Nasljedno Pravo Ugovori

7/25/2019 Nasljedno Pravo Ugovori

http://slidepdf.com/reader/full/nasljedno-pravo-ugovori 1/17

U savremenom pravu sloboda testamentalnog raspolaganja predstavlja

jedno od osnovnih načela nasljednog prava. Javlja se kao izraz slobodečovjeka da može slobodno raspolagati svojom imovinom za slučaj smrti.

Sloboda testiranja, u načelu je ograničena ustanovom nužnog dijela.

Da bi testament bio punovažan treba da se ispune sljedeći uslovi:

1. sposobnost za pravljenje testamenta, koja mora postojati u momentunjegovog pravljenja,

2. da izjava posljednje volje zavjetao!a predstavlja njegovu stvarnu volju,

3. testament mora biti sačinjen u zakonom predvi"enoj #ormi.

4. $S$%&'( )(S)*+(')* *$ -*/'$0 -$S1*

5. Da bi bio osnov za nasljedivanje, testament mora postojati u trenutku smrtiostavio!a i imati sve osobine testamenta kao pravnog akta.

6. Testament je jednostrana izjava volje zavještaoca

7. &zjava ostavio!a proizvodi pravno dejstvo, bez prihvatanja date izjave, jertestament nije pravni posao koji nastaje ponudom i njenim prihvatanjem.

8.

9. Testament je strogo lični pravni posao

10. +ože ga sastaviti samo ostavila!, isključena je mogućnost zastupanja.Dozvoljeno je prisustvo i učestvovanje drugih li!a ali samo u smislupružanja odre"enih usluga.

11. Testament je izričita izjava volje

12. )estament može nastati samo izričitom izjavom volje ostavio!a, uprotivnom, smatra se da ne postoji.

13. Testament je opoziva izjava volje

14. $stavila! nije vezan jednom izjavljenom voljom, on je može mijenjati,potpuno ili djelimično, nadopunjavati sve do svoje smrti.

15. Testament je stroga formalna izjava posljednje volje

16. Savremena zakonodavstva predvi"aju vie #ormi testamenta, pa izjavavolje učinjena u jednoj od zakonom predvi"enih #ormi, proizvodi pravneposljedi!e, naravno ukoliko su ispunjeni i ostali osnovi za njegovupunovažnost.

'ajvažniji uslovi za punovažnost testamenta su:



1. sposobnost za pravljenje testamenta,

2. način izjavljivanja volje i

3. #orma testamenta.

)estament može sačiniti svako li!e sposobno za rasu"ivanje, a koje je

navrilo 23 godina života. )o je posebna testamentarna sposobnostnezavisna od opće gra"ansko4pravne sposobnosti.

)estament je pravni posao pa je za njegovu punovažnost potrebno da

izjavljena volja bude slobodna i ozbiljna, te da predstavlja pravu volju.

)estament je #ormalni pravni akt, te je za njegovu punovažnost uz ostale

uslove potrebna i zakonom predvi"ena #orma. )estament koji ne ispunjavaauslove u pogledu #orme je nitav i njegovo ponitenje mogu tražiti li!a koja

imaju pravni interes.

U savremenoj pravnoj teoriji i zakonodavstvu prihvaćena je podjela na

redovne i vanredne, privatne i javne, usmene i pismene testamente.

Redovni testamenti su oni obli!i testamenta kojim se ostavila!, u

pravilu, može služiti u redovnim okolnostima u svakoj prili!i, kojiispunjavaju sve #ormalnosti koje zakon traži za punovažnost i čije jetrajanje neograničeno.

Vanredni oblici testamenta se koriste u situa!ijama kada nije moguće

sačiniti redovni testament.

Javni testameti su oni koji nastaju uz sudjelovanje organa javne vlasti 5

sudije, diplomatsko4konzularnog predstavnika, zapovjednika broda, vojnogstarjeine, a privatni bez njihovog prisustva.

Redovni testament

/rste:

•

Dva oblika privatnog testameta: svojeručni testament i testament predsvjedo!ima,

• )ri oblika javnog testameta: sudski testament, diplomatsko4konzularnitestament i me"unarodni testament

• Svojeručni (holografski testament

• )o je redovni, privatni i pisani oblik testamenta.

• 6a njegovu punovažnost potrebno je, da ga je zavjetala! napisao svojom

rukom i potpisao.



• Svojeručno pisanje podrazumijeva pisanje rukopisom ili stenogra#skimpismom, ali ne i pisanje pisaćom mainom. )estament može biti napisanmaternjim ili stranim jezikom, živim ili mrtvim.

• )estament mora biti svojeručno potpisan od strane ostavio!a punim

imenom i prezimenom, to je u skladu sa odredbama 6akona o ličnomimenu.

• &pak, većina pravnih teoretičara, a i sudska praksa smatra da se ne dovodiu pitanje punovažnost testamenta ako je ostavila! u potpisu upotrijebiopseudonim, nadimak ili koristio nazive kojim se označava odnoszavjetao!a prema nasljedni!ima npr. ota!, majka i sl.

• 6a punovažnost testamenta nije nužno da se označi datum njegovogsastavljanja, ali se u 6akonu navodi da je korisno da datum bude

naznačen. 6aista je korisno naznačiti datum, posebno u situa!iji kada sepojavi vie testamenata ili ako se ospori sposobnost zavjetao!a zanjegovo sastavljanje.

• !isani testament pred svjedocima (alografski testament

• $vaj oblik spada u red redovnih i privatnih testamenata, a u praksi se

najčeće i koristi.

• $sobine ovog testamenta bi bile:

• )o je testament koji je po zahtjevu i kazivanju zavjetao!a sastavilo drugoli!e 7 srodnik zavjetao!a, li!e koje mu nije sroodnik, li!e koje se utestamentu pojavljuje kao nasljednik, svjedok8. 'ije isključena i mogućnostda li!e koje pie testament bude sam zavjetala!, u slučaju da testamentne pie rukom, već koristeći pisaću mainu ili drugo mehaničko sredstvo.

$vako sastavljen testament mora biti svojeručno potpisan od strane

zavjetao!a punim imenom i prezimenom. Sudska praksa ne isključuje ni

potpisivanje pseudonimom pod kojim je zavjetala! poznat. -ored potpisa zavjetao!a, uslov za punovažnost testamenta predstavlja i

njegova izjava ili prisustvo dva svjedoka da je to njegov testament.Svjedo!i ne moraju biti prisutni sastavljanju testamenta,niti im mora bitipoznat sadržaj testamenta.

Svjedo!i će se potpisati na samom testamentu.

Sudski testament je redovni, javni oblik testamenta. U praksi je manje

prihvaćen od privatnih oblika, možda zato to zavjetala! kod ovog oblika

ne može sačuvati tajnost.



$vaj testament mogu praviti li!a koja znaju čitati i pisati, odnosno li!a koja

pred sudom mogu izraziti svoju volju za pravljenje testamenta. %ez značaja je da li zavjetala! svoju volju izražava usmeno, mada se ovaj načinnajčeće koristi. U slučaju nijemih li!a, to može biti učinjeno pisanim putemili zna!ima kojim se služe nijema li!a, uz prisustvo tumača.

6a sastavljanje sudskog testamenta nadležan je svaki osnovni, odnosno

općinski sud. -oslove oko sastavljanja testamenta vri sudija pojedina!.

-rva radnja prilikom sastavljanja sudskog testamenta je utvrdivanje

identiteta zavjetao!a, to predstavlja uslov za njegovu punovažnost.&dentitet sudija može utvrditi na nekoliko načina:

*ko sudija zvjetao!a lično poznaje po imenu i prezimenu, nema potrebe da tražidruge dokaze o identitetu.

• *ko sudija zavjetao!a ne poznaje lično, identitet utvrduje na osnovu ličnihisprava i izjavom jednog punoljetnog svjedoka, čiji identitet utvr"uje na istinačin 7ličnim poznavanjem ili putem isprava8.

• *ko zavjetala! sudiji nije lično poznat i ako nema isprave, odnosno ličnu

kartu, identitet zavjetao!a utvr"uje se izjavom dva svjedoka. U zapisniku ćese navesti način na koji je sud utvrdio identitet zavjetao!a i svjedoka. $vajzapisnik može biti sastavljen nezavisno od zapisnika o sastavljanjutestamenta. *ko sud propusti utvrditi identitet zavjeato!a na način predvi"enzakonom, testamet nije punovažan.

• Ukoliko se pred sudijom pojavi li!e koje nema testamentarnu sposobnost,sudija neće utvr"ivati njegov identitet.

• Ukoliko nakon utvr"enog identiteta sudija posumnja u sposobnost zavjetao!ada shvati značaaj svojih izjava, dužan je poduzeti sve mjere da se to utvrdi.*ko se utvrdi nesposobnost za rasu"ivanje, sudija je dužan obustavitisačinjavanje testamenta.

• $vaj testament sudija sastavlja nakon usmenog kazivanja zavjetao!a.

&zuzetno, ako se radi o nijemim li!u to može biti učinjeno pismeno ilispe!ijalnim zna!ima. )estator se prilikom usmenog izlaganja može služitizabiljekama, ali ne može pročitati već napisan testament niti ga može predatisudiji da ga sudija prenese u zapisnik.

• ada saslua kazivanje zavjetao!a, sudija mora da njegovu izjavu u zapisniku

uobličiti kao testament.

• Dužan je zavjetao!a upozoriti na eventualne nejasnoće, nepre!iznosti,kontradik!ije ili raspolaganja koja su protivna zakonu. *ko zavjetala! i poredupozorenja sudije insistira na sastavljanju testamenta sa iznesenim

sadržajem, sudija je dužan da to učini jer kod ovog testamenta on samo#ormulie i zapisuje volju testatora.



• U zapisnik se unose sve okolnosti koje bi mogle biti od uti!aja na punovažnosttestamenta. 'akon sastavljanja testamenta pristupa se njegovom čitanju ipotpisivanju. *ko se radi o slijepom ili nepismenom li!u, ili li!u koje izjavi danije u stanju pročitati testament, sudija će ga pročitati u prisustvu dvasvjedoka. -risutni svjedo!i u takvoj situa!iji će svojim potpisom potvrditi da je

sudija u njihovom prisustvu pročitao testament zavjetao!a, kao i da jezavjetala! u njihovom prisustvu to potpisao ili stavio rukoznak uz izjavu dajeto njegov testament.

• "iplomatsko#konzularni testament predstavlja redovni, javni i pisani oblik

testamenta za koji važe sve odredbe koje se odnose i na sudski testament.Spe!i9čnost ovog oblika je to ga mogu koristiti samo državljani %i, to nijeslučaj kod sudskog testamenta, kao i u tome to se može sastaviti samo uzgradi diplomatsko4konzularnog predstavnitva izvan %i. Sudski testament semože sačiniti i izvan sudske zgrade.

• $e%unarodni testament je oblik redovnog javnog testamenta koji je u naepravo uveden 6akonom o rati9ka!iji onven!ije o jednoobraznom zakonu oobliku me"unarodnog testamenta, sa -rilogom.

• onven!ija je usvojena na Diplomatskoj kon#eren!iji o jednoobraznom zakonuu pogledu oblika me"unarodnog testamenta, koja je održana oktobra2;<=.godine u >ashingtonu. +e"unarodni testament je punovažan u pogleduoblika, bez obzira na mjesto gdje je napravljen, gdje se nalaze dobra, bezobzira na državljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetao!a, ako je

napravljen u obliku testamenta a saglasno odredbama zakona.

• $e%unarodni testamet bi&e punova'an ako:

• *ko je sačinjen u pismenom obliku, pri čemu nije od značaja da li jezavjetala! svojeručno napisao testament.

• *ko je zavjetala! u prisustvu ? svejdoka ili li!a ovlatenog za testamet izjavioda je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadržajem.

• Da je testament potpisan u prisustvu svjedoka i ovlatenog li!a, ili da je potpis

ranije stavljen priznao kao svoj.

• Svjedo!i i ovlateno li!e u prisustvu zavjetao!a stavili svoj potpis natastament.

Vanredni oblici testamenta mogu biti:

1. Testament na brodu4predstavlja javni i pisani testament koji se odredovnog sudskog testamenta razlikuje utoliko to se može sačiniti samona brodu, to ga sastavlja zapovjednik broda i to mu je trajanjeograničeno na =@ dana od povratka zavjetao!a u državu.,



2. Vojnički testament4za vrijeme mobiliza!ije i rata, po odredbama kojevaže za sačinjavanje sudskog testamenta, li!u na vojnoj dužnostitestament može sačiniti komandir čete ili drugi starjeina njegovog ili viegranga ili neko drugo li!e u prisustvu nekog od njegovih starjeina, kao isvaki starjeina odvojenog odreda.

3. $vaj testament predstavlja vanredni javni pisani testament. -restaje važiti3@ dana po prestanku rata ili =@ dana po demobiliza!iji.

=. smeni testament4 zavjetala! može svoju posljednju volju izjaviti usmenopred ? svjedoka, samo ako usljed izuzetnih prilika nije u mogućnosti da sačinipisani testament. Usmeni testament prestaje važiti u roku od =@ dana odprestanka izuzetnih prilika. 6akon ne navodi ta se podrazumijeva pod izuzetnimprilikama i to će biti stvar o!jene suda.

Svjedoci testamenta

'ae pravo postavlja uslove od kojih zavisi da li je odre"eno li!e podobno

da bude svjedok testamenta. azlikuju se dvije grupe uslova:

1. *psolutna 7opći uslov4punoljetstvo i opća poslovna sposobnostA dopunskiuslov4 da znaju čitati, pisati i razumjeti jezik na kome je sačinjen testamet8i

2. relativna nepodobnost testamentarnih svjedoka 7li!a koja su potom!izavjetao!a, usvojeni!i i njihovi potom!i, bračni drug....8.

Sadr'aj testamenta

Sadržaj testamenta može da se odnosi na:

• $dre"ivanje nasljednika i nasljednih dijelova,

• isključenje zakonskog nasljednika iz nasljedstva,

• lienje prava nasljednika na nužni dio,

•

oprotajne dostojnosti,

• ostavljanje legata,

• postavljanje izrio!a testamenta i

• testamentalne odredbe neimovinskog karaktera.

• )dredivanje nasljednika i nasljednih dijelova

• 6a nasljednika može biti odre"teno svako 9zičko ili pravno li!e, osim li!a

nedostojnih za naslje"ivanje, dakle sva li!a koja posjeduju testamenti#a!tio passiva.



• Bizička li!a mogu naslje"ivati na osnovu zakona, testameta, a peavnasamo na osnovu testamenta.

• 'asljednik može biti samo li!e koje je živo u trenutku otvaranja naslje"a.Sposobnost za naslje"ivanje ima i dijete začeto u trenutku otvaranja

naslje"a 7nas!iturus8. 'asljednik može biti naveden po imenu i prezimenu7nominatio heredis8,a može biti postavljeno i li!e koje treba da nastane7nas!iturus8.

• 6avjetala! može i posrednim putem odrediti nasljednika na način to će utestamentu ostaviti podatke na osnovu kojih se može utvrditi ko sunasljedni!i.

• 'asljedni!i mogu biti postavljeni na !ijeloj zaostavtini, ili na njenom dijelu.U tom smislu se govori o univerzalnoj i singularnoj suk!esiji. Univerzalna

suk!esija 7su!!essio per universitatem8 podrazumijeva prijelaz svih prava iobaveza zavjetao!a na nasljednika, a singularna 7su!!essio singularis8znači prelazak na nasljednika samo nekih zavjetaočevih prava. 'asljednidijelovi se mogu odrediti razlomkom ili pro!entualno.

• )dre%ivanje nasljednika uz izvjesna ograničenja

• 6avjetala! može nasljednika odrediti sa ili bez ograničenja. $graničenjapri odre"ivanju nasljednika mogu biti odre"ivanje supstitu!ije, odre"ivanjeuslova, roka ili naloga 7nameta8, te odre"ivanje legata.

• $dre"ivanje supstitu!ije 7&nstitutione !um supstitutione8

• 6avjetala! može testamentom odrediti li!e kome će nasljedstvo pripasti u

slučaju da odre"eni nasljednik umre prije zavjetao!a, ako se odreknenaslje"a ili ako bude nedostojan da naslijedi. &sto važi i za legate. $vakvaodredba u testamentu naziva se prostom ili vulgarnom supstitu!ijom7supstitutio vulgaris8.

• 'a zakonodava! dozvoljava vulgarnu supstitu!iju ali ne i 9deikonisarnu.

• Bideikomisarna supstitu!ija postoji onda kada zavjetala! u testamentuodredi nasljednika svom nasljedniku.

• U pravnoj teoriji se spominje jo i pupilarna supstitu!ija. od pupilarnesupstitu!ije zavjetala! odre"uje nasljednika svom maloljetnom djetetu7pupillus8 u slučaju ako bi ono umrlo prije nego postane sposobno zatestiranje. & ova supstitu!ija je zabranjena u naem pravu.

• )dre%ivanje uslova* roka ili naloga

• 6avjetala! može u pojedinim odredbama testamenta postaviti uslove ilirokove. 6akon o naslje"ivanju ne sadrži odredbe o uslovima ili rokovima



kod testamenta, pa se tu primjenjuju odgovarajuće odredbe 6akona oobliga!ionim odnosima 76$$8. Uslov 7!onditio8 znači takvo ograničenjekojim se odre"ivanje nasljednika čini zavisnim od nastupanja, odnosnonenastupanja neke neizvjesne činjeni!e. Uslov može biti suspenzivni ilirezolutivni, kauzalni, potestativni,mikstni, a9rmativni ili negativni.

• Ukoliko je zavjetala! pojedinim odredbama testameta postavio rokoveprimjenjuju se pravila 6$$4a.

• ada je u pitanju nalog bitno je istaći da:

• njime može biti opterećen ne samo nasljednik, već i legatar i svako drugoli!e koje neto dobiva iz zaostavtineA

• nemogući, nedozvoljeni, nemoralni, nerazumljivi i protivrječni nameti sesmatraju kao da ne postoje i

• li!e koje nalogom dobija može svoje pravo realizovati kao povjerila! popravilima obliga!ionog prava.

• )dre%ivanje legata (legatum

• 1egat je odre"ena korist koju zavjetala! ostavlja testamentom nekom li!uiz svoje zaostavtine, ali time ovo li!e ne postavlja za svog nasljednika.orist koja se ostavlja može biti stvar ili pravo. 1i!e kome je netonamijenjeno naziva se legatar. 1egatar je po pravilu singularni suk!esor

zavjetao!a, te na osnovu testamentaima samo obliga!iono4pravni zahtjevprema li!u opterećenom legatom.

• +zvršilac testamenta

• &zvrila! testamenta je li!e koje je ostavila! odredio testamentom da sestara o izvrenju testamenta u !jelini ili jednom dijelu.

• &zvrila! testamenta može biti jedno ili vie li!a. &zvrila! testamenta možebiti svako poslovno sposobno li!e. 1i!e koje je odre"eno za izvrio!a

testamenta ne mora se prihvatiti te dužnosti.• Dužnost izvrio!a odre"uje sam zavjetala!, a ako to nije uradio te

dužnosti mogu biti:

• da se stara o čuvanju zaostavtine,

• da upravlja zaostavtinom,

• da se stara o isplati dugova i legata,

• da se stara da testament bude izvren kako je zavjetala! htio.



• &zvrila! je dužan položiti sudu račune o svom radu. &ma pravo na naknadutrokova i nagradu za svoj trud, koja će mu se isplatiti na teretraspoloživog dijela zaostavtine, a prema odlu!i suda. Sud može, poprijedlogu ili službenoj dužnosti, opozvati izvrio!a testamenta ako njegovrad nije u skladu sa voljom zavjetao!a ili sa zakonom.

• )dredbe testamenta neimovinskog karaktera

• $dredbe neimovinskog karaktera mogu biti različite:

• priznanje oćinstva,

• usvojenje nekog li!a,

• naredba o vremenu, mjestu i načinu sahrane,

• te razne želje, misli, poruke i sl.

• )pozivanje testamenta je radnja kojom zavjetala! povlači svoju izjavuposljednje volje u !jelini ili djelimično. $vo povlačenje se čini izjavomdatom u bilo kom obliku u kome se po zakonu može sačiniti testament.-isani testament se može opozvati i unitenjem.

• $poziv može biti izričit i prećutan.

• $poziv je izričit u slučajevima kada se opozivanje izvri na način da se

novim testamentom opoziva raniji. *ko se kasnijim testamentom izričito neopoziva raniji, odredbe ranijeg ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti saodredbama kasnijeg testamenta.

• *ko je zavjetala! unitio kasniji testament, raniji ponovo dobivasnagu,osim ako se dokaže da zavjetala! to nije htio.

• -rećutan opoziv je u slučaju kada zavjetala! kasnije drugačije raspolažeodredenom stvari koju je nekom zavjetao.

•

,uvanje testamenta podrazumijeva čuvanje pismena o sadržajutestamenta. 6akon o naslje"ivanju ne regulie načine čuvanja testamenta,poto je to prvenstveno stvar zavjetao!a. &pak, može se reći da postoječetiri načina čuvanja:

• od strane samog zavjetao!a,

• od strane nekog drugog li!a, kod depozitnih ustanova 7banka,pota i sl8, te

• od strane suda.

• 6akon o nasljedivanju regulie pitanje samo čuvanja testamenta u sudu.



• Tumačenje testamenta je iznalaženje prave volje zavjetao!a. 'amjera je volja zavjetao!a koja je mani#estovana u testamentu na tačno odre"eninačin i koja objanjava ta je i zato zavjetala! htio postići svojimtestamentom.

• Ukoliko je zavjetala! u testamentu jasno i konkretno izrazio svoju volju nanačin koji ne ostavlja mjesta sumnji, onda će se zavjetaočeva volja tako iostvariti shodno odredbi 6$$ po kojoj se odredbe ugovora primjenjujuonako kako glase.

• U slučaju da nije moguće pronaći pravu volju zavjetao!a, vrijedi pravilo da

se treba držati onoga to je najpovoljnije za zakonskog nasljednika ili li!ekome je u testamentu naložena neka obaveza.

'&C)*/$S) )(S)*+(')*

6akon kao osnovne uslove za ponitenje testamenta navodi:

nedostatak testamentarne sposobnostiA

prijetnja, prinuda i zabluda,

nedostatak #orme,

ostavljanje nečeg sudiji koji je testament sačinio, svjedo!ima pri njegovom

sačinjavanju, kao i pre!ima,potom!ima, braći, sestrama, bračnim

drugovima ovih li!a, ostavljanje nečeg svjedo!ima pri sačinjavanju usmenog testamenta,

njihovim bračnim drugovima, potom!ima i pre!ima, srodni!ima u pobočnojliniji zaključno sa črtvrtim stepenom srodstva i bračnim drugovima svihovih li!a.

)estament može biti nitav u !jelosti ili samo u pojedinim dijelovima.

-onitenje može tražiti osoba koja ima pravni interes. $ kojem li!u sekonkretno radi je #aktičko pitanje koje sud o!jenjuje za konkretan slučaj.

-onitenje se može tražiti u rokovima predvi"enim zakonom.

U slučaju ponitenja testamenta zbog testamentarne nesposobnosti

zavjetao!a ili nedostatka volje, rok za podnoenje tužbe je 2 godina odkada je ovlateno li!e saznalo za uzroke nitavosti, a najdalje 2@ godina odproglaenja testamenta prema savjesnom li!u, a ?@ prema nesavjesnomli!u.

-onitenja testamenta zbog nedostatka oblika može se tražiti u roku od 2

godinu od kada je ovlateno li!e saznalo za testament, a najdalje 2@ goinaod proglaenja testamenta.



U slučaju ponitenja testamenta, primjenjivaće se odredbe nekog ranijeg

testamenta.

*ko on ne postoji, primijeniće se zakonsko naslje"ivanje. U odnosu na !ijelu

zaostavtinu. &sti prin!ip primjenjuje se i u slučaju djelomičnog ponitenja

testamenta.

-.S/J0"-)#!R.V-+ 1)V)R

-asljedno#pravne ugovore treba shvatiti kao ugovore sa

odre%enim nasljedno pravnim elementima* a ne kao pravneosnove za pozivanje na nasljedstvo2

Vrste3

govor o naslje%ivanju*

govor o budu&em nasljedstvu ili legatu

govor o ustupanju i raspodjeli imovine za 'ivota*

govor o do'ivotnom izdr'avanju2

• +

• govor o naslje%ivanju* budu&em nasljedstvu ili legatu

• govor o naslje%ivanju je pravni posao za slučaj smrti i predstavljaosnov za pozivanje na naslje%e u pravnim sistemima koji ga nezabranjuju govor o budu&em nasljedstvu ili legatu dozvoljen je uve&ini evropskih zemalja

• ,l2 456 7akona o naslje%ivanju 89i:

• 'itav je ugovor kojim neko ostavlja svoju ostavinu ili njezin dio svomesuugovaratelju ili trećoj osobi.

• govor o naslje%ivanju izme%u bračnih i vanbračnih partnera3

• &znimno od odredbe člana 2?. 6akona, dozvoljeno je zaključivanjeugovora o naslje"ivanju izme"u bračnih ili izvanbračnih partnera.

• govor o naslje%ivanju mogu zaključiti i budući bračni partneri, adjelovanja ugovora su odgo"ena do zaključenja braka.

• govor o naslje%ivanju je strogo osobni akt koji mogu zaključiti samopotpuno poslovno sposobne osobe.

• Sadr'aj ugovora o naslje%ivanju



• govorom o naslje%ivanju ugovorne se strane me%usobnoodre%uju za nasljednike ili jedna strana drugu odre%uje za svoganasljednika što ova strana prihvata.

• 7aključenjem ovog ugovora nije ograničena mogu&nost

raspolaganja imovinom za 'ivota2

• govorom mo'e biti obuhva&ena cijela imovina ili njezin dio*sadašnja* kao i budu&a imovina2

• .ko su predmet ugovora nepokretne stvari* u zemljišnoj se knjizimo'e izvršiti zabilje'ba zabrane otu%enja ili optere&enja2

• 8orma ugovora o naslje%ivanju

• 7aključuje se u formi notarski obra%ene isprave2

• )baveza je notara da pouči stranke o svim nasljednopravnimposljedicama ugovora o naslje%ivanju* kao i mogu&nostima raskidaili opoziva2

• )dnos prema drugim temeljima pozivanja na naslje%e

• koliko je zaključen ugovor o naslje%ivanju* on ima prednost prednaslje%ivanjem na temelju oporuke ili zakona2

• )vim se ugovorom ne mo'e otkloniti primjena odredaba o nu'nom

naslje%ivanju2•

• !restanak ugovora o naslje%ivanju

• Stranke ga mogu raskinuti sporazumom koji mora biti u forminotarski obra%ene isprave2

• Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o naslje%ivanju nijedopušten* osim ako je zakonom drugačije odre%eno.

• Jedna ugovorna strana mo'e pobijati ugovor o naslje%ivanju*ukoliko su pri njegovom zaključivanju postojale mane volje2

• Jednostrani raskid ili opoziv ugovora koliko je naslje%ivanje jednestrane ugovorom o naslje%ivanju bilo uvjetovano ispunjenjemobaveze druge strane* ugovor se zbog neizvršenja mo'e jednostrano raskinuti po op&im pravilima obligacijskog prava2

•

• .ko su nakon zaključenja ugovora o naslje%ivanju na strani jedneugovorne strane ispunjene pretpostavke za isključenje iznaslje%ivanja ili i prije toga* a druga ugovorna strana za to nije



znala* druga ugovorna strana mo'e u zakonom propisanoj formiizvršiti isključenje iz naslje%a* čime se smatra da je izvršila opozivsvojih raspolaganja u ugovoru o naslje%ivanju* osim ako prilikomisključenja izričito ne odredi da se isključenje ne odnosi na dioobuhva&en ugovorom o naslje%ivanju2

• Jednostrani opoziv mora biti sačinjen u formi notarski obra%eneisprave $ora biti saop&en drugoj strani koliko nije saop&endrugoj strani#ne proizvodi djelovanje;

• -ištavost ugovora o budu&em nasljedstvu ili legatu

• -ištav je ugovor kojim neko otu%uje nasljedstvo kojemu se nada*kao i svaki ugovor o nasljedstvu tre&e osobe koja je još u 'ivotu2

• -ištav je ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan

ugovaratelj nada iz nasljedtva koje još nije otvoreno2

•

• govor o ustupanju i raspodjeli imovine za 'ivota

• govor o ustupanju i raspodjeli imovine za 'ivota je dvostraniformalni pravni posao inter vivios koji se sklapa izme%u pretka injegovih potomaka ili bračnog druga2

• )snovne karakteristike3

• dvostrani pravni posao

• formalni pravni posao

• )vaj ugovor ima i obligaciono pravna i nasljedno pravna dejstva

• -ačini prestanka ugovora* s toga* u pojednim slučajevima mogubiti obligaciono pravnog ili nasljedno pravnog karaktera2

•

• slovi za punova'nost ustupanja i raspodjele imovine za 'ivota

• -redak može pravnim poslom me"u živima ustupiti i razdijeliti svojuimovinu svojoj dje!i i drugim svoj potom!ima.

•

• vjeti valjanosti sporazuma

• stupanje i raspodjela imovine punova'ni su samo ako su se s timsaglasili sva djeca i drugi potomci ustupiteljevi koji &e po zakonu

biti pozvani da naslijede njegovu zaostavštinu2



• Sporazum o ustupanju i raspodjeli imovine koji ovjerava sudijamora biti sastavljen u pismenom obliku.

• !rilikom ovjere sudija &e pročitati sporazum i upozoriti ugovaračena posljedice sporazuma.

• !otomak koji nije dao saglasnost mo'e je dati naknadno* u istomobliku2

• stupanje i raspodjela imovine ostaju punova'ni ako je potomakkoji se nije saglasio umro prije ostavioca a nije ostavio svojihpotomaka* ili se odrekao nasljedja* ili je isključen iz nasljedja* ili jenedostojan2

• !redmet ustupanja i raspodjele imovine

•

stupanjem i raspodjelom mo'e biti obuhva&ena samo sadašnjaimovina ustupiočeva* cjelokupna ili samo jedan njen dio2

• -ištava je odredba kojom bi bilo predvidjeno kako &e seraspodjeliti imovina koja se bude zatekla u zaostavštiniustupiočevoj.

• stupljena imovina ne ulazi u zaostavštinu

• <ad predak koji je za 'ivot izvršio ustupanje i raspodjelu svojeimovine umre* njegovu zaostavštinu sačinjavat &e samo ona

njegova imovina koja nije obuhva&ena ustupanjem i raspodjelom*kao i dobra koja je naknadno stekao2

• stupljeni dijelovi imovine kao poklon

• .ko se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji odnasljednika* dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalimnasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima &e se poslijesmrti pretka postupiti kao sa poklonima učinjenim nasljednicima2

• -a isti način postupite &e se i ako se ustupiocu poslije ustupanja i

raspodjele izvršenih sporazumom sa svim nasljednicima rodidijete* ili se pojavi nasljednik koji je bio proglašen za umrlog2

• 7adr'avanje prava prilikom ustupanja i raspodjele

• !rilikom ustupanja i raspodjele ustupioc mo'e za sebe ili za svogbračnog partnera* ili kao za koje drugo lice zadr'ati pravoplodou'ivanja na svim ustupljenim tvarima* ili na nekim od njih* iliugovoriti do'ivotnu rentu u naturi ili novcu* ili do'ivotnoizdr'avanje ili kakvu drugu naknadu2

• .ko su plodou'ivanja ili do'ivotna renta ugovoreni za ustupioca injegovog bračnog partnera zajedno* u slučaju smrti jednog od



njih* plodou'ivanje ili renta pripada u cjelini pre'ivjelom bračnompartneru do njegove smrti* ako nije što drugo ugovoreno* ili akodrukčije ne proizilazi iz okolnosti slučaja2

• -rava ustupiteljevog bračnog partnera

• stupilac mo'e ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog bračnogdruga uz njegov pristanak2

• .ko bračni drug ne bude obuhva&en ustupanjem i raspodjelom*njegovo pravo na nu'ni dio ostaje neokrnjeno2

• tom slučaju ustupanje i raspodjela ostaju punova'ne* samo seprilikom utvrdjivanja vrijednost zaostavštine radi odredjivanjanu'nog dijela pre'ivjelog bračnog druga dijeli ostaviočeve imovinekoji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao poklon2

• "ugovi ustupiteljevi i pobijanje ustupanja

• !otomci izmedju kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu neodgovaraju za njegove dugove* ako nije što drugo odredjenoprilikom ustupanja i raspodjele2

• !ovjerioci ustupiteljevi mogu pobijati ustupanje i raspodjelu poduslovima predvidjenim za pobijanje raspolaganja bez naknade2

• )poziv

• stupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomoak vrati ono što jeprimio ustupanjem i raspodjelom* ako je ovaj pokazao grubuneblagodarnost prema njemu2 +sto pravo ima ustupilac akopotomak ne daje njemu ili kome drugome izdr'avanje odredjenoposlom ustupanja i raspodjele* ili ako ne isplati dugoveustupiteljeve čija mu je isplata nalo'ena istim poslom2

• drugim slučajevima neizvršenja tereta odredjenim poslomustupanja i raspodjele sud &e* vode&i računa o va'nosti tereta zaustupitelja i o ostalim okolnostima slučaja* odlučiti da li ustupitelj

ima pravo da zahtijeva vra&anje date imovine* ili samo pravo datra'i prinudno vršenje obaveze2

• !rava potomka poslije opoziva

• !otomak koji je morao da vrati ustupiocu ono što je primioprilikom ustupanja ili raspodjele mo&i &e da zahtijeva svoj nu'nidio poslije smrti ustupioca* ako nije isključen iz nasljedja* niti jenedostojan da naslijedi ustupioca* niti se odrekao nasljedja2



• !ri izračunavanju njegovog nu'nog dijela dijelovi imovine koje jestavilac za 'ivota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcimasmatra&e se kao poklon2

• slovi za zaključenje3

• Suglasnost volja,

• -redmet ugovora

• !restanak ugovora3

• Smrt primao!a izdržavanja

• Sporazumni raskid ugovora

• Sudski raskid ugovora

• -romijenjene okolnosti

• Smrt davao!a izdržavanja 7uz uslov8

•

J



• Raskid ugovora o do'ivotnom izdr'avanju

• govorene strane mogu sporazumo raskinuti ugovor o do'ivotnom

izdr'avanju i pošto je počelo njegovo izvršenje2• .ko prema ugovoru o do'ivotnom izdr'avanju ugovarači 'ive

zajedno* pa se njihovi odnosi toliko poremete* da zajednički 'ivotpostane nepodnošljiv* svaka strana mo'e tra'iti od suda raskidugovora2

• Svaka strana mo'e tra'iti raskid ugovora ako druga strana neizvršava svoje obaveze2

• slučaju raskida ugovora svaka strana zadr'ava pravo da od

druge strane tra'i naknadu koja joj pripada po opštim pravilimaimovinskog prava2

• ticaj promijenjenih prilika

• .ko su se poslije zaključenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno ote'ano* sud &e na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti*vode&i računa o svim okolnostima2

• Sud mo'e pravo primaoca izdr'avanja prenijeti u do'ivotnu

novčanu rentu* ako to odgovara i jednoj i drugoj strani2

• !restanak ugovora o do'ivotnom izdr'avanju

Nasljedno Pravo Ugovori

Documents

Transcript of Nasljedno Pravo Ugovori