NASTAVNA PROGRAMA PRAKTI^NA NASTAVAcsoo.edu.mk/images/stories/programi2010/HEMISKO...strukturnata...
Transcript of NASTAVNA PROGRAMA PRAKTI^NA NASTAVAcsoo.edu.mk/images/stories/programi2010/HEMISKO...strukturnata...
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA CENTAR ZA STRU^NO OBRAZOVANIE I OBUKA
NASTAVNA PROGRAMA
PRAKTI^NA NASTAVA IV godina
HEMISKO-TEHNOLO[KA STRUKA Hemisko-tehnolo{ki tehni~ar
Skopje, 2008 godina
2
1. IDENTIFIKACIONI PODATOCI
1.1. Naziv na nastavniot predmet: PRAKTI^NA NASTAVA
1.2. Obrazoven profil i struka 1.2.1. Obrazoven profil: hemisko-tehnolo{ki tehni~ar 1.2.2. Struka: hemisko-tehnolo{ka
1.3. Diferencijacija na nastavniot predmet 1.3.1. Prakti~na obuka 1.4. Godina na izu~uvawe na nastavniot predmet 1.4.1. ^etvrta
1.5. Broj na ~asovi na nastavniot predmet 1.5.1. Broj na ~asovi nedelno: 8 ~asa 1.5.2. Broj na ~asovi godi{no: 264 ~asa 1.6. Status na nastavniot predmet 1.6.1. Zadol`itelen
3
2. CELI NA NASTAVNIOT PREDMET
Po sovladuvaweto na nastavnata programa po prakti~na nastava u~enikot }e se zdobie so znaewa i ve{tini koi }e mu ovozmo`at:
• da izbira soodveten laboratoriski pribor, instrument, aparat i/ili hemikalii potrebni za hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na odreden materijal;
• da planira, podgotvuva i izveduva postapki na analiza na primerok od organski i neorganski supstanci preku spektroskopski metodi i metodi koi se zasnovaat na elektrohemija i hemija na koloidi;
• da sklopuva aparaturi od laboratoriski pribor;
• da vr{i opredeleni merewa, da izveduva presmetki i da go prezentira rezultatot spored opredeleni barawa, vo soodvetna veli~ina i edinica;
• da vospostavuva vrska me|u sostavot, svojstvata i soodveten metod za analiza na dadena proba;
• da steknuva osobini na pedantnost, preciznost, pretpazlivost i ekonomi~nost vo raboteweto;
• da razviva naviki za li~na za{tita i za{tita na okolinata od hemikalii.
3. POTREBNI PRETHODNI ZNAEWA
Sodr`inite od nastavnata programa po hemija od I i II godina, nastavnite programi od analiti~ka hemija za II i III godina.
4
4.OBRAZOVEN PROCES 4.1. Struktuirawe na sodr`inite za u~ewe Podra~je: FIZI^KA HEMIJA ( 66 ~asa)
Tematski celini
Broj na
~asovi
Konkretni celi
Didakti~ki
nasoki
Korelacija me|u tematskite
celini i me|u predmetite
1. ELEMENTI NA SIMETRIJA I KRISTALNI SISTEMI
8
U~enikot:
- da odreduva elementi na simetrija na konkreten molekulski model;
- da opredeluva pripadnost na kristal na soodveten kristalen sistem;
- da go povrzuva razvojot na strukturnata hemija so nanotehnologijata;
- da opredeluva elementi na simetrija kaj molekuli (voda, amonijak, jaglerod dioksid i dr.).
Ve`bi:
- nabquduvawe na nadvore{na struktura na minerali pod mikroskop;
- opredeluvawe na elementite na simet-rija na molekulski modeli;
- klasirawe na kristalni re{etki vo soodvetni kristalni sistemi.
Organizirawe na poseta na muzej ili fakultet za razgleduvawe na mineralo{ka zbirka.
Analiti~ka hemija-izborna programa
Fizi~ka hemija (zadol`itelen predmet)
5
2. ATOMSKI I MOLEKULSKI SPEKTRI
16 - Da gi imenuva podra~jata na spektrite spored branovata dol`ina;
- da razlikuva vidovi spektri (atomski, molekulski, apsorpcionen, emisionen), apsorbansa i transmitanca;
- da opredeluva apsorbanca i transmitanca;
- da ~ita podatoci od instrumenti, grafik, tabeli, atlasi na spektri na organski i neorganski soedinenija i drugo;
- da pretstavuva podatoci tabelarno i grafi~ki;
- da go istaknuva zna~eweto na primenata na spektroskop-skite metodi vo razli~ni oblasti vo `ivotot.
Demonstrirawe na spektri od razli~ni podra~ja.
Ve`bi:
- analizirawe na elektromagneten spektar i voo~uvawe na podra~jata;
- ~itawe i interpretacija na atomski i na molekulski spektri;
- sporeduvawe na spektri od organski i neorganski supstanci.
Demonstrirawe na na~inot na rabota na spektrofotometarot.
Spektrofotometriski opredeluvawa na masa (pr. nikel, hrom i dr.);
Snimawe na molekulski spektar na organska i neorganska supstanca (kalium sulfat, saharin i dr.)
Analiti~ka hemija-izborna programa
Fizi~ka hemija (zadol`itelen predmet)
6
3. KOLOIDNA
HEMIJA
I HEMIJA NA
POVR[INI
22 - Da podgotvuva i izveduva: postapki na koagulacija kaj belkovini; stabilizirawe na koloidni sistemi i postapka na elektroforeza na belkovini;
- da podgotvuva koloiden sistem po opredelena postapka vo laboratoriski uslovi;
- da opredeluva:
• sostav na prehranbena boja so postapka na hartiena hromatografija;
• atsorpciona mo} na aktiven jaglen.
Laboratoriski ve`bi:
- dobivawe na koloidni sistemi: Fe(OH)2,As2S3, MnO2);
- postapki na koagulacija na koloidni sistemi na belkovini (od jajce, mleko i dr.);
- Ispituvawe na: svojstva na koloidnite sistemi; faktorite na koagu-lacija;
- opredeluvawe na koncentracijata na koagulacija;
- elektroforeza na belkovini; atsorpciona mo} na aktiven jaglen;
- separacija na smesa od {e}eri (ili prehranbeni boi) so hartiena hromato-grafija.
Analiti~ka hemija (izborna programa)
Fizi~ka hemija (zadol`itelen predmet)
7
4. ELEKTROHEMIJA
20 - Da sklopuva aparatura za postapka na galvanizacija i aparatura za postapka na elektroliza;
- da planira, podgotvuva i izveduva: reakcii na zamena i proces na elektroliza i galvanizacija vo laboratori-ski uslovi;
- da koristi podatoci od naponskiot red na metalite kako osnova za mo`ni reakcii za za{tita na metalite od korozija;
- da re{ava ednostavni problemi od oblasta na fizi~kata hemija po eksperimentalen pat.
Laboratoriski ve`bi:
- ispituvawe na sprovodlivost kaj razli~ni supstanci (sok od limon, jabolko, ocet, rakija, vino, rastvor od sol, rastvor od {e}er i dr.);
- elektroliza na rastvori od soli;
- galvanizirawe na metalni predmeti;
- inhibirawe na elektrohemiskata korozija kaj metalite.
Zavr{na ve`ba: po izbor na u~enikot.
Analiti~ka hemija (izborna programa)
Fizi~ka hemija
8
Podra~je: HEMISKO - TEHNOLO[KO ISPITUVAWE NA MATERIJALITE (198 ~asa)
Tematski celini
Broj na ~asovi Konkretni celi
Didakti~ki
nasoki
Korelacija me|u tematskite
celini i me|u predmetite
1. LABORATORIJA ZA HEMISKO - TEHNOLO[KO ISPITUVAWE NA MATERIJALITE
6
U~enikot:
- da ja poznava postapkata na zemawe na proba (sredna i slepa);
- da opredeluva zaguba na masa, vlaga i isparlivi materii;
- da zema sredna proba na supstanci vo cvrsta i vo te~na agregatna sostojba;
- da popolnuva labora-toriski dnevnik ;
- da presmetuva rezultat i pretstavuva vo soodvetna veli~ina i barana edinica.
Demonstrirawe na:
- aparati i instrumenti vo laboratorija za tehni~ka analiza;
- popolnuvawe na laboratoriskiot dnevnik.
Laboratoriski ve`bi:
- zemawe na sredna proba;
Re{avawe zada~i od rastvori.
Tehnologija
Fizi~ka hemija
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
9
2. ANALIZA NA VODATA
18 - Da gi nabrojuva fizi~ko-hemiskite pokazateli koi {to uka`uvaat na kvalitetot na vodata i naj~estite zagaduva~i;
- da vr{i ispituvawe na oddelna komponenta vo vodata;
- da zema pravilno proba;
- da podgotvuva laboratori-ski pribor i potrebni hemikalii za analiza;
- da izveduva analiza na vodata;
- da pretstavuva so hemiska ravenka hemiski reakcii pri opredelena metoda;
- da presmetuva rezultat i da pretstavuva vo soodvetna veli~ina i barana edinica.
Demonstrirawe na tabela so:
• pregled na komponenti koi se opredeluvaat pri analiza na vodata;
• teoretski vrednosti za tvrdosta na vodata.
Laboratoriski ve`bi:
Analiza na voda
- ispituvawe na organolepti~ki svojstva na vodata;
- zemawe proba, podgotovka na pribor, opredeluvawe na:
• pH;
• hloridi, sulfati;
• potro{uva~ka na permanganat;
• tvrdost vkupna i karbonatna.
- Popolnuvawe na laboratoriski dnevnik.
Tehnologija
Fizi~ka hemija
Analiti~ka hemija - izborna programa
Fizi~ka hemija -izborna programa
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
10
3. ANALIZA NA SILIKATI TE
30 - Da go poznava zna~eweto na poimite: alkalno topewe, hidratna voda, modul i stepen na hidratacija, silikati, silikaten modul, zeoliti, vodeno staklo, svrzovki (hidrauli~ni i vozdu{ni);
- da gi primenuva pravilata za rabota so platinski sadovi;
- da zema pravilno proba;
- da podgotvuva laborator-iski pribor i potrebni hemikalii za analiza;
- da vr{i analiza na cement, zeoliti i vodeno staklo;
- da primenuva konkretna hemiska metoda za ispituvawe na cement, zeoliti i vodeno staklo;
- da presmetuva rezultat i da pretstavuva vo soodvetna veli~ina i barana edinica.
Demonstrirawe na:
- tabela so pregled na komponentite koi se ispituvaat pri analiza na cement, zeoliti i vodeno staklo.
Laboratoriski ve`bi:
Analiza na cement
-Rastvorawe na cement i opredeluvawe na silicium dioksid.
-Opredeluvawe na: kombinirani oksidi; kalcium oksid i magnezium oksid.
Analiza na zeoliti
Opredeluvawe na: silicium dioksid (`elatinaozna postapka); aluminium oksid; zaguba na `arewe i natrium oksid (matemati~ki pat).
Analiza na vodeno staklo
Opredeluvawe na silikaten modul i modul na hidratacija; specifi~na
Tehnologija
Fizi~ka hemija
Analiti~ka hemija - izborna programa
Fizi~ka hemija -izborna programa
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
11
masa; natrium oksid i silicium dioksid.
- Popolnuvawe na dnevnik.
4. ANALIZA NA PO^VATA I NA VE[TA^KITE \UBRIVA
24 - Da komentira podatoci za oddelni |ubriva od tabela;
- da zema proba pravilno;
- da podgotvuva labora-toriski pribor i potrebni hemikalii za analiza;
- da primenuva metodi za opredeluvawe na oddelni komponenti vo sostavot na po~vata;
- da primenuva metodi za ispituvawe na azotnite i fosfornite |ubriva;
- da vr{i analiza na po~vata i na azotnoto i fosfornoto |ubrivo;
- da opredeluva oddelni komponenti;
- da presmetuva rezultati.
Demonstrirawe na:
- tabeli so teoretski vrednosti na hemiskiot sostav na konkretni |ubriva;
- {ematski prikaz na vidovite po~vi i nivniot hemiski sostav.
Laboratoriski ve`bi:
Analiza na po~vata
Opredeluvawe na: rastvorlivost i propustli-vost na vodata; mineralni materii .
Analiza na azotno (fosforno) |ubrivo
Opredeluvawe na: fosfor(V) oksid i slobodna sulfurna kiselina.
- Popolnuvawe na laboratoriski dnevnik.
Tehnologija
Analiti~ka hemija - izborna programa
Fizi~ka hemija -izborna programa
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
12
5. ANALIZA NA ALKOHOLNI PIJALACI I ^AJ
18 - Da vr{i hemiska analiza na osnovnite sostojki vo ~ajot;
- da gi ispituva osnovnite komponenti pri hemiskata analiza na pijalakot;
- da koristi metodi za ispituvawe na oddelni komponenti na pivoto i na vinoto;
- da izveduva analiza na vinoto, pivoto i ~ajot so barana to~nost ;
- da zema pravilno proba;
- da podgotvuva labora-toriski pribor i potrebni hemikalii za analiza ;
- da gi pretstavuva rezultatite vo soodvetna veli~ina i edinica.
Laboratoriski ve`bi:
Analiza na ~aj
Opredeluvawe na: tanin i vlaga.
Analiza na pivo
Opredeluvawe na: alcohol i ekstrakt;
Analiza na vino
Opredeluvawe na: vkupni kiselini (VK) i isparlivi kiselini (IK).
- Popolnuvawe na laboratoriski dnevnik.
Tehnologija
Analiti~ka hemija
Fizi~ka hemija
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
13
6. ANALIZA NA MASTITE I MASLATA
18 - Da opredeluva rastvoruva~ na mast ili maslo soodvetno na sostavot na probata;
- da opredeluva osnovni komponenti pri analiza na masti i masla;
- da gi primenuva metodite za opredeluvawe na oddelni komponenti pri analizata na masti i masla.
- da gi pretstavi rezultatite vo soodvetna veli~ina i edinica.
Demonstrirawe na:
- principot na rabota na Sohletoviot aparat.
Laboratoriski ve`bi:
Ispituvawe na rastvorlivost na masti i masla vo razli~ni rastvoruva~i;
Analiza na mast ili maslo
Opredeluvawe na: kiselinski broj, esterski broj, peroksiden broj, sapunifikacionen broj.
Sporeduvawe na eksperimentalno dobienite rezultati so teoretskite vrednosti.
Tehnologija
Fizi~ka hemija
Analiti~ka hemija- izborna programa
Fizi~ka hemija -izborna programa
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
14
7. ANALIZA NA SREDSTVATA ZA PEREWE I KOZMETI^KITE PROIZVODI
24 - Da opredeluva osnovni komponentite pri hemiska analiza na detergent, sapun i krema za nega na telo i lice;
- da gi primenuva metodite koi se koristat pri analiza na sredstvata za higiena i opredeluvaweto na konkretna komponenta;
- da izveduva hemiska hemiska analiza na sapun, detergent i krema za nega na telo.
Demonstrirawe na:
tabeli so teoretski vrednosti na oddelni komponenti vo sostavot na sapunite, detergentite i kremite.
Laboratoriski ve`bi:
Analiza na sapun
Opredeluvawe na: vkupni masni kiselini, vkupni alkalii, slobodni alkalii i slobodni masni kiselini.
Analiza na detergent
Opredeluvawe na: perborati i aktivna materija.
Analiza na krema za nega
na telo ili lice
Opredeluvawe na: vkupni masni kiselini.
Tehnologija
Fizi~ka hemija
Analiti~ka hemija - izborna programa
Fizi~ka hemija -izborna programa
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
15
8. ANALIZA NA OVO[JETO I ZELEN^UKOT I NIVNITE PROIZVODI
24 - Da sporeduva i komentira sostav na sve`o ovo{je i zelen~uk i sostav na nivnite proizvodi;
- da prigotvuva {e}eren i inverten rastvor;
- da opredeluva osnovni komponenti pri hemiska analiza na ovo{je i zelen~uk i nivnite proizvodi;
- da gi primenuva metodite pri opredeluvawe na konkretna komponenta pri analiza na ovo{jeto, zelen~ukot ili nivnite proizvodi;
- da izrabotuva analiza na ovo{je, zelen~uk ili nivni proizvodi so barana to~nost;
- da pretstavuva rezultati vo barani veli~ini i edinici.
Laboratoriski ve`bi.
- Prigotvuvawe na:
• {e}eren rastvor;
• inverten rastvor;
- Opredeluvawe na:
• askorbinska kiselina;
• inverten {e}er;
• vkupni kiselini.
Tehnologija
Analiti~ka hemija - izborna programa
Fizi~ka hemija -izborna programa
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
16
9. ISPITUVAWE NA MLEKOTO I MLE^NITE PROIZVODI
24 - Da opredeluva osnovni komponenti pri hemiska analiza na mlekoto i mle~nite proizvodi;
- da go sogleduva vlijanieto na oddelnata komponenta vo kvalitetot na proizvodot;
- da gi primenuva metodite za opredeluvawe na konkretna komponenta;
- da go povrzuva sostavot na mlekoto ili negoviot proizvod so metodata na ispituvawe koja }e se upotrebi.
Demonstrirawe na:
- tabeli so teoretski vrednosti na oddelni komponenti vo sostavot na mlekoto i mle~nite proizvodi.
Laboratoriski ve`bi.
Analiza na mlekoto i mle~nite proizvodi:
Opredeluvawe na:
- specifi~na masa so laktodenzimetar;
- kiselinski stepen (SH)
i/ili
- dodadena voda;
- gustina i masti;
- mineralni materii;
- vitamini;
- mle~en {e}er.
Tehnologija
Analiti~ka hemija - izborna programa
Fizi~ka hemija
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
17
10. ISPITUVAWE NA BRA[NOTO I PROIZVODITE OD BRA[NO
12 - Da gi nabrojuva osnovnite sostojki vo bra{noto;
- da gi opredeluva osnovnite komponentite pri hemiska analiza na bra{noto ili negov proizvod;
- da go sogleduva vlijanieto na oddelnata komponenta vo kvalitetot na bra{noto ili proizvodot;
- da gi primenuva metodite koi se koristat za opredeluvawe na konkretna komponenta;
- da prepoznava organolepti~ki svojstva na zdravo i na raasipano bra{no.
Demonstrirawe na:
- tabeli so tipovi na bra{no i nivniot sostav;
- tabela so komponenti koi se ispituvaat pri hemiska analiza na bra{noto.
Laboratoriski ve`bi:
Opredeluvawe na:
• vla`en gluten;
• pepel;
i/ili
- minetalni materii;
- azotni materii;
- celuloza.
Tehnologija
Fizi~ka hemija
Analiti~ka hemija - izborna programa
Fizi~ka hemija -izborna programa
Metodi na hemisko-tehnolo{ko ispituvawe na materijalite
18
4.2. Nastavni metodi i aktivnosti na u~ewe
Nastavata od predmetot se organizira vrz osnova na principite na aktivnata nastava. Se koristi kombinacija od razli~ni formi i metodi. Pogodni metodi za nastavata po prakti~na nastava se: laboratoriski ve`bi, demonstracija od nastavnikot ili u~enicite (eksperiment, ilustrativen materijal, videosnimka), poseta na specijalizirana analiti~ka laboratorija i laboratorija za fizi~ka hemija, diskusija, re{avawe na problemi od strukata i izgotvuvawe na ednostavni istra`uvawa i proekti (teoretski, eksperimentalni, monitoring). Prakti~nata nastava treba da bide vo sodr`inska i vremenska korelacija so teoretskata nastava od soodvetnite nastavni predmeti.
Aktivnosti na u~enikot: planira, podgotvuva, sklopuva aparatura, koristi laboratoriski pribor, nabquduva, realizira, meri, presmetuva, pretstavuva na opredelen na~in, vo soodvetna merna edinica i veli~ina, se interesira, pra{uva, otkriva odnosi i zakonitosti, proveruva, diskutira, primenuva i dr.
Aktivnosti na nastavnikot: planira, podgotvuva, postavuva problem, objasnuva, dava instrukcii, demonstrira, postavuva pra{awa, organizira rabota, koordinira, nadgleduva, pomaga, sledi, ocenuva i vospostavuva pozitivna pedago{ka komunikacija.
4.3. Organizacija i realizacija na nastavata
Procesot na u~eweto }e se izveduva vo laboratorii za analiti~ka hemija i fizi~ka hemija. Sekoe od podra~jata vo programata e zastapeno so 72 ~asa. Fondot na ~asovite daden po oddelni temi e orientacionen. Vremeto i na~inot na organizacija se ostava da go opredelat nastavnicite koi ja realiziraat nastavata od oddelnite podra~ja. Za realizirawe na nastavata paralelkata se deli vo dve grupi.
19
4.4. Nastavni sredstva i pomagala
Za poefikasno postignuvawe na celite se koristat:
- videomaterijali - gotovi ili presnimuvani, folii, kompjuterski programi, CD i DVD materijali;
- laboratoriski pribor, i hemikalii, aparati i instrumenti, koli~estvoto na hemikaliite i laboratoriskiot pribor treba da bide soodvetno na brojot na u~enicite i barawata vo grafata Didakti~ki nasoki;
- ilustrativni materijali: crte`i, sliki, tabeli, {emi i sl. (gotovi ili izraboteni od u~enicite i nastavnikot).
5. OCENUVAWE NA POSTIGAWATA NA U^ENICITE
Ocenuvaweto na u~enicite }e se vr{i kontinuirano vo tekot na celata u~ebna godina vrz osnova na osposobenosta na u~enicite spored barawata na programata, usvoenosta na znaewata, ve{tinite i umeewata i prakti~no poka`anite rezultati. Vrednuvaweto }e se vr{i so razli~ni postapki, formi i instrumenti. Ocenkata po predmetot e rezultat na ocenkite oddelnite podra~ja vo programata i vo ocenkata podednakvo participiraat navedenite podra~ja. Ocenuvaweto se vr{i soglasno zakonskata regulativa.
20
6. KADROVSKI I MATERIJALNI PREDUSLOVI ZA REALIZACIJA NA NASTAVNATA PROGRAMA
6.1. Osnovni karakteristiki na nastavnicite
Pokraj uslovite propi{ani so Zakonot za sredno obrazovanie, nastavnikot treba da gi poseduva slednive personalni, profesionalni i pedago{ki karakteristiki: da e fizi~ki i psihi~ki zdrav, da go primenuva literaturniot jazik i pismoto na koi se izveduva nastavata, da ja saka pedago{kata rabota, da e dobar organizator, kreativen i podgotven za primena na inovaciite vo vospitno - obrazovnata rabota.
6.2. Standard za nastaven kadar - Zavr{eni studii po hemija, nastavna nasoka i polo`en stru~en ispit; - zavr{eni studii po hemija na drugite nasoki so steknata pedago{ko-psiholo{ka i metodska podgotovka i polo`en stru~en ispit.
6.2.1. Standard za stru~en sorabotnik: hemisko-tehnolo{ki tehni~ar. Zabele{ka: ~asovite za teoretskata nastava od soodvetnite podra~ja vo programata i soodvetniot segment od prakti~nata nastava treba da gi realizira eden profesor.
6.3. Standard za prostor i oprema
Nastavata se realizira vo laboratorija koja odgovara na standardot za prostor i oprema spored soodvetniot normativ. Neophodna e pomo{na prostorija za ~uvawe na nastavnite sredstva, hemikaliite i postavuvawe na eksperimentite. Prostoriite treba da bidat snabdeni so voda, elektri~na energija i digestor i da poseduvaat dobro provetruvawe. Del od ~asovite mo`e da se realiziraat preku poseti na analiti~ki laboratorii i laboratorii za fizi~ka hemija.
21
7. DATUM NA IZRABOTKA I NOSITELI NA IZRABOTKATA NA NASTAVNATA PROGRAMA
7.1. Datum na izrabotka: mart 2008 godina
7.2. Sostav na rabotnata grupa:
1. spec. Ardijana Isahi-Palo{i, rakovoditel, sovetnik vo Centarot za stru~no obrazovanie i obuka - Skopje
2. Gordana Doneva - Atanasoska, sovetnik, BRO - Skopje
3. prof. d-r Traj~e Stafilov, PMF, Institut za hemija - Skopje
4. D-r Blagica Cekova, profesor, SUGS ”Marija Kiri - Sklodovska” - Skopje
5. Qubica Jankovska, profesor, SUGS “Marija Kiri Sklodovska” - Skopje
8. PO^ETOK NA PRIMENA NA NASTAVNATA PROGRAMA
8.1. Datum na zapo~nuvawe: 1.09.2008 godina
9. ODOBRUVAWE NA NASTAVNATA PROGRAMA Nastavnata programa po PRAKTI^NA NASTAVA ja odobri ministerot za obrazovanie i nauka so re{enie br. 07-4337/1 od 03.06.2008 godina.