekonomske politike u tržišnim privredama, Zagreb, Ekonomski institut, 1975.

13. Herman Kahn i drugi: Slijedećih 200 godina, Zagreb, Stvarnost,1977 .

14. T.Konevski: Ekonomika gradjevinarstva Juposlavije, Beograd,Službeni list SFRJ, 1973.

15. M.Korošić: Cijene i strukturne promjene u privredi, Zagreb,Informator, 1976.

16. I.Krešić: Sistem lokacionih indikatora,. Zagreb, Ekonomskiinstitut, 1970.

17. R.Lang: Jedinstvo tržišta i autaihija. Beograd. MTP "Deltapres’1977 .

18. M.Mirković: Izbor iz ekonomskih radova, I. i II. knjiga,Zagreb,Naprijed, 1958.

- 221 -

19. M.Mirković: Ekonomika agrara SFRJ/Zagreb, Nakladni zavodHrvatske 1950.

20. V.Pertot: Ekonomika medjunarodne razmjene Jugoslavije,Zagreb,Informator, 1971.

21. T.Popović: Teorija cena u socijalističkoj privredi - Koncepcija cene razvoja - Institut za medjunarodnu politiku i privredu, Beograd, 1972.

22. D.Rilke: Ekonomika poljoprivrede SFR Jugoslavije, Osijek,Biblioteka Ekonomskog fakulteta u Osijeku, listopad 1972.

23. S.K.Soumitra: Teorija i politika privrednog razvoja u zemljama u razvoju, Zagreb, Informator, 1978.

24. J.Sirotković i M.Nikić: Društveno planiranje, Zagreb, Informator, 197 8 .

25. V.Stipetić: Poljoprivreda I privredni razvoj, Zagreb, Informator, 196 9’. .

26. V.Stipetić: Prijeti li glad? Svjetska prehrambena kriza ijugoslavenska agrarna politika,Zagreb,Globus,1976

27. R.Supek: Ova jedina zemlja. Idemo li 'u katastrofu ili uTreću revoluciju, Zagreb, Naprijed, 1973.

28. I.Vinski: Društveni proizvod Jugoslavije i zemalja Zapada1963-1985, Zagreb, Ekonomski institut, 1970.

29. D.Vojnić: Investicije i društvena reprodukcija, Zagreb,Informator, 1977.

30. Wertheimer-Baletić: Demografija (Stanovništvo i ekonomskirazvitak), Zagreb, Informator, 1973.

Časopisi i stručne edicije, dnevna štampa.

- 222 -

S e m e s t a r :U s m j e r e n j e : Godina zimsl;i ljetni

„_Ex _V .Organizacija tržišnog poslovanja III 2 2 2 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja III 2 2 2 2Organizacijsko-informatičko III 2 oz 2 2Ekonomika OUR-a III 2 2 2 2

Cilj predmeta je da studentima pruži osnovna znanja iz linearne algebre i matematičke.analize, te da ih primijeni na osnovnim organizacijskim, informatičkim i ekonomskim'modelima.

Realizacija programa odvija se kroz teorijska predavanja,vježbe i rad na elektroničkom računalu, gdje student Samostalno programira elementarne algoritme linearne algebre i matematičke analize u programskom jeziku FORTRAN.

Nastava se odvija u V. i VI. semestru s 2 sata predavanja, 1 sat vježbi i 1 sat rada' na programima.

I. d i o Linearna algebra

1. VEKTORSKI PROSTORI1.1. Definicija vektorskog prostora1.2. Linearna zavisnost i nezavisnost1.3. Baza i dimenzija vektorskog prostora1.4. Linearni operatori

2. AFINI PROSTORI2.1. Definicija afinog prostora2.2. Primjeri afinih prostora2.3. Hiperravnine2.4. Udaljenost točke od. (n-l)-hiperravnine

3. OPERATORI I MATRICE3.1. Definicija osnovnih operacija s operatorima3.2. Operator i pripadna matrica3.3. Analogija izmedju operacija s matricama i operatorima

- 224 -

3.4. Inverzni operator i inverzna matrica3.5. Matrice i sustavi jednadžbi

4. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI 14.1. Osnovne definicije (rješenje i vrste rješenja)4.2. Gausov algoritam4.3. Jordanov algoritam eliminacije4.4. Metoda iteracije4.5. Analitička interpretacija skupa rješenja linearnih jed

nadžbi

5. SUSTAVI LINEARNIH NEJEDNADŽBI5.1. Osnovne definicije5.2. Vrste rješenja sustava nejednadžbi (granično, vršno i

stabilno)5.3. Algoritam za opće nenegativno rješenje sustava nejednadžbi5.4. Analitička (afina) interpretacija skupa rješenja

6. LINEARNO PROGRAMIRANJE (samo za smjer organizacije)6.1. Definicija problema linearnog programiranja6.2. Oblici problema linearnom programiranja6.3. Simpleks algoritam (revidirani)6.4. Metoda redukcije u linearnom programiranju

7. MATRIČNE IGRE (samo za organizacijske smjerove)7.1. Definicija matrične igre7.2. Mini~max teorem7.3. Matrične igre i linearno programiranje7.4. Primjena matričnih igara

8. LINEARNI AUTOMATI (samo za smjer informatike)8.1. Definicija linearnog automata8.2. Osnovna formula linearnih automata8.3. Ekvivalencija linearnih automata8.4. Minimizacija linearnih automata

9. LINEARNI KODOVI (samo za smjer informatike)9.1. Definicija linearnog koda9.2. Nul-prostor linearnog koda9.3. Osnovna svojstva linearnih kodova

- 225 -

II. d i o - Matematička analiza10. NIZOVI I REDOVI

10.1. Definicija niza10.2. Konvergentni i divergentni nizovi10.3. Osnovni teoremi egzistencije limesa10.4. Osnovne operacije s limesima10.5. Limesi racionalnih i nekih iracionalnih izraza(broj e)10.6. Konvergentni i divergentni redovi10.7. Dovoljni uvjeti konvergencije reda s pozitivnim članovima

11. FUNKCIJE11.1. Klasifikacija funkcija realne varijable11.2. Prsten polinoma11.3. Prikazivanje racionalne funkcije pomoću osnovnih razlomab11.4. Neprekidne funkcije11.5. Asimptote funkcija11.6. Primjena funkcija (funkcija ponude i potražnje, funkcija

troškova, funkcija proizvodnje)12. DERIVACIJA

12.1. Definicija derivacije12.2. Osnovna pravila deriviranja12.3. Parcijalna derivacija12.4. Razvijanje funkcija u Taylorov i Mac-Laurinov red12.5. Ekstremi funkcija jedne i više varijabli12.6. Primjena (elastičnost, granični troškovi, granična

proizvodnost, funkcija vjerojatnosti i gustoće vjerojatnosti itd.)

13. NEODREDJENI INTEGRAL13.1. Definicija primitivne funkcije i neodredjenog integrala13.2. Osnovna svojstva neodredjenog integrala13.3. Metode Integriranja

14. ODREDJENI INTEGRAL14.1. Definicija odredjenog integrala14.2. Osnovna svojstva odredjenog integrala14.3. Veza izmsđju odredjenog-i neodredjenog integrala14.4. Primjena odredjenog integrala (površine, lukovi, volume

ni, primjena u statistici i ekenometriji)

- 226 -

15. DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE15.1. Definicija diferencijalne jednadžbe i klasifikacija

dif,jednadžbi15.2. Rješenje diferencijalne jednadžbe (opće,posebno i sin-

gularno)15.3. Geometrijska interpretacija dif.jednadžbe i rješenja15.4. Metode rješavanja (separaci ja ..supstitucija, približne

metode)15.5. Linearne diferencijalne jednadžbe1 5 .13. Primjena diferencijalnih jednadžbi u ekonometriji

16. DIFERENCIJSKE JEDNADŽBE16.1. Definicija diferencije funkcije(operatori A , E i I)16.2. Diferencija osnovnih računskih operacija16.3. Diferencije višeg reda16.4. Definicija diferencijske jednadžbe16.5. Pretvaranje diferencijske jednadžbe u rekurzivnu

jednadžba16.6. Linearne điferencijske jednadžbe16.7. Primjena diferencijskih jednadžbi u ekonometrijskim

modelima, pri linearnim automatima, generiranju slučajnil brojeva ita.

17. FORTRAN17.1. Instrukcije ulaza i izlaza (WRITE i READ)17.2. Formati17.3. Računske operacije i kompajlerske funkcije17.4. Uvjetni i bezuvjetni skok (IF i GO TO)17.5. Do petlja17.6. Inđeksirane varijable17.7. Potprogrami (SUBROUTINE 1 FUNCTION)17.3. Programiranje elementarnih algoritama iz gradiva mate

matičkih metoda.

- 22 7 -


Znanje studenata kontinuirano se prati:- preko vježbi koje se organiziraju za svaki smjer posebno,- student je obavezan prisuotvcvavi vježbama i aktivno na njima

sudjelovati pri izradi zadataka, koji se odnose na nastavno gradivo obradjeno na prethodnim teoretskim satovima.


Praćenje se djelomično vrši preko izrade programa u programskom jeziku FORTRAN, jer se ti programi najčešće odnose na nastavnu gradju.Konačno utvrdjivanje znanja numeričkih algoritama vrši se preko pismenog ispita koji sadrži tri, grupe po dva zadatka (linearna algebra, analiza, FORTRAN).

Na usmenom ispitu provjerava se poznavanje definicija, teorema i nekih jednostavnijih dokaza.



1. I .Lončar, T.Hunjak: Matematičke metode, Varaždin, Fakultetorganizacije i informatike.

2. I.Lončar, T.Hunjak: Zbirka riješenih orimjera i zadataka izmatematičkih metoda, Varaždin, Fakultet organizacije i informatike.


1. Lj.Martić: Matematičke metode za ekonomske analize I. i II,Zagreb, Narodne novine, 1976.

2. B.Stefanini: FORTRAN - udžbenik programiranja, Zagreb,Školska knjiga, 1971.

- 2 2 8 -

E K O N O M S K A A N A L I Z A P 0 S L 0 V A N J A 0 R GN I Z A C I J A U D R U Ž E ? \T 0 G R A D A

S e m e s t a rU s m j e r e n j e : Godina zimski 1j etni________________ _______ _______,______ __ ___ ■..... v . _Organizacija tržišnog poslovanja III 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja III 2 1 1 2Organizacijsko-informatičko III 2 1 1 2Ekonomika OUR-a III 2 1 1 2

CILJEVI IZUČAVANJAIzučavanjem ovog predmeta studenti se osposobljavaju za rad na organizaciji analitičke službe i za vršenje analitičkih postupaka na svim područjima, u organizaciji udruženog rada, uz primjenu znanstvenih metoda.Nakon što se utvrde uzroci,koji su imali utjecaja na poslovni rezultat i usĐješnost poslovanja organizacija udruženog rada,moguće je pristupiti donošenju mjera za. unaprodjenje poslovanja. Iz prednjeg proizlazi sveobuhvatnost analitičkog postupka koji se sastoji iz utvrdjivanja uzroka i posljedica, te prijedloga za otklanjanje negativnih činilaca na poslovanje, a potenciranje onih činilaca koji su pozitivno utjecala na poslovni rezultat i uspješnost poslovanja organizacije udruženog rada.

Svim poslovnim poduhvatima mora prethoditi analitičko ispitivanje. Dobre poslovne odluke mogu se donositi samo na temelju iscrpnih rezultata analitičkog ispitivanja. Zato se u organizacijama udruženog rada pridaje veliki značaj analizi poslovanja.

Disciolina je povezana s ostalim nastavnim disciplinama, kao što je: Ekonomika poslovanja OUR-a, Računovodstvo OUR-a, Planiranje u udruženom radu, Organizacija računovodstva i računovodstvenih informacija i Organizacija obračuna poslovanja i analize obrade Dodataka.

- 229 -

Izučavaju se konstitutivni elementi i njihov utjecaj na poslovni rezultat, zatim se izučavaju svi činioci poslovanja,poslovna politika, poslovanje, poslovni rezultat i uspješnost poslovanja. Na taj se način analiziraju sva sredstva u organizaciji udruženog rada i njihovi izvori, poslovne funkcije i poslovni rezultat s •raspodjelom.

NASTAVNI PROGRAM

I. Osnove ekonomske analize poslovanja u organizacijama udruženog radaUVOD1. CILJEVI I ZADAĆE ANALIZE POSLOVANJA

1.1. Cilj i zadaća analize u kapitalističkom poduzeću.1.2. Pojam i ciljevi analize poslovanja organizacija

udruženog rada2. PODRUČJE I PROGRAM ANALIZE POSLOVANJA ORGANIZACIJE

UDRUŽENOG RADA2.1. Podjela područja analize poslovanja.2.2. Analiza konstitutivnih elemenata.2.3. Analiza poslovne politike.2.4. Analiza poslovanja.2.5. Analiza činilaca poslovanja.2.6. Analiza organizacije.2.7. Analiza poslovnog rezultata.2.8.'Analiza uspješnosti poslovanja.

3. METODE ANALIZE3.1. Metodika operativne analize.3.2. Metodika cjelovite analize.3.3. Vrste metoda analize poslovanja.

3.3.1. Metoda raščlanjivanja.3.3.2. Metoda usporedjivanja.3.3.3. Metoda ocjene odnosa vrijednosti.3.3.4. Metoda s canđarđizacij e .3.3.5. Metoda analize vrijednosti.3.3.6. Matematičke metode za ekonomske analize.3.3.7. Pomoćne metode.


- 230

4. ORGANIZACIJA I TEHNIKA ANALITIČKOG POSTUPKA4.1. Oblici organizacije službe analize.4.2. Pokretanje analitičkog postupka.4.3. Izrada programa analize i utvrđjivanje podloge.4.4. Sabiranje i grupiranje podataka.4.5. Obrada analitičkih, -podataka-,4.6. Iznošenje i korištenje rezultata analize.

4.6.1. Korištenje rezultata ekonomske analize u upravljačkom informacijskom sustavu.

4.6.2. Korištenje rezultata ekonomske analize u sustavu poticanja i nagradjivanja inventivnog rada.

5. PODLOGA ANALIZE5.1. Pojam i podjela podloge analize.5.2. Računovodstvena podloga.5.3. Podaci o poslovnoj moći.5.4. Podaci o proizvodnji.5.5. Podaci o gubicima u proizvodnji.5.6. Podaci o zaposlenima.5.7. Podaci o predmetima rada.5.8. Podaci o poslovnom rezultatu.

6. ANALIZA BILANCE6.1. Pojam analize bilance.6.2. Sadržaj bilance.6.3. Ispravnost bilance.6.4. Analitička upotrebljivost bilance.6.5. Usporedjivanje dijelova bilance i bilančnih .pozicija.6.6. Usporedjivanje bilanci.

II. Metodika ekonomske analize u organizacijama udruženog rada7. EKONOMSKA ANALIZA ZA POTREBE DRUŠTVA

7.1. Društvene potre':« — n - i r, - i i - i noi i - , pu K o r i s n i c i m a i sadržaju.• 7.2. Postojeći problemi analize za potrebe društva.

8. ANALIZA POSLOVNE PJLITIKE8.1. Ciljevi i područja analize poslovne politike.8.2. Analiza opće poslovne p o l n i K e .

8.3. Analiza nabavne politike.8.4. Analiza politike proizvodnje.

8.5. Analiza, politike prodaje.8.6. Analiza financijske politike.8.7. Ana3 isa politike zaposlenih radnika.

9. ANALIZA 'CSNOVNIH SREDSTAVA9.1. Ciljevi i područja analize osnovnih sredstava.

9.2r1, Uloga i zadaća analna ccncvnih sredstava u informacijskom sustavu organizacija udruženog rada.

9.2. Podloga analize osnovnih sredstava.9.3. Analiza otu jao. osnovnih sredstava.

9.3.1. Usporedba obujma osnovnih sredstava s obujmom .prsizvodnje.

9.3.2. Usporedba obujma osnovnih sredstava i utrošenogmaterijala.

9.3.3. Usporedba obujma osnovnih sredstava i broja zaposlenih .

9.3.U. Usporedba obujma osnovnih sredstava i poslovnog rezultata.

9.4. Ana 2 iza sasnava os novnih sredstava.9.5. Analiza kvalitete osnovnih sredstava.9.6. Analiza korištenja osnovnih sredstava.9.7. Ananza izvora osnovnin sredstava.

10. ANALIZA OBRTNIH SREDSTAVA

- 231 ■■

10.1. Cilj evi10.2. Podloga10 . 3 . Anal iza10.4. Analiza

10.4.1.10.4. 2 .10 . 4 . 3 .10.4,4 ..10 . > 15 .10.4 .6.

10 .4.-7 .10 .5 . Anal.iz a10 .6 . Analiza

sastava obrtnih sredstava.Novčana sredstva.Potraživanja cd kupaca.Zalihe materijala.Zalihe nedovršene proizvodnje.Zalihe gotovih proizvoda.Ostale stavke obrtnih sredstava(sredstva u obračunu) .Analiza sastava cjelokupnih obrtnih sredstava, obu-i ma izvara f i nar.ciran ia obrtnih sredstava, sari*sva izvora financiranja obrtnih sredstava.

10.5.1. Vlastiti izvori obranih sredstava.10.6.2. Krediti za obrtna sredstva.

10.6.3. Ostali (privremeni) izvori financiranja obrtnih sredstava.

10.6.4. Analiza sastava cjelokupnih izvora financiranja obrtnih sredstava.

10.7. Analiza likvidnosti poslovanja.10.8. Analiza kreditiranja medju organizacijama udruženog rada10.9. Analiza sigurnosti poslovanja.

11. ANALIZA ZAPOSLENIH11.1. Ciljevi i područja analize zaposlenih.11.2. Analiza obujma i sastava zaposlenih.

11.2.1. Analiza zaposlenih po mjestu rada.11.2.2. Analiza zaposlenih po kvalifikacijama.

11.3. Analiza fluktuacije zaposlenih.11.3.1. Analiza ukupnog broja zaposlenih.11.3.2. Ostali načini praćenja kretanja zaposlenih.11.3.3. Analiza uzroka dolaženja i odlaženja zaposlenih.11.3.4. Analiza troškova zapošljavanja uzrokovanih

fluktuacijom.11.4. Analiza iskorištenja radnog vremena.

11.4.1. Analiza sastava fonda radnog vremena.11.4.2, Analiza gubitaka radnog vremena.

11.5. Analiza nezgoda pri radu.11.5.1. Broj i vrste nezgoda pri radu.11.5.2. činioci uzroka nesreća pri radu.11.5.3. Troškovi prouzročeni nesrećama pri radu.

11.6. Analiza otobnih dohodaka,11.6.1. Analiza osobnih dohodaka prema vrstama primanja.11.6.2. Analiza osobnih dcheđaka prema sastavu zaposlenih

12. ANALIZA NABAVE12.1. Ciljevi i područje analize nabave.12.2. Analiza rada službe istraživanja tržišta nabave.12.3. Analiza■planiranja nabave.12.4. Analiza organizacijskog sastava i tijekova nabavnog

poslovanja.12.5. Analiza postupka u vezi s traženjem upita od dobavljača

i referencije o dobavljačima.12.6. Analiza postupaka u vezi s prikupljanjem i obradom

ponuda i izborom najpovoljnije ponude.

- 232 -

12.7. Analiza postupaka u vezi sa sklapanjem kupoprodajnih ugovora s dobavljačima.

12.3. Analiza- postupaka u vezi s naručivanjem od dobavljača.12.9. Analiza postupaka u vezi s preuzimanjem izvršenih

isporuka.12.10.Analiza postupaka u vezi s koresponđiranjem.12.11.Analiza nabavne evidencije i kontrole nabavnog poslovanj,12.12.Analiza skladišnog poslovanja s materijalom.12.13.Bitne pretpostavke za analizu nabave.12.14.Analiza nabavne politike.12.15.Metode analiziranja nabave.12.16.Kakve mjere treba poduzeti za unapređjenje nabavne poli

tike i nabavnog poslovanja.12.17.Primjer kvantitativne analize nabavnog poslovanja.

12.17.1.Analiza zaliha materijala.

13. ANALIZA PROIZVODNJE13.1. Ciljevi i područje analize proizvodnje.13.2. Podloga i tehnika analize proizvodnje.13.3. Analiza obujma proizvodnje.

13.3.1. Analiza plana obujma proizvodnje.13.3.2. Analiza izvršenja plana obujma proizvodnje.13.3.3. Analiza kvantitativnog izvršenja plana proizvo

dnje.13.3.4. Analiza kvalitativnog izvršenja plana proizvo

dnje.13.3.5. Analiza utjecaja na izvršenje plana proizvodnje,

13.3.5.1. Analiza povoljnih utjecaja na izvršenje plana proizvodnje.

13.3.5.2. Analiza nepovoljnih utjecaja na izvršenje plana proizvodnje.

13.3.6. Ispitivanje utjecaja radne snage na ostvareni obujam dovršene proizvodnje.

13.3.7. Ispitivanje utjecaja sredstava rada na premaše- nje proizvodnog plana.

13.3.8. Ispitivanje utjecaja predmeta rada na premašen;' proizvodnog plana.

13.3.9. Ispitivanje utjecaja nedovršene proizvodnje na ostvareni obujam dovršene proizvodnje.

- 233 -

13.3.10.Ispitivanje utjecaja ulaganja u proizvodnju - utjecaj ukupne proizvodnje na ostvareni obujam dovršene proizvodnje.

13.3.11.Ispitivanje utjecaja otvorenih obveza i planiranog plasmana s obujmom i strukturom proizvodnje.

13.3.12.Ispitivanje utjecaja opskrbe na obujam i sastav proizvodnje.

13.4. Planiranje i analiza iskorištenosti kapaciteta.13.4.1. Utvrdjivanje potrebnih radnih kapaciteta.13.4.2. Utvrdjivanje planiranih raspoloživih kapaciteta.13.4.3. Analiza zauzetosti planiranih raspoloživih

kapaciteta.13.4.4. Analiza gubitaka nastalih zastojem u radu radnika13.4.5. Analiza gibitaka nastalih zastojem strojeva u

radu.13.4.6. Analiza gubitaka nastalih kvarom, nedostatkom

u kvaliteti i škartom.14. ANALIZA PRODAJE

14.1. Cilj i područje analize prodaje.14.2. Analitička ocjena planiranja zadataka prodaje.

14.2.1. Analiza činilaca planiranja prodaje.14.2.2. Provjeravanje činilaca plana prodaje.14.2.3. Analiza udjela OUR-a na tržištu.14.2.4. Ocjena buduće potrošnje proizvoda.14.2.5. Ocjena zadovoljenja tržišta prema proizvodnim

mogućnostima zemlje.14.2.6. Analiza kretanja prodajnih cijena.,14.2.7. Analiza utjecaja prodajnih kanala na visinu

realizacije.14.2.8. Analiza utjecaja politike prodaje na plan.14.2.9. Ocjena realnosti postavljenog plana prodaje.

14.3. Analiza izvršenja plana prodaje.14.3.1. Analiza izvršenja plana prodaje u količinskim

pokazateljima.14.3.2. Analiza utjecaja dovršenja proizvodnje na izvr

šenje plana prodaje.14.3.3. Analiza izvršenja plana prodaje u vrijednosnim

poka-zatel jima.

- 234 -

14.3.4. Analiza ostvarenih cijena.14.3.5. Analiza izvršenja plana prodaje po asortimanu.14.3.6. Usporedba dobivenih pokazatelja o izvršenju plana,14.3.7. Analiza prodaje prema rasprostranjenosti tržišta.14.3.8. Analiza domaće teritorijalne rasprostranjenosti

tržišta.14.3.9. Analiza utjecaja organizacijskih jedinica u rea

lizaciji.14.3.10.Analiza dinamike prodaje.

14.4. Analiza ekonomičnosti rada prodajne funkcije.14.4.1, Analiza troškova prodaje.14.4.2, Analiza zaliha gotovih proizvoda i njihovih

troškova.14.4.3, Analiza utjecaja troškova transporta i otpreme

na ekonomičnost prodaje.,14.4.4. Analiza utjecaja troškova fakturiranja na ekono

mičnost prodaje,14.4.5. Analiza troškova naplate potraživanja i eviden

cije kupaca.14.4.6. Analiza troškova izvoza.14.4.7. Analiza troškova prodajnih kanala.14.4.8. Analiza popusta u prodaji.

15. ANALIZA POSLOVNOG REZULTATA15.1. Ciljevi i područje analize poslovnog rezultata.15.2. Podloga analize poslovnog rezultata.15.3. Analiza kretanja pojedinih oblika poslovnog rezultata.15.4. Analiza utjecajnih činilaca na veličinu poslovnog rezul

tata.15.5. Analiza sastava poslovnog rezultata.15.6. Analiza primjerenosti poslovnog rezultata.15.7. Analiza razdiobe poslovnog rezultata.

16. ANALIZA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA16.1,. Ciljevi i područje analize uspješnosti poslovanja.16.2. Analiza proizvodnosti rada.

16.2.1. Problematika mjerenja uloženog rada.16.2.2. Analiza dinamike proizvodnosti rada.16.2.3. Analiza utjecaja tehničke opremljenosti rada na

proizvodnost rađa.

- 235 -

- 236 -

16.2.4. Analiza utjecaja energetske opremljenosti na proizvodnost

16.3. Analiza ekonomičnosti poslovanja.16.3.1, Analiza dinamike ekonomičnosti poslovanja.16.3.2. Analiza utjecaja kala, rasipa, loma, škarta i

otpadaka na ekonomičnost poslovanja.16.4. Analiza rentabilnosti poslovanja..

16.4.1, Analiza dinamike rentabilnosti poslovanja.16.5. Analiza odnosa izmedju pojedinih pokazatelja.


Izučavanje ovog predmeta vrši se putem predavanja, održavanjem vježbi na konkretnim primjerima, vodjenjem diskusija, pisanjem referata i stručnim posjetama organizacijama udruženog rada.


Provjera znanja studena-ta vrši se na temelju testova tijekom cijele godine, kao i na temelju pisanih referata koje studenti pišu iz pojedinih područja..

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. Skupina autora: Ekonomska analiza poslovanja organizacija' ud

ruženog rada,III.izmijenjeno i donunjeno izdanje,Više ekonomske škole Pula, Split i FOI Varaždin, 1974.

2. Baksa M.: Zbirka primjera iz ekonomske .analize poslovanjaorganizacija udruženog rada, Varaždin, Fakultet organizacije i informatike, 1980.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Krajčevie F.: Analiza poslovanja organizacije udruženog rada,

V.izdanje, Zagreb, Informator, 1975.2. Rraut R. i Krajčević F. : Funkcionalna analiza vri jedma-H.

Zagreb, Informator, 1971.

3. Vasi'ljević

*4. Juretić I.

5. Popović Ž.

K„: Teorija i analiza bilansa, Beograd, Savremena administracija, 19580, Kmetić M. i Vitez I.: Analiza poslovanja industrijskog poduzeća, Zagreb, 196*4.: Ekonomska analiza poslovanja, Zagreb, Informator, 1979 .

- 237 -

238 -

O R G A N I Z A C I J A P R 0 I Z V 0 D N J E

U s m j e r e n j e ; GodinaS e m e s zimski P . v .

t a r : ljetni p . v .

Ekonomika OUR-a III 2 1 1 2Organizacija tržišnog poslovanja III 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja III 2 1 1 2Organizacij ske--inf ormatičko III 2 1 1 2

SVRHA I CILJEVI IZUČAVANJA

Svrha je ove nastavne discipline stručna izobrazba studenata i njihovo pripremanje za praksu iz šireg područja organizacije proizvodnj e .

Ciljevi kolegija su da slušači usvoje?- opće temelje organizacije proizvodnje,- važnost pripreme proizvodnje, unapređjenja proizvodnje, unutra

šnjeg transporta, kontrole i dr.,- pregled organizacije proizvodnje s najznačajnijim problemima,- neka rješenja organizacijsko-proizvodnih problema kao primjera

i dr.

Studij kolegija je tako zamiš Ijen da studentima prikaže svu širinu područja organizacije proizvodnje. Slušači trebaju shvatiti suvremenu organizaciju proizvodnje kao bitnu pretpostavku optimalnog korištenja osnovnih faktora proizvodnog procesa.

OSNOVNA PODRUČJA IZUČAVANJAPredmet proučavanja ove discipline nije tehnologija ili proizvodnja kao preradba. Riječ je o organizaciji faktora proizvodnje,pa je to aktivnost koja prethodi ili teče iza same proizvodnje.Organizacija proizvodnje u najširem smislu obuhvaća:a) postavljanje OUR-a (izbor djelatnosti, izbor ili konstrukcija

proizvoda ili. projektiranje tehnološkog procesa i projektiranje budućih uvjeta rada u OUR-u),

b) organizaciju svih podsistema proizvodnje u sistemu 0UR~a,

- 2 39 -

c) organizaciju ljudskih odnosa u OUR-u,d) organizaciju proizvodnje u užem smislu.

NASTAVNI PROGRAM

1. ZNANOST 0 ORGANIZACIJI PROIZVODNJE1.1. Znanost1.2. Pojam i razvoj organizacije1.3,. ..Proizvodnja1.4. Organizacija proizvodnje

2. PROIZVODNJA KAO PODSUSTAV U ORGANIZACIJI UDRUŽENOG RADA2.1. Teorija sustava kao novi pristup12.2. Temeljne značajke proizvodnje kao podsustava OUR-a.

3. ULOGA I VAŽNOST OSNOVA ORGANIZACIJE RAĐA U ORGANIZACIJI PROIZVODNJE3.1. Podjela rada3.2. Specijalizacija3.3. Kooperacija3.4. Standardizacija3.5. Tipizacija3.5. Mehanizacija3.7. Automatizacija i automacija3.8. Centralizacija i decentralizacija3.9. Autoritet i odgovornost3.10.Disciplina

4. ORGANIZACIJA ELEMENATA (SREDSTAVA)4.1. Problemi organizacije elemenata4.2. Lokacija4.3. Problematika rasporeda strojeva i postrojenja4.4. Tipovi proizvodnje4.5. Organizacija radne okoline

5. AUTOMATIZACIJA PROCESA PROIZVODNJE5.1. Svrha i pretpostavke automatizacije5.2. Ekonomski aspekti automatizacije5.3. Tehnički aspekti automati z.?rij25.4. Mjesta za automatizaciju5.5. Automatizacija proizvodnih procesa5.5. Sociološki i drugi aspekti automatizacije

- 240 -

ORGANIZACIJA PRIPREME PROIZVODNJE6.1. Općenito o pripremi proizvodnje6.2. Tehnička priprema

6.2.1. Tehnička priprema materijala6.2.2. Tehnička priprema alata'6.2.3. Organizacija radniko^og mjesta po radnim jedinicama,

grupama, radnim ili proizvodnim odjeljenjima,smjenama i drugim oblicima obavljanja rada

6.2.4. Konstrukcijska priprema6.2.5. Tehnološka priprema proizvodnje

6.3. Operativna priprema6.3.1. Osobitosti operativne pripreme6.3.2. Operativna priprema i planiranje6.3.3. Planiranje proizvodnje6.3.4. Planiranje materijala6.3.5. Izrada i lansiranje radne dokumentacije6.3.6. Raspodjela rada

6.4. Granična područja pripreme proizvodnje6.4.1. Primjena kompjutora u pripremi proizvodnje

6.5. Organizacija pripreme proizvodnje izvan industrije6.5.1. Organizacija pripreme proizvodnje u poljoprivredi6.5.2. Organizacija pripreme proizvodnje u šumarstvu6.5.3. Organizacija pripreme nroizvođnje u gradjevinarstvu6.5.4. Organizacija pripreme u saobraćaju

ORGANIZACIJA UNUTRAŠNJEG TRANSPORTA7.1. Pojam i ekonomsko-organizacijsko značenje unutrašnjeg

transporta7.2. Elementi unutrašnjeg transporta

7.2.1. Transportna sredstva7.2.2. Transportni teret7.2.3. Transportni put7.2.4. Vrijeme transporta

7.3. Troškovi unutrašnjeg transporta7.4. Sistemi unutrašnjeg transporta7.5. Transportna vozila, uredjaji i oprema7.6. Izračunavanje potrebnog broja vozila7.7. Pomoćna sredstva analize organizacije unutrašnjeg transport--7.8. Organizacija unutrašnjeg transporta

8. PALETIZACIJA8.1. Pojam, prednosti i nedostaci paletizacije8.2. Sredstva paletizacije8.3. Vrste paleta8.4. Sredstva za prijenos paletizirane robe8.5. Strojevi, naprave i sredstva osiguranja8.6. Izbor i upotreba paleta te prilagodjavanje paletizaciji8.7. Slaganje tereta na paletu i iskorištenje palete

■ 8.8. Potreban broj paleta

9. ORGANIZACIJA ODRŽAVANJA SREDSTAVA9.1. Problemi održavanja9.2, Metode rada održavanja sredstava za rad9,, 3 .- . Struktura ciklusa popravka9.4. Rezervni dijelovi9.5. Veličina službe održavanja9.6. Organizacija održavanja

10. UNAPREDJENJE PROIZVODNJE10.1. Orijentacija i pristup10.2. Potreba za unapređjenjem proizvodnje10.3. Mjere i putevi unapređjenja proizvodnje10.4. Potrebna znanja za unapredjenje proizvodnje10.5. Ciklus rada na u'napredjenju proizvodnje.

11.TEHNIČKA KONTROLA PROIZVODNJE11.1. Pojam i djelokrug rada tehničke kontrole11.2. Kontrola materijala11.3. Kontrola proizvodnje11.4. Kontrola sredstava za rad11.5. Kontrola kvalitete proizvoda11.6. Organizacija tehničke kontrole

12.PRELAZAK S MIRNODOPSKE MA RATNU PROIZVODNJU12.1. činioci efikasnosti prijelaza-privrede na ratnu proizvodnji12.2. Načini prijelaza i njihovi utjecaji na ratnu proizvodnju12.3. Kako se manifestira evakuacija i eventualno uništavanje

dijela kapaciteta privrede na sposobnost prijelaza ,s mirnodopske na ratnu proizvodnju.

- 2 41 -


- 24 2 -

Studijska gradja obradjuje se na predavanjima i seminarima. U dijelu nastavnog predmeta, kada se izndse konkretni primjeri iz prakse, u nastavi sudjeluju i istaknuti stručnjaci iz organizacija udruženog rada.

Pojedini dijelovi su samo predmet seminara. Vrijeme seminara obuhvaća:, rad u seminarima (referati), izradu zadataka, diskusije o posebno odabranim temama, prikaz rješenja modela organizacije na primj erima.


Znanje svih redovnih studenata provjerava se u toku nastavne godine pomoću dva testa.Prvi se piše u zimskom, a drugi u ljetnom semestru. Znanje studenata, koji aktivno rade u seminaru, provjerava se i vrednuje pomoću seminarskih radova (referata).Oni se obavezno izlažu I brane. Ove seminarske radove treba razlikovati od onih koji su propisani Statutom. Izvanredni studenti nemaju seminare. Znanje svih studenata provjerava se i na ispitu koji se aastoji iz pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita obuhvaća izradu zadataka, a usmeni dio obuhvaća teoriju. Nakon položenog isuita student može (prema izboru) pisati seminarski, odnosno diplomski rad iz područja ove discipline.

L I T E R A T U R A


1. žugaj M.: Organizacija proizvodnje. Fakultet organizacije iinformatike, Varaždin, 1976.

2. Gabud Z., Žugaj M.: Prelazak se mirnodopske proizvodnje naratnu proizvodnju, u knjizi Tematski sadržaji od posebnog značenja za općenarodnu obranu koji se ugradi uju u predmete visokoškolskih ustanova ekonomski?; nauka, Tematsko područje broj 3, Fakultet crganizac?’ je i informatike, Varaždin, 1979.

OBAVEZNA LITERATURA:1. Vila A., Leicher Z .: Planiranje proizvodnje i kontrola rokova,

Informator, Zagreb, 1977.2. Žaja M.: Organizacija proizvodnje, Narodne novine,Zagreb,1976.

(glava 1, 2, 4 I 10).

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Gojanović J.: Ekonomika i organizacija proizvodnje, Informa

tor, Zagreb, 1977.2. Kukoleća S., Stavrić B.: Osnovi ekonomike i organizacije pro

izvodnje, Savremena administracija,Beograd,1975.

3. Madjarević B.: Rukovanje materijalom, Tehnička knjiga,Zagreb,1969 .

4. Maynard H.B.: Savremena organizacija proizvodnje, RO Kulturnicentar, OOUR Privredna knjiga, Gornji Mi lanovac, 19-79 .

5. Mileusnič N.: Organizacija procesa proizvodnje, Privrednipregled, Beograd, 1977.

6. Rejec E ,: Terotchnologija, Informator, Zagreb, 1974.

7. Salitrežić T., Zugaj M.: Oblikovanje i vrednovanje rada,Studi'rada 2, Ekonomski fakultet, Osijek, 1980.

8. Taboršak Đ. ; Studij rada, Tehnička knjiga*, Zagreb, 1970.

- 243 -

- 244 -

O R G A N I Z A C I J A O B R A Č U N A P O S L O V A N J A

U s m j e r e n j e : Godina S e m e zimskip . V.

s t a rljetni

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja III 2 1 1 2Ekonomika OUR-a III 2 1 1 2

CILJEVI IZUČAVANJA

Organizacija obračuna poslovanja kao nastavna disciplina ima za cilj da se studenti upoznaju s različitim mogućnostima organizacije i metodama obračuna prihoda, rashoda i financijskog rezultata u organizaciji udruženog rada.

Saznanja iz sadržaja ove nastavne discipline potrebna su stručnjacima, organizatorima, voditeljima poslovnog procesa, i to prvenstveno u financijskoj i računovodstvenoj djelatnosti. Organizacijom obračuna poslovanja ujedno se stvaraju preduvjeti za jedno područje informacijske podlogo za potrebe poslovnog odlučivanja. Studij ove discipline ujedno znači produljivanje znanja iz računovodstva, iz financijskog poslovanja, iz analitičko planske djelatnosti, i to u cilju primjene .najracionalnijih metoda obračuna za odredjenu organizaciju udruženog rada.

OSNOVNA PODRUČJA IZUČAVANJAOrganizacijski pristup izučavanja ove discipline polazi od utvrdjivanja pojma i ciljeva koje obračunom treba ostvariti. Sa stajališta organizacije poslovanja preciziraju se mjesta primjene metoda obračuna.Posebni značaj ima organizacija i prikaz obračuna rashoda, odnosno troškova poslovanja. S obzirom na obilježja obveza, koje ima organizacija udruženog rada, potrebno je ovladati metodama obračuna izdvajanja za opću i zajedničku potrošnju sastavom kalkulacija kod nas i u svijetu.

- 245 -

Ova disciplina izučava kako organizirati obračun prihoda sa stanovišta udruživanja rada i Sredstava, kako u pojedinim funkcijama tako i u povezanosti programa udruženih sudionika u zajedničkom proizvoduo Poseban je naglasak na organizaciji i obračunu financijskog rezultata.S obzirom na značaj SlZ-a, daju se modeli organizacije obračuna, kako sa stajališta statusne promjene OUR-a, tako i sa stajališta predmeta poslovanja.I na kraju prikazana je organizacija bilansiranja u OUR-ima.

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD

2. POJAM METODA OBRAČUNA3. CILJEVI I ZNAČAJKE METODE OBRAČUNA

3.1. Ciljevi metoda obračuna u OUR-u3.2. Razvitak metoda obračuna3.3. Dinamički pristup metodama obračuna3.4. Metode obračuna kod činitelja integracije poslovnih

procesa4. MJESTA PRIMJENE METODA OBRAČUNA

5. ORGANIZACIJA I METODE OBRAČUNA RASHODA5.1. Metode obračuna po djelatnostima5.2. Programska osnova metoda obračuna rashoda5.3. Metode procjene vrijednosti zaliha materijala i inventara

5.3.1. Metode obračuna nabave materijala5.3.2. Obračun odstupanja od planskih cijena materijala5.3.3. Problemi vrijednosti materijala u uvjetima promjena

vrijednosti novca5.4. Metode obračuna materijalnih troškova

5.4.1, Obračun ' j; - - -5.4.2. Obradim troškova rasipa, rastepa, kvara, loma5.4.3. Obračun troškova usluga5.4.4, Obračun troškova đnevn? za službena, putovanja5.4'.5. Obračun troškova za terenski rad5.4.6. Obračun troškova za reklamu i propagandu

- 246 -

5.4.7. Obračun troškova za .reprezentaciju5.4.8. Obračun ostalih materijalnih troškova5.4.9. Materijalni troškovi u odnosima s privatnim osobama

5.5. Metode obračuna amortizacije osnovnih sredstava5.5.1. Obilježja elemenata obračuna amortizacije osnovnih

sredstava5.5.2. Obračun revalorizacije vrijednosti osnovnih sredstav_.5.5.3. Obračuni amortizacije osnovnih sredstava

5.6. Obračun dohotka5.6.1. Obračun ugovornih obveza5.6.2. Obračun poreza i doprinosa5.6.3. Obračun osobnih dohodaka5.5.4. Metode obračuna osobnih dohodaka zbog privremene

spriječenosti za rad (bolovanja)5.6.5. Obračun osobnih primanja5.6.6. Obračun boračkog doplatka5.6.7. Obračuni u vezi financiranja općenarodne obrane i

društvene samozaštite5.6.8. Obračun doprinosa za izgradnju skloništa

5.7. Podjela troškova sa stanovišta metoda obračuna5.8. Prijenos troškova procesa proizvodnje

5.8.1. Metode organizacije jedinica, kao pretpostavka načina obračuna

5.8.2. Jednostavan .način utvrđjivanja troškova5.8.3. Obračun prema složenom ukrštavanju troškova

5.9. Pojam i vrste kalkulacija5.9.1. Obilježja kalkulacije5.9.2. Metode kalkulacije pri proizvodnji skupine srodnih

proizvoda5.9.3. Metode kalkulacije pri proizvodnji vezanih proizvoda

5.10.Obračun po metodi pune cijene koštanja5.11.Obračun po metodi vrijednosti supstance 5,12,Obračun po nepotpunoj cijeni koštanja 5.13.Obračun po metodi promjenljivih troškova

5.13.1. Značajka metode'obračuna po promjenljivim troškovima

5.13.2. Metode podjela troškova na promjenijive i stalni

5.14-. Obračun po metodi standardnih troškova5.15. Obračun po svjetskoj normativnoj metodi

5. METODA OBRAČUNA PRIHODA6.1. Obračun prihoda nabave6.2. Obračun prihoda prodaje6 . o o OujL’CiC-U.i p r i i -n o U c i v

6.4. Obračun prihoda financija6.5. Obračun prihoda zajednice rada6.6. Obračun prihoda.integrirane proizvodnje i prodaje6.7. Obračun ostalih prihoda

7. METODE OBRAČUNA U FUNKCIJI POSLOVNE POLITIKE7.1. Obilježja i pojam poslovnog rezultata7.2. Metoda obračuna u funkciji poslovne politike7.3. Pojam gubitka i metoda njegova pokrića7.4. Metode obračuna i raspodjele poslovnog rezultata7.5. Metode eliminiranja utjecaja različitih uvjeta privredji-

van j a8. POSEBNE METODE OBRAČUNA S OBZIROM NA STATUSNE PROMJENE I

SPECIFIČNOSTI POSLOVANJA

- 247 -

8,1. Metode obračuna osnovanja OUR-a8.2 . Metoda obračuna kod integracije8.3. Metode obračuna kod razdvajanja, izdvajanja8.4. Metode obračuna kod sanacije8.5. Metode obračuna kod stečaja8.6. Metode obračuna kod poljoprivrede8.7. Metode obračuna kod gradj evinars tva8.8. Metode obračuna kod elektroprivrede8.9. Metode obračuna kod sao„rađaj a8.10 .Metode obračuna kod z fin i t s i va8.11 .Metode obračuna kod komunalne djelatnosti8 .12 .Metode obračuna kod trgovine8 .13 .Metode obračuna kod 0IZ-ova

9. METODE BILANCIRANJA9.1. Pojam i značaj bilanciranja9.2. Teorija bilarciranja

9.2.1, Obilježja dinamičke- b ilan ce9.2.2. Obilježja statičke bilance

9.2.3. Obilježja organske bilance9.2.4. Obilježja nominalne bilance9.2.5. Obilježja sudinarničke bilance9.2.6. Obilježja bilance9.2.7. Obilježja fonda i bilanciranje

9.3. Značajke i obilježja bilanciranja u kapitalističkim zemljama

9.4. Značajke i obilježja bilanciranja u Sovjetskom savezu i ostalim socijalističko-istočnim zemljama

9.5. Značajke i obilježja bilanciranja u Jugoslaviji9.6. Metode sastavljanja zaključnog i~ačuna

9.6.1. Obveze, subjekti i rokovi za izradu zaključnog računa

9.6.2. Poslovi koji prethode izradi zaključnog računa9.6.3. Pripreme za sastavljanje zaključnog računa9.6.4. Utvrdjivanje vrijednosti zaliha9.6.5. Obračun proizvodnje9.6.6. Utvrdjivanje i obračun ukupnog prihoda9.6.7. Obračun i raspodjela dohotka'9.6.8. Popunjavanje obrazaca•zaključnog računa9.6.9. Postupak utvrđjivanja rezultata za poslovne jedinice9.6.10.Revalorizacija osnovnih sredstava9.6.11,Obračun osiguranja trajnih obrtnih sredstava(TOS)9.6.12.Godišnji obračun poreza i doprinosa iz dohotka9.6.13.Konačni obračun obvezatnog zajma za privredno nera

zvijene pokrajine i republike9.6.14.Metode praćenja primjene samoupravnih sporazuma o

razdiobi dohotka i osobnih dohodaka (SAS)9.6.15.Postupak donošenja zaključnog računa.

9.7. Metode sastavljanja privremenog (periodičnog ),obračuna9.7.1. Obveze, subjekti i rokovi za iz.radu privremenog

obračuna v9 . 7 . 2 . Pripremne radnje.9.7.3, Popunj avanj e obrazaca.9.7.4. Postupak donošenja periodičnog obračuna.

- 248 -

- 249


Studijska materija iz ovog kolegija izučava se. na predavanjima seminarskim vježbama i programiranim temama aktualne problematike suvremenih metoda obračuna u našoj praksi. Organizacija nastave usmjerava se u pravcu aktiviranja studenata. To znači da studenti o pojedinim temama pišu referate, na temelju kojih se vodi rasprava, pa se na taj način produbljuje studijska gradnja. Osim toga organizira se sudjelovanje stručnjaka iz prakse, koji na specifičnostima odredjenog modela obračuna, uz pomoć ilustracija i prikaza, kritički upotpunjuju nastavnu materiju.

NAČIN I ORLIĆI STALNOG PRAĆENJA ZNANJA STUDENATA

Znanje studenata se prati kontinuirano uz r'aspravu u tijeku nastave. Uvode se testovi, i to jedan u ljetnom, a drugi u zimskom semestru. Osim toga, konačna provjera znanja obavlja se na pismenom i usmenom ispitu.

L I T E R A T U R A

OBVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:

1. Etinger dr Z., Kuhanec dr F.: Organizacija sastavljanja bilanceposlovanja OUR-a, Ekonomski fakultet Rijeka i Fakultet organizacije i informatike Varaždin, 12"9.

2. Kuhanec dr F.: Organizacija obračuna troškova (skripta u pripremi ) .


1. Turk dr I.: Računovodstvo troškova, Informator, Zagreb, 1973. •2. Časopis Računovodstvo i financije b r . 1 i br. 4 i .'2 SRFRH,

Zagreb, 1930, •»


1. štrbac prof.R.: Knjigovodstvo proizvodnje,InformaJor,Zagreb,1971,

2. Majcen dr Ž.: Troškovi u teoriji i praksi, Inforrator,Zagreb,1972 .

3. Vitez dr I.; Metode obračuna u privrednim organizacijama.Školska knjiga, Zagreb, 1973.

4. Tadijančević dr S.: Financijsko računovodstvo. Ekonomski fakultet, Zagreb, 1978.

5. Skupina autora: Metode obračuna u privrednim organizacijama uuvjetima neposrednog radničkog samoupravljanja,referati , simpozij SRFRH, Opatija, 1976.

6. Skupina autora: Zbornik X. simpozija o sodobnih metodah vračunovodstvu i poslovnih financah, SRFRS, Portorož, 1977.

7. Skupina autora: Revalorizacija i amortizacija osnovnih sredstava s nomenklaturom,Informator, Zagreb, 1976.

8. Skupina autora: Utvrđjivanje i raspodjela sredstava za osobnedohotke i zajedničku potrošnju u OUR-u, simpozij, SRFRH, Šibenik, 1977.

9. Etinger dr Z.: Procjena imovine i poslovni rezultat,Istarskanaklada, Pula, 1979.

10. Skupina autora: Obračun dohotka u samoupravnim organizacijamai zajednicama, SRFRH, simpozij, hed.ulin, 1979 .

11. Andžić mr M.: Periodični obračun za poduzeća i pogone osnovaneu inozemstvu,Informator br.2648, Zagreb, 1979.

12. Krajčević dr F.: Shvaćanje teorije o bilanci, Računovodstvo ifinancije br. 3 SRFRH, Zagreb, 1979.

13. Knežević dr N.: Ekonomski i dohodovni odnesi izmedju OOUR-a uradnoj i složenoj organizaciji. Ekonomski analitičar br. 4, TEB Narodne novine, Zagreb, 1978.

14. Zakon o udruženom radu, Vjesnik, Zagreb,' 1976 .

15. Tjedni list Informator, Zagreb.16. časopis Računovodstvo i financije, Zagreb.

- 250 -

- 251 -

T E O R I J A S I S T E M A K I B E R N 5 T I X A

U s m j e r e n j e : GodinaS e zir P •>

n e ski v .

s t a r : ljetni p . v .

Organizacija tržišnog poslovanja III 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja III 2 1 1 2Organizacij sko-informatičko III 2 1 1 2Ekonomika OUR--a III 2 1 1 2

Napomena: Studenti Organizacij sko-informatičkog usmjeren ja, koji žele diplomirati na I. stupnju studija, moraju položiti Teoriju sistema- s kibernetikom.

TEORIJA SISTEMAOsnove i postanak teorije sistema. Pojam sistema, vrste sistema. Mogućnosti klasifikacije sistema. Sistemski pristup. Osnove sistemske analize. Mogućnosti prikazivanja i opisivanja sistema.Sis- telaska analiza pomoću metode crne kutije. Početni pristup analizi. Definicija sistema. Analiza funkcije sistema i izbor reprezentanata funkcije. Raščlanjivanje sistema. Analiza toka reprezentanata funkcije sistema. Proračun rješenja. Provjera valjanosti dobije- nog rješenja.Sistemska analiza u smislu vremenskog istraživanja sistema. Značenje analize vremena u sistemu. Početni pristup vremenskom istraživanju sistema. Izrada skice objekata. Izrada skice funkcioniranja. Metode i tehnike za vremensko istraživanje sistema. Metoda PRE-* CEDENCE i njena uloga u vremenskom istraživanju sistema.

Modeliranje sistema. Vrste i tipovi modela. Osnove teorije sličnosti. Načelni postupak u izradi i primjeni t octe! a. Sistemska aeali- za po metodi IDEAL. Značenje i područja primjene metode IDEAL. Definiranje sistema. Prikazivanje sistema. Pronalaženje osnovne funkcije sistema. Razvoj idealnog sistema. Istraživanje najboljeg rješenja. Organizacija, uvodjenje i sprovodjerrie tode u radnoj

252

Osnove sistemske sinteze.

Pouzdanost sistema. Pouzdanost tehničkih sistema. Pouzdanost organizacijskih i drugih društvenih sistema. Osnove teorije pouzdanosti. Sistemska analiza sa stanovišta pouzdanosti.Postupak proračuna pouzdanosti nekog sistema. Značenje teorije pouzdanosti u analizi složenih sistema.

KIBERNETIKAPostanak kibernetike. Definicija i područje kibernetike.Odnos kibernetike i teorije sistema. Teoretske osnove kibernetike.Entropija i informacija. Teorija informacija i njena uloga u kiber- netici. Prijenos informacija. Upravljanje u kibernetskom smislu. Osnove informatičke veličine i pojmovi. Informacijski medij i informacijski kanal. Korisnost i vrijednost informacija.Iskorištenje informacijskog kanala. Kodiranje. Optimalno kodiranje, značenje optimalnih kodova. Metode optimalnog kodiranja. Kvaliteta kodova. Utjecaj buke na prijenos informacija. Bukootporno kodiranje. Komercijalno kodiranje. Tajno kodiranje ili šifriranje. Razvoj metoda tajnog prijenosa informacija. Istraživanje vrijednosti informacija. Osnove teorije odlučivanja.

Kibernetsko istraživanje sistema. Pojam elementarnog sistema. Matematička deskripcija sistema. Opis strukture i ponašanja sistema. Stabilnost i ergođičnost sistema. Upravljanje sistemima. Principi otklanjanja smetnji. Princip otvorenog i princip zatvorenog regulacijskog kruga. Osnove teorije regulacije. Ponašanje elementarnog regulacijskog kruga. Upravljanje pomoću više regulatora. Samostalnost sistema. Hipoteza ultrastabilnosti. Samoorgani- zirajući sistemi.Primjena teorije sistema i kibernetike u organizaciji i informatici .

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVENastava iz ove nastavne discipline održava se putem predavanja i grupnog rada. Na predavanju student dobiva temeljna znanja i upoznaje metode iz predmeta. U grupnom radu on-usvaja kolektivnu tehniku rješavanja problema iz ove oblasti. Predavanja se izvode pretežno u V. semestru, a grupni rad u VI. semestru-. — ----- _ _

- 253


Znanje studenata se prati preko organiziranih kolokvija i ocjena *rada u grupi te putem domaćih zadataka za vrijeme trajanja nastave .Za svaki uspješno riješeni problem grupa dobiva stanovit broj bodova. Isti slučaj je i s domaćim zadacima. Broj bodova, skupljenih tokom semestra, utječe na konačnu ocjenu. Na kraju V.semestra student polaže kolokvij, a na kraju nastavne godine usmeni ispit.

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. D.Radošević: Osnove teorije sistema, Fakultet organizacije i

informatike, Varaždin, 1930.2. D.Radošević;-: Osnove kibernetike, Fakultet organizacije i infor

matike, Varaždin, 1980.

3. D.Radošević: Izbor poglavlja iz teorije informacija, Fakultetorganizacije i informatike, Varaždin, 1980.

OBAVEZNA LITERATURA:1. D.Radošević: Osnove teorije informacija, Informator,Zagreb,1981.2. N.VJiener: Kibernetika ili upravljanje i komunikacija kod živih

bića i mašina, ICS Beograd, 1972,3. N.VJiener: Kibernetika i društvo, Nolit, Beograd, 19 72 .

4. Corrigan R., Kaufman R.A.: čemu sistemska tehnika, Školskaknjiga, Zagreb, 1975.

5. M.Zaja: Poslovni sistem I TEB Narodne novine, Zagreb, 1978.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. F.šoti: Uvod u kibernetiku,Radnički univerzitet,Novi Sad,1973.2. K.Rajkov: Teorija sistema, IŠP Beograd, 1976.3. Kvn I., Pelikan P.: Kibernetika u ekonomiji,Savremena admini

stracija, Beograd, 1976.4. Mesarović M, i dr.: Teorija hijerarhijskih sistema sa više

nivoa, Informator, Zagreb, 1971.

- 254

O R G A N I Z A C I J A R A Č U N O V O D S T V A I R A Č U N O V O D S T V E N I H I N F O R M A C I J A

U s m j e r e n j eS e m e s t a r

Godina zimski ljetni _ p . v:____

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanjaEkonomika OUR-a III

III2 2

2 2

CILJEVI IZUČAVANJA

Organizamja računovodstva i računovodstvenih informacija kao nastavna disciplina ima za cilj da se studenti upoznaju s metodama organizacije računovodstvenih informacija, a posebno same djelatnosti računovodstva na smjeru financijskog i računovodstvenog područja.

Suvremeni pristup modeliranja računovodstvenih informacija pretpostavlja ovladavanje metodama'organizacije u smislu izgradnje odgovarajućeg informacijskog sistema. To znači da se ova disciplina izučava na pretpostavci poznavanja disciplina osnove računovodstva, osnova financijskog poslovanja i osnova informatike.


Studij navedene discipline tako je zamišljen da se studentima prikaže opći model organizacije računovodstvenih informacija, a zatim se ukazuje na modele koji se primjenjuju u ođredjenoj vrsti organizacije udruženog rada. Organizacijski pristup je postavljen programski shodno potrebama korisnika izvještavanja.

Studijska gradja najprije obuhvaća uvod u organizaciju računovodstva i računovodstvenih informacija. Zatim se daje prikaz pojedinih organizacijskih modela za pctrebe odgovarajućih poslovnih funkcija, da bi na kraju modelirali i organizacijski model računovodstvenih informacija za potrebe organa upravljanja, te vanjskih korisnika računovodstvenih informacija

- 255 -

1. MJESTO I ULOGA RAČUNOVODSTVA U INFORMACIJSKOM SISTEMU RADNEORGANIZACIJE1.1. Radna organizacija kao složeni dinamički sistemi1.2. Upravljanje i informiranje1.3. Obilježja računovodstvenih informacija1.4. Računovodstvene informacije kao sistem1.5. Prestrukturiranje klasičnog računovodstva u dio integral

nog sistema informacija.

2. POLOŽAJ RAČUNOVODSTVA U ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI RADNEORGANIZACIJE

2.1. Značajke računovodstva, u procesu poslovanja RO2.2. Oblici povezanosti računovodstva s ostalim poslovnim

funkcij ama2.3. Elementi koji utječu na organizacijski oblik računovodstva2.4. Organizacijski sastav računovodstva.

3. ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVA KAO DJELATNOST ZA PRIPREMUINFORMACIJA 0 SREDSTVIMA ZA RAD3.1. Sastav i kvaliteta informacija o osnovnim sredstvima3.2. Organizacija računovodstvenih informacija o izgradjenim

osnovnim sredstvima3.3. Organizacija računovodstvenih informacija o osnovnim

sredstvima u izgradnji3.4. Organizacija postupka plana amortizacije i reprodukcije

osnovnih sredstava3.5. Organizacija informacija o tekućem i investicijskom odr

žavanju osnovnih sredstava,3.6. Organizacija računovodstva o kretanju osnovnih sredstava3.7. Izvan-računovodstvena evidencija koja može zadovoljiti

potrebe informacijskog sustava3.8. Utjecaj korištene tehnike na organizaciju računovodstva

o osnovnim sredstvima

N A S T A V N I - P R O G R A M

256 -

4. ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA 0 ZAPOSLENIMA4.1. Nužnost informiranja o uposlenima4.2. Sadržaj informacija o uposlenima4.3. Organizacija knjigovodstva osobnih dohodaka4.4. Informacija o uposlenima koje daju ostale poslovne

funkeijc

5. ORGANIZACIJA ZBIRNIH RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA5.1. Sastav i kvaliteta informacija o jjoslovanju radne orga

nizacije5.2. Potrebne zbirne računovodstvene informacije5.3. Organizacija financijskog knjigovodstva

6. ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA ZA POTREBE FINANCIJSKOG POSLOVANJA6.1. Sastav informacija za financijsko poslovanje6.2. Organizacija informacija za financijsko poslovanje6.3. Utjecajni činitelji na organizaciju računovodstva za

potrebe financijskog poslovanja7. ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA ZA POTREBE NABAVNOG

POSLOVANJA .7.1. Zadaća informacijskog sustava za potrebe nabave7.2. Organizacija knjigovodstva materijala7.3. Organizacija knjigovodstva dugovanja prema vjerovnicima7.4. Izvanračunovodstvene informacije za nabavu

8. ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA ZA POTREBE PROIZVODNJE8.1. Zadaća računovodstvenih informacija za potrebe proiz

vodnje8.2. Organizacija računovodstvenih informacija o proizvodnji

(pogonsko knjigovodstvo)9. ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA 0 PRODAJI

9.1. Zadaća računovodstvenih informacija na području prodajnog poslovanja

9.2. Organizacija računovodstvenih informacija za potrebe prodaje iz glavne knjige

5.3. Organizacija računovodstvenih informacija iz knjigovodstva poluproizvoda s proizvoda i trgovinske robe

- 257 -

10 .

11.

12 .13 .

14 .


Studijska područja predmeta izučavaju se na predavanjima., seminarskim vježbama i programiranim temama aktualne problematike na primjerima iz prakse. Kod toga se primjenjuje organizacija nastave na taj način da se na temelju problemski iznesene tematike, aktivnim sudjelovanjem studenata,ilustriraj u oblici suvremene organizacije računovodstvenih informacija sa stajališta potrebe različitih korisnika. Kod toga se uvažavaju specifičnosti pojedinih oblika uz sudjelovanje u nastavi i istaknutih stručnjaka iz naše prakse.Ujedno se studenti pripremaju za aktivno sudjelovanje u nastavi uz pomoć pismenih referata, koje pred svojim kolegama brane, i tako u raspravi produbljuju programiranu studijsku gradju. Osim toga, u tijeku semestra organizira se posjet organizacijama udruženog rada s unaprijed pripremljenom "Tematikom oblika organizacije računovodstva i računovodstvenih informacija. .

9.4. Organizacija računovodstvenih informacija o potraživanjima od dužnika

9.5. Organizacija računovodstvene informacije iz ostalih djelatno svi

ORGANIZACIJA INVENTARIZACIJE (POPISA)ZADAĆA I SADRŽAJ PRAVILNIKA 0 ORGANIZACIJI I NAČINU VODJENJA RAČUNOVODSTVAORGANIZACIJA IZRADE PERIODIČNIH OBRAČUNA I ZAKLJUČNOG RAČUNA

ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVENIH INFORMACIJA 0 USPJEŠNOSTI POSLOVANJAORGANIZACIJA PRIMOPREDAJE DUŽNOSTI RADNIKA U RAČUNOVODSTVU.

- 258 -


Rad studenata stalno se prati u tijeku rasprava, a na temelju pisanih referata i aktivnosti studenta u vidu pitanja koja studenta stavljaju u aktivni položaj u procesu izučavanja studijske gradje. Znanje studenata se na kraju provjerava na usmenom ispitu.

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I -PRIRUČNICI:

1. Kuhanec dr F .: Organizacija računovodstva u samoupravnim organizacijama i zajednicama, skripta u pripremi, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, 1980 . .


1. Skupina autora: Organizacija računovodstva, Zrinski, Čakovec.1974.

2. Derenčin,Hamarič,Suhina: Priručnik o organizaciji i samoupravnim općim aktima u računovodstvu i financijskoj službi, SRFRH, Zagreb, 1978.


1. Dobrenić dr S . i suradnici: Upravljački informacijski sistemu radnoj organizaciji, Informator,Zagreb,1971.

2. Štrbac prof.R.: Organizacija računovodstvene službe,Informator , Zagreb, 1969.

3. štrbac prof.R.: Knjigovodstvo proizvodu je, Infor>mator, Zagreb ,1971.

4. štrbac prof.R.: Knjigovodstvo nabave,Informator,Zagreb,1971.5. štrbac prof.R. Knjigovodstvo investicija u toku,Informator,

Zagreb, 19 73 .

6. štrbac prof.R.: Knjigovodstvo realizaci j e , Informator, Zagreb1972 .

- 25 9

7. Kuhanec mr F„: Organizacija računovodstvene funkcije,skripta,Fakultet organizacije i Informatike,Varaždin,1977.

8. Vukobratović dr P.: Organizacija računovodstva i sredstava zaobradu podataka,Savremena administracija,Beograd, 1970 .

9. Turk dr I.: Računovodstvene informacije kao podloga za donošenje poslovnih odluka,Informator,Zagreb,1970.

10. Habek dr M,; Računovodstvo i računovodstvene informacije uOLJR-u, Narodne novine , Zagreb ,19 78 .

11. Stanojević dr R.: Veliki ekonomski sistemi,Institut za ekonomska istraživanja,Beograd,1970.

12. Marjanovic dr S:Priprema kibernetike u rukovodjenju radnimorganizacijama,Informator,Zagreb,1974.

13. šarić dr M.: Organizacija knjigovodstva osnovnih sredstava,Informator,Zagreb,1965.

14. Denona dr A.: Organizacija i tehnika materijalnog knjigovodstva, Informator, Zagreb, 1967.

15. Abramović dr I.: Tehnička sredstva i organizacija uredskograda, Informator, Zagreb, 1978.

16. Dobrenić dr S.; Projektiranje Informacijskih sistema,Fakultetorganizacije i informatike,Varaždin,1978.

17. Deželjin dr J.-Turk dr I.: Izgradnja sistema poslovnih informacija, Informator, Zagreb, 1378.

18'. Tepšič dr R„: Organizacijski modeli računovodstvene službe,Informator broj 2646, Zagreb, 1979.

19. časopis Računovodstvo i financije.20. Tjednik "Informator”.

- 260 -

S A M O U P R A V N O P L A N I R A N J E

S e! m e s t a r :U s m j e r e n j e Godina zimski ljetni

Organizacija tržišnog poslovanjaOrganizacija računovodstvenog i financijskog poslovanjaEkonomika OUR-a

t>. v . P- V .

III oL. 1 1 2

III 2 1 1 2III 2 1 1 2

1. SVRHA PREDMETAStudiranjem ovog predmeta student treba upoznati i shvatititeoriju i tehniku planiranja poslovanja OUR-a, kako bi pomoćustečenog znanja mogao:- provjeriti, učvrstiti i dopuniti stečena znanja iz predmeta koje je već odslušao i položio,

- lakše studirati druge predmete,- nakon diplomiranja aktivno sudjelovati u pripremi, izradi,

donošenju, izvršavanju i praćenju izvršenja planova poslovanja OOUR-a, RZ, RO, SOUR-a, SlZ-a i banaka.

2. PROGRAM PREDMETA sastoji se iz slijedećih dijelova i tema:

2.1.UVOD: Definicija olaniranja i nlana poslovanja u privrednim OUR-ima. Cilj i svrha planiranja poslovanja u privrednim OUR-ima. Položaj plana privrednih OUR-a u sustavu društvenog planiranja Jugoslavije. Veze izmedju poslovne politike i planiranja poslovanja u OUR-u.

2.2.ORGANIZACIJA PLANIRANJA POSLOVANJA U PRIVREDNIM OUR-imaVrste planova. Struktura ukupnih planova OUR-a po djelatnostima. Faze procesa planiranja. Podloge za planiranje poslovanja: metodika planiranja poslovanja, analize poslovanja, smjernice za izradu planova, samoupravni sporazumi i društveni dogovori o osnovama planova. Organi planiranja poslova nja OUR-a. Načela planiranja poslovanja. Usklad jivan je plar. va. Redoslijed izrade ukupnih i pojedinačnih planova.Rokovi donošenja i izrade planova poslovanja OUR-a. Praćenja i analiza izvršavanja planova. Informiranje o izvršavanju planova.

- 261 -

Ispravljanje (rebalansiranje) planova u toku njihovog izvršavanja .

2.3. TEHNIKA PLANIRANJA POSLOVANJA OUR-a INDUSTRIJESvrha, položaj, utvrdjivanje veličina i oblik pojedinačnih planova: Plana prodaje gotovih proizvoda i ostalih predmeta prodaje, plana robne i ukupne proizvodnje, plana kapaciteta, plana investicija, plana istraživačkog rada na unapredjenju poslovanja, plana nabave materijalnih sredstava poslovanja, plana potrebnog broja radnika, plana materijalnih troškova i amortizacije, plana obrtnih sredstava, plana ukupnog prihoda, plana' rasporeda planiranog dohotka, plana raspodjele planiranih sredstava za osobne dohotke, plana trošenja sredstava zajedničke potrošnje, plana s'tručnog usavršavanja radnika, plana rezervnih sredstava, planske devizne bilance, plana pokazatelja planirane uspješnosti poslovanja.Pregled matematičkih i statističkih metoda koje se mogu koristiti u planiranju poslovanja OUR-a. Korištenje metoda mrežnog planiranja u planiranju poslovanja OUR-a

2.4. POSEBNE TEMESpecifičnosti planiranja u trgovinskom GuR-u, bankama i samoupravnim interesnim zajednicama. Planska proizvodnja i raspodjela proizvoda prema prioritetu u ratnim uvjetima.Planske raspodjela u ratnim uvjetima.


Nastava će se izvoditi putem predavanja, stručnih ekskurzija uprivredne OUR-e i konzultacija.


1. Dr Mijo Novak i prof.Viktor Franc* Planiranje u radnim organizacijama, redakcija, Informator, Zagreb,1973. (drugo i prošireno izdanje koje se može nabaviti u knjižari EF-a) ili

2. Z.Etinger-M.Habek-R.Molnar° Planiranje poslovanja u OUR,trećeizdanje, VEK5 Pula i Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1975.

- 26 2


1. E.Kardelj: 0 sistemu samoupravnog olaniranja, Brionskediskusije, Radnička štampa, Beograd, 1976.

2. Prof.dr J.Sirotković: Planiranje u sistemu samoupravljanja,Informator,Zagreb,156 6 .

3. A.Starčević: Planiranje u proizvodnim organizacijama udruženog rađa,Sveučilišni centar ek.i org.nauka,Rijeka, 1977.

4. Prof.dr D.Vojnić: Samoupravno planiranje, proširena reprodukcija i razvojna politika,Radnička štampa,Beograd, 19 74.

5. "Razvitak društvenog planiranja", Ekonomski pregled, časopis Saveza ekonomista Hrvatske, br.1-3.

6. "Kako će izgledati Jugoslavija 1935", Delegatski vjesnik br. 5, str.15-18.

7. Prof.dr R .Stojanovie: Planiranje u samoupravnom društvu,Savremena administracija,Beograd,1976.

8. Z.Papić: Samoupravno planiranje - Teorijske osnove Izdavačko-informativni centar studenata,Beograd,1974.

9. Prof.dr B.Čosić: Planiranje kao opće svjetska pojava,Pregled 3/1970.

10. "Pređviđjanje budućnosti". Zbornik Treće medjunarodne konferencije "Nauka i društvo", Herceg Novi,1969.

11. Mrežno planiranje i upravljanje, redakcija dr J.Petrić,Informator,Zagreb,1970.

12. Neil W.Charmberlain: Preduzeće ■ mikroekonomsko planiranjei akcija, Savremena administracija,Beogradj1968.

13. Planiranje sve realnije i sve teže (kako planiraju kompanijeu SAD),Ekonomska politika,Beograd,br.1206/75.

14. D.H.Meadows i drugi: Granice rasta (izvještaj Rimskog klubao dilemama čovječanstva), Stvarnost,Zagreb,1974.

15. članci p planiranju objavljeni u "Planiranje razvoja I poslovanja", koje je redoviti prilog tjedniku Informator , Zagreb.

- 26 3 -

F I N A N C I J E

U s m j e r e n j e Godina S e m e s t a r zimski ljetni

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanjaEkonomika OUR-a III

II2 1

1 1 21 2

CILJEVI IZUČAVANJAU predmetu "'Financije", nastavnoj disciplini treće nastavne godine, osnovni su ciljevi izučavanja:1. Općenito o razvoju financija, pojam i obuhvat financija, te

odnos financijske znanosti s drugim znanostima.•2. Izučiti elemente i strukturu financijske i porezne politike

u utvrdjivanju osobnih, zajedničkih i općedruštvenih potreba, instrumente i faktore koji utječu na raspodjelu i preraspodjelu narodnog dohotka.

3. Izučiti djelovanje instrumenata monetarno-kreditne politike i monetarno-kređitne politike općenite na proizvodnju, ponudu i potrošnju, kao i na veličinu i strukturu troškova proizvodnje.

4-. Razvoj bankarskog i kreditnog sistema i problemi medjunarodnih plaćanja.

5. Izučiti međjuzavisnost i utjecaj elemenata fiskalne i monetarno- kreditne politike na ukupna đruštveno-ekonomska i privredna kretanja i razvoj društva općenito.

OSNOVNA PODRUČJARazvoj financijskog i poreznog sistema u svijetu i kod nas. Ekonomski, pravni, socijalni, đruštveno-politički,fiskalni i nefiskalni aspekt i značaj financijske politike.

Osnovne značajke našeg financijskog sistema, utvrđjivanje i načiT utvrdjivanja izvora prihoda za financiranje opće-đruštvaih i zajedničkih potreba.

Djelovanja financijske i monetarno-kreditne politike na raspodjelu i preraspodjelu narodnog dohotka, na odnose u proizvodnji i potrošnji, kao i na medjunarođnu razmjenu.

Osnovne značajke budžeta u kapitalističkim i socijalističkim zemljama i zemljama u razvoju.

Uloga, zadaci i ciljevi monetarno-kreditne politike u nas i u svijetu. Inflatorna žarišta, uzroci i modeli inflacije.Vrste banaka, njihov značaj i zadaci. Razvoj i modifikacija instrumenata monetarno-kreditne politike u odnosu na ekonomske ciljeve .

- 2 6 4 -

NASTAVNI PROGRAM:

1. Javne financije: pojam, ime, razvoj i obuhvat

2. Odnos financijske znanosti i drugih znanosti

3. Razvoj državnih (društvenih)prihoda

4. Klasifikacija državnih (društvenih) prihoda

5. Porezi5.1. Razvoj poreza, definicija i karakteristike poreza5.2. Klasifikacija poreza, opravdanje za ubiranje poreza

i prr'ncipi oporezivanja5.3. Elementi oporezivanja, porezna sposobnost, porezni

obveznik, porezna osnovica i porezne s'ćope5.4. Ciljevi oporezivanja i efekti oporezivanja5.5. Porezna evazija5.6. Prevaljivanje poreza5.7. Višestruko oporezivanje

o. Takse, vrste i uloga7. Doprinosi, značaj i uloga8. Porez na promet

8.1. Razvoj poreza na premet, karakteristike i oblici poreza na promet

8.2 Ef <ti poreza na promet8.2.1. Financijski efekt poreza na promet0.2.2. Ekonomski efekt poreza na promet8.2.3. SociiaIni efekt poreza na promet

9. Regresivno djelovanje poreza na promet i smanjenje učinaka regresnog djelovanja

10. Porez na dohodak fizičkih i pravnih osoba11. Carine

11.1. Razvoj carina, ciljevi i učinci carina11.2. Vrste carina i carinska terminologija

12. Razvoj poreznog sistema i reforma poreznog sistema Jugoslavije13. Oporezivanje dohotka OOUR-a14. Pojam i veličina javnih rashoda i uzroci porasta javnih rashoda15. Odnos javnih rashoda i ekonomske strukture16. Instrumenti financiranja društvenih potreba

16.1. Pojam, razvoj i karakter budžeta16.2. Budžetski principi (načela), sastavljanje, donošenje

i izvršenje budžeta16.3. Završni račun budžeta i budžetska kontrola

17. Financiranje opće-društvenih i zajedničkih potreba17.1. Novi sistem financiranja opće-društvenih potreba - fede

racije - republike - zajednice'općina i općine17.2. Novi sistem financiranja zajedničkih potreba

18. Pojam, razvoj i karakteristike javnog zajma19. Teoretske osnove monetarno-kreditne politike

19.1. ”Komplicirana” priroda novca19.2. Novčani (valutni) sistemi i suvremeni novčani sistemi19.3. Slom zlatnog standarda i papirna valuta, kreditni novac,

kredit i njegovo ekonomsko i monetarno značenje20. Novčani opticaj21. Monetarno-kreditna politika,privredna stabilnost i inflacija

21.1. 0 mjestu i ulozi ekonomske politike uopće i monetarne posebno

21.2. Novac I privredna aktivnost21.3. Uvod u teoriju inflacije, pokušaj definiranja inflacije

i uzroci Inflacije21.4. Kritike kvantitativne teorije novca21.5. Marxova kritika kvantitativne teorije i pogledi na mone

tarnu i ekonomsku stabilnost21.6. Teorija inflacije J.M.Kovenopa21.7. Inflacija troškova

- 265 -

- 266 -

22. Banke i instrumenti monetarno-kreditne politike22.1. Bankarski poslovi, pasivni 5. aktivni22.2. Emisiona banka - banka banaka22.3.- Instrumenti monetarno-kređitne politike: diskontna poli

tika, politika otvorenog tržišta, politika rezervi likvidnosti i selektivno kreditna politika

22.4. Kreditne i interne banke22.5. Odnos emisione banke i kreditnih banaka

23. Bankarsko-kreditni sistem Jugoslavije23.1. Razvoj kreditnog sistema i bankarskog sistema Jugoslavije23.2. Sistem narodnih banaka23.3. Odnosi narodnih banka s bankama - instrumenti monetarno-

kređitne politike24. Devizni sistem i devizni kursovi25. Međjunarodni monetarni sistem, medjunarodna likvidnost i prob

lemi međjunarodnih plaćanja.


Nastava se vrši putem predavanja, uz prikaz stručnih, znanstvenih i praktičnih primjera. Uporedc s predavanjima vode se rasprave o nejasnim područjima, te se uz diskusiju studentima daju na uvid akti, zakoni, odluke i razni obrasci s područja financija, kako bi na konkretnim primjerima lakše svladali materiju iz ove naučne discipline.

Veći broj studenata piše iz različitih nastavnih područja referate o kojima se na vježbama diskutira.

NAČIN I OBLICI STALNOG PRAĆENJA ZNANJA ST... DENATA

Znanje studenata provjerava se povremeno usmeno, a kontinuirano testovima iz pojedinih područja i pisanim referatima s tematikom iz te naučne discipline.

- 267 -

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. Barbara Jelčić: Financije u teoriji i praksi, Sveučilišna

naknada Liber, Zagreb, 1 9 7 9 .

2. Ivo Perišin--Antun Šokman: Monetarno-kreditna politika, V.izmijenjeno a. prošireno izdanje, Inf ormator, Zagreb, 197 9 .

0 BAVE ZNA LITERATURA:1. Alojz Rozmarić: Društvene financije Jugoslavije, Informator,

Zagreb, 1972.2. Ivo Perišin: Monetarno-kreditna politika, Informator, 1975.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Božidar Jelčić: Nauka o financijama, Informator,Zagreb,1979.

2. Richard Musgrave; Teorija javnih financija, Naučna knjiga,Beograd, 1973.

3. Ivo Perišin: Novac, monetarni sistem i udruženi rad, Informator, Zagreb, 1978.

4. Privredni sistem SFRJ - redaktori: Ksente Bogoev i PeroJurković: Sistem društvenog financiranja, Informator, Zagreb, 1977.

5. Zakon o porezima gradjana, Narodne novine SRH, Zagreb,1977.

26 8 -

S e m e s t a r :U s m j e r e n j e : Godina zimski ljetni

O R G A N I Z A C I J A T R Ž I Š N O G P O S L O V A N J A

v . b . V.

Organizacija tržišnog poslovanja I i. I o 1 l 2Ekonomika OUR-a III 2 1 i 2

Cilj ove nastavne discipline je da studente III. godine studija upozna s organizacijskim značajkama i organizacijskim oblicima funkcionalnog, a posebno integralnog djelovanja marketing sistema u udruženom radu.

Posebna se pažnja posvećuje granskom marketingu, odnosno izučavaju se organizacijske mogućnosti i karakteristike marketinga unutar pojedinih grana ili oblasti našeg privrednog sustava.

Studenti se preko predavanja, a još više preko vježbi, specijalističkih predavanja, seminara, posjeta radnim organizacijama i ostalim oblicima praktične aplikacije, osposobljavaju za organizatore tržišnih funkcija i tržišne aktivnosti organizacija u udruženom radu.

NASTAVNI PROGRAM

- Značajke tržišne organiziranosti organizacija udruženog rada- Organizacija i oblici socijalističkog tržišta- Robni karakter privredjivanja i tržišti dohodovni aspekt orga

nizacija udruženog rada- Odnos funkcije marketinga u organizacijskom sustavu privrednih

organizacija (financijska funkcija i marketing, marketing pristup u funkciji planiranja, determiniranost investicijskih ulaganja prema tržišnim potrebama, kadrovska funkcija i marketing, proizvodnja i marketing itd.)

- Organizacija marketing informacijskog sistema u privrednim organizacijama

- Organizacija i djelovanje marketing miksa- Organizacija pojedinih funkcija marketinga (tržišta,proizvodi

i u s l u g e , prodaja i marketing logistika, promotivni miks)

269 -

- Organizacija i oblici integralnog djelovanja marketinga- Organizacija, marketinga po privrednim djelatnostima (granski marketing)

- Marketing u poljoprivredi- Marketing u prehrambenoj industriji- Marketing u metalnoj industriji•- Marketing u drvo-preradjivačkoj industriji- Marketing u energetici- Marketing u tekstilnoj industriji- Marketing u građjevinskoj industriji- Marketing u trgovini- Marketing u turističkoj privredi- Marketing u saobraćaju- Medjunarodni marketing- Organizacijske specifičnosti transformacije marketinga u uvje

tima rata i općenarodne obrane- Organizacija marketinga u ostalim dijelovima privrede (zdrav

stvo, kultura, uslužne djelatnosti itd.


U prvom semestru predvidjena su dva sata predavanja i jedan sat vježbi tjedno, a u drugom semestru mijenja se na 1 + 2. Uz standardna predavanja nastavnika posebna se pažnja poklanja znanstvenim i stručnim predavanjima stručnjaka iz udruženog rada i znanstvenih institucija. Primjenjuje se takodjer sistem seminara, grupnog dinamičkog rada, panel-diskusija i si. Takodjer se prakticiraju posjete udruženom radu i izvodjenje edukativnog procesa na konkretnim primjerima.


Rad studenata i nivo njihovog znanja stalno se prati, naročito preko evidencija u koje se upisuju svi oblici njihove aktivnosti i ostali bitni podaci. Znanje se provjerava i putem istupanja studenata na seminarima, vježbama i slično.

- 270 -

L I T E R A T U R A


1. Dr Stjepan Bratko; Organizacija marketinga, skripta. Fakultetorganizacije i informu cike, Varaždin, 19 80 . ^

2. Dr Stjenan Bratko: Marketing industrije mesa, ZIT, Zagreb, ^1980 .

NE0BAVEZ NA LITERATURA:

1. Dr Ljubomir Baban: Tržišna politika krupnih poduzeća, JAZU, Osijek, 1975.

J I S T R A I V A N J E T R Ž I Š T A I P O L I T I K A P R O I Z V O D A

- 2 71 -

■ S e m e s t a r : U s m j e r e n j e Godina zimski ljetni

__ Ez____

Organizacija tržišnog poslovanja III 2 2

Cilj -predmeta je da osposobi studente za samostalno organiziranje praćenja tržišnih pojava, obavljanja istraživalačkih zadataka vezanih za utvrđjivanje i predvidjanje utjecaja tržišnih snaga, te upoznavanje sa značajem proizvoda i asortimanom proizvodnje za poslovnu i razvojnu politiku.

Istraživanje tržišta (marketing) daje znanstvenu osnovu istraživalačkoj djelatnosti tržišno orijentirane organizacije udruženog rada. Studenti će kroz predavanja, vježbe i metode slučajeva steći teorijsko i praktičko znanje iz područja istraživanja tržišta, studija potrošača i politike proizvoda. Posebno težište bit će na razradi organizacijskih oblika istraživalačkog rada sistema prikupljanja, analiziranja i praćenja tržišnih informacija i organizaciji razvoja proizvoda robe široke potrošnje i sredstava za proizvodnju najznačajnijih proizvodnih grana.

Područja izučavanja:Pojam potreba, potražnje i potrošnje, potencijalno tržište te predvidjanja tržišta i prodaje. Mjesto i uloga istraživanja marketinga u poslovnoj i razvojnoj politici s posebnim osvrtom na politiku proizvoda. Metode i metodološki postupci prikupljanja primarnih i sekundarnih podataka, interdisciplinarnost pristupa u istraživanju primjenom matematike, statistike, psihologije itd. Instrumenti prikupljanja i registriranja podataka za sondažna i eksperimentalna istraživanja. Specifičnosti istraživanja sredstava za proizvodnju, organizacijski oblici istraživalačke aktivnosti,

f p r ^ O T v r p ć ? ~ q V g p q <r. gr* V g - q , .* _ - 0 0 0 - n a T )TT13."‘

° ’" ' J ' “ ~ k "" ; ”* "

cijskog sistema radne organizacije. Značaj politike proizvoda,stvaranje i oblikovanje politike proizvoda za domaće trži šte^iizvoz. Tržišni aspekti proizvoda, životni ciklus proizvoda na

- 27 2 -

tržištu i njegov utjecaj na politiku razvoja radne organizacije. Instrumenti politike proizvoda, organizacija planiranja razvoja i lansiranja novih proizvoda. Organizacija, kontrola i troškovi razvoja proizvoda, organizacija službe razvoja, marketing informacijski sistemi i politika proizvoda. Organizacija razvoja proizvoda u odredjenim proizvodnim granama.

■9


Nastava se izvodi putem predavanja i vježbi. Cijeli nastavni program je kombinacija teorije i primjene istraživanja i razvoja asortimana. Aplikativni dio se izvodi na analizi slučajeva «iz prakse, i to na način da studenti samostalno zaključuju o metodama i metodološkim postupcima. Slučajevi su iz raznih oblasti privrednog života.


Praćenje znanja studenata provodi se kroz neposredne provjere u toku analize slučajeva i konačne provjere na usmenom ispitu.

L I T E R A T U R A


1. Dr Aleksandar Bazala: Istraživanje tržišta u funkciji udruženograda, Progres, Zagreb, 1978.

2. Dr Roman Obraz: Politika proizvoda, Informator, Zagreb, 1975.

OBAVEZNA LITERATURA:1. Dr Fedor Rocco: Teorija i primjena istraživanja marketinga,

školska knjiga, Zagreb, 1976.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Dr Momčilo Milisavljević: Marketing, Savremena administracija,

Beograd, 1973, 1975.2. Dr Radovan Milanović: Osnovi marketinga, Svjetslot,Sarajevo,1975.

- 273 -

O R G A N I Z A C I J A K O M U N I C I R A N J A ST R Ž I Š T E M I P S I H 0 L 0 G I J A P R 0 D A J E

U s m j e r e n j e : GodinaS e m e s zimski

_2'._ _V -__E

t a r : ljetni i . v .

Organizacija tržišnog poslovanja III - 2 2.

CILJEVI IZUČAVANJA

Svaka se radna organizacija nalazi u stalnoj komunikacijskoj aktivnosti sa svojim užim i širim društvenim okruženjem: potrošačima, korisnicima usluga, poslovnim, partnerima, društveno-politič- kiin organizacijama• i si. 0 načinu i organizaciji tog komuniciranja ovisi i stvaranje "slike" u javnosti o samoj radnoj organizaciji, proizvodima koje proizvodi ili uslugama koje pruža, što'je pak u uskoj vezi s uspješnošću poslovanja.

Svrha predmeta je upoznavanje studenata s prirodom i ulogom najznačajnijih promotivno-komunikacijskih disciplina te osnovnim aspektima psihologije prodaje.

Studentima će se kroz predavanja i vježbe pružiti osnovna teoretska i praktička znanja, kako bi mogli efikasno organizirati i koordinirati aktivnosti komuniciranja s tržištem s ostalim marketing funkcijama u radnoj organizaciji.

Upoznavanje studenata s psihologijom prodaje ima za cilj da ih uvede u danas veoma aktualno područje marketinga, u područje ponašanja potrošača.


U uvodnom dijelu obradjuje se povijesni razvoj komuniciranja s tržištem, osnove teorije informacija i komunikacija te mjesto i uloga komuniciranja s tržištem u marketing spletu OUR-a.Posebno

- 274 -

se obradjuju pojedine funkcije komuniciranja s.tržištemskao što su: ekonomska, propaganda, osobna prodaja, unapredjenje prodaje i odnosi s javnošću.Kako je prodaja u osnovi komunikacijska i promotivna aktivnost, to se obradjuju i osnovni aspekti psihologije prodaje i ponašanja potrošača.

Komuniciranje s tržištem u svoj svojoj cjelovitosti samo je jedan Segment općeg sistema informiranja u našem društvu, pa se zbog toga i izučavanje ovog predmeta završava s obradom društveno-poli- tičkih aspekata komuniciranja s tržištem.

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD U PREDMET1.1,. Povijesni razvoj psihologije prodaje i komuniciranja s

tržištem1.2. Osnovi teorije informacija i komunikacija1.3. Modeli komuniciranja1.4. Komunikacijski spektar

2. KOMUNICIRANJE S TRŽIŠTEM U POSLOVNOJ POLITICI OUR-a2.1. Mjesto i uloga komuniciranja s tržištem u okviru marketin

ga OUR-a2.2. Komunikacijski spelt OUR-a2.3. Organizacija aktivnosti komuniciranja s tržištem

2.3.1. Centralizirana organizacija2.3.2. Decentralizirana organizacija2.3.3. Kombinirana

3. FUNKCIJE KOMUNICIRANJE S TRŽIŠTEM3.1. Ekonomska pronaganda

3.1.1. Osnovi ekonomske propagande3.1.1.1. Definicije ekonomske propagande3.1.1.2. Svrha, zadaci i ciljevi ekonomske propa

gande3.1.1.3. Modeli djelovanja ekonomske propagande

3.1.2. Propagandna poruka3.1.3. Nosioci ekonomske propagande

3.1.3.1. Propagandne.konstante3.1. 3.2 . Propagandna sredstva3.1.3.3. Prijenosni ci (medij i

3 .1. 4., • Ambalaža u funkciji ekonomska propagande3.1.5. Planiranje ekonomske propagande

3 .1 5 ,1. Ts+rr.f iva.--?'r rt potrebe planiranja ekonomske propagande

3.1.5.2. Vrste planova3 .1.5.3. Utvrdi ivanje kreativne strategije3.1.5.4. Utvrdjivanje strategije budžetiranja 3 .1. 5 . 5 . Utvrđj :■ van je strategi j e medi j a3.1.5.6. Utvrdjivanje strategije rasporeda

3.1.6. Utvrdjivanje uspješnosti ekonomske propagande3.1.6.1. Klasifikacija istraživanja3.1.6.2. Metode istraživanja

3.1.7. Organizacija funkcije ekonomske propagande3.1.7.1. Vanjski oblici organizacije ekonomske

propagande3.1.7.2. Unutarnji oblici organizacije ekonomske

propagande3.1.7.3. Oblici organizacije u odnosu na samouprav

no organiziranje OUR-a3.1.8. Organizacija agencija za ekonomsku propagandu3.1.9. Organizacija turist5čke propagande3.1.10.Organizacija ekonomske propagande u veletrgovini i

trgovini na malo 3.1.11.Organizacija ekonomske propagande u novinsko-izdava-

čkin kućama i kulturnim institucijama (muzeji, biblioteke, kazališta)

3.2. Osobna prodaja3.2.1. Osobna prodaja kao najraniji oblik komuniciranja s

tržištem3.2.2. Karakteristike i specifičnosti osobne prodaje3.2.3. Definicija osobne prodaje, zadaci i ciljevi3. 2...4. Mjesto i..uloga..osobne, prodaje u organizacije komu

niciranja s tržištem u OUF-u3.2,5. Osobna prodaja, kao element marketing informacijskog

sistema OUR-a

- 2 7 5 -

- 276 -

3.2.6. Nosioci osobne prodaje3.2.6.1. Organizacija izbora kadrova za osdbnu prodaju3. 2.6. 2. Organizacija izobrazbe kadrova za osobnu

prodaju3. 2.6.3. Oblici nagradjivanja kadrova u osobnoj prodaji

3.2.7. Organizacija osobne prodaje na području robe široke potrošnje

3.2.8. Organizacija osobne prodaje na području robe industrijske potrošnje

3.2.9. Organizacija osobne prodaje na području farmaceutike3.2.10.Organizacija osobne prodaje na području bankarskih us

luga i usluga osiguranja3.3. Unapredjenje prodaje

3.3.1. Nastanak unapredjenja prodaje3.3.2. Definicija, ciljevi i zadaci3.3.3. Sredstva unapredjenja prodaje3.3.4. Aktivnosti unapredjenja prodaje

3.3.4.1. Aktivnosti usmjerene prema trgovini3.3. 4. 2. Aktivnosti usmjerene prema potrošačima

3.3.5. Mjesto i uloga unapredjenja r>rođaje u komunikacijskom spletu OUR-a

3.3.6. Planiranje aktivnosti unapredjenja prodaje3.3.7. Organizacija provodjenja aktivnosti unapredjenja prodaje3.3.8. Utvrdjivanje' uspješnosti unapredjenja prodaje

3. 3.8.1. Metode predtestiranja3. 3. 8. 2. Metode posttestiranja

3.3.9. Organizacijska struktura jedinice za unapredjenje prodaje 3.3.10.Specifičnosti unapredjenja prodaje u svjetlu ZUR-a i

Ustava SFRJ3.4. Odnosi s javnošću

3.4.1. Povijesni razvoj odnosa s javnošću3.4.2. Definicija, ciljevi i zadaci3.4.3. Mjesto i uloga odnosa s javnošću u komunikacijskom

spletu OUR-a3.4.4. Planiranje akrivnosci cunosa s. javnošću3.4.5. Program aktivnosti odnosa s javnošću3.4.6. Prijenosnici3.4.7. Sredstva

277 -

3.4.8. Sadržaji3.4.9. Organizacija odnosa s javnošću3.4.10. Odnosi s javnošću u uvjetima našeg socijalističkog

samoupravnog sistema informiranja.

PSIHOLOGIJA PRODAJE4.1. Prodaja kao komunikacijska i promotivno aktivnost4.2. Psihičke determinante ponašanja potrošača

4'2.1. Percepcija4.2.1.1. Percipiranje kao aktivni i selektivni prijem

informacija4.2.2. Rješavanje problema

4.2.2.1. Odluke potrošača kao misaoni proces4.2.2.2. Kognitivni i afektivni aspekti donošenja

odluka4 4.2.2.3. Motivacijski aspekti donošenja odluka

4.2.3. Učeni e4.2.3.1. Teorija učenja i njihova primjena na ponaša

nje potrošača4.2.4. Emocije

4.2.4.1. Psihofiziološki aspekti ponašanja potrošača ; 4 . 2 „ 5 „ Motivacija

4. 2.5.1. Podjela motiva4.2.5.2. Motivacijski ciklus4.2.5.3. Konfliktne situacije u ponašanju potrošača

pri kupnji4.2.6. Stavovi

4.2.6.1. Stavovi i kupovno ponašanje4. 2. 6. 2. Mjerenje stavova4.2.6.3. Načini mijenjanja stavova

4.3. Društvene determinante ponašanja potrošača4.3.1. Bliža okolina potro*šača

4.3.1.1. Utjecaj grupe na ponašanje potrošača4.3.1.2. Procesi odlučivanja u domaćinstvu4.3.1.3. Utjecaj refereničnib grupa na ponašanje po

trošača4.3.1.4. Osobno komuniciranje u malim grupama

- 2 78 -

4.4. Komunikacijska i psihološka obilježja prodajnih situacija4.5. Psihologija prodavača4.6. Modeli kupovanja i njihov značaj za marketing

5. DRUŠTVENO™POLITIČKI ASPEKTI KOMUNICIRANJA S TRŽIŠTEM5.1. Komuniciranje s tržištem kao sastavni dio samoupravnog sistem

informiranja5.2. Komuniciranje s tržištem u uvjetima općenarodne obrane i

društvene samozaštite


Izučavanje područja provodi se putem predavanja i vježbi. Odre- djena područja obradit će se u obliku specijalističkih predavanja, kao i predavanjima eminentnih stručnjaka iz prakse. Neke nastavne jedinice obradit će se uz pomoć stručnih posjeta radnim organizacijama, sajmovima i izložbama.


Znanje studenata kao i izvršavanje ostalih obveza iz predmeta pratit će se u sklopu vježbi, provodjenjem obaveznih praktikuma.Za pojedine obradjene nastavne cjeline izradjivat će se seminarski radovi. Posebna pažnja posvetit će se rješavanju konkretnih zadataka, koji se često javljaju u praksi, naravno, uz aplikaciju znanja stečenog u toku predavanja,

L I T E R A T U R A OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. Sudar J.: Promotivne aktivnosti,Informator,Zagreb,1978.2. Petz B.: Psihologija u ekonomskoj propagandi,DEPH,Zagreb,1980.

NEOBAVEZNA LITERATURA:«

1. Dinter Č.: Utvrdjivanje djelotvornosti ekonomske propagande,Vjesnik, Zagreb, Agencija za marketing, 1974,

279 -

S e m e s t a r i U s m j'e r e n j e Godina zimski ljetni

_______ ______________________________i_______________

Organizetci j ikc-'inf crmatičko III 2 1 1 2

O P E R A T I V N I S I S T E M I

CILJ IZUČAVANJA

Kroz gradivo ovog kolegija student treba, da se upozna: s koncepcijom operativnog sistema kao jedne od bitnih komponenti sistema za obradu podataka; ulogom pojedinih elemenata operativnog siste-4ma u obradi podataka i tehnikom komuniciranja s operativnim sistemom .

PODRUČJA IZUČAVANJA1. UVOD

- Općenito o operativnim sistemima- Razvoj operativnih sistema kroz generacije kompjuterskih

sistema■ - Definicija operativnog sistema- Važnost i značaj operativnog sistema

2. VRSTE OPERATIVNIH SISTEMA- Batch sistemi i njihove karakteristike: čisti batch sistem,

Remofe batch sistem, Sekvencijalno procesiranje jobova,Redovi jobova, Multiprogramirani batch sistem, Spooling batch sistem

- Interaktivni sistemi (višepristupni): Podjela vremena (Time- aharing), Sistem s vremenskim odsječcima (Time-Slicing)

- Sistemi u realnom vremenu (Real-time)

3. FUNKCIJE I KARAKTERISTIKE OPERATIVNOG SISTEMA- Izvodjenje jobova- Interpretacija, kontrolno'-upravljačkog jezika- Otkrivanje i obrada pogrešaka- Uprav u-aZuiii/ j_z_i_azcm ~ Obrada prekida- Upravljanje procesorima (Processor management)

280 -

- Upravljanje memorijom (Memcry management)- Upravljanje podacima (Data Management)

r7 ** • • •- Zas'c.vca- Prevodjenje i pomoćni programi (Utility)- Kontrola i obračun korištenja kompjuterskih resursa

4. KORIŠTENJE OPERATIVNOG SISTEMA- Generiranje sistema- IPL punjenje- Izvodjenje programa

5. PARALELNI PROCESI- Pojam procesa- Odvijanje procesa u kompjuterskom sistemu- Komuniciranje med ju procesima: Medjusobno isključenj-e,

Sinkronizacija, Zastoj- -Algoritmi za komuniciranje med ju. procesima izraženi u Pseudo- Algol notaciji; Isključenjem u memoriji, pomoću "Test & set" instrukcije, upotrebom semafora

- WAIT i SIGNAL operacije na semaforima

6. NUKLEUS OPERATIVNOG SISTEMA- Hijerarhijska struktura operativnog sistema- Sastav nukleusa- Prvi nivo obrade prekida- Prikaz procesa u sistemu- Dispečer sistema- Implementiranje WAIT i SIGNAL operacija

7. UPRAVLJANJE MEMORIJOM- Osnovne funkcije upravljanja memorijom- Fizička i logička podjela memorije ~ Alokacija i dealokacija memorije- Kontimv?ana pojedinačna alokacija- Alokacija u dijelovima (particijama)- Problem fragmentacije memorije- Re.Lok.-u-i o. u t li'ciCe Uju s m o uujd- Preklapanje (Overlay) i prebacivanje(Swapping)- Adresiranje pomoću baznog i graničnog registra

- 281 -

- Virtuelna memorija pomoću stranica- Asocijativni registri- Segmentiranje- Strategije dealokacije: FIFO, BIFO, LFU, LRU- Teorija radnog skupa

8. UPRAVLJANJE ULAZOM/IZLAZOM- Funkcije U/I upravljanja- Upravljanje ulazno/izlaznim jedinicama- Neki algoritmi upravljanja- Medjumemorija CBuffer) i njezino korištenje u U/I operacijama- Spooling- Kontrolor U/I prometa- Planer ulaza/izlaza (I/O Scheđular)

9. UPRAVLJANJE PODACIMA- Upravljanje datotekama: Direktoriji, Indeksni blokovi.

Kontrola pristupa, Otvaranje/Zatvaranje datoteke- Logička i fizička organizacija podataka- Sigurnost podataka-- Višestruki pristup podacima

10. UPRAVLJANJE PROCESOROM- Dodjeljivanje procesora procesima- Planer dodjele procesa- Algoritmi dodjeljivanja procesora procesima: RR, SJF, FIFO i

drugi, Prioriteti, Redovi čekanja- Hijerarhija procesa- Zastoji i njihovo sprečavanje- Kontrola i obračun korištenja procesora i ostalih resursa kompjuterskog sistema

-- Redoslijed i planiranje izvođjenja jobova (Job scheduling)

11. ZAŠTITA U SISTEMU- Funkcija zaštite i vrste zaštite- Mehanizmi zaštite- Hijerarhijski sistem zaštite- Opći model zaštite

- 282 -

12. KO NTR0 LM 0 ■ * UPRAVLJAČ Kl JEZIK- Svrha i potreba JCL-a- Komandni jezik- Ko r troIno-uprav1j ački jezik (Joh control language)- Jcb pool- Pogreške, obrada pogrešaka, poruke- Prolaz jobova kroz sistem

13. SAŽETI PRIKAZ NEKIH OD POZNATIJIH OPERATIVNIH SISTEMA- Operativni sistem IBM OS/370 i OS/360 i njihove modifikacije

i karakteristike: VS1, VS2, MVT, MFT- MULT1CŠ: Osnovna koncepcija kompleksnog operativnog sistema,

Time-sharing, Ostale karakteristike.


Predmet je đvosemestralni i predaje se u zimskom i ljetnom semestru (2 sata predavanja i 1 sat vježbi). Tokom izvodjenja predavanja studenti se uuoznaju s teoretskim osnovama, a na vježbama nastoje se teoretske osnove objasniti na konkretnim primjerima i neke praktički isprobati na samom kompjuterskom sistemu, koliko to postojeći sistem dozvoljava. Nastava se, dakle, sast-ji od tri nivoa - teoretski nivo, primjena teoretskih postavki i praktičan rad na samom kompjuterskom sistemu.


Tokom teoretske nastave studenti se uključuju, uz pomoć pitanja, u diskusiju o samoj materiji. Pitanja i odgovori, te sama diskusija, odnose se na teoretski i primijenjeni dio, a provode se tokom samih predavanja. Na vježbama se prati znanje studenata D U t e a diskusija, no većim dijelom putem postavljanja zadataka koje studenti izrađjuju. Treći i najvažniji vid praćenja znanja studenata tokom izvodjenja rastave je praktičan rad na kompjuterskom sistemu, gdje svaki student mora samostalno izraditi,! na kompjuterskom sistemu provesti, najmanje tri vježbe. Ispit iz ovog p..vTu.; Ic. provodi oo uvri.: i pismeno, a na njemu se provjerava znanje čitave materije, postavljaju zadaci, čije se rješavanje temelji na primjeni stečenih teoretskih znanja.

- 283

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:1. Kvaternik R.: Operativni sistemi, FOI, Varaždin, 1981.

(u pripremi).

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Madnick S.E., Donovan J.J.: Operating Systems, McGraw-Hill

Ine., 1974.2. Lister A.M.; Fundamentals of Operating Systems, McMillan

Press Ltd., London, 1975.

3. Caspers P.G.: Aufbau von Betriebsvstemen, Walter deGruyter & Co., Berlin, 1974,

4. Donovan J.J.: Systems Programming, McGraw-HilL Inc. , 1975 .

5. Coffman E.G., Denning P.J.: Operating Systems Theory,Prentice-Hall, 1973.

- 2 84 -

a r h i t e k t u r a k o m p j u t o r s k i h s i s t e m a

S e m e s t a rU s m j e r e n j e : Godina zimski ljetni

_. _________________________________________ _ _ _ _ _ _ _ _____________ 2 i ____

Organizacijsko-informatičko III 2 1 1 2

CILJ IZUČAVANJA

Izučavanje gradiva u okviru ovog kolegija ima za cilj da studente upozna s tehničkim elementima i koncepcijama arhitekture kompjutorskih sistema. Studenti treba da ovladaju poznavanjem logičkih sklopova, elektroničkih komponenata i pitanjima pouzdanosti u radu računala. Izučava se i problematika iz područja daljinske obrade podataka, tj. tehnika prijenosa podataka i potrebna oprema koja se koristi za ostvarivanje mreže terminala ili računala.

To treba studentima da omogući da u- praksi sudjeluju u izboru informatičke opreme, odnosno sudjelovanje kod projektiranja daljinske obrade podataka.

PODRUČJE IZUČAVANJA:

Razvoj elektroničkih računala, predvidivi trendovi razvoja; periodičnost pojavljivanja novih generacija računala; tehničke karakteristike jedinica elektroničkih računala; centralna jedinica: radna memorija, aritmetičko-logička jedinica, kontrola jedinica, komunikacijske kontrole, uredjaj za napajanje; logički sklopovi; vrste logičkih operacija; stacionarni i pomoćni registri; principi sklopova za aritmetičke operacije; povezivanje sklopova; mikroprocesori; mikrotehnika; integrirani krugovi; poluvodičke memorije; pouzdanost rada elektroničkih računala; standardi; institucije za standarde.

DALJINSKA OBRAE\?\ PODATAKA:Pojam i klasifikacija daljinske obrade podataka. Povijesni pregle^ razvoja. Trendovi daljnjeg razvoja uz upotrebu telekomunikacijskih satelita.

- 285 -

Organizacijske aktivnosti za uvođjenje DOP-a. Analiza potreba. Izbor koncepcije DOP-a. Udio distribuirane obrade. Potrebna kompjutorska oprema. Izbor načine, prijenosa i prijenosnog si- tema. Specijalni software.Komunikacijski sistemi. Standardni i specijalni .Sistemi za prijenos podataka. Komutacija asimironih signala. Brojevno kodiranje asinkronih signala. Sinkroni prijenos. Raspored frekvencija.Terminali. Standardni i specijalizirani.. Inteligentni i neinteligentni. Interaktivni i batch terminali,

Modemi. Vrste modulacije. Brzine prijenosa. Potrebni dodatni uredjaji - akustički ađapteri, razgovorni adapteri, auto-respon- deri. Uredjaji za ispitivanje prijenosnog sistema.Kodovi za prijenos. Detekcija i korekcija pogrešaka. Točnost prijenosa. Sklopovi za EDC i ECC kodove,

Protokoli za prijenos podataka. Definicija protokola.Signali za uspostavljanje komunikacija. Zaštita podataka. Programirano upravljanje paketa poruka. Formati paketa poruka.

Mreža za daljinsku obradu podataka. Geografija mreža. Izbor mar- šute. Optimizacija kod projektiranja mreža. Problem čvorova u mreži. Mreže računala. Zvijezdasto3 kružno i hijerarhijsko povezivanje .

Komunikacijska računala. Rač’ -Ia u čvorovima. Postojeće mreže računala i iskustva.

Programska podrška. Specijalni programi. Razne koncepcije - SN/S CNA. Problematika standarda.

ORGANIZACIJA 1 NAČIN IZVODJENJA NASTAVE

Izučavanje gradiva se organizira putem predavanja i vježbi, koje obuhvaćaju demonstraciju elektroničkih elemenata, mikro računala i ostalih računala.

Organiziraju se stručne posjete centrima za E0P5 izložbama i sajmovima.

- 2 86 -

L I T E R A T U R A


1. Skripta u pripremi.2. Smiljanić G.: Osnove digitalnih računala, Zagreb, Školska

knjiga, 1978.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Sćuček B.: Mala računala, Zagreb, Tehnička knjiga, 1976.

2. Souček B.: Mikroprocesori i mikrokompjutori, Zagreb,Tehničkaknjiga, 1978.

3. Kostić S.J.: Digitalne elektronske računske mašine,,Beograd,Prosveta, 1976.

4. Maley G.A.-Heilmeil M.F.: Uvod u digitalne računare, Sarajevo,Svjetlost, 1975.

5f čuljat K.: Organizacija i funkcioniranje digitalnih kompjutere, Zevrvs'h ^tvsTTinpt . "IQ7T .

- 287

S T R U K T U R A ! O R G A N I Z A C I J A P O D A T A K A

S e m e s t a r : U s m j e r e n j e : Godina timski ljetni

._Pi ____

Organizacij sko-informatičko III 2 1 1 2

CILJ IZUČAVANJA

Efikasnost informacijskog sistema usko je vezana uz mogućnost da se do potrebne informacije 9 pohranjene u spremniku, dodje u sto je moguće kraćem vremenu. S porastom broja informacija u spremniku pronalaženje odredjene informacije postaje sve složenije. Dimenzije baza podataka, koje su dio informacijskog sistema, rasle su paralelno s razvojem opreme za obradu podataka. To je imalo za posljedicu da problem adekvatnog organiziranja i strukturiranja podataka Izbije u prvi plan. Teorija strukture i organizacije podataka doživjela je izuzetno brz razvoj.Svrha izučavanja ovog predmeta ]est da studenta upozna s osnovama te teorije. U okviru toga student će upoznati važnije elemente en- titetskog i relacijskog modela podataka, model obrade informacija, osnovne tipove strukture i organizacije podataka kao i njihove mogućnosti, odnosno neđosiatke, te koncept banke podataka.

Kao ilustraciju primjene teorije u praksi student će imati priliku da se upozna s dvije banke podataka. U tu svrhu odabran je jedan efikasan sistem za nretraživanja informacija i jedna komercijalna banka podataka.

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD1.1. Stvarni svijet. Okolina kao urimasni izvor informacija.

Objekt promatranja i njegova svojstva. Skup promatranih entiteta i skup promatranih svojstava.

- 288 -

1.2. Naša predodžba stvarnog svijeta. Informaclja kao osnovni element predodžbe» Informacija kao opis svojstva. Elementi i struktura informacije. Informacija kao definicija odnosa izmedju dva svojstva. Referentno svojstvo u informaciji. Jedinica mjere kao referentno svojstvo.

1.3. Model obrade informacija. Elementi modela: korisnik obrade", spremnik informacija i sistem za obradu informacija. Upit i odgovor. Prvi model obrade informacija.Transformacija odgovora i transformacija upita kao dio obrade informacija. Drugi model obrade informacija. Odnos izmedju prvog i drugog modela obrade informacija.

1.4. Podaci kao simbolička predodžba informacije. Odnos irme- đju informacije, simbola i znaka. Neke karakteristike rukovanja s podacima. Semantička i nesemantička svojstva podataka. Obrada informacija kroz obradu podataka.Odnos obrade podataka prema modelima obrade informacija.Povezivanje podataka u informacijske cjeline kao uvjet za obradu informacija.

1.5. Odnos izmedju stvarnog svijeta, informacije i podatka.

2. LOGIČKI SLOG U OBRADI PODATAKA2.1. Obrada podataka kao dijalog izmedju korisnika obrade i

sistema za obradu podataka. Deđuktivni zaključak,statistički zaključak i činjenice. Vrste upita. Osnovna, grupa upita. Niz upita koji se javljaju u obradi podataka. Neke karakteristike niza upita.

2.2. Mogućnost ubrzavanja obrade podataka povezivanjem informacija u log.oke slogove. Vrste logičkih slogova.logički slog kao opis jednog entiteta. Logički slog kao popis iđanti.fikatora svih entiteta koji posjeduju odredjeno svojstvo. Ključ logičkog sloga.

2 . 3 . Fc . . Cl jUcl’l ci.. xCjCSt .ČUO S ... V x cL n X Gi.'j:iu l . onalni format podataka i njegovo značenje za automat i z ir ar. ’ obradu podataka. Višedimenzionalni formati podataka.

- 289 -

2.4. Pojam relacije. Skup logičkih slogova kao relacija.Funkcijska ovisnost. Puna funkcijska ovisnost.Ključ relacije. Strani ključ.. Održavanje podataka. Normalizacija podataka. Veze medju relacijama. Područje- primjene postupka normali zaci j e .

3. STRUKTURA PODATAKA3.1. Pojam strukture. Analogija. Struktura u obradi podataka.

Struktura memorije i semantička struktura.

3.2. Vrste veza. Vrste adresa u logičkim vezama.Slika strukture. Osnovni tipovi strukture memorije.

3.3. Linearna lista. Niz. Lanac. Neki posebni tip-.)vi linearne liste. Prstenasta struktura.

3.U. Hijerarhijska struktura. Uravnotežena hijerarhijska struktura. Binarna hijerarhijska struktura. Direktno povezivanje elemenata u hijerarhijsku strukturu. Indirektno povezivanje elemenata hijerahijske strukture. Hijerarhijska struktura unutar logičkog sloga.

3.5. Struk tura mreže. Transformacij a strukture mreže.Direktno povezivanje elemenata u strukturu mreže. Indirektno povezivanje elemenata strukture mreže.

4. ORGANIZACIJA PODATAKA4.1. Odnos organizacije i strukture. Organizacija u obradi

podataka. Datoteka. Vrste operacija. Obrača datoteke. Fizički slog.

4.2. Tehnike pretraživanja niza. Slijedno pretraživanje.Binarno pretraživanje. Pretraživanje s podjelom niza na zadani broj dijelova. Pretraživanje sa 'zadanim korakom ispi rivan ja .

4.3. Sekvencijalna organizacija. Kreiranje sekvencijalno organi zircne datoteke. Obrada sekvencijalno organiziraneO -idanoteke. Izbor vrste obrade.

- 290 -

4-.4. Indeksna organizacija. Osnovni skup. Odnos indeksa prema osnovnom skupu. Indeks. Održavanje indeksa. Vrijeme potrebno za pretraživanje indeksa. Sekundarni indeksi.

4.5. Direktna organizacija. Domena relacije. Kođomena relacije. Svojstva relacije. Direktna organizacija s relacijom 1:1. Rasuta organizacija. Kapacitet adrese. Algoritam razdvajanja. Kreiranje rasuto organizirane datoteke.Održavanje.

5. IZBOR ORGANIZACIJE I STRUKTURE.PODATAKA

5.1. Vrste upita koje se javljaju u obradi jednog skupa podataka. Redoslijed postavljanja i redoslijed obrade upita. Međjusoban odnos upita u nizu.

5.2. Vrste upita i sadržaj logičkog sloga. Redoslijed upita kao faktor o kojem ovisi organizacija i struktura podataka .

5.3. Pohranjivanje informacija u strukturu podataka.

6. BANKA PODATAKA

6.1. Odnos radnog programa i. spremnika s podacima.Mogućnost standardiziranja operacija s podacima na memoriji.Uloga operativnog sistema u rukovanju s podacima.

6.2. Koncept banke podataka. Međjusoban odnos radnog programa, banke podataka i operativnog sistema. Zadaci i uloga banke podataka.

6.3. Sistem za pretraživanje informacija. Namjena sistema.Sadržaj logičkog sloga. Organizacija podataka u sistemu.

6.4.- ''Klasična1' banka podataka. Sadržaj logičkog sloga. Struktura i organizacija podataka.

- 291 -


Nastavno gradivo podijeljeno je u dva dijela. U prvom dijelu obradjuju se osnovni pojmovi, dok je drugi dio rezerviran za upoznavanje nekih poznatijih banaka podataka.

I prvi i drugi dio gradiva ilustriran je s većim brojem primjera. Obim ovih primjera odredjen je brojem sati predvidjenim u nastavnom programu.

NAČIN I OBLICI STALNOG PRAČENJA ZNANJA STUDENATA

Tokom izrade primjera studenti se, putem diskusije, aktivno uključuju u nastavni proces. Ovo ujedno predstavlja orijenta- cijsku provjeru znanja studenata.

Ispit se izvodi samo usmeno u trajanju od 20 - 40 minuta po jednom kandidatu.

L I T E R A T U R A• ‘ (


1. S.Tkalac: Struktura i organizacija podataka, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1979.

()

29 3

0 P E R A. C I J S JZ A I S T P A Ž I V A N J A

U s m j e r e n j e ? GodinaS e zinip „

m e s t a r s ski ljetni

Organizacija tržišnog rosi ovanja -v 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja IV 2 1 1 2Organizacijsko-informatičko IV 2 1 • 1 2Ekonomika OUR-a XV 2 1 1 2

Osnovni cilj nastave ovog predmeta je da =se studente upozna s teorijskim i aplikativnim značenjem operacijskih istraživanja.

U teorijskom smislu zadatak je predmeta da se studente uputi u osnove teorijskih struktura operacijskih istraživanja, a naročito onih dijelova loji su direktno vezani za ekonomske analize i poslovne odluke o

U praktičnom dijelu zadatak je predmeta da se studente upozna s problemom modeliranja nreko dovoljno ikog broja ekonomsko-matematičkih inod.d.a, koji se primjenjuju u rješavanju ekonomskih problema u organizacijama udruženog rada. U ovom dijelu treba posebnu pažnju posvetiti elektroničkoj obradi konstruiranih modela kako bi se studente uputilo na korištenje i upotrebu modernih sredstava obrade podataka.

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD1.1. Poslovno odlučivanje i kvantitativna analiza1.2. Pojam i razvitak operacijskih istraživanja

2. LINEARNO PROGRAMIRANJE2.1. Uvod u linearno programiranje2.2. Definiranje problema linearnog programiranja2.3. Postupak rješavanja problema linearnog programiranja2.4. Simpleks metoda2.5. Rješavanje problema proizvodnje ~ za maksimum

- 294 -

2.6. Rješavanje problema smjese - za minimum2.7. Transportni problem linearnog programiranja2.8. Otvoreni transportni problemi linearnog programiranja2.9. Problem rasporeda radova na strojeve2.10.Problem zalihe proizvoda2.11.Parametarsko programiranje i analiza osjetljivosti

3. NELINEARNO PROGRAMIRANJE3.1. Kvadratno programiranje3.2. Razlomijeno programiranje3.3. Kombinatorno programiranje3.4. Problemi minimalizacije vremena transporta

4. DINAMIČKO PROGRAMIRANJE4.1. Pojam i označavanje4.2. Problem investiranja4.3. Problem zamjene strojeva4.4. Problem nabave'4.5. Problem trgovinskog OUR-a4.6. Problem prijevoza tereta4.7. Planiranje proizvodnje

5. PROBLEMI ZALIHA5.1. Problemi i politika zaliha u radnim organizacijama5.2. Troškovi zaliha5.3. Tabelarno i grafičko izračunavanje optimalnog broja

narudžbi godišnje5.4. Izračunavanje optimalnog godišnjeg broja narudžbi5.5. Izračunavanje optimalnog broja jedinica po jednoj narudžbi5.6. Izračunavanje optimalnog broja dana za obnavljanje narudžbe5.7. Problem količinskog rabata5.8. Problem optimalnih serija proizvodnje

6. TEORIJA REPOVA (REDOVA) ČEKANJA6.1. Problemi repova (redova) čekanja6.2. Klasifikacija problema repova (redova) čekanja6.3. Terminologija teorije repova čekanja6.4. Disoribucija đo±azaxa u rep čekanja I distribucija vremena

usluživanj a6.5. Osnovni modeli teorije repova čekanja6.6. Primjeri rj ešavan ja ‘praktičnih p:eobloma repova čekanja

- 295

7. TEORIJA IGARA7.1. Osnovni pojmovi7.2. Matrica plaćanja7.3. Čista igra7.l) . Aritmetička metoda za rješavanje miješanih 2 X 2 igara7 5 R-'ie r-irr\e '2 X M I M X 2/ « v j • -‘ \ I —* I—» -- - V -X X i J W i - + - L i -A l A A

7.6. Rješavanje 3 X 3 i većih igara

8. MARKOVLJEVI PROCESI8.1. Markovijavi procesi8.2. Postupak izgradnje modela i rješavanja problema3.3. Problem prognoziranja prodaje8.4. Problem prognoziranja broja kupaca8.5. Primjena Markovljevog procesa u odredjivanju marketing

strategije9. TEORIJA GRAFOVA

9.1. Teorija grafova i njezina primjena.9.2. Tehnike mrežnog planiranja9.3. Analiza strukture9.4. Analiza vremena9.5. Rasporedj-i^^nje resursa9.6. Analiza troškova

10. UVODJENJE METODA OPERACIJSKIH ISTRAŽIVANJA10.1. Projektiranje uvodjenja metoda operativnog istraživanja10.2. Kadrovska problematika10.3. Organizacijski i ostali problemi10.4. Izbor i definiranje problema10.5. I ;bor metoda i tehnika10.6. Ekonomska opravdanost uvodjenja i primjene metoda .opera

cijskih istraživanja,


Nastava iz ove nastavne discipline provodi se putem predavanja i vježbi. Na predavanju student se upoznaje s teorijskim osnovama nastane; predmeta, d<~>k na vježbama, preko praktičkih zadataka, upoznaje s algoritmima koji se primjenjuju u rješavanju odredjenih praktičnih problema. U VII. semestru predavanja se izvode sa satnicom od 2 sata tjedno, a vježbe sa satnicom od 1 sata. U VIII.semestru satnica je obrnuta: 1 + 2 .

- 296


Znanje studenata prati se preko kolokvija i ispita. Tokom školske godine organiziraju se dva kolokvija. Kolokvij iskao i ispit, sastoje se iz usmenog i pismenog dijela. Na pismenom dijelu kolokvija i ■> soita student treba pokazati koliko je savladao praktični dio ispita, dok na usmenom dijelu ispita pokazuje znanje iz teorijskog dijela nastavne discipline. Ocjena na kolokviju i ispitu izvedena je iz pismenog i usmenog dijela ispita.

L I T E F. A T U R A


1. Prof.dr Slavko Dobrenić: Operativno istraživanje, Fakultetorganizacije i informatike,Varaždin,1978.


1. Prof.dr Ljubomir Martič: Matematičke metode za ekonomskeanalize, Narodne novine, Zagreb, 1972.

2. Prof.dr Alojz Vadnal: Linearno programiranje, Informator,Zagreb, 1972,

- 297 -

I S T R A Ž I V A N J E I P R O J E K T I R A N J E 0 R-G A N I Z A C I J E

U s m j e r e n j e GodinaS e m e zimski p . v .

s t a r :ljetni

_ P. v.Ekonomika OUR-a IV 2 1 1 2Organizacijsko-informatičko IV 2 1 1 2Organizacija tržišnog poslovanja •• IV 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja IV 2 1 1 2

Ovaj se nastavni predmet izučava s ciljem da se studenti - budući organizatori - osposobe za uspješan kontinuiran rad na oblikovanju (istraživanju i projektiranju) organizacije, primjenom znanstvenih metoda.

Materija predmeta je podijeljena u tri cjeline, i to:

1) Samoupravna organizacija sistema društvenog rada,2) Metode oblikovanja organizacije,3) Racionalni postupak u rješavanju organizacijskih problema.

Prvi dio obuhvaća sistem društvenog rada i samoupravnu organizaciju sistema društvenog rada. U drugom dijelu se govori o metodama u oblikovanju organizacije (opće znanstvene metode spoznaje organizacije, metode prikupljanja informacija o postojećoj organizaciji, metode ispitivanja.organizacije, metode projektira,- nja organizacije). Treći dio materije predmeta odnosi se na racionalni postupak u rješavanju organizacijskih problema (sadržaj rješavanja organizacijskih problema, pristup rješavanju organizacijskih problema, etape racionalnog postupka rješavanja organizacijskih problema).

- 298 -

I. Samoupravna organizacija sisrema društvenog rada

1. SISTEM DRUŠTVENOG RADA • •••1.1. Pojan sistema društvenog rada1.2. Vrste i karakteristike jedinica sistema društvenog rada1.3. Funkcioni inje jedinica sistema društvenog rada1.4. Mjesto i uloga čovjeka u funkcioniranju jedinica sis

tema društvenog rada2. SAMOUPRAVNA ORGANIZACIJA SISTEMA DRUŠTVENOG RADA

2.1. Pojam i shvaćanje organizacije2.2. Razvoj znanosti o organizaciji2.3. Mjesto i uloga znanosti o organizaciji u organizaciji

samoupravnog sistema društvenog rada

II. Metode oblikovanja organizacije

1. OPĆE ZNANSTVENE METODE SPOZNAJE ORGANIZACIJE1.1. Metoda modeliranja1.2. Statistička metoda

2. METODE U PRAĆENJU POSTOJEĆE ORGANIZACIJE2.1. Metode prikupljanja informacija o postojećoj organiza

ciji2.2. Metode ispitivanja .organizacije

3. METODE PROJEKTIRANJA ORGANIZACIJE.

III.Racionalni postupak u rješavanju organizacijskih problema1. SADRŽAJ RJEŠAVANJA ORGANIZACIJSKIH PROBLEMA

1.1, Koncepcija strukturiranja1.2. Provedba koncepcije strukturiranja

2. PRISTUPI RJEŠAVANJU ORGANIZACIJSKIH PROBLEMA3. ETAPE RACIONALNOG POSTUPKA RJEŠAVANJA ORGANIZACIJSKIH

PROBLEMA3.1. Praćenje postojeće organizacije3.2, Prilagodjavanje postojeće organizacije promjenama.

NASTAVNI PROGRAM

- 29 9


U zimskom semestru održavaju se predavanja. Na kraju semestra studenti dobivaju organizacijske zadatke koje trebaju riješiti za vrijeme praktičnog rada. U ljetnom semestru održavaju se seminari na kojima studenti iznose rješenja organizacijskih zadataka o kojima se vode rasprave.


U zimskom semestru studenti mogu kolokvirati cjelinu METODE OBLIKOVANJA ORGANIZACIJE. U ljetnom semestru prati se rad na rješavanju konkretnih organizacijskih zadataka i sudjelovanje u raspravama. Na ispitu se raspravlja gradivo predmeta i sumira rad studenata tijekom godine, te na osnovi toga donosi ocjena.

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UCŽBENICI I PRIRUČNICI:

Buble Marin: Projektiranje organizacije, Informator, Zagreb, 1976.

Krajčević Franjo: Istraživanje i razvoj u radnim organizacijama,I. i II. dio, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, 1976.

Kosiol Erich: Temelji i metode istraživanja organizacije, Informator, Zagreb, 1972.

Skupina autora: Upravljanje projektima, Informator, Zagreb, 1975.

- 300

P O S L O V N A P O L I T I K A 0 R G A N I Z A C I J AU D R U Ž E N O G R A D A

U s m j e r e n j e :S e m e s t a r

Godina zimski ljetnipo v . p . v .

Organizacija tržišnog poslevarjOrganizacija računovodstvenog i financijskog poslovanjaEkonomika OUR-a

' IVIV

— r

2 2

2 2

2 2

Pojava predmeta "Poslovna politika organizacija udruženog rada" na četvrtoj godini studija logičan, je slijed kumuliranja znanja kroz prethodne tri godine. U svojoj suštini poslovna politika predstavlja projiciranje poslovanja kako bi se ostvarili cilje-

ruženog rada" treba poticati i aktivirati ranije stečena znanjai.dodati nova3 kako bi se studenti osposobili da mogu biti kreatori u projiciranju poslovanja organizacija udruženog rada.Istovremeno kroz ovaj sadržaj razvijati sposobnost povezivanja i korištenja znanja stečenih studijem ekonomskih, organizacijskih, informacijskih i drugih znanosti u toku studija.

Prije svega osposobiti studente za povezivanje poslovnog i samoupravnog odlučivanja u pravcu ostvarivanja samoupravnih socijalističkih odnosa u organizacijama udruženog rada.

1. OPĆA POSLOVNA POLITIKA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA1.2. Upoznavanje poslovne politike

1.2.1. Pojam i cilj poslovne politike1.2.2. Pojava i razvitak poslovne politike1.2.3. Podjela poslovne politike

1.3. Grča poslovna politika1.3.1. Formiranje poslovne polit?kc1.3.2. Uvjeti formiranja poslovne politike

Programski sadržaj predmeta "Poslovne politike organizacija ud-

1. 3 , 2 . 1 Vanjcki uvjeti1.3 . 2 . 2. Unutarn3 a uvja

- 3 0 1 -

1.3.3. Dugoročna i kratkoročna poslovna politika1.3.4. Odnosi izmeđju poslovne politike i samoupravljanja1.3.5. Informiranje kao podloga za formiranje poslovne

4politike1.3.6. Definiranje ciljeva poslovne politike1.3.7. Pripremanj e odluka1.3.8. Realizacija odluka1.3.9. Analiza i praćenje poslovne politike

2. POSEBNE POSLOVNE POLITIKE2.1. Financijska politika2.2. Politika proizvodnje2.3. Tržišna politika

2.3.1. Politika nabave2.3.2. Prodajna politika

2.3.2.1. Politika asortimana(sužavanje,proširenje)2. 3.2. 2. Politika prodajnih cijena2.3.2.3. Optimalizacija prodaje povezano s ostalim

funkcijama2.4. Kadrovska politika2.5. Razvojna politika

2.5.1= Dugoročne i kratkoročne odluke2.5.2. Investicije kao izraz razvojne politike2.5.3. Pripremanje investicijskih odluka2.5.4. Način donošenja investicijskih odluka2.5.5. Efekti investicija

2.6. Politika samoupravljanja2.6.1. Uskladjivanje organizacije i samoupravljanja2.6.2, Informacija kao podloga za donošenje samoupravnih

odluka2.7. Uskladjivanje poslovne politike s politikom općenarodne

obrane i društve'ne samozaštite.

- 302 -

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVE- predavanja i vježbe,- rad u seminarima,- konzultacija sa studentima, .- posjet organizacijama udruženog rada i diskusije.


- testovi tokom semestra,- izrada samostalnih pismenih radova i analiza nekih karakte

rističnih poslovnih odluka OUR-a,- seminarski radovi,- ispiti (pismeni i usmeni).

L I T E R A T U R A


1, Prof.Drago Gorupić: Poslovna politika poduzeća, I, i II,Fakultet za vanjsku trgovinu, Zagreb, 1975.

2. Dr Mladen Habek: Priprema odluka o prodaji primjenom metodepokrića DIRECT COSTING, Informator, Zagreb,1975.


1. Novak-Popović: Razvojna politika, Informator, Zagreb, 1978.2. Dr Janko Kralj: Poslovna politika, Informator, Zagreb, 1972.

- 3 0 3 -

S I S T E M I N F O R M I R A N J A I O D L U Č I V A N J AU U D R U 2 E N 0 M R A D U

U s m j e . r e n j e : GodinaS e m e zimski p. v .

s t a r :ljetniP.l v.

Organizacija tržišnog poslovanja IV 2 1 1 2Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja IV 2 1 1 2Organizacijsko-informatičko IV 2 1 1 2Ekonomika OUR-a IV 2 1 1 2

CILJ NASTAVE PREDMETA

Cilj je predmeta da upozna studente sa znanstvenim tretiranjem informiranja i odlučivanja .kao samoupravnih odnosa u udruženom radu i da ih upozna s principima povezanosti i medjusobne uvjetovanosti informiranja i odlučivanja u procesu ostvarivanja samoupravnih funkcija u udruženom radu. Izučavanje predmeta omogućuje studentima stjecanje odredjenih znanja o organizaciji,sređ- stvima i nosiocima informiranja i odlučivanja. Cilj je studija da se studenti osposobe za stručno organiziranje i projektiranje informiranja na svim razinama udruženog rada, gdje dolazi do izražaja odlučivanje3 bilo da se radi o samoupravnom, poslovodnom odlučivanju, ili izvršnom odlučivanju.

I. SADRŽAJ PREDMETA

1.1. UVOD1.2. SISTEM CILJEVA

Dimenzije ciljeva organizacije udruženog rada. Sadržaj ciljeva. Mjera ciljeva. Vremenska dimenzija ciljeva. Sistematiziranje ciljeva organizacije udruženog rada. Komplementarni, konkurentni i neutralni ciljevi. Podre- djeni i nadredjeni ciljevi. Glavni i sporedni ciljevi. Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi. Ciljevi prodaje, proizvodnje i financiranja. Oblikovanje sistema ciljeva organizacije udruženog rada.

- 3 0 4 -

1.3. SISTEM INFORMIRANJAPoj.am informacije. Sistemi, informiranja. Karakteristike informacija s obzirom na odlučivanje. Struktura primatelja informacija. Struktura informacija. Sadržaj informacija. Izražajna. • snaga informacija. Kvaliteta informacija .Količina informacija. Oblik informacija. Učestalost i hitnost ispostavljanja informacija. Povezivanje s budućom perspektivom. Vrste informacija s obzirom na odlučivanje.

1.4. SOCIJALNI SISTEM ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA Samoupravna organizacijska struktura organizacije udruženog rada. Organizacijska struktura upravljanja. Organizacijska struktura poslovodjenja. Socijalna organizacijska struktura. Formalna organizacija. Neformalna organizacija. Utjecaj neformalne organizacije na formalnu organizaciju u procesu odlučivanja.

1.5. SISTEM ODLUČIVANJAVrste, odluka, Odluke upravljanja u organizaciji udruženog rada. Karakteristike pravih odluka upravljanja. Vrste pravih odluka upravljanja, Utvrđjivanje poslovne politike. Koordiniranje medju dijelovima, organizacije udruženog rada. Uklanjanje smetnji u tekućem poslovnom procesu. Poslovne odluke od izvanredne važnosti, Poslovođne odluke u organizaciji udruženog rada. Proces odlučivanja. Pripremanje odluka. Uporedjenje "planiranog'' sa "stvarnim". Utvrđjivanje odstupanja od "planiranog". Definiranje odstupanja. Utvr- djivanje uzroka odstupanja. Ispitivanje utvrdjenog procesa odstupanja. Donošenje odluke. Utvrđjivanje ciljeva. Grupiranje ciljeva prema značenju. Vrednovanje alternativa u odnosu na ciljeve. Izbor najbolje alternative kao prethodne odluke, Procjena nepovoljnih učinaka, orethođne odluke. Sprečavanje posljedica konačne odluke.

1.6. SISTEM KONTROLNIH INFORMACIJAPlan kao sredstvo kontrole izvršenja Odstupanje od "pla

niranog", Donošenje novih odluka.

305 -

2.1. TEHNIKA VODJENJA SASTANAKAPriprema sastanka. Materijalne pripreme sastanka. Priprema voditelja. Vodjenje sastanka. Konačni zaključci .

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVOĐJENJA NAST.V.’E

Nastava je organizirana prema met,. ' ',im jedinicama koje predstavljaju posebne zaokružene cjeline. Prilikom izvođjenja nastave koriste se audiovizuelna sre' »tva. Pritom se upotrebljavaju zidni listovi, na kojima se piri-urzuje gradivo pc pojedinim metodskim jedinicama zajedno s odgovarajućim shemama, grafikonima,pregledima i si. Ujedno.se rješavaju odredjeni problemi i donose odluke prema pravilima teorije odlučivanja kao i neeg- zaktnim metodama kreativnog mišljenja i prognoziranja, od kojih se upotrebljava tehnika vodjenja klasičnih sastanaka, diskusija Philips 66, metoda brainstorming, sinektička metoda i Delphi metoda.


Znanja studenata prate se na osnovi samostalne izrade odgovarajućih primjera iz prakse, bilo pojedinačno ili u grupama, zatim putem diskusije o njihovim rješenjima i odgovarajućim testovima,

L I T E R A T U R A OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI:

Abramović I.: Informiranje i odlučivanje i '*' jženom radu,Fakultet organizacije i informatike,Varaždin,1975.

Abramović I.: Teorija rizika i metode odlučivanja, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1980.

2. VJEŽBE

306 -

S U V R E M E N E E K O N O M S K E T E O R I J E

U s m j e r e n j e Godina ' S e m e s t a rzimski p . v .

ljetni

Ekonomika OUR-a IV 2 1

Uvod. Predmet i metode. Mjesto "Suvremenih ekonomskih teorija" u sistemu ekonomskih nauka.

1. MARKSIZAM (naučni socijalizam)1.1. Historijski uvjeti i karakteristike1.2. Karl Marx, život i djela1.3. Friedrich Engels, život i djela

■ 1.4. Marx~Engelsovi, zajednički radovi .1.5, Razvijanje marksizma u drugim zemljama.

2. REVIZIONIZAM U MARKSISTIČKOJ EKONOMSKOJ NAUCI2.1. Nastanak i đruštveno-klasna uvjetovanost revizionizma2.2. Važniii predstavnici: Eduarđ Bernstein, Eduard David,

Karl Kautskyv Ruđolf Kilferding. Mihailo Tugan-Baranov- ski,

3. EKONOMSKE KONCEPCIJE NARODNJAŠTVA, SINDIKALIZMA I ANARHIZMA3.1. Opće karakteristike narodnjaštva. Revolucionarno i libe

ralno narodnjaštvo. Važniji predstavnici narodnjaštva u Rusiji

3.2. Sindikalizam. Uvjeti nastanka i karakteristike3.3. Anarhizam. Osnovne karakteristike, glavni predstavnici.

4. V.I .LENJIN - DALJNJI RAZVOJ MARKSISTIČKE EKONOMSKE TEORIJE4.1. Historijski uvjeti i osnovne karakteristike lenjinizma4.2. život i djela V.I .Lenjina4.3. Sistematizacija i anal iza Lenjinovjh °1roncmskih radova,4.4. Osnovni Lenjinov doprinos marksističkoj ekonomskoj teoriji-

- 30 7 -

5. PSIHOLOŠKA ILI AUSTRIJSKA ŠKOLA (MARGINALIZAM)5.1. Osnovne karakteristike5.2. ■Glavni predstavnici: Hermann-Heindrich Gossen (prethodnik),

Karl Menger, Eugen Bohm~Bawerk, Friedrich Wieser, analiza njihovih radova.

6. MATEMATIČKA ILI LOZANSKA ŠKOLA6.1, Osnovne karakteristike6.2, Glavni predstavnici: Antoine Augustin Cournot, William

Stanley Jewons (prethodnici), Leon Walras, Vilfredo Pareto6.3, Kasniji ekonomisti - pristalice matematske metode u eko

nomici

7. MARŠALIJANSKA ILI KEMBRIĐZSKA ŠKOLA7.1. Osnovne karakteristike7.2. Alfred Marshall, život i djela7.3. Maffeo Pantaleoni, Heinrich Dietzel7.4. Daljnji razvoj maršalijanske škcle, njezine karakteristike,

neomaršalijalizam

8. TEORIJE PRIVREDNOG RAZVITKA8.1. Joseph Alois Schumpeter, život i radovi8.2. Teorije privrednih ciklusa: Inovaciona teorija (Knut

Wicksell, Albert Aftalion, Joseph Schanpeter). Monetarna teorija (R.Q,Hawtrey). Psihološka teorija (A.C.Pigon). Teorija nedovoljne potrošnje (J.A.Hobson). Teorija suviše velikih investicija(F.A .Hayek, Ludwig von Mises). Teorija sunčanih njega ili teorija žetve (H.L.Moore). Pesimistička teorija stagnacije (A.H.Hansen).

9. JON MAYNARD KEYNES I POSTKENSIJANSKE TEORIJE9.1. J.M.Keynes, život i djela9.2. Suvremeno postkejnsijanstvo

308 -

10. NEKE SUVREMENE EKONOMSKE TEORIJE U KAPITALISTIČKIH ZEMLJAMAA

Ortodoksno kensijanstvo. Lijevo kejnsijanstvo. Neoliberalizam. Teorije privrednog rasta. De.duktivno-sociološka sinteza. Statističko-tehnološka struja. Neosociologizam. Suvremena ekono- metrija. Predstavnici ovih teorijo i anulira njihovih radova.

11. SOCIJALISTIČKA EKONOMSKA TEORIJA POSLIJE LENJINA11.1. U Sovjetskom Savezu značajniji nosioci ekonomskih teorija:

E.S.Varga, N.J.Buharin, S.G.Strumislin, K.V.Ostrovitjanov, V .S.Mjemčinov, L.Kantorovis, V.V.Novožilov. Analiza njihovih radova

11.2. U drugim zemljama: Oskar Lange, Mihal Kalecki, Maurice Dobb, Paul Sweezy. Analiza njihovih radova.

12. SUVREMENA JUGOSLAVENSKA EKONOMSKA MISAONajznačajniji nosioci: Boris Kidrič, Eđvard Karđelj, Vladimir Bakarić, J.B.Titc. Analiza njihovih radova.



Dr Obren Blagojević; Ekonomske doktrine, Beograd, 1976.


Đr Branislav Soškic: Ekonomske doktrine, Beograd, 1980.

Dr Rudolf Legradić: Historija ekonomske teorije, Osijek, 1975.

Đr Dušan Sabolović: Historija politike Ekonomije, Zagreb, 1972. Eric F.oil: Povijest ekonomske misli, Zagreb, 1956.

~ 309

M E' D J U N A R 0 Đ N I M A I< K E T I N G

S e m e g t i r:U s m j e r e n j e Godina zimski ljetni

— —1 — mm .— ■» «T. -t. • «i> «=. m nm mm mm mm mm mm. mm mm mm mm mm m .-... P.u. _Y.uOrganizacija tržišnog poslovanja IV 2 1 1 2Ekonomika OUR-a IV 2 1 1 2

NASTAVNI PROGRAM

1. MEDJUNARODNA RAZMJENA1.1. Značenje medjunarodne razmjene.1.2. Regionalni razvoj svjetske trgovine.1.3. Robna struktura svjetske trgovine,1.4. Pređviđjanje daljnjeg razvoja svjezske trgovine.

2. MARKETING KONCEPT PRIMIJENJEN NA MEDJUNARODNOJ RAZINI2.1. Marketing koncepcija i medjunarodni. marketing.2.2. Okruženje u medjunarodnom marketingu.2.3. Marketing proces u medjunarodnim reiacijama.

3. MEDJUNARODNE MARKETING INFORMACIJE3.1. Medjunarodni marketing informacijski sistem (MMIS)3.2. Medjunarodna marketing istraživačka djelatnost u udru

ženom racu3.2.1, Donošenje odluka o marketing istraživanju.3.2.2, Programiranje procesa medjunarodnih marketing

is traživanj a .3.2.3, Politika i organizacija istraživačkog rada i ud

ruženom radu.

4. MARKETINŠKA IZVOZNA POLITIKA4.1. Faktori razvoja i proces transformacije izvozne politike.4.2. Marketinški pristup izvoznim poslovima.4.3. Funknj ’e i i ■n'T,ur u m o ,n+"i i z v o z r ' T m i r'ga-

4.4. Izvozni marketing miks.

ORGANIZACIJA I KADROVI U IZVOZNOM MARKETINGU5.1. Organizacija i samoupravno odlučivanje u izvoznom mar

ketingu.5.2. Kadrovska politika i obrazovanje za potrebe izvoznog

marketinga.5.3. Važnije tržišne ustanove potrebne izvoznom marketingu.

POLITIKE MEDJUNAROĐNOG MARKETINGA6.1. Politika, višenacionalnog proizvoda.6.2. Politika distribucije proizvoda namijenjenog izvozu

unutar zemlj c .6.3. Politika distribucije proizvoda’namijenjenog izvozu

izmedju zemalja.6.4. Politika unapredjivanja međjunarođnog marketinga s aspek

ta udruženog rada.6.5. Unapredjivanje međjunarodne razmjene s nacionalnog i

nadnacionalnog aspekta.6.6. Politika cijena i financijskih uvjeta.

L I T E R A T U R A


1. F.Rocco: Eksportni marketing, CEMA, Zagreb, 1977,2. D.Vezjak; Međjunarođni marketing, Savremena administracija

Beograd, 1976.

311

T E O R I J A T R Ž I Š T A I P O L I T I K A C I J E N A

S e m e s t a r : Godina zimski ljetni _______

Organizacija tržišnog poslovanjaOrganizacija računovodstvenog i financijskog poslovanjaEkonomika OUR-a

Teorija tržišta i politika cijena'"' je teoretski mikroekonom- ski predmet, usko povezan s drugim mikro i makroekonomskim predmetima, kao što je Politička ekonomija. Ekonomska politika, Ekonomika OUR-a, Osnove tržišnog poslovanja itd., s kojima ustvari čini jednu cjelinu teoretskih mikroekonomskih i ma- kroekonomskih predmeta.

U okviru tog predmeta izučavaju se: ’ .

a) opći pojmovi o tržištu, odnosi koji vladaju na tržištu'(ponuda i potražnja), faktori koji determiniraju te odnose i teorija ponude, tržišne cijene i tržišna ravnoteža, cjenovna elastičnost potražnje,

b) teorija tržišta i cijena, donošenje nroizvođno-tržišnih odluka privrednih organizacija, tržišni položaj privrednih organizacija, utjecaj vremena i prostora na tržište i cijene, te reguliranje tržišta,

c) formiranje cijena u kapitalističkoj privredi, tržište u kapitalističkoj privredi i njegova morfologija, potpuna konkurencija, monopol, ograničena konkurencija, dvopol i oligopol, državne intervencije, nadalje formiranje cijena u socijalizmu, socijalistička privreda i cijene u jugoslavenskoj privredi,

d) uloga cijena u suvremenoj tržišnoj privredi, politika cijena u radnoj organizaciji, politika cijena i rast radne organizacije, metode odredjivanja cijena u radnoj organizaciji.

U s m j e r e r j e :

- 312 -

diferencijacija sistema, specifičnosti politike cijena u pojedinim oblastima i granama privredjivanja, te interna politika cijena u radnoj organizaciji.

NASTAVNI PROGRAM1. OPĆENITO 0.TRŽIŠTU, TE POTRAŽNJI I PONUDI NA TRŽIŠTU

1.1. Pojam tržišta i njegov razvitak1.2. Tipovi tržišta1.3. Potrošnja1.4. Teorija potražnje1.5. Elastičnost potražnje1.6. Teorija ponude1.7. Elastičnost: ponude1.8. Tržišne cijene i tržišna ravnoteža.

2. TRŽIŠTA I PRIVREDNE ORGANIZACIJE2.1. Donošenje proizvođno-tržišnih odluka privrednih orga

nizacija2.2. Tržišni položaj privrednih organizacija.2.3. Utjecaj vremena i prostora na tržište i cijene.'?.4. Regulirana tržišta,

3. FORMIRahje CIJENA U KAPITALISTIČKOJ PRIVREDI3.1. Tržište u kapitalističkoj privredi i njegova morfologija.3.2. Potpuna konkurencija.3.3. Ograničena konkurencija.3.4. Monopol.3.5. Đuopol i oligopol.3.6. Državne intervencije. *

4. FORMIRANJE CIJENA U SOCIJALIZMU4.1. Socijalistička privreda.4.2, Cijene u jugoslavenskoj privredi.

5. ULOGA CIJENA U SUVREMENOJ TRŽIŠNOJ PRIVREDI5.1. Politika cijena u radnoj organizaciji.5.2. Politika cijena i rast radne organizacije'.5.3. Metode odredjavanja ci3ena u radnoj organizaciji.5.4. Diferencijacija cijena.5.5. Specifičnosti politike cijena u pojedinim oblastima i

granama pri vredj ivan j a,5.6„ Interna, politika cijena u radnoj organizaciji".

- 313 -

L I T E,R A T U R A


Dr France černe: Tržište i cijene, Informator, Zagreb, 1966.

0BAVEZNA LITERATURA:Dr Zoran Pjanić: Teorija cena, Savremena administracija,

Beograd, 1978.

NEOBAVEZNA LITERATURA:Djoraje Pribičević: Teorija tržišta i cijena, Visoka škola za

vanjsku trgovinu, Zagreb, 1975.

- 314 -

O R G A N I Z A C I J A S T R U Č N 0 G R A D A


p . v . g . v .Organizacija tržišnog poslovanja IV 2 1 , -Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja IV 2 1 -Organizacijsko-informatičko IV 2 1 -Ekonomika OUR-a IV 2 1 -

CILJEVI IZUČAVANJA

Razvoj privrede i društva u nas, a takođjer i Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o organizaciji znanstvenog rada SR Hrvatske, nalažu da se posebna pozornost mora posvetiti metodama stručnog i znanstvenog istraživanja,S istraživalačkim radom trebalo bi početi znatno ranije nego je to dosada bio slučaj. Studenti u tijeku studija moraju otkriti pitanja i područja koja ih zaokupljaju, tako da se posvete njihovom rješavanju. Istraživanja valja usmjeriti na udruženi rad. Tako bi seminarski i diplomski radovi mogli biti vezani za direktnu proizvodnju ili društvena kretanja u nas.Na taj način oni ne bi bili mrtvo slovo na papiru, već bi se mogli i primijeniti, a otpao bi i prigovor prakse o nedovoljnoj suradnji fakulteta i udruženog rada.

Stoga su ciljevi ovog kolegija da se studenti već u tijeku studija osposobljavaju za znanstveno-istraživalački rad, pismeno oblikovanje stručnih i znanstvenih radova (seminarski,diplomski, magistarski i drugi radovi), te da stečene spoznaje koriste u svom daljnjem radu.


Proučavanje znanosti kao takve novijeg je datuma. Zbog toga do danas ova disciplina nema svoju izgrađjenu i opće prihvaćenu cjelinu, pa se još uvijek proučava fragmentarno. To se jasno uočava i u postojećoj literaturi. Područja izučavanja u ovom

predmetu sveli smo na teoriju znanosti (znanost, znanstveni rad, odnos znanosti spram drugih oblasti i dr.), znanstvene kategorije (npr. pojam, sud, zaključak, znanstveno otkriće, znanstveni problem, hipoteza, teorija, zakon itd.), znanstvene metode (analiza i sinteza, promatranje, eksperiment, metode kauzalne indukcije, metoda modeliranja, dijalektički materijalizam i dr,), organizaciju stručnog i znanstvenog rada, uvjete znanstvenog rada, stil pisanja i pravopis, proces stvaranja znanstvenog djela - knjige, pisanje knjige i tipove znanstvenog rada.

- 315 -

NASTAVNI PROGRAM

1. TEORIJA ZNANOSTI1.1. Pojam znanosti i znanstvenog rada

1.1.1. Uvodna terminologija1.1.2. Definicija znanosti1.1.3. Karakteristike znanosti1.1.4. što čini znanost i znanstveni rad kao djelatnost1.1.5. Znanost i kultura ,1.1.6. Znanost i umjetnost1.1.7. Znanost o znanosti 1.1.8: Važnost i uloga znanosti

1.2. Razvoj znanosti1.2.1. Povijest razvoj znanosti

1.2.1.1. Počeci znanosti1.2.1.2. Razvoj znanosti poslije propasti grčke

samostalnosti1.2.1.3. Budjenje na Zapadu1.2.1.4. Novovjekovna znanost1.2.1.5. Razvoj znanosti po društvenim formacijama

1.2.2. Zakonitost razvoja znanosti1.2.3. Značajke i tendencije razvoja suvremene znanosti

1.3. Znanost kao društvena pojava1.3.1. Nema znanosti izvan društva1.3.2. Korisnici i glavno područje znanstvene proizvodnje1.3.3. Društveno značenje znanosti

1.4. Predmet znanstvenog istraživanja1.5. Klasifikacija znanosti i znanstvenog rada

- 316 -

1.5.1. Pojam i značenje klasifikacije znanosti1.5.2. Načela klasifikacije znanosti1.5.3, Primjer klasifikacije znanosti po načelu koordina-

cije1.5.4, Opća klasifikacija znanosti

1.6. Uzajamne djelovanje znanosti1.6.1. Integracija i diferencijacija znanosti1.6=2. Tipovi mehanizma uzajamnog djelovanja grana znanost:1.6.3. Znanost kao sustav

1.7. Filozofija i znanost1.8. Znanstveno prognoziranje1.9. Istraživanje i razvoj u organizaciji udruženog rada

1.9.1. Istraživanje i razvoj1.9.2. Troškovis rashodi i financiranje istraživanja i

re,zvoja1.9.3. Organizacija istraživalačkog i razvojnog rada u

organizaciji udruženog rada1.10. Znanstvena politika1.11. Znanstvene institucije i kadrovi1.12. Znanstveni individualni i grupni rad1.13. Znanstvene kategorije

1.13.1. Poj am1.13.2. Sud1.13.3. Zaključak1.13.4. Definicija1.13.5. Divizija 1,13:6. Distinkcija1.13.7. Diskripcija1=13.8. Eksplanacija (objašnjenje)1.13=9. Predvidjanje 1=13=10.Znanstveno otkriće1.13.11.Dokaz1.13.12.Opovrgavanje (pobijanje)1.13.13.Znanstveni problem1.13.14.Hipoteza1.13.15.Teorija1.13.16.Zakon1.13.17.Verifikacija1.13 J.8 . Znanstvene činjenice

- 317

2. ZNANSTVENE METODE2.1. Pojam znanstvene metode2.2. Klasifikacija metoda2.3. Analiza i sinteza2.4. Apstrakcija2.5. Generalizacija i specijalizacija2.6. Induktivna metoda

2.6.1, Promatranje (opažanje)2.6.2. Eksperimentalna metoda2.6.3. Brojenje2.6.4, Mjerenje2.6.5, Statističke metode

2.6.5.1, Srednje vrijednosti2.6. 5. 2. Mjerenje disperzije 2.6 .5 . 3 . Kore1aeija2.6.5.4. Značenje, nedostaci i teškoće u primjeni

statističkih metoda2.6.6. Metode kauzalne indukcije

2.6.6.1. Metoda slaganja2.6.6. 2. Metoda razlike2.6.6,3. Kombinirana metoda slaganja i razlike2.6. 6.4. Metoda ostatka2. 6.6. 5. Metoda popratnih promjena2.§.6.6. Shematski prikaz Millovih metoda2,6.6.7. Teškoće pri primjeni Millovih metoda

2.7. Deđuktivna metoda2.7.1. Pojam deduktivne metode2.7.2. Dijalektičko jedinstvo indukcije i dedukcije

2.8. Metoda modeliranja2.9. Metoda klasifikacije2.10.Komparativna metoda2.11.Historijska metoda2.12.Opća teorija sustava kao znanstvena metoda2.13.Historijski dijalektički materijalizam

2.13.1. čovjek kao generičko biće2.13.2. Mišljenje i praksa2.13.3. Problem subjekt -■ objekt relacije2.13.4. Materija i kretanje

318. -

2.13.5. Prostor i vrijeme2.13.6. Kvantiteta i kvaliteta2.13.7. Zakon prijelaza kvantiete u kvalitetu2.13.8. Cjelina i dio2.13.9. Problemi determinizma2.13.10.Odnos općeg, posebnog i pojedinačnog2.13.11.Nužnost i slučajnost2.13.12.Zakon jedinstva i borbe suprotnosta2.13.13.Zakon negacije negacije2.13.14.Čovjek i sloboda2.13.15.Kategorija društveno-ekonomske formacije2.13 .16'. Zakon klasne borbe2.13.17.Revolucija 2.13.18.Odumiranje države

3. UVJETI ZNANSTVENOG RADA3.1. Organizacija života znanstvenika

3.1.1. Ravnoteža dužnosti3.1.2. Disciplina3.1.3. Vrijeme

3.2. Istinoljubivost i kritičnost znanstvenika3.3. Gorljivost u radu3.4. Djelotvornost mišljenja

3.4.1. Organizacija mišljenja3.4.2. Efikasnost mišljenja3.4.3. Logičnost mišljenja3.4.4. Kreativnost mišljenja

3.5. Pamćenje i koncentracija3.5.1. što treba upamtiti?3.5.2. Red kod pamćenja3.5.3. Kako se najbolje pamti?

3.6. Specijalizacija i paralelna znanja3.6.1. Specijalizacija3.6.2. Paralelna znanja

3.7. Materijalni položaj znanstvenika3.8. Sredstva koja olakšavaju rad istraživača-znanstvenika

3.3.1. Prostor3.8.2. Radni stol3.8.3. Regali, police za knjige

- 319

3.8,4, Stolice . . 3.8.5. Rasvjeta, osvjetljenje

3.8.6. Pomoćna sredstva kod pisanja3.8.7. Pomoćna sredstva reda3.8.8. Računska pomagala3.8.9. Fotografije, tiskanice3.8.10.Planovi rada

4. ISTRAŽIVANJE4.1. Pojam istraživanja4.2. Istraživanje kao sustav4.3. Razvoj i istraži, van je4.4. Uloge u istraživanju društvenih pojava4.5. Faze istraživanja

4.5.1. Uočavanje problema4.5.2. Ograničavanje polja istraživanja (fiksiranje istra

živanja)4.5.2.1. Izbor šireg znanstvenog područja4.5.2. 2. Izbor užeg znanstvenog područja

4.5.3. Postavljanje hipoteze4.5.4. Provjeravanje hipoteze4.5.5. Pismeno uobličavanje-tijeka istraživanja4.5.6. Primjena rješenja i kontrola4.5.7. Primjer tijeka jednog istraživanja

5. VRSTE ZNANSTVENO-ISTRAŽIVALAČKIH I STRUČNIH RADOVA5.1. Pojam5.2. Klasifikacija radova5.3. Recenzija5.4. Primjer jedne kratke recenzije5.5. Anotacija5.6. Rasprava ili traktat5.7. Problemski članak5.8. Kritika5.9. Apologija 5 ,10^ Polemika5.11.Diskusija5.12.Meditacija5.13.Radovi priznanja, diplomski radovi5.14.Priručnici5.15.Monografij a

- 320

KOMPONIRANJE, STIL I JEZIK6.1. Komponiranj.e

6.1.1. Pojam6.1.2. Načelo jedinstva6.1.3. Načelo odabiranja6.1.4. Načelo skladnosti, harmonije6.1.5. Načelo proporcije (ravnomjernosti)6.1.6. Načelo izrazitosti (emfaza)6.1.7. Načelo raznovrsnosti6.1.8. Plan kompozicije6.1.9. Primjer jedinstva misli

6.2. Norme u jeziku6.2.1. Gramatička norma6.2.2. Pravopisna (ortografska) norma6.2.3. Leksička norma6.2.4. Izgovorna norma (ortoepska)6.2.5. Stilistička norma

6.3. Stil pisanja6.3.1. Vrste stilova6.3.2. Odlike stila

6.4. Poznavanje jezika i pravopisa6.5. Paragraf (stavak)

6.5.1. Pojam6.5.2. Uvjeti valjanosti paragrafa6.5.3. Način sastavljanja paragrafa6.5.4. Pogreške kod sastavljanja paragrafa6.5.5. Povezivanje paragrafa

DIJELOVI RADA (KNJIGE) I ZNANSTVENA DOKUMENTACIJA7.1. Struktura knjige7.2. Izbor naslova knjige7.3. Moto7.4. Posveta7.5. Sadržaj7.6. Spisak tablica i ilustracija7.7. Predgovor i uvod

7.7.1, Značenje predgovora i uvoda u znanstvenom djelu7.7.2, Predgovor7.7.3. Karakteristike predgovora7.7.4. Uvod

- 321 -

7.8. Osnovni tekst pismenog rada7.9. Zaključak (zaključci)7.10.Sažetak, rezime (resume, summary)7.11.Popis upotrijebljene literatura7.12.Predmetno kazalo7.13.Kazalo imena7 .14 . Dodatak--apendiks7.15.Znanstvena dokumentacija

7.15.1, Citati7.15.2. Podnožak ("fusnota’’’, referenca, napomena)

8. FAZE PISANJA, REDIGIRANJE RUKOPISA I OBRANA RADA8.1. Proces nastajanja teksta8.2. Faze pisanja teksta8.3. Redigiranje i korigiranje rukopisa-priprema za tisak8.4. Priprema rukopisa za tisak prema JUS Z.A0.5008.5. Obrana, rada

9. GRUPNA DINAMIKA KAO METODA RASPRAVE 0 REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA9.1. Kritika sadašnjeg načina izlaganja, predavanja9.2. Pojam dinamike grupe (grupne dinamike)9.3. Ciljevi rada u malim grupama9.4. Karakteristika grupe9.5. Uloge pojedinaca u grupi9.6. Oblici rada u grupi9.7. Uvjeti za grupni rad

10. DODATAK10.1. Zakon o organizaciji znanstvenog rada

10.1.1. Oblici organizacije znanstvenog rada10.1.2. Znanstveni radnici10.1.3. Doktorat znanosti10.1.4. Samoupravne interesne zajednice10.1.5. Planiranje znanstvenog rada10.1.6. Znanstveni savjet SRH

10.2. Zakon o visokom obrazovanju u SRH10.2.1. Društveno-ekonomski odnosi10.2.2. Samoupravno organiziranje udruženog rada u vi

sokom obrazovanju10.2.3. Organizacija studija i izvodjenje nastave

- 322 -

10.2.4. Nastavnici i suradnici 10 . 2 .5.Studenti10.2.6. Ostvarivanje samoupravljanja u organizacijama udruženog

rada visokog obrazovanja.

t


Studijska gradja obradjuje se na predavanjima i seminarima. Sadržaj seminara obuhvaća rasprave o posebno odabranim, temama.

Iz područja ovog predmeta moguće je pisati seminarski i diplomski rad. Ukoliko se student odluči pisati rad iz ovog područja, mora nastojati spojiti teoriju i praksu.

Ispit iz ovog predmeta sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.

L I T E R A T U R A

OBAVEZNI UDŽBENICI I PRIRUČNICI;1. Salitrežić T., Žugaj M,: Uvod u znanstvenoistraživalački rad,

Fakultet’organizacije i informatike, Varaždin,1977.


1. Gilli G.A.: Kako se istražuje (prijevod s talijanskog),Školska knjiga, Zagreb, 1974.

2. Šamić M.: Kako nastaje naučno djelo, IV. izdanje,Svjetlost,Sarajevo, 1977.

3. Zakon o organizaciji znanstvenog rada u SRH, Narodne novine,broj 51/1974, Zagreb.

4. Zakon o visokom obrazovanju SRH, Narodne novine, 15/1977,Zagreb.


1. Borojević S.: Metodologija eksperimentalnog naučnog rada.Radnički univerzitet "Radivoj Ćirpanov", Novi Sad, 1974 .

- 323 -

2. Dobrov G.M.: Nauka o nauci (prijevod s ruskog), Institutza naučno-tehničku dokumentaciju i informacije,Beograd, 1969.

3. Dubić S.: Uvodjenje u naučni rad, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 1970.

4. Koen M. , Nejgel E.: Uvod u logiku i naučni metod (prijevod sengleskog), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, drugo izdanje, Beograd, 1977,

5. Mihajlov A.I., Giljarevski R.S.: Naučna informacija (prijevod s ruskog)..Ju oslovenski centar sa tehničku i nauc.u dokumentaci ju,Be ograd,157 S.

6. Milovanović M.: Pisanje, uređjivanje i štampanje, Tehničkakrplga, Beograd, 1979 .

7. Pavić H. ; Znanstvene informacije,Školska knjiga,Zagreb,1980.

8. Pečujlić M. i drugi: Metodologija društvenih nauka. Novinskaustanova Službeni list SFRJ, Beograd, 1976.

9. Petrović G.: Logika, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

10. šešić B.: Opšta metodologija. Naučna knjiga,Beograd, 1974.

11. šešić B,: Osnovi logike, Naučna knjiga, Beograd, četvrtopopravljeno i dopunjeno izdanje, Beograd, 1974.

12. Tomin K,: Uvod u nauku o nauci. Ekonomski institut, Beograd,1974.

13. Zaječaranović G.: Osnovi metodologije nauke, Institut za političke studije Fakulteta političkih nauka, Beograd, 19 74 .

- 3 24 -

O R G A N I Z A C I J A T R A N S P O R T A , 5 P E D I C T J EI O S I G U R A N J A


____

Organizacija tržišnog poslovanja IV 2 2

Cilj je izučavanja ovog predmeta upoznavanje studenata s osnovnim vrstama, transporta, organizacijom transporta i transportnih poslova, zatim transportnim troškovima kao značajnim faktorom efikasnosti privređjivanja, te prometnom politikom, kao i organizacijom špedicije i pojmom i organizacijom osiguranja u transportu.

U toku studija stavit će se težište i na praktičnu stranu izučavanja predmeta, kao što je upoznavanje i rukovanje s dokumentacijom pri prijevozu i osiguranju robe i sklapanju ugovora u pojedinim granama transporta i drugo.

NASTAVNI PROGRAM

1. OSNOVNI POJMOVI 0 TRANSPORTU 1.1/ Pojam transporta1.2. Vrste transporta_1.3. Mjesto i uloga transporta u procesu društvene reprodukcije1.4. Razvoj transporta u svijetu i Jugoslaviji

2. ORGANIZACIJA I KARAKTERISTIKE TRANSPORTAOrganizacija prijevoza i organizacijski oblici (u željezničkom, cestovnom, rječnom, pomorskom i zračnom transportu i PTT prometu)Osnovne karakteristike pojedinih transportnih grana (produktivnost i ekonomičnost, blizina, sigurnost itd. )

TRANSPORTNI TROŠKOVI3.1. Pojam transportnih troškova3.2. Vrste transportnih troškova

- 325 -

3.3. Udio transportnih troškova u vrijednosti robne proizvodnje

3.4. Odnos troškova i cijena transportnih usluga

PROMETNA (TRANSPORTNA) POLITIKA'4.1. Općenito o prometnoj politici4.2. Odnos prema ekonomskoj i poslovnoj politici4.3. Karakteristike postojeće prometne politike4.4. Mjere prometne politike i usmjeravanje prijevoza robe

i putnika4.5. Pojam infrastrukture transporta i integralnog transporta

ORGANIZACIJA ŠPEDICIJE I PRUŽANJA ŠPEDITORSKIH USLUGA U DOMAĆEM I MEDJUNARODNOM TRANSPORTU

OSNOVNI POJMOVI ORGANIZACIJE OSIGURANJA PO POJEDINIM GRANAMA TRANSPORTA ■ -


Nastavna gradja obradjuje se na predavanjima i seminarima. Posebno se uz nastavni predmet daju i praktični primjeri i rješenja iz rada transportnih i špeđiterskih radnih organizacija.Sadržaj seminara obuhvaća:'- rad u seminarima (referati)- diskusije o specifičnim i posebno aktualnim temama- prikaz rješenja modela organizacije na primjerima.


Znanje studenata provjerava se na ispitu koji se sastoji samo iz usmenog dijela. Isto se tako znanje studenata, koji aktivno rade u seminaru, provjerava i vrednuje pomoću seminarskih radova (referata) i uopće kroz seminarsku aktivnost. Nakon položenog ispita student može pisati seminarski, odnosno diplomski rad iz područja ovog nastavnog predmeta.

- 326 -

L I T E R A T ' U R A


1. Jelinović Z.: Ekonomika prometa, Informator, Zagreb, 1972.

2. Badovinac G., Aržek Z.: Transport i osiguranje, Fakultetza vanjsku trgovinu, Zagreb, 1975.

OBAVEZNA LITERATURA: r

1. Novaković S.: Utjecaj transportnih troškova na privredu,Saobraćajni institut, Beograd, 1975.

NEOBAVEZNA ^ITERATURA:1. Vegar B.: Prometna infrastruktura, Institut prometnih zna-

nosti, Zagreb, 1976.

2. Dokić M.; Ekonomika,organizacija i razvoj saobraćaja SFRJ,Institut ekonomskih nauka, Beograd, 1977.

- 327 -

B A N K A R S T V O


p . v . g . ,v.Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja IV 2 2

SADRŽAJ PREDMETA

1. UVOD U PREDMET- povijesni osvrt na razvoj, organizaciju rada i rad banaka

u svijetu,- osvrt na razvoj, organizaciju rada i rad banaka na području

naše zemlje i bankarski sistem u nas,“ definicija i pojam banke.

2. BANKARSKI POSLOVI I PODJELA BANAKA TEMELJENA NA VRSTI POSLA- osnovni bankarski poslovi kod kojih se banka pojavljuje u

ulozi dužnika, vjerovnika, posrednika i u drugoj ulozi,- podjela banaka prema vrstama poslova koje obavljaju (đepo-

zitne, komercijalne, poslovne, investicijske i druge banke, štedno-kreditne ustanove itd.),

- teritorijalna i granska podjela banaka,- medjunarodne banke, emisione banke.

3. BANKARSKI SISTEMI- bankarski sistemi na Zapadu,- socijalistički bankarski sistem- naš (jugoslavenski) bankarski sistem

4. RAZVOJ JUGOSLAVENSKOG BANKARSKOG SISTEMA- bankarski sistem od 1918. do 1941.~ ratni i poratni period razvoja banaka- banke u periodu administrativnog upravljanja privredom zemlje, ~ period komunalnih banaka i decentralizacija banaka,- transformacija bankarskog sistema.

- 328 -5. BANKE, FINANCIJSKE ASOCIJACIJE UDRUŽENOG RADA

- karakteristike novog financijskog i bankarskog sistema- banke novog financijskog sistema (interne,osnovne i udružene banke i druge financijske organizacije),

- obrada svake banke ponaosob, i to:■ udruživanje u bankarsku organizaciju, poslovi, upravljanje i odlučivanje, radne zajednice, organi upravljanja, likvidnost, planiranje sredstava, organizacija rada itd.

6. DRUGE FINANCIJSKE ORGANIZACIJE- konzorciji, samoupravni fondovi udruženog rada i dr.,- poštanska štedionica, štedno-kreditne zadruge i dr.

•7. NARODNE BANKE U JUGOSLAVIJI

8. ODNOSI BANKE I ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA- odnosi u kojima posreduje SDK,- platni promet u bankama i drugim financijskim organizacijama

i pove.zanost s platnim prometom SDK,- odnos platnog prometa Službe i kreditnog potencijala banaka,- organizacija plaćanja u okviru interne banke, osnovne banke

i preko računa kod SDK, ,- institucije u zaokruženom žiro prometu.

9. ORGANIZACIJA POSLOVA BANKE- organizacija poslova u internoj banci,- organizacija poslova u osnovnoj banci,- što treba da osigura efikasna organizacija bankarskih poslova

u samoupravno organiziranom udruženom radu.

10. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA.


Realizacija programa predmeta provodi se putem predavanja i aktivnim sudjelovanjem studenata. Za vrijeme održavanja predavanja, u dogovoru sa studentima, pojedine će teme obraditi i izložiti studenti ili grupa studenata.

- 329 -


Već za vrijeme izvodjenja nastave, aktivnosti studenata se prate kroz obradu pojedinih tema i izlaganja pred studentima i predavačem.

Pored ovog načina praćenja, aktivnost i afinitet studenata bit će praćen kroz; konzultacije, seminarske radove, ispite i diplomske radove.

L I T E R A T U R A


1. Mr Mirko Kartalija: Organizacija bankarskog poslovanja,Fakultet organizacije i informatike, Varaždin,1981.(u pripremi).


1. Prof.dr Ante Karunarić; Banka. Principi i praksa bankovnogposlovanja, Stanbiro, Zagreb. 1973.

2. Prof.dr Ivo Perišin: Novae, kredit i bankarstvo u sistemusamoupravljanja, Informator, Zagreb, 1975.

3. Zakon o osnovama kreditnog i bankarskog sistema. Službenilist SFRJ broj 2/1977.

*4. Zakon o Narodnoj banci Jugoslavije i jedinstvenom monetarnom poslovanju narodnih banaka republika i autonomnih pokrajina, Službeni list SFRJ,broj 49/1976.

5. Zakon o novčanom■sistemu, Službeni list SFRJ, broj 49/1976.6. Zakon o udruženom radu (posebna poglavlja).

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Dr Ivo Perišin: Transformacija monetarnog i bankarsko-kredi-

tnog sistema, Ekonomski institut - Informator,Zagreb, 19 75 .

- 330 -

2. Dr Asim Stranjak: Stvaranje i emisija novca u samoupravnojsocijalističkoj privredi. Ekonomski institut, Informator. Zagreb, 1975.

3. Mr Mirko Kartalija: Platni promet. Zadaci, organizacija,žiro-računi, novi instrumenti plaćanja i pravci razvoja, Narodne novine, Zagreb, 1978.

4. Upute Službe društvenog knjigovodstva za sastavljanje periodičnih obračuna i završnih računa banaka.

F I N A N C I R A N J E I E K D N O M S K O - F I N A N - C I J S K I O D N O S I U O R G A N I Z A C I J I U D

R U Ž E N O G R A D A

t

- 331 -

S e m e s t a rU s m j e r e n j e Godina zimski ljetni

_ _ _ _______________________

Organizacija računovodstvenog ifinancijskog poslovanja IV 2 1 1 2

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD

2. FINANCIRANJE I EKONOMSKO-FINANCIJSKI ODNOSI U ORGANIZACIJI UDRUŽENOG RADA2.1. Pojam i definicija financiranja i ekonomsko-financij-

skih odnosa2.2. Položaj osnovne organizacije udruženog rada u organiza

ciji udruženog rada i u društvu-• društveno-politički položaj- đruštveno-ekonomski položaj- materijalno-tehnološke karakteristike

2.3. Uloga i zadaci ekonomsko-financijskih odnosa u organizaciji udruženog rada

2.4. Principi uspostavljanja ekonomsko-financijskih odnosa u organizaciji udruženog rada

2.5. Samoupravno reguliranje ekonomsko-financijskih odnosa u organizaciji udruženog rada

2.6. Načelo uzajamnosti i solidarnosti kroz ekonomsko-financijske odnose

2.7. Odgovornost osnovne organizacije udruženog rada za poslovanje organizacije udruženog rada kao cjeline

3. FINANCIRANJE OSNOVNE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA- općenito o financiranju- financiranje u današnjim uvjetima s aspekta:

ekonomskog položaja osnovne organizacije udruženog rada

■ novih društveno-ekonomskih odnosa

- 332

3.1. Financijska sredstva kao limitirajući faktor razvoja3.2. Pribavljanje, korištenje i vraćanje financijskih sredsta

va iz dugoročnih izvora3.2.1. Sredstva koja se mogu trajno angažirati3.2.2. Zajednička ulaganja

3.3. Pribavljanje, korištenje i vraćanje financijskih sredstava iz kratkoročnih izvora

3.4. Naknada za korištenje financijskih sredstava drugog korisnika društvenih sredstava

3.5. Samofinanciranje3.6. Kontrola upotrebe novčanih sredstava3.7. Informiranje o upotrebi novčanih sredstava

EKONOMSKO-FINANCIJSKI ODNOSI4.1. Osvrt na dosadašnje ekonomsko-financijske odnose U.2. Početne bilance osnovnih organizacija udruženog rada #

4.2.1. Raspodjela sredstava4.2.2. Raspodjela izvora sredstava

4.3. Udruživanje rada i sredstava4.3.1. Udruživanje sredstava radi zajedničkog stjecanja

dohotka4.3.2. Udruživanje sredstava za medjusobno kreditiranje osnovnih

organizacija udruženog rada4.3.3. Udruživanje sredstava za ulaganja u neproizvodne

svrhe koji su od zajedničkog interesa4.3.4. Udruživanje fondova osnovnih organizacija udruže

nog rada4.3.5. Ostvarivanje i raspodjela zajedničkog prihoda

proizvodnih osnovnih organizacija udruženog rada4.3.6. Ostvarivanje i raspodjela zajedničkog prihoda pro

izvodnih osnovnih organizacija udruženog rada i radne organizacije za prometna tuzemnom tržištu i- na inozemnom tržištu

4.3.7. Slobodna razmjena rada izmedju osnovnih organizacija udruženog rada i radnih zajednica

4.3.8. Ostali ekonomsko-financijski odnosi- sanacija i pokriće gubitka,- stimulacija izvoza,- stimulacija odredjenih proizvodnji,- ostali ekonomsko-financijski odnosi

4.4. Interne cijene- dosadašnji kupoprodajni odnosi- novi ekonomsko-financijski odnosi4.4.1. Opća problematika internih cijena4.4.2. Metode utvrdjivanja internih cijena

4.4.2.1. Tržišna cijena4.4.2.2. Ugovorena cijena4.4.2. 3. Troškovni princip

- puni troškovi,- uvećani puni troškovi,- maginalni tro'škovi,~ varijabilni troškovi

4.4.2.4. Linearno programiranje4.4.2.5. Metode dekompenzacije

4.5. Informiranje o ekonomsko-financijskim odnosima

5. DEVIZNA SREDSTVA, FINANCIRANJE I EKONOMSKO-FINANCIJSKI ODNOSI U ORGANIZACIJI UDRUŽENOG RADA5.1. Značaj deviznih sredstava u financiranju i ekonomsko-finan

cij skim odnosima5.2. Pribavljanje, korištenje i vraćanje deviznih sredstava5.3. Naknada za korištenje deviznih sredstava koje ostvari druga

osnovna organizacija udruženog rada- stimulacija izvoza,- stimulacija izvoza na račun destimulacije uvoza- interni devizni tečajevi

5.4. Uloga osnovne organizacije udruženog rada u donošenju i realizaciji devizne politike

5.5. Informacije o realizaciji devizne politike i poslovanja s deviznim sredstvima

6. INTERNA BANKA6.1. Mjesto i uloga interne banke

\

- u organizaciji udruženog rada- u kreditnom i bankarskom sistemu

6.2. Konstituiranje interne banke6.3. Organizacija interne banke

6.3.1. Organizacijski oblici6.3.2. Samoupravno reguliranje rada interne banke

- 334 -

6.4. Poslovanje interne banke6.4.1. Poslovi koje obavlja interna banka

6.4.2. Donošenje i realizacija planova interne banke6.4.3. Odgovornost za poslovanje interne banke

6.5. Informiranje o radu interne banke *6.6. Radna zajednica interne banke

7. POSEBNA FINANCIJSKA SLUŽBA U ORGANIZACIJI UDRUŽENOG RADA7.1. Mjesto i uloga posebne financijske službe7.2. Organizacije posebne financijske službe7.3. Poslovi koje obavlja posebna financijska služba u organiza

ciji udruženog rada7.4. Samoupravno reguliranje rada posebne financijske službe7.5. Informiranje o radu posebne financijske službe

8. ZAKLJUČAK

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVENastava se izvodi putem predavanja i vježbi, te seminarskih radova. Na predavanjima teoretski se obradjuje problematika,upoznaju se odredjene metode i tehnika financiranja i ekonomsko financijski odnosi u poslovnim sistemima, a u prvom redu u organizacijama udruženog rada.Na vježbama se nastavni sadržaji razradjuju aplikativno, uz primjere iz prakse poslovnih sistema, odnosno organizacija udruženog rada, kroz diskusiju, te pismene radove studenata.

NAČIN I OBLICI STALNOG PRAĆENJA ZNANJA STUDENATA\

Provjeravanje stečenog znanja studenata provodi se neprekidno. Provjerava se putem testova, seminarskih radnji i diskusije na predavanjima i vježbama. Seminarskim radom obradjuje se jedna tema s konkretnim primjerom iz prakse poslovnih sistema,gdje kroz

. rad, izlaganje i diskusiju studenti nastoje razjasniti, uz pomoć nastavnika, problematiku vezanu za tu temu, primjenjujući kod toga stečena teoretska znanja.Konačna ocjena donosi se na temelju navedenih aktivnosti i na usmenom ispitu.


1. Poslovne financije, Zbornik radova u redakciji prof dr Pere Jurkovića, Narodne novine, Zagreb, 1980.

OBAVEZNA LITERATURA:'

1. Dr Vjekoslava Singer-Kosanović: Interne cijene u poslovnomsistemu, Informator, Zagreb, 1976. (dio ovog rada)

2. Zakon o udruženom radu. Službeni list SFRJ, broj 53/1976.

3. Zakon o osnovama kreditnog i bankarskog sistema, Službenilist SFRJ broj 2/1977.

4. Zakon o deviznom poslovanju. Službeni list SFRJ,br.15/1977.5. Zakon o utvrdjivanju i rasporedjivanju ukupnog prihoda i do

hotka, Službeni list SFRJ, br. 62/1977.

NEOBAVEZNA LITERATURA:Radovi i članci iz stručnih časopisa, te radovi sa seminara

i simpozija.

3 36 -

M E T O D E S I M U L A C I J E I P R O G N O Z I R A N J A

S e m e s t a r :U s m j e r e n j e Godina zimski ljetni

p. v. p. V.

Organizacijsko-informatičko IV - 2 2

SADRŽAJ PREDMETA:

Prognoze i prognoziranje.Istraživanje budućnosti i prognoziranje.' Uloga prognoziranja u suvremenom društvu i u radnim organizacijama. Područja i specifičnosti prognoziranja. Problemi u vezi s. istraživanjem budućnosti i prognoziranjem u našim radnim organizacijama.Odnos izmedju planiranja i prognoziranja. Područja prognoziranja.

Vremenski intervali prognoza.Postavljanje ciljeva prognoza i izbor prognostičkog intervala. Informacijska baza za prognoziranje. Prognostičko vrednovanje informacija. Prikupljanje informacija za prognoziranje.Metode prognoziranja. Sistematizacija prognostičkih metoda. Ekstrapo- lacione metode, metode procjene eksperata i model metode. Metoda slijedjenja., metoda intervjua, morfološka metoda, Delphi metoda, metode scenarija, CPE, Pattern, metode historijske analogije, informacijski modeli.

Ispitivanje pouzdanosti prognostičkih metoda. Organizacija prognoziranja u radnoj organizaciji.

Simulacija.Pojam simulacije. Primjena simulacije u rješavanju organizacijskih i ekonomskih problema. Razlika izmedju simulacionih metoda i analitičkih metoda.

Teoretske osnova izgradnje simulacionih modela. Eksperimenti i eksperimentiranje u organizaciji i ekonomiji. Definiranje sistema originala i prikupljanje, te priprema podataka za stvaranje modela. Analiza i formulacija matematičkog modela. Postavljanja i ocjena parametara, testiranje modela i ocjena parametara. Formulacija programa za elektronsko računalo.Izvodjenje

- 337 -

simulacijskih eksperimenata. Analiza podataka dobivenih simu- lacijom.

Metode i tehnike simulacije. Monte Carlo tehnika. Generiranje i korištenje slučajnih brojeva. Planiranje simulacijskih eksperimenata. Tehnike i programi elektronsko-računske simulacije. (GPSS, GASP9 SIMULA, DYNAMO itd.).

Primjeri formulacije problema i modela, te rješavanje problema zaliha, repova čekanja i si. ručnim postupkom, uz primjenu Monte Carlo tehnike.

Poslovne igre. Svrha i zadaci poslovnih igara. Osnove konstruiranja poslovnih igara, vrste i tipovi poslovnih igara.Prikaz konstrukcije i upotrebe poslovnih igara. Organizacija i primjena poslovnih igara u rješavanju konkretnih problema u radnoj organizaciji.


Predavanja, timski rad, problemski zadaci i seminarski rad.


Analiza rješenja problemskih zadataka, aktivnost i uspjeh timskog rada, usmeni ispit.

L I T E R A T - U R A


1. D.Radošević: Uvod u prognoziranje. Fakultet organizacije iinformatike, Varaždin, 1981.

2. S.Dobrenić: Metode simulacije. Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1981.

OBAVEZNA LITERATURA:Za sada nema.

NEOBAVEZNA LITERATURA:1. Bright R.J.: Technological Forecasting for Industry and

Goverment,Prentice-Hall,Inc.Englewoođ Cliffs, New Jersey, 1968.

2. Dobrav .V .M .: Prognostik in Wissenschaft und Technik, DietzVerlag, Berlin, DDR, 1971.

3. Haustein Đ.H.: Wirtschaftsprognose ,Verlag die Wirtsc-haftBerlin, DDR, 1969.

U. Haustein D.H. :Prognosenverfahren, Verlag die VJirtschaftBerlin, DDR, 197 0'.

5. Rotschild W.K.:Wirtschaftsprognose, Springer Verlag Berlin,1969. '

6. Starr M.K.: Production Management Systems and Synthesis,Prentice-Hall Ine .Englewood Cliffs, New Jei?sey, 1972.

7. Theil H. Economics and Information Theory, Nort-HollandPub. Comp. Amsterdam, 1967.

8. Gordon G.: Systemsimulation, R.Oldenbourg Verlag Munchen.9. Koller H.: Simulation und Planspieltechnik, Dr.Th.Gabler

Verlag Wiesbaden.

10. Koxholt; Die Simulation, Ein Hilfsmitel der Unternehmens™forsehung, R.Oldenbourg Verlag Munchen.

11. Naylor, Balintfy, Burdick and CHU.: Computer SimulationTechniques John Wiley and Sons, Inc., New York.

12. Schriber J.T.: Simulation Using GPSS, John 4Jiley and Sons,Inc. New York, 1974.

13. Buslenko: Modelirovanije složnih sistem, -Izdatel jstvo Nauka,Moskva, 1971.

14. Carlson J.G.H., Misshauk M.J.: Introđuction to GamingManagement Decision Simulations J.Wiley and Sons. Inc., New York, 1972.

- 338 -

■w

- 339

I M F 0 R M A C I 0 N 0- - D 0 1( U M E N T A C I O N EM E T O D E I S I S T E M I .

U s m j e r e n j e :S e m e s

Godine zimski £ . v.

t a r : ljetni £. v.

Organizacij sko-ir.f ormatičko IV 2 2 -

CILJ IZUČAVANJA

U "poplavi informacija", što je jedna od karakteristika našeg vremena, sve je teže doći do relevantnih informacija potrebnih čovjeku za obavljanje cdredjenih djelatnosti. Znanstvenici ili praktičari, sve da su i usko specijalizirani, nisu više u mogućnosti pratiti čak ni bitne dijelove novije literature svoje struke,koristeći tradicionalna komunikacijska sredstva kao što su biblioteke, arhive i si.

Cilj je izučavanja predmeta, da se studenti upoznaju sa. suvremenim naučnim metodama i sredstvima neophodnim u procesu prikupljanja, selekcije, analize, obrade, spremanja, čuvanja i ponovnog pronalaženja i korištenja informacija, odnosno dokumenata. Sve u cilju dobivanja prave informacije u pravo vrijeme, bez suvišnog gubitka dragocjenog vremena.


Uvod. Definicija temeljnih izraza i pojmova.' Postavljanje problema i razgraničenje područja informacijskc-dokumentacijeke nauke. Povijesni razvoj bibliotekarske, dokumentacijske i informacijske službe.Organizacijski oblici informacijsko-đokumentacijskih sistema. Neophodnost organizacije. Vrste organizacija s obzirom na nivo pružene organizacije, otvorenost prema korisnicima i specijali- ' zaciji.

- 340 -

Metode pribavljanja i slanja informacija. Analiza potrebe za informacijama. Sredstva za pribavljanje informacija. Primarne, sekundarne i tercijarne publikacije. Korištenje primljenog materijala, Obrada i smještaj dokumenata.

Metode klasifikacije i pronalaženja dokumenata. Pretraživanje informacija (information retrieval) kao proces komunikacije. Jezici za indeksiranje. Karakteristična obilježja jezika za indeksiranje, Pregled jezika za indeksiranje.

Osnovni principi izgradnje automatiziranih informacijsko-dcku- mentacijskih sistema. Primjeri primjene. Programiranje.

Reprografija. Značaj reprografije u informacijsko-dokumentacij- skoj djelatnosti. Metode i sredstva za kopiranje i umnožavanje. Osnovni principi mikrofilmske obrade informacija.

Nacionalne i medjunarodne organizacije koje se bave razvojem informacijsko-dokumentacijske djelatnosti.

L I T E R A T U R A


1. Zerjav F.: Informaciono-đokumentacione metode i sistemi, FOI, Varaždin, 1981. (skripta u pripremi).

.-NEOBAVEZNA LITERATURA:

1. Mihajlov A.I., Giljarevskij R.S.: Uvod u informatiku/dokumentaciju. Referalni centar Sveučilišta,Zagreb,1977.

2. Mihajlov A.I., Giljarevskij R.S.: Naučna informacija, JCTND,Beograd, 1976.

3. černij A.J.; Vvedenie v teorio informacionoga poiska, Nauka,Moskva, 1975.

4. Meadow C.I.: The Analvsis of Information Systems, MelviilePublishing Company, Los Angeles, 1973. (2.izđ.)

5. Lancaster F.W.: Information Retrieval Systems, John Wiley andSons, New York, 1968.

- 341 -

M I K R O G R A F I J A

. _ _ S . e m e s t a r :U s m j e r e n j e Godina zimski ljetni =

Organizacijsko-informatičko IV - 2 2

CILJEVI IZUČAVANJA

Mikrofilm kao nosilac informacija, kao organizacijsko i analogno sredstvo pohranjivanja omogućuje sveukupno poboljšanje organizacije rada te bolje korištenje elektroničkih računala racionalizacijom ulaza i izlaza, vezano i nevezano, te osjetno smanjuje troškove poslovanja.

Stručnjak informatičkog usmjerenja obavlja i sudjeluje u analizama radi poboljšanja organizacije rada, u odlučivanju uvodjenja i u samom uvodjenju mikrofilmskog sistema, te njegove redovne primjene. U svojoj svakodnevnoj stručnoj praksi prima, obradjuje, koristi i prenosi informacije i obavijesti digitalnih i analognih značajki.

Suvremena organizacija rada, posebice uz primjenu elektroničkih računala, pretpostavlja bolje pripremne i završne radove, poboljšanje periferija, povećanu sigurnost od nepredvidjenih gubitaka podataka, bolje pohranjivanje, brže i jednostavnije pronalaženje i diseminaciju informacija i obavijesti.Poznavanje mikrofilmske opreme i materijala te standardizacije omogućuje odgovarajući izbor, ovisno.o postavljenim zadacima.

*Nadalje, poznavanje uobičajenih zahtjeva u raznim područjima djelatnosti, a koji se postavljaju na dokumentaciju i poznavanje propisa u vezi primjene mikrofilma, prethodne analize stanja, definiranja cilja mikrofilmske obrade, troškova, organizacije primjene mikrofilma te izbora odgovarajuće opreme,preduvjet su za efikasnu primjenu mikrografije.

- 342 -

Disciplina je povezana s ostalim nastavnim disciplinama studija informatike, kao što su: Osnove informatike i programiranja. Organizacija EOP s analizom sistema. Projektiranje informacijskih sistema, Istraživanje i projektiranje organizacije, Informacijsko dokumentacijske metode i sistemi. Informacijski' sistemi u udruženom radu.


Izučavanje obuhvaća predradnje potrebne za donošenje odluka o uvodjenju mikrografije u radnu organizaciju, izboru mikrofilmskog sistema, prilagodjavanju organizacije i materijala za mikrografsku obradu te načina upotrebe mikrofilma.

Izučavaju se mikrofilmski sistemi, uredjaji za mikrografsku obradu, prednosti i nedostaci, te područja primjene.

Obrađjuje semikrofilm kao sredstvo organizacije, komunikacije i dokumentacije, glavne tehničke operacije pri mikrografskoj obradi, organizacija mikrofilmske službe, kontrola rada, standardizacija mikrofilmskog materijala, te zakonski propisi.

Daju se mocSLi primjene mikrofilma u javnoj upravi, sudstvu, kri- minalistici, saobraćaju, zdravstvu, osiguranju, vanjskoj i unutarnjoj trgovini, bankarstvu, proizvodnji, tehničkim djelatnostima, razvoju, kontroli, personalnoj evidenciji i dokumentacijskim radnim organizacijama.

Obrađjuje se uloga i značaj mikropublikacija u. transferu znanja te primjena mikrofilma u uvjetima općenarodne obrane.

Primjena mikrofilma u elektroničkoj obradi podataka obrađjuje se u smislu perifernih jedinica, ulaza, izlaza, vezano I nevezano. Kao granična područja u kratkom se pregledu izučavaju primjene fotografije u znanosti, industriji i zaštiti čovjekove okoline.

NASTAVNI PROGRAM

1. UVOD U PREDMET1.1. Informacijske znanosti. Informacijski sistem. Informatika.1.2. Reprografija, mikrografija, mikrofilm.1.3. Postanak i razvoj mikrografije.

2. GLAVNA PODRUČJA PRIMJENE MIKROFILMA2.1. Mikrofilm u radnom procesu.2.2. Mikrofilm kao sredstvo arhiviranja.2.3. Mikrofilm u sigurnosnom arhiviranju.2.4. Mikropublikacije.2.5. Prednosti i nedostaci primjene mikrofilma.2.6. Granice mikrografije u primjeni.

3. OSNOVNA NAČELA U MIKROGRAFIJI.3.1. Zahtjevi za znakovne predloške,3.2. Zahtjevi za slikovne predloške.3.3. Originalnost, redoslijed.3.4. Savjesnost u radu.3.5 i Pravilnost postupanja s predloškama nakon mikrofilmske

obrade.4. OSNOVNI MIKROFILMSKI SISTEMI

4.1. Sistem, za znakovne predloške ~ poslovni mikrofilmski sistem,4.2. Sistem za slikovne i prostorne predloške - tehnički mikro

filmski sistem.4.3. Mikromatski sistemi.

5.MIKROFILMSKI NOSIOCI INFORMACIJA Sredstva, standardi, primjena i trajnost.5.1. Srebrohalogenid-film. Preobratni film.5.2. Diazo" film.5.3. Vesikular film.5.4. Elektrofotografski film.5.5. Kolor film.

6. MIKROFILMSKI OBLICI I SREDSTVA ZA KONFEKCIONIRANJE Svojstva, standardi, primjena, prednosti i nedostaci.6.1. Mikrofilmski svitak.

6.1.1. Sredstva za konfekcioniranje: koluti, kasete.6.1.2. Svitak na kolutu. Kasetirani svitak.

6.2. Mikrofilmska traka (strip).6.2.1. Sredstva za konfekcioniranjeijacketi, aperturne

(montažne) kartice.6.2.2. Jacket mikrofilm. Mikrofilm kartica.6.2.3. Mikrofiche; u fiche konfiguraciji; preko jacket

mikrofilma.6.2.4. Planfilm većeg formata.

- 343 ~

6.3. Opak mikrokopije.6.4. Mikrat filmovi.

6.4.1. Uitrastrip.6.4.2. Ultrafiche.

7. PRAVNI I NORMATIVNI ZNAČAJ MIKROFILMA7.1. čuvanje isprava na mikrofilmu.7.2. Autorsko pravo i mikrofilm.7.3. Zaštita podataka na mikrofilmu.7.4. Uništavanje predložaka.7.5. Standardi JUS, DIN, ISO, NMA, ANSI, COSATI, DOD, NBS, BSI

8. GLAVNE TEHNIČKE OPERACIJE PRI MIKROFILMSKOJ OBRADI8.1. Priprema predložaka za snimanje,.

' 8.1.1. Formati. Posebni zahtjevi.8.2. Snimanje.

8.2.1. Poprečno i uzdužno snimanje.Simpleks,dupleks,duo.8.2.2. Protočno snimanje.8.2.3. Koračno snimanje.

8. 2. 3.1. Snimanje crteža.8.2.4. Snimanje na mikrofiš.8.2.5. Snimanje na mikrofilm karticu.8.2.6. Faktori smanjenja.8.2.7. Popunjenost formata polja slike.8.2.8. Uvjeti snimanja. Usnimavanje pratećih podataka.8.2.9. Test snimanja.

8.2.9.1. Test oblici*8.2.10.Iskoristivost s obzirom na veličinu predloška,

mjere, oblik, smanjenja.Utvrdjivanje kapaciteta snimanja.

8.3. Razvijanje.8.4. Kontrola snimka.

8.4.1. Densitometarska kontrola zacrnjenja.8.4.2. Kontrola čitkosti mikroskopom.8.4.3. Kontrola svojstava razdvajanja.8.4.4. Kemijske metode ispitivanja filma.

8.5. Smještaj razvijenog filma u kasete, jackete i mikrofilm kartice.

8.6. Kopiranje i dupliciranje mikrofilma.

- 344 -

- 3145 -

8.6.1. Master (kamera film). Generacije. Polaritet slike.8.6.2. Kopiranje i dupliciranje srebrohalogenid filmom.8.6.3. Kopiranje i dupliciranje diazo filmom.8.6.4. Kopiranje i dupliciranje vesikular filmom.8.6.5. Konfekcioniranje.

8.7. Repropovećavanje.8.7.1. Srebrohalogenid papirom.3.7.2. Elektrostatičkim postupkom.8.7.3. Elektrolitičkim postupkom.3.7.4. Faktor povećanja.8.7.5. Formati papira.8.7.6. čitljivost. Svojstva razdvojenosti linija.8.7.7. Trajnost repropovećanja.

9. MIKROFILMSKA OPREMA9.1. Uredjaji za snimanje.

9.1.1. Protočne kamere.9.1.2. Koračne kamere.9.1.3. Mikrofiche kamere.9.1.4. Kamere za mikrofilm kartice.9.1.5. Computer Output Microfilm.9.1.6. Kombinirani uredjaji za snimanje i razvijanje.9.1.7. Pomoćni uredjaji i naprave.

9.2. Uredjaji za razvijanje.9.2.1. Automatizirani uredjaji za mokre postupke razvijanja.9.2.2. Ostali uredjaji za razvijanje.

9.3. Uredjaji za kopiranje i uredjaji za dupliciranje.9.4. Uredjaji za umetanje filma u jackete odnosno u apert.kartice. .9.5. Uredjaji za čitanje (mikročitači).

9.5.1. Podjela i značajke prema načinu uključenja u primjenu .

9.5.2. Osnovni jedinstveni zahtjevi koji se postavljaju na uredjaje.

9.5.3. Uredjaji za svitak, jacket, mikrofiche, mikrofilm karticu. Univerzalni uredjaji. Modularni uredjaji.

9.5.4. Faktori povećanja. Standardi.9.5.5. Značajke ekrana i rasvjete.9.5.6. Naprave na uredjajim za čitanje koje služe za pro

nalaženje snimke.

- 346 -

9.6. Uredjaji za repropovećavanje.4

9.7. Aparati za kontrolu kvalitete mikrofilma.9.7.1. Densitometar.9.7.2. Mikroskop.9.7.3. Optički inspektor.

10. PREDMETI RADAVrste, rukovanje, smještaj, osiguranje.Filmovi, papir za repropovećavanje.Kemikalije.

11. MIKROMATIKACMF- Computer mikrofilm sistemi.11.1. Mikrofilm kao analogni oblik memoriranja.11.2. Mikrofilm kao ulaz računala. CIM i MIC uredjaji.11.3. Mikrofilm kao izlaz računala. COM uredjaji.

11.3.1. Sistemi izlaza. CRT, LED, EBR, LBR.11.3.2. Razvijanje i konfekcioniranje mikrofilma.11.3.3. Specijalne funkcije COM uredjaja i mogućnosti

primjene.11.3.4. Kompatibilnost COM uredjaji sa sistemom EOP.11.3.5. Formaliziranje.

11.4. Mikrofilmska obrada trake mehaničkog štampača (POM).11.5. Mikrofilm plotteri.

12. ČUVANJE MIKROFILM/V12.1. Potpunost i sigurnost pri odlaganju mikrofilma.12.2. Mikrofilmoteka. RadnaCaktivna),sigurnosna,rezervna.

12.2.1. Inventariziranje mikrofilma.12.2.2. Katalogiziranje mikrofilma.12.2.3. Indeksiranje i klasifikacija mikrofilma.

12.2.3.1. Jezici za indeksiranje.12.3. Smještaj pasivnog mikrofilma prema vrstama nosioca.

12.3.1. Mikroklimatski uvjeti.12.3.2. Obnavljanje, dopune, izmjene.12.3.3. Rukovanje, pristup.12 .3 .4. Trajnost.

12.4. Smještaj aktivnog mikrofilma prema vrstama nosioca, mjestu i načinu korištenja. Aatelit arhiv.

- 347 -

12.4.1. Mikroklimatski uvjeti.12.4.2. Obnavljanje, dopune, izmjene.12.4.3. Rukovanje, pristup.12.4.4. Trajnost.

12.5. Smještaj i čuvanje originalnih predložaka.

13. PRONALAŽENJE MIKROFILMA13.1. Indikatori za pronalaženje.

13.1.1. Postupak praznog polja odnosno svjetlosnog signala.

13.1.2. Postupak indeks linijama13.2. Pronalaženje pomoću brojača slike.13.3. Pronalaženje pomoću .mjerača duljine filma.13.4. Kodiranje fotooptičkim binarnim kodom.13.5. Uredjaji za pronaleženje mikrosnimke. Ručno. Putem elek

troničkog računala.14. ORGANIZACIJA PRIMJENE MIKROGRAFIJE

14.1. Organizacijske pripreme za osnivanje mikrofilmske službe.14.2. Osnovna organizacija i definiranje zadataka službe.14.3. Organizacijske pripreme za rad mikrofilmske službe.14.4. Oprema, osoblje, prostor, troškovi.

Mikrcklima. Opremljenost prostora.14.5. Normativni akti samoupravnog organa za rad službe.14.6. Upute za rad službe i za korisn-ke usluga.14.7. Rad mikrofilmske službe. Centralna i decentralna mikro-

filmska služba.14.8. Grafičko prikazivanje tokova. Simboli.

15. ORGANIZACIJSKE PRIPREME ZA PRIMJENU MIKROGRAFIJE15.1. Snimanje postojećeg stanja dokumentacije, kvalitativno

i kvantitativno.15.2. Test snimanje dokumentacije.15.3. Definiranje budućeg stanja dokumentacije.15.4. Utvrdjivanje ciljeva mikrofilmske obrade.15.5. Utvrdjivanje izbora opreme.15.6. Utvrdjivanje uzdizanja stručnih kadrova.15.7. Predviđjena financijska ulaganja i efekti.

16. PRIMJENA MIKROGRAFIJE16.1. Primjena u funkcijama udruženog rada.

16.1.1. u odlučivanju samoupravnih organa16.1.2. u odlučivč.nju poslovnih organa16.1.3. u funkcijama nabave, proizvodnje,prodaje16.1.4. u istraživanju tržišta16.1.5. u računovodstvenim funkcijama

16.2. Primjena u udruženom, radu posebnog društvenog značaja.16.2.1. Zdravstvene i socijalne organizacije.15.2.2. Biblioteke, arhivi, muzeji i druge znanstvene

organizacij e .16.2.3. Štedionice, banke i organizacije osiguranja.16.2.4. Pravosudne organizacije i službe organa uprave.16.2.5. Odgojno-obrazovne organizacije.16.2.6. Organizacije saobraćaja i veza.16.2.7. Turističke organizacije.15. 2. B, Konstrukcioni biroi.16.2.9. Djelatnosti standarda i patenata.16 . 2.10.Službe popravaka i rezervnih dijelova.

16.3. Primjena mikrofilma za potrebe općenarodne obrane i u ratnim uvjetima

16.4. Banke -odataka. Datavision, Synelec, Informat, Filmdata.

17. GRANIČNA PODRUČJA MIKROGRAFIJE17.1. Industrijska fotografija-17.2.'Znansnveno-istraživačka fotografija.17.3. Fotografi.ja u zaštiti čovjekove okoline. Otpadno srebro.

18. STANJE I PERSPEKTIVE MIKROGRAFIJE18.1. Mikrografija i tehnički razvoj. Holografija.18.2. Mikrografija u zemlji.18.3. Mikrografija u svijetu.


Izučavanje područja oftvaru.je se na predavanjima, demonstracijama mikrofilmskih oblika, radom na uredjajim za mikrofilmsku obradu predložaka, ispitivanjem, izradjenih mikrofilmova, te interpretacijom. dobivenih rezultata, aktivnim korištenjem mikro- filr.oteke, stručnim posjetama radnim organizacijama koje koriste mikrofilm, seminarskim raspravljanjem uz uključenje struč-

- 343 -

- 349 -

njaka iz prakse i nastavnika srodnih područja. Uz to se obavljaju analize stanja s prikupljanjem podataka, te modelira- njem mikrografskih sistema u konkretnim slučajevima. Organiziraju se posjete izložbama i sajmovima radi upozhavanja mi- krografske opreme.


Znanje studenata utvrdjuje se i provjerava, a pored toga provjeravaju se i rezultati primijenjenih metoda putem rasprava, konzultacija, referata, seminarskih radova, testova, neobaveznih kolokvija, obaveznih usmenih ispita, diplomskih radova te njihovom obranom.

L I T E R A T U R A


1. Bergstein A.(red.): Primjena mikrofilma kao sredstva organizacije, komunikacije i dokumentacije, Informator, Zagreb, 1971.


1. Cvekić M.: Mikrofilm u informacionim sistemima, Tehničkaknjiga, Beograd, 1978.

- 350 -

P R O J E K T I R A N J E I M A C I J S K I H

I Z G R A D N J A I S I S T E M A

N F 0 R“


p . v . p v .

Organizacijsko-informatičko IV 2 1 1 2»

CILJ IZUČAVANJA

Projektiranje i izgradnja sistema informacija organizacija udruženog rada predstavlja kompleksan zadatak. Svrha je predmeta da studenta uputi kako treba pristupiti projektiranju i izgradnji sistema informacija, koje metode treba koristiti i na kojim ga principima treba graditi.


1. Uvod_u_prqjektiranj.e_sistema^informacij_a

Elementi sistema informacija: izvori podataka i informacija, jezici i sistemi označavanja, nosioci podataka i informacija, oblici memoriranja, tehnike programiranja, oblici izdavanja informacija i struktura komunikacija. Razine i struktura sistema informacija u udruženom radu. Definiranje podsistema i njihovih medjusobnih veza u sistemu informacija. Struktura sistema informacija.

Izrada projekta i uvodjenje novog sistema informacija.Idej- ni projekt. Snimanje i analiza postojećeg stanja. Nacrt novog sistema informacija kao cjeline. Definiranje podsistema i odredjivanje prioriteta njihove izgradnje. Definiranje karakteristika i kapaciteta potrebne opreme. Izvedbeni projekt podsistema. Detaljno snimanje i analiza podsistema informacija. Nacrt novog podsistema. Pripreme za uvodjenje novog podsistema informacija. Uvodjenje novog podsistema informacija. Ocjena novouvedenog podsistema informacija i sistema informacija kao cjeline. Zaštita podataka i informacija.Zaštita u ratnim uvjetima i uvjetima općenarodne obrane.

2. Podsistem_infomacija prodajne funkcije

Organizacija prodaje. Djelomična mehanizacija i automatizacija prodajne funkcije. Koncepcija integriranog sistema elektroničke obrade podataka u prodajnoj funkciji (postupci pređvidja- nja budućeg prometa, načini memoriranja novih informacija,đa- toteke prodajne funkcije, memoriranje iisprezanje novih narudžbi, vi:;;; ?niranje s obzirom na slobodne kapacitete, izlazi iz memoriranih podataka).

3 . Podsistem_informacij_a_proizvodne_funkci je

Organizacija pripreme proizvodnje.Elektronička organizacija sastavnica (vrste i stupnjevi sastavnica, matični.i strukturni podaci, načini memoriranja sastavnica, datoteke sastavnica, izlazi iz memoriranih sastavnica). Elektronička organizacija operacijskih listova (podaci operacijskih listova, načini memoriranja operacijskih listova, datoteke operacijskih listova, planiranje kapaciteta, terminiranje, ispisivanje radne dokumentacije ).

14 • P2^§i§iem_informaci j_a_nabavne^ funkci je_

Organizacija nabave. Djelomična mehanizacija i automatizacija, nabavne funkcije. Koncepcija integriranog sistema elektroničke obrade podataka u nabavnoj funkciji (obuhvaćanje, procjena i izbor dobavljača, načini memoriranja novih informacija, datoteke nabavne funkcije, naručivanje materijala, ulaz materijala i ulaz računa dobavljača, evidentiranje stanja i kretanja materijala i njihova kontrola, inventura, postupci izračunavanja potreba na materijalu, izlazi iz memoriranih podataka).

5. Podsistem^informacija_kadrovske_funkcije

Organizacija kadrovske funkcije. Koncepcija integriranog sistema elektroničke obrade podataka u kadrovskoj funkciji(izbor stalnih podataka, načini memoriranja novih informacija, datoteke kadrovske funkcije, obuhvaćanje izostanaka, personalna evidencija, izobrazba, izlazi iz memoriranih podataka).

- 351 -

- 352 -

6 . Podsistem^informacij_a_financij_ske_iraračunovodstvene_funkci je

Organizacija računovodstva. Djelomična mehanizacija i automatizacija računovodstvene funkcije. Koncepcija integriranog sistema elektroničke obrade podataka financijske i računovodstvene funkcije (stalni i promjenljivi podaci, načini memoriranja novih informacija, datoteke, izlazi iz memoriranih podataka).


Nastava je organizirana po metodskim jedinicama koje predstavljaju posebne zaokružene cjeline. Prilikom izvođjenja nastave koriste se audiovizuelna sredstva. Pritom se upotrebljavaju zidni listovi na kojima se prikazuje gradivo pojedinih metodskih jedinica zajedno s odgovarajućim shemama, blokdijagrarnima, grafikonima, pregledima i si. Ujedno se prikazuju odgovarajuća konkretna rješenja iz prakse, zajedno s originalnom dokumentacijom. Putem grupne diskusije, prema principima diskusije Philips 66, nadopunjuje se potrebno znanje.


Praćenje znanja studenata provodi se putem samostalne izrade odgovarajućih primjera iz prakse, pojedinačno ili u grupama, diskusije o njihovim rješenjima i odgovarajućim testovima.

L I T E R A T U R A


1. Đobrenić S.: Projektiranje informacijskih sistema, Varaždin,Fakultet organizacije i informatike, 1977.

2. Abramović I.: Izgradnja informacijskih sistema, Varaždin,Fakultet organizacije i informatike, 1981.(u pripremi).

- 35 3 -


1. Srića V.: Informacijski sistem, Zagreb, Informator,1977 .

2. Projektiranje i izgradnja IS~a SR Hrvatske. Materijalsa savjetovanja u Crikvenici, u' izdanju Republičkog savjeta za informatiku, Zagreb, 1977.

i

354

S P E C I J A L N A R A Č U N O V O D S T V A

U s m j e r e n j e ;S e m e s t a r ;

Godina rimski ljetniD. V. Do v..E

Organizacija računovodstvenog i financijskog poslovanja IV 2 2 2 2

Napomena: Fakultativan predmet.

CILJEVI IZUČAVANJA

Specijalna računovodstva kao nastavna disciplina ima za cilj da se studente upozna sa specifičnim područjima organizacije i tehnike rada u pojedinim računovodstvima izvan privrede, a isto tako da usvoje posebnosti u okviru financijskog računovodstva.

Drugim riječima*, studenti stječu znanja potrebna za obavljanje poslova i zadataka u računovodstvu izvan privrede i u privredi na zadacima financijskog računovodstva.


Studenti se najprije upoznaju s pojmovima specijalnih računovodstava, a zatim s područjem specifičnosti knjiženja i obrade u financijskom računovodstvu.

Posebna su područja izučavanja za svako od specifičnih područja računovodstva s obzirom na vrstu primjene korvtnog plana. Tu mislimo na računovodstvo SlZ-ova, osiguranja, pogona u inozemstvu, banaka, budžeta i si. Dakle, osposobljavaju se stručnjaci za rad u SDK u kontrolnoj i analitičkoj funkciji i u pojedinim računovodstvima programiranih specijalnih računovodstava.

- 355

1. POJAM.I SADRŽAJ SPECIJALNIH RAČUNOVODSTAVA

2. KONCEPCIJA FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA3. POVEZANOST FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA

3.1. Odnos financijskog i troškovnog knjigovodstva3.2. Odnos specijalnih računovodstava i okruženja

4. KNJIŽENJE NEKIIi POSLOVNIH DOGADJAJA U FINANCIJSKOM KNJIGOVODSTVU4.1. Knjiženja nreko žiro računa4.2. Knjiženja preko prolaznih računa4.4. Poslovanje s kupcima4.5. Poslovanje s dobavljačima4.6. Poslovanje s instrumentima plaćanja✓4.7. Poslovanje u zajedničkom dohotku4.8. Knjiženja kod postupka osnivanja4.9. Knjiženja kod postupka udruživanja sredstava4.10.Knjiženja kod postupka sanacije4.11.Knjiženja kod postupka stečaja

5. SPECIFIČNOSTI KNJIGOVODSTVA TRGOVINE6 . SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA I2U0ZN0-UVOZNE ORGANIZACIJE7. SPECIFIČNOSTI RAČUNOVODSTVA POGONA U INOZEMSTVU8. KNJIGOVODSTVO SDK9. KNJIGOVODSTVO SAMOUPRAVNIH INTERESNIH ZAJEDNICA

10. KNJIGOVODSTVO BANAKAU . KNJIGOVODSTVO OSIGURAVAJUĆIH ORGANIZACIJA12. KNJIGOVODSTVO BUDŽETA

12.1. Knjigovodstvo općine12.2. Knjigovodstvo zajednice općina 12.3 » Knjigovodstvo republike12.4. Knjigovodstvo federacije

13. KNJIGOVODSTVO OSTALIH KORISNIKA DRUŠTVENIH SREDSTAVA14. INFORMACIJE IZ POJEDINIH SPECIJALNIH RAČUNOVODSTAVA

NASTAVNI PROGRAM

- 356 -


1. Tadijančević dr S.: Financijsko računovodstvo, Ekonomskifakultet, Zagreb3 1978.

2. Miloslavić Vlahos Bankovno računovodstvo, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1977.

3. Miloslavić Vlaho: Društveno računovodstvo. Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 1977.

357

O R G A N I Z A C I J A I F U N K C I J A S L U Ž B E D R U Š T V E N O G K N J I G O V O D S T V A

U s m j e r e n j e :S e m e s t a r

Godina zimski ljetni

Organizacija računovodstvenog i financij skog poslovanja IV 2 1

Napomena: Fakultativan predmet.

SADRŽAJ PREDMETA

1. UVOD U PREDMET- potreba za upoznavanjem sa Službom, društvenog knjigovodstva

društveni značaj i uloga Službe

2. DRUŠTVENO-EKONOMSKI UVJETI U KOJIMA SE RAZVIJALA SLUŽBA -• razdoblje koje je prethodilo osnivanju Službe,- osnivanje Službe i njeno djelovanje do donošenja Ustava

SFRJ 1963,- problemi u radu Službe u periodu privredne reforme,- uskladjivanje rada Službe po donošenju ustavnih amandmana,- prilagodjavanje rada Službe ustavnim odredbama i Zakonu o

udruženom radu,- daljnje perspektive razvoja Službe,- usporedba rada i funkcija Službe sa sličnim institucijama

u svijetu..

3. ORGANIZACIJA, FINANCIRANJE I UPRAVLJANJE U SLUŽBI- organizacija mreže i unutrašnja organizacija,- upravljanje Službom i njenim organizacijskim jedinicama,-■ sredstva za rad Službe i način financiranja

4. FUNKCIJE I POSLOVI SLUŽBE~ osnovne funkcije: - informativno-analitička.

~ kontrolna,- ekonomsko-financijska revizija -- platni promet u zemlji.

- 35 8 -

~ poslovi Službe, koji proizlaze iz njenih funkcija:a) poslovi i obavljanje platnog prometa,b) društveno računovodstvo i statistika,c) interna i eksterna kontrola s financijskom inspekcijom

te revizijom materijalno-financijskog poslovanjad) pravni poslovi,e) ekonomsko-financijska revizija,f) analiza privrednih kretanja,g) zajednički poslovi (organizacija rada, AOP, kadrovi,

financiranje i opći poslovi)h) sankcije po Zakonu o SDK

5. SURADNJA SLUŽBE S VANJSKIM FAKTORIMA U ZEMLJI I U SVIJETU- sa samoupravnim organima udruženog rada,- s društveno-političkim i samoupravnim zajednicama,- s društveno -političkim i stručnim organizacijama (Savez ko

munista, Socijalistički savez. Savez sindikata. Udruženja ekonomista, računovodstvenih i financijskih radnika, te Udruženje pravnika),

- s Medjunarođnom organizacijom institucija vrhovne revizije (INTOSAI),

- s Medjunarodnom organizacijom knjigovođja6. ZAKLJUČAK

- rezime djelovanja Službe i njeno uključivanje u društveno- -politički i privredni život zemlje, a posebno djelovanje u

društvenom sistemu informiranja i sistemu društvene evidencije i kontrole.

ORGANIZACIJA I NAČIN IZVODJENJA NASTAVE:Za redovne studente: održavanje predavanja s korištenjem audiovizuelnih sredstava, održavanje povremenih seminara, koje bi studenti pripremali uz pomoć nastavnika.

Za izvanredne studente: održavanje predavanja s korištenjem audiovizuelnih sredstava, seminarski radovi u pismenoj formi.

-35 9 -


- povremeno održavanje konzultacija i rasprava po pojedinim problemima iz predmeta,

- usmenim ispitivanjem u vrijeme ispitnih rokova,- pisanjem seminarskih radova i- obranom- diplomskog rada uz mentorstvo nastavnika.

Teme za diplomski rad:

Studenti samostalno izabiru temu iz pojedinih poglavlja predmeta, uz pomoć nastavnika.

L I T E R A T U R A


1. Baković I.: SDK u sistemu socijalističkog samoupravljanja.Narodne novine, Zagreb, 1979.


1. Ustav SFRJ i Ustav SR Hrvatske (poglavlje 3/10/Društveni sistem informiranja, društveno knjigovodstvo, evidencija i statistika).

2. Zakon o udruženom radu (članovi 26, 136, 140-144, 150, 151,Glava III, IV i VII).

3. Zakon o službi društvenog knjigovodstva (SI.list SFRJ, broj2/1977).

4. Republički zakon o službi društvenog knjigovodstva (Narodnenovine SRH br. 32/1978).

4 i ’

5. Statut SDK Jugoslavije (Službeni list SFRJ,br. 40/1978).6. Statut SDK Hrvatske (Narodne novine SRH,. XII.mj.1978).

- 360 -


1. T.Tišma: Kontrola financijskog poslovanja (s naročitim osvrtom na Službu društvenog knjigovodstva i internu kontrolu), Informatorov priručnik za kadrove, 8/1963.

3. Dr Aleksandar T.Hristov: Samoupravna kontrola i samoupravnaodgovornost u OUR-u, Radnička štampa, Beograd, 1975.

Nastavni planovi i programi Fakulteta organizacije i informatike Varaždin usvojeni su na V. sjednici Savjeta Fakulteta, održanoj dana 13. ožujka 1981. godine.

Broj: V/81.U Varaždinu, 7.04.1981.

2. V.Kral-B.Cota: Unutrašnja kontrola u organizacijama udruženog rada, Savez računovodstvenih i financijskih radnika Hrvatske, 1975.

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE KNJIŽNICA______________________________

371.214NAS1981.

3814

P8191FKP8191

Nastavni planovi i programi, 1981

Documents

Transcript of Nastavni planovi i programi, 1981