NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 5. - PZTZ...
-
Upload
dangnguyet -
Category
Documents
-
view
313 -
download
0
Transcript of NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 5. - PZTZ...
-
1
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA
5.RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo obrazovanja, nauke,
kulture i sporta
BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
TUZLA KANTON
Ministry of education, science,
culture and sports
-
2
NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED
DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
REDNI
BROJ
OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
SEDMINI
BROJ
NASTAVNIH
SATI
GODINJI
BROJ
NASTAVNIH
SATI
1. Bosanski/hrvatski,srpski jezik i
knjievnost
5
175
2. Strani jezik 3 105
3. Matematika 4 140
4. Priroda 2 70
5. Drutvo 1 35
6 Osnovi tehnike i informatike 1 35
7 Kultura ivljenja
1
35
8. Likovna kultura 1
35
9 Muzika kultura 1 35
10. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 35
UKUPNO REDOVNE NASTAVE
21
735
IZBORNI
FAKULTATIVNI
PREDMETI
Vjeronauka-Religijska kultura
2
70
OSTALI
VIDOVI
NASTAVE
Vannastavne aktivnosti
Fakultativna nastava
Dodatna/dopunska nastava
1
35
Odjeljenska zajednica
1
35
UKUPNO 25
875
-
3
P R O G R A M I NASTAVNIH
PREDMETA
ZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDU
DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
-
4
Bosanski / hrvatski / srpski
jezik i knjievnost
-
5
BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
V RAZRED 5 sati sedmino 175 sati godinje
Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva
ITANJE
15 nastavnih sati
itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i eti kih vrednota
teksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom)
- Usavravanj e svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost)
- Samostalno itanje nepoznatih tekst ova, brzo pronalaenje vanih
informacija
PISANJE
10
Razvijanj e sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logi ki
strukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih
cjelina u pisanom radu
Dalji rad na usavravanju t ehnike pisanja i est etske strane rukopisa
INTERPRETACIJA
KNJIEVNOG
TEKSTA
40 (itanaka tiva)
20 (lektira)
Razvijanj e recepcijskih sposobnosti,
osjetljivosti za umjetniko kazivanje,
obogaivanje emoti vnog svijeta, smisla i
sposobnosti za prepoznavanje i izraavanje
ljepote rijeima
Razvijanj e jezikih sposobnosti , kreatiivnog i
kriti kog miljenja, linih i drutvenih vrlina i
vrijednosti
Lektirom razvijati sposobnost
samostalnog itanja i
izraavanja doivljaja
knjievnih djela, kao i
sposobnost procjene djela i
poruke ,zauzimanje stava i
sposobnost uivanja u
itanju
GRAMATIKA
PRAVOGOVOR I
PRAVOPIS
45
Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika
Razumijevanje znaenj a reenica u tekst u i teksta, mogunost prepoznavanja
potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera
Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa
zakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije
KULTURA
IZRAAVANJA
30
Razvijanj e jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti
korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi
Ovladavanje jezi kim sredstvima potrebni m za uspjeno izraavanje u
pojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja
Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim
reenicama
MEDIJSKA KULTURA
15
Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadraja
tampe
Razvijanj e sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na
vrijednost (pouno, manj e pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski i
televizijski ki )
Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu fil ma, radija,
televizije, tampe
-
6
PROGRAMSKI SADRAJI, ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I OEKIVANA POSTIGNUA
I T A NJ E I P I S A NJ E
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI
ODGOJNO-
OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIMALNA
DOVOLJNA
VISOKA
itanje tekstova tampanih
latininim i irilinim
pismom
Razvijanje tehnike itanja,
razumijevanje i
reprodukcij a proitanog sa,
ili bez elemenata
stvaralatva
itanjem do novih
informacija i novih znanja
itanje kao inilac
razvoja djeijeg
govornog izraza
itanje u funkciji estetskog
i etikog odgoja
P i s a nj e
Prepisivanje
Pisanje po diktatu
Kreativno pisanje
Osamostaljivanje
uenika u komunikaciji
s tekstom
Uvjebavanj e
samostalnog itanja
pomou uputstava tipa:
(prethodno proitati
tekst, potcrtati manje
poznate i rijei koje su
teke za izgovor,
uvjebati izgovor tih
rijei,zamisliti da ima
mn ogo slualaca,
povr emeno pogledati u
njihovom pravcu,
razmisliti kada je
umjesna upotreba
primjerenih pokreta,
glas prilagoditi
karakteru teksta)
- usavravanje itanja
u sebi radi breg
razu mij evanja
Razvijanje sposobnosti
samostalne
interpretacije
proitanog i
sposobnosti izdvajanja
bitnih elemenata
Razvijanje sposobnosti
oblikovanja smislenog
sadraja
Prepoznavanje
kompozicionih cjelina
Pisanje uz uvaavanje
zakonitosti, pravila i
normi gramatike ,
ortoepije i ortografije
Izraavanje linih
osjeanja, stavova
i miljenja
Pravilno itanje i
razumijevanje
proitanog
Mogunost
reprodukcije
(samostalno ili na
osnovu pitanja)
Mogunost
prepozn avanja
vanih pojedinosti
u tekstu
Mogunost
samostalnog
sluenja tekstom
radi usvajanja
novih znanja
Mogunost
identifikacij e
rijei,reenica,
dijelova teksta
koji predstavljaju
prepreku u
uspj enom
druenju s
tekstom
Mogunost tanog
prepisivanj a
teksta
Pisanje po diktatu
kratkih reenica
Tano odgovaranj e
na postavljena
pitanja
Razvijena
tehnika itanja
-pravilnost
brzina i
izraajnost
Razumijevanje
proitanog ,
mogun ost
samostalne
reprodukcij e
(odgovori ma na
postavljena
pitanja,
prepriavanj em
bez plana
rj eavanjem
zadataka koj i
podrazumijevaju
linu procjenu)
Snalaenje u
tekstovima koji
se razlikuju po
obimu i
sloenosti radi
usvajanja novih
znanja
Razvij ena
samostalnost u
pisanju po
diktatu,prepisiva
nju,i pisanju
slobodnih
sastava i u
oblici ma
izraavanja koji
su programska
obaveza
Izraajno it anje,
prenoenje tona i
raspoloenja na
sluaoce
Usklaenost
intonacije, jaine i
boje glasa sa
sadrajem
itanje manje
poznatog i
nepoznatog teksta,
razumijevanje
proitanog i
reprodukcija
vanih pojedinosti
Sposobnost
kritikog i
stvaralakog
itanja
Jasno izgra en stav
o sadraju,
Mogun ost
diferencijacije
sadraja s obzirom
na vanost u
pamenju i
reprodukciji
Mogun ost
snalaenja u svim
oblicima izraavanja
, poznavanje
pravila pisanja i
gramatike u obimu
koji je utvren
programom
-
7
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI
ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
M INIMALNA
DO VOLJNA
VISOK A
Knjievni
tekstovi :
Ivo Andri:
Aska i vuk
Skender
Kulenovi:
Cesta
Alija Duboanin:
arko Branko opi:
Izokrenuta pria
Ela Peroci:
Majin dar
Narodna pria:
Ko je na svijetu
najjai
A.S.Pukin:
Bajka o ribaru i
ribici
Stevan Bulaji:
Sarka
Eref Berbi:
Kako je otilo
ljeto
Poslovice (izbor )
Aleksa Miki:
Lipov cvat
Vesna Krmpoti:
Koliko je teka
pahuljica
(igrokaz)
Doivljaj knjievnog
djela u cjelini i
sposobnost izraavanja
doj ma
Formiranje i usvaj anj e
temeljnih pojmova iz
teorije knjievnosti
Zapaanje i for mulacija
teme knjievn og dj ela
(o emu tekst govori)
Razumijevanje
rijei/poj mova:
f a b u l a
k o m p o z i c i j a
Uoavanje i
karakt erizacija
likova u djelu:
zakljuivanje o
osjeanjima likova na
osnovu dijaloga i
njihovih postupaka
Uoavanje
karakteristinih dijelova
teksta, reenica, rijei
kojima su direktno
izraeni osnovna misao,
piev stavi stavovi lica
Izbor karakteristinih
mjesta u tekstu:
opis lika, pejzaa,
dijalog, mjesto i vrij eme
radnje, pojaavanje
dinaminosti, humor
Razlikovanje govora
pisca i govora lica
Zapaanje logikih
cjelina u kompoziciji
teksta
Samostalno itanje,
razu mijevanje
proitanog i
mogunost
reprodukcije
Uoavanje likova u
knjievnom tekstu i
mogunost uoavanja
njihovih glavnih
osobina
Mogunost
zakljuivanja
(o porukama
zakljuuje uz
nastavnikovu pomo i
posredovanje)
Uoavanje logikih
cjelina u knjievnom
djelu
Mogun ost
prepoznavanja
karakteristinih mjesta
u tekstu
Mogunost uoavanja
Uzroka i posljedica u
ponaanju likova u
knjievnom djelu
Potpun a samostalnost
u itanju,
razumijevanju i
reprodukciji sadraja
Poznavanje i
razlikovanje
poj mova: tema
knjievnog djela,
fabula i kompozicija
Uoavanje logi kih
cjelina u tekstu i
formulisanje
podnaslova
Uoavanje likova u
knjievnom djelu,
karakterizacija,
formulisanje poruke
Mogunost
uoavanja
opisa,dijaloga,
mjesta i vremena
radnje, dij elova
teksta koji
predstavljaju
posebnu
dinaminost u
razvoju doga aja
Potpuna
u analizi knjievnog
teksta,mogunost
reprodukcije svih
vanih elemenata
Potpuna samostalnost
u sluenju tekstom kao
izvorom informacija,
doivljaja i vrijednosti
Mogunost kritikog
promiljnja o knjizi,
likovimai njihovi m
postupci ma,
Razu mij evanje
pojmova iz teorije
knjievnosti koji su
programska obaveza
Stvaralaka upotreba
sadraja proitanih
knjievnih tekstova u
vlastitim pismeni m
radovi ma
Bogat rjenik koji je
u funkciji
komunikacije i
kvaliteta usmenih i
pismenih vjebi
Mogunost upor edbe
knjievnih tekstova
s obzirom na tematiku,
ljepotu
kazivanj a,jezike
aspekte
Uporeivanje
vrijednosti ,poruka
pojedinih knjievnih
djela
Razvijen senzibilitet za
doivljaj i izraavanje
doivljaja na nain
koji ima elemente
originalnosti
(izbor rijei, dojmovi)
samostalnost
-
8
Nasiha Kapidi-
Hadi:
Vezeni most
Enes Kievi:
Kia
Grigor Vitez:
evina jutarnja
pjesma
Musa azim
ati:
Bosna ubori
Dobria Cesari:
Jesen
Gustav Krklec:
Bijeli grad
Dragan Kulidan:
Potoi
ukrija Pando:
Posljednje laste
Lektira: Ahmet
Hromadi:
Patuljak vam
pria
Alija Duboanin:
Tiha rijeka
djetinjstva
Ivana Brli
Maurani:
Prie iz davnine
ani Rodari:
PutovanjePlave
Strijele
Mark Tven:
Tom Sojer Ismet
Bekri: Jesen u
gradu (izabrane
pjesme)
Lirska pjesma
Osnovna osjeanja
u pjesmi
Stilska sredstva:
poreenje, epitet
Pjesnika sli ka
vizuelni i akustiki
(sluni) elementi u
pjesnikoj slici
Pjesnika slika izraena
bojom i zvukom
Zapaanje ritma i rime,
izraavanje doj ma
Izgraivanje knjievno-
estetskog senzbiliteta
Razvijanje sposobnosti
uenja napamet i
mogunosti izraajnog
recitovanja
Samostalnost u
itanju,razumijevanju
Razvijanje crta
kreativnosti
posredstvom akti vnosti
koje podrazu mij eva
domaa lektira
Mogunost adekvatnog
odgovora na doi vljaj
pjesme rijeima,
likovnim izrazom
Prepoznavanje
pjesnikih slika
Mogun ost
memorisanja i
recitovanja
Mogun ost
samostalnog itanja
i razumijevanj a
toka dogaaja,
uoavanje likova,
mogunost
reprodukcije
Prepoznavanje
osnovnog osj eanja
u pjesmi
Mogun ost
uoavanja stilskih
sredstava
Uoavanje ritma i
rime
Razlikovanje
poj mova iz teorij e
knjievnosti koji
su programska
obaveza
Sposobnost
samostalnog itanja,
izraavanj a
doivljaja u usmenoj
i pisanoj formi
Mogunost
prepriavanja
teksta i
prilagoavanj a
posebni m
zahtjevima
( oekivani m
slijedom ,uz
saimanje )
Razvijen senzibilitet za
poetsku rije
Doivljavanje snage
poetske rij ei
Vjetina u izboru i
upotrebi rijei u
govoru i pisanju
Pokuaji pisanja
poezije
Mogunost ivog
izraajnog govorenja
stihova
Potpuna samostalnost
u itanju
Bogatstvo rjenika i
izgra en kriterij za
izbor knjige
Mogunost osobenog
govora o proitanom
djelu, Prepoznavanje
dijelova
katrakteristinih po
naraciji,opisu
-
9
RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI
ODGOJNO-
OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIM ALNA
DOVOLJNA
VISOKA
Zaviajni govor i
knjievni jezi k
Rijei iz mog zaviaja
Azbuka
Vrste rijei:
Imenice: zajednike,
vlastite, zbirne,
gradivne, stvarne i
nestvarne
Zamj enice: line,
prisvojne, pokazne
Pridjevi (opisni,
prisvojni, gradivni),
poreenje,komparacija
pridjeva
Reenica:
Atribut i apozicija,
objekat u reenici
Pravogovor i pravopis:
Veliko slovo u
jednolani m
i vielanim i meni ma
gradova, naselja, zemalja
Pisanje brojeva slovi ma
(glavni i redni)
Upravni i neupravni govor
Upotreba interpunkcijskih
znakova u reenici: zareza,
crte, take, dvot ake,
upitnika, usklinika,
navodnika
Doivljaj ljepote
vlastitog, organski
utemeljenog govora ali
i razumijevanje znaaja
upotrebe normativno i
stilski ureenog jezika
Usvaj anj e
znanja o
pravilima, jedinicama
jezikog sistema
principima i
zakonitostima njihovog
ustrojstva
Razvijanje logikog
miljenja i
zakljui vanja
(sposobnosti analize,
sinteze, uporeivanja,
apstrakcije i
generalizacije)
Uoavanje znaaja
Pravilno napisane rijei
( gramatiko-pravopisni
aspekt kao segment
pismenosti i
ope kulture)
Poznavanje azbuke i
abecede
Razlikovanje
promjenljivih vrsta rij ei
i mogunost
prepoznavanja
potrebnih pri mjera
u tekstu
Mogunost sluenj a
smislenim reenicama
Prepoznavanje proste
neproirene i proirene
reenice
Mogunost uoavanj a
subjekta i predikata
u reenicama,
atributa, apozicije i
objekta
Pravilna upotreba
interpunkcijskih znakova
Ovladavanje zahtjevima
i njihova primjena na
jednostavnim
pri mjeri ma tekstova i
situacija
Mogunost
tane
gramatike
analize teksta
na razini
usvojenih
znanja od I-V
razreda
Mogunost
navoenja
novih pri mjera
Korektno
sluenje
pravilima o
upotrebi
interpunkcijskih
znakova
Poznavanje
pravila i
definicija i
njihova
korektna
primjena u
izgovoru i
pisanju
Dobro
poznavanje
sadraj a
gramatike i
pravopisa
koji su
programska
obaveza od I-V
razreda
Mogunost
samostalne
analize reenice
i teksta u skladu
s postavljenim
zahtjevi ma
Vjeta upotreba
znanja o reenici
u samostalnim
pismenim
radovi ma
Pri mjena
nauenih pravila
na razini
automatizacije
-
10
KULTURA IZRAAVANJA
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI
ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIMALNA
DOVOLJNA
VISOKA
Naracija
Prepriavanje
bez obaveznog
sastavljanja
plana
Prepriavanje s
usmjerenjem na
saimanje teksta
Prianje na
osnovu datih
tematskih rijei
Prianje
dogaaja i
doivljaja
Deskripcija
Opis pejzaa
Osposobljavanje za
reprodukciju teksta bez
formulisanja naslova
cjelinama sadraja
uz uvaavanj e hronologije u
kazivanju i norme
standardnoga jezika
Razvijanje sposobnosti
uoavanja uporinih mjesta,
,saimanj e sadraja i
izraavanje punim
reenicama
Pojaavanje mogunosti
samostalnog izraavanja
reenicama koje su jasne i
gramati ki pravilno
strukturirane
Osposobljavanje za
ivo, jasno, ubjedljivo
govorenje i pisanje
Razvijanje sposobnosti
organizacije usmenog i
pisanog izraavanja i
procjene efekata,rezultata
vlastitog rada
Mogunost
prepriavanja koje
e obezbijediti
razumijevanje svih
vanih el emenata u
sadraju
Sposobnost
sastavljanja prie
na osnovu
poticajnih rijei :
uz svaku tematsku
rije da kae
smislenu reenicu, a
da reenice
i ne cjelovitu priu
Mogunost prianja
dogaaja i linog
doivljaja sa bitnim
el ementima sadraja
i naglaenom
emotivnom notom
Izraavanje
vienog rijeima
koje su primjerene
tematici, situaciji
Snalaenje u svim
oblicima
izraavanja
Prepri avanje
sadraja bez
sastavljanja plana
Sastavljanje prie
po dati m rijeima,
a da pria ima sve
vane element e
Reenice su jasne i
tematski se
oslanjaju na
sadraj, odnosno
date rij ei kao
uporine, poticajne
take
Mogunost
govorenja o
dogaajima i
doi vljajima
Mogunost
prepriavanja
teksta potpunim
jasnim i gramatiki
pravilno
oblikovani m
reeni cama
Sposobnost
sluenja svim
obli cima
izraavanja i
mogunost
unoenja
elemenata
originalnosti
Mogunost
proirivanja i
sai manja teksta
unoenjem novih
ideja
Osoben izbor
jeziki h i stilskih
sredstava
Ispoljavanje
smisla za
upotrebu epiteta,
uvoenje
dijaloga,
unoenje
elemenata
humora,
Postojanje
kriterija za
procjenu kvaliteta
usmenog i
pismenog
izraavanja
(ovo je dobro
uraeno,a ovo
mogu uraditi
bolje)
-
MEDIJSKA KULTURA
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI
ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIMALNA
DO VOLJNA
VISOK A
Izraajna sredstva
djela ekrana
(kadar
montaa
muzika)
dijalog u filmu i
pozorinoj/
kazalinoj
predstavi
Film-knjievno
djelo-
pozorite
(poreenje
izraajnih
mogunosti)
Razumijevanje djela ekrana
/filmai televizije/
Povezivanje kadrova po
sjeanju(sposobnost
identifikacije mjesta i vremena,likova,objekata,
radnji,povezanost radnji,odnosa
i sukoba meu likovima)
Razumijevanje redosljeda
kauzaliteta dogaaja,odnosa
meu akterima radnje
Razumijevanje poruka
Razvijanje sposobnosti
prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom
identifikacije s linostima na ekranu
Odgoj za gledanje djela ekrana
s ciljem uoavanja vanih
pojedinosti, mogunosti
izbora,osmiljavanje i
mogunost klasifikacije
sadraja
Razumijevanje
sloenosti filmskog djela i
izraajnih mogunosti filma
Gledanje djela ekrana
kao vjeba u umijeu posmatranja i obogaivanja
vizuelnog pamenja,mate, miljenja,bogaenja
asocijacija
Razvijanje senzibiliteta za
prepozvanje i doivljavanje
snage rijei i slike, govora,
zvuka i tiine
Razlikovanj e
sredstava
izraavanja
Mogunost
koncentracije
panje na
sadraj u
kontinuitetu
Mogunost
memorisanja i
reprodukcije
vienog po
sjeanj u
Sposobnost
razlikovanja
prihvatljivog i
neprihvatlj ivog
ponaanj a
likova u djelima
ekrana sa
atanovita
vrijednosnih
principa
Razlikovanje
sredstava
izraavanja
filma,radij a,
tel evizije,pozorita/
kazalita
knjievnosti
Sposobnost
percepcije i
recepcije djela
filmske u mjetnosti
pozorita /kazalita
Mogunost
samostalne
reprodukcije po
sjeanjui
ocjene sa stanovita
vrijednosnog
sist ema
Prepoznavanje
izraajnih
sredstava
filma,televizije,
pozorita/kazalita
Razvijena sposobnost
analize
umjetnikih djela
filma,knjievnosti,
pozorine umjetnosti u
obimu koji je predvien
programom
Razvijen senzibilitet za
poreenje djela ekrana i
mogunost kritikog
pristupa analizi
Posjedovanje bogatstva
ideja o moguem sadraju
novih fil mova
Naglaen interes prema
umjetnosti
-
ENGLESKI JEZIK
V RAZRED OSNOVNE KOLE - PETA GODINA UENJA
(3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
Ciljevi nastave engleskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenja
Nastaviti na naglaavanju promoviranih ciljeva:
uenje jezika, a ne o jeziku
dalje njegovati razvijanje, pozitivnog,razigranog stava prema uenju
jezika
podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava
podsticanje radoznalosti i kreativnosti;
dalje njegovanje razumijevanja i logikog pamenja
podsticanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika
njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji nauenog,b primjereno uzrastu
kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo
postupni i odmjereni prelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica.
Uenici e:
razviti elju i ljubavi prema uenju engleskog jezika
razumjeti primjerene sadraje na engleskom jeziku
prihvati logiki pristup upotrebi nauenog
izraavati slobodu i samostalnosti u govoru i direktnom reagiranju
znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima
znati itati jednostavne reenice
znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore, popunjavati slova i rijei
razviti samopouzdanje u izraavanju primjereno uzrastu
prepoznati zadovoljstvo i korist pri proirivanju znanja stranog jezika
-
INTERDISCIPLINARNI SADRAJ:
Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.:
- kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples)
- kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura)
- sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura)
INTERKULTURALNE VJETINE:
Uenici e se:
- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene
- upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih
pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day)
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe
podrazumijevati:
- govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne
itd.
- uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol), itd.
UENJE KAKO TREBA UITI:
Uenici e uiti da:
- razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika
- budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik
- koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama
-
ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih
PROGRAMSKI SADRAJI
- Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta);
- Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja);
- Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine);
- Gramatika (gramatika podruja za dati nivo);
- Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da
pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika.
Nastavnik treba da:
- paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismene
pripreme za svaki as;
- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje;
- razvija od poetka radne navike;
- razvija komunikacijske sposobnosti;
- razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;
- osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue;
-
- njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja;
- slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom;
- da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima.
- da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima;
- da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup;
- da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;
- da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali
primjereno uslovima u kojima radi.
Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak.
Interdisciplinarni sadraj Uenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta. Korelacija je naroito izraena sa predmetima likovne i
muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuni
ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).
Interkulturalne vjetine Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema
razliitostima.
Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u petoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim
aktivnostima tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih
predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i
-
uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u
nastavi.
Nastavne metode i oblici rada
Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u
parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre
rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama:
Ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.
Napomena nastavnicima:
Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu da
se radi o uenicima koji su u hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.
-
Engleski jezik
Nivo Teme Funkcije i vjtine Aktivnosti Gramatika Vokabular
5. razred
Prvi stepen
elementarn
og
znanja
Porodica
kola
Moje
okruenje
Svakodneni
ivot
Slobodno
vrijeme
ivotinje
Zemlje,
narodi
Izraavanj
e vremena
Izborna tema-
obrada
bajke,
prie,ili
pjesme
Uenici e znati: - upuivati
odgovarajue
pozdrave i odgovarati
na njih
- vriti upoznavanje
- obraati se ljudima
- identificirati ljude i
predmete
- locirati ljude i
predmete
- opisivati:
- ljude i predmete
- neka raspoloenja i
stanja
- trenutnu aktivnost
- postavljati poznata
pitanja i odgovarati na
njih
- traiti i nuditi
pomo (Canyou help
me? Can I help you?)
RECEPCIJA:
a) SLUANJE I
REAGOVANJE:
Uenici e sluati
izgovoreni tekst i
reagovati:
1) neverbalno,
npr.:pokazivanjem/
doticanjem predmeta ili
dijela tijela koji se
spominje, izvravanjem
uputa i nareenja,
zaokruivanjem
tanog odgovora/opcije,
ispunjavanjem tabele
oznaavajui na
odgovarajui nain
potvrdne ili tane
odgovore, odnosno
negativne ili netane
odgovore, povezivanjem
odreenih ilustracija sa
odgovarajuim tekstom,
oznaavanjem
tanih/netanih (T/F)
tvrdnji itd.
2) verbalno, npr.:
ponavljanjem rijei, izraza
ili itavih reenica koje je
izgovorio nastavnik ili
Uenici e ponavljati ili
uiti:
Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu
mnoinu
Zamjenice: - Line, subjekatski i objekatski pade
- Pokazne this, that,
these, those
- Upitne, who, which,
what, whose
- Prisvojne
- Neodreene,
somebody, anybody,
nobody
Pridjevi: - Determinatori, lanovi, a/an, the, nulti
Prisvojni pridjevi,
Pokazni pridjevi, this
(girl), that (boy), these
(girls), those (boys)
Pridjevi za neodreenu
koliinu i broj, e.g.
some, any, much, many,
Uenici e ponavljati i
uiti samo osnovni
vokabular koji se
odnosi na date teme,
kao npr.
lanovi ue i neki
lanovi ire
porodice, npr.
mother,grandfather
, uncle, aunt, grandson,
opisivanje tjelesnih i
karakternih osobina
ljudi
kola, npr.
school premises,
school subjects,
furniture, pupils
things, extracurriculum
activities, some
musical
instruments, itd.
Okruenje,
seasons of the
year, weather
(npr. rainy, sunny)
in the garden,
(npr.vegetable/flo
-
- traiti i davati informacije
-sluati oekujui da
uju odreenu
informaciju
- izraziti na vrlo
jednostavan nain:
- slaganje i neslaganje
- znanje i neznanje
- sposobnost i
doputanjem (can,
may)
- ponudu (pismenu ili
usmenu) koristei
najosnovniji
vokabular
- sljedee emocije:
slaganje, neslaganje,
dopadanje,
nedopadanje,
zadovoljstvo,
zanimanje i
oduevljenje za neto,
iznenaenje,
razoarenje,
zahvalnost
- ideju posjedovanja
(have, have got,
Johns book, his house
etc.)
koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih
odgovora na pitanja koja je
postavio nastavnik ili koja
su uli sa kasetofona,
popunjavanjem tabela,
biljeki ili reenica itd.
b) ITANJE I
REAGOVANJE:
Uenici e itati kratke
tekstove, usebi ili naglas, i
reagovati
1) neverbalno, npr.:
traenjem odreenih
informacija, izvravanjem
uputa i nareenja,
povezivanjem odreenih
ilustracija sa
odgovarajuim tekstom,
povezivanjem nabrojanih
rijei sa odgovarajuim
brojevima ili simbolima,
oznaavanjem
tanih/netanih (T/F)
tvrdnji itd.
2) verbalno, npr.:
postavljanjem pitanja i
davanjem odgovora,
biranjem tanog odgovora,
ispunjavanjem tabela i
krialjki, dovravanjem
all Upitni pridjevi, what,
which, whose
- Opisni pridjevi,
najei, u okviru
datih tema
Brojevi: 1- 100
Glagoli:
Present Simple
(potvrdna,
negativna, upitnaforma)
Present Continuous
(potvrdna, negativna,
upitna forma)
Glagoli be, have/have got
(potvrdna, negativna,
upitna forma)
Modalni glagoli can, may
(potvrdna, negativna,
upitna forma)
Imperativ, sva lica
jednine i mnoine
Prilozi (najei):
- Mjesto
- Smjer, npr. left, right,
east, west
- Vrijeme,
- Nain, npr. slowly,
quickly
wer garden), some gardening tools
(npr. spade, rake,
watering can), in
the country (npr.
camping, tent,
lunch box, fire)
Svakodnevni
ivot, rutinske
aktivnosti,
shopping , npr. at
the supermarket,
buying some
vegetables and
fruits, going out
(npr. library,
swimming pool),
my clothes,
visiting relatives,
friends, itd.
Slobodno
vrijeme, at the
park (npr. slide,
jungle gym, swing,
jump rope), snow,
snowball,
snowman, outings
ivotinje,
-
- izviniti se i prihvatiti
izvinjenje
- sugerisati neku
akciju (Lets )
- prihvatiti i odbiti
ponudu ili molbu
- govoriti na
jednostavan
nain o svakodnevnim
aktivnostima i
radnjama
reenica, popunjavanjem praznina zadatim
rijeima, povezivanjem
rijei u stupcima A i B,
sklapanjem ispreturanog
teksta u smisaonu cjelinu
itd.
PRODUKCIJA:
a) GOVOR:
Uenici e:
- uestvovati u razgovoru
sa drugim uenikom/
uenicima ili nastavnikom
- davati upute i nareenja
- igrati uloge
- recitovati, pjevati i igrati
jezine igre itd.
- opisivati osobe,
predmete i situacije
-postavljati jednostavna
pitanja i davati odgovore
b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke
tekstove
- pisati po diktatu
- ispunjavati
tabele/krialjke
- ubacivati/ podvlaiti
/redati rijei u smisaone
reenice
Prijedlozi: - Mjesto, npr. in, on, under, behind, in front
of
- Vrijeme, npr. in, on,
At
Reenica: - Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj,
upitnoj i zapovjednoj
reenici
- There is a/There are
someIs there a?
Are there any?
domestic, wild animals, pets
(osnovni
vokabular)
Zemlje i oblasti,
culture (osnovni
vokabular)
Izraavanje vremena
sati, dijelovi dana,
godinja doba, mjeseci
u godini, izricanje
vremena, brojevi do
1000, osnovne raunske
operacije
Osim to e stalno
proirivati vokabular,
uenici e ponavljati
ili uiti da koriste: - Skraenice, najee, npr. a.m.,
p.m., UK, USA,
skraenice za dane
u sedmici i mjesece
- Afikse, u vezi sa
datim temama i
gramatikom, npr. -
s, -ing
-
- pisati reenice koristei tanu formu glagola u
zagradi
-odgovarati na pitanja
- dovravati reenice
- pisati kratke sastave na
poznate teme itd.
-povezivati pobrkane
dijelove pisanog teksta
- Antonime, u vezi sa datim
temama, npr. fast
slow, up down,
hot cold
- Sloenice, u vezi
sa datim temama,
npr. football,
basketball,
swimming-pool,
pen-friend
- Kolokacije, u
vezi sa datim
temama, npr.
outdoor sports, to
do homework,
make a phone call
-
21
NJEMAKI JEZIK
-
22
NJ E M A K I J E ZI K PETA GODINA UENJA, V RAZRED OSNOVNE KOLE (3 sata
sedmino/tjedno 105 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog
okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja
Sluanje i razumijevanje uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za
neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirat i
potrebna mu je znatna pomo da bi razumio:
usporavanj e brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili
prijevod itanje i razumijevanje ita naglas poznate rijei i reenice
zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu
ako je dozvoljeno ponovljeno itanje Govor pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i
intonaciju reenice
reproducira napamet nauene stihove i pjesmice
zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o
osnovnim temama
uestvuje u razgovoru po modelu
daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima
opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju
pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije
Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice
po modelu
zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim
temama (odgovori na direktno postavljena pitanja,
pisanje kratkog pisma, krat kog opisa neke osobe)
Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja jezika ueni k ne stjee znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike
elemente.
PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline:
Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraenih u prv o m , drugom , treem i etvrtom razredu, u petom
razredu e se ponuditi i nove cjeline:
1. osobe iz neposredne okoline
2. moja soba
3. nae tijelo i zdravlje
4. boje
5. voe i povre, zdrava ishrana
6. kupovina
7. dnevne aktivnosti
8. na igralitu
9. ivotinje (zoloki vrt)
10. karneval
-
23
Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
Uenici e znati: - imenovati predmete u
svojoj sobi - rei gdje se ta nalazi,( npr. Neben dem Bett ist mein Schreibtisch.) - rei koje je neto boje - opisati sebe i druge - prilikom upoznavanja predstaviti treoj osobi svog druga - imenovati voe i povre - rei ta vole jesti a ta ne - rei gdje kupujemo
voe i povre - pitati za cijenu - rei koliko neto kota - nabrojati aktivnosti
kojima se bave u toku
dana - rei ta znaju uraditi - rei u koliko sati i u koji
dan se neim bave - nabrojati aktivnosti u
slobodno vrijeme - rei ta se sve nalazi na igralitu ( eine Rutsche...) - imenovati ivotinje u
zolokom vrtu
- rei kako se oblae za karneval i kako se osjeaju
- napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu
SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.:
- crtanjem,
- razvrstavanjem slika,
- povezivanjem slike i sluanog teksta,
- oznaavanjem tanih i netanih
tvrdnji
- dopunjavanjem izostavljenih rijei u
reenicama
2) verbalno,
npr.:
- davanjem kratkih odgovora na
nastavnikova pitanja ili pitanja koja
su uli sa kasetofona i sl.
- kraim reenicama opisati predmet ili
osobu o kojoj su dobili informacije
ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici
e
- itati reenice i krae
tekstove ,
- traiti osnovne informacije u
tekstu i reagirati:
1) neverbalno, npr:
crtanjem., razvrstavanjem slika,
pridruivanjem slike tekstu,
oznaavanjem tanih i netanih
tvrdnji, dopunjavanjem
reenica
2) verbalno, npr:
- davnjem kraih odgovora,
- dopunjavanjem teksta
- rjeavanjem jednostavnijih
zadataka sa viestrukim izborom
GOVOR:
Uenici e:
- recitirati, pjevati,
- postavljati jednostavna pitanja,
- odgovarati na pitanja,
- igrati uloge,
Uenici e:
koristiti (ali nee
uiti o tome):
Imenice sa lanom
u jednini i
mnoini u nominativu i
akuzativu:
der Freund,das
Buch, die Tafel, die
Bcher....
den Freund,das
Buch, die Tafel, die
Bcher....
Zamjenice:
-Line zamjenice
u jednini i u
mnoine
- Prisvojne
zamjenice (mein,
dein, sein, ihr,
unser,euer,ihr)
- upitne:
wer, was,
wann, wie,
warum, welche
(Farbe)
Pridjeve u
predikativnoj
upotrebi
Glagole:
-u prezentu u sva
tri lica jednine i
mnoine,:
-negativa i upitni
oblik glagola,
- za izraavanje
elje oblik mchte
Uenici ce usvajati novi i
proirivati ve
usvojeni vokabular koji
se odnosi na date teme,
npr. :
Upoznavanje
Bist du Peter?
Ich komme aus
Sarajevo. Und du?
Moja soba:
das Bett, der Tisch, der
Stuhl, der Computer,
der Teddy, die Puppe...
Dijelovi tijela:
der Kopf, die Nase, das
Auge / die Augen, der
Bauch...
Ich habe zwei Augen.
Meine Nase ist klein.
Meine Augen sind blau..
Voe, povre,
kupovina:
Der Apfel ist rot.
Die Banane ist gelb.
Welches Obst magst du?
Ich mag Bananen.
Tomaten mag ich nicht.
Was kostet ein Kilo
Bananen?
Bananen kosten 1 Euro.
Dnevne aktivnosti:
Ich frhstcke um acht
Uhr
-
sluanja ili itanja jednostavnih tekstova,
PISANJE
Uenici e:
- prepisivati pojedinane rijei ,
reenice i krae tekstove,
- rekonstruirati rijei,
- dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati
krae reenice - pisati kratko pismo
- prezent glagola
mssen u jednini,
- imperativ za 2.lice jednine i 2. lice mnoine
Brojeve: od 100
do 1000
(stotice)
Priloge za mjesto i vrijeme
Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi
Veznike und i aber
Wann gehst du in die
Schule?.
Um zwei Uhr.
Ich muss nach Hause
gehen.
Wann musst du nach
Hause gehen?
Ich komme um sechs
Uhr nach Hause.
Am Samstag gehe ich
nicht in die Schule.
Na igralitu
Ich spiele Ball und mein
Bruder spielt Tennis.
Ich kann schnell laufen
aber ich kann nicht hoch
springen.
Kannst du hoch
springen?
Zoloki vrt: Der Elefant ist gro. Der Vogel kann singen.
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na podsticanj e interesa za uenje
stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te razvoj viejezinosti, na
usvajanje el ementarnih jezi kih sredstava, usvajanje strategija uenja stranog jezika. Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u j ednostavni m svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu j e
prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu rado scenski
prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija nauenih modela kratkih dijaloga
biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti.
Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve naueni h rijei) -
horsko i pojedi nano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisi vanje rijei i kratkih reenica do usvajanja
pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.
Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i
interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama njemakog
govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentrinih krugova
to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Polazei od svoji h
vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se kod njih
razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i pri mj enom odreenih autenti
nih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogunost
autentinog susreta sa govornicima kojima je njemaki maternji jezi k jeste i uspostavljanje prvih
kontakata razmjenom kratkih pisama ili el ektronske pot e.
Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput
- prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu 25
-
26
-koritenja njihovom uzrast u prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa slikama),
- praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija
Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kol e iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u
nastavi. Ocjena iz stranog jezi ka odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolski m
obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik
kontinuirano pratiti i ocijeniti.
Interdisciplinarni sadraj
Programski sadraj je meusobno povezan sa drugi m predmeti ma. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih
predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezi ka sa aktivnostima
preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesni odgoj, Muzika kultura,
Moja okolina (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (broj evi), Kultura ivljenja (moja
soba, zdrava ishrana).
Interkulturalne vjetine
Uenici e:
- upoznavati razliite kulture i tradicije,
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren
kulturi zemlje iji jezik ue.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama:
Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.
-
27
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na
podsticanj e interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te
razvoj viejezinosti, na usvajanje el ementarnih jezi kih sredstava, usvajanje
strategija uenja stranog jezika. Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u j ednostavni m svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu j e
prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu
rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija
nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti.
Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve
naueni h rijei) - horsko i pojedi nano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje
rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.
Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za
svakodnevni ivot i interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama
njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu
koncentrinih krugova to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje
leksikog fonda. Polazei od svoji h vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se
kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i pri mj
enom odreenih autenti nih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih
multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima koji ma je
njemaki maternji jezi k jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili el
ektronske pot e.
Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput
- prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja
jednostavnih tekstova,
- koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa
slikama),
- praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija
Praenje i
vrednovanje U petom razredu osnovne kol e iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezi ka odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolski m
obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e
nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.
Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugi m predmeti ma. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem
nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezi ka sa
aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesni
odgoj, Muzika kultura, Moja okolina (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo),
-
28
Matematika (broj evi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana).
Interkulturalne vjetine
U en ici e:
- upoznavati razliite kulture i tradicije,
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji
je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama:
Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema
prilagoenom programu.
-
30
a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.
MATEMATIKA
-
36
u
M A T E M A T I K A Za peti razred devetogodinje osnovne kole
(etiri asa sed mino)
PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATAI
Znanje
Sticanje znanja:
poznavanje i upotreba matematikih simbola
formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0
formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0.
formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri
osnovne raunske opercije u skupu N0.
usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i
njihovoj strukturi,
- predstavljanja viecifrenih brojeva na abakusu i raunske
operacije abakus t ehnikama,
-o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom
mjestu,
- o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza,
prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave
potrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim
predmetima i svakodnevnom ivotu,
o ugl ovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje,
vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovi ma
(polovini i treini).
o trouglovi ma (prepoznavanje, elementi,
obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu
o jedininim povrinama, o povrini
pravou gaonika (mjerenje i izrainavanje),
o izraunavanju povrine kvadrata,
o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra
(mjerenje i raunanje),
o izraunavanju zapremine kocke.
Uenik e znati:
prepoznati, razu mjeti i pravilno koristiti matematike
simbole
prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve
skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i
njihovu strukturu,
sa sigurnou obavljati raunanja u N0,
rjeavati brojevne izraze,
predstaviti na abakusu viecifrene brojeve,
modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim)
uvjetima,
prepoznati i rjeavati zadatke date
rijei ma (i problemske zadatake)
- uglove (crtati i klasificirati) , trougove (crtati i
klasi ficirati)
prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),
vanost procjene i provjere rezultata.
izraditi mod ele 1 mm2, 1 cm
2 , 1 dm
2 i 1
m2,
izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz mod ela
njihovih mrea i na druge naine,
izraditi modele 1 cm3
i 1 dm3
,
izvesti jednostavnija praktina mj erenja i
raunanja povrina i zapremina.
-
37
u
n
s
p
i
i
r
Sposobnosti i
vjetine
Razvijanje vjetina i sposobnosti:
sporei vanja,
izanja,
lijeenja niza uputa,
prostornog organiziranja i orijentiranja,
vizuelizacije i vizuelnog grupiranja
rocjenjivanja,
prepoznavanja obrasca
nduktivnog miljenja
nduktivnog i analogn og zaklj ui vanja
azliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja
matematikog jezika
prikupljanja, selekcije i koritenja informacija
Uenik e moi:
s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja
-izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, a b = b
a, a (b+c) = a b + a c i sline)
- sigurno izvoditi osnovne raunske opercaije u N0
prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i
nejednaina u N0,
koristiti pomagala za crtanje uglova, trougl ova i
pravougaonika,
mjeriti , jedininim povrinama, povrine
(pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu
(kvadaraa) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor
jedinine mjere.
-se koristiti induktivnim i analognim miljenjem u
rjeavanju razliitih zadataka i problema
Vrijednosti i
stavovi
Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima:
uvaavanja argu mentacije u branjenju linih
stavova i stavova drugih,
o vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih
injenica i izgraenih kriterija,
rada, posebno kolektivnog (timskog) rada,
pozitivnim crtama linosti,
vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih,
ocjenjivanja i samocjenjivanja na osnovu objektivnog i
konstruktivnog vrednovanja,
samopouzdanja, samoaktualizacije,
uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u
donoenju razlitih odluka.
Uenik e:
pokazivato vie zanimanja za timski rad i
socijalizaciju,
nauiti da saslua argu mentaciju i
kritiki da preispituje line stavove i stavove
drugih,
prepoznavati vrijednosti unutranjeg
(nehedonistikog) ivota i unutarnje nagrade,
poboljati vlastitu listu moti va,
emocija i doivljaj a.
- pokazavati vie altruizma (ovjekoljubivosti,
spremnosti da se pomogne drugim), pokazivati vie
senzibiliteta prema matematici i kritikom
miljenju uope,
- prepoznati vanost matematikih znanja u
rjeavanju problema i sveprisutnost matermatike u
univerzumu.
-
38
NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA
PETI RAZRED
(etiri sata sedmino)
Programski sadraji
1. BROJEVI PRVOG MILIONA
itanje, pi sanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje. Zapisivanje
brojeva u obliku zbroja/zbira viekratnika dekadskih jedinica. itanje,
pi sanje i uporeivanje brojeva prvog miliuna/milijuna. Klase i
razredi . Mjesne vrijednosti znamenki/cifara. Brojevna linija
/crta 01000000.
2. SABIRANJE/ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU
Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici/tisuiciponavljanje.
Povezanost zbrajanja/sabiranje i oduzimanja- ponavljanje.
Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (usmeni (nealgoritamski) postupak)
Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (abakus postupak) Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (pismeni (algoritamski ) postupak)
Osnovna svojstva zbrajanja (komutativnost, asocijativnost, nula kao pribrojnik sabirak). Primjena osnovnih svojstava sabi ranje zbrajanja u raunanju.
Brojevni izrazi sa zbrajanjem/sabiranjem i oduzimanjem.
Zavisnost zbira/zbroja od sabi raka/pri brojnika. Nepromjenljivost zbroja/zbira i primjena.
Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena. Oduzimanje
zbroja/zbira od broja.
Brojevni izrazi sa zbrajanjem i oduzimanjem koji sadre promjenljivu (slovo).
Odreivanje nepoznatog sabiraka/pribrojni ka, umanjenika i umanjitelj. Rjeavanje
jednadbi /jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c. Nejednaine
oblika:
x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b .
3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU
Mnoenje u prvom milionu kao zbrajanje/ sabiranje jednaki h pri brojnika/sabiraka. Abakus
mnoenja jednocifeni m brojem. Nula i jedini ca kao inioci/faktori.
Dijeljenje kao obrnuta operaci ja mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju
Mnoenje broja dekadskom jedi nicom i viestrukom broja deset. Abakus mnoenja dekadskom
jedinicom.
Dijeljenje broja dekadskom jedinicom.
Mnoenje zbroja/zbira i razlike brojem.(Distributivnost mnoenja prema zbrajanju i oduzimanju).
Dijeljenje zbira/zbroja i razlike brojem.
Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje jednoznamenkastim/jednocifrenim brojem.
Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje dvoznamenkastim/dvocifrenim brojem.
Algoritamsko (pismeno) mnoenje troznamenkastim/trocifrenim brojem.
Abakus mnoenja i abakus dijeljenja.
Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asoci jati vnost mnoenja)
Zavisnost proi zvoda od inilaca/faktora.
Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost
kolini ka od djeljeni ka i djelitelja. Nepromjenljivost
kolinika i primjena. Mnoenje i dijeljenje
proizvoda brojem. Mnoenje i dijeljenje
koritenjem olakica.
Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo).
Jednadbe/jednaine oblika:
a x = b, x a = b, x : a = b,a : x = b.
Nejednadbe/nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b, x : a < b.
4. BROJEVNI IZRAZI
-
39
Brojevni izrazi sa operacijama razliitog reda (stupnja), sa zagradama i bez zagrada.
Sastavljanje jednostavni jih brojevnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.
5. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO
Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tabli ca sa razredi ma/klasama cifrara. Upisivanje brojeva u
tablice. Legenda o ahu i Setin broj.
Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojevna poluprava/polupravac brojeva skupa N0. 6. KUT/UGAO
Par polupravih sa zajednikom poetnom takom kut/ugao. Kraci
i vrh ugla/kuta.Obiljeavanje kutova/uglova. Uporeivanje
kutova/uglova. Pravi, otri i tupi kut/ugao.
Ugovi/kutovi tangramfigura.
Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla.
7. TROKUT/TROUGAO
Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.
Raznostrani an, jednakokraan i jednakostrani an trokut/trougaocrtanje. Pravokutan trokutcrtanje.
Crtanje tangramfigura.
Izraunavanje obima/opsega trougla/trokuta.
Trokutni oblici i trokutni brojevi.
8. POVRINA/OPLOJE PRAVOUGAONIKA/PRAVOKUTNIKA
Modeliranje pravougaoni ka od kvadrata, rastavljanje pravougaoni ka/pravokutnika na kvadrate.
Uporeivanje i mjerenje povri na/oploja pravougaonika/pravokutnika. Jedinine
mjere za zapreminu (1 m2. 1 dm
2. 1 cm
2. 1 mm
2; 1 a, 1 ha, 1 km
2). Izraunavanje
oploja/povrine pravokutni ka/pravougaonika (spec. kvadrata).
Mrea kvadra spec. kocke). Izraunavanje oploja/povrine kvadra (spec. kocke).
Kvadratni oblici i kvadratni brojevi. Izraunavanje kvadratnog broja i z njegovog prethodnika.
Kvadratni i trokutni brojevi.
9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)
Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke Uporeivanje i mjerenje zapremine
kvadara.
Jedinine mjere za zapreminu (1 m3. 1 dm
3. 1 cm
3. 1 mm
3; 1 km
3).
Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke).
Povrina/Oploje kvadra i kocke, zapremina/obujam kvadra (spec. kocke) zadacima i z prakse.
-
40
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
BROJEVI PRVOG MILIONA
Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru tematske
cjeline hiljadica.
Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljadice uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog
miliona odnosno u skupu brojeva N0. I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno pred odbeni ali sa dominacijom brojevnog pristupa.
Dubljem shvatanju uloge cifre i znaaju dekadskog brojevnog sistema uope,doprinijet e zadaci sa brojevi ma polindromima (
jednostavno, to su brojevi koji se itaju jednako s desna na lijevo kao i s lijeva na desno)
Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti.
Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue je
koristiti izraz preko svakog broja.
RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU
Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajan ja
raunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju nealgoritamska odnosno usmena raunanja.
I ovdje se mogu i trebaju koristiti raunanja na abakusu radi potpunijegn poimanja zakonitosti raunanja. Algoritamskom
(pismenom) raunanju dati adekavatan (ne prevelik) znaaj s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu.
Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja algoritamskog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovih
sposobnosti.
Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija
raunskih opreacija i komponenti koje ih ine.
Rjeavanje jednaina i nejednaina u, u koji ma je nepoznata na jednom mjestu, ne
smije biti sama sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih
zadataka.
UGAO I TROUGAO
I majui u vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi mateamatike, usvaju polazei od konkretnog,
doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkrenih rogljasti oblika (tijela) iz okruenja.
Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugl a.
Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvaredna mogunost u for miranju pojma pravog ugla i
u uporeivanju uglova.
Jednakokranom i pravou glom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom.
Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set fi gura.
POVRINA PRAVOKUTNIH OBLIKA
Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole)
u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj uenika.
Ovdje preporuujemo da se uenje o mj erenju povrine iskljuivo vee za mj erenje povrine pravou gaonika. Bitno da uenici
praktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, a
poslije toga i pravougaonika.
Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine do
tablinog mnoenja brojeva.
Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika.
MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA
I ovdje treba poeti od mod elovanja jedininih zapremina (kocki).
Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenika
razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremin e koju uenik moe
doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.
-
41
SADRAJI
ZNANJE
SPOSOBNOSTI
VRIJEDNOSTI
STAVOVI
PONAANJA
AKTIVNOSTI
UENIKA
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
BROJEVI
PRVOG
MILIONA
Vezana za prvu
hiljadu/tisuu brojeva
Prepoznavanje,
itanje i pisanje
brojeva koji su vei
od hiljade.
Povezanost brojeva i
skupova.
Dekadske jedinice i
viekratnici dekadskih
Jedinica
do miliona.
Cifre/znamenke,osnov
na (brojevna) i
mjesna vrijednost
cifre/znamenke
Veze brojeva i taaka
poluprave. Ureenost
skupa brojeva prvog
miliona.
Uporeivanje
brojeva prvog
miliona.
Brojevi.
Razumijevanje materije i
problema.Razvijati pamenje
te stvaralako i logiko
razmi ljanje. Razvijati matu
i percepciju.
Odvajanja bitnog od
nebitnog.
Vjetina odabiranja inovacija.
Razvrstavanja, klasificiranja,
usporeivanja
Nizanja, i slijeenja niza
uputa.
Prostorno organiziranje i
orijentiranje. Vizuelno
grupiranje.Procjenjivanje.
Indukti vno miljenje.
Razvi janje prostorne
organizacije i orijentacije.
Razli iti naini matematikog
izraavanja i komuniciranja
koritenjem matematikog
jezika. Prostorne organizacije
i orijentacije Konvergentan i divergentna
produkcija ideja. Pamenje i
odabir informacija koje je
potrebno upamtiti. Evaluacija
efi kasnosti uenja i rada.
Samopouzdanje, jasan osjeaj
vlastitih moi i limita.
Samokontrol a emocija i
impul sa. Istinoljubi vost i
izgradnja standarda asti i
integriteta.
Adapti vnost i fleksibilnost u
prihvatanju promjena.
Inovaci je i otvorenost za nove
idej i informacije. Uvaavanje razliitosti,
tolerancija.
Podrka drugima i servilna
orijentacija.
Osjeanje pozitivne pripadnosti
zajedni ci i civilizaciji.
Empatija i altruizam.
Savjesno preuzimanje
odgovornosti zaostavrenja.
Optimizam, unutranja
motiviranost, volja za rad.
kulture rada pozitivan odnos
prema radu i rezultatima svog
rada i rada svojih drugova.
Znaaj ocjenjivanja rezultata
rada i vanost samokontrole .
Znaaj znanja o brojevima i
kvantitativnim odnosima.
Interes za rjeavanje problema
i zadataka timskim radom
Procjenjuju i vrednuju vlastite
stavove i stavove drugih
Poti vanje pravila obrazovne
igre i aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje u
svim socijalnim
oblicima nastavnog
rada
Prati izlaganja
nastavnika. Surauje
kreiranju obrazovnih
situacija.
Pomae nastavniku
u izradi i krei ranju n.
sredstava i obrazovnih
situacija (modela
brojeva, brojevnih
linija,.... ) Koristi
udbenik i literaturu.
Dosljedno izvrava
sve zahtjeve
nastavnika u
individualnom,,
grupnom i frontalnom
radu. Uredno pie sve
informacije koje mu
daje nastavnik
Ui kod kue i radi
domae zadatke
Izvodi sadraje iz
nastavnog plana i
programa, kreira
godinjI, mjesene i
dnevne planove rada.
Priprema
nastavnutehni ku i
tehnologiju Izrauje didaktiki
materijal. Primjenjuje
modele interaktivne
nastave. Bira zadatke i
probleme usklaene u.
mogunostima.
Ostvaruje produktivnu
stvaralaku atmosferu i
pozitivno ozraje u
odjelu
Vodi evidenciju svojih
zapaanja o
napredovanju uenika,
Koristi razliite metode i
strategije u praenju
postignua i sposobnosti
uenika
Redovito ocjenjuje rad
ueni ka i vodi uredne
zabiljeke
NASTAVNI PROGRAM MATEMAIKE ZA PETI RAZRED
-
42
SABIRANJE/
ZBRAJANJE I
ODUZIMANJ
E BROJEVA U
PRVOM
MILIONU
Nealgoritamsko
(usmeno) sabiranje i
oduzimanje brojeva u
prvom milionu.
Algoritamsko (pismeno)
sabiranje i oduzimanje
brojeva u prvom milionu.
Svojstva sabiranja i
oduzimanja brojeva u
prvom milionu.
Nula kao sabirak.
Razumijevanje materije i
problema.Razvijati pamenje
te stvaralako i logiko
razmi ljanje. Razvi jati matu
i percepciju.
Odvajanja bitnog od
nebitnog.
Vjetina odabiranja inovacija.
Razvrstavanja, klasificiranja,
usporeivanja
Nizanja, i slijeenja niza
uputa.
Prostorno organiziranje i
orijentiranje. Vizuelno
grupiranje.Procjenjivanje.
Indukti vno miljenje.
Razvi janje prostorne
organizacije i orijentacije.
Razli iti naini matematikog
izraavanja i komuniciranja
koritenjem matematikog
jezika. Prostorne organizacije
i orijentacije
Konvergentan i divergentna
produkcija ideja.
Pamenje i odabir informacija
koje je potrebno upamtiti.
Evaluacija efi kasnosti uenja i
rada.Apstrahiranja i
konkretizacija vizualnog
pamenja, uopavanja.
Praenje niza uputa
(algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i
koritenje obrazca
Induktivno analogno
zakljuivanje Praenje
niza uputa
(algoritam).
Samopouzdanje, jasan osjeaj
vlastitih moi i limita.
Samokontrol a emocija i
impul sa. Istinoljubi vost i
izgradnja satndarda asti i
integriteta. Adapti vnost i fleksibilnost u
prihvatanju promjena.
Inovaci je i otvorenost za nove
idej i informacije.
Uvaavanje razliitosti,
tolerancija.
Podrka drugima i servilna
orijentacija.
Osjeanje poziti vne pripadnosti
naci ji i ci vilizaciji. Empatija i
altrui zam. Savjesno
preuzi manje odgovornosti
za ostvarenja. optimizam,
unutranja motiviranost,
volja za rad.
kulture rada pozitivan odnos
prema radu i rezultatima svog
rada i rada svojih drugova.
Znaaj ocjenjivanja rezultata
rada i vanost samokontrole .
Znaaj znanja o brojevima i
kvantitativnim odnosima.
Interes za rjeavanje problema
i zadataka timskim radom
Procjenjuju i vrednuju vlastite
stavove i stavove drugih
Poti vanje pravila obrazovne
igre i aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje u
svim socijalnim
oblicima n. rada
Prati izlaganja
nastavnika. Surauje
kreiranju obrazovnih
situacija.
Pomae nastavniku
u izradi i kreiranju n.
sredstava i obrazovnih
situacija (modela
brojeva, brojevnih
linija,.... ) Koristi
udbenik i literaturu.
Dosljedno izvrava
svezahtjeve.nas
tavni ka u
individualnom,,
grupnom i frontalnom
radu. Uredno pie sve
informacije koje mu
daje nastavnik
Ui kod kue i radi
domae zadatke
Izvodi sadraje iz
nastavnog plana i
programa, kreira
godinjI, mjesene i
dnevne planove rada.
Priprema
nastavnutehni ku i
tehnologiju
Izrauje didaktiki
materijal. Primjenjuje
modele interaktivne
nastave. Bira zadatke i
probleme usklaene u.
mogunostima.
Ostvaruje produktivnu
stvaralaku atmosferu i
pozitivno ozraje u
odjeljenju
Vodi evidenciju svojih
zapaanja o
napredovanju uenika,
Koristi razliite metode i
strategije u praenju
postignua i sposobnosti
uenika
Redovito ocjenjuje rad
uenika i vodi uredne
zabiljeke
MNOENJE I
DIJELJENJE
U
PRVOM
MILIONU
Mnoenje u prvom
milionu kao sabiranje
vie jednkih brojeva.
Nealgoritamsko
( usmeno) mnoenje.
Algoritamsko
( pismeno) mnoenje
brojeva.
Dijeljnje u prvom
milionu kaosuprotna r.o.
mnoenju.
Nealgoritam. ( usmeno)
dijeljnje brojeva.
Algoritamsko
( pismeno) mnoenje
brojeva.
Jedinica i nula u
mnoenju i dijeljnju.
Svostva raunskih
operacija. BROJNI Prepoznavanje i
raunanje brojevnih
izraza. IZRAZI
-
43
BROJEVI
VEI OD
MILIONA.
SKUP
PRIRODNIH
BROJEVA
(N) I SKUP
NO
Osnovne inforanmcije
o prirodnim
brojevima i brojevnoj
polupravoj prirodnih
brojeva.
Praenje niza uputa
(algoritam).
KU
T/
UG
AO
TROK
UT/
TROUG
AO
POVRIN
A/
OPLOJE
PRAVOUGAO NIKA/ RAVOKUTNI
KA
Prepoznavanje ugla/
kuta. Oznaavanje ugla/kuta .
Prepoznavanje pravog,
pravog, otrog i tupog
ugla/kuta. Crtanje ugla
i pravog ugla. Prepoznavanje
trokuta.
Oznaavanje trokuta.
Prepoznavanje pravokutnog
trokuta. Prepoznavanje
jednakostraninog,
jednakokranog
trokuta.Crtane trokuta
i(specijalno) pravukutnog
trokuta. Prepoznavanje i
crtanje figura.
Jeinine povrine. Mjrenje
povrine pravokutnika.
Izraunavanje povrine
pravokutnika (spec.
kvadrata) i kvadra (spec.
kocke)
Razumijevanje materije i
problema.Razvijati pamenje te
stvaralako i logiko
razmiljanje. Razvijati matu i
percepciju.
Odvajanja bitnog od
nebitnog.
Vjeti na odabiranja
informacija.
Razvrstavanja, klasificiranja,
usporeivanja
Prostorno organiziranje i
orijentiranje.
Vizuelno
grupiranje.Procjenjivanje.
Induktivno miljenje. Razvijanje
prostorne organizacije i
orijentacije. Razliiti naini
matematikog izraavanja i
komuniciranja koritenjem
matematikog jezika. Prostorne
organizacije i orijentacije
Konvergentan i divergentna
produkcija ideja. Pamenje i
odabir inforamaci ja koje je
potrebno upamtiti. Eval uacija efikasnosti uenja i
rada.
Samopouzdanje,
jasan osjeaj vlasti
tih moi i limita.
Samokontrola
emocija i impulsa.
Istinoljubivost i
i zgradnja
standarda asti i
integriteta.
Adaptivnost i fleksibilnost u
prihvatanju
promjena. Inovacije
i otvorenost za nove
ideje i informacije.
Uvaavanje
razliitosti,
tolerancija. Podrka drugima i servilna
orijentacija.
Osjeanje pozitivne
pripadnosti naciji i
civilizaciji.
Empati ja i altruizam.
Savjesno preuzimanje
odgovornosti
zaostavrenja.
Optimizam, unutranja
moti viranost, volja za
rad. kul ture rada
pozitivan odnos prema
radu i rezultatima svog
rada i rada svojih
drugova. Znaaj ocjenjivanja
rezultata rada i
vanost samokontrole .
Znaaj znanja o
brojevima i
kvantitativnim
odnosima. Interes za
rjeavanje problema i zadataka
timskim radom
-
44
Akti vno
sudjeluje
u svim
socijalnim
oblicima
n. rada
Prati
izlaganja
nastavnika.
Surauje
kreiranju
o
brazovnih
situacija.
Pomae
nastavniku
u izradi i
kreiranju n.
sredstava i
obrazovnih
situacija
(model a
brojeva,
brojevnih
linija,.... )
Koristi
udbenik i
literaturu.
Dosljedno
i zvrava sve
zahtjeve
nastavnika
u
individualno
m,, grupnom
i
frontalnom
radu.
Uredno
pie sve
informacije
koje mu
daje
nastavnik
Ui kod kue i radi
domae zadatke
Izvodi sadraje iz nastavnog
plana i programa, kreira
godinj mjesene i dnevne
planove rada. Priprema
nastavnu tehni ku i tehnologiju
Izrauje didaktiki
materijal. Primjenjuje
modele
interaktivne nastave. Bira
zadatke i probleme usklaene
u. mogunostima
(individualizirano pristupanje
uenicima kroz primjenu
zadataka na vie nivoa
sloenost). Odvajanjem bitnog
od nebitnog, precizira znanja:
dovoljnog, srednjeg i
visokog nivoa, koja treba
uenik usvojiti Ostvaruje
produktivnu stvaralaku
atmosferu i pozitivno ozraje u
odjel Vodi evidenciju svojih
zapaanja o napredovanj
uenika,
Koristi razliite metode i
-
45
ZAPREMINA
KVADRA
(SPEC.
KOCKE)
Jedinice za mjerenje
zapremine.
Mjrenje zapremine
kvadra. Izraunavanje
zapremine kvadra
kvadra (spec. kocke)
Apstrahiranja i konkretizacija
vi zualnog pamenja,
uopavanja.
Praenje niza uputa
(algoritam)
Uopavanja, prepoznavanja i
koritenje obrazca
Induktivno analogno
zakljuivanje Praenje
niza uputa
(algoritam). Praenje niza uputa
(algoritam).
Procjenjuju i vrednuju vlastite
stavove i stavove drugih
Potivanje pravila obrazovne
igre i aktivnosti uope.
strategije u praenju postignua i sposobnosti
uenika
Redovito ocjenjuje rad
uenika i vodi uredne
zabiljeke.
U evaluaci ji i ocjenjivanj
kori sti razliit4e oblike i
strategioje uvaavajui i
samocjenjivanje uenika
zasonovano na utvreni
kriterijumaima.
u
m
-
45
P R I R O D A
-
46
PRIRODA 5. RAZRED
70 sati godinje
CILJEVI I REZULT ATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG R AD A
PODRUJ A
UENJA
CILJEVI
OEKIVANI REZULTATI
Uenici znaju
Z
NA
NJ
E
Uenici e stei znanje o:
ivotnim zajednicama,
biljkama kao proizvoaima
hrane i kisika, grai i funkciji
biljaka, disanju biljaka,
fotosintezi, cvijetu i cvatu,
opraivanju i oplodnji biljaka
Raznovrsnosti i
rasprostranjenju plodova i
sjemenki, znaaju biljaka za
ovjeka
Divljim i samoniklim
biljkama, gajenim biljkama,
uzgoju i zatiti biljaka
Uzgoju i zatiti ivotinja,
njihovoj potrebi za hranom i
kisikom, razmnoavanju i
ponaanju ivotinja
Ekologiji i ouvanju
ivotne sredine
Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke
proizvode hranu i kisik, grau i f unkciju biljaka i nain
na koji biljke diu, objasniti proces fotosinteze, praviti
razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri
oplodnja biljaka opraivanjem
Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su
plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za
ovjeka
Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim,
a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i
zatie biljaka
Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i
njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo,
ponaanju
Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne
sredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos
ouvanju ivotne sredine
-
47
E J N A A N O P
SP
OS
OB
NO
ST
I I
VJ
E
TIN
E
Uenici e :
razvijati kritiko razmiljanje
sposobnost planiranja
provoenje istraivanja
izvoditi mjerenja
dobivati i prezentirati dokaze
razmatrati dokaze i
vriti procjene
prenositi informacije putem
individualnog i timskog rada
kroz:
traenje ideja i provoenjem
jednostavnih posmatranja i
ogleda, te poreenjem
svojih predvianja sa
stvarnim rezultatima
sistematiziranje znanja
prezentiranje
postignutih rezultata
koristiti prethodna iskustva
koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje
podataka
uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja
pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju
uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost
podataka i informacija
praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome
ta se deava i u kojim uslovima, te donositi
odgovarajue zakljuke
koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje
problema
koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje
ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i
procesa u prirodi i drutvu
V
RIJ
ED
NO
ST
I,
ST
AV
OV
I,
Uenik e razviti pozitivne
vrijednosti i stavove:
prema sebi samima,
prema drugima, svojoj
porodici, okolini i uenju
kao cjeloivotnom procesu
pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti
potivati razliite stavove
prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta
u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota
-
48
NASTAVNI SADRAJI / Teme
1. ivotne zajednice
2. Biljke proizvoai hrane i kisika
3. Graa i funkcija biljaka
- korijen; graa i funkcija
- izdanak; graa i funkcija
- stablo; graa i funkcija
- list; graa i funkcija
4. Disanje biljaka
5. Fotosinteza
6. Cvijet i cvat
7. Opraivanje biljaka
8. Oplodnja biljaka
9. Raznovrsnost plodova i sjemenki
10. Rasprostranjenje sjemenki i plodova
11. Znaaj biljaka za ovjeka
12. Divlje (samonikle) i gajene biljke
13. Uzgoj i zatita biljaka
14. Uzgoj i zatita ivotinja
15. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)
16. Ekologija; ouvanje ivotne sredine
17. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak
O tijelima
-
49
DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE
Priroda ne novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole. Njegove
specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i poveziv