Nas Civitas 5

www.civitas.ba

LIST IZLAZI PERIODI^NO BESPLATAN PRIMJERAK BROJ 5 SARAJEVO NOVEMBAR/STUDENI 2005. GODINEI I I I I

Civ

itas

bro

j5.

na{

na{

Alija [email protected]

AzeminaMa{inovi}[email protected]

Jelka [email protected]

MiodragSamardì}[email protected]

Drago [email protected]

Sedìda Hadì}[email protected]

Rahela Dìdi}[email protected]

Marina [email protected]

Du{ankaDobrijevi}[email protected]

Rizah Smailbegovi}[email protected]

U èlji da vi mladi dobijete list koji }ete sami kreirati i ure|ivati Civitas@BiH vampruà mogu}nost da i vi budete dio redakcije ili dopisni~ke mreè {to }e otvoriti jednunovu stranicu Civitasa u našoj zemlji.Ako imate iskustva u pripremanju školskog lista i imate smisla za lijepo pisanje ili ako èlite postati ~lan redakcije ili dopisnik lista, molimo vas da nam se javite.Potrebno je da popunjen kupon u koverti dostavite na adresu.(Napomena: ukoliko ima više zainteresiranih u~enika, kupon moète kopirati )

CIVITAS@ BiH Ul. Hamdije êmerli}a 39/II71000 Sarajevo BiHsa naznakom (List za mlade)

OSVOJITE MOBITEL!Dragi u~enici,

Ovaj konkurs namijenjen je isklju~ivo vama, u~enicima osnovnih i srednjih škola BiH.

Naredne godine u martu CIVITAS@BH slavi deset godina rada u Bosni i Hercegovini.Za ovu sve~anu priliku potrebno je izraditi posebno likovno rješenje znaka koji treba dasimbolizira deset godina Civitasa u našoj zemlji na polju obrazovanja za demokratiju iljudska prava.Vaša idejna rješenja {aljite pod šifrom u jednoj koverti a samu šifru sa vašim podaci-ma: ime, prezime, adresa stana, telefon te škola i razred koji poha|ate u drugoj posebno zatvorenoj koverti. Obje koverte slati na adresu

CIVITAS@BiH Ul. Hamdije êmerli}a 39/II71000 Sarajevo BiHsa naznakom (za konkurs)

Autora odabranog rješenja Civitas nagra|uje mobitelom.Autor nagra|enog rada ustupa pravo korištenja znaka zapotrebe obiljeàvanja jubileja CIVITAS@.

KONKURS

CIVITASOV LIST ZA MLADE

POZIVu~enicima osnovnih i srednjih {kola BiH

Civitasov list za mlade

Prijavljujem sa za ~lana redakcije lista

Prijavljujem se za dopisnika lista

Prezime i ime

Ulica i broj

Grad {kola i razred

Civitas na{na{

3

Rije~ urednikaC

ivitas broj5.na{na{

Poštovani ~itaoci,

uz ~estitke i najbolje èlje zauspješnu Novu 2005/06. školskugodinu poklanjamo vam peti brojlista ''Naš Civitas''. Ovo je ve} malijubilej jer pet brojeva našeg zajed-ni~kog glasila zasluùje takvu kvali-fikaciju. Ipak, jubilej ne}emo slavitinekim posebnim programima isve~anostima ve} }emo umjestogovora i zdravica osigurati da list''Naš Civitas'' do|e u svaku školu.Praksa je pokazala da je dosada-šnja distribucija lista dosta sloèna ida list ipak ne do|e do svih školaširom BiH. Ovaj i naredne brojeve

lista distribuirat }emo putem poštete }emo na taj na~in omogu}itinajve}em broju škola, nastavnika,u~enika, roditelja i drugih da zavireu stranice našeg i vašeg Civitasa.

U ovom broju lista dosta jesadràja koje preporu~ujemo vašojpa`nji ali zbog straha da ne zabo-ravim ili da ne umanjim va`nostnekog od priloga ovaj put ne}uizdvojiti i preporu~iti nijedanposebno. Preporu~ujem svesadràje jer zaista zasluùju našupa`nju.

Sretno u novoj školskoj godini imnogo osmijeha na licu!

U ovom brojuAKTUELNOSTI

8...............................................................PROGRAM RADA CIVITAS SEKCIJE U [KOLAMA16.............................................................POSJETA MARY WILSON18.............................................................SASTANAK CIVITAS KOORDINATORA

INTERVJU

24.............................................................CAROL HATCHER

DOGA\AJI

26.............................................................ZAVR[NA SMOTRA30.............................................................CIVITASOV LJETNI KAMP BR^KO 2005.

PRILOZI IZ STRUKE32.............................................................OBITELJSKI ODGOJ

Alija LapoGlavni urednik

"Demokracija ima svoju svrhu akopretpostavimo da cilj ìvota nijesakupljanje igra~aka nego sloboda,pravda i dobra volja. U svojojosnovi, bit demokracije je zrelost,ne malodušnost; dobra volja, nenatjecanje; idealizam, ne pohlepa.Dakle, ovo je globalni zadatakdemokracije u 21. stolje}u: povratitizrelost, dobru volju i idealizam kojeje demokracija nekad posjedovala".Erazim Kohak, Lica demokracije -pogled ka 21. stolje}u

Poslije dugog (i ne baš toplog) ljetas Civitasom stigla nam je i novaškolska godina. Kao i uvijek, zanekog uzbudljiva i radosna, zadruge dosadna i turobna. Izgledada je ovih drugih sve više. Ima zato mnogo razloga, od lokalnih doglobalnih: ratova, uragana,zemljotresa i još svega izme|u.Nema izbora nego pokazati tuzrelost koju nam je E. Kohakpredo~io, valja nam stvarati kulturudemokracije, a odbacivati kulturuàlopojki i ~ekanja da netko drugiriješi naše probleme. Mladi ne èle~uti, kao što ni mi nismo èljeli~uti, iste stare pri~e ponovljene stoput. Ako se nešto ne uradi brzo,do}i }emo u veliku krizu. Mnogi }ere}i da smo ve} u velikoj krizi,me|utim, dok god se ne sakupidovoljno nezadovoljnih gra|anakoji }e utjecati na vlast s ciljemrješavanja ovih negomilanih prob-lema, dotle }e naše vlasti nastojatirješavati probleme samo svojeegzistencije.U pripremi za ovaj novi broj listaobiljeèn je Dan u~itelja (kojiuklju~uju edukatore na svim razi-nama, od vrti}a do sveu~ilišta),5.10.2005 godine. Tom prigodomUjedinjeni narodi su se pridruìliroditeljima i zajednicama iz cijelogsvijeta prepoznaju}i ~injenicu da jekvalitetan u~itelj (nastavnik) klju~nifaktor za kvalitetno obrazovanje.Pridruùju}i se njihovom priznanjuva`nosti uloge u~itelja, smatram danema boljeg uvodnika u ovaj našnovi list od zajedni~ke poruke svih

agencija UN: "Svojim svakodnevnim radomu~itelji daju izvanredni doprinosodrìvom razvoju grade}i njegovuhumanu osnovu - razvijaju}ikapacitete sve djece utje~u}i nanjihovu èlju za u~enjem. Svi smoveoma svjesni da se, širomzemaljske kugle, milijuni djece pateu ekstremnim uvjetima bilo zbognedostatka hrane, krova nadglavom, ili drugih osnovnih fizi~kih iemocionalnih potreba. Kao što mnoga djeca još uvijekimaju goleme poteško}e u dobi-vanju osnovnog obrazovanja, naovaj Svjetski dan u~itelja, mi setako|er podsje}amo izazova kojistoje pred nastavnicima kojipruàju dobro obrazovanje u~enikazasnovano na visokim standardimapostignu}a, i da od škole napravemjesto gdje }e se u~enici osje}atidobro došlima, uklju~enim iohrabrenim, mjesto gdje se svadjeca tretiraju s dostojanstvom igdje svako dijete ima jednakumogu}nost da razvije njen/njegovosobni puni potencijal. Naàlost, mnogi od više od 60 mili-juna u~enika u svijetu, koji se brinu

za više od milijardu djece, rade uveoma teškim uvjetima. Ve}inaradi u zemljama u razvitku, mnogiu zajednicama u kojima postojiùrna potreba da se unaprijedeuvjeti rada, da se zadrè stru~ninastavnici i da se osiguraprivla~nost posla za dobre kandi-date da postanu nastavnici. Usvakoj zajednici glas nastavnika -kao i roditelja i u~enika - treba dase ~uje. Stoga, na ovaj Svjetskidan u~itelja, mi urgiramo da seglas u~itelja ~uje, osobito ukreiranju odluka u obrazovanjukoje }e oni sami trebati dasprovode". Danas je dan da slavimo u~itelje, anajbolji na~in je taj,da svih 365dana u godini, a ne samo danas,pokazujemo našu zahvalnost irazumijevanje uloge u~itelja uovom svijetu pred kojim stojemnogi izazovi, uklju~uju}i globa-lizaciju, AIDS pandemiju,pove}anje zlouporabe droga, posli-jedice rata i prirodnih katatrofa unekoliko zemalja, nove informa-cione i komunikacione tehnologije.OBRAZOVANJE ostaje fundamen-talno sredstvo da se odupre ovim

4

Uvodna rije~C

ivit

as b

roj5

.na

{na{

Odavanje po~as

5

Uvodna rije~C

ivitas broj5.na{na{

sti edukatorimaizazovima. U tom kontekstu, u~iteljiviše nego ikada zasluùju više poš-tovanja i potpore u svakoj zemlji, jersu oni u samom srcu napora da seuspostave zajedni~ke osnove zausvajanje vještina, znanja, kulture,poštovanja konstruktivnihpostignu}a i poštivanje pravila pon-ašanja koji su esencijalni za gospo-darstveni, socijalni i kulturni progressvakog društva. Ako misija obrazo-vanja ne uklju~uje poštivanje ipodršku ~itave zajednice, u~iteljine}e biti ni poštivani ni podràvani.Sukladno tome, Zajedni~ki Odbor jena svojoj sesiji u rujnu 2000. godineuputio apel ~lanovima obrazovnihzajednica u cijelom svijetu -vladama, organizacijama u~itelja,udrugama roditelja i u~enika - da seùrno uklju~e u iskren i poštendruštveni dijalog na lokalnoj, region-alnoj i me|unarodnoj razini, kako bieliminirali sva nerazumijevanja kojamogu prouzro~iti konflikt ili bitiklju~nom preprekom za promocijukvalitetnog i pravednog obrazovan-ja. Koristimo ovu prigodu da obiljeìmoogroman doprinos nastavnika širomzemaljske kugle u bu|enju potenci-jala i odgoju fundamentalne sposob-nosti ljudskog bi}a da èli znanje,da diseminira informacije i da dijelikolektivnu mudrost. Premda

~ovje~anstvo nikad nije bilo obrazo-vanije, ali nikad i nije bilo ve}epotrebe za suradnjom i razumije-vanjem me|u ljudima na svijetu.U~itelji mogu potaknuti osje}aj soci-jalne pravde koji je klju~an kodizgradnje mira i odrìvog razvitkautemeljenih na osnovama jakih soci-jalnih mjera usmjerenih na društveniprogres, pravdu, demokraciju iborbu protiv siromaštva.Svakodnevno u svom poslu u~iteljinude ideje, pobu|uju na~ine

razmišljanja i djelovanja, razvijajuprincipe, vrijednosti ideale. U~itelji,edukatori i njihove organizacije igra-ju klju~ne uloge u proširenju pristu-pa obrazovanju, Kao stup obra-zovnog sektora, u~itelji su klju~ni upruànju u~enicima prvog pogledana sve mogu}nosti koje ìvot prednas pruà, i u stvaranju samopokre-ta~ke èlje za znanjem tijekom cijel-oga vijeka. Danas odajemo po~astneumornim naporima u~itelja kojipripremaju današnju djecu zabudu~nost. Njihova profesionalnaopredijeljenost, unato~ teških uvjetarada, ograni~enih resursa i nedo-voljne nadoknade, pomogla je dase svijet kre}e naprijed. Nemazna~ajne društvene promjene nitiobrazovne reforme koja moè dapolu~i istinske rezultate bezaktivnog sudjelovanja u~itelja kaopartnera."

Ovome se tekstu nema što dodati,osim da Vas zamolimo da budetenaši partneri i da se aktivno uklju~iteu procese koji treba da ozna~e boljubudu}nost za nas i našu djecu.Ne}e nam oprostiti ako još jednomostanemo po strani.

Rahela Dìdi}

Civitas planira u sljede}oj {kolskojgodini niz veoma va`nih aktivnosti,neke od njih su na{e redovnegodi{nje aktivnosti, neke su nas-tavak ve} zapo~etih, a neke supotpune nove. Budu}i da nam jecilj aktivnija saradnja sa svimu~esnicima obrazovnog procesa, anaro~ito sa mladim ljudima, odlu~ilismo da vas, u ovom broju našegzajedni~kog lista, upoznamo saaktivnostima koje slijede, a mislimoda bi vam mogle biti zanimljive.Ovom gestom bismo voljeli posti}ive}u informisanost mladih kakobiste iz niza aktivnosti vi izabralione koje vas zanimaju i angaòvalise pri njihovoj realizaciji.

OBILJE@AVANJE DESETOGODI[NJICE

DJELOVANJA

Ove školske godine, ta~nije u pro-lje}e 2006. god., Civitas ponosnoobiljeàva desetogodišnjicu svogdjelovanja. Jubilej koji predstoji jeveoma bitan za sve ~lanove velikeporodice Civitasa, a posebno zau~enike i nastavnike koji su tokomovih deset godina svojim predanimradom doprinijeli da Civitaspostane ono što sada jeste.Nadamo se, a ovom prilikombismo vas èljeli pozvati, da ovegodine u sklopu Projekta gra|anini takmi~enja koja se organizujuovim povodom, od februara 2006.kada su školska takmi~enja pa svedo maja iste godine na završnojsmotri, date svoj maksimum kakobi ova godina bila efikasnija i usp-ješnija od svih prethodnih.Smatramo da je to najbolji na~inda pokaèmo kako je ovo tek prvodesetlje}e koje }emo zajednoproslaviti.S tim ciljem dostavljamo vamkalendar rada na Projektu gra|anini èlimo se zahvaliti na vašemdoprinosu do sada. Ova godina }ebiti godina evaluacije programa, paje zato veoma va`no da se svirazredi pridràvaju, u najve}ojmogu}oj mjeri, zadate dinamike,

da se poštuju procedure i da se nepreska~u koraci u radu na projek-tu, jer }e i oni biti podvrgnuti ana-lizi. Na narednim stranicama našekolege }e objaviti stru~ne prilogekoji }e vam pomo}i u pra}enju ievaluaciji i procesa i ishoda radana projektu.

CIVITAS SEKCIJE

Jedan od zahtjeva i rezultata iz-nimno uspješnog ovogodišnjegljetnog kampa u Br~kom, tokomkojeg su mladi pokazali velikinapredak, i va`nije od toga velikientuzijazam za daljnjim angaìran-jem na ovom polju, nastavnici ipedagozi predstavnici 32 škole izcijele zemlje su odlu~ili da osnujuCivitas sekcije u osnovnim i sred-njim školama. Nadamo se da }eove sekcije odgovoriti na potrebemla|ih za organiziranjem i rješa-vanjem problema za sebe i svojuzajednicu, kao i i aktivnom sarad-njom sa svojim vršnjacima izdrugih škola širom Bosne iHercegovine. U prilogu koji slijedidat je prijedlog stru~nog tima zaokvirni program rada sekcija, koji}e vam, nadamo se, biti odkoristi. U slijede}em broju mlade}emo izvijestiti o radu sekcijadetaljnije.

MAK - CIVITAS NET

Još jedna inicijativa grupe sred-njoškolaca iz Br~ko kampa podnazivom MAK (mladi, aktivni,kreativni) pokazala je da u Civitasudobre i kreativne ideje imajuna~ina da se realizuju. Uz zalagan-je starijih kolega i koordinatora,grupa mladih predstavnika srednjihškola iz cijele zemlje odlu~ila je daskrene pa`nju na nedostatakkonzistentnih i sistemskih rješenjapitanja mladih u cijeloj zemlji pita-njem "Šta poslije kampa?". Kaorezultat rada svih 8 srednjoškolskihgrupa dobili smo niz ideja koje }enaši mladi lideri pokušati pretvoritiu konkretan plan akcije. Oni }e uz

to nastojati i da osmisle modelkomunikacije i zajedni~kog djelo-vanja uz korištenje tehnologije, teda ponude prijedloge za organi-zaciju funkcionalne mreè mladihkoja }e nastaviti da koristi svasredstva koja gra|anima sluè naraspolaganju i da skrene pa`njujavnosti i vlasti na pitanja poloàjamladih u BiH. Prva osniva~ka konferencija MAK-Civitasnet mreè mladih }e se odràti u Mostaru 11-12.11.2005.godine, organiza-cioni odbor ~ine predstavnici svihkantona/ùpanija u Federaciji BiH,zatim predstavnici svih regija u

Republici Srpskoj i predstavnikBr~ko Distrikta. Sretna koincidenci-ja je da }e se u BiH na}i MaryWillson, ~uvena ~lanica grupe TheSupremes, koja je izrazila èlju dase susretne sa organizacionimodborom i da ih podrì u njihovomradu. Gospo|a Carol Hatcher,menadèr me|unarodnog progra-ma razmjene Civitas koja je uzNevadu partner BiH tako|er }e sepridruìti radu grupe. Nadamo se da }emo vas ve} u sli-jede}em broju lista, koji }e iza}isamo za u~enike, mo}i obavijestitio tome šta su nam mladi lideripripremili za rad u narednoj godini.

6

AktuelnostiC

ivit

as b

roj5

.na

{na{

CIVITAS U SKOROJ

SEDMA GODI[NJA KONFERENCIJA CIVITASA

Civitasova redovna godišnja kon-ferencija svake godine postaje sveozbiljnija i va`nija. Ovogodišnjasedma konferencija, koja }e se iove godine odràti u Neumu od 18.do 20. novembra 2005., dobila jeme|unarodni karakter. Tema ko-nferencije, na kojoj }e u~estvovatiedukatori iz Albanije, BiH,Hrvatske, Rumunije, SiCG, iSjedinjenih Ameri~kih Dràva, jeste"Obrazovanje mladih za aktivnogra|anstvo" na kojoj }e se pred-staviti svi dosadašnji uspjesi irezultati Civitas@BiH i naših gosti-

ju iz regiona, te u~vrstiti saradnjaka uspješnom trasiranju puta kaslijede}oj dekadi. Zna~ajno mjestona konferenciji zauzet }e ministriobrazovanja iz naše zemlje, pred-stavnici pedagoškihzavoda/Zavoda za školstvo,menadèr Civitas Me|unarodnogprograma razmjene za BiHgospo|a Carol Hatcher, a iz cijelogregiona nam dolaze i univerzitetskiprofesori, nastavnici osnovnih isrednjih škola, koordinatori, pri-jatelji Civitasa. Uz interes medijana konferenciji }e u~estvovati inajbolji iz grupe mladih neza-poslenih nastavnika koji su prošliprogram certifikacije kao i u~enici~iji se doprinos ovoj konferenciji s

nestrpljenjem iš~ekuje.Rad konferencije }e biti koncen-trisan na preglede dosadašnjihishoda programa obrazovanja zademokratiju i ljudska prava. S tim uvezi, nadamo se da }e se radukonferencije pridruìti i predstavniciVije}a Evrope i ostalih sli~nih pro-grama aktivnih kod nas, kako bi sepostigla bolja sinhronizacija iosnaìo program u cijeloj regiji

DRUGA FAZA PROGRAMA"UMIJE]E @IVLJENJA"

Potaknuti veoma pozitivnim prije-mom programa "Umije}e ìvljenja"kod u~enika, nastavnika i peda-goga, UNICEF i Civitas su odlu~ilida zajedni~kim naporima obezbi-jede nastavak rada na programu iuklju~ivanje pilot faze programa zaosnovne škole. Premda su se upojedinim dijelovima zemljeprovodili programi sa podudarnomtematikom, jedan sveobuhvatnimodel koji podrazumijeva odgo-jnu/vaspitnu komponentu školova-nja je izostao kao sistemskorješenje. U cilju što kvalitetnijegvodstva mladih kroz ove programenastavit }e se programi obukepedagoga srednjih škola uRepublici Srpskoj (oktobar 2005.)kao i u Federaciji BiH (januar2006.). U Republici Srpskoj pro-gram je postao sastavni diozvani~nog programa rada odjel-jenske zajednice, kao i u pojedinimkantonima/ùpanijama u FederacijiBiH, a u Br~ko Distriktu ju toku jeizrada programa odjeljenske zaje-dnice za srednju školu. Cjelokupni program obuke za real-izaciju programa treba da budeusaglašen sa pedagoškim zavodi-ma/Zavodom za školstvo, a u okvirusistemskog rješenja, izrade standar-da, programa certifikacije pedagogai sistema stalnog stru~nog usavrša-vanja nastavnika i pedagoga.Nadamo se kako }emo vas ovim

aktivnostima uspjeti pota}i da seaktivno angaùjete na realizacijipredmeta u školi, naših mnogobro-jnih specijalnih projekata, i da nataj na~in obogatite praksu aplici-ranja demokratskih principa ivještina, te poštovanje ljudskihprava i osigurate dalji rast i razvojCivitasa i demokratskog gra|anst-va kod nas.

7

AktuelnostiC

ivitas broj5.na{na{

BUDU]NOSTI

8

AktuelnostiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

AKCIONI PLAN CIVITAS SEKCIJE

DEFINISANJE PODRU^JA RADADIZAJNIRANJE I DJELOVANJE

PROMOTIVNOG MATERIJALAPODJELA POSTERAPOSJETA ^LANU PARLAMENTA ILI

PREDSTAVNIKU VLASTINOŠENJE BED@A ILI MAJICE

KOJIM PODR@AVAJU NEKU AKCIJUPISANJE PISAMA NOVINARIMAODLAZAK NA LOKALNE MEDIJEUÊŠ]E MLADIH U ORGANIMA

UPRAVLJANJA ŠKOLEPREPORUKE - UPUTSTVA

ŠKOLAMA

Na osnovu popisa predloènih aktivnos-ti, škole prema potrebama, mogu}nosti-ma i afinitetima u~enika biraju podru~jakoja }e razra|ivati u programu i planudjelovanja.Na osnovu tog izbora , a na bazi raspo-loìvog plana ~asova (35 godišnje) , radise godišnji program rada sekcije i kalen-dar aktivnosti.U sveske u koje se unosi program rada,potrebno je unijeti i operativni programrada po mjesecima i evidenciju o real-izaciji programa, prisustvo i aktivnostimau~enika i osvrt nastavnika na realizaciju.Na kraju u~enici i nastavnik vrše analizurada sekcije te pišu izvještaj, pohvale inagrade u~enicima .

PROGRAM RADA CIVITAS SEKCIJE U [KOLAMA

Na sastanku koordinatora u Orašju razmatrane su mogu}nosti pomo}i školama uformiranju i djelovanju Civitas sekcija. Radna grupa u sastavu: Zdravko Šunki}Dušanka Dobrijevi}, Derviša Pleho i Abdulah Liši} na stranicama našeg lista

ponudili su neke ideje sa èljom da vam budu od pomo}i

Mjesec Broj sati Sadràj Izvr{ioci Sredstva za rad

Septembar 4Formiranje sekcije, prijedlog i izradaplana rada sekcije, izbor rukovodstva

U~enici i nastavnikSveska evidencije

CIVITAS sekcije - olovka

Oktobar 4Upoznavanje, organizacije i djelovanje CIVITAS sekcije

U~enici i nastavnikPriru~nik, ud`benik i

ostali CIVITAS materijali

Novembar 4Priprema i izbor aktivnosti na kojima

}e se raditi: medijske ku}e^lanovi sekcije, nastavnik,roditelji i stariji volonteri

Papir

Decembar 4Izrada materijala za promociju

CIVITAS-a za medijske ku}eU~enici i nastavnik Papir i ra~unar

Januar 1Polugodišnji izvještaj o rezultatima

rada sekcijeU~enici i nastavnik Sveska sekcije i olovka

Februar 4 Dizajniranje promotivnog materijalaU~enici i nastavnik

i stariji volonteriPapir u boji, markeri,

olovke, makaze, ljepilo

Mart 4Distribucija promotivnog materijala i

posjete medijskim ku}amaU~enici i nastavnik Telefon, papir, fax

April 4Pripreme i organizacija posjete parlamentu, predstavniku vlasti

^lanovi sekcije Papir, telefon, fax

Maj 4 Izvještavanje o takmi~enjima za medije ^lanovi sekcijePapir, fotografije,

diktafon, fax, ra~unar

Jun 2Analiza godišnjeg rada sekcije, pisanjeizvještaja, pohvale i nagrade u~enicima

U~enici i nastavnikSveska evidencije CIVITAS sekcije

Dervi{a Pleho

9

AktuelnostiC

ivitas broj5.na{

na{

Dragi nastavniciU godini koja slijedi Civitas BiH

zajedno sa Vama i Vašimu~enicima }e obiljeìti deset

godina rada na implementaciji pro-grama gra|anskog obrazovanja uBosni i Hercegovini. Sasvim sigurnos ponosom moèmo re}i da su pro-tekle godine, zahvaljuju}i prven-stveno Vašem predanom radu, bileobiljeène uspješnoj realizacijiomprograma, uz sve promjene koje supratile reformu obrazovnog sistemakod nas. Svjesni smo ~injenice da jeponekad bilo teško, ali uzimaju}i za~injenicu da je program gra|anskogobrazovanja prvenstveno namijen-jen mladima koji treba da nastavegraditi bolju budu}nost, preprekesmo ostavljali iza sebe nastoje}i daprvenstveno budemo ono što jesmo- EDUKATORI. U narednom perio-du, predstoji nam evaluacijapostignu}a u~enika (ishoda u~enja)stoga èlimo da Vam i ovim prilo-gom u tome pomognemo.

U cilju što uspješnijeg ostvarivanjaprimarnih ciljeva "Projekt gra|anin"ove stranice smo namijenili Vama iVašim u~enicima. Vjerujemo da steve} zapo~eli rad na programu. Kaošto i sami znate, primarni cilj progra-ma Projekt gra|anin je da u~enicinau~e proces stvaranja javne poli-tike, politi~kih odlu~ivanja, vještinau~estvovanja u procesu kreiranjaodluka koje treba da vrši vlast.Funkcija vlasti i sredstva koja jojdajemo iz poreza i doprinosa trebada budu usmjerena na rješavanjeproblema gra|ana u zajednici, pazato "Projekt gra|anin" ima kaoglavni cilj ovladavanje znanjem ivještinama za kompetentnou~estvovanje u demokratskom pro-cesu formiranja mjera javne politikei insistiranja da vlast te mjere iusvoji kako bi se riješio problem zasve njene gra|ane, a ne samo zaodre|enu grupu (npr. razred).

Kod pripreme, odnosno izrade port-folija (bilo da je rije~ o takmi~enju ilipredstavljanju portfolija), završeniportofolij mora jasno ukazivati na

primarne ciljeve programa, odnosnoportfolio i takmi~enje moraju jasnodavati prednost u~enju, znanju ivještinama koje su u vezi sa proce-som izrade javne politike i uticanjemna vlast. Veoma je va`no da nas-tavnik prona|e primjeren na~in(ovisno o uzrastu u~enika) na koji}e svojim u~enicima pribliìti pojamjavne politike, kao i proces stvaranjai donošenja odluka. Uputstva kojase nalaze u ud`beniku, kako zanastavnike tako i za u~enike, mora-ju se detaljno slijediti. Mijenjanjepropozicija i pravila je isto kao kad

bi jedan tim odlu~io da se fudbalmoè igrati rukom bez obzira name|unarodno utvr|ena pravila.

U nastavku }emo se bavitisuštinom, tj. procesom i ishodimarada na projektu. Veoma je va`noda se razumije integracija sadràja iprocesa, tj. da je neophodno dacijeli razred u~estvuje u svim faza-ma rada na projektu i danastavnik/ca modelira demokratskoponašanje u vlastitoj praksi.

Istraìvanjem ishoda Projektagra|anin koji se radi u pedesetzemalja utvr|eno je da postoji direk-tna veza izme|u vještina i stavovau~enika i postupnosti rada na pro-jeku, uz prolaènje svih koraka. Uslu~aju kad nastavnik sam izabere

temu ili presko~i neki od koraka, nerazvijaju se pozitivni stavovi kodu~enika, nego naprotiv, mogu da seizazovu sasvim suprotni efekti. Istose dešava i kada nastavnik ne izd-voji vrijeme potrebno za osvrt, jer jekrajnji cilj projekta da se mladi sti-mulišu na gra|ansko u~estvovanjeu vlasti. Sve ovo }e biti predmetomistraìvanja i evaluacije koja }e sevršiti eksterno. Zato vam napominje-mo da je kalendarom aktivnostipredvi|eno da se u prvom polu-godištu radi na prva tri koraka, a utoku raspusta da se zapo~ne ~etvrti.

Kao što vidimo, izrada razrednogportfolija je tek ~etvrti korak, prijetoga razred treba da definiše mjerujavne politike koju bi svakako treba-lo provjeriti u odnosu na ponu|enekriterije kako bi portfolio bio izra|ennajkasnije do kraja februara, jer odmjeseca marta slijede takmi~enja(mart, april i maj predvi|eni su zaodràvanje školskih, op}inskih, kan-tonalnih/regionalnih takmi~enja i zafinalnu smotru).

POSLJEDNJE PROVJEREPRED TAKMIÊNJE

Spremate se uùrbano za školskotakmi~enje. Sad je pravi trenutak dasa u~enicima provjerite da li je

PRVIKORAK

Identifikacija problema u vašoj sredini (prikupljanje informacijao postoje}im problemima u zajednici, kao i mjerama javne poli-tike koje su donesene radi njihovog rješavanja)

DRUGIKORAK

Izbor problema koji }e se razmatrati u razredu (diskusija i izborproblema na osnovu prikupljenih podataka, va`nost problemaza zajednicu)

TRE]IKORAK

Prikupljanje informacija o problemu koji }e razred prou~avati(prikupljanje dodatnih informacija iz raznih izvora)

ÊTVRTIKORAK Izrada razrednog portfolija

PETI KORAK prezentacija portfolija u školi, lokalnoj zajednici

10

AktuelnostiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

svaka grupaspremna dase fokusirana klju~neta~ke sva~etiri dijelaportfolija.

U narednombroju navest}emo višedetalja opripremamazatakmi~enje io samomtakmi~enju.

AmirHodì} i

Civitas tim

PRVAGRUPA

Zašto je izabrani problem vaàn (obim, intenzitet, zna~aj rješavanja problema za zajednicu); da li postoje neslaganja uzajednici u vezi sa problemom; ko je nadleàn i odgovoran zarješavanje problema

DRUGAGRUPA

Objašnjenje i procjena alternativnih politika (mjera za rješavanje)problema koje predlaù razli~ite grupe ili pojedinci u zajednici,prednosti i nedostaci alternativnih politika, pobornici i oponentipredloènih politika

TRE]AGRUPA

Formulacija i objašnjenje mjere javne politike koju razred pred-laè (mjera za rješavanje problema) prednosti i nedostaci pred-loène politike, ko je nadleàn i odgovoran za usvajanje iprovedbu predloène politike, potrebna sredstva, efekti,ustavnost. Mjera javne politike je neka odluka, zakon, ili uredbakoje treba da izda neki od organa vlasti. U ovom dijelu portfolijamora jasno biti naveden prijedlog mjere, kao i ta~an nazivorgana koji treba da tu mjeru usvoji, ispitivanje nadle`nosti, itd.

ÊTVRTAGRUPA

Kako razred moè dobiti podršku za mjeru javne politike kojupredlaè i to u zajednici (od uticajnih grupa i pojedinaca) i ododgovaraju}e grane i nivoa vlasti/uprave (zvani~nici, slu`benici,agencije); ko su mogu}i pobornici i oponenti, kako dobitipodršku i od oponenata. Tu treba prije svega ta~no navestikoliko ~lanova ima institucija vlasti koja odlu~uje o našoj pred-loènoj mjeri i kako pridobiti podršku ve}ine za usvajanje mjere.

11

AktuelnostiC

ivitas broj5.na{

na{

POTREBA I RELEVANTNOST OBRAZOVANJA

ZA DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA

ôvjek je od iskonateìo slobodi, pa je ipokreta~ka snagademokratije bilouvjerenje da su sviljudi sposobni da upotpunosti iskoristenajve}i stepen

ljudske slobode, a ne samo malagrupa pojedinaca. To prihva}anjeslobode zna~i u isto vrijeme i prih-va}anje odgovornosti ne samo zasebe i svoje postupke, ve} da bezkontrole prihvataju i odgovornost zaopštu dobrobit. Evropska era prosv-jetiteljstva postavila je viziju da susvi ljudi jednako sposobni zahumanost, bez obzira na rasu ili sta-tus, a demokratija je unutar te vizijezna~ila dobrovoljnu saradnju, svijetbez gospodara i podanika, svijetjednakih ljudi koji su sposobni daìve zajedno u slobodi, odgovornostii me|usobnoj jednakosti kaogra|ani, ne kao podanici. Privilegijaslobode sa sobom nosi i teretodgovornosti, a s tim i teret preispiti-vanja vlastitih stavova i pristupa.

Vizija prosvjetiteljst-va je bila potkrije-pljena idejom obra-zovanja za sveljude, i taj idealdonio je velikinapredak, industri-jske revolucije,~ovjeka koji osvaja

svemir i postiè izvanredne rezul-tate na svim poljima, osim na posti-zanju mirnog i prosperitetnogpravednog globalnog poretka. Idealjednakosti se kroz dva stolje}aprakse pretvorio u kliše u kojem se

jednako osnovno obrazovanje nudisvim u~enicima, bez obzira na nji-hove èlje, mogu}nosti i navike.Kao rezultat, dolazi do smanjenjakreativnog mišljenja jer ie obrazovnisistem organizovan uglavnom takoda se bazira na reprodukciji, i suzbi-ja maštu koju djeca imaju prije negošto do|u u školu.

Obrazovanje,sa svojimpotencijalomda budeinstrumentodrìvograzvoja, izbori-lo se za pozi-

ciju od globalnog zna~aja, te je takonekoliko va`nih svjetskih organizaci-ja usvojilo planove za podsticanjenjegovog kvaliteta i relevantnosti za21. vijek:

Savjet ministara Vije}aEvropeske Unije proglasilo je 2005.godinom Evropskog gra|anstvakroz obrazovanje, vi ste u svojimškolama odràli niz manifestacija itakmi~enja iz Projekta gra|anin uskoro svakoj školi kojim jeobiljeèna ova godina

Ujedinjene Nacije su proglasileUN dekadu obrazovanja za odrìvirazvoj 2004-2015

Obrazovanje:Pretvaranjeapstrakcije urealnost, irazvijanjekapacitetapojedinaca i

društava da djeluju ka odrìvojbudu}nosti je, u biti, obrazovni poth-vat. Zaista, ~etiri principa za ostvari-vanje odrìvog humanog razvojareflektuju slijede}e

Postizanje odrìvog razvoja zahtijeva:

Priznavanje izazovaKolektivnu odgovornost i kon-

struktivna partnerstvaDjelovanje s uvjerenjemNedjeljivost ljudskog dostojanstva

Obrazovanje pruà vještine za:

U~enje da znamoU~enje da ìvimo zajednoU~enje da radimo U~enje da budemo

Dakle, obrazovanje je primarniagens transformacije premaodrìvom razvoju, pove}avaju}ikapacitet ljudi da transformišu svojuviziju društva u realnost.Obrazovanje ne samo da pruànau~na saznanja i tehni~ke vještine,ve} podsti~e motivaciju, opravdanjei podršku društva za njihovu prim-jenu, za postizanje jednakih pravaza sve ljude"Obrazovanje za demokratiju iljudska prava je koncipirano nagore navedenim principima, isadrì sve navedene kompo-nente obrazovanja za odrìvirazvoj. U naredne tri aplikacijepokušali smo vam ilustrovati nakoji na~in se kroz naš programholisti~ki razvijaju potencijalipojedinca, uz sve ~etiri gorenavedene komponente.

"Originalnost mišljenja predstavlja najve}i kapacitet ljudske inteligencije"

12

AktuelnostiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

VJE[TINE GRA\ANA /^LANOVA ZAJEDNICE

Djelotvorni gra|ani i ~lanovi zajednice poduzimaju akcije na osnovu svojeinformiranosti s ciljem da naprave pozitivnu promjenu u svojim

ìvotima, zajednicama i svijetu u kojem ìve

POSTATI I OSTATIINFORMIRAN

Gra|ani i ~lanovi zajednice nalaze

i koriste informacije

da bi identificirali iriješili probleme, idali svoj doprinos

zajednici

Identificirati, pratiti i pred-vidjeti probleme, potrebezajednice, prednosti i resursekako za sebe tako i za ostale~lanove zajednice

Razumjeti i zaštititi ljuds-ka, zakonska i gra|anskaprava i obaveze kako zasebe tako i za ostale~lanove zajednice

Shvatiti na koji na~in radisistem donošenja odluka ikako postati dijelom tog sis-tema

Identificirati na koje sena~ine moè vršiti uticaj ispoznati da svaki pojedinacmoè dati zna~ajan dopri-nos u poboljšanju stanja uzajednici

Prona}i, interpretirati,analizirati i koristiti razli~iteizvore informacija,uklju~uju}i ili~na iskustva

FORMIRATI I IZRAZITI

MI[LJENJAI IDEJE

Gra|ani i ~lanovizajednice razvijaju vlastita mi{ljenja i

koriste ih i individualno i

grupno

Oja~avati i izraàvatisamosvjesnost kojareflektuje vlastito prethod-no iskustvo, vrijednosti,vjeru i uloge unutar ve}ezajednice

U~iti iz tu|ih iskustavai ideja

Komunicirati na na~inkoji izraàva poštovanjerazli~itosti i lako jerazumljiv

Osvrnuti se i evaluiratisvoja vlastita mišljenja iideje

Pitati i odgovaratisamouvjereno i uljudno,prezentirati sa lako}om

RADITI ZAJEDNO

Gra|ani i ~lanovizajednice

komuniciraju saostalim ljudima

s ciljem postizanjastvari

od zajedni~kogzna~aja

Uklju~iti se u zajednicui pospješiti uklju~enjedrugih ljudi

Poštovati druge i raditina tome da se eliminišudiskriminacija i predra-sude

Definisati zajedni~kevrijednosti, vizije i ciljeve

Upravljati konfliktima irješavati ih mirnim putem

U~estvovati u grupnimprocesima i u donošenjuodluka

Uticati na druge~lanove zajednice i naprocese donošenja odlu-ka u politi~kom i javnomìvotu

PREUZETI AKCIJU

ZA OJAÂVANJE ZAJEDNICA

Gra|ani i ~lanovizajednice koriste

svoja prava iobaveze kako

individualno tako i ugrupi, s ciljem

poboljšanja svijetau kojem ìve

Pomo}i sebi i ostalim~lanovima zajednice

Pomagati drugima ipodu~avati ih kad godje mogu}e

Uticati na donosioceodluka i smatrati ih odgovornim

Preuzeti vode}u uloguunutar zajednice

Koristiti razli~ite metodegra|anskog u~eš}a za ost-varenje vlastitih ciljeva,o~uvanje ljudskih, prirod-nih i ostalih resursa, ipomo}i u realizaciji ljud-skih prava svih pojedinacau društvu

13

AktuelnostiC

ivitas broj5.na{

na{

VJE[TINE NA RADNOM MJESTU

Djelotvorni radnici se adaptiraju na promjene i aktivno izlaze u susretzahtjevima promjenljivog radnog mjesta u svijetu koji

se konstantno mijenja

URADITI POSAO

Radnici koristevlastite i

organizacioneresurse

da izvrše svojeradne obaveze

i adaptiraju se napromjenljive

zahtjeve posla

Organizovati,isplanirati i priorite-tizirati radne zadatke

Koristiti kriti~korazmišljanje u rješavanju zadataka

Koristiti tehnologiju,resurse i ostale radnealate da bi prešli sa idejai uputstava u akciju.

Odgovarati i izlaziti ususret novim radnim izazovima

Preuzimati odgo-vornost za kvalitetposla, sigurnost i rezu-ltate rada

RADITI SADRUGIMA

Na radnom mjes-tu komuniciraju pojedina~no i

kao ~lanovi timas ciljem ispunja-vanja poslovnih

zahtjeva

Komunicirati sa ostalima unutar i izvan organizacije

Pruàti pomo},motivaciju i uputstvaza rad

Traìti i primatipomo}, podršku, moti-vaciju i smjernice zadalji rad

Cijeniti razli~ita mišljenja i ljude koji se razlikuju od vas

RADITI USKLOPU

VELIKE SLIKE

Na radnom mjestuvide da formalna i neformalna o~eki-

vanja oblikujuopcije u njihovom

radnom vijeku i~esto uti~u na

nivo njihovog usp-jeha

Raditi u sklopu stan-darda i normi organizacije

U vo|enju radnihaktivnosti poštovati organizacione ciljeve,

rad i strukturu organizacije

Izbalansirati individu-alne uloge i potrebe saonima koje ima organi-zacija

Voditi individualne iorganizacione prioriteteu skladu sa radnim tren-dovima, zakonima i nor-mama u fer i kompeti-tivnom okruènju

PLANIRATI I USMJERAVATI

LI^NI I PROFESIONALNI

USPJEH

Na radnom mjestuse pripremaju na

promjenljive zahtjeve trìšta

putem li~nog obnavljanja

i nadgradnje

Izbalansirati ipodràvati posao, karijeru i privatne

potrebe

Slijediti radneaktivnosti koje obezb-je|uju li~nu satisfakciju i imaju zna~aj

Planirati, obnavljati islijediti vlastite iposlovne ciljeve

Sticati nova znanja iu~iti nove vještine

14

AktuelnostiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

PROMOVISATI POZI-TIVNUSLIKU,

NADGRADWU I RAZVOJ ^LANOVA

PORODICE

^lanovi porodicepodràvaju nadgradwu i

razvoj svih ~lanovaporodice ukqu~uju}i

i sebe

Napraviti i slijeditiplanove za vlastiti kratkoro~ni i dugoro~nirazvoj

Upu}ivati i savjetovatiostale ~lanove porodice

Sluìti kao uzor u odgoju,promovisati qudska prava svakog pojedinca i usm-jeravati djecu utom pravcu

Podràvati formalno ipoboq{ati neformalnoobrazovawe djece

Promovisati jednakostpolova/rodova i zadovoqewespecijalnih potreba

IZA]I U SUSRETPORODI^NIM POTRE-

BAMA I OBAVEZAMA

^lanovi porodice izlaze u susret

potrebama i odgovornostima

porodice

Obezbje|ivati sigurnost ifizi~ke/egzistencijalnepotrebe

Rukovoditi porodi~nimresursima

Izbalansirati prioritetes ciqem izlaska u susretvi{estrukim potrebama iodgovornostima

Koristiti vje{tinedono{ewa odluka i kontroleemocija za skladanporodi~ni ìvot

Davati i primati podr{kui izvan najuèg krugaporodice

OJAÂTI PORODI^NE VEZE

^lanovi porodicestvaraju i

odràvaju jak smisao za porodicu

Kreirati viziju zdrave isretne porodice i raditi na wenom ostvarewu

Promovirati vrijednosti,eti~nost i kulturolo{konaslije|e unutar porodice

Formirati i odràvatiporodi~ne odnose zasnovane na uzajamnoj podr{ci

Omogu}iti svakom ~lanuporodice da uspije i pruìtisvaki vid podr{ke, naro~ito

~lanovima sa posebnimpotrebama

Ohrabrivati otvorenukomunikaciju uzajamnim po{tovawem me|u generacija-ma i polovima

VJE[TINE LI^NOG I PORODI^NOG @IVOTA

Djelotvorni ~lanovi porodice doprinose izgradwi i odràvawujakih porodi~nih veza koje promoviraju nadgradwu i razvoj cijele porodice i svih ~lanova ponaosob

15

AktuelnostiC

ivitas broj5.na{

na{

Civitas Bosne i Hercegovineimao je ~ast da bude pozvanda prezentuje program sis-

tematskog pristupa gra|anskomobrazovawu na 10. me|unarodnojqetnoj {koli koja je odràna od30. avgusta do 3. septembra uMostaru. Organizator Qetne {kole podnazivom " Pre|imo Most - dobrodo{li u Evropu" je Skup{tinaevropskih regija pa je stoga i tema{kole bila 'Regije kao pokreta~iprosperitetnih i inkluzivnihdru{tava'. Glavna tema ~etvrteOmladinske qetne {koleSkup{tine evropskih regija"Crossing the Bridge-Welcome toEurope" bila je pod motom promo-cija kulturne razli~itosti.Doma}ini {kole su ove godine biliHercegova~ko-neretvanski kanton iGrad Mostar. Tokom trajawa {kole,50 mladih qudi iz 23 evropskezemqe i 50 regija imali su prilikuda slu{aju predavawa i u~estvuju uradionicama na razli~ite teme saèqom da se ukqu~e u aktivnijerje{avawe problema. kao {to suMladi i religija, Mladi i narko-

manija i alkoholizam, te Mladi iseksualnost i trgovina qudima. Uradu {kole u~estvovali su mladiiz Bosne i Hercegovine, naro~ito

iz Mostara. Civitas i Dadalos susvoje prezentacije o Obrazovawu zademokratsko gra|anstvo odràli usrijedu, 31. 8., prilikom posjeteu~esnika {kole Univerzitetu"Xemal Bijedi}". Tom prilikom stu-denti Univerziteta odràli suprezentacije o Univerzitetu iUniji studenata, te upoznaliu~esnike sa svojim aktivnostima.Prezentacija Civitasa pobudila jeveliko interesovawe, a mladi izsvih krajeva Evrope nam se javqajusa èqom da rade zajedno sana{im u~enicima na rjesavawunekih od wihovih projekata. "Kroz mjesavinu radionica i ple-narnih sesija u~esnici }e imatipriliku da izraze svoje ideje,podijele svoja iskustva i inicirajunove projekte sa drugim regijama.[tavi{e, Mostar, povijesni grad ukojem su qudi iz razli~itih kul-tura uvijek ìvjeli skupa, a danasmjesto gdje se multikulturnodru{tvo ponovo gradi, obezbje|ujeizvanredno mjesto gdje }emo se sviskupa sastati da istraìmo ovapitawa" istakao je Klaus Klipp,Generalni sekretar Skup{tineevropskih regija.Ove godine je izabran i Omladinskitim Skup{tine evropskih regija koji}e u narednom periodu pred-stavqati mlade qude svoje regije. Utimu mladih koji broji 8 ~lanovaizabran je i student FakultetaInformacijskih tehnologija izMostara Armel Sukovi}. Posqedweg dana su u~esnici izQetne {kole i Omladinske {kolezajedni~ki proslavili razli~itostu regionu, {to je predstavqalojedinstvenu priliku za mlade qudei politi~are da se susretnu nefor-malno i da razmijene mi{qewa.Zahvaqujemo se organizatorima iqubaznim doma}inima na jo{ jednojprilici da razmijenimo iskustva ipromoviramo programe obrazovawaza demokratiju i qudska prava,koje Evropa smatra izuzetnova`nim, a za{to ne bismo i mi?

Konferencija Skup{tine evropskih regija

GRA\ANSTVO I MLADI umultikulturalnoj Evropi

Rahela Xidi}

16

AktuelnostiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

Posjeta Mary WilsonM nogi tinejdèri sanjaju o

tome da postanu poznatipjeva~i i pjeva~ice; Mary

Wilson je ovaj san pretvorila ustvarnost.Ona je ro|ena 6. marta 1944 uGreenville, dràva Mississippi, iodrasla je u surovom naseljuBrewster Projects u Detroitu. Tokomsrednje škole ona se sprijateljilaFlorence Ballard i Dianom Ross izajedno su formirali vokalnu grupuThe Primettes. Grupa je kasnije pot-pisala ugovor sa izdava~kom ku}omMotown Records i postala TheSupremes, jedna od najuspješnihènskih grupa svih vremena.Izme|u 1964. i 1969., TheSupremes su imali ne-vjerovatnih 12 pjesama kojesu došle do vrha ljestvicaslušanosti, uklju~uju}iklasike kao što su "WhereDid Our Love Go?" (1964);"Stop! In The Name OfLove," (1965); "You Can'tHurry Love," (1966); i"Someday We'll BeTogether," (1969). Sve usvemu, The Supremes suimale više od 30 hitova dosvog raspada 1977. Oni sujoš uvijek jedina ameri~kagrupa koja je imala pet uza-stopnih hitova koji su došlido prvog mjesta ljestviceslušanosti.Kada su se The Supremesraspali 1977. Mary Wilsonje nastavila svoju solo kari-jeru. Uz uspješnu karijerupjeva~ice ona je postalapoznata glumica na filmu ipozorištu. Kao multi-talentirana osobaMary Wilson je tako|erizdala svoju autobiografiju

koja je dugo vremena bila najproda-vanija knjiga u Americi i jedna odnajuspješnijih rock and roll autobi-ografija svih vremena. Po njenim rije~ima tragi~na smrtnjenog sina 1994. god. je ozna~ilanovi po~etak u njenom ìvotu, te jeodlu~ila da nastavi svoje univerzite-tsko školovanje. Nakon sticanjadiplome ona je nastavila sa turneja-ma i drànjem predavanja po cijelojAmerici. Njena specijalnost je inspi-rativni govor pod nazivom "Usuditese sanjati", koji se fokusira naispunjavanje ciljeva i savla|ivanjeteških situacija u ìvotu. Mi imamo veliku ~ast da najavimo da}e u sklopu obiljeàvanja 10. godina

Daytonskog sporazumaMary Wilson posjetitiBosnu i Hercegovinu. Ona}e se 10. novembra sastatisa nekim od sarajevskihsrednjoškolaca uklju~enihu CIVITAS program. Za tajisti dan u 20:00 sati plani-ran je njen koncert uNarodnom pozorištu.Mary Wilson }e posjetitiMostar 12. novembra isastati se sa organiza-cionim odborom za formi-ranje CIVNET mreèmladih. Nave~er je plani-ran njen koncert u centru"Herceg Stjepan Kosa~a"sa po~etkom u 20:00 sati.U sklopu svoje posjeteMary Wilson }e posjetiti iBanju Luku gdje }e sesastati sa predstavnicimabanjalu~kih srednjoškola-ca uklju~enih u CIVITASprograme. Planiran je ikoncert koji }e se odràtiu Narodnom pozorištu u20:00 sati.

D okaz da naši zajedni~kinapori na razvoju i imple-mentaciji programa

gra|anskog obrazovanja ne osta-ju nezapaèni je posjeta pred-stavnika CIVITAS-a iz Kurdistanai Regionalne vlade Kurdistananašoj zemlji. êtvero~lanu dele-gaciju su ~inili gosp. Sabah. K.Muhamed, koordinator zagra|ansko obrazovanje uMinistarstvu obrazovanja, gosp.Shivan O. Rasheed, srednjoškols-ki profesor, gosp. Abdullah M.Abdullah, savjetnik za Gra|anskoobrazovanje, i prof. dr JamesAdomanis, sa Univerziteta uMarylandu. Posjeta je organizo-vana sa ciljem da se ~lanovi dele-gacije pobliè upoznaju sa prak-ti~nom primjenom programaGra|anskog obrazovanja koji seprovodi u BiH, a u sklopu Civitas:Me|unarodnog programa razm-jene Centra za gra|ansko obra-zovanje i da ta iskustva pokušajuprenijeti i primijeniti u svom obra-zovnom sistemu. Program razm-jene je bio sponzoriran od straneCentra za Gra|ansko obrazova-

nje iz Kalifornije. U sklopu posjete, naši gosti su biliu prilici da se upoznaju sa pro-gramom gra|anskog obrazovanjakoji Civitas @BiH uspješno imple-mentira ve} devet godina. Tokomsvoga boravka imali su priliku dase susretnu sa entitetskim ministri-ma obrazovavanja, gosp.Milovanom Peceljom i gosp.

Zijadom Paši}em, gosp. JozomMari}em, ministrom prosvjeteZapadno-hercegova~ke ùpanije,kao i da posjete osnovne i srednješkole u Sarajevu, Konjicu, Mostarui Prijedoru. Pored posjete školama, njihovaposjeta je uklju~ila i prezentacijucjelokupnog programa gra|anskogobrazovanja u BiH, upoznavanjesa svim Civitasovim programima iprojektima, upoznavanje sa škol-skim sistemom u BiH, kao i modeli-ma implementacije programagra|anskog obrazovanja u osno-vnim i srednjim školama širomBosne i Hercegovine. Na kraju svoje posjete naši gostisu nas još jednom zamolili dasvima prenesemo njihovu zahval-nost na gostoprimstvu na koje sunaišli u svim dijelovima naše zem-lje. Isto tako, ~lanovi delegacije suizrazili oduševljenje implementaci-jom programa na svim nivoima, aposebno su bili impresionirani saposve}enoš}u nastavnika iu~enika, kao i predstavnika obra-zovnih institucija. U nadi da }emo se ubrzo ponovovidjeti, upu}ujemo jedan veliki CI-VITAS pozdrav za naše prijatelje izKurdistana!

Aktuelnosti

POSJETA DELEGACIJEKURDISTANA

Civitas broj5.

na{na{

17

Aktuelnosti

CIVITAS SASTANAU Oxaku je odràn redovni

polugodi{nji sastanakkoordinatora gdje nam je

doma}in bila Posavska ùpani-ja, koordinator Mijo Miji}, apo~astio nas je svojim dolaskomi ministar prosvjete, gospodinStipo Ivankovi}.Ciqevi sastanka definisanisu u slijede}em:

Pregled proteklih aktivnos-ti Civitas - BiH Informacija o registraciji

Civitas NVO Transformacija mreè koor-

dinatora Planirawe slijede}ih

aktivnosti

U prvom danu je realiziran pre-gled aktivnosti Civitasa u pro-teklom periodu kroz prezentaci-ju popra}enu kratkim komentari-ma proteklih aktivnosti ispredureda (prezentacija u prilogu)Koordinatori su se u svomkratkom izvje{taju osvrnuli naaktivnosti Civitasa u wihovojsredini. Oni su svako za svojuregiju, kanton, ili distrikt dalikratki osvrt na protekleaktivnosti koje se mogu staviti uzajedni~ki imeniteq aktivnos-ti:

{kolska takmi~ewa iz pro-grama "Projekt gra|anin" na koji-ma je ujedno obiqeèna mani-festacija "Gra|anin Europe izmoje ulice" koji je Civitaspokrenuo u znak obiqeàvawa2005 godine godinom gra|anstvakroz obrazovawe; Va`no jenaglasiti da se broj timovapove}ao u odnosu na pro{lu{kolsku godinu; Organizacija op{tinskih,

me|uop{tinskih takmi~ewa Organizacija

kantonalnih/regionalnihtakmi~ewa Odràni su sastanci s

op}inskim koordinatorima U~estvovawe u koordinaciji

pripreme i prisustva na final-noj smotri koja je bila ovegodine realizirana po prvi put uistoriji finala iz PG Mnogi koordinatori su

bili u ulozi organizatora, ilitrenera za program "Umije}eìvqewa" Ve}ina ih je obezbijedila

donacije za takmi~ewa Ve}ina ih u~estvovala u

realizaciji Br~ko qetnog kampa

Pored toga, izraène su potrebekoordinatora za ~vr{}om sarad-wom pedago{kih zavoda s min-istarstvima obrazovawa,potrebe za rje{avawem problemanestru~no zastupqene nastave izgra|anskog obrazovawa uosnovnoj i sredwoj {koli, afir-macijom finalne smotre u~enikaiz programa "Projekt gra|anin",potrebe za dodatnim uxbenicimau kantonu 10, kantonu Tuzla iBr~ko Distriktu,Ovaj dan je zapo~eo prezentaci-jom vizije programa za slijede}i

18

Civ

itas

bro

j5.

na{

na{

Obrazovni centar za dem

period s kqu~nim naznakamaneminovnih promjena, ali u istovrijeme usmjerenih na kvaliteti afirmaciju. Prezentacija jesistemati~no obuhvatila kompo-nente vizije i uslove za prom-jene, a ciq prezentacije je biostvarawe velike slikeObrazovnog centra kao NVO,wegovog mjesta i funkcije. Kako smo ve} godinu danaradili skupa s koordinatorimana transformaciji, ovaj sas-tanak se zapravo ogledao uoperacionalizaciji mnogostru-

kih ideja koje su se provla~ilekroz proces tranzicije mreè. Koordinatori su na sastankukroz radionice koje je veomauspje{no vodio Zdravko [unki}formirali odbore koji }e svo-jom funkcijom biti temeqbudu}ih Civitas aktivnosti.Slijede nazivi Odbora:

1. PODR{KA RAZVOJU I UNAPR-JE|EWU DEMOKRATIJE UINSTITUCIJAMA OBRA-ZOVNOG SISTEMA

2. U~E{}E U STRU~NOMUSAVR{AVAWU NASTAVNIKA

3. RAZVOJ UXBENI~KE IPRIRU~NI~KE LITERATURE

4. ORGANIZACIJA SMOTRI ITAKMI~EWA

5. ME|UINSTITUCIONALNASARADWA

6. SAVJETODAVNA DJELATNOST

7. RAZVOJ MREÈ ZA PODR{KU

Jedan od fokusa sastanka bilaje tema "Odnos s javno{}u" kojojponekad ne pridajemo tolikizana~aj koliki zapravo ima udomenu djelovawa Obrazovnogcentra i svih koji djeluju u poqugra|anskog obrazovawa. U ciqupove}awa kvaliteta odnosa sjavno{}u inicirana je ideja oizradi vodi~a Civitas programaza sve ~lanove Centra koji su ustalnom dodiru s korisnicima,me|usobnim relacijama, s prosv-jetnim vlastima, medijima.Sastanak je zavr{en u odli~nojatmosferi i raspoloèwu koor-dinatora koji su oti{li s mnogojasnijom vizijom i misijomCivitasa u ovoj i narednim{kolskim godinama.Svi koordinatori su pored ve}dogovorenih zadataka iaktivnosti ponijeli sa sobomzadatak i obavezu koja sadrì usebi pitawe: "Kako {to boqedati doprinos proslavi deseto-godi{wice Civitasa" koja seplanira obiqeìti u proqe}e2006. godine.Naredni sastanak }e se ve}tradicionalno odràti uSarajevu u januaru 2006. godine.

Aktuelnosti

AK KOORDINATORA

19

Civitas broj5.

na{na{

mokratiju i Qudska prava

P rogram certifikacije nas-tavnika za predmet"Demokratija i ljudska

prava" nastavljen je sa još trigrupe, koje su boravile u hotelu"Park," u Sarajevu od 22.07. do06.08.2005. U skladu sastrateškim dokumentima obra-zovnih reformi, Razvojnom strate-gijom BiH i Odlukom Upravnogodbora programa certifikacijejedna od grupa je bila sastavljenaisklju~ivo od mladih i nezaposlenihnastavnika. Kao i za sve ostalegrupe, selekciju nastavnika-u~esnika je uradio Sektor za no-minaciju i akreditaciju, a odobrioUpravni odbor poštuju}i regio-nalne principe. Program podijeljenu 12 modula i 80 kontakt sati jerealiziran uz pomo} 11 eminentnih

univerzitetskih profesora izSjedinjenih Ameri~kih Dràva,Hrvatske i Bosne i Hercegovine.Svi dosadašnji polaznici koji suuspješno završili teorijsko-metodi~ki dio programa certifikacije}e u narednom periodu imati prilikuda pristupe polaganju praktikuma,~ime }e verificirati dodatnih 40 satii kompletirati program certifikacije.Slijede}i ciklus za polaganje prak-tikuma je planiran za kraj januara2006. godine. Više informacija oovome moète dobiti kod našihkolega iz Vije}a Evrope koji suradili na razvoju ovoga finalnogmodula.Slijede}i program teorijsko-meto-di~kog dijela dijela certifikacije zadvije grupe nastavnika zakazan jeza prvi mjesec 2006. god.

20

U fokusuC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

Program certifikacijenastavnika za predmet

"Demokratija i ljudska prava"

Rizah Smailbegovi}

Po~etkom oktobra Bosnu i Hercegovinu je posjeti-la Rozmari di Karlo (Rosemary DiCarlo) zam-jenik pomo}nika dràvnog sekretara za evrops-

ka i evroazijaska pitanja.

U sklopu svoje posjete ona se u srednjojEkonomskoj školi u Sarajevu susrela sa nekimod u~esnika ovogodišnjeg Ljetnog kampa uBr~kom.

U~esnici su dobili priliku da predstave svojepobjedni~ke portfolije, a poseban akcenat jestavljen na akcione planove koji su razvijeni umješovitim timovima tokom kampa. G|a. DiKarlose u svojoj karijeri ve} susrela sa Civitasom iProjektom gra|anin i pokazala je veliku zain-teresovanost za predloèna rješenja. Ona jetako|er dala svoju podršku svim incijativama

koje vode ka uvezivanju mladih ljudi iz razli~itih krajevaBiH. Još jednom veliko hvala svim u~enicima koji subili dijelom ovog sastanka.

Civitas je uz pomo} naših kolega iz Vije}a Evrope razvio program staìranja za mlade i nezaposlene nastavnike,koji su nakon uspješnog prolaska kroz teorijsko-metodi~ki dio programa certifikacije kompletirali prvi potrebni

uslov za certifikaciju. Da bi mladi nastavnici ispunili i drugi uslov odlu~ili smo da ih uveèmo sa nastavnicima iznjihovih sredina koji su ve} prošli kroz program certifikacije. Napominjemo da su i nastavnik staìst i mentor,obavezali da }e volonterski u~estvovati u ovom programu koji }e omogu}iti zapošljavanje mladih nastavnika.

Po~etak programa staìranja je planiran za novembar ove godine.

Rosemary DiCarlo u posjeti Ekonomskoj {koli u Sarajevu

21

U fokusuC

ivitas broj5.na{

na{

Moj prvi susret saCIVITASOM

Kada sam u novinama prona{lanajavu za proces certifikacijemladih i nezposlenih nastavni-ka za predmet "Demokratija iqudska prava" odlu~ila sam dase prijavim bez posebnih o~eki-vawa da }u se na}i me|uoodabranima. Naime, od danakada sam diplomirala pa,naàlost, do dana dana{weg, jo{nisam uspjela da prona|emzaposlewe. Mnogo puta do sadasam bila u situacijama da budemodbijena bez ikakvogobrazloèwa i postala samprili~no nepovjerqiva premasvim vrstama oglasa oupra`wenim radnim mjestima nakoje sam nailazila. Jedini pozi-tivni odgovor koji sam uop{tedobila bio je upravo od CIVI-TAS-a, {to me je prili~no izne-nadilo, ali i ohrabrilo da neodustajem i da bez obzira naodbijawa nastavim da traìmsvoju {ansu. Tokom dvonedeqnog programaobuke imala sam priliku ne samoupoznati se sa teorijom imetodologijom ovog predmetave} i sa mnogim zanimqivimmladim qudima, koji se nalaze usli~noj situaciji kao i ja kada jeposao u pitawu. Ve}ina od nas bise vjerovatno sloìla da je toujedno bio i najboqi dio progra-ma certifikacije. Na jednommjestu okupili su se mladi izsvih dijelova zemqe, kojima jepruèna mogu}nost da seme|usobno upoznaju, druè inakon svega nastave daodràvaju kontakte.U vezi sa programom obuke jedi-

na zamjerka bi se mogla prona}iu zgusnutom programu predavawakoji je zahtijevao usvajawevelikog broja informacija urelativno kratkom vremenskomperiodu. Zbog toga je ~esto bionajve}i problem odràti kon-centraciju na zadovoqavaju}emnivou tokom cijelog dana.Predava~i su uglavnom bili za-

nimqivi, mada je ta ocjena dostasubjektivne prirode, jer grupa jebila sastavqena od qudi koji surazli~itih obrazovnih profilapa ocjena predava~a i odre|eneteme koju je izlagao zavisiisklu~ivo od afirmitetaslu{alaca. [to se mene li~no ti~e, nisamimala nikakvih posebnih zamjer-ki na kvaltet procesa obuka kaoni pote{ko}ama pri usvajawuznawa s obzirom da sam se sanekim temama ve} susretalatokom studija, dok su opet drugebile vi{e stvar op{te kulture iobavje{nenosti o pojedinimpitawima. Jedna od stvari koja jebila potpuna novost za mene je,recimo, metodologija izvo|ewanastave za ovaj predmet.Nisam upoznata sa procentom pro-laznosti ali sam ubije|ena da jeve}ina mojih kolega mawe-vi{euspje{no poloìla test. Sada jepred nama prakti~ni dio testa,tj. proces staìrawa koji su nekive} zapo~eli, a drugi, me|u koji-ma sam i ja, jo{ uvijek ne.Moja o~ekivawa od samog

po~etka su, naravno, vezana zave}u mogu~nost pronalaèwazaposlewa, koje je za ve}inu nasgoru}e ìvotno pitawe. Menili~no ovaj proces certifikacijejo{ uvijek nije pomogao u tome,{to ne zna~i da se to ubudu}nosti ne}e dogoditi.Me|utim, neke moje kolege su sapo~etkom ove {kolske godineuspjele da se zaposle, a dostawih je zapo~elo i staìrawe. U svakom slu~aju, zahvalna sam{to mi je pruèna mogu}nost dabudem dio procesa kojim su uizvjesnoj mjeri pove}ane moje{anse na trì{tu rada. Nadamse da }emo uz porast svijesti ozna~aju i vrijednostimademokratije stvoriti dru{tvo ukoje }e se mladima pruìtivi{e {ansi da iskaù sopstvenesposobnosti i potencijale.Tako|e se nadam da je prvikorak ka tome ve} u~iwenuvo|ewem u nastavu predmeta"Demokratija i qudska prava" ida }emo uspjeti iskoristiti sveprednosti demokratskogdru{tva za dobrobit svih nas.

22

U fokusu

10 pitanja10 odgovora

1. [TA JE TO PROGRAM UMIJE]E @IVLJENJA?

Program umje}e ìvljenja je sveobuhvatan pristuppromjeni ponašanja koji se koncentriše na razvoj vješti-na potrebnih za zdrav i pozitivan ìvot mladih. Uz to, onpokre}e i mnoga druga va`na pitanja koja su uskopovezana, kao što je usmjeravanje adolescenata premanovim vrijednostima. Ovaj program nadilazi pukopruànje informacija. On je usmjeren na razvoj cjeloviteli~nosti, tako da }e osoba imati vještine koje }e jojpomo}i da koristi razne tipove informacija, bilo da seone odnose na HIV AIDS, seksualno prenosive bolesti,reproduktivno zdravlje, zdravo materinstvo, kao i udrugim situacijama donošenja odluka i komuniciranja.

2. KAKO SE PROVODI PROGRAM?Program "Umije}e ìvljenja se provodi kroz PP OZ gdjesu specifi~ne teme podijeljene kroz ~etiri razreda sred-nje škole. Teme tretiraju problem rizi~nog ponašanjakod mladih, odga|anje seksa, rane trudno}e, alkohola idroga.

3. ÎJI JE TO PROGRAM?Pilot projekat "Umije}e ìvljenja" je razvijen od stranePeace Corp-a. Civitas Obrazovni centar za demokratijui ljudska prava je u saradnji sa UNICEF-om, nosilacrealizacije ovog programa.

4. KADA JE POÊLO PROVO\ENJEOVOG PROGRAMA?

Program "Umije}e ìvljenja" se po~eo realizirati tokomljeta školske 2004/2005, kada su odràne prve obukeza srednjoškolske nastavnike iz cijele Bosne iHercegovine.

5. KO GA PROVODI?U inicijalnoj fazi provedbe program provode nastavnicisrednjih škola koji predaju sadràje iz oblasti demokrati-je i ljudskih prava u sklopu sati odjeljenske zajednice.

6.KO JE JOŠ UKLJUÊN U PROGRAM?

U sklopu stalnog stru~nog usavršavanja organizirana jeobuka i za srednjoškolske pedagoge. S obzirom da seprogram “Umije}e ìvljenja” bazira na odgojnoj kompo-nenti koja je usmjerena na razvoj vještina i bazirana naprincipima promjene ponašanja, program pruàpoboljšanje prakse odgojno-obrazovnog rada u školama.

7. NA KOJI NAÎN SE MOGUUKLJUÎTI I OSTALI

ZAINTERESIRANI NASTAVNICI?Kroz uspostavljanje odrìvog i otvorenog sistemastru~nog usavršavanja zasnovanog na procjenamapotreba, Civitas BiH }e nastaviti sa obukama nastavni-ka/razrednika. Obuke }e vršiti pedagozi koji su završili~etverodnevne obuke po~etkom septembra, školske2005/ 2006. godine. Zainteresirani nastavnici se moguuklju~iti u program kroz obuke koje }e pedagozi orga-nizirati u svojim školama.

8. KO JE OBUHVA]EN OVIMPROGRAMOM?

Programom "Umije}e ìvljenja" su obuhva}eni u~enicisrednjih škola.

9. KOJI SU OÊKIVANI ISHODIOVOG PROGRAMA?

U~enici }e biti u mogu}nosti da se odupru pritisku vršn-jaka, te }e ste}i kompetencije koje }e im trebati cijelogìvota i u raznim ulogama (na radnom mjestu, u porodi-ci, kao gra|ani)

10. POSTOJE LI UD@BENICI ILIPRIRU^NICI ZA OVAJ PROGRAM?

Civitas BiH i UNICEF su obezbijedili priru~nike za nas-tavnike iz programa "Umije}e ìvljenja", kao i radnesveske za u~enike.

PROGRAM UMIJE]E @IVLJENJA

Civ

itas

bro

j5.

na{

na{

23

IntervjuC

ivitas broj5.na{na{

Jozo Mari}Moète li nam re}i nešto o Vama i

poslu koji radite?Iako sam ve} 15 godina u aktivnoj politi-ci (od 1990. kada sam na prvimdemokratskim izborima došao na mjestona~elnika Op}ine Grude) ja sam zapra-vo cijelo to vrijeme, kao i od mogaprvog zaposlenja 1974. godine uSrednjoj tehni~koj školi u Bugojnu,vezan za školu i prosvjetu. Dakle, nakon završetka osnovne škole uGrudama, gimnazije u Vinkovcima,studija geodezije u Sarajevu - otišaosam na Filozofski fakultet u Zadar, gdjesam diplomirao knjièvnost i povijestumjetnosti. U Zadru sam tako|erodslušao i poslijediplomske studije izpomo}nih povijesnih znanosti.Knjièvnost i umjetnost godinama sampredavao u srednjim školama Bugojna,Kupresa, Širokog Brijega i Gruda. I takoje bilo sve do po~etka rata 1992.Nastavi sam se vratio 1998. kada sampo~eo predavati povijest umjetnosti naAkademiji likovnih umjetnosti Sveu~ilištau Mostaru. U me|uvremenu, u profe-sionalnoj politici, vodio sam resor prosv-jete od kraja 1992. do kraja 1996.Nakon toga, do 2000., obnašao samdu`nost ùpana ùpanijeZapadnohercegova~ke, da bih se opet2001. vratio u Ministarstvo prosvjete,znanosti, kulture i športa.U osobnom obiteljskom ìvotu ve} sam30 godina u braku, uz ~etvero djeceimam ve} i tri unuke od kojih je jedna ovejeseni pošla u prvi razred osnovne škole. Godine školovanja su mi omogu}ile nesamo da puno nau~im nego i da upoz-nam razli~ite krajeve, kulture, menta-litete, ali i narode na prostorima bivšeJugoslavije, od Slavonije preko Bosne,do Dalmacije i kona~no opetHercegovine. Svakako mi je sve ovopomoglo da lakše prebrodim teško itragi~no ratno vrijeme i da nikada neizgubim vjeru u pobjedu dobra nad zlim.Ina~e, posao u Ministarstvo prosvjete,znanosti, kulture i športa ùpanijeZapadnohercegova~ke, ma koliko onamala bila, jednako je sloèn kao i uvelikim ùpanijama ili pak dràvama.Poslovi i obveze su zapravo isti kao ikod velikih ministarstava ali su zatomogu}nosti pa i naša znanjaograni~ena. Unato~ svemu uspijevamoi}i naprijed zahvaljuju}i mnogima, prijesvega zaposlenicima u samomMinistarstvu i u Vladi. Naravno danajve}i teret u cijelom procesu obrazo-vanja nose nastavnici i profesori. Upoboljšanju stanja u našem obrazovanjudaju svoj doprinos i mnogi drugi, od

me|unarodnih institucija do dràvnihresora prosvjete i civilnih poslova.Svakako u ovoj pomo}i istaknuto mjestopripada i CIVITAS-u.

Kada ste se prvi put susreli saprogramom CIVITAS i koja su Vašadosadašnja iskustva u radu sa CIVI-TAS - om?U kratkom, prividnom odmaku od prosv-jete, u razdoblju 1997.-2001. dok sambio ùpan ùpanijeZapadnohercegova~ke, itekako sampratio, ali sa svoje pozicije i nastojaopomo}i školstvu moje ùpanije. Nadamse da sam pomogao i rješavanju proble-ma u obrazovanju u Federaciji BiH i uBiH u cjelini. Ve} tih prvih godina susreosam se i s programom CIVITAS. Osamom programu i po~ecima našesuradnje izvještavao me naš tadašnjiministar prosvjete prof. Jerko Ivankovi}.Od po~etka smo podràvali ovaj pro-gram, a sam ministar Ivankovi} se tru-dio da se osiguraju uvjeti da programCIVITAS-a zaìvi i u našim školama.Puno neposredniji kontakt s CIVITAS-om doìvio sam u vlastitoj obitelji.Školske godine 1998./1999. moj sinHrvoje bio je u tre}em razredu srednješkole. Sa svojom školskom ekipomGimnazije Grude pripremao se i zaùpanijsko natjecanje. Kada se vratio izŠirokog Brijega gdje im je, kako je govo-rio, za dlaku izmaklo prvo mjesto, bio je,kao i cijela njegova ekipa, pomalotuàn. Od tada je u njegovoj sobi certi-fikat CIVITAS-a BiH s potpisom g|eRahele Dìdi} i Janet E.Garvey.Naravno da sam poslije toga, vrativši seponovno na mjesto ministra prosvjetejoš pa`ljivije pratio i podràvao rad isuradnju s CIVITAS-om. Sama suradnjaje posebno intenzivirana u zadnje dvijegodine (što se opet poklapa s posljednjedvije godine gimnazijskog školovanjamoje k}eri Ivane koja je zajedno sa svo-jim timom pod vodstvom prof. IrenePandì} tako|er sudjelovala na ùpani-jskim natjecanjima). Posebno mnogo oCIVITAS-u i njegovom radu saznao samod prof. Karla Zelenike, koji je ve} godi-nama ùpanijski koordinator ovoga pro-grama. Naravno najpotpunije informacijedobivao sam u kontaktima s g|omRahelom Dìdi}. Naro~ito sam ozna~aju CIVITAS-a puno doznao nanašem proljetošnjem studijskom puto-vanju u SAD. I na kraju vrhunac mogpribliàvanja CIVITAS-u i moj skromnidoprinos ovom programu je i moje~lanstvo u Upravnom odboru Programacertifikacije nastavnika.

Od 1999. pratim program CIVITAS-a nadvije razine, na onoj osobnoj obiteljskoj ina onoj slu`benoj školskoj.

Po Vašem mišljenju, da li je i nakoji na~in CIVITAS program doveo dokonkretnih promjena u školama?Svakako da je CIVITAS doveo do prom-jena u školama. Sigurno je doveo dorazbijanja krutih kanona stare škole kojase dràla ve} desetlje}ima ustaljeneprakse ex catedra. U~enike je odpasivnih slušatelja doveo do aktivnihsudionika u procesu u~enja. Naàlost,moja osobna neposredna iskustva nisupotpuna- trebao bih biti više u školi dato bolje znam. Ipak sam privilegiran jerono najbolje od CIVITAS-a vidio sam naviše natjecanja, na godišnjim smotrama. U programima CIVITAS-a na prvommjestu je u~enik, student; mladi ~ovjek,me|utim pozitivan pomak je zahvatiocijele škole, ne samo nastavnike pred-meta Demokracija i ljudska prava, negopozitivno zra~enje se osje}a u cijelomprocesu obrazovanja-kod svih sudionikaod u~enika, nastavnika do roditelja.Upravo zbog ovoga imamo velikograzloga za zadovoljstvo i optimizam.

Kao jedan od sudionika ovo-godišnje Finalne smotre iz programaProjekta gra|anin, moète li sa namapodijeliti Vaše impresije o samomprogramu i finalnoj smotri?Ovogodišnja Smotra u Sarajevu bila jevrhunac realizacije programa Projektgra|anin. Pa`ljivo sam pregledaove}inu portfolija, imao sam priliku ~utibrojne interpretacije i objašnjenjanajboljih predstavnika pojedinih škola.Impresionirala me istraìva~ka, ali i sin-teti~ka strana izloènih radova, a iznadsvega zrelost iskaza i nastupa u~enika. Manifestacioni završni dio smotre bio jeposebno lijep - prepun pjesme, radosti inesputanog druènja gdje se nije pre-poznavala podijeljena stvarnost BiH.Šteta da doma}e TV ku}e nisu shvatilekoliko su ovakve smotre, ovakva pri-jateljstva, atmosfera i tolerancija iznadsvih politi~kih fraza kojih su prepunenaše novine i TV ekrani.

Ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegova~ke ùpanije

24

IntervjuC

ivit

as b

roj5

.na

{na{

Carol HatcherRecite nam nešto o sebi i

Vašem iskustvu u gra|anskomobrazovanju?U augustu 2003. god. sam otišla upenziju nakon 30 godina rada uškolstvu u Kaliforniji. Tokom tog vre-mena, ja sam radila kao nastavnica,direktor i nadzornik školskog okru-ga. Tokom zadnjih deset godinamoje karijere radila sam na adminis-trativnim poslovima u našemokru`nom uredu za obrazovanje ibila sam na razli~itim pozicijama saširokim poljem odgovornosti. Mojprvi dodir sa Centrom za gra|anskoobrazovanje se dogodio kada smomoj mu` Bill i ja upoznali ChuckaQuigleya sredinom šezdesetih godi-na, kroz naš zajedni~ki interes zagra|ansko obrazovanje. Mi smoposlije imali ~ast raditi sa dr.Margaret Branson, u našem rodnomgradu Bakersfieldu, Kalifornija. Billje bio nastavnik Gra|anskog obra-zovanja koji je tako|er postao nad-zornik jednog školskog okruga. Onse penzionisao 2004. godine. Bill ija smo svih ovih godina bili aktivnouklju~eni i zainteresovani zaCentrove programe. Bill je trenutno~lan Odbora direktora Centra zagra|ansko obrazovanje. I on i jasmo imali priliku da putujemo u višezemalja kroz naš rad u Centru.

Koliko puta ste posjetili Bosnui Hercegovinu i koji su Vaši doj-movi o našoj zemlji?U julu 2003. god. sam po prvi putposjetila Sarajevo zajedno sa svo-jom prijateljicom i kolegicom DeeMorgan. Zajedno smo radile samalom grupom univerzitetskih pro-fesora kako bi razvili program certi-fikacije nastavnika. Iako je sam radbio izazovan, ja sam bila jakoimpresionirana sa ljudima koje samupoznala i sa kojima sam radial,tako da mi je na kraju mog boravkabilo jako teško napustiti moje noveprijatelje. Tada sam odlu~ila da }use opet vratiti u ovu zemlju. Mojpovratak je nenadano došao ranijenego sam mislila kada sam poz-vana da do|em u oktobru istegodine kako bi dràla seminar ona~inima procjene u~eni~kog znan-

ja. U~esnici seminara su opet bilitopli, prijateljski raspoloèni i sprem-ni da nešto nau~e i opet mi je bilojako teško oti}i. Ja sam se zareklada je ovo zemlja u koju }e dovestiBilla jednog dana. Od tada ja samimala priliku da budem dijelom pro-grama razmjene izme|u BiH iameri~kih nastavnika i da budemdoma}in jednoj delegaciji.

Pošto ste nedavno imenovanikao Primarni menadèr partnerst-va izme|u Bosne i HercegovineNevade, Arizone i Kalifornije, da libi ste sa nama mogli podijelitiVaša o~ekivanja od budu}nostiovog partnerstva.Ovo partnerstvo je jako zrelo i naveoma je visokom nivou, tako damoè posluìti kao model onoga štase moè posti}i kada puno ljudi radizajedno sa jednim ciljem - ja~anjemgra|anskog obrazovanja. Moja jenada da }e napori koje ovo partnerst-vo ulaè nastaviti da unaprje|ujugra|ansko obrazovanje i razumjeva-nje me|u svim uklju~enim i da }emoiskoristiti priliku i prednost da naš radpodijelimo sa ostatkom svijeta.

Koja je Vaša poruka zau~enike, nastavnike i druge~lanove Civitas porodice?Moja poruka za u~enike, nastavnikei ostale ~lanove CIVITAS porodiceje da jedva ~ekam da Vas ubrzoposjetim u Vašim školama i dauklju~im još novih divnih ljudi umoju novu porodicu. âst mi je izadovoljstvo što sam dijelom takova`nog rada u Vašoj prelijepojzemlji.

Vi ste i jedan od ~lanovaUpravnog odbora za program certi-fikacije nastavnika za predmet"Demokratija i ljudska prava," te biVas molili da nam date Vaše vi|enjeo uticaju programa certifikacije napoboljšanje kvaliteta nastave izovog predmeta? Bez stalnog u~enja, permanentnogobrazovanja nema ni dobrog nastavni-ka i zato je program certifikacije nas-tavnika za predmet Demokracija i ljuds-ka prava preduvjet bilo kakvogpoboljšanja kvalitete nastave ovogpredmeta. Dobri instruktori, istaknutiprofesori i predava~i iz BiH, ali iinozemstva su garancija da }e i sred-njoškolski nastavnici koji uspješnosvladaju program jam~iti i bolju nastavuovoga predmeta. Kao ~lan Upravnogodbora za Program certifikacije upoz-nat sam s imenima predava~a, moduli-ma, dobrim rezultatima ali i odre|enimteško}ama u realizaciji ovoga projekta.Posebno me obradovao natje~aj CIVI-TAS-a za neuposlene visokoobrazo-vane mlade ljude koji su najzaineresir-aniji, a onda i najmotiviraniji jer im senakon certifikacije otvara mogu}nostzaposlenja u našim školama, ali i profe-sionalnog dokazivanja što }e sigurnojoš više poboljšati cijeli ovaj projekt.

Za kraj, koja je Vaša porukau~enicima, nastavnicima i ostalim~lanovima CIVITAS obitelji?U ovih devet godina svog postojanja irasta CIVITAS BiH iz godine u godinubiljeì i kvantitativni i kvalitativni pomak.CIVITAS program BiH je na dobromputu da obuhvati cjelokupno naše škol-stvo od vrti}a do sveu~ilišta na cijelomprostoru BiH i na taj na~in doprineserazvoju naše demokracije, ali i da bude(kao što je ve}) primjer drugim zemlja-ma u našem okru`ju i posebno u zem-ljama u razvoju kako razvijati procesedemokracije i kako se za to obrazovati. Izato ~estitka svima onima koji sudoprinijeli razvoju ovoga programa, asuo~avali su se ~esto s nerazumijeva-njem pa i ignoriranjem njihova rada.Pozitivni rezultati su ve} sada dobrovidljivi, ušutkali su kritizere na jednojstrani, a ohrabrili one ambiciozne nadrugoj. Prije svega, mlade ljude u nji-hovom prvom koraku u demokraciju.Mo`da svi još uvijek ne vide dobrorezultate, ali mi koji smo više u svemuovome sigurni smo da }e zasijanosjeme CIVITAS-a donijeti itekako zdravrod. To }e se potvrditi posebno u ~asustupanja na pozornicu demokracijenovih mladih obrazovanih i angaìranihljudi. Zato poruka svima, i u~enicima inastavnicima: Vi znate da ste napravom putu - nemojte se pokolebati,trasirajte putove slobode i demokracije,idite dalje…

Primarni menadèr Me|unarodnog parterstva CCE

25

Doga|ajiC

ivitas broj5.na{

na{

U vaàvaju}i sugestijeu~enika, nastavnika iCivitas koordinatora,

zavr{nica iz programa "Projektgra|anin" nije imalatakmi~arski karakter.Ovogodi{wi koncept smotre jeomogu}io u~enicima da sefokusiraju na rezultate rada nasvojim portfolijima. Svi u~enici-u~esnici smotre suimali priliku iskazati svojesposobnosti ocjewivawa, proc-jewivawa, intervjuisawa, poz-navawa programa kroz razli~iteoblike aktivnosti na samojsmotri.Predstavnici timova u~enika, 2u~enika osnovnih i 2 u~enikasredwih {kola, imali suzadatak da procijene izloèneportfolije svojih vr{waka.Pripremqeni set pitawa seodnosio na:

da li je tim u svom portfoli-ju naveo organ vlasti koji jeodgovoran za rje{avawe proble-ma?

da li je tim naveo nivovlasti zaduèn za rje{avaweproblema?

da li je tim naveo postoje}emjere javne politike koje seodnose na wihov problem?

da li je tim u predloènimmjerama imao dovoqno podr{ke,kako bi se predloèna mjerausvojila

Ostali u~enici iz tima su imalimogu}nost da intervjui{u svojevr{wake, da ispune anketnelisti}e koji su sadràvalipitawa o organizaciji i koncep-tu smotre. Na ovaj na~in sviu~esnici smotre su bili u prili-ci pokazati stupaw zrelosti ivjere u ono {to rade kroz rad naprogramu Projekt gra|anin, kao irezultate wihovog rada u razre-du, lokalnoj zajednici, {koli,ku}i. Isto tako, za wihove nas-tavnike je ovo bila prilika dapodijele iskustva u svom radu sasvojim kolegama.Prvog dana smotre organiziranje okrugli sto na temu "Kakomotivirati mlade za aktivnijeukqu~ivawe u lokalnoj zajedni-ci" na kojem je osim predstavni-ka timova, sudjelovao i gospodin

Charles Quiglay, izvr{ni direk-tor Centra za gra|ansko obrazo-vawe (Center for Civic Education)iz Kalabasasa, Kalifornija.Gospodin Quiglay nije krio svojeodu{evqewe postignutim rezul-tatima, kao i znawem i stavovi-ma koje su, u veoma ìvoj iotvorenoj diskusiji, pokazalimladi iz cijele BiH. GospodinQuiglay je podijelio iskustvakoja imaju mladi u SAD-u a kojase ti~u aktivnog u~e{}a u javnomìvotu, te je to bila prilika zau~enike da se upoznaju i sa

iskustvima svojih vr{waka izSAD-a.Mnogobrojni gosti, ministri,predstavnici pedago{kih zavo-da, studenti nastavni~kihfakulteta, svakako su daliposebnu notu ovogodi{wojsmotri. Na samom zatvarawu smotreu~esnicima su se obratili pred-stavnici entitetskih mi-nistarstava, koji su iskazalisvoje divqewe prikazanimradom. Posebno, i nadasvenadahnuto, u~enicima se obrati-la g|a. Tina Kaidinov, otpravnicaposlova Ameri~ke ambasade uBosni i Hercegovini. Obra}aju}ise mladima, g|a Kaidinov je reklada Bosna i Hercegovina ne trebabrinuti za budu}nost, jer imamladost koja }e zasigurno dati

svoj doprinos u razvojudemokratskog dru{tva i svojusudbinu odgovorno preuzeti usvoje ruke. Najve}e iznena|ewe je do{lo nakraju. Svi u~enici i wihovinastavnici su pozvani na nas-tavak druèwa i zajedni~kirad u qetnom kampu u Br~koDistriktu. Na kraju smotre svimu~esnicima su podijeqeneprigodne nagrade. U~enici sudobili medaqe i diplome awihovi nastavnici zahvalniceza svoj predani rad.

SMOTRA, A NE TAKMIÊWE

Tawa Jerlagi}

26

Doga|ajiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

U Sarajevu je 21.i 22.05.2005.g.odràna završna smotraProjekt gra|anin na kojoj su

u~estvovale 32 ekipe osnovnih isrednjih škola iz cijele BiH.U~enici su predstavili svoje portfoli-je i izrazili svoja o~ekivanja.

Prve ~estitke i rije~i zahvalnostiu~enicima i nastavnicima uputila jeTina Kaidanov otpravnica poslovau ameri~koj ambasadi u našojzemlji. Tako|er je prenijela najboljeèlje i ~estitke ambasadoraDaglasa Meklhejnija koji je zbogsprije~enosti drugim obavezamadanas odsutan ali je dostainformisan o ovom programu.Tako|er je iskreno ~estitala âkuKvigliju i Raheli Dìdi} za ukupneaktivnosti ~iji je rezultat ovaveli~anstvena smotra. Broj d 2400timova koji su ove godine uzeliu~eš}e u ovom programu je brojkoji zaista impresionira i kojiameri~ku ambasadu obavezuje napodršku ovom projektu koja }e si-gurno biti i narednih godina ve}a isna`nija. Ipak najva`nije u ukup-nom obra}anju otpravniceKajdanov je informacija za sve

prisutne da su osigurana sredstvaza ovogodišnji ljetni kamp uBr~kom koji }e biti organizovanpolovinom jula. U~eš}e u kampu jenagrada za sav napor i rad ~lano-va svih ekipa i prilika da se mladiiz cijele BiH bolje upoznaju i uzzabavu stvore prijateljstva koja }epostati trajnom vrijednoš}u.Na završnoj sve~anosti rije~ipodrške i zahvalnosti u~enicima

uputio je âk Kvigli direktor centraza gra|asko obrazovanje izKalifornije, koji je izme|u ostalog,rekao da je sretan što ima prilikuda uputi ~estitke za izvanredan radi za sve ono dobro što je vidio udva dana smotre. âk je posebnonaglasio da su ovi u~enici svijetlabudu}nost Bosne i Hercegovine ida zajedno sa 850.000 mladih kojisu do sada prošli ovaj program tre-

ZAVR[NA SMOTRA

27

Doga|ajiC

ivitas broj5.na{

na{

baju osigurati sebi i svojoj zemljibudu}nost kakvu imaju druge razvi-jene zemlje. Tako|er je istakao daje siguran da ovi u~enici imajuduboko razumijevanje demokratije ida treba da BIH naprave zemljomdemokratije.Emina Pandò, koja je redstavljajaFederalno ministarstvo obrazovan-ja, prenijela je ~estitke ministraprof. dr. Zijada Paši}a i izrazilavlastito zadovoljstvo ukupnimrazvojem programa koji se zadevet godina postojanja razvio dotog nivoa da je postao primjer zaviše od 60 zemalja u kojima seovaj program provodi. Tako|er je~ini sretnom što je i sama jedanod pionira gra|anskog obrazova-nja u BiH.U ime ministra prosvjete RepublikeSrpske, prof.dr. Milovana Pecelja,prisutne je pozdravio Milivoje Vasi},šef kabineta, istakavši da je i samministar ~ije ~estitke prenosi daonesumnjiv doprinos programu i nje-govom uvo|enju u škole RS još dokje obavljao du`nost dekanaFilozofskog fakulteta.

Profesor JozoMari}, ministarobrazovanja uZapadno - herce-gova~koj ùpanijikoji je i sam 16godina radio uškolama širomBosne iHercegovine,odaje priznanje za

rad i istraìvanje ovih timova.Njegova èlja je da se predloènemjere provedu u djela i da ovi mladidemokrati zamijene današnje poli-ti~are i povedu našu zemlju u svjetli-ju budu}nost.Ceremonija je završena predsta-vljanjem ekipa i problema kojima suse bavili, a krunu svega ~inilo je dod-jeljivanje nagrada i priznanja za sveekipe jer su sve ekipe pobjedni~ke.

PREGLED EKIPA KOJE SU UÊSTVOVALE NA

ZAVR[NOJ SMOTRI

Osnovna škola "A. G. Matoša"(Vidovice, Posavska ùpanija)TEMA: "Isto~ni dio op}ine bezkomunalnog odvoza sme}a"Nastavnik: Zorica RaguÒsmanagi}

Osnovna škola "BosanskaOtoka" (Bosanska Krupa, Unsko-sanski kanton)TEMA: "Preoptere}enost školskimobavezama-sinonim za traumu"Nastavnik: Enes Halilovi}

Gimnazija Bugojno (Bugojno,Srednjobosanski kanton)TEMA: Narkomanija"Nastavnik: Namir Hara~i}

Osnovna škola (BIJELA, Br~ko Distrikt)TEMA: "Ambrozija osvaja"Nastavnik: Mato Dugan~i}

Druga osnovna škola (Konjic,Hercegova~ko-neretvanski kanton)TEMA: "Spasimo smaragd koji te~e"Nastavnik: Edina Lepara

Druga osnovna škola (Široki Brijeg, Zapadno -hercegova~ka ùpanija)TEMA: "U~enik i mobitel"Nastavnik: Stojan ]ori}

Druga osnovna škola (Bugojno, Srednjobosanski kanton)TEMA: " Kako najlakšim putem imetodama do uspješnog u~enja"Nastavnik: Halida Durakovi}

Gimnazija Drvar (Drvar,Hercegbosanski kanton)TEMA: "Nasilje mladih"Nastavnik: Zdravka Stoisavljevi}

Ekonomska škola (Br~ko Distrikt)TEMA: "Formiranje Univerziteta uBr~ko Distriktu"Nastavnik: Vlado Todorovi}

Ekonomska škola (Banja Luka, Regija Banja Luka)TEMA: "Kinezi, gra|ani II reda"Nastavnik: Jovan Matavulj

Osnovna škola "Fadil Fako \ozo" (Gora`de, Bosansko -podrinjski kanton)TEMA: Ograni~enost izvo|enja slo-bodnih aktivnosti"Nastavnik: Dènana Idrizovi}

Osnovna škola"Fra FranjoGlavini}" (Glamo~,Hercegbosanskaùpanija)TEMA:"Izvannastavneaktivnosti"Nastavnik: SandraLjubas

Gimnazija fraGrge Marti}a ( Posušje,Zapadno-hercego-va~ka ùpanija)TEMA: "Seks i tine-jdèri"

Milivoje Vasi}

Jozo Mari}

28

Doga|ajiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

Nastavnik: Ivica Kutleša

Sr. tehni~ka škola "HasibHadòvi}"(Gora`de, Bosansko-podrinjski kanton)TEMA: “Problemi zdravstva u BPKGora`de"Nastavnik: Emir Kazi}

Osnovna škola "Holandija",Slatina (Banja Luka, Regija Banja Luka )TEMA: "Gubari, šteto~ine šuma ivo}njaka"Nastavnik: Zoran Gaji}

Srednja škola Konjic (Konjic,Hercegova~ko-neretvanski kanton)TEMA: "Doprinos reformi obrazo-vanja"Nastavnik: Haris Hadìzuki}

Srednja škola "Fra MartinaNedi}a" (Orašje, Posavska ùpanija)TEMA: "Talentiran sam i što sad?"Nastavnik: Ljubica Dabi}

Op}a gimnazija Zenica(Zenica, Zeni~ko-dobojski kanton)TEMA: "Besku}nici"Nastavnik: Faruk Kozi}

Gimnazija "Petar Ko~i}" (NoviGrad, Regija Prijedor)TEMA: "Neinformiranost mladih oštetnosti ranog stupanja u seksualne odnose"Nastavnik: Jadranka Bera

Osnovna škola "Petar Petrovi}Njegoš", Bojani}i (Doboj, RegijaDoboj)TEMA: "Nedovoljna informiranost ozna~aju religije u vaspitanju mladih"

Nastavnik: Sanja Kuliši}

Prva gimnazija (Sarajevo,Sarajevski kanton)TEMA: "Nasilje u porodici"Nastavnik: Ljiljana Košarac

Osnovna škola "Petar Ko~i}"(Prijedor, Regija Prijedor)TEMA: "Nedostatak pitke vode uškoli"Nastavnik: Ljubica Savi}

"Prva osnovna škola-Ilidà"(Sarajevo, Sarajevski kanton)TEMA: "Zaštita i unapre|enjeìvotnog okoliša"Nastavnik: Amir Adrovi}

Poljoprivredna i medicinskaškola (Bijeljina, Regija Bijeljina)TEMA: "Formiranje kabineta zamedicinsku struku"Nastavnik: Dunja Lazi}

Osnovna škola "SkenderKulenovi}" (Zenica, Zeni~ko-

dobojski kanton)TEMA: "Ekološka (ne) kultura"Nastavnik: Ahmed Obradovi}

Poljoprivredna sr. škola"Sanus futurum" (Sanski Most,Unsko-sanski kanton)TEMA: "U~eni~ke zadruge"Nastavnik: Nijaz Halilovi}

Srednja saobra}ajna i elektroškola (Doboj, Regija Doboj)TEMA: "Pomo} osobama sa poseb-nim potrebama"Nastavnik: Jasna Zelenovi}

Osnovna škola "Tojši}i"(Kalesija, Tuzlanski kanton)TEMA: "Medijska (ne)pokrivenostnašeg podru~ja"Nastavnik: ]azim Paš~anovi}

Mješovita srednja škola "Teo~ak"(Teo~ak, Tuzlanski kanton)TEMA: "Kulturno-zabavni ìvotmladih u Teo~aku"Nastavnik: Nermin Mulaosmanovi}

Osnovna škola "VeselinMasleša" (Fo~a, RegijaTrebinje)TEMA: "Nasilje nad djecom u poro-di~noj zajednici"Nastavnik: Ruìca Mari}

Osnovna škola "Vuk Karadì}"(Bratunac, Regija Bijeljina)TEMA: "Nasilje u porodici"Nastavnik: Rosana Lon~arevi}

Gimnazija i srednja stru~naškola (Isto~no Sarajevo)TEMA: Problem djece sa posebnimpotrebama"Nastavnik: Mirjana Mijatovi}

29

Doga|ajiC

ivitas broj5.na{

na{

T ambura{ki orkestar "BawaLuka" poklonio jegra|anima Br~kog i

u~esnicima Kampa jedan zaistalijep, besplatan koncert. U saliDoma Kulture orkestar je, zajed-no sa solistima, predstavio pro-gram sastavqen od narodne ipopularne muzike, filmskihmelodija, ju`noameri~kih ritmo-va i hitova klasi~ne muzike.

Orkestar je ponikao izKulturno - umjetni~kog dru{tva"Pelagi}" koje ve} 80 godinaweguje tambura{ku muziku uBawoj Luci. Danas je tambura{kiorkestar "Bawa Luka" nosilactambura{ke muzike, ne samo uBawa Luci, nego i u Bosni iHercegovini, doprinose}i

o~uvawu tradicionalne tambu-ra{ke muzike i wenom pred-stavqawu, kako u zemqi tako i uinostranstvu.

Na repertoaru orkestranalaze se djela narodne i staro-gradske, klasi~ne i popularnemuzike, te kompozicije pisane zatambura{ke orkestre.

Treba tako|e re}i da je ovajorkestar afirmisani inicijatori organizator saradwe tambu-ra{kih orkestara, festivala ikompozitora koji se bave ovomvrstom muzike. Ove godine tambura{ki orkestar"Bawa Luka" bio je ~etvrti putdoma}in i organizator Me|una-rodnog festivala tambura{kihorkestara "Ve~e uz tamburu" na

kojem su se predstavili vrhunskiorkestri iz ^e{ke, Slovenije,Hrvatske, Srbije i Crne Gore iBosne i Hercegovine. Orkestarposebnu pa`wu posve}uje wego-vawu prijateqskih odnosa sasli~nim orkestrima u zemqi iinostranstvu.Orkestar je u~estvovao u brojnimtelevizijskim i radio emisijama /ATV, RTRS, RTS, RTV Novi Sad,Pink, BEL i dr. i od svog osnivawapodr`ava tradiciju u~e{}a uhumanitarnim i dobrotvornimpriredbama i drugim manifestaci-jama. Sam orkestar je organizovaoniz dobrotvornih koncerata, aprema izjavama ~lanova orkestra,sa posebnim zadovoqstvom su nas-tupali na na{em kampu.

Orkestar ''Bawa Luka'' naCIVITAS kampu u

Br~kom

30

Doga|ajiC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

P o~etkom jula ovegodine u gradu naSavi organiziran je i

odràn ~etvrti Civitasov ljet-ni kamp. U~esnici kampakao i prethodnih godina bilisu ~lanovi školskih ekipakoje su se plasirale zazavršnu smotru takmi~enja''Projekt gra|anin''. O tomekako je bilo u kampu šire}emo pisati u posebnom bil-tenu kampa koji izdajemokrajem godine a ovom pri-likom }emo kazati nekolikorije~i o tome kako Br~acidoìvljavaju kamp. Kada smo pitali Br~ake kojebi doga|aje u njihovomgradu posebno izdvojili ipreporu~ili, ve}ina je izdvoji-la tri doga|aja: ''Savski cvi-jet'', Festival pozorišta, i Civitasovljetni kamp. Ova informacijadovoljno govori kako se kampdoìvljava od strane doma}ina iobi~nih gra|ana. Postalo je nekakouobi~ajeno da se Civitasov ljetnikamp odmah dovodi u vezu saDistriktom Br~ko iako niko nijerekao da se organizacija kampa

mora isklju~ivo povjeriti ovomegradu. Ipak, dosadašnja iskustva iodnos doma}ina prema ovojzna~ajnoj manifestaciji najbolja supreporuka da se kamp odoma}i ugradu na obalama Save. Podrškakoju dobivamo od strane nadle`nihorgana, privrednih organizacija,vlasnika malog biznisa, škola i dr.nije samo deklarativna i kurtoazna,

ve} je to jedan korektan partnerskiodnos izme|u nevladine organizaci-je i grada. Šta drugo re}i osimBr~kom i Br~acima jedno istinskohvala i vidimo se u narednomkampu. Iako smo obe}ali u poseb-nom biltenu više pisati o kampu,ovdje objavljujemo nekolikofotografija kojim èlimo podsjetiti naneke doga|aje u kampu.

CIVITASOV LJETNI KAMPBR^KO 05. KULTURNI DOGA\AJ

31

Doga|ajiC

ivitas broj5.na{

na{

CIVITASOV LJETNI KAMPBR^KO 05. KULTURNI DOGA\AJ

Istraìvanja su pokazala dave}ina roditelja, kada su njihovadjeca u pitanju, ne reagiraju

primjereno. Dosta je pogubnih utje-caja na odgoj djeteta, a time i nanjegovo mentalno zdravlje.Obiteljski odgoj, ìvotno iskustvo iodnos s vršnjacima obiljeìt }ecijeli ìvot djeteta. Ovi faktori subitni za oblikovanje djetetoveli~nosti (dijete }e se znati postaviti,reagirati te izgraditi novi odnos pomodelu nau~enog u obitelji).Ako dijete ~esto kritiziramo, stvorit}e pogrešnu sliku o sebi, smatrat}e se manje vrijedno pa`nje i ne}eizgraditi poèljne odnose u ìvotnojsredini. Zna~i, loša obiteljskadinamika pogubna je za odgojdjeteta, a u nju ubrajamo, poredostalog, i emocionalno zlostavlja-nje, poreme}ene bra~ne odnose,granice tolerancije i pritisak okoline.Emocije su bitan psihološki pro-

ces koji }e ostaviti traga na ìvotosobe, jer one odraàvaju odnososobe prema pojavama koje jeokruùju. Bitno je odgajati dijetetako da njegovo dostojanstvoostane sa~uvano. Zbog stalnogkritiziranja i obra}anja pozornostisamo na loše ponašanje, dijete}e razviti lošu sliku o sebi i bit }enesretno. Nemojmo re}i djetetuda je lijeno, krivo, glupo za neštoi da je bolje da se nije rodilo (kon-troliraj sebe). Ako dijete iz bilokojeg razloga ne uspije zadovoljitiroditelje, osje}a se potištenim imanje vrijednim.Pred djetetom ne treba skrivati

istinu, ali treba biti zašti}eno odsukoba odraslih. Zbog konfliktaizme|u roditeljskih o~ekivanja idjetetovih stvarnih psihofizi~kihsposobnosti i èlja, djeca ~estopostaju `rtve. Ako dijete ne moèudovoljiti svim zahtjevima roditelja,postaje frustrirano s osje}ajemkrivnje u tijeku cijelog ìvota. Zatouloga roditelja treba biti motivira-ju}a, a ne da name}u svoje èlje iinterese. Ne smiju se zanemaritidjetetove emocionalne, razvojne idruge potrebe.Roditelji trebaju imati jasne ikonkretne granice svojih i djete-tovih potreba i ponašanja. Zaroditelje koji ne znaju biti dosljednipa popuštaju djetetovim pritiscima,bolje je da granice uop}e nepostavljaju, jer }e ih djeca po~etineozbiljno doìvljavati. Da bi grani-ca bila prava i djelotvorna, morabiti proizvod ljubavi i poštovanja.Psihi~ki razvoj djeteta i stvaranjaslike o sebi ovisi o porukama kojemu šalje okolina. Informacije oko-line mogu biti pozitivne, ali i nega-tivne, što treba roditelj da osluhne iusmjeri ih u pravcu djeteta ili nji-hovoj eliminaciji. U svakomslu~aju, roditelj je obvezan odgajatidijete, pomagati mu i biti mu podrš-ka u cjelokupnom razvoju. Roditeljikoji imaju problema s djecom, zavlastite propuste okrivljuju djecu iutjecaj okoline.

A tmosfera u kojoj je dijeteodraslo, odnosno op}enitodobra ili loša obiteljska

dinamika, temelj su prema kojem seoblikuju sve kasnije veze i odnosi, onjemu ovisi kakvu }e dijete slikustvoriti o sebi i kako }e i koliko bitimentalno zdravo.Rano je djetinjstvo najkriti~nije inajranjivije u razvoju djeteta.Istraìvanja pokazuju da se u prvihnekoliko godina ìvota stvarajutemelji za djetetov emocionalni iintelektualni razvoj. Zbog toga jebitno da se djeca u prvoj godiniìvota nalaze uz bar jednu odrasluosobu koja }e im osigurati ljubav ibrigu. Djeca koja to ne dobijuvjerojatno }e u razvoju, kao i uodrasloj dobi, imati emocionalne

poteško}e i bit }e im vrlo teškonadoknaditi izgubljeno. Na razvojdjece utje~u mnogi faktori, od onihobiteljskih do okolinskih, koji }eostaviti traga na njihov razvoj. Zatoje potrebno osluškivati djetetovepotrebe i pravilno na njih reagirati,pa i potraìti stru~nu pomo} ako jepotrebna. Sve što roditelji ~ineostat }e duboko zapisano udje~jem mozgu i ono }e po tomedefinirati svijet koji ga okruùje.

U posljednje se vrijeme uodgoj djece uvukao trendpopustljivosti. To ide u korak

s demokracijom u društvu, za raz-liku od odgoja u kojem se višekoristi autoritet. Mislim da roditeljine bi smjeli toliko popuštati jer, akonema granica, djeca nerijetkopostaju nekontrolirana, pa i agre-sivna. Roditelji trebaju imati naumu da su djeca izvrsni malimanipulatori. Ono }e majku, oca,baku ili djeda tako dobro procijenitii iskoristiti za ono što èle. Takove}ina roditelja, za ono što ih ~eka,nisu dobro pripremljeni kako odga-jati svoje dijete. Teško je roditeljuuvidjeti u ~emu griješi. Roditelji~esto ne znaju kako istovremenodjetetu pokazati ljubav i autoritet.Zbog toga dosta griješe jer pret-jeruju u jednom ili drugom. Unato~problemu, kada se dijete ve}"krivo" odgaja, sve se još moèispraviti. To, naravno, ovisi oroditeljima. Sve je dobro kadroditelji svoje pogreške rade izneznanja. Onda se sve još moèpopraviti, samo da se na|e netkotko }e ih upozoriti u ~emu griješe.Problem nastaje kada roditelji gri-ješe zbog svojih psiholoških prob-lema. Tada je odgoj djeteta iz kori-jena krivo usmjeren i obi~nonepopravljiv.Postoje tri prijelomna razdoblja urazvoju djeteta (dvije, pet idvanaest godina). Ve}ina seroditelja i psihologa slaè da je naj-gore razdoblje tinejdèrsko, ukojem je najviše sukoba. Tinejdèrviše nije dijete,a nije ni odraslaosoba.U ovom razdoblju on vidi roditeljekao osobe koje ga nasilno drè u

32

Prilozi iz strukeC

ivit

as b

roj5

.na

{na{

Obiteljski odgoj

Karlo ZelenikaKoordinator, [iroki Brijeg

djetinjem dobu i ograni~avajumu slobodu, a roditelji suzbunjeni promjenama kojeuo~avaju kod djeteta. Teškoje odrediti jedinstvenu strate-giju koja bi pomogla da sešto lakše prebrodi to kriznorazdoblje. Va`no je da roditeljbude podrška adolescentu išto je mo`da klju~no, višesluša, a manje pri~a.Dozvolite mu da višeodlu~uje o svom ìvotu i sud-jeluje u obiteljskim odlukama,pokaìte mu da se njegovomišljenje cijeni, ali muistodobno budite autoritet.Nekoj je djeci razdoblje ado-

lescencije posebno krizno,osobito ako su izloènidodatnim pritiscima poputnesre|enih obiteljskihodnosa. Ako dijete provodimnogo vremena samo i izoli-rano od obitelji i prijatelja,ako je nastala nagla promje-na školskog uspjeha, izrazitapromjena raspoloènja, manjiinteres za izvannastavneaktivnosti, potraìmo mustru~nu pomo}.Kakvo ponašanje moèmoo~ekivati u odre|enojdobi?U dvanaestoj godini jepo~etak traènja samogsebe. Javljaju se nagle prom-jene raspoloènja, djeca su~esto ljuta i sl.; zaokupljenasu sama sobom, manje sepovjeravaju roditeljima ipovla~e se u sebe.Petnaestogodišnjaci su ve}poprili~no odvojeni od obiteljii više vole biti s vršnjacima,tajnoviti su, èle više privat-nosti, sva|aju se, a mogu bitidepresivni i zbunjeni.Sa sedamnaest godinapostaju sigurniji u sebe i neosje}aju toliko potrebu dadokazuju svoju sigurnost.Prihva}aju sebe onakvimakakvim jesu, ~esto se obnav-ljaju dobri odnosi s ~lanovimaobitelji. Oni postaju odgo-vorniji i ozbiljniji i razmišljajuo budu}nosti.

Naran~a koju prejakostiš}u,

daje gorak okus.

33

Prilozi iz strukeC

ivitas broj5.na{na{

P ostoji jedna staromodna rije~za sve sposobnosti koje ~ineemocionalnu inteligenciju:

karakter. Karakter je, piše AmitalEtzioni, teoreti~ar društva, psi-hološka snaga nu`na za moralnoponašanje. A filozof John Deweyuvjerio se da je moralno obrazo-vanje najsna`nije kada se lekcijedjeci prenose u sklopu stvarnihdoga|aja, a ne samo apstraktnihpredavanja - u sklopu provo|enjaemocionalnog opismenjavanja.Ako je razvoj karaktera temeljdemokratskog društva, razmotriteneke od na~ina na koje emocional-na inteligencija podupire upravo tajtemelj. Kamen-temeljac karakterajest samodisciplina; krepostanìvot, kako to isti~u filozofi još odAristotela, temelji se na samokon-troli. Srodan klju~ni element karak-tera jest sposobnost motiviranja ivo|enja samog sebe, bilo da jerije~ o doma}oj zada}i, dovršava-nju posla ili jutarnjem ustajanju. A,

kao što smo vidjeli, sposobnostodga|anja trenutka primanjanagrade i kontroliranja i usmjera-vanja nagona za djelovanje temelj-na je emocionalna sposobnost kojase neko} zvala snagom volje. "Dabismo ispravno postupali po mjeri-lima drugih, moramo vladati sobom- svojim apetitima, svojim strasti-ma", isti~e Thomas Lickona, pišu}io edukaciji karaktera." Da bismoemocije dràli pod kontrolom razu-ma, potrebna nam je snaga volje".Sposobnost odbacivanja ~ovjekovekoncentracije usmjerene na samogsebe i impulsa donosi društveneprednosti: time se otvara putempatiji, istinskom slušanju, sagle-davanju situacije iz sugovornikoveperspektive. Empatija, kao što smovidjeli, vodi do bri`nosti, altruizma isuosje}anja. Sagledavanje situaci-je iz tu|e perspektive razgra|ujestereotipe utemeljene na predrasu-dama i tako poti~e tolerantnost iprihva}anje razlika. Ove sposob-nosti su sve potrebnije u našem,nazovimo ga, pluralisti~nijemdruštvu, omogu}uju}i ljudima daìve zajedno u me|usobnome poš-tovanju, kao i produktivnu javnukomunikaciju. To su temeljnaumije}a demokracije.Škole, isti~e Etzioni, imaju središ-nju ulogu u kultiviranju karaktera,usa|ivanjem samodiscipline iempatije, koje, pak, omogu}ujuistinsku odanost gra|anskim imoralnim vrijednostima. Pritom nijedovoljno djecu pou~avati vrijednos-tima: djeca ih moraju i primjenji-vati, a do toga dolazi kad izgra|ujuvitalne emocionalne i društvenesposobnosti. U tom smislu, kada jerije~ o razvijanju karaktera, moral-nih stavova i osje}aja gra|anskedu`nosti, emocionalna pismenostide pod ruku s edukacijom.

Razvoj emocionalne pismenosti kroz program isadràje Civitas programa,

Demokracije i ljudskih pravaKarakter, moral i umije}e

demokracije

Pripremio Drago ZovkoIz knjige Danila GolemanaEmocionalna inteligencija

34

PredstavqamoC

ivit

as broj5

.na{

na{

PREDSTAVQAMO KOORDINATORE

Nina Ninkovi}, profesor pedagogije i psihologije zaposlena u Republi~kom pedago{kom zavoduu Bawaluci. ~lan CIVITAS-a sam od 1997. godine kada sam, kao pedagog- psiholog jedne bawalu~ke osnovne{kole, pro{la obuku iz osnova demokratije i Projekta gra|anin. Ve} tada me CIVITAS "kupio"za cijeli ìvot, jer su principi na kojima po~ivaju ovi programi u potpunosti i moji ìvotniprincipi.Kao regionalni koordinator i kao trener imala sam priliku organizovati i realizovati mnogo-brojne aktivnosti u osnovnim i sredwim {kolama. Pomenutih aktivnosti nije malo: obuke nas-tavnika, profesora, pedagoga, u~e{}e u Civitasovom kampu Br~ko, anga`man u programu certi-fikacije nastavnika demokratije i qudskih prava. Obim i broj aktivnosti se stalno pove}ava,kao {to se pove}ava i interesovawe nastavnika i u~enika za wih. I upravo ta zainteresovanostpodsti~e i pove}ava moju motivaciju za daqi anga`man.

Zadovoqstvo u~enika, wihova nasmijana lica, o~igledna promjena wihovog pona{awa, znatièqa i istraìva~koraspoloèwe, wihov siguran pogled i èqa da u~estvuju u "mijewawu svijeta" i u dru{tvenom ìvotu, su uzrok irazlog i mog zadovoqstva.CIVITAS mi je, izme|u ostalog, pruìo mogu}nost za promovisawe novih ideja i vrijednosti, novih metoda i tehnikarada, novih sadràja koji doprinose izgradwi cjelovite li~nosti i jednog zdravog pogleda na ìvot i cijeli svijet.Sve ovo je nai{lo na na veliko odobravawe i bilo odli~no prihva}eno od strane nastavnika. Mislim da ne postoji{kola u BiH u kojoj ne poznajem nekog od nastavnika. Lijepo je uvijek imati nekog na svojoj strani i svugdje se osje}atidobrodo{lim.

Antun Milo{ je profesor tjelesne i zdravstvene kulture zaposlen u Osnovnoj {koli ''Brestovski'' na dje-latnom mjestu ravnatelja {kole.U CIVITAS@ BiH uklju~en je od 1996. i imao je prigodu da stekne dovoljno znanja i iskustva iz ovogprograma kroz redovite obuke i sastanke kao i seminare. Posebno su zna~ajna iskustva koja jestekao u vrijeme studijskog putovanja po SAD-u kao ~lan Civitasove delegacije iz BiH.Uvjeren je da su programi obrazovanja za Civitasovu demokratiju i ljudska prava, koji se izu~avaju uosnovnim i srednjim {kolama, prilago|eni mogu}nostima u~enika i zato su dobro prihva}eni u {koli,porodici i zajednici.Naravno, to ne zna~i da ne treba i dalje raditi na uvo|enju ovog oblika obrazovanja u redovnu nas-tavu u sredinama gdje to jo{ nije u~injeno.Posebno je, po mi{ljenju g. Milo{a za u~enike vaàn Projekt gra|anin kao i Civitasov Ljetni kampBr~ko jer osiguravaju masovnost, dobra rje{enja, novi na~in u~enja i druènja mladih iz cijele zemlje.Sretan je {to radi kao koordinator i {to pomaè u okvirima svojih mogu}nosti u~enicima i nastavnici-

ma da se aktivnije uklju~e u javni ìvot.Ovom programu previ|a svjetliju budu}nost i doìvljava ga kao boljitak za obrazovanje mladih za demokratiju i ljudska prava.Ovom prigodom jo{ jednom pozdravlja cjelokupnu obitelj CIVITASA.

ANTUN MILO[, koordinator za ùpaniju Srednja Bosna

Amir Hodì}, koordinator za Zeni~ko-dobojski kanton i trener Civitasa, profesor engleskog jezika i knjièvnosti,dipl. inìnjer metalurgije iz Zenice, zaposlen u Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeni~ko-dobo-jskog kantona kao stru~ni saradnik.Uklju~en u program Civitas od samog po~etka (mart 1996. godine), trenutno i ~lan Upravnog odbora za certi-fikaciju nastavnika koji predaju sadràje iz oblasti demokratije i ljudskih prava.Zavr{iv{i obuke za trenera nastavnika razredne nastave, nastavnika osnovnih i srednjih {kola, u~estvovao je uobu~avanju nastavnika iz svih krajeva BiH, a posebno iz Zeni~ko-dobojskog, Posavskog, Tuzlanskog, Srednjo-bosanskog kantona i Br~ko-Distrikta. Tako|er sa grupom trenera iz BiH u~estovovao je u obu~avanju nastavni-ka iz Srbije iz "Projekta gra|anin". Posebno je zasluàn za izradu prvog nastavnog plana i programa kao iuvo|enje u nastavu redovnog predmeta "Gra|ansko obrazovanje" {kolske 1999/2000. godine u 8. razreduosnovnih {kola Zeni~ko-dobojskog kantona.Prije pojave "Civitasa u BiH, 1995. godine kao ~lan delegacije kantona i okruga sa prostora FBiH bio na studi-jskom putovanju u USA po pitanjima teorije i prakse federalizma. Godine 1998. kao ~lan delegacije Civitasa BiHboravio tako|er mjesec dana u USA, a 2004. godine na poziv CCE iz Calabasa bio u~esnik Ameri~kenacionalne akademije za nastavnike na Loyola Mary mount University u Los Angelesu na temu "Politi~ka i

ustavna teorija za gra|ane". Na temu gra|ansko obrazovanje i demokratija svoja razmi{ljanja pisao je za "Znak Bosne", "Didakti~keputokaze" i "Na{ Civitas"."Demokratija je vrlo krhka, ona je biljka koja zahtijeva posebne uslove i njegu, a naro~ito u zemljama tranzicije stalno joj prijete opasnostizastranjivanja i demago{kog maskiranja za razli~ite lo{e namjere i ciljeve, stoga obrazovanje za demokratiju, tj. gra|ansko obrazovanje jestejedini na~in sticanja sposobnosti gra|ana bez kojih ne}e biti ni demokratije. Potrebno je da svaki pojedinac iskreno preispita svoja gledi{ta,da prihvati ~injenicu da treba u~iti i teoriju i praksu demokratije, a gra|ansko obrazovanje ne smije se udaljavati od ìvota, ne smije ostatisamo u prostorima u~ionica, mora uticati na promjenu politi~ke kulture, mora sluìti politi~kom odrastanju, zadatak je izuzetno teàk ali trudavrijedan", istakao je Hodì}

AMIR HOD@I], koordinator za Zeni~ko-dobojski kanton

NINA NINKOVI], prof. pedagogije

35

Prilozi - GRA\ANIN EVROPE

Civ

itas

bro

j5.

na{

na{Demokratija se treba u~iti i ìvjeti na

svakoj osnovi: u školi, zajednici,društvu, porodici, s prijateljima.....!To zna~i da demokratiju ne moèmoodvajati od sebe i svog bi}a, oddruštva u kojem ìvimo, ona je jed-nostavno na~in ìvota uop}e. Teku}a 2005 godina je proglašenaod strane Vije}a Evrope"Evropskom godinom gra|anstvakroz obrazovanje". Nije ni ~udozašto kroz obrazovanje. Op}e je poznato da osnova onogašto se ponese iz obrazovanjamnogo uti~e na naše opredjeljenje idjelovanje u stvarnom ìvotu.Jedan od imperativa svakogdemokratskog društva i društava utranziciji jeste afirmirati i njegovatiaktivno u~eš}e mladih ljudi u zajed-nici u kojoj ìve. Iz potrebe za ost-varivanjem tog imperativa, mladimljudima Bosne i Hercegovine Civitasprogram je obezbijedio mogu}nostida kroz redovni nastavni programovladaju osnove iz podru~jademokratije i ljudskih prava. Takomladi širom dràve kroz odgojnoobrazovni proces mogu aktivno

sudjelovati u zajednici, jer prolazekroz iskustveni dio u~enja primjenju-ju}i ste~ena teorijska znanja u nas-tavi. Podaci da smo prikupili priloge iz474 škole iz cijele zemlje o organi-zovanju manifestacija sve pod jed-nim imenom "Gra|anin Evrope izmoje ulice" govori o tome da suefekti ovog programa vidljivi usvakodnevnom ìvotu. Ovom pri-likom èlimo se zahvaliti prije svegaizuzetno vrijednim i angaòvanim~lanicama i ~lanovima organiza-cionih odbora u školama, koji sunašu zemlju stavili u sami vrh pouspjehu i masovnosti manifestacija.Ovaj organizacioni odbor mani-festacije predstavlja nukleusdemokratske škole, i sidro za nas-tavak ovakvih i sli~nih manifestacija.Oni tako|er dokazuju da u našimškolama ima mnogo pozitivnihpomaka, te da se povezivanje školei zajednice ve} odvija na više aveni-ja. Kruna svih ovogodišnjih mani-festacija bila je organizacija školskihtakmi~enja iz programa "Projektgra|anin"

Kroz školska takmi~enja u~enici supromovirali demokratske vrijednosti iljudska prava, multikulturalnost i to-leranciju, a što je najva`nije oni suse aktivno uklju~ili u rad sa svojimnastavnicima i na manifestacije poz-vali goste iz lokalne vlasti.Upravo na taj na~in, uprava škola,pedagozi, nastavnici i u~enici supokazali gra|ansku zrelost i odgo-vornost, kao i spremnost da se uklju~eu poboljšanje prilika u našoj zemlji.Još jednom vam svima od srca~estitamo, i najavljujemo da }e semonografija svih radova koje stenam poslali, kao i obra|eni rezultatianketa, uskoro na}i u štampi.Ukoliko niste dostavili podatke,molimo vas da to što hitnije u~inite. Jedan mali broj radova stigao jebez oznaka. Naši koordinatori }evam se javiti da izvrše poslijednjeprovjere prije nego što monografijaiza|e iz štampe, jer ne èlimo ništapropustiti. U nadi da }e ove manifestacijepostati tradicionalne, srda~no vaspozdravljamo, sve vas gra|aneEvrope iz naših ulica..

ZAHVALNOST [KOLSKIM ODBORIMAZA OBILJE@AVANJE GODINE

EVROPSKOG GRA\ANSTVA KROZOBRAZOVANJE

36


Civitas broj5.

na{na{

M art mjesec u S[C ''P.P.Wego{'' u âjni~uodisao je neobi~nom

radnom atmosferom. Iakodruga smjena radi sa mawimbrojem u~enika za koje je pred-vi|ena nastava, vje`be i prak-ti~na obuka, izgledalo je da{kola radi punim kapacitetom.Pripreme za obiqeàvawemanifestacije ''GRA\ANINEVROPE IZ MOJE ULICE''produìle su radno vrijemenastavnika, ali su se i u~enicinesebi~no odrekli svoga slo-bodnog vremena.Posebnu aktivnost i entuzi-jazam pokazali su u~enicizavr{nih razreda koji su sespremali za takmi~ewe''Projekt gra|anin''. U~enici ostalih razreda dalisu svoj doprinos obiqeàvawumanifestacije kroz likovne iliterarne radove, a pred-stavnici Savjeta u~enika nasebe su preuzeli obavezuure|ewa u~ionice u kojoj }e seodràti centralna mani-festacija.Najinteresantniji dio mani-festacije naravno bilo jetakmi~ewe vezano za ''Projket

gra|anin'' u kome su u~enici nesamo istakli problem ve} su iponudili rje{ewe dono{ewemmjera javne politike.U~ionica na{e {kole nijemogla primiti sve u~esnikekoji su èqeli u~estvovati uovom doga|aju. Naàlost, sto-lice koje su bile rezervisaneza ~lanove {kolskog odbora,predstavnike Savjeta roditeqai predstavnike aktuelnevlasti bile su poluprazne. Akoizuzmemo nastavnike i pred-

stavnike u~enika osnovne{kole, jedini gosti bili supredstavnik medija i direkto-rica Doma kulture.Demokratizacija odnosa udru{tvu kao da je zbunila onekoji jo{ nisu shvatili nerazd-vojivost koncepta obrazovawai koncepta gra|anstva. Ilineki jo{ uvijek misle da obra-zovni sistem u civilnomdru{tvu moè funkcionisatibez ~vrste veze {kole,porodice i zajednice.

MANIFESTACIJA ''GRA|ANINEVROPE IZ MOJE ULICE'' U

~AJNI~U

prof. Qiqana Jovanovi}âjni~e

B iti gra|anin Evrope za nas,u~enike i nastavnikeOsnovne škole "Skender

Kulenovi}" Zenica, nije samo fraza,nego ~injenica i èlja, te cilj damoramo da stignemo što prije. Dabismo postigli taj cilj, ve} godina-ma u ovoj sredini se odvijaju razneaktivnosti i mi s pravom moèmore}i da smo našem cilju ve} veomablizu. Prvi naš zadatak je bio da odredi-mo šta zna~i biti gra|anin Evrope,a onda u taj programuklju~iti sve u~enike, ~aki one najmla|e i kroz svenastavne predmete isadràje krenuti ka posti-zanju cilja.Da smo svoj zadatakozbiljno shvatili pokazujui rezultati koji suizvanredni i na koje smomi veoma ponosni. ~etirigodine: 1999, 2000,2002. i 2004. godine~lanovi Kluba Civitas uprojektu Ja gra|anin supobjednici finalnihtakmi~enja koja suodràna u Sarajevu. Još više smo ponosni na ono štosmo nau~ili i za što se ne dobivajumedalje:

da poštujemo jedni druge;da znamo slušati i uvaàvati

jedni druge;da mišljenje drugih ne mora

uvijek biti kao naše;da ~uvamo okolinu i svojim

primjerom u~imo jedni druge ...

U ovoj godini, koja je proglašenaGodinom gra|anstva, sumiralismo rezultate i taj doga|aj obiljeìlinizom manifestacija.

Demokratija u mom odjeljenju bilaje debata me|u u~enicima VIIIrazreda, koji su debatirali na temeU~eni~ka prava, Ravnopravnostpolova i tema Koliko je teško ililahko zastupati tu|e mišljenje.Sli~nu debatu su imali i u~eniciniìh razreda.

Organizirali smo i školskotakmi~enje na temu Projektgra|anin, te izlo`bu likovnih i lite-rarnih radova na istu temu.Da je ovaj projekat zaìvio u našojškoli, da je shva}en i prihva}en,pokazuje veliki broj likovnih i lite-rarnih radova na konkursu na temuGra|anin Evrope iz moje ulice.Drugo mjesto u konkurenciji lite-rarnih radova na nivou Bosne iHercegovine na ovu temu je osvo-jila u~enica naše škole \enita

ôlak.Uzeli smo u~eš}a i naForumu odgovornosti kojeje organizirala Op}inaZenica i na kojem su gostibili gradona~elnik gradaZenice gospodin HuseinSmajlovi} i predsjedavaju}iOV gospodin MiljenkoKarovi}.Svega ovog do sada ne bibilo da nije bilo naših nas-tavnika Obradovi} Ahmeta,Muj~inovi} Še}ana i Huski}Ramze, koji su svojim nese-bi~nim zalaganjem u~inili danam ovaj projekat pribliè,

da ga shvatimo i da na kraju samibudemo sudionici istog.Pred nama je još mnogo posla.Moramo sebi i generacijama kojedolaze pokazati da smo spremnibiti gra|ani Evrope. Kada }emotamo, to zavisi i od odraslih.Nemojte da dugo ~ekamo!

MI SMO NAŠA VRATA OTVORILI,VI VAŠA SAMO ODŠKRINITE"

37


Civ

itas

bro

j5.

na{

na{

GODINA GRA\ANSTVA U O[''SKENDER KULENOVI]'' ZENICA

38


Civitas broj5.

na{na{

Dana 26.3.2005. godine odràna je{kolska manifestacija “Gra|aninEvrope iz moje ulice” na kojoj supredstavqena dostignu}a u~enika inastavnika u unapre|ewu i razvojudemokratije u {koli.

Organizcioni odbor (tim za organi-zaciju) sa~iwavali su:1. Brankica Davidovi}, direktor{kole2. Milka Pa|en, pedagog3. Sowa Predojevi}, psiholog4. Iso Bu~an, trener CIVITAS-a5. Sowa Si|ak, predsjednik Savjetau~enika

U okviru programa “ProjektGra|anin” svoje teme je prezentova-lo 6 odjeqewa osmog razreda, ajedno odjeqewe devetog razredabili su gosti takmi~ewa i prezento-vali su svoj problem van konkuren-cije. U~enici osmog razreda prezen-tovali su sqede}e probleme: VIII 6, PO Hambarine - ZAVJESE UUÎONICAMA, nastavnik Bursa}TomislavVIII 1, - NASIQE U PORODICI, nas-tavnik Vejinovi} SvetozarVIII 2. - NEPRIMJERENOPONA[AWE UÊNIKA U [KOLI,nastavnik Grbi} BrankaVIII 3. - ENTERIJER NA[E [KOLE,

nastavnik Prani} MilosavaVIII 4. - RASVJETA [KOLSKOGDVORI[TA, nastavnik Tambi}BiqanaVIII 5. - NARKOMANIJA, profesorPetrovi} BlaènkaXI 6. - IZGRADWA [KOLSKOGIGRALI[TA, nastavnik Kon~arDrenka (van konkurencije)

SUDIJSKI TIM:1. Bu~an Iso, predsjednik2. Femi} Angelina3. Kon~ar Drenka4. Purkovi} BiqanaTAJMER:Jawetovi} Stojan

Na {kolskom takmi~ewu u~enici VIII 3 razreda osvojili su prvomjesto i tako se plasirali naop{tinsko takmi~ewe. Drugo mjestoosvojili su u~enici VIII 4, a tre}eVIII 5 odjeqewa.Pored takmi~arskog dijela na ovojmanifestaciji svoja postignu}apredstavili su u~enici i nastavni-ci koordinatori timova Savjetau~enika. Aktivno su se ukqu~ili idali svoj doprinos nastavnicirukovodioci razli~itih sekcija.Odràn je okrugli sto sa svimu~esnicima manifestacije na kojemsu se osvrnuli na prezentirane

probleme. Govorili su o tome {ta bipromijenili ili uradili druga~ije,kako su se osje}ali dok su skupqaliinformacije o svojim problemima.Na koje probleme i prepreke sunailazili i kako su ih rje{avali.Iznijeli su svoje pozitivne utiskevezane za organizaciju manifestaci-je kao i àqewe zbog slabog odazivaroditeqa, ~emu }e posebnu pa`wuposvetiti u narednom periodu.Sa u~e{}em u~enika i nastavnikasmo veoma zadovoqni wihovomspremnosti i spretnosti da uo~eproblem, uo~e nivoe funkcionisawavlasti, mogu}nosti rje{avawa prob-lema i plana akcije.Mnogi problemi koje su pokrenuliu~enici nalaze se u fazi rje{avawai nadamo se da }e se uspje{norije{iti. Na{u manifestaciji nisupropratili lokalni mediji iako suuredno pozvani, najvjerovatnije izrazloga {to se manifestacijaodràvala istog dana u vi{eosnovnih {kola. Ponosni smo {to jena{ rad zabiqeìla foto sekcija{kole sa nastavnikom VlasenkomMirkom. U toku {kolske 2004/2005.godine programom CIVITASA obuh-va}eno je ukupno 147 u~enika, a svinastavnici u {koli su pro{liprdvi|enu obuku. U narednom perio-du izvr{i}emo evaluacijupostignu}a odre|enih projekata, uprvom redu “Projekta gra|anin”.

Pripremile:Milka Pa|en, pedago,g iSowa Predojevi}, psiholog

INKLUZIJAT okom aprila teku}e godine u ve}ini sarajevskih

škola prigodnim programima obiljeèni su daniCIVITAS-a. Tema manifestacija je bila "Gra|anin

Evrope iz moje ulice". Ovom prilikom èlim izdvojitipriredbu koju su pripremili šti}enici-u~enici centra

"Vladimir Nazor". înilo se da se cijeli kolektiv, oddirektora, nastavnice Sonje Komneni} koja je vodilaprogram, ostalih nastavnika, u~enika, osoblja Centra,dugo pripremao, jer ono što su gosti imali priliku vidjetibilo je zaista impresivno. Zabavni program sa plesomu kome su u~estvovali mla|i u~enici, dramski dio iškolsko takmi~enje iz Projekta gra|anin ~inili su kosturprograma. Uprava škole je za goste iz ministarstva,ureda CIVITAS-a, koordinatore, predstavnike medija iroditelje pripremila i zakusku. Tema pobjedni~kog portofolija "Dozvolite nam da seobrazujemo" govori o daljim mogu}nostima za školo-vanje i problemima na koje ovi u~enici nailaze. Izprezentacije se moglo vidjeti kolika je èlja ovihu~enika da se školuju tamo gdje èle i steknu zani-manja o kojima maštaju baš kao i svi drugi u~enici.Naàlost, pokazali su i to koliko ko~nica postoji unašem društvu i kako je potrebno mijenjati i zakone dabi se njihovi snovi ostvarili. A to su obi~ni mali snovikoji im zaista pripadaju. Još jednom veliko hvalaCentru "Vladimir Nazor" iz Sarajeva i znajte dara~unamo na vas.

Pripremila Sedìda Hadì}

manifestacija “Gra|anin Evrope iz moje ulice”u O{ “Dositej Obradovi}”, Prijedor

39


Civ

itas

bro

j5.

na{

na{

GRA\ANIN EVROPE IZ MOJE ULICE

U okviru aktivnosti kojima se obiljeàvala GodinaEvropskog gra|anstva CIVITAS@ BiH je raspisaokonkurs na teme ''Gra|anin Evrope iz moje ulice,

Projekt gra|anin i Umije}e ìvljenja.'' Vi ste vrijedno pisalii poslali ste nam nešto više od 400 radova na ~emu smo

zahvalni i ve}inu radova }emo objaviti u posebnoj zbircikoju }ete dobiti u najskorije vrijeme. Od prispjelih radova naša komisija u sastavu: MaraMatki}, Kemal Velagi} i Alija Lapo odabrala je prva trikoja su i nagra|ena.

PRVO MJESTO


Prate}i TV dnevnik i dnevnu štampu, shvatio sam da su gra|ani iz mojeulice duboko zagazili u Evropu. Primjeri su brojni. Ljubitelji prirode sa viših spratova ~esto ''ure|uju'' zelenilo ispred zgradevre}ama za sme}e. Balkone naših zgrada krase uredno sloèna drva, jernaš ~ovjek zna da gdje ima drva ima i vatre.Gra|ani iz moje ulice ne zaboravljaju svoje korijene, pa poslije napornograda u fabrikama okrenutim Evropi, hrle u bašte da bi nešto i od togapreìvjeli. Pretpostavljate da gaze oni u ~izmama, ali ne od sedam milja,nego u onima na kojima je blato od sedam dana.Ima i svjetlijih primjera. Primje}ujem da gra|ani nose sve više nekeevropske mobilne telefone. Raspravljaju o cijenama u evrima ili u eurimakojih nemaju, ali zvu~i tako evropski ili europski, kako ho}ete. Na ulici sre}em evropske vojnike. Došli da nas što prije oni povedu uEvropu! Evropo, odškrini svoja vrata, mi smo spremni!

Aleksej \ur|evi} VII 3OŠ ''Dositej Obradovi}''Doboj

DRUGO MJESTO


U akšam jednog ljetnog dana pri~ao moj djed Jozi dok su uz malo meze i sok (znaš srce, ništa ljuto) sjedili naverandi i sje}ali se…''Zvali mene da presudim, za vrijeme onog tamo rata, pri~a moj dedo, ko je ukrao kokoš iz gazdinog kokošinjca.Bili optuèni neki Memo iz Gornje Zenice i Rom ko }e ga znati odakle. Rekli su da presudim pravedno, a ve} subili osudili Roma, da je kriv. Ja saslušao jednog, drugog, svjedoke i kako god da okrenem, kriv Memo, a Romispravan. To i reknem, a oni na mene. ''Gdje }eš našeg ~ovjeka osuditi…te ti.. ne znaš, te ti si ovakav i onakav,''sve te rije~i padoše na mene, a ja se pitam zar i Rom nije naš ~ovjek, pa zar pravda nije ista za sve. Nikada meviše ne zovnuše da im sudim, a ne bi im ni otišao kad ne mogu pravo suditi.Slušam deda i ponosim se njime, jer moj dedo je bio gra|anin Evrope još od onog tamo rata. I ne samo po tome.Znam da moj dedo još ne zna šta je to demokratija, ni tolerancija i ko zna da li }e ga ikad ti pojmovi interesovati,ali zna moj dedo šta je dobar ~ovjek, da dobrog ~ovjeka ne treba oštetiti, da svakom moraš pomo}i, ako moèš.Da ljude treba saslušati, ali ne mijenjati - njegova je takva, a ti presudi da li ti se ona svi|a.Zna moj dedo šta je i tvoja i tu|a muka, jer nagledao se dedo i dobra zla na ovom svijetu, pa gleda svoja posla,svakog voli i svakog poštuje. I njega svi vole te ~esto ~ujem da je moj dedo ~ovjek na svom mjestu.Zna moj dedo, iako nikad nije išao u školu, da treba u~iti, pa ~esto spominje: ''U~i, u~i dijete,'' a nama djeci

dosadno, a i nana nas brani, ali dedo je uporan i zna šta ''škola zna~i za insana''. Nemoj ostati slijep kod o~iju,vrijeme leti, sti}i ga ne moèš, niko ne}e ~ekati na tebe da se ti odlu~iš, da kreneš za onima koji bolje znaju odtebe, zato u~i i ne misli se toliko. Treba vjerovati dedi.. zna dedo najbolje.

Dènita ôlak VII1OŠ ''Skender Kulenovi}''Zenica

TRE]E MJESTO

PROJEKT GRA\ANIN

Projekt gra|anin nasu~i timskom radu,

bili mi u seluili u gradu

U~i nas kako da riješimoprobleme i ne mislimona izgubljeno vrijeme

U~i nas nešto novo,ponekad zanimljivo,

ponekad korisno.

I zato je Projekt gra|aninkoristan svima

i svaka škola bi trebalada ga ima!

Filipina Gluhakovi}, VIII a X OŠ Bijela

40


Civitas broj5.

na{na{

REALIZACIJA PROJEKTA GRA\ANIN I GRA\ANIN EVROPE IZ MOJE ULICE U JU "UÎTELJSKA [KOLA I

GIMNAZIJA OBALA" SARAJEVO

"Gra|anin Europeiz moje ulice:Monografija"U manifestaciji "Gra|anin Europe iz moje ulice"u~estvovao je veliki broj osnovnih i srednjih škola izsvih krajeva Bosne i Hercegovine. Škole su na razli~itena~ine obiljeìle manifestaciju - literarnim i likovnimradovima, anketama, takmi~enjima iz "Projektagra|anin", akcijama u lokalnim zajednicama, razgo-vorima sa dràvnim slu`benicima i sl. U~eš}a uaktivnostima uzeli su u~enici, roditelji i nastavnici.Obilje kreativnih radova bosanskohercegova~kih ško-

laraca stvarni je povod za objavu monografije koja }esadràvati sve ono što su u~esnici ostvarili. Njihov trudi napori koje su uloìli bit }e višestruko nagra|eni jed-nom vrijednom knjigom. Tu }e knjigu svi zacijelo ~uvati,još dugo, a kada je budu ~itali bi}e ponosni na ove ta-lentirane mlade ljude koji su budu}nost naše zemlje. U monografiji }e se na}i imena svih škola i svihu~esnika pored podataka o aktivnostima, a ukupanizgled knjige bit }e oplemenjen radovima proizašlim izmanifestacije. Na ovaj na~in manifestacija }e bitisa~uvana od zaborava pa }e i generacije koje dolazebiti u mogu}nosti da vide barem djeli} onoga što jeostvareno.Monografija "Gra|anin Europe iz moje ulice” iza}i }e iztiska do kraja 2005. godine.

Velid Jerlagi}

U sklopu obiljeàvanja godinegra|anina nizom aktivnosti rea-liziran je i ''Projekt gra|anin. ~lanovikomisije za realizaciju ovog projektasu:Azra Tuzovi}, direktor školeMejrema Elezovi}, pedagog školeMelika Brodovi}, profesor. Esma Sarajli}, profesor.Dana 10.03.2005. godine usve~anoj sali škole odràno je škol-sko takmi~enje ''Projekta Gra|anin''u kojem je u~estvovalo 6 tre}ihrazreda. Postigli su slijede}i plas-man:

1. MJESTO III 1 "Nasilje u porodici"

2. MJESTO III 2 "Prava èna"3. MJESTO III 3 "Spolno

prenosive bolesti"4. MJESTO III 6 "HIV/AIDS"5. MJESTO III 4 "Prostitucija"6. MJESTO III 5 "Narkomanija"

^lanovi Literarne sekcije, kojuvodi Esma Sarajli}, profesorbosanskog jezika i knjièvnosti,pisali su radove na temu"Gra|anin Evrope iz moje ulice".Za najbolji rad izabran je radu~enika Anela ]osi}a iz II 5

Gra|anin Evrope iz mojeuliceStojim na prozoru sobe i posma-tram svoju ulicu. Obrisi ku}a

naziru se kroz gustu maglu koja setjerana vjetrom postepeno povla~i.Jutro je...Prvi ljudi uùrbano izlaze iz svojihku}a, sudbini u susret, kao i svakogdana u isto vrijeme. Bosanci suodgovorni i ta~ni ljudi, evropski, aposve bosanski... Nane kao i obi~noizlaze obu~ene u šarene dimije,pokrivene maramama marljivo metusvoje avlije ne preska~u}i ni jedandio stare kamene kaldrme."Dobro jutro, nano": re~e neko odprolaznika! "Dobro jutro, sine",odgovori nana Zlata sa osmijehom

na licu, iskrenim kao što samomoè biti osmijeh Bosanca.Preko no}i je palo mnogo snijega iljudi se trude o~istiti svoje dvorište,ali ne samo ono što je njihovo, negocijelu ulicu, svi rade zajedno,pomaù jedni drugima, oni ja~i ~isteiznemoglim starcima, savršena idila,slika mirnoga suìvota i Evropi zaprimjer.Da, Bosanci su narod koji je uvijekspreman pomo}i, gostoprimljivi ipošteni, narod koji je doìvio mnogonepravde i narod koji prašta...Siguran sam da je moja ulica oduvi-

jek Evropska i nikada je ne bihmijenjao, vjerujem da u Bosni iHercegovini ima još mnogo ulicasli~nih mojoj. Ne treba mijenjatiBosance kao narod, nego pojed-ince koji narušavaju ugled našezemlje i zbog kojih smo ~estoodbacivani. Kada našom domovi-nom budu upravljali praviBosanci, srcem i dušom, Bosna}e bit prihva}ena, biti }e evrops-ka, a naša.Gra|ani moje ulice su, siguransam, ve} odavno spremni kro~itiu viši stepen suìvota, sa zajed-ni~kom valutom i velikim srcemotvorenim za sve ljude.

ANEL ]osi} II-5, JU "U~iteljska škola i gimnazija Obala" Sarajevo

U ~etvrtom po redu kampu uBr~kom od 13. do 17. srpnja 2005.,kampu s mnogo ideja i aktivnosti,u~enici i njihovi u~itelji, pedagozi iravnatelji radili su timski i interak-tivno po prvi put na lekcijama kojedosada nisu korištene na ovakvimskupovima.Teme su bile zanimljive i svatko odsudionika je dao vidan doprinos urazvoju demokracije kroz nove pro-grame za djecu s posebnim potre-bama.Svako dijete ima pravo na ìvot,školovanje, rekreaciju i rad, a sveto posebno se ti~e djece s pose-bnim potrebama. Tako u jednompismu jedan u~enik iz odjela zaslabovidnu djecu piše: "Dragi pri-jatelju, volio bih da vidim cvije}e uprolje}e, ptice pjevice i svoje vrš-njake kako se igraju." Drugi u~enikisto piše: "Volio bih stati na svojenoge da me moji vršnjaci ne gurajuu kolicima i da moja u~iteljica nemora traìti dragovoljca da mipomogne". Veliko hvala jednau~enica je uputila svojoj kolegici

što je uvijek uz nju te navodi kakosu im i roditelji dobri prijatelji.Svako pismo je novi vapaj, svakopismo je novi izazov - kako prona}ina~in i uklju~iti djecu s posebnimpotrebama me|u svoje vršnjake uškoli, radu, igri...Edukacijom u~itelja i u~enikamoèmo ovakvoj populaciji mnogopomo}i i olakšati im ionako oteànìvot.U kampu su na ovu temu odràni iokrugli stolovi na kojima su bilinazo~ni i eminentni stru~njaci,defektolozi, logopedi, nastavnici,pa i neki politi~ari. Bilo je mnogodiskusije, prijedloga na~ina rada upojedinim sredinama s ciljempomo}i djeci s posebnim potreba-ma.Zaklju~eno je da stru~ni tim zainkluziju izradi godišnji program zasve uzraste i za sve kategorijedjece s posebnim potrebama, bilolakše ili teè naravi

da se ovi programi šalju svimškolama u kojima ima takve djeceu BiH

da se oforme sekcije u svakojškoli na razini ùpanije ili regije

uklju~iti u sekcije u~enikekako bi sudjelovali na rješavanjuproblema

da odmah otpo~ne suradnja irazmjena iskustava o radu na razi-ni BiH.Istina je da je svaki po~etak teàk,ali zajedni~kim radom moè sedosta toga posti}i. Krenimo naposao odmah. Vjera u uspjeh, polaje uspjeha.

Prilozi

Civ

itas

bro

j5.

na{

na{

ISKUSTVA IZ KAMPA

Stojan ]ori}Nastavnik, [iroki Brijeg

KAKO SMO TO RADILI MI U DOBOJU

U~enici i nastavnici Sredwe saobra}ajne i elek-tro {kole iz Doboja u okviru projekta ''Ja gra|anin''bavili su se problemom pomo}i osobama sa poseb-nim potrebama. Sa koliko su ozbi qnosti pri{liovom problemu pokazuje i letak koji su {tampali i

iz koga se jasno moè vidjeti da je ovo zaista veli-ki problem i da mladi èle aktivno u~estvovati uwegovom rje{avawu. Tako|er se moè vidjeti {ta jeva`no za bavqewe pitawima javne politike i {tasu to oni nau~ili u Projektu ''Ja gra|anin''

41

42

PriloziC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

GIMNAZIJA DOBRINJA SARAJEVO CIVITAS BiH

N eophodno bi bilo da se dva puta mjese~no napredmetu Obrazovanje za demokratiju po jedannastavni ~as izdvoji za upoznavanje sa politikom

(teoretski dio).Teme koje bi se mogle obra|ivati na ovim ~asovima bilebi razli~ite kao npr:

Mladi u politiciUtjecaj mladih na razvoj društvene zajedniceMladi i volonterski radMladi u nevladinim organizacijamaUtjecaj mladih u politi~koj stranciOdnos mladih prema izborima itd.

Nakon savla|ivanja osnovnih stvari iz oblasti politike iorganizovanja jednog okruglog stola (gdje bi se sumiralipravci djelovanja mladih) mladi bi trebali to ste~enoznanje da potvrde kroz prakti~an rad. U tome smislumladi bi trebali da organiziraju posjetu op}ini ili gradugdje bi sa najodgovornijim ljudima tih dru{tvenopoliti~kih zajednica razgovarali o svome poloàju i uloziu društvu. Pri tome bi se mladi trebali prvenstveno zain-teresovati za pitanja rada i funkcionisanja politi~kogìvota u toj zajednici, kao i o tome kako mladi mogu usvemu tome dati svoj doprinos. Mladi bi pri takvim sus-

retima trebali da iskaù svoj interes za aktivnouklju~ivanje u neke projekte op}ine ili grada gdje bipored svog aktivnog u~eš}a ostvarivali i odre|eniekonomski interes.Time bi postepeno sticali i odre|ena znanja iz ekonomi-je koja bi im u kasnijem ìvotu mnogo zna~ila. U našojgimnaziji kao i u Ekonomskoj školi, ve} duè vrijemedjeluje projekat Omladinsko poduzetništvo gdje mladisti~u iskustva na podru~ju ekonomije. Smatramo da biovaj projekat trebao zaìvjeti u svim srednjim školamajer se tim putem u srednjim školama stvara takav ambi-jent da mladi ve} u tim godinama a sti~u navikustvaranja dohotka dobiti. Time se formira vlastiti stilzara|ivanja koji je itekako bitan za kasniji zivot mladog~ovjeka. Ujedno se prakti~no elaboriraju posljednje dvijelekcije iz predmeta Gra|ansko obrazovanje -Demokratija i ljudska prava.

25.04.2005.god.

Srda~an pozdrav! Sekcija Civitas

Gimnazija Dobrinja

Unašoj školi Civitas sekcijadjeluje ve} osam, vrlo usp-ješnih godina. U protekle

~etiri školske godine svaki put smose plasirali na finalno natjecanje uSarajevu. Dvije tisu}e tre}e i dvijetisu}e ~etvrte godine osvojili smotre}e mjesto.Ovi rezultati su zajedni~ki plodnašeg rada i prof. Dunje Bukovac,koja je voditelj Civitas sekcije unašoj školi. Uz njenu pomo} postalismo svjesni na~ina na koji trebafunkcionirati demokratski sustav.

Uvidjeli smo prednosti i nedostatkedemokratskog sustava u BiH.Odabirom problema radom na port-foliju, trudili smo se utjecati na vlastda riješi uo~ene probleme. Našanastojanja i trud naše profesoricebili su nagra|eni odabirom našeškole za sudjelovanje u projekturazmjene nastavnika koji rade naCivitas programu u BiH i USA. Utravnju dvije tisu}e tre}e godine,našu školu je posjetila TracyKannon iz Las Vegasa, Nevadasa kojom smo radili razli~ite teme iz

oblasti gra|anskogobrazovanja iusporedili obrazovnesustave u USA i BiH.Na taj na~in smostekli predod`bu otome što trebapromijeniti kroz refor-mu obrazovanja uBiH. U studenom2004. godine prof.Dunja Bukovac pos-jetila je prof. TracyKannon sa još dva

prof. iz BiH i na isti na~in radila sau~enicima koji poha|aju školu u LasVegasu. Uìvali smo u razgovoru saprofesoricom nakon povratka izUSA.Ono što smo nau~ili u zajedni~komradu na Projektu gra|anin jestezna~aj uklju~ivanja u proces rješa-vanja problema koji spadaju uoblast javne politike i u~enje kakomoèmo utjecati na vlast da riješeprobleme koje smo uo~ili.U idu}oj školskoj godini nas ~ekaupis na fakultet. Znanja i vještinekoje smo stekli rade}i na Projektugra|anin pomo}i }e nam da seaktivno uklju~imo u rješavanjeuo~enih problema kao aktivni idjelotvorni gra|ani.Boravkom u Ljetnom kampu uBr~kom dvije tisu}e tre}e i dvijetisu}e ~etvrte godine stekli smomnogo prijatelja iz razli~itih krajevaBiH koje mu~e isti problemi kao inas i koji ne sjede skrštenih rukunego predano rade na iznalaènjuna~ina za njihovo rješavanje. Zahvaljujemo se Civitasu i našojprofesorici Dunji Bukovac koja jekroz sve ove godine predano radilas nama, u~e}i nas da smo mi mladitemelj demokracije.

Marija Bošnjak , IV .2 i Ana Kutle, IV. 3

Gimnazija fra Grge Marti}a Mostar

Civitas sekcija

43

PriloziC

ivitas broj5.na{

na{

DODATNA OBUKA izprograma CIVITAS-a

U Br~kom je u periodu od 11. do 15.04. 2005. odrànadodatna obuka iz programa OSNOVI DEMOKRATIJEza nastavnike razredne nastave - OSNOVEDEMOKRATIJE PRVI KORACI i profesore srednjihškola - OSNOVE DEMOKRACIJE - PROJEKTGRA\ANIN.U ovom periodu odràna su po ~etiri dana za svaki nivoa peti dan planiramo da odrìmo 14.06.2005. godinekada }emo izvršiti i evaluaciju obuke i podjelu certifika-ta.Obuku su prošla ukupno 54 u~esnika sa kojima su radi-la dva trenera Civitasa Mara Matki} i Jasna Jovi~i}.

Smotra stvarala{tva u Br~kom

Krajem maja ove godine u Br~kom je odràna peta po

redu smotra stvarala{tva u~enika od I do IV razre-da osnovne {kole.Bila je to smotra dje~ijih igara, pjesmica,kreativnih ideja, stvarala{tva predstavqenogkroz maske: Karoline - zlatne ribice, meda,balon~ica, Martina - ~uvara zoo vrta.U~enici su recitovali svoje pjesmice pisane nateme odgovornosti, pravde, privatnosti iautoriteta. Smotra, koja ima edukacijsko-rekreativni karakter je aktivnost, koja odu{evqa-va podjednako u~enike, nastavnike i roditeqe,koji su do{li samoinicijativno u pratwi svojedjece.

JASNA JOVIÎ]Treneri-koordinatori1.Mara Matki}2.Jasna Jovi~i}

PROJEKT GRA\ANIN U MOSTARUNa op}inskom natjecanju uMostaru sudjelovalo je 11ekipa S.Š. i 17 ekipa O.Š.Prvi put na natjecanju susudjelovali u~eniciKara|ozbegove medrese izMostara s temomProsperitet mladih u BiH.U~enici su pokazali visokurazinu svijesti o zna~ajuaktivnog sudjelovanjumladih u kreiranjubudu}nosti BiH, koji se nemire sa postoje}om situaci-jom, ve} iznalaze rješenjaza uo~ene probleme.@elimo im da i ubudu}eovako uspješno rade!

44

PriloziC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

N astavak aktivnosti u okviruprojekta "Ja~awe li~nostimladih za uspje{no

ukqu~ivawe u demokratske pro-cese" nastavqeno je 30.03.2005. uBr~kom.S obzirom da je Tim pedagogaosnovnih {kola iz Br~kog ,pro{le{kolske godine pro{li edukacijuu organizaciji Odjeqewa za obra-zovawe i Civitasa i pedagozi

stekli status trenera za edukacijunastavnika zaduènih za rad saVije}em u~enika u osnovnoj {koli,svoje iskustvo i znawe prenijelisu kolegama iz susjednih regija/kantona/ ùpanija.Kako je Omladinski centar simbolza okupqawe i rad mladih, sma-trali smo da je to mjesto gdjebismo trebali odràti edukacijuovog tipa. Edukaciju smo radili udvije grupe i to:jedna grupa za nastavnike,druga grupa za u~enike U~esnici edukacija bile bi kolegenastavnici, pedagozi i u~enici izOra{ja, Bijeqine iTuzle. Predava~i itreneri bili supedagozi i nastavniciosnovnih {kola,kojiimaju certifikat zatrenere a plenarnopredavawe odrào jepsiholog MiroslavaGavrica na temu: psiho-lo{ki aspekti odgov-ornosti. Ovo je bilojedno lijepo druèwe irazmjena iskustava.

Nastavak realizacije ovog projek-ta planiramo da realizujemo kra-jem maja mjeseca kada }e se sastatipredstavnici Vije}a u~enika izTuzle, Srebrenika, Orasje, Brckog,Bijeqine, Petrova, Ugqevika Isa~initi Plan akcije za nastavaksaradwe. I ovaj put nas jepodràlo Odjeqewe za obrazo-vawe u Vladi Br~ko Distrikta,Ured Civitasa, a finansijskupomo} pruìla nam je OPA.Rade}i u Timu sa kolegama iz sus-jednih regija /kantona/ùpanijapedagozi i nastavnici iz Br~kogbili su veoma zadovoqni i sretni{to su do{li do spoznaje da jewihovo iskustvo dragocjeno idobro prihva}eno.U narednom periodu radi}e se napro{irivawu ovog projekta.

TRENING PEDAGOGA UBR~KOM

Jasna Jovi~i}, Koordinator projekta

U Bosansko-podrinjskom kan-tonu u~enici i nastavnici ve}osam godina aktivno u~estvu-

ju u Civitasovom programugra|anskog obrazovanja. Kao i udrugim sredinama, našim u~enicima

posebnu radost i zadovoljstvo ~iniu~eš}e u Projektu gra|anin gdje su ipostigli zavidne rezultate. Prvi rezul-tat za pam}enje postignut je 9. maja1998. g. na Federalnom takmi~enjuProjekt gra|anin kada su u~enici OŠ''Husein-efendije \ozo'' osvojili prvomjesto izu~avaju}i i nude}i rješenjeza problem ''Škola po mjeri u~enika''pod vo|enjem nastavnice SadeteRahman U~enicima je posebno ostaou sje}anju razgovor sa tadašnjim ameri~kim

ambasadorom g. Ri~ardomKauzlari~em, koji je izrazio svojupodršku u~eni~kim nastojanjima dariješe ovaj problem. Te godine u kon-gresnoj sali hotela ''Holiday Inn''sve~ano je proglašen pobjednik ukategoriji srednjih škola a to je bilatako|er naša ekipa iz Srednjemješovite škole ''Enver Pozderovi}''koju je vodila prof. EnveraDèmidì}. I sve od tada s istomljubavlju i upornoš}u gora`danskiu~enici rade, istraùju, u~e o

demokratiji, i nude rješenja za nekeprobleme. Naravno, bilo je još uspje-ha, pogotovo treba ista}i uspjeh pob-jednika na prvom Dràvnomtakmi~enju osnovaca sa temomNarkomanije. Svi postignuti rezultatisu rezultat timskog rada a prvi port-foliji u našem gradu ura|eni su ve} udecembru 1996. I tako, svake godine nova tema, novoistraìvanje, traènje i nu|enjerješenja i rad na provedbi rješenja.Ipak, ako se sve završi na takmi~enjuili smotri, to je nedovršen posao.Najteì dio posla je primijenitiponu|eno rješenje i dobiti podrškudrugih u prakti~noj realizaciji. Ipak,kada smo razgovarali sa u~enicimašta bi èljeli posebno ista}i, kazali su:- Zadovoljstvo u~enika što problemerješavaju timski- Aktuelnost tema i problema koji seti~u zajednice- Zahvalnost predstavnicima lokalnevlasti za informacije i uputstva kojaim daju, kao i podršku na kojunailaze (ali ne kod svih).Rad traje, takmi~enja i druènja pred-stoje - Svima SRETNO!

Projekt gra|anin u Gora`du

Rasema Ferhatovi}

45

PriloziC

ivitas broj5.na{

na{...O, pamtim veliki moji iz 8-4"Civitas". Kako smo sami u~ili, radilisatima, danima, ustreptalo, zanosnoi sigurno predstavljali svoju školu natakmi~enju u Banjaluci.Kako smo bili ponosni na osvojenoprvo mjesto, na prvom takmi~enju u

Republici Srpskoj.Pomogli su nam i drugariiz 8-5 sa razrednicomDušankom.êta mala, ali odabrana:Gorana, Maja, Danka,Dijana, Jelena, Nataša,Bojana, Marko.U~ili smo o toleranciji,demokratiji, prijateljstvu,ìvotu.Nije bilo lako te školske1997/98, ali smo uspjeliuz veliku podršku direktoraSlobodana Rokvi}a, dru-gara...Sredili park u našem gradu,angaòvali mnoge organizacije,ustanove, iznenadili vlasti.Pitali su šta vi radite?Kako zanimljiva pitanja postavljate?Zašto to ~inite?U~ila sam zajedno sa vama i ovama.Rado vas se sje}am.A šta je va`nije od postojanja une~ijim sje}anjima.Utkala sam vas u svoju šarenu

tkanicu postojanja.^vrsto vas steèm i ne dam.Danas ste rasuti po svijetu:Banjaluci, Beogradu, Be~u, Rimu,Njujorku...

Neke susre}em na ulici, sa prijatelji-ma, porodicom, sa djecom.Znam da sam bila dio vašeg ìvota ina to sam ponosna.

Hvala vam!

Tekst Stojanke Predojevi} izmonografije 70 godina O[ PetarKo~i} Prijedor

ZA DESETOGODI[NJICU POSTOJANJA "CIVITAS-a"

Pobjedni~ka ekipa 1997/98 OŠ ''Petar Ko~i}''Prijedor koja se nije bavila samo problemom ~isto}esvoga grada ve} je dala i zna~ajan doprinos dagrad bude ~iš}i i ljepši

B liì se kraj i ove školske godine, Europskegodine gra|anstva kroz obrazovanje. USrednjoj školi A. B. Šimi}a, u Grudama u~enici

su sudjelovali na ùpanijskom natjecanju srednjihškola u okviru Projekta gra|anin. Odabirom sameproblematike koju su obra|ivali a odnosi se na per-spektivu mladih na našim prostorima, pokušali suukazati na postoje}e probleme koje mu~e mlade i narješenja koja bi unijela svjetlo u sivu svakodnevnicu.Mladi ljudi su svjesni stanja oko sebe, prednosti i svihnedostataka naših prostora, ali ono {to krasi mladog~ovjeka je vje~iti optimizam. Bijes nailazi i prolazi.Tuga, nevjerica, i bezna|e za mlade ljude nipošto nije,za njih je vjera samopouzdanje, upornost i otpornost.Mudrost je shvatiti sve kao igru koju treba ozbiljno odi-grati i koja moè i zabavljati. Kako se ne datiobeshrabriti je pitanje ne samo mladih, ne samo nanašem podru~ju nego i na prostoru Bosne iHercegovine?! Boriti se za društvo u kojemu }e svisudjelovati mirne savjesti, gdje mogu}nosti napre-dovanja ne}e biti toliko umanjene da odluka uop}e

nije stvar morala, jer izmi~e slobodnom izboru, a slo-bodan izbor je nuàn uvjet ispravnog i opravdanog,dobrog i doli~nog postupka. Svi ljudi u društvu su pod-jednako vrijedni, mladi i stari, kada im se omogu}i dadaju sve od sebe i zauzvrat dobivaju zasluèno. Ljudise, s godinama, htjeli ili ne, mijenjaju, neki i ostvaresvoje snove a neki zaklju~e da su snovi samo snovi ipuste da to i ostanu. Vrijeme srednje škole je i vrijemebuntovništva, otpora prema normama i krutim stavovi-ma i pravilima ponašanja, koja nerijetko sputavajumladena~ki duh. Ono što opisuje njih je polet, zanos, ine smijemo im dopustiti da izgube taj polet na putuìvota a da to ni ne primijete. Ljepotu a mo`da i sjetubudi u nama stih koji su maturanti 38. generacijeSrednje škole Antuna Branka Šimi}a napisali na svo-jim pozivnicama ''Bilo je nešto lijepo pa prošlo, - ili tekje sanja to bila - Ljepše od zvijezda, ljepše od ruà ismiješka planinskih vila.

Prof. Zora PalacSrednja škola A.B.Šimi}a Grude

Mladi su izvor mislikoje poti~u na rije~i

''Jedino kroz druge postajemo ono što jesmo'' (Vigotski )

I stvarno, iskustvo nam pokazujeda još od malih nogu u~imo prvood svojih roditelja i ljudi koji nasokruùju, onda od vršnjaka i krugse sve više širi sa ljudima kojeupoznajemo tokom ìvota. U po~etku, dijete i nema jasnupredstavu o sebi, o tome šta je toli~nost, pa zato i ne moè da pore-di sebe sa drugima niti da uo~avasli~nosti i razlike. Svijest o sebi segradi postepeno, sazrijevanjemdjeteta.Na uzrastu do 7 godina dijeteopisuje sebe kroz fizi~ki izgled,li~ne predmete i razne aktivnosti.Na isti na~in opisuje i druge ljude.U procjeni se oslanja na to šta taosoba ~ini, kako se ponaša bezzapaànja stvarnih karakternihosobina li~nosti.U razgovoru sa predškolcima saz-nali smo šta su za njih prijateljstvo,ljubav, dobrota i vidjeli smo da tepojmove veù za osobe koje suprema njima dobre, koje se igraju snjima, koje se ne sva|aju i sl. Nataj na~in smo uo~ili da ljude okosebe dijele na dobre i loše i zatosmo, uvaàvaju}i njihovo pravo dabudu to što jesu i da slobodnoizraàvaju svoje mišljenje, pitalinašu djecu : šta su to ljudi? Koji sudobri, a koji loši ljudi?I djeca vole da pitaju, a na svapitanja odraslih imaju svoje odgov-ore. VA@NO JE DA IH MIODRASLI ÛJEMO:

''Ljudi - to je narod.Dobri ljudi su oni koji te poštuju ivole, a loši oni koji te ne vole.''(Tanja, 7 godina)

''Ljudi - (smije se) ... dobri ljudi sene sva|aju, ne psuju, ne valja dabudu bezobrazni, i ne valja krastipare. Ništa ne valja krasti. Lošiljudi su oni koji vi~u na djecu.''(\or|e, 6 godina)

''Ljudi su dobri koji ne bacajusme}e oko prirode, a oni koji baca-

ju sme}e nisu dobri''(Ermina, 7 godina)

''Ljudi - to smo svi mi.Dobri ljudi su oni što su dobri, što

se fino ponašaju. Loši ljudi su oništo se sva|aju i tuku se.'' (Danica, 7 godina)

''Ljudi su ìva bi}a.Dobri ljudi su oni što vole djecu,

uvijek im nešto kupuju, a loši štoplaše i straše djecu.'' (Aleksa, 7 godina)

''Ljudi - normalni ljudi. Muškarci,ènske, djeca.Dobri su kada nekome pomaù,

kada je neko u opasnosti, a on mupomogne. Loši ljudi su oni koji ne}e nikom da

pomognu.'' (Vedran, 6 godina)

''Ljudi - djeca, ~ovjek. Svi smoljudi...samo ìvotinje nisu.Dobri ljudi su oni koji samo

pri~aju, a ne sva|aju se. Loši ljudisu oni koji se sva|aju''(Dragana, 7 godina)

''Ljudi - mama, tata, baka, deda...Dobri se fino ponašaju, ne galame,ne sva|aju se.'' (Marija, 7 godina)

''Ljudi - ~ovjek...prijatelji, a prijateljise lijepo druè i igraju.''(Aleksandar, 6 godina)

''Ljudi - ~ovjek i èna.Dobri - dobar narod. Loši, kojiprave probleme.'' (Amela, 7 godina)

''Ljudi - to smo mi, djeca.Dobri - što ne kradu, što ne}e braticvije}e bez pitanja. Loši-oni štono}u kradu cvije}e i provaljujuštandove na buvljaku.'' (Danijela, 7 godina)

''Ljudi - mi svi.Dobri ljudi smo mi i an|eli. Loši -lopovi i oni u zatvoru.'' (Marija, 6 godina)

Milka Pa|en, pedagogSonja Predojevi}, psiholog

“Ovo je vrijeme promjena u svijetui ne moèmo ostati pasivni posma-tra~i i povla~iti se. Svi trebamosudjelovati u aktivnostima.Um je brì od vjetra.Tko moè znati ko je stvorio vjetar,vodu, sunce, zemlju, zvijezde...Tkomoè znati kada im je bio po~etak.Sve je traganje, sve je otkrivanje.Mladi to mogu”!

46

PriloziC

ivit

as b

roj5

.na

{na

{

JA ... I ... DRUGI LJUDI

PriloziC

ivitas broj5.na{

na{

Uorganizaciji Vije}a Evrope, uCetinju je organiziran zajed-ni~ki Seminar o smjernicama

rada u gra|anskom obrazovanjuSrbije i Crne Gore.Seminar je trajao dva dana, tj. od

19. do 20. maja 2005. god. gdje jepored predstavnika Vije}a Evrope iBosne i Hercegovine bilo prisutnooko 80 u~esnika.Prvog dana u~esnicima seminaraobratili su se:

Radmila Gosovi} ispredMinistarstva prosvjete RepublikeSrbije,

Radovan Damjanovi} ispredMinistarstva prosvjete i naukeRepublike Crne Gore

Zdravko Šunki} ispred Bosne iHercegovine.

Tom prilikom govorili su o nacrtuobrazovanja za demokratiju u Srbiji irazvoju gra|anskog obrazovanja uCrnoj Gori.Na ovom seminaru kao gostiu~eš}e su uzeli i predstavnici izBiH. Prezentacija iz BiH sastojala se uslijede}em:

Obrazovanje i dje~ija prava uosnovnim školama u RS - prezenti-

rao Zdravko Šunki} Osnivanje grupa za podršku u

BiH i iskustva u TK - prezentirali suSaliha Agi} i Mersad Hasanovi}

Ideja primjene portfolija u BiHprezentirali su Irena Bati} i SuadAli}

Prezentacija u~esnika iz BiH izaz-vala je veliko interesiranje s obziromda je gra|ansko obrazovanje kako uosnovnim tako i u srednjim školamau poodmakloj fazi, dok je u SrbijiCrnoj i Gori tek na po~etku. Ovomprilikom istaknuta je zna~ajna ulogaCIVITAS@BiH.

Drugog dana seminara govorilo se:O umreàvanju škola - iskustva iz

êškeO uklju~enosti škola u lokalnu

zajednicu - iskustva iz UjedinjenogKraljevstva.Na kraju seminara usvojena jezajedni~ka izjava koja }e biti prosli-je|ena nadle`nim institucijama.

Zajedni~ki seminar o smjernicamarada u gra|anskom obrazovanju

Srbije i Crne Gore

Saliha Agi}

Dana, 22.09.2005. godine na{u {kolu jeposjetila delegacija u sastavu:gospo|a Rahela Xidi}, izvr{na direk-torica Civitasa BiH,gospodin James Adomanis, MarylendUniversitu in America,gospodin Sabah, direktorMinistarstva obrazovawa Kurdistana,Irakgospodin Abdulah, direktorPedago{kog zavoda.

Ciq wihove posjete je bio upoznavaweorganizacije rada na{edevetogodi{we {kole, interaktivnogu~ewa i realizacije programaCivitasa.Mali Suncokreti iz Savjeta na{e{kole su igrokazom "Kraqica {ume"promovisali dio programa Civitasa izosnova demokratije u niìm razredima.U~enici 9-2 razreda su prezentovaliistraìvani problem "Nau~imo u~iti".Program Civitasa se provodi u 64zemqe u svijetu. U poslijedwe dvije

godine projekat se provodi i uKurdistanu u vi{e {kola.Predstavnik iz Kurdistana je posebnumotivaciju za rad dobio u na{oj{koli, a to je potvrdio rije~ima:"Mi smo odu{evqeni {to smo danasvidjeli toliko u~enika koji imaju mo}komunikacije i èqu da se izrazepred velikom skupinom qudi. Za nas jebilo edukativno da vidimo da u~enicisa vi{e voqe, tj. na novi na~inrje{avaju probleme. To isto }emopoku{ati u na{im {kolama..."Organizacijom na{e {kole pred-stavnik Kurdistana je bio odu{evqen:"Mi smo do sada posjetili vi{e{kola, ali ova {kola je najboqe orga-nizovana. Jako je lijepa..."

Poznato je da program Civitasa poti~eiz Amerike, ali je na ovim terenimaBiH program doìvio svoju ekspanzijui postao omiqen. To je svojim rije~imapotvrdio i James Adomanis:" Ovakav program Civitasa se provodi

i kod nas, ali je interesantno da je naovim terenima BiH vi{e zastupqen ipro{iren. Svi|a mi se ova simulacijau~ewa kroz igru. Projekat "Ja,gra|anin" pomaè u~enicima, mla|im istarijim da puno novog i nepoznatognau~e. U~enici va{e {kole su vrloaktivni i trude se da prikaù svojeprobleme..."Gospodin Adomanis nam je poklonionajqep{e rije~i hvale za na{u {kolui tim rije~ima nam je dokazao da smona pravom putu:"Va{a {kola je organizovana, ~ista iuredna, {to zna~i da u~enici i nas-tavnici vole svoju {kolu. Meni jeva`no da vidim da su u~enici ovdjeveoma sretni, druèqubivi. Osje}amda u svojoj {koli rade i u~e uzzabavu..."

TIM ZA INFORMISAWE IZ SAVJETA UÊNIKA OSNOVNE [KOLE "PETAR KOÎ]"PRIJEDOR

POSJETA ME\UNARODNE DELEGACIJEOSNOVNOJ [KOLI ''PETAR KO~I}'' PRIJEDOR

Nas Civitas 5

Documents

Transcript of Nas Civitas 5