NARUČITELJ: OSJE ČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OP ĆINA … LEVANJSKA VAROS/CD/PPU… · ĐAKOVAKI...

NARUČITELJ: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA LEVANJSKA VAROŠ IZRADITELJ: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d. OSIJEK BROJ: 33/2002.

D i r e k t o r: mr.sc. Sonja Cupec,dipl.ing.arh.

Osijek, srpanj 2004.

PROSTRONI PLAN UREĐENJA OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Knjiga 1 -Tekstualni dio

VODITELJ: MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek. STRUČNI TIM: MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek.

SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh. VLADO SUDAR,dipl.ing.građ. IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ. MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj. STJEPAN STAKOR,dipl.ing.kult.tehn. LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turizm. ALEKSANDRA KNEŽEVIĆ,građ.teh.vis.

SURADNJA:

UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE HRVATSKE CESTE HRVATSKE VODE VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava HRVATSKE VODE VGO za vodno područje sliva Save VGI Biđ-Bosut HRVATSKE VODE VGO za vodno područje sliva Save VGI Orljava-Londža ĐAKOVAKI VODOVOD I KANALIZACIJA HRVATSKE ŠUME ZAGREB Uprava šuma Osijek HRVATSKI TELEKOM HEP-DISTRIBUCIJA D.P. "Elektroslavonija" Osijek Sektor za tehničke poslove HEP-DISTRIBUCIJA Pogon distribucije plina OPĆINA LEVANJSKA VAROŠ WIENERBERGER-ILOVAC Pogon Đakovo

Stranica

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1

1.1 .1.1. Geografs ki i geopro metni polo žaj 1

1.1 .1.2. Površ ina, s tanov niš tvo , nase ljenost 2

1.1 .1.3. Naselja i građevins ka područ ja 6 a) Naselja 6 b) Građevinska područja 6

1.1 .1.4. Osnov ne kategor ije ko riš t enja prostora 7

1.1 .1.5. Priro dna ob il ježja 7 a) Reljef 7 b) Klima 8 c) Hidrogeološka obilježja 10 d) Pedološka i biovegetacijska obilježja 11 e) Geološka i tektonska obilježja 13

1.1 .1.6. Zašt ićeni d ije lov i pr irode i kulturna do bra 13 a) Zaštićeni dijelovi prirode 13 b) Kulturna dobra 13

1.1 .1.7. Krajobrazne značajke prostora Opć ine 14

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 15

1.1 .2.1. Priro dni potenc ija li i kor iš tenje resurs a 15 a) Poljoprivredne površine 15 b) Šumske površine 16 c) Lovišta i lovna divljač 18 d) Mineralne sirovine 18

1.1 .2.2. Gospodars ki po tenci jal 19 a) Gospodarska struktura i zaposlenost 19 b) Turizam 21 c) Eksploatacija mineralnih sirovina 22

1.1 .2.3. Društvene dje latnost i 23 a) Obrazovanje 23 b) Zdravstvo 24 c) Kultura 24 d) Socijalna skrb 25 e) Vjerski objekti 25

1.1 .2.4. Šport i rekreac ija 25

1.1 .2.5. Ko munalne djelatnost i 25 a) Groblja 25 b) Ostale djelatnosti 26

1.1 .2.6. Pro metni infrast rukturni s ustav 27 a) Cestovni promet 27 b) Poštanski promet 27 c) Javne telekomunikacije 29 d) RTV mreža 31

1.1 .2.7. Energets ki s ustav 31 a) Proizvodnja i cijevni transport nafte 31 b) Plinoopskrba 31 c) Elektroenergetika 31

1.1 .2.8. Vodnogospodars ki sustav 32 a) Vodoopskrba 32 b) Odvodnja 32 c) Uređenje vodotoka i voda 32 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 34

1.1 .2.9. Postupanje s otpado m 34

1.1 .2.10. S tanje oko l iš a 34 a) Onečišćenje voda 34 b) Onečišćenje zraka 34 c) Onečišćenje tla 34 d) Opterećenje bukom 34

1.1 .2.11. Područ ja posebne namjene 35

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 35

1.1 .3.1. Prostorni plan Županije 35 a) Stanovništvo 35 b) Naselja 35 c) Građevinska područja 37 d) Gospodarstvo 40 e) Društvene djelatnosti 40 f) Promet 40 g) Energetika 41 h) Vodnogospodarstvo 41 i) Poljoprivredno i šumsko zemljište 41

1.1 .3.2. Ocjena postojeć ih prostornih p lanov a 42

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 42

1.1 .4.1. Demog rafs ki potenc ija l 42

1.1 .4.2. Naselja 42

1.1 .4.3. Građevins ka područ ja 42

1.1 .4.4. Gospodars ki po tenci jal 43

1.1 .4.5. Pro met 43 a) Cestovni promet 43 b) Poštanska mreža 43 c) Telekomunikacijska mreža 43 d) RTV mreža 44

1.1 .4.6. Energet ika 44 a) Plinoopskrba 44 b) Elektroenergetska mreža 44

1.1 .4.7. Vodnogospodarstvo 44

1.1 .4.8. Postupanje s otpado m 45

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 46

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 46

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 46

2.1 .1.1. Razvoj nase lja 46

2.1 .1.2. Razvoj infras trukturnih s us tav a 46 a) Cestovni promet 46 b) Poštanska mreža 46 c) Telekomunikacijska mreža 47 d) RTV mreža 47 e) Elektroenergetska mreža 47 f) Naftovodi i plinovodi 47 g) Vodnogospodarstvo 47

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 47

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 48

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 49

2.2.1. Demografski razvoj 49

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 50

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 51

2.2 .3.1. Naselja 51

2.2 .3.2. Društvena infrastruktura 51

2.2 .3.3. Pro metna infras truktura 52 a) Cestovni promet 52 b) Poštanski promet 52 c) Telekomunikacijska mreža 52 d) RTV mreža 52

2.2 .3.4. Energets ka infras truktura 52 a) Plinoopskrba 52 b) Elektroenergetska mreža 52

2.2 .3.5. Vodnogospodarstvo 53 a) Vodoopskrba 53 b) Odvodnja 53

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara 53

a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti 53 b) Kulturna dobra 53

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 53

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 53

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja 54

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 54

3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 56

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

56

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 56

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 57

3.2 .1.1. S truktura površ ina 58

3.2 .1.2. Građevins ka područ ja 58 a) Građevinska područja naselja 60 b) Građevinska područja naselja povremenog stanovanja 60

3.2 .1.3. Poljopr ivredne površ ine 61

3.2 .1.4. Šums ke površ ine 62

3.3. NASELJA 62

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 63

3.4.1. Gospodarske djelatnosti 63

3.4 .1.1. Proizvodne i us lužne dje latnos t i 63

3.4 .1.2. Tur izam 64

3.4 .1.3. Eksp lo atac ija mineralnih s irov ina 65

3.4.2. Društvene djelatnosti 65

3.4 .2.1. Obrazov anje 65

3.4 .2.2. Zdravstvo 65

3.4 .2.3. Socija lna s krb 65

3.4 .2.4. Kultura 66

3.5. ŠPORT I REKREACIJA 66

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 69

3.6.1. Groblja 69

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 69

3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti 69

3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja 70

3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta 70

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma 70

3.7.5. Uvjeti korištenja zaštitnih i sigurnosnih zona 71

3.7.6. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline 71

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 71

3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 71

3.8 .1.1. Cestovni pro met 71

3.8 .1.2. Poštans ki pro met 72

3.8 .1.3. Teleko munikac ijs ka mreža 72

3.8 .1.4. RTV mreža 72

3.8.2. Energetski sustav 72

3.8 .2.1. Plinoops krba 772

3.8 .2.2. E lektroenergets ki s ustav 73

3.8.3. Vodnogospodarski sustav 73

3.8 .3.1. Vodoopskrba 73

3.8 .3.2. Odvodnja 74

3.8 .3.3. Uređenje vodoto ka i voda-mel io raci js ka odvodnja 75

3.8 .3.4. Koriš tenje voda 76

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 76

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 77

3.10.1. Mjere zaštite voda 77

3.10.2. Mjere zaštite tla 78

3.10.3. Mjere zaštite zraka 78

3.10.4. Mjere zaštite od buke 78

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 78

3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva 78

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

80

1.1. NAMJENA POVRŠINA 80

1.2. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA I OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 82

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 83

2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 83

2.2. GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 84

2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području 84

2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora u građevinskom području 84

2.2 .2.1. Građevne čest ice 85

2.2 .2.2. Nač in i uvjet i gradnje građevina 85

2.2 .2.3. Uvjet i uređenja građev nih čest ica 88

2.2 .2.4. Nač in i uvjet i pr ikl jučenja građevne čest ice odnos no građevine na jav nu pro metnu po vrš inu i ko munalnu infrast rukturu

88

2.2.3. Stambene građevine 89

2.2 .3.1. Obiteljs ke s ta mbene građevine 89 Veličina i način korištenja građevne čestice 89 Uvjeti gradnje građevina 90

2.2 .3.2. Višestambene građev ine 90 Veličina i način korištenja građevne čestice 90 Uvjeti gradnje građevina 90

2.2 .3.3. Građevine povremenog s tanov anja 91 Veličina i način korištenja građevne čestice 91 Uvjeti gradnje građevina 91 Uređenje građevne čestice 91

2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javne i društvene namjene 92

Veličina i način korištenja građevne čestice 92 Uvjeti gradnje građevina 92

2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarske namjene 92

2.2 .5.1. Uvjet i gradnje građev ine pro izvo dne, pos lov ne i ugost it el js ko-tur is t ičke namjene (u dal jnjem tekstu : gospodars ka namjena (PPUT)

93

2.2 .5.2. Uvjet i gradnje pol jopr ivrednih g rađevina 95 Uvjeti i način korištenja građevne čestice 95 Uvjeti gradnje građevina 96

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina 96

2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 97

Veličina i način korištenja građevne čestice 97 Uvjeti gradnje građevina 98

2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 98

2.2.9. Građevine privremenog karaktera 98

2.2.10. Građevine mješovite namjene 98

2.2.11. Ostale građevine 99

2.2.12. Uvjeti uređenja naselja 99

2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 99

2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i povremenog stanovanja 99

2.3.2. Gradnja van građevinskog područja 99

2.3 .2.1. S tambene građevine v an građevinskog područ ja 100

2.3 .2.2. Gospodars ke građevine van građevins kog područ ja 101

2.3 .2.3. Rekreac ijs ke građev ine v an građevins kog područ ja 103

2.3 .2.4. Građevine za is traživ anje i eksp loatac iju mineralnih s irovina 103

2.3 .2.5. Po moćne građevine van građev ins kog po druč ja 104

2.3 .2.6. Ko munalne građevine van građev ins kog područ ja 104

2.3 .2.7. Pro metne i os ta le infrastrukturne građevine 104

2.3 .2.8. Ostale građev ine van granica građevins kog područ ja 105

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 105

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 105

5. UVJETI UREÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 106

5.1. PROMETNI SUSTAV 107

5.1.1. Cestovni promet 107

5.1.2. Poštanski promet 110

5.1.3. Telekomunikacijska mreža 110

5.2. ELEKTROENERGETIKA 110

5.3. PLINOOPSKRBA 112

5.4. VODOOPSKRBA 112

5.5. ODVODNJA 112

5.6. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA 113

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA 114

6.1. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI 114

6.2. KULTURNA DOBRA 114

7. POSTUPANJE S OTPADOM 115

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 116

8.1. MJERE SPRJEČAVANJA ZAGAÐENJA ZRAKA 116

8.2. MJERE ZAŠTITE OD BUKE 116

8.3. SPRJEČAVANJE ZAGAÐENJA VODA 116

8.4. MJERE SPRJEČAVANJA ZAGAÐENJA TLA 117

9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA

118

9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 118

10. MJERE PROVEDBE PLANA 118

10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 118

10.2. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 118

10.3. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO 119

KARTOGRAFSKI PRIKAZI MJERILO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2.A INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Promet 1:25.000 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Pošta i telekomunikacije 1:25.000 2.C. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Energetski sustav 1:25.000 2.D. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Vodnogospodarski sustav 1:25.000 3.A. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25.000 3.B UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25.000 3.C. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA Područja posebnih ograničenja u korištenju Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25.000 4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Breznica Đakovačka 1: 5.000 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA POVREMENOG STANOVANJA Breznica 1: 5.000 4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Levanjska Varoš 1: 5.000 4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Majar 1: 5.000 4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Milinac 1: 5.000 4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Musić 1: 5.000 4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Ovčara 1: 5.000 4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Paučje 1: 5.000 4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Ratkov Dol 1: 5.000 4.I. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Slobodna Vlast 1: 5.000 4.J. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA POVREMENOG STANOVANJA Borojevci 1: 5.000 4.K. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA POVREMENOG STANOVANJA Čenkovo 1: 5.000 4.L. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA POVREMENOG STANOVANJA Majarsko Brdo 1: 5.000 4.M. REZERVIRANO PODRUČJE ZA ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA I PLANIRANI PJESKOKOP ''DUBOKI DOL'' 1: 5.000

NARUČITELJ: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA LEVANJSKA VAROŠ IZRADITELJ: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d. OSIJEK BROJ: 33/2002.

D i r e k t o r: mr.sc. Sonja Cupec,dipl.ing.arh.

Osijek, srpanj 2004.

PROSTRONI PLAN UREĐENJA OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Knjiga 2-Grafički dio

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ 1

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1 .1.1. Geografski i geoprometni položaj

Prostor općine Levanjska Varoš pripada geografskom području istočne Hrvatske, njenom središnjem dijelu, koje geografski pripada prigorskom dijelu prostora istočne Hrvatske.

To je prigorsko područje na kontaktu jugoistočnih dijelova Krndije i sjeveroistočnih dijelova Dilj gore.

Teritorijalno prostor općine Levanjska Varoš pripada prostoru Osječko-baranjske županije, gdje zauzima njen krajnji jugoistočni dio. U odnosu na ukupan prostor Županije, općina Levanjska Varoš zauzima 2,9 županijskog teritorija.

Općinu Levanjska Varoš sa sjeverozapada okružuje prostor Grada Našica, sjevera općine Drenje, s istoka općina Satnica Đakovačka, a jugoistoka općina Trnava. Sa zapadne i južne strane prostor općine Levanjska Varoš okružen je prostorima susjednih županija i to: na zapadu prostorom Požeško-slavonske županije, tj. prostorom općine Čaglin, te na jugu prostorom Brodsko-posavske županije, odnosno dijelovima općina: Podcrkavlje, Bukovlje i Garčin.


Prostor Općine se po položaju nalazi izvan značajnih prometnih koridora istočne Hrvatske. Kroz prostor Općine prolazi trasa državne ceste D-38 Požega-Pleternica-Đakovo. Ovaj prometni pravac u području Đakova općinu povezuje s prometnim koridorom Vc, a putem njega i s autocestom Zagreb-Lipovac.

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost

Površina

Općina Levanjska Varoš spada među prostorno veće jedinice lokalne samouprave Osječko-baranjske županije. Njena površina je 122,83 km²* i ima udio od 2,9% u ukupnoj površini Županije.

Stanovništvo

Stanovništvo je sastavnica ukupnog razvoja Općine. Prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine na području općine Levanjska Varoš je živjelo 1.266 stanovnika i činilo 0,4% stanovništva Županije.

Tablica br. 1.

KRETANJE UKUPNOG STANOVNIŠTVA Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Područje 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991.

Općina Levanjska Varoš 1.675 1.378 1.266 82,3 91,9 Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0 Udio Općine, % 0,5 0,4 0,4 - -

IZVOR: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

Kretanje ukupnog stanovništva Općine imalo je u razdoblju 1981.-2001. godine karakteristike konstantnog smanjivanja. Ovo područje spada već desetljećima među demografski najugroženija područja Županije. Takvo stanje je posljedica prometne izoliranosti i gospodarske nerazvijenosti.

Sastavnice kretanja stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine pokazuju negativan prirodni priraštaj i negativan migracijski saldo, što odgovara tipu E4-demografsko izumiranje.

Broj stanovnika

1991. g.

Prirodni priraštaj 1991.-

2001. g.

Broj stanovnika 1991. g. + prirodni priraštaj

Broj stanovnika

2001. g.

Razlika po popisima

1991.-2001. g.

Migracijski saldo

Tip kretanja

1.378 - 52 1.326 1.266 - 112 - 60 E4 izumiranje

IZVOR: Državni zavod za statistiku

Stanovništvo Općine danas živi raspoređeno u 10 naselja, a jedno naselje je bez stanovnika.

Tablica br. 2.

KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA Broj stanovnika po popisnim

godinama Indeksi Red. br. Naselje

1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. 1. Borojevci 0 0 0 0 0 2. Breznica Đakovačka 212 197 243 92,9 123,3 3. Čenkovo 21 9 2 42,8 22,2 4. Levanjska Varoš 381 344 335 90,3 97,4 5. Majar 270 219 205 81,1 92,7 6. Milinac 97 64 47 66,0 73,4 7. Musić 150 102 104 68,0 101,9

* Površina Općine je izračunata zbrajanjem površina katastarskih općina, a temeljem podataka Državne uprave

za katastar-Ispostava Đakovo


8. Ovčara 111 83 35 74,8 42,1 9. Paučje 113 89 64 78,8 71,9 10. Ratkov Dol 59 46 32 77,9 69,5 11. Slobodna Vlast 261 225 201 86,2 89,3

UKUPNO OPĆINA: 1.675 1.378 1.266 82,3 91,9 IZVOR: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

Naselje Borojevci je demografski odumrlo u razdoblju 1971.-1981. godine, tako da već dvadesetak godina u njemu nema stanovnika. U promatranom razdoblju 1981.-2001. godine jedino se u Breznici Đakovačkoj povećao broj stanovnika nakon 1991. godine, a u svim ostalim naseljima se stanovništvo smanjuje. Drastično smanjenje je zabilježeno u Čenkovu, gdje je 2001. godine živjelo samo dvoje starih ljudi, te u Ovčari.

Iz strukture stanovništva po dobi je vidljivo da u cjelokupnom stanovništvu Općine postoji visok udio (31,2%) starog stanovništva preko 60 godina starosti i da ga ima više od mladog stanovništva za gotovo 40% te stoga ima obilježja izrazito duboke starosti.

Tablica br. 3.

POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE 2001. GOD. Red. br. Naselje Udio mladih

0-19 % Koeficijent starosti %

Indeks starosti Dobni tip

1. Borojevci - - - - 2. Breznica

Đakovačka 23,4 34,6 147,3 izrazito duboka

starost 3. Čenkovo - 100,0 - - 4. Levanjska Varoš 26,9 26,3 97,8 duboka starost 5. Majar 20,7 33,5 161,9 izrazito duboka starost 6. Milinac 21,3 26,9 87,5 duboka starost 7. Musić 30,8 26,9 87,5 duboka starost 8. Ovčara 8,6 51,4 600,0 izrazito duboka starost 9. Paučje 17,2 32,8 190,9 izrazito duboka starost 10. Ratkov Dol 9,3 25,0 266,7 izrazito duboka starost 11. Slobodna Vlast 21,9 36,8 168,2 izrazito duboka starost

UKUPNO OPĆINA: 23,0 32,2 139,7 izrazito duboka starost IZVOR: Popisi stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine

Nešto malo povoljnija situacija je u naseljima Levanjska Varoš, Milinac i Musić, a izrazito nepovoljna situacija je u naseljima Ovčara i Ratkov Dol gdje gotovo da i nema mladog stanovništva.

Sagledavajući sve navedeno, može se konstatirati da je demografska slika vrlo nepovoljna te da je područje Općine gotovo demografski iscrpljeno.

Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 441 kućanstvu prosječne veličine 2,9 članova.

Ukupni broj kućanstava se između 1991. i 2001. godine smanjio za 11,3% dok je prosječna veličina gotovo na istoj razini.

Tablica br. 4.

KRETANJE KUĆANSTAVA PO NASELJIMA Broj kućanstava po popisnim godinama Prosječna veličina Red.

br. Naselje 1991. g. 2001. g.

Indeks 2001/1991. 1991. g. 2001. g.

1. Borojevci 0 0 0 0 0 2. Breznica Đakovačka 65 69 106,1 3,0 3,5 3. Čenkovo 4 1 25,0 2,2 2,0 4. Levanjska Varoš 121 113 93,4 2,8 2,9


5. Majar 82 75 91,4 2,6 2,7 6. Milinac 21 17 80,9 3,0 2,7 7. Musić 40 34 85,0 2,5 3,0 8. Ovčara 24 14 58,3 3,4 2,5 9. Paučje 36 30 83,3 2,4 2,1 10. Ratkov Dol 14 9 64,3 3,3 3,5 11. Slobodna Vlast 90 79 87,8 2,5 2,5

UKUPNO OPĆINA: 497 441 88,7 2,8 2,9 IZVOR: Popisi stanovništva 1991. i 2001. godine U svim naseljima Općine osim u Breznici Đakovačkoj se broj kućanstava smanjio, dok se prosječne veličine kreću različito, međutim su male, u većini naselja ispod 3 člana. Naseljenost Prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine je prema broju stanovnika 2001. godine iznosila 10,3 stanovnika na 1 km², što je znatno manje od prosjeka Županije (79,6 stan/km²). Prostor Općine spada u najrjeđe naseljene prostore Županije. Tablica br. 5.

GUSTOĆA NASELJENOSTI PO STATISTIČKIM PODRUČJIMA NASELJA 2001. GOD.

Gustoća naseljenosti Red. broj Naselje

Broj stanovnika

2001. g.

Površina statističkog područja naselja (ha) stan/ha stan/km²

1. Borojevci 0 921,8 0 0 2. Breznica Đakovačka 243 1.005,9 0,2 24,1 3. Čenkovo 2 1.135,4 0,02 0,2 4. Levanjska Varoš 335 1.063,6 0,3 31,5 5. Majar 205 1.538,8 0,1 13,3 6. Milinac 47 224,9 0,2 20,8 7. Musić 104 836,7 0,1 12,4 8. Ovčara 35 751,8 0,04 4,6 9. Paučje 64 2.827,8 0,02 2,2 10. Ratkov Dol 32 617,3 0,05 0,5 11. Slobodna Vlast 201 1.436,9 0,1 13,9

IZVOR: Popis stanovništva 2001. god. Državna geodetska uprava: Karta prostornih jedinica R. Hrvatske, očitano s računala


Iz pregleda gustoća naseljenosti po statističkim područjima naselja je vidljivo da su u odnosu na prosjek Općine gušće naseljena područja naselja Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musić i Slobodna Vlast. Područje Borojevaca je nenaseljeno budući je naselje demografski odumrlo još 1981. godine. No male gustoće naseljenosti su posljedica prirodnih obilježja prostora i procesa depopulacije.

Tablica br. 6. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Površina Stanovnici po popisima Stanovi po popisima Kućanstva po popisima

broj

Gustoća naseljenosti

stan/km²

1991.g. 2001.g. 1991.g. 2001.g.

Osječko-baranjska županija

km² % broj % broj % Broj % Broj %

1991. 2001. 1991. 2001.

Osječko-baranjska županija

4.149 100,0 367.193 100,0 330.506 100,0 128.960 100,0 129.922 100,0 123.336 113.583 88,5 79,7

Općina Levanjska Varoš

122,83 2,9 1.378 0,4 1.266 0,4 699 0,5 497 441 11,2 10,3


1.1.1.3. Naselja i građevinska područ ja

a) Naselja

Općina Levanjska Varoš sastoji se od 11 naselja: Borojevci, Čenkovo, Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol i Slobodna Vlast (definiranih Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 10/97.), s naseljem Levanjska Varoš kao općinskim središtem.

S obzirom na ukupni broj od 1.266 stanovnika Općine 2001. godine, prosječna veličina naselja Općine mjerena brojem stanovnika iznosi 115,1 stanovnik.

Općinu Levanjska Varoš karakteriziraju mala, nerazvijena naselja (6 naselja Općine ima manje od 100 stanovnika), a najveće naselje, sa samo 335 stanovnika, je općinsko središte Levanjska Varoš.

Prometni položaj, gospodarska nerazvijenost, te neopremljenost naselja društvenom infrastrukturom razlozi su konstantnog iseljavanja stanovništva Općine, te time i polaganog odumiranja naselja.

Tablica br. 7.

NASELJA PO VELIČINSKIM RAZREDIMA

Veličinski razred (broj stanovnika) Broj naselja Broj stanovnika

2001. g.

Učešće u ukupnom broju naselja

%

Učešće u ukupnom broju

stanovnika %

0-100 6 180 54,6 14,2 100-200 1 104 9,0 8,2 200-300 3 647 27,4 51,1 300-400 1 335 9,0 26,5

UKUPNO: 11 1.266 100,0 100,0 Naselja Općine karakterizirana su niskom stambenom-uglavnom prizemnom gradnjom slobodnostojećih objekata na građevnim česticama nepravilne dubine, što je posljedica reljefnog obilježja Općine. b) Građevinska područja

Građevinska područja utvrđena su za 9 naselja općine Levanjska Varoš (Breznica Đakovačka, Čenkovo, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musić, Paučje, Ratkov Dol i Slobodna Vlast) u PP(B)O Đakovo, te iznose 4,5% ukupnog prostora Općine.

Tablica br. 8.

POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Izgrađeni dio Red.

br. Naselje Površina građevinskog

područja (ha) ha %

Gustoća naseljenosti 2001. godine

stan/ha 1. Breznica Đakovačka 60,70 30,48 50,21 4,00 2. Čenkovo 10,29 8,86 86,10 0,19 3. Levanjska Varoš 57,20 49,32 86,22 5,86 4. Majar 48,75 24,04 49,31 4,21 5. Milinac 23,00 12,75 55,43 2,04 6. Musić 26,31 23,76 90,31 3,95 7. Paučje 74,15 32,14 43,34 0,86 8. Ratkov Dol 10,35 9,54 92,17 3,09 9. Slobodna Vlast 61,00 37,37 61,26 3,30

UKUPNO: 371,75 228,26 61,40 3,31

Naselja Borojevci i Ovčara nemaju definirane granice građevinskog područja u PP(B)O Đakovo.


Površina trenutno izgrađenog područja naselja Borojevci iznosi 2,70 ha, a naselja Ovčara 24,53 ha. Građevinska područja pojedinih naselja općine Levanjska Varoš bogato su dimenzionirana, odnosno izgrađeno je, u prosjeku, 61,4% postojećih građevinskih područja, uz činjenicu da je i u izgrađenim strukturama veliki broj napuštenih građevina u svim naseljima Općine (pogotovo u naseljima Borojevci i Čenkovo) te se u pojedinim naseljima izgrađene strukture nalaze izvan građevinskog područja.

Izgrađene strukture izvan građevinskih područja nalaze se na području naselja Ovčara, organizirane u zonu stalnog stanovanja, na području Majarsko Brdo organizirane u zonu povremenog stanovanja, te područje Samostana "Karmel Svetog Josipa" smještenog sjeveroistočno od građevinskog područja naselja Levanjska Varoš.

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora

Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar-Ispostava Đakovo iz 2002. godine, na području Općine su prisutne gotovo u cijelosti samo 2 kategorije korištenja prostora i to šume se udjelom od 64,5% i poljoprivredne površine s udjelom od 33,4%. Preostalih 2,1% površine Općine čini neplodno tlo. Pri tomu treba napomenuti da dio akumulacije Borovik koji se nalazi na području Općine nije kao vodna površina evidentiran u podacima Katastra.

1.1.1.5. Prirodna obilježja

a) Reljef

Prostor općine Levanjska Varoš kao dio prostora Osječko-baranjske županije, pripada njegovom zapadnom, prigorskom dijelu, koji je drugačijih prirodnogeografskih obilježja u odnosu na ostala područja Županije.

To je brežuljkasto područje, većih visina, te raznovrsnijeg sastava stijena, koje čine jugoistočni dijelovi Krndije i sjeveroistočni ogranci Dilja, međusobno odvojeni dolinom Breznice.

Karakter pružanja osnovnih reljefnih elemenata, te njihova povezanost s jezgrama masiva, te ekspozicija padina prema jugu, jugoistoku i istoku određuju karakter prigorskog tipa reljefa.

Južni dio Općine, južno od Breznice, pripada diljskom prigorju, koje se sastoji od dva usporedna bila, od kojih je sjeverno, više bilo (261,0 m Musić) na području općine Levanjska Varoš. Ova bila istočnih ogranaka Dilja prekrivena su diluvijalnim glinama i praporom u nižim dijelovima, a mjestimični izdanci lapora, pješčenjaka i vapnenaca ukazuju na stariju naboranu osnovu.

Diljsko pobrđe je većim dijelom pod šumom, te su stoga i obradive površine male.

Tektonska dolina Breznice se usjekla u unutrašnjosti pobrđa, te je preko niskog prijevoja Pake (231,0 m), na kontaktu diljsko-krndijskog pobrđa, ostvarena prirodna povezanost prema Požeškoj kotlini, što je osim pogodnosti prometne povezanosti bilo od velikog značenja i za razvoj naselja.

Krndijsko pobrđe je drugačijih prirodnih osobina od diljskog. Reljefna bila su jednakog sastava i sličnih visina, ali različitog smjera pružanja. Kod Tromeđe (263,0 m) osnovni pravac pružanja je sjeverozapad-jugoistok, južnije prevladava meridionalno pružanje, a na području Vuka Šuma (260,0 m) proteže se od zapada prema istoku.

Ovakva raščlanjenost reljefa imala je odraza na formiranje mreže tekućica. Izgledom pejzaža krndijsko područje je izrazitijih prigorskih osobina od južnijeg diljskog.

Na području općine Levanjska Varoš je formirano 11 naselja koja su smještena na reljefno pogodnim područjima i nalaze se na različitim nadmorskim visinama od 129,0 m-296,0 m.

Naselje Nadmorska visina (m) 1. Borojevci 230 1) 2. Breznica Đakovačka 130 3. Čenkovo 152 4. Levanjska Varoš 139

1) M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971., Zagreb, 1979.


5. Majar 129 6. Milinac 214 7. Musić 212 8. Ovčara 129 9. Paučje 218

10. Ratkov Dol 212 11. Slobodna Vlast 296

b) Klima

Klimatske osobine prostora općine Levanjska Varoš dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora Županije, ali i ukupnog prostora istočne Hrvatske.

Na cjelokupnom, širem, prostoru prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se u skladu s prostornim položajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Ovakav tip klime se prema Köppenovoj klasifikaciji označava se klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.1)

Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i + 18ºC, te prosječna godišnja količina oborine od 700-800 m.

Za detaljniju analizu klimatskih osobina prostora Općine, poslužila su mjerenja pojedinih klimatskih elemenata na meteorološkoj (klimatološkoj) postaji Đakovo, u razdoblju od 1959.-1978. godine.

Srednja godišnja temperatura zraka u promatranom razdoblju iznosila je 10,8ºC. U godišnjem hodu temperature zraka razlikuje se jedan par ekstrema (jedan maksimum i jedan minimum). Srednje temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (20,7ºC).

Najhladniji mjesec je, uglavnom, siječanj, iako su česta i odstupanja (prosinac 0,9ºC).

Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u promatranom razdoblju iznosio je 38,4ºC, dok je apsolutni minimum temperature zraka u istom razdoblju iznosio – 25,7ºC.

Ukupna godišnja količina oborine zabilježena u ovom razdoblju iznosila je 725,9 mm. U godišnjem hodu oborine razlikuju se dva para ekstrema. Glavni maksimum oborine se javlja početkom ljeta, u lipnju sa 89,6 mm oborine, dok je sporedni krajem jeseni u, studenom sa 66,0 mm oborine.

Glavni minimum oborine javlja se sredinom jeseni, u lipnju s prosječnom količinom od 44,8 mm oborine, dok je sporedni minimum krajem zime ili početkom proljeća s prosječnom količinom od 43,9 mm.

Tablica br. 9.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (ºC) I KOLIČINE OBORINE (mm) NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI ĐAKOVO U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.

M J E S E C I ĐAKOVO 1959.-1978. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.

TEMPERATURA ºC 1,2 1,9 6,2 11,4 15,9 19,3 20,7 20,1 16,3 11,1 6,3 0,9 10,8

OBORINA mm 48,2 43,9 44,5 62,1 64,2 89,6 80,8 66,0 55,4 44,8 66,0 60,4 725,9 IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice

općina Osijek, Zagreb, 1980.

Maksimalne dnevne količine oborine pokazuju vrlo veliku varijabilnost oborine. Apsolutno najveća količina oborina u toku jednog dana zabilježena u razdoblju 1959.-1978. iznosila je 87,0 mm (rujan).

Prema godišnjoj ruži vjetra za postaju Đakovo u razdoblju od 1969.-1978. godine uočava se predominantnost zračnih strujanja iz NW kvadranta tijekom cijele godine s vjerojatnošću od 330%. Pojavljivanje zračnih strujanja iz ostalih smjerova znatno je manje, pa tako nakon strujanja iz NW smjera slijede strujanja jednakog udjela iz N i SW smjera, te SE i NE smjera.

1) Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.


Broj dana s jakim vjetrom godišnje iznosi u prosjeku oko 4 dana, a broj dana s olujnim vjetrom u prosjeku godišnje iznosi 0,4 dana. Međutim, zabilježena je i pojava da se broj dana s jakim vjetrom povećava, dok se za broj dana s olujnim vjetrom može konstatirati da ima i godina kad se pojava vjetra takvog intenziteta ni ne registrira.

Tablica br. 10.

SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM VJETROM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU DO 1959.-1978. GOD.

M J E S E C I I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.

BROJ DANA S JAKIM VJETROM ≥ 6 bofora

- 0,3 0,3 0,6 0,4 0,8 0,8 0,3 0,1 0,1 0,2 0,1 4,0

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM ≥ 8 bofora

- - 0,3 - 0,1 0,2 - 0,1 - - - - 0,4

IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

Meteorološke pojave magle i mraza vezane su za hladniji, dio godine i važne su za odvijanje pojedinih djelatnosti u prostoru, osobito poljoprivrede. Međutim, pojave mraza su vrlo štetne za poljoprivredu osobito ako se pojave u vegetacijskom razdoblju.

Srednji broj dana s maglom u promatranom razdoblju na meteorološkoj postaji Đakovo iznosio je 47,6 dana, dok je srednji broj dana s mrazom u istom razdoblju iznosio 35,6 dana. Prvi mraz se može javiti već u rujnu, iako rijetko, dok se pojava zadnjeg mraza vezuje za travanj.

Tablica br. 11.

SREDNJI BROJ DANA S MAGLOM I MRAZOM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD. BROJ DANA BROJ DANA

MJESECI S MAGLOM MRAZOM

MJESECI S MAGLOM MRAZOM

I 7,9 6,1 VII 0,2 0 II 4,6 6,4 VIII 1,7 0 III 3,2 5,9 IX 3,8 0,1 IV 1,2 0,9 X 7,1 3,0 V 0,6 0 XI 8,0 5,5 VI 0,5 0 XII 8,8 7,8

GOD. 47,6 35,6 IZVOR: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice

općina Osijek, Zagreb, 1980.


c) Hidrogeološka obilježja

U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u Istočnoj Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom Dunava.

Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja.

Na prostoru Osječko-Baranjske županije, u dijelu koje je i općina Levanjska Varoš, može se izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina.

Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama čije fizičko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20ºC, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l.


Unutar prve zone mogu se izdvojiti tri velike hidrogeološke cjeline i to:

- brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara,

- brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti,

- ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara.

Hidrogeološku cjelinu "brežuljkasto i brdovito područje sa stijenama starijim od tercijara" izgrađuju eruptivne i metamorfne stijene, paleozojske starosti, te sedimentne stijene, mezozojske starosti. Stijene starije od tercijara izgrađuju pretežito temeljna gorja, primjerice: Papuk, Krndiju, Psunj, Požešku goru itd. U tim sredinama vodne su prilike ograničene na izvore malih kapaciteta. Karakteristično je da su dubine do vode u podzemlju redovito neodređene. Pored toga ne postoje prirodni uvjeti za kaptiranje većih količina vode, osim u stijenama karbonatnog sustava. Stijene su primarno nepropusne, a sekundarna poroznost vezana je samo na plitku raspucalu zonu, tako da u ovoj jedinici nema značajnijih rezervi podzemne vode. Postoje izvori čija izdašnost uglavnom ne prelazi 0,1 l/s. Veće kapacitete daju izvori u raspucalim vapnencima. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom oborinskih voda kroz raspucale površinske stijene.

Hidrogeološka cjelina "brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti" prostire se u međurječju Save i Drave a hidromorfološki je izražen na pojedinim prigorjima u padinskim pejzažima (Psunja, Požeške gore, Dilj gore itd.), ali obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeološki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litološkog sastava tla i tektonski položaj pojedinih stijena određuju veličinu i važnost vodnog lica.

Područje izgrađuju pretežito klastične naslage tercijarne i kvartarne starosti, koje se odlikuju primarnim porozitetom, te karbonatne stijene u kojima je razvijena sekundarna poroznost. Zbog česte izmjene propusnih i nepropusnih slojeva, te zbog nagiba tercijarnih naslaga, ne postoje uvjeti za formiranje cjelovitih vodonosnih horizonata sa slobodnim vodnim licem. Slobodni vodonosni horizonti u smjeru nagiba naslaga prelaze u subarteške i arteške vodonosne horizonte. Dubine do vode najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s. Međutim u neposrednoj blizini dužih tekućica mogu se naći crpilišta voda izdašnosti od 10 l/s, te na dubinama manjim od 20 m. Broj vodonosnih slojeva povećava se u pravilu od zapada prema istoku, i to od 5 kod Ðakova na 7 kod Borova, ali zbog manjih debljina kapacitet im je ograničen na svega nekoliko litara u sekundi. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom padavina. Izdašnost izvora u stijenama s primarnom poroznošću je ispod 0,5 l/s, a u raspucalim karbonatnim stijenama kapacitet se kreće od 1 do 10 l/s.

Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara" proteže se uz rijeku Savu i druge vodotoke koji pripadaju slivu Save i nije prisutna na području Općine. Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka.

Hidrogeološka građa prostora općine Levanjska Varoš nije detaljno istražena. Porozni i raspucani tortonski vapnenac je saturiran vodom pa kao takav predstavlja prostor daljnjih hidrogeoloških istraživanja.

d) Pedološka i biovegetacijska obilježja

Pedološka obilježja prostora općine Levanjska Varoš dio su širih pedoloških osobina šireg prostora. Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa, te specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su sve zajedno utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala.

Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Levanjska Varoš izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu, 1996. godine.

Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici) na području općine Levanjska Varoš zastupljeno je ukupno 4 pedološke jedinice, koje su navedene u sljedećoj tablici:


Tablica br. 12.

PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Red. br.

NAZIV KARTOGRAFSKE JEDINICE MATIČNI SUPSTRAT NAGIB

% NADMORSKA

VISINA NAČIN

UPORABE RASPROSTRANJENOST

3. Rendzina, regosol i autrično smeđe tlo, na laporu ili mekim vapnencima-dijelom antropogenizirana tla

Lapori, meki vapnenci, rožnjaci

15-45 150-300 vinogradi pašnjaci šume

Brežuljkasto-brdovite obodne zone DILJA

16. Kiselo smeđe i lesivirano tlo, na pleistocenskim ilovačama-dijelom antropogenizirana tla

Pleistocenske ilovače 8-15 120-150 oranice voćnjaci vinogradi šume

Niži obronci KRNDIJE i DILJA

36. Pseudoglej obronačni i kiselo smeđe tlo na pleistocenskim ilovačama

Pleistocenske ilovače 3-25 100-220 šume oranice vinogradi

Obronci KRNDIJE

46. Močvarno glejno (auglej), koluvij

Holocenski glinasti i ilovasti sedimenti

0-2 80-120 travnjaci šume oranice

Uže doline pritoka Save i Drave

IZVOR: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.

Među navedenim pedološkim jedinicama, uglavnom, prevladavaju automorfna tla, nastala na lesu i njemu sličnim sedimentima, koja su zavisno od reljefne raščlanjenosti područja (brežuljkasta područja Dilja i Krndije) uglavnom pod šumama, vinogradima, voćnjacima, pašnjacima ili oranicama. Jedino močvarno glejno tlo, u dolinama riječnih tokova, pripada grupi hidromorfnih tala, što znači da posjeduje određenu prekomjernu vlažnost profila od podzemne, poplavne ili padalinske vode.

Prema namjenskoj pedološkoj karti RH 1:300.00 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedoloških jedinica na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske, na prostoru Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških jedinica, a na prostoru općine Levanjska Varoš izdvojeno je ukupno 7 pedoloških jedinica navedenih u sljedećoj tablici:

Tablica br. 13.

SISTEMSKE JEDINICE TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENE NA PODRUČJU OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Broj kartirane jedinice

Sistemska jedinica tla Način korištenja Procjena pogodnosti za obradu (*

10. Rendzina na flišu Oranice, šume, voćnjaci P-2 17. Ranker humusno silikatni na pješčenjaku,

konglomeratu i škriljcu Vinogradi, oranice, šume P-3

19 Černozem na laporu tipični Šume, oranice, voćnjaci P-3 24 Eutrično smeđe na holocenskim nanosima Oranice, šume P-3 27 Eutrično smeđe na eruptivima Oranice, šume P-3 29 Kiselo smeđe na klastitima Šume, oranice P-3 43 Lesivirano tipično na ilovačama Šume, oranice, travnjaci N-1

IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. god.

(* P-2 umjereno ograničeno obradiva tla P-3 ograničeno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna za obradu Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.

S obzirom na prirodnogeografske osobine prostora općine Levanjska Varoš i reljefnu raščlanjenost prostora, nastao je i raznovrsniji vegetacijski pokrov. U izgledu krajolika dominirajući je šumski tip vegetacije, dok su niži dijelovi i južne padine područja pod vinogradima i voćnjacima, te pašnjacima, dok je udio obradivih poljoprivrednih površina znatno manji.


U okviru šumske vegetacije zastupljene su šume hrasta kitnjaka i graba (brdska šuma), šume hrasta lužnjaka i graba (nizinska šuma), šume poljskog jasena i johe, te hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (mikrodepresije).

e) Geološka i tektonska obilježja

Najstarije stijene (naslage) koje se nalaze na površini općine Levanjska Varoš pripadaju neogenu, odnosno miocenu. Naslage miocena vjerojatno leže na mezozojskom temeljnom gorju.

Miocenske naslage pokazuju česte izmjene sedimentoloških karakteristika kako u lateralnom tako i vertikalnom smjeru. Sastoje se od bazalnih breča i konglomerata, biokalkaremita i biokalcilutita, laporovitih i pjeskovitih vapnenaca, pješčenjaka i pijeska i vapnenaca (litavca). Konglomerati su sivozelenkaste i sive boje.

Naslage miopliocena su kontinuirane na sarmatu, ali su transgresivne na tortonu. Sastoje se od bijelih pločastih vapnovitih lapora i vapnenaca (kalcilutita), a rjeđe vapnenih pješčenjaka. U gornjem dijelu prevladavaju glinoviti neizrazito slojeviti lapori. Pliocenske naslage sastoje se u donjem dijelu od pješčenjaka, a u gornjem od lapora. Pješčenjaci su određeni kao kalkarenitske subgrauvake s obzirom na prisustvo nekarbonatnih i karbonatnih sastojaka. Brakične naslage donjeg ponta ("Abichi slojevi") taložene su kontinuirano na slojeve gornjeg panona, a nalazimo ih u području Levanjske Varoši do Hrkanovaca. Slojevi gornjeg ponta ("Rhomboidea naslage") talože se konkordantno i kontinuirano na naslage donjeg ponta. Zauzimaju veliki dio Dilj gore, a mogu se pratiti od Levanjske Varoši do Trnave gdje tonu pod kvartarne naslage. U litološkom stupu dominiraju pijesci i pjeskovito glinoviti siltovi i siltovi s proslojcima šljunka, a podređeno dolaze slojevi pješčenjaka.

Naslage kvartara su predstavljene prapornim pijescima i aluvijalnim naslagama.

Praporni pijesci su taloženi u širem prostoru Općine, odnosno u rubnom istočnom dijelu prostora Dilj gore. Sastoji se od nepravilne izmjene prapora, glinovitog silta, pseudogleja, bezkarbonatnog lesa, gline i pijeska. Naslage aluvijalnih nanosa malog su rasprostiranja i vezane su uz riječne i potočne vodotoke, a sastoje se od pjeskovitih glina i sivog više ili manje glinovitog pijeska.

U tekonskom pogledu, područje Općine nalazi se u tektonskoj jedinici Dilj gora. Dilj gora predstavlja boranu strukturu koja se sastoji od nekoliko antiklinala i sinklinala razlomljenih brojnim rasjedima.

Od uzdužnih rasjeda najznačajniji je Regionalni rubni rasjed savske potoline te više rasjeda koji se pružaju strukturom Dilj gore. Najvažniji poprečni rasjed je Osječko-đakovački rasjed. Pravac pružanja sustava poprečnih rasjeda je jugozapad-sjeveroistok, a u pravilu je pokretano sjeverozapadno krilo prema jugozapadu. Spušteno je jugoistočno krilo. Takav mehanizam kretanja i položaj naslaga uvjetuje u ovom području jaču neotektonsku aktivnost, koja se očituje kao pojačana seizmičnost. Epicentralno područje Dilj gore seizmički je najaktivnije u unutrašnjem dijelu Hrvatske s nizom zabilježenih potresa VIIº MCS s epicetrom oko naselja Musić i Levanjska Varoš. Prema izoseistama tog potresa prostor cijele općine Levanjska Varoš (a i šire) je u zoni VIIIº MCS ljestvice.

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra

a) Zaštićeni dijelovi prirode

Na području općine Levanjska Varoš "Zakonom o zaštiti prirode" (NN 30/94., 72/94.) prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj kategoriji.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije upozorava na vrijednost šumskih područja općine Levanjska Varoš, te predlaže zaštitu toga prostora, odnosno valorizaciju na nivou Županije.

b) Kulturna dobra

Na području općine Levanjska Varoš graditeljska baština zaštićena je u 4 kategorije (prema podacima dostavljenim od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku).

1. etnološki spomenik

2. sakralni spomenik

3. NOB spomenik

4. arheološki lokalitet


Sakralne građevine, u koje se ubrajaju kapela sv. Jurja u Musiću, kapela Male Gospe u Slobodnoj Vlasti i parohijska crkva Rođenja Bogorodice u Majaru, te tradicijske građevine, koje su rasprostranjene u Breznici Đakovačkoj i Musiću, odlikuje ambijentalna vrijednost i sukladno članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN br. 69. od 1999. godine možemo ih smatrati kulturnim dobrima od lokalnog značaja.

Kasnobarokna župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Levanjskoj Varoši uživa status pojedinačno zaštićenog registriranog kulturnog dobra.

Tablica br. 14.

POPIS ZAŠTIĆENIH SPOMENIKA KULTURE ZA PODRUČJE OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Red. broj NASELJE NAZIV SPOMENIKA VRSTA SPOMENIKA

1. Breznica Đakovačka Kijeri, kbr. 94 Etnološki 2. Breznica Đakovačka Sjenik, kbr. 94 Etnološki 3. Breznica Đakovačka Grobnica palim borcima NOB spomenik 4. Levanjska Varoš Župna crkva sv. Antuna Padovanskog Sakralni 5. Levanjska Varoš Antičko naselje "Groblje" Arheološki (evidentirani) 6. Levanjska Varoš Srednjovjekovno naselje "Gradina" Arheološki (evidentirani) 7. Levanjska Varoš Antičko naselje "Šumarija" Arheološki (evidentirani) 8. Levanjska Varoš Spomen grobnica na mjesnom groblju NOB spomenik 9. Majar Parohijska crkva rođenja Bogorodice Sakralni

10. Musić Kapela sv. Jurja Sakralni 11. Musić Ambar, kbr. 56 Etnološki 12. Musić Ambar, kbr. 48 Etnološki 13. Musić Kijeri, kbr. 41 Etnološki 14. Musić Ambar, kbr. 41 Etnološki 15. Musić Krušna peć, kbr. 43 Etnološki 16. Musić Ambar, kbr. 43 Etnološki 17. Musić Kijeri, kbr. 43 Etnološki 18. Paučje Partizansko spomen groblje i spomenik NOB spomenik 19. Slobodna Vlast Kapela Male Gospe Sakralni 20. Slobodna Vlast Spomen most posvećen Nikoli Miljakoviću NOB spomenik 21. Slobodna Valst Spomenik Vladisavljević Jovi NOB spomenik 22. Slobodna Vlast Spomenik palim borcima i ŽFT NOB spomenik 23. Slobodna Vlast Spomen obilježje 27. osječkoj brigadi NOB spomenik

1.1.1.7. Krajobrazne značajke prostora Opć ine

Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschaft), definira prvenstveno prirodnu ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim osobinama (lik određenog kraja).

U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), održava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i međuutjecaja.

Prostor općine Levanjska Varoš, na spoju jugoistočnih obronaka Krndije i sjeverozapadnih obronaka Dilj gore, karakteriziran je raznolikošću krajobraza, odnosno isprepletenošću šumskih i oraničnih površina, odnosno pojedinačnih grupa niskog i visokog raslinja, pojedinačnog drveća i mješovitih šuma.

Posebnu zanimljivost krajobraza predstavljaju naselja smještena u udolini dva gorja-Levanjska Varoš, Slobodna Vlast ili na uzvisinama-vidikovcima Dilj gore ili Krndije okruženim raznolikim šumskim prostorom-naselje Musić.

Značajke ovog prostora su raznolikost, prirodnost, masiv i mekoća valeskih vrijednosti zelene boje, mnoštvo detalja, te pozitivna kontrasnost netaknutih prirodnih područja i pitomih naselja.


1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1 .2.1. Prirodni potencijali i korištenje resursa

a) Poljoprivredne površine

Poljoprivredno zemljište je vrijedan i obnovljiv prirodni resurs, ali ujedno i proizvodni, te stoga uživa osobitu zaštitu Države. Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je razmjerno dobre plodnosti i jedno je od očuvanijih, u odnosu na ostale europske države. Stoga je i razumljiva briga za ovakav prirodni potencijal, te je veoma važno pravilno gospodariti njime, kako bi se kao takav očuvao i zaštitio za budućnost.

Poljoprivredne površine na području općine Levanjska Varoš zastupljene su sa 4.098 ha, što čini udio od 33,4% ukupnog teritorija Općine. Obradive poljoprivredne površine čine ukupno 3.647 ha, a što iznosi 29,7% ukupnog općinskog teritorija. Udio obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama iznosi 89% istih.

U strukturi obradivih poljoprivrednih površina 77,9% čine oranice, 5,1% voćnjaci, 0,7% vinogradi, te 16,3% livade.

Prema obliku vlasništva, u ukupnim obradivim površinama, 61% površina je u vlasništvu fizičkih osoba (prema podjeli vlasništva Katastra), što podrazumijeva privatno vlasništvo, dok je preostalih 39% u vlasništvu pravnih osoba (prema podjeli vlasništva Katastra), što predstavlja vlasništvo Države, Općine.

Među ostalim poljoprivrednih površinama, a prema podacima Katastra, iskazane su površine pod pašnjacima čiji je udio 11% ukupnih poljoprivrednih površina.

Ukupne poljoprivredne površine općine Levanjska Varoš čine udio od 1,5% ukupnih poljoprivrednih površina Županije, a isti je udio obradivih poljoprivrednih površina Općine, u ukupnim obradivim površinama Županije.

Udio poljoprivrednih površina općine Levanjska Varoš u odnosu na udjele poljoprivrednog zemljišta u odnosu na Županiju je i razumljiv, budući da je Općina smještena u prigorsko-brdskom prostoru Županije, koje je viših nadmorskih visina, uglavnom pod šumom, te stoga i nema većih poljoprivrednih površina.

Na prostoru Općine, šume zauzimaju ukupno 7.928 ha ukupnog prostora, što čini 64,5% površine. Ostalih 2% općinskog teritorija čini ukupno neplodno tlo.

Prema iskazanim površinama, na području općine Levanjska Varoš najzastupljenija kategorija zemljišta je pod šumom (64,5%), a zatim slijede ukupno poljoprivredne površine (33,4%), što zajedno iznosi 97,9% ukupne površine Općine.

Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu prikazana je u tablici br. 13.

Ukupne poljoprivredne površine na prostoru općine Levanjska Varoš znatno su manje (33,4%) od prosjeka Županije koji iznosi 64%, dok je udio obradivih površina u općini Levanjska Varoš (29,7%, a na prostoru Županije (58%) ukupnog prostora Županije.

S obzirom na izražene prigorske karakteristike područja Općine, poljoprivredne površine su prostorno zastupljene u nižim, i područjima dolina vodotokova.


Tablica br. 15.

STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA I VLASNIŠTVA NA PODRUČJU OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Obradive poljoprivredne površine

Ostale poljoprivredne

površine

Ostale površine Neplodno tlo

Oblik vlasništva

Ora

nice

Voć

njac

i

Vin

ogra

di

Liv

ade

Ukupno obradiva površina

Pašn

jaci

Rib

njac

i

Ukupno poljop.

površine

Trr

st.,

bare

Šum

e

Vod

e

Ost

alo

nepl

odno

tlo

Uku

pno

nepl

odno

tlo Ukupna

površina

Fizička 1636 163 19 410 2228 28 - 2256 - 83 2 56 58 2397 Pravna 1205 23 8 183 1419 423 - 1842 - 7845 44 155 199 9886 UKUPNO: 2841 186 27 593 3647 451 - 4098 - 7928 46 211 257 12283 IZVOR: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Đakovo, 2002.

b) Šumske površine

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.

Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana.

Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko 7.928 ha od kojih je 7.845 ha pod upravom Hrvatskih šuma, a 83 ha je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 64,5% u ukupnim površinama Općine.

Prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Osijek, Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, 7.944,36 ha što je udjel od oko 64,7% u ukupnim površinama Općine.

Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume (podatak Hrvatskih šuma) su zastupljene na 7.936,84 i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 99,9%, dok su privatne šume razvijene na 7,52 ha odnosno imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od samo 0,1%. Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek iskazuje također, podatak od 7.944,36 ha ukupnih šuma i šumskog zemljišta (uključene su i privatne šume) od čega je 7.589,66 ha obrasla površina.

U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju znatno veću (više nego dvostruku) zastupljenost, odnosno udjel što dovoljno govori o prirodnom bogatstvu ove Općine

U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 16 stanovnika, što je brojčano znatno ispod, no kvalitativno znatno iznad prosjeka Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje na bogatstvo šuma i šumskih površina.

Promatrajući prostorni raspored, šume su zastupljene na cjelokupnom području Općine. Locirane su, uglavnom, na višim kotama iznad cestovnih prometnica dok se niži prostori koriste za izgradnju naselja i kao poljoprivredne površine.

U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 99,97%, a šume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) udjel od 0,03% (u ukupnim šumskim površinama).

Na području općine Levanjska Varoš nalaze se šumarije Đakovo i Levanjska Varoš koje gospodare šumama podijeljenim u gospodarske jedinice.

Unutar granica Općine u okviru navedenih šumarija nalaze se gospodarske jedinice :"Sjeverni Dilj", "Breznica", "Kujnjak-Rakovac-Mačkovac" i "Vuka".


Tablica br. 16.

OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME"

PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO Ukupna površina šuma i šumskog

zemljišta (ha)

Površina šuma (obrasla površina)

(ha)

Postojeća drvna zaliha (m³)

Godišnji prirast (m³)

Etat – drvna zaliha za sječu

(m³/god.)

7.936,84 7.582,14 178.489 19.685 26.970 IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek

Tablica br. 17.

ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU

UKUPNO LISTAČE ČETINJAČE VLASNIŠTVO ha m³ ha m³ ha m³

PRIVATNO 7,52 1.400 7,52 - - - J. PODUZEĆA 7.936,84 178.489 7.908,80 - 28,04 -

UKUPNO: 7.944,36 - 7.916,32 - 28,04 - IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek

Tablica br. 18.

PODACI O ŠUMSKOM FONDU PO EVIDENCIJI UPRAVE ŠUMA OSIJEK

R. br.

Uprava šuma Osijek

Šumarija

Gospodarska jedinica

Površina šuma (ha)

Drvna zaliha (m³)

Godišnji tečajni prirast (m³)

Godišnji sječivi

etat (m³)

NAPOMENA

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Sjeverni Dilj 1.860,76 445.909 11.338 8.652,1 1. LEVANJSKA

VAROŠ Breznica 3.174,24 681.335 20.258 9.715,9 Kujnjak-Rakovac-Mačkovac

740,54 169.648 4.362 3.217,8 2. ĐAKOVO

Vuka 2.161,3 487.597 19.734 5.384,9 Vuka-privatne 7,52 1.400 49 14,6

UKUPNO: 7.944,36 1.785.889 55.741 26.985,3 IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek

Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su submontanske šume bukve, šume hrasta kitnjaka i običnog graba te submontanske šume hrasta kitnjaka.

Šume Općine nastale su uglavnom prirodnim putem, dobrog su zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja.

Prema podacima Hrvatskih šuma na području Općine su prisutne uglavnom prirodne mješovite šume hrasta kitnjaka, bukve i graba sa učešćem vrsta u ukupnoj drvnoj zalihi kako slijedi: hrast kitnjak 39%, bukva 28%, grab 18%, cer 8% i ostale vrste 7% (hrast lužnjak, trešnja, lipa i ostala tvrda i meka bjelogorica).

Problematika šuma vezana je uglavnom uz smanjenje šumskih površina i zahvate kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Pogoršano zdravstveno stanje šuma je u uskoj vezi sa zagađenjima zraka, niskom razinom podzemne vode i gljivičnim oboljenjima. Navedenim procesima dolazi do pojedinačnog sušenja stabala, odnosno propadanja šuma i to u mjeri koja ne prijeti sušenjem šuma.

* NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.


c) Lovišta i lovna divljač

Prostor općine Levanjska Varoš, po svojim prirodnim osobinama vrlo je kvalitetan za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi dva državna lovišta, jednog uzgajališta divljači i jednog zajedničkog lovišta. Državna lovišta formirana na području općine Levanjska Varoš su:

- vlastito otvoreno lovište br. XIV/1 "Breznica",

- državno lovište br. XII/1 "Bratljevci-Sjeverni Dilj",

Vlastito otvoreno lovište br. XIV/1 "Breznica", ustanovljeno je na sjevernom, istočnom i jugoistočnom dijelu Općine. Ukupna površina iznosi oko 13.689 ha od kojih je općini Levanjska Varoš 7.354 ha. Državno zemljište je na 12.231 ha, a privatno na 1.458 ha. Šume i šumsko zemljište su na 9.851 ha, odnosno njihov je udjel 72% u ukupnoj površini lovišta. Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja nalazi se: jelen obični, srna obična, divlja svinja, zec obični, fazan, divlja patka, jazavac i lisica. Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 55 kom; srna obična, 420 kom; divlja svinja, 82 kom; zec obični, 350 kom i fazan, 370 kom. Unutar otvorenog lovišta postoje tri uzgajališta divljači i to: Uzgajalište Kujnjak, Uzgajalište Mačkovac, Uzgajalište Nabrđe. Od njih na prostoru općine Levanjska Varoš nalazi se samo Uzgajalište "Kujnjak". Ukupno površina ovog uzgajališta je 800 ha od kojih je 385 ha unutar granica Općine, a uzgaja se divlja svinja. Poljoprivredne površine nisu zastupljene već je cjelokupno uzgajalište pripada kategoriji šuma i šumskog zemljišta. Matični proljetni fond je slijedeći: divlja svinja, 54 kom; jelen lopatar 54 kom; srna obična, 36 kom.

Državno lovište br. XII/1 "Bratljevci-Sjeverni Dilj", zauzima jugozapadni dio općine Levanjska Varoš, jugozapadno od državnog lovišta br. XIV/1 "Breznica" Lovište je brdskog tipa s ukupnom površinom 7.050 ha. Općini Levanjska Varoš pripada 2.558 ha, odnosno 34%. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 5.980 ha od kojih je oko 94% državno vlasništvo. Udio šuma i šumskog zemljišta je oko 85% u ukupnoj površini lovišta.

U lovištu prirodno obitava divljač koja je, uglavnom, zastupljena i u državnom lovištu br. br. XIV/1 "Breznica",. Matični proljetni fond je slijedeći: jelen obični, 60 kom; srna obična, 120 kom; divlja svinja, 80 kom; zec obični, 200 kom; fazan, 400 kom.

Zajedničko otvoreno lovište br. 11. "Levanjska Varoš" jedino je zajedničko lovište na području ove Općine. Lovište zauzima središnji i zapadni dio Općine, a proteže se od prometnice Slobodna Vlast-Levanjska Varoš-Majar na sjeveru do granice(sjeverne) vlastitog otvorenog lovišta br. XIV/1 "Breznica" i, državnog lovišta br. XII/1 "Bratljevci-Sjeverni Dilj", na jugu. Na zapadnom dijelu Općine lovište zauzima prostor od granice vlastitog otvorenog lovišta br. XIV/1 "Breznica" do granice Općine i Županije. Od ukupne površine 2.675 ha šume i šumsko zemljište zauzimaju 348 ha odnosno imaju udjel samo 13% u ukupnoj površini. Od divljači koja prirodno obitava značajni su: srna obična, 40 grla; zec obični, 80 komada; fazan, 160 kljunova; trčka, 70 kljunova.

d) Mineralne sirovine

Na području općine Levanjska Varoš najstarije naslage predstavljaju tortonske naslage vapnjenjačko-laporovitog razvoja. Na njima u kontinuitetu dolaze lapori i pjeskoviti lapori i bioklastični vapnenci sarmata i vapnenci i lapori panona. Najveće prostranstvo na površini terena zauzimaju pjeskovite naslage gornjeg ponta (rhomboidea naslage i naslage lesnih glina), a riječne i potočne doline zapunjavaju aluvijalni nanosi. Registrirane mineralne sirovine vezane su samo za naslage pliocena, a potnecijalne sirovine su i u miocenu i u pliocenu.

Registrirana su ležišta kvarcnih pijesaka i lignita. Kvarcni pijesak se eksploatirao na lokalitetu Rudina, uz cestu od naselja Zdenkovci (općina Čaglin) prema naselju Milinac. Otvoreni su kvarcni pijesci u dužini od preko 2 km, vidljiva debljina otvorenih izdanaka je do 6,0 m, uz pretpostavku da se radi o regionalno razvijenom horizontu kvarcnog pijeska debljine i više desetaka metara.

Na lokalitetu Crno Brdo kod Paučja otvoren je manji izdanak kvarcnog pijeska horizonta Rudine, a na zapadnoj strani Crnog Brda otvoreno je pozajmište sitnozrnog pijeska gornjeg sloja tzv. rhomboidea II.


Na području Paučke Urbarije na granici brdskog dijela terena i nizine otvoren je 1953. godine izdanak ugljena 0,70 m. Nisu vršena strukturna bušenja ni utvrđena ugljenonosnost serije pliocenskih sedimenata po dubini.

Ležište kvarcnog pijeska "Duboki dol" kod naselja Levanjska Varoš nalazi se na slojevima gornjeg ponta. U litološkom stupu dominiraju pijesci i pjeskovito glinoviti siltovi i siltovi s proslojcima šljunka, a podređeno dolaze slojevi pješčenjaka. Na ovom ležištu su registrirane ukupne rezerve pijeska u količini od 2.001.180 m³ tj. eksploatacijske rezerve od 1.677.800 m³.

Jugoistočno od naselja Levanjska Varoš na lokaciji "Kranjski Dol" nalazi se nelegalno pozajmište građevinskog pijeska. Nekontrolirano odvoženje pijeska je prekinuto 1998. godine, da bi tijekom 1999. Hrvatske šume izradile elaborat o rezervama. Na osnovu analize ovo ležište pijeska svrstano je prema načinu sedimentacije, vremenu nastanka i veličini u treću skupinu nalazišta s utvrđenim rezervama od cca 35.000 m³.

Prirodni potencijal ovog područja obuhvaća i postojeće izvore ljekovite sumporne vode. prema dostupnim podacima voda Breznice Đakovačke se ubraja u hladne, sumporne, slabo radioaktivne vode, karakterizirane kalcijem, magnezijem i hidrokarbonatom. Analize govore o količini sumpora od 1,5-2,5 mg/l H2S. Veću količinu sumpore sadrže vode u Istarskim, Splitskim i Varaždinskim toplicama, ali je u Tuheljskim toplicama manja (oko 1 mg/l H2S) iz čega je vidljiv i gospodarski potencijal, koji se bazira na stoljetnoj tradiciji.

U blizini je nabušena i geotermalna voda, temperature na ušću bušotine od 56º i kapaciteta od 5,4 m³/h. Nabušena voda nije se do sada eksploatirala.

1.1.2.2. Gospodarski potencijal

a) Gospodarska struktura i zaposlenost

Općina Levanjska Varoš je gospodarski nerazvijena općina. Prema kriterijima ekonomske nerazvijenosti ona je "Odlukom o potvrđivanju statusa pripadnosti općina trećoj skupini područja posebne državne skrbi" (NN 138/2002.), svrstana u područja posebne državne skrbi.

Jedina značajnija djelatnost je šumarstvo u smislu gospodarenja ovim resursom. Proizvodne djelatnosti se do danas nisu razvile, iako je u Levanjskoj Varoši osiguran prostor gospodarske namjene.

Čak ni trgovinom nisu pokrivena sva naselja Općine.


Tablica br. 19.

RAZMJEŠTAJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Naselje Tvrtka Djelatnost Broj zaposlenih

HŠ d.d. Zagreb, Uprava šuma Osijek, Šumarija L. Varoš

šumarstvo 31

"FERAX" d.o.o. Kuševac stočarstvo 2 "NEVNA" d.o.o. trgovina i

ugostiteljstvo 14

"LEUCONUM" d.o.o. trgovina 4 PAN-TRGOPROMET trgovina 2

1. Levanjska Varoš

"LEVANJSKA VAROŠ" d.o.o. trgovina 1 2. Musić "OLUS" d.o.o. poljoprivreda 1 3. Majar "KRYK" d.o.o. trgovina 1 4. Slobodna Vlast "BAZOVAC" d.o.o. trgovina 1 5. Breznica Đakovačka "BAZOVAC" d.o.o. trgovina 1 IZVOR: Općina Levanjska Varoš


Na području Općine ima ukupno 74 radna mjesta, od čega 16 u socijalnoj skrbi i zdravstvu.

U Levanjskoj Varoši su registrirana i 2 obrta, jedan u šumarstvu i jedan u zdravstvu.

b) Turizam

Područje današnje općine Levanjska Varoš na povišenoj zaravni, u okolini poljoprivrednih i šumskih krajolika, povoljne, zdrave i ugodne klime je kraj koji je od davnina bio privlačan za naseljavanje i razvoj naselja. međutim, i druge prirodne atraktivnosti ovog prostora, prvenstveno iznosi ljekovite sumporne vode, učinili su da se na ovom prostoru razvilo poznato lječilište Breznica Đakovačka. Ovo lječilište nastalo je na bazi valorizacije dva izvora sumporne vode (hladne, sumporne, slabo radioaktivne vode, bogate kalcijem, magnezijem i hidrokarbonatom), kojim su se punili otvoreni bazeni, a objekti za smještaj imali i do 150 postelja(1, a u okolini lječilišta nalazi se vikend naselje.

(1 Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek: Provedbeni urbanistički plan "Lječilište i turističko-rekreacijski centar" Breznica Đakovačka, 1980.


Razvoj ovog lokaliteta tada se planirao kao:

- medicinsko-rehabilitacijski i

- turističko-rekreacijski centar.

Međutim, postojeći objekti (smještajni i kupališni) već dugo su izvan funkcije, da bi na kraju i cjelokupni kompleks lječilišta promijenio namjenu, tako da više nije u funkciji niti lječilišno-rehabilitacijski dio, a niti turističko-rekreacijski.

Nedavno su obavljena ponovna geološka istraživanja i u jednoj od bušotina pronađena je topla voda (temperature 56°C, kapaciteta 5,4 m³/h, na dubini od 1,5 km), u sklopu istražnih radova koje provodi INA.

Od objekata turizma i ugostiteljstva na području Općine danas su prisutna 2 ugostiteljska objekta (jedan u Levanjskoj Varoši i jedan u Majaru), dok su ostali potencijali za razvijanje turizma na ovom prostoru isključivo prirodni resursi (vrlo očuvana priroda, brojni vodotoci i akumulacije, bogatstvo šuma i lovne divljači, ugodna klima). Među takve prirodne potencijale, a ujedno i resurse za razvoj turizma spada jezero Borovik, koje se prostorno nalazi na području općine Drenje (dio prema brani), a jugozapadni dio jezera na području općine Levanjska Varoš. Jezuero je u okruženju šumske vegetacije i poribljeno je, te predstavlja potencijalni izletnički, ribolovni i rekreacijski lokalitet.

Na prostoru općine Levanjska Varoš nalaze se i brojna lovišta bogata lovnom divljači (dio državnog lovišta "Breznica", lovište "Dilj-Bratiljevci"), na prostoru sjeveroistočno od naselja Levanjska Varoš izgrađen je i lovački dom, Artemidin hram", kojim upravlja lovačko društvo "Vidra" iz Levanjske Varoši. Lovački dom ima oko 6 ležajeva i omiljeno je sastajalište lovaca sa ovog područja.

Kako je području Breznice Đakovačke i okolnog prostora područje s vrlo dugom turističkom tradicijom, to je i prema važećem Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede1) općina Levanjska Varoš i naselje Breznica Đakovačka razvrstani su kao turistička mjesta, prema određenim turističkim atributima, u sljedeće razrede:

TURISTIČKA MJESTA1)

RAZRED OPĆINA NASELJE C BREZNICA ĐAKOVAČKA D LEVANJSKA VAROŠ

c) Eksploatacija mineralnih sirovina

Gospodarski potencijali leže u eksploataciji i korištenju rezervi građevnog pijeska. Eksploatacijsko polje-pjeskokop "Duboki dol" ima registrirane eksploatacijske rezerve od 1,677.742 m³. Pijesak će koristiti Wienerberger-Cetera d.d. u procesu proizvodnje opekarskih proizvoda kao dodatak glini (mršavilo).

Godišnja proizvodnja pijeska planira se u količini od 15.000 m³ pa bi vijek trajanja ležišta bio oko 110 godina.

Korištenje sumporne vode u lječilišne svrhe ima dugu tradiciju u naselju Breznica Đakovačka pa je i u prostornim planovima služio kao osnovni pokretač budućih aktivnosti u formiranju naselja. Trenutno stanje je daleko od poželjnog, no gospodarski potencijal vezan na lječilišni turizam postoji i nije zanemariv u što treba ubrojiti i mogućnost korištenja geotermalne vode iz postojeće dubinske bušotine u blizini.

1) Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turistički mjesta u razrede (NN br. 78/99.)


1 .1 .2.3. Društvene djelatnosti

a) Obrazovanje

Osnovno obrazovanje

Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik", br. 4/94), prema kojoj na području općine Levanjska Varoš djeluje matična osnovna škola S.S. Kranjčević, te 4 područne škole u naseljima Breznica Đakovačka, Majar, Paučje i Slobodna Vlast.

Tablica br. 20.

ŠKOLSKE USTANOVE NA PORUČJU OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ PREMA ODLUCI O MREŽI OSNOVNIH ŠKOLA NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Sjed

ište

ško

le

Kat

egor

ija š

kole

Nas

elja

koj

a šk

ola

pokr

iva

LEVANJSKA VAROŠ Matična LEVANJSKA VAROŠ-učenici I-VIII razreda BOROJEVCI, BREZNICA ĐAKOVAČKA, ČENKOVO, MAJAR, MILINAC, MUSIĆ, OVČARA, PAUČJE, RATKOV DOL, SLOBODNA VLAST-učenici V-VIII razreda

BREZNICA ĐAKOVAČKA

Područna škola I-IV razredi naselja BREZNICA ĐAKOVAVAČKA, ČENKOVO, MILINAC

MAJAR Područna škola I-IV razredi naselja MAJAR, OVČARA

PAUČJE Područna škola I-IV razredi naselja PAUČJE

SLOBODNA VLAST Područna škola I-IV razredi naselja SLOBODNA VLAST, BOROJEVCI, MUSIĆ, RATKOV DOL

Međutim, trenutno na području općine Levanjska Varoš djeluje samo matična osnovna škola S.S. Kranjčević u naselju Levanjska Varoš, kojoj gravitiraju učenici cijele Općine.

Područne škole na nivou Općine ukinute su nakon izgradnje nove škole u naselju Levanjska Varoš, a moguće ih je aktivirati jedino u slučaju značajnijeg povećanja broja stanovnika.

Škola u naselju Levanjska Varoš optimalnog je kapaciteta 180 učenika, na građevnoj čestici površine 2.560,0 m2, sa 400,0 m2 (8 učionica) učioničkog prostora. Trenutno je u osnovnoj školi zaposleno 13 djelatnika, a pohađa ju 112 učenika s područja cijele Općine.

Škola je novouređena i kapacitetom dovoljna za područje koje pokriva, ali nema vlastite športske terene, te joj nedostaje dodatna oprema.

Prijevoz učenika iz ostalih naselja odvija se organizirano na županijskom nivou, te iz naselja Majar u školu u Levanjskoj Varoši putuje 18 učenika, iz naselja Ratkov Dol 2 učenika, iz naselja Slobodna Vlast 18 učenika, iz naselja Musić putuje 17 učenika, iz naselja Paučje i Milinac po jedan učenik, te iz naselja Breznica Đakovačka 19 učenika (podaci za školsku godinu 2002/2003.).


Predškolski odgoj

Trenutno na području općine Levanjska Varoš nije u funkciji niti jedna ustanova predškolskog odgoja, niti ima pokazane potrebe za organizacijom takove ustanove.

b) Zdravstvo

Mreža zdravstvene djelatnosti primarne i bolničke zdravstvene zaštite na području Republike Hrvatske definirana je Mrežom zdravstvene zaštite donešenoj od strane Ministarstva zdravstva (NN 85/02).

Mreža zdravstvene zaštite za područje općine Levanjska Varoš definira potreban i najveći mogući broj timova opće/obiteljske medicine i polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite, s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.

Potreban broj timova Najveći mogući broj timova

opća/obiteljska medicina na razini primarne zdravstvene zaštite

1 1

polivalentna stomatološka zdravstvena zaštita na razini primarne zdravstvene zaštite

0 1

Na području općine Levanjska Varoš djeluje 1 ambulanta s jednim liječničkim timom opće prakse u naselju Levanjska Varoš koja pokriva područje cijele Općine.

S ozirom da jedan liječnički tim opće prakse pokriva maksimalno 1.700 + 20% osiguranika, a jedan stomatološki tim 2.500 + 20% osiguranika, u općini Levanjska Varoš,s brojem od 1.266 stanovnika (2001.godine), broj liječničkih timova opće prakse kvantitativno zadovoljava trenutne potrebe stanovništva, ali nedostaje stomatološka ambulanta za područje Općine.

U naselju Levanjska Varoš djeluje 1 veterinarska ambulanta.

c) Kultura

Na području općine Levanjska Varoš sadržaji kulture i umjetnosti moguće je održavati u 6 samostalnih objekata kulture, od kojih je 5 u funkciji.

Tablica br. 21.

RASPORED OBJEKATA KULTURE NA PODRUČJU OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ OBJEKT

KULTURE NASELJE SADRŽAJI PROBLEMI

Društveni dom Levanjska Varoš Trgovina, spremište Objekt u dobrom stanju

Društveni dom Levanjska Varoš Multifunkcionalna dvorana sa spremištem Potrebna je obnova

Društveni dom Majar Multifunkcionalna dvorana, centrala HT-a Potrebna obnova

Društveni dom Breznica Đakovačka Multifunkcionalna dvorana, kuhinja Objekt u dobrom stanju

Društveni dom Slobodna Vlast Multifunkcionalna dvorana Potrebno izvesti završne radove na objektu

Društveni dom Paučje Multifunkcionalna dvorana Objekt je zapušten i nije u uporabi

d) Socijalna skrb

Na području općine djeluju dva specifične ustanove socijalne zaštite:

• Ustanova za njegu starih i nemoćnih osoba smještena u građevinskom području naselja Breznica Đakovačka, a obuhvaća gravitacijsko područje općine Levanjska Varoš, te susjednih općina.

• Zajednica liječenih ovisnika od droge "Susret", smještena u građevinskom području naselja Paučje, sa 240,0 m2 zatvorenog prostora.

Optimalan kapacitet Zajednice je 30 korisnika-ovisnika, a prihvaća ovisnike s područja Republike Hrvatske.


e) Vjerski objekti

U Općini Levanjska Varoš djeluju dvije župe:

• rimokatolička - sa sjedištem u naselju Levanjska Varoš kojoj pripadaju vjerski objekti:

- crkve u naseljima Levanjska Varoš, Breznica Đakovačka, Milinac, Musić, Slobodna Vlast, Majar i Ovčara,

- zvonik u naselju Borojevci,

• pravoslavna – sa sjedištem u naselju Majar kojoj pripadaju vjerski objekti:

- crkve u naseljima Majar, Slobodna Vlast i Breznica Đakovačka,

- zvonici u naseljima Čenkovo, Ratkov Dol i Paučje.

Osim navedenih vjerskih objekata, na području općine Levanjska Varoš djeluje i Samostan "Karmel Svetog Josipa" smješten sjeveroistočno od građevinskog područja naselja Levanjska Varoš.

1.1.2.4 Šport i rekreacija

Šport i rekreacija stanovnika općine Levanjska Varoš odvija se u zatvorenoj športskoj dvorani naselja Levanjska Varoš, na velikonogometnim terenima naselja Levanjska Varoš i Slobodna Vlast, te malonogometnim terenima u naseljima Majar, Ovčara i Breznica Đakovačka.

Osim navedenih športskih objekata i terena u naselju Levanjska Varoš uređen je i prostor hipodroma na površini od 11 250 m2.

Tablica br. 22.

POSTOJEĆI ŠPORTSKI OBJEKTI I TERENI NA PODRUČJU OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ - stanje 2002. godina

Športska dvorana Športski tereni

Naselje Površina

zatvorenog prostora

(m2)

Površina otvorenog prostora

(m2)

Nogomet (m2)

Mali nogomet

(m2) Hipodrom

Levanjska Varoš 600 4.500 2.000 11.250 Majar 1.200 Ovčara 1.200 Breznica Đakovačka 1.200 Slobodna Vlast 4.500

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti

a) Groblja

U Općini Levanjska Varoš nalazi se 12 groblja od kojih je 10 u funkciji. Groblja su zastupljena u svim naseljima Općine.

Groblja naselja Borojevci i Čenkovo nisu više u funkciji zbog odumiranja ta dva naselja.

Groblje naselja Borojevci nalazi se izvan građevinskog područja naselja, a zauzetosti je 50%.

Groblje naselja Čenkovo nalazi se sjeverno od građevinskog područja naselja , površine je 2.834 m2, a zauzetosti 50%.

U naselju Breznica Đakovačka, groblje se nalazi izvan građevinskog područja naselja, uz samu sjevernu granicu. Površina groblja je 5.895 m2, a zauzetost 60%.

U naselju Levanjska Varoš, groblje se nalazi u neposrednoj blizini središta naselja, unutar građevinskog područja. Površine je 6.593 m2, a zauzetost 50%.

U naselju Majar, postoje 2 groblja – pravoslavno i katoličko, oba izvan građevinskog područja naselja. Pravoslavno groblje se nalazi sjeverno od građevinskog područja naselja. Površina groblja iznosi 4.715 m2, a zauzetost je 30 %.


Katoličko groblje nalazi se južno od građevinskog područja naselja. Površine je 1.971 m2, a zauzeto je 60 %.

Groblje naselja Milinac nalazi se izvan granica građevinskog područja, ali nije moguće utvrditi točne granice. Površina groblja je 2.877 m2, a zauzetost 50%.

Groblje naselja Musić unutar je građevinskog područja naselja, površine 2.733 m2, zauzetosti 50 %.

Groblje naselja Ovčara nalazi se izvan građevinskog područja naselja, uz zapadnu granicu.

Površine je 4.819 m2, a zauzetosti 80 %.

Groblje naselja Paučje nalazi se izvan granica građevinskog područja naselja, južno od njega, ali nije moguće utvrditi točne granice. Groblje je površine 2.457 m2, a zauzetosti 40 %.

Groblje naselja Ratkov Dol nalazi se unutar granica građevinskog područja, na sjeveroistočnom dijelu. Površine je 1.082 m2, a zauzetosti 30 %.

Groblje naselja Slobodna Vlast nalazi se u građevinskom području naselja, površine je 3.953 m2, a zauzetosti 50%.

Tablica br. 23.

RASPORED GROBLJA NA PODRUČJU OPĆINE

Naselje Vjerska zajednica

Katastarska čestica

Površina groblja

(m2)

Popunjenost groblja

(%)

Odnos prema naselju

LEVANJSKA VAROŠ

rimokatolička 2 6.593 50 u naselju

BREZNICA ĐAKOVAČKA

rimokatolička 374/1 5.895 60 izvan naselja

MILINAC rimokatolička DIO ČESTICE

807

2.877 50 izvan naselja

PAUČJE rimokatolička 179 2.457 40 izvan naselja

SLOBODNA VLAST

rimokatolička 473/2, 474, 475/2 ,476

3.953 50 u naselju

RATKOV DOL pravoslavna 1085 1.082 30 u naselju

MUSIĆ rimokatolička 441 2.733 50 u naselju

pravoslavna 210, 218/2 4.715 30 izvan naselja

MAJAR

rimokatolička 380 1.971 60 izvan naselja

OVČARA rimokatolička 1503/69, 1503/79

4.819 80 izvan naselja

IZVOR: Općina Levanjska Varoš

Održavanje groblja nije organizirano na razini Općine, već svako naselje održava svoje groblje.

b) Ostale djelatnosti

Za održavanje javne rasvjete nije donešena odluka o koncesiji, već svaki mjesni odbor mjesečno skuplja novac za naplatu potrošnje.

O održavanju lokalnih cesta ulica brine svaki mjesni odbor, odnosno građani.

Odvoza komunalnog otpada nema, već se on individualno odlaže na neuređena smetlišta.


1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav

a) Cestovni promet

Prostor Općine nalazi se izvan značajnijih prometnih koridora istočne Hrvatske, što je utjecalo i na slabu razvijenost i uređenost prometnog sustava.

Na području Općine prisutan je samo cestovni promet u okviru kojeg je najznačajnija trasa državne ceste D-38, koja povezuje Požešku kotlinu sa središnjim područjem Slavonije. Za povezivanje unutar Općine prometno su značajne i trase županijske ceste Ž 4144, te lokalne ceste L 44099, koje osiguravaju prometnu prohodnost prostora Općine u smjeru sjever-jug.

U narednoj tablici prikazane su javne kategorizirane ceste na području Općine:

Tablica br. 24.

PRIKAZ MREŽE JAVNIH KATEGORIZIRANIH CESTE Red. br.

Oznaka ceste Naziv dionice Širina

kolnika Duljina

km Asfalt

km Tucanik

km DRŽAVNE CESTE

1. D-38 Požega-Pleternica-Đakovo 6,0 15,6 12,2 3,4 ŽUPANIJSKE CESTE

1. Ž-4144 Breznica Đakovačka-D-38 5,50 2,4 2,4 2. Ž-4163 D-38-Trnava-St. Topolje 5,27 0,7 0,7 3. Ž-4118 T.L. Borovik-Mandićevac-Drenje-Kučanci-D-

515 5,74 0,5 0,5

LOKALNE CESTE 1. L-44099 Podgorač-(D-515)-Paučje-Breznica

Đakovačka (Ž 4144) 4,95 11,0 2,0 9,0

2. L-44118 Slobodna Vlast (D-38)-Ratkov Dol - 2,8 2,8 3. L-44119 D-38-Musić - 2,2 2,2 4. L-44120 Ovčara-D-38 - 1,6 1,6 5. L-44117 Milinac-L-44099 - 1,4 1,4

Vidljivo je da na području Općine imamo i dio državne ceste (D-38) koji je nemoderniziran, dok je na mreži lokalnih cesta situacija puno lošija, tako da je svega 50% mreže modernizirano.

Kada se tome doda i nepotpuni standard održavanja, zbog nedostatka sredstava, kolnici postojećih javnih kategoriziranih cesta su u dosta lošem stanju.

To negativno utječe na nivo prometne usluge cestovne mreže, kao i na sigurnost prometnog toka. Negativno utječe i na nivo komunalnog standarda za ovo izrazito depopulacijsko područje središnje Slavonije.

b) Poštanski promet

HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.

Organizacijski dijelovi Društva su:

- Uprava Društva

- Područna uprava Društva

- Poštanska središta Društva

Područna uprava

Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva.

Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to:


- Organizacija i realizacija poštanske tehnologije

- Organizacija i realizacija kadrovskih poslova

- Organizacija i realizacija investicija i održavanja

- Organizacija i realizacija gospodarskih poslova

Poštansko središte

Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.

Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:

- PS Osijek

- PS Vukovar

- PS Požega

- PS Slavonski Brod

Izvršna jedinica

Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa.

Na području općine Levanjska Varoš nema Izvršne jedinice.

Poštanski ured

Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.

Na području obuhvata prostornog plana općine Levanjska Varoš posluje sljedeći poštanski ured:

- 31416 Levanjska Varoš

U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:

Tablica br. 25.

POŠTANSKA MREŽA OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Broj stanov. obuhvaćenih dostavom tjedno Poštanski ured Pripadajuće

naselje 5x 3x (2-3) x

Svega

2. 3. 4. 5. 6. 7. 31416 Levanjska Varoš Levanjska Varoš 335

Breznica Đakovačka 243 Čenkova 2 Majar 203 Milinac 47 Musić 104 Ovčara 35 Paučje 64 Ratkov Dol 32 Slobodna vlast 201

POŠT. URED – Svega: 578 688 1.266 IZVOR: - HP-Područna uprava Slavonija

- ZPO Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine


c) Javne telekomunikacije

Ustroj nepokretne mreže

Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži.

Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim Planovima razvoja.

Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao tri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Levanjska Varoš pripada u PP Đakovo.

Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.

U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području općine Levanjska Varoš preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.

Pristupna mreža na području općine Levanjska Varoš obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.

U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:

• korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,

• spojni – između UPS i matičnih LC (PC).

Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.

Stanje razvijenosti nepokretne mreže

Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se djelomično odnosi i na područje općine Levanjska Varoš, jer je razvoj neravnomjeran. Tome je glavni uzrok nerazvijenost i mala gustoća stanovanja na tom dijelu Županije.

Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.

Komutacija

Stanje komutacija na području općine Levanjska Varoš prikazano je u priloženoj tablici br. 26. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.

Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:

Tablica br. 26.

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE LEVANJSKA VAROŠ

Red. broj Naziv mjesta Rang Područje prekrivanja

(mjesne mreže) Levanjska Varoš Breznica Đakovačka Musić Ratkov Dol

1. Levanjska Varoš UPS

Slobodna Vlast


Majar 2. Majar UPM Ovčara

IZVOR: - HT-TKC-Osijek - ZPO Prijenos

Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan.

U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Levanjska Varoš upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:

• svjetlovodni kabeli,

• bakreni kabeli.

Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1991-2000. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi gustu mrežu svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

Pristup

Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.

Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.

Pokretna mreža

Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:

• Analogne pokretne mreže,

• Digitalne pokretne mreže,

• Sustav za povezivanje osoba (paging)

Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099) i digitalna mreža CRONET (098), a u pripremi je i ERMES (paneuropski sustav za prosljeđivanje poruka).

Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET. Pored pokretnih telefonskih mreža tijekom 1998. godine počela je implementacija i paneuropskog radio sustava za prosljeđivanje poruka ERMES.

Stalan, gotovo linearan porast broja domaćih korisnika analogne NMT mreže rezultirao je proširenjem postojećih i puštanjem u rad novih baznih stanica, te povećanjem pokrivenosti kvalitetnim radio-


signalom. Stoga se može očekivati barem 1 bazna stanica na svakih 10 km u manje naseljenim područjima, a do barem 1 bazna postaja na svakih 2 km u urbanim područjima.

d) RTV mreža

Na području općine Levanjska Varoš postoji objekt odašiljača/pretvarača "Levanjska Varoš" (Musić).

Ovaj objekt pokriva cijelo području Općine (i šire) s programima HRT-a.

1.1.2.7. Energetski sustav

a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Na području Općine nema nalazišta ugljikovodika, te nama izgrađenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi niti plinovodi šireg društvenog značaja.

b) Plinoopskrba

Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba naselja Općine.

c) Elektroenergetika

Potrošnja električne energije

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Levanjska Varoš ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.

U sljedećoj tablici prikazana je potrošnja električne energije u 2001. godini po vrsti potrošača:

Tablica br. 27.

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Red. broj Potrošač Potrošnja

(kWh) 1. Kućanstva 1.100.000 2. Gospodarstvo 115.000 3. Javna rasvjeta 37.000

UKUPNO: 1.252.000 IZVOR: HEP-Zagreb; DP "Elektroslavonija"-Osijek

Distribucija električne energije

Postojeća distribucijska mreža na području Općine obuhvaća samo naponske razine od 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.

Na 10(20) kV naponskoj razini mreža sadrži trafostanice 10(20)/0,4 kV, te nadzemne 10(20) kV dalekovode.

U sljedećoj tablici prikazani su fizički pokazatelji za postojeću elektroenergetsku mrežu na 10(20) kV naponskoj razini.

Tablica br. 28.

DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV NAPONSKA

RAZINA (kV)

VRSTA OBJEKTA JEDINICA MJERE IZNOS

TS kom 14 DV km 36,7

10 KB km - MVA 1,23

Energetski trafo kom 14

IZVOR: HEP-Zagreb; DP "Elektroslavonija"-Osijek


1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav

a) Vodoopskrba

Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Levanjska Varoš nije riješena u potpunosti i na zadovoljavajući način.

Javnim vodoopskrbnim sustavom pokriven je dio Općine. Sustav postoji za naselja: Breznica Đakovačka i općinsko središte ,naselje Levanjska Varoš. Izvorište ovog jedinstvenog sustava su podzemni vodonosni horizonti. Dubina bunara je oko 45-50 m, a po tipu je arteški. Kvaliteta zahvaćene vode ne zadovoljava, u prirodnom stanju, radi povišenog sadržaja željeza, sumporovodika i amonijaka no ona se ne prerađuje.

Lokacija izvorišta je uz potok Breznica na njegovoj lijevoj obali sjeverno od ceste prema vikend naselju. Parcela izvorišta nije pravno regulirana i trenutno nije u vlasništvu Vodovoda, što onda predstavlja problem u razvoju crpilišta.

Predviđena gradnja uključuje izgradnju rezervoarskog prostora, uređaja za pročišćavanje (precrpne stanice).

Razvodnom mrežom je pokriveno cijelo naselja Breznica Đakovačka i samo središte naselja Levanjska Varoš. Procijenjena dužina vodovodne mreže je prema podatku nadležnog vodovoda 5,5 km.

Naselje Breznica Đakovačka ima 29 priključaka, a naselje Levanjska Varoš 33, pa je ukupno 62 priključka. Prema podacima statistike naselja Levanjska Varoš ima 113 domaćinstava s prosjekom od 2,9 člana po domaćinstvu, dok Breznica Đakovačka ima 69 domaćinstava s prosjekom od 3,5 člana.

Prema iznijetim podacima procjena je da je u naselju Levanjska Varoš vodom iz javnog sustava opskrbljeno 96 stanovnika (28,6%) dok je u Breznici Đakovačkoj 102 stanovnika (41,8%).

Ukupna opskrbljenost vodom iz javnog sustava iznosi samo 198 stanovnika, odnosno 15,6%.

Zaštitne sanitarne zone su definirane prijedlogom Odluke donesenom temeljem istražnih radova.

Stanovnici koji nisu priključeni niti na jedan od postojećih vodoopskrbnih sustava vodom se opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje.

b) Odvodnja

Stanovnici općine Levanjska Varoš otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika u uvjetima neriješene vodoopskrbe može utjecati na zdravlje korisnika vode.

Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala.

c) Uređenje vodotoka i voda

Općina Levanjska Varoš, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnog gospodarstva, pripada vodnom području sliva Save, osim sjevernog dijela-dio k.o. Paučje, površine 16,04 km², koji pripada vodnom području sliva Drave i Dunava.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju slivnih područja na prostoru Općine nalaze se dijelovi tri slivna područja i to:

- Slivno područje "Vuka" (k.o. Paučje-dio)

- Slivno područje "BIĐ-BOSUT" (k.o. Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Majar, Musić i Slobodna Vlast)

- Slivno područje "ORLJAVA-LONDŽA" (k.o. Čenkovo)

Na području Općine, dijelu koji pripada slivnom području "BIĐ-BOSUT", a koji se nalazi u slivu Zapadnog lateralnog kanala, nema rijeka, a nema ni jezera, ribnjaka ili akumulacija.


Na dijelu k.o. Paučje izgrađena je 1978. godine brana Borovik s akumulacijom i to kao višenamjenski objekt s osnovnom namjenom redukcije poplavnog vala tj. zaštite nizvodnog područja od poplavnih brdskih voda. Sekundarne namjene akumulacije su: navodnjavanje, ribogojstvo, šport, rekreacija i turizam.

Brana Borovik nalazi se na području općine Drenje, ulazi u grupu visokih brana jer je visina od krune do najniže kote temelja veća od 15,0 m. Izgrađena je kao nasuta zemljana brana s kosim dvoslojnim filterom. Procjedna voda iz filtera izvodi se iz tijela brane putem horizontalnog drenažnog tepiha, koji odvodi i procjednu vodu iz temeljnog tla. Kruna brane je širine 7,0 m. Izveden je i betonski preljev s brzotokom i temeljni ispust.

Glavni odvodni recipijenti općine Levanjska Varoš su:

- vodotok Vuka za k.o. Paučje,

- kanal Breznica pritoka Zapadnog lateralnog kanala za dio općine Levanjska Varoš (katastarske općine: Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Majar, Musić i Slobodna Vlast) koji odvodi vodu prema rijeci Savi. Dužina reguliranog toka je 19,49 km od čega je u općini Levanjska Varoš 9,87 km. U Osječko-baranjskoj županiji je to 19,03 km, a ostatak toka od 0,46 km je u Brodsko-posavskoj županiji,

- vodotok Lonđa, pritoka Orljave i rijeke Save za katastarsku općinu Čenkovo (naselja: Čenkovo i Milinac).

U općini Levanjska Varoš na području VGI "Biđ-Bosut" je ukupno 15,10 km kanala.

Podaci o vodotocima, kanalima koji su na području VGI "Biđ-Bosut" prikazani su u narednim tablicama:

Tablica br. 29.

OSNOVNI PODACI O KANALIMA PODRUČJA SLIVA "BIĐ-BOSUT"

Dužina u km Površina porječja u km² Red. br. Kanali Red

kanala Ukupno U

Županiji U

granici Općine

Ukupno U

Županiji U

granici Općine

Utječe u vodotok

1 Breznica I 19,49 19,03 9,87 103,45 ZLK* 2 Bazovac III 2,63 2,63 2,63 Breznica 3 Kujnjak IV 2,60 Breznica

IZVOR: VGI "BIĐ-BOSUT"-Vinkovci Prostor Općine nije ugrožen od poplava vanjskih voda. Pojedini dijelovi su ugroženi od unutrašnjih voda i to u prostorima gdje nema iskopanih kanala koji bi oborinu koja je pala primili i odveli do glavnih recipijenata. Postoje i prostori na kojima je teren uz odvodne kanale viši od terena na poljoprivrednim i ostalim površinama pa voda ne može gravitacijom oteći što uz glinovit materijal podloge uvjetuje duže zadržavanje vode. Procesi erozije na obroncima Dilj gore, prema novijih radovima za elaborat "Vodoprivredno rješenje Biđ-Bosutskog polja, slabog su do vrlo slabog intenziteta. Lokalno su prisutni (vidljivi) tragovi pojačanog površinskog ispiranja na pašnjacima, privatnim šumama i u blizini naselja. Linearna erozija prisutna je mjestimično na reguliranim dionicama kanala (preveliki padovi dna kanala).

U području izvorišta vode nema značajnijih pojava erozije, naročito na površinama pod šumom. Poljoprivredne površine sela Paučje su samo djelomično obrađene te niti na njima nema značajnijih erozijskih pojava.

Procesi bujičarskog djelovanja prisutni su na površinama s većim padom bez vegetacije i na nagnutim terenima na kojima se oranice nepravilno obrađuju (okomito na slojnice). Bujične aktivnosti moguće su i na utocima melioracijskih kanala u svoje recipijente.

Reguliranost vodotoka Općine prikazana je u narednoj tablici:

* Napomena: ZLK – Zapadni lateralni kanal


Tablica br. 30.

REGULIRANI VODOTOCI-KANALI NA PODRUČJU OPĆINE Dužina u km Red.

br. Vodotok

kanal ukupna regulirana Potrebno još

regulirati

Ukupna dužina vodotoka-kanala

(km) 1. Breznica (I red) 11,61 9,87 1,74 21,23 2. Bazovac (III

red) 8,40 2,61 3,71 8,40

3. Kujnjak (IV red)

2,60

IZVOR: VGI "BIĐ-BOSUT"-Vinkovci

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Komasacija katastarskih općina dijela općine Levanjska Varoš koji pripada sljevu Biđ-Bosut nije provedena. Izvršen je iskop samo dijela glavnih recipijenata, kanala Brežica i Bazovac i to u dolinama.

Kanali višeg reda kao i melioracijski kanali IV reda na području općine Levanjska Varoš u proteklom razdoblju su održavani, ali zbog nedostatka sredstava nedovoljno pa je stanje odvodnog sustava loše. Za vrijeme Domovinskog rata kanali nisu bili održavani.

Navodnjavanih površina u Općini nema iako bi obzirom na klimatske uvjete te raspored vlage u tlu bilo potrebno.

1.1.2.9. Postupanje s otpadom

Trenutno se na području Općine otpad organizirano ne prikuplja niti odvozi. Komunalni otpad se spaljuje ili odlaže u iskopane rupe individualno po parcelama. Do prošle godine je postojao organizirani sustav prikupljanja te odvoza prikupljenog otpada na odlagalište van područja Općine.

1.1.2.10. Stanje okoliša

a) Onečišćenje voda

Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98.), a prema analizi uzetih uzoraka tijekom 2001. godine, kakvoća površinske vode akumulacije Borovik odgovara I vrsti voda za skupine pokazatelja A (fizikalno-kemijski) i D (mikrobiološki), za skupinu pokazatelja E (biološki) odgovara II vrsti, a za skupine pokazatelja B (režim kisika) i C (hranjive tvari) odgovara III vrsti.

Kakvoća vode s dna akumulacije Borovik prema skupini pokazatelja A (fizikalno-kemijski) odgovara I vrsti, prema skupinama pokazatelja C (hranjive tvari), D (mikrobiološki) i E (biološki) odgovara II vrsti, a prema skupini E (biološki) odgovara V vrsti voda.

Na ostalim vodnim površinama i vodotocima područja općine Levanjska Varoš ne vrši se ispitivanje kakvoće voda. Međutim za očekivati je da su vode u gornjim dijelovima slivova izrazilo dobre kakvoće. Nizvodno radi prikupljanja zagađenja iz naselja i s poljoprivrednih površina kakvoća vode je nešto lošija.

b) Onečišćenje zraka

Na području općine Levanjska Varoš nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području Općine nema aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka.

c) Onečišćenje tla

Tlo nije opterećeno onečišćenjima, budući cijela Općina ima mali broj stanovnika, nema industrije, a i poljoprivredne površine imaju mali udio u ukupnim površinama Općine, a one se tradicionalno obrađuju.

d) Opterećenje bukom

Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine-grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog prostora sredine u kojoj ljudi radi i borave, ali takva mjerenja do sada nisu vršena.


S obzirom da trenutno na području Općine ne postoje aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu prekoračenja dopuštenih razina buke, nema bukom ugroženih područja.

1.1.2.11. Područja posebne namjene

Na području općine Levanjska Varoš se nalazi krajnji zapadni dio prostora posebne namjene vojnog poligona "Gašinci" u površini od 57,40 ha.

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1 .3.1. Prostorni plan Županije

a) Stanovništvo

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije među ciljevima demografskog razvoja područja Županije istaknuta je potreba demografske konsolidacije u ruralnim područjima, među koja spada i općina Levanjska Varoš.

"Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju te je potrebno tu vezu osnažiti poticanjem razvoja obiteljskog poduzetništva, odnosno afirmacijom mladih prerađivačkih kapaciteta prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života."

Prognoza demografskog razvoja do 2015. godine izrađena je za ukupno područje Županije, te ukupno za gradska naselja i ukupno za područja općina. Zbog demografski poglavito ugroženih prostora Općine, procijenjeno je da će se stanovništvo u općinama smanjiti.

b) Naselja

Prostorni plan Osječko-baranjske Županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4.-SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA), koji klasificira naselja na:

- makroregionalno (veliko razvojno) središte,

- regionalno (srednje razvojno) središte,

- manje regionalno (manje razvojno) središte,

- manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti,

- područno (malo razvojno) središte.


- područno (manje razvojno)središte umanjenog značaja,

- lokalno (inicijalno razvojno) središte,

te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:

- veće lokalno(inicijalno razvojno) središte,

- lokalno (inicijalno razvojno) središte,

- manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.

Prema navedenoj klasifikaciji naselja Općine Levanjska Varoš dijelimo na:

- veće lokalno(inicijalno razvojno) središte-naselje Levanjska Varoš,

- ostala naselja-naselja Borojevci, Breznica Đakovačka, Čenkovo, Majar, Milinac, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol, Slobodna Vlast.

Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:

- policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina, putem:

- osnaživanja mreže srednjih naselja,

- osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,

- poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta,

- očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem:

- racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području,

- ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru,

- revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije putem:

- poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore,

- osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

c) Građevinska područja

Prostorni plan Osječko-baranjske Županije propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja:

Građevinska područja se utvrđuju Prostornim planom uređenja općine. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u Prostornom planu Osječko-baranjske županije (PPOBŽ).

Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500,0 m.

Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu i županijsku cestu i između 2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.

Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja.

Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.

Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .


Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.

Iznimno, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.

U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:

- zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko-rekreacijskih i sl. građevina,

- zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,

- zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina,

- zabranu gradnje na klizištima.

Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja.

Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika.

Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.

Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način određen PPOBŽ takve će se cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.

U Prostornom planu uređenja općine obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.

Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.

Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja.

Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.

Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a.

Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.

Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.

Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.

Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.

Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.


Iznimno, u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja će se utvrditi, a građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti.

Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao višestambeni način gradnje.

U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.

Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:

- turističko-rekreacijske građevine i zone,

- športsko-rekreacijske građevine i zone,

- gospodarske zone,

- pojedinačne gospodarske komplekse,

- groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,

- zdravstvene građevine i komplekse,

- vojne građevine i komplekse.

Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ.

Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.

Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.

Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja se Planom utvrdi da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu.

U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma.

Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.

Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.

Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st.

Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u Planom, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području.

Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati.

Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima:

- ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,

- ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.

Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.


Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je Planom utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).

U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine/grada.

d) Gospodarstvo

U Prostornom planu Županije nema posebnih obveza koje su od interesa za Županiju, a na području općine Levanjska Varoš.

Opća načela za gospodarski ravzoj Županije, koja se mogu primjeniti na prostor općine Levanjsku Varoš su da će on počivati na prirodnim resursima kao komparativnoj prednosti, među kojima je najznačajnije šumsko i poljoprivredno zemljište te mineralne sirovine za što je utvrđeno istražno polje Duboki Dol na području Općine.

U razvoju gospodarstva naglasak će biti na formirnaju prerađivačkih kapaciteta vezanih za sirovinsku osnovu Općine i formiranje gospodarskih zona na područjima gdje do sada nisu stvoreni prostorni uvjeti za lociranje. Prostornim planom županije se potiće disperzija gospodarskih sadržaja u razvojna središta, osobito područna i lokalna.

e) Društvene djelatnosti

Prostorni plan Osječko-baranjske Županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO/G, GUP, DPU), ali propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja definiranih PP Osječko-baranjske županije.

Za naselje Levanjska Varoš, kao općinsko središte, obveza je prostorno smjestiti:

- općinska izvršna tijela,

- osnovnu školu,

- dom kulture,

- zdravstvenu stanicu,

- ljekarnu,

- veterinarsku ambulantu,

- dječji vrtić,

- trgovački centar,

- sajmište,

- financijsko posredovanje.

f) Promet

Cestovni promet

U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije planirani su sljedeći zahvati na prometnom sustavu Općine:

- cestovni promet

• izgradnja suvremenog kolnika na državnim, županijskim i lokalnim cestama koje imaju tucanički ili zemljani kolnik,

• izgradnja nedostajućih autobusnih stajališta.

Telekomunikacije

Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.

Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije komuniciranja uz slijedeće smjernice:


- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan),

- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom.

Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

RTV mreža

Programom razvoja RTV mreže koja će osigurati bolji prijem predviđena je izgradnja još jednog objekta odašiljača/pretvarača.

g) Energetika

Plinoopskrba

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije planirana je plinoopskrba naselja, dakle i općine Levanjska Varoš. Stoga se planira izgraditi lokalni plinoopskrbni sustav kao obveza za općinu Levanjska Varoš i za unošenje u PPUO.

Elektroenergetska mreža

Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja elektroenergetske mreže na području Općine.

Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije, dakle i za općinu Levanjska Varoš.

Obveze iz PP Osječko-baranjske županije nalažu dogradnju postojeće distribucijske mreže u skladu s porastom elektroenergetskih potreba.

h) Vodnogospodarstvo

Prostorni plan Osječko-baranjske županije definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. Prostornim planom Županije definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav.

Planom je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće.

Županijskim planom definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda.

Planom su utvrđeni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje.

Također su utvrđeni principi zaštite od erozijskih procesa i bujične aktivnosti u sklopu čega su utvrđene moguće lokacije za izgradnju akumulacija i retencija.

i) Poljoprivredno i šumsko zemljište

Prostornim planom Osječko-baranjske županije utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.

U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja.

Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene.

Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.


1.1.3.2. Ocjena postojeć ih prostornih planova

Prostorni plan (bivše) općine Đakovo

Za područje općine Levanjska Varoš na snazi je Prostorni plan (bivše) općine Đakovo donesen 1984. godine ("Službeni vjesnik Općine Đakovo" broj 3/84.).

Planska godina je bila 2000. Planske postavke počivaju na tadašnjem prostorno-teritorijalnom i administrativnom ustrojstvu, te gospodarskim i društvenim projekcijama tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava. U razdoblju od donošenja Plana do danas promijenila se zakonska regulativa u području prostornog uređenja, doneseni su novi zakoni koji reguliraju vlasničke odnose nad zemljištem, komunalne djelatnosti, poljoprivredno zemljište, zaštitu prirode i čovjekova okoliša, vode i drugo, te zakoni koji posredno utječu na uređivanju prostora.

U primjeni Plana ukazala se potreba izmjena infrastrukture, odredaba za provođenje radi usklađenja s važećim zakonskim propisima te građevinskih područja naselja, ponajprije radi osiguranja prostora za gospodarske djelatnosti. Zbog ovih potreba Plan je izmijenjen i dopunjen te donesen 2001. godine ("Županijski glasnik Osječko-baranjske županije, broj 2/01.).

Ovaj Prostorni plan se za područje općine Levanjska Varoš primjenjuje u dijelovima koji nisu u suprotnosti s Prostornim planom Osječko-baranjske županije, a do donošenja PPUO Levanjska Varoš.

Plan uređenja naselja Levanjska Varoš

Plan uređenja naselja Levanjska Varoš donesen je 1988. godine ("Službeni vjesnik Općine Đakovo", broj 10/88.) i on je još uvijek važeći. I on u mnogim dijelovima više nije aktualan, međutim zbog slabe izgradnje i nije do sada predstavljao prepreku razvoja naselja.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1 .1 .4.1. Demografski potencijal

Područje općine Levanjska Varoš već desetljećima spada u demografski najugroženija područja Županije. demografsko pražnjenje naselja dovelo je već do odumiranja i smanjenja vitalnosti gotovo do granice kada više nije moguća prirodna reprodukcija stanovništva. Sve je to posljedica prometne izoliranosti i katastrofalnog stanja gospodarstva u koje ni u prošlom sistemu, a ni posljednjih godina nije ulagano.

Mogućnosti demografskog razvoja na bazi domicilnog stanovništva su vrlo male i stoga u budućnosti demografski potencijal može biti ograničavajući činitelj razvitka.

1.1.4.2. Naselja

Postojeća naselja Općine (11 naselja) karakterizirana su malim brojem stanovnika (6 naselja s manje od 100 stanovnika), neuređenom prometnom infrastrukturom, nerazvijenim gospodarstvom, te slabo razvijenom mrežom društvene infrastrukture, te je potrebno poboljšati uvjete stanovanja (u smislu prometne i komunalne opremljenosti, razvoja gospodarstva, te osnaživanja mreže društvene infrastrukture), što bi rezultiralo osnaživanjem naselja Levanjska Varoš kao općinskog središta, te ostalih naselja Općine.

Prostorni smještaj naselja Općine na pošumljenim padinama Dilj gore i Krndije omogućuje razvoj naselja u smjeru zdravstvenog i lječilišnog turizma, lovnog ili ekoturizma s jedne strane, odnosno kontroliranog gospodarenja resursima s druge strane.

1.1.4.3. Građevinska područ ja

Postojeća građevinska područja naselja Općine, utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Đakovo, nisu usklađena s izgrađenim područjima naselja, odnosno izgrađena područja obodno izlaze iz granica građevinskog područja.

S obzirom da se ne očekuje nagli razvoj naselja (kod većine naselja se očekuje smanjenje broja stanovništva), utvrđena građevinska područja omogućavaju razvoj naselja Općine, ali ih je potrebno preispitati i prostorni razvoj naselja usmjeriti na popunjavanje neizgrađenih površina unutar izgrađenih i infrastrukturno opremljenih struktura naselja.


Isto tako, potrebno je obuhvatiti građevinska područja strukture izvan naselja, te utvrditi građevinsko područje za naselja Borojevci i Ovčara, te postojeća groblja izvan naselja.

1.1.4.4. Gospodarski potencijal

Gospodarstvo Općine je nerazvijeno. Šume kao najrasprostranjeniji prirodni potencijal nisu stavljene u funkciju razvoja gospodarstva kao ni izvori geotermalne vode. Nema proizvodnih djelatnosti, a jedina uslužna djelatnost-trgovina-ne pokriva niti sva naselja Općine. Prostorne mogućnosti za razvoj gospodarstva postoje, a kad bi se ulagalo u razvoj gospodarstva, vjerojatno stanovništvo ne bi iseljavalo. Prirodna obilježja prostora Općine i ekološka očuvanost predstavljaju ogromni potencijal za razvoj turizma kao gospodarske djelatnosti.

Trenutno nedovoljno korišteni izvori sumporne vode u lječilišnom turizmu mogu postati važan izvor sredstava za funkcioniranje i razvoj Općine. Nužna su ulaganja u smještajne kapacitete i infrastrukturu.

Korištenju sumpornih voda u turističko-lječilišne svrhe moguće je dodati i mogućnost korištenja geotermalne vode iz većih dubina s naftnih bušotina.

Eksploatacija pijeska na eksploatacijskom polju Duboki Dol je na samom početku. Planirano je vađenje 15.000 m³ pijeska godišnje te njegov transport u ciglanu u Đakovo. Nije planirana obrada pijeska na mjestu kopa. Rezerve su na ležištu takve da osiguravaju eksploataciju ovim tempom u narednih 110 godina. Eksploatacijsko polje ima izrađenu Studiju utjecaja na okoliš i lokacija nije u suprotnosti s uvjetima Prostornog plana Osječko-baranjske županije. Eksploatacijsko polje Duboki Dol rješava na duže vrijeme potrebe ciglane Wienerberger-Cetera u Đakovu za pijeskom koji joj je nužan u procesu proizvodnje opekarskih proizvoda.

1.1.4.5. Promet

a) Cestovni promet

Periferni položaj prostora Općine u odnosu na glavne prometne tokove istočne Hrvatske, uz veliku površinu Općine i loše uređenu lokalnu cestovnu mrežu, predstavlja značajno ograničenje u budućem razvoj tog prostora. Na tom prostoru prisutni su i izrazito negativni depopulacijski procesi što je sljedeći otežavajući čimbenik daljnjem razvoju.

Navedeni ograničavajući elementi imaju i jednu pozitivnu stranu, i to samo ukoliko ona postane temelj budućeg razvoja, a to je očuvana priroda i okoliš. Uz to potrebno je postojeću cestovnu mrežu urediti tako da osigura kvalitetnu prohodnost prostora. Pri tome treba maksimalno voditi računa o očuvanju okoliša.

b) Poštanska mreža

Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.

Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.

Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštansko središte Osijek je po gustoći poštanskih ureda ispod prosjeka Republike Hrvatske, a na području općine Levanjska Varoš stanje je još nepovoljnije zbog većeg broja naselja s malo stanovnika.

S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima za novčano poslovanje kvaliteta usluge je na visokoj razini. Kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine premda se za sada obrada pošiljki obrađuje ručno.

Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim vozilima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima starijih vozila koja treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz.

c) Telekomunikacijska mreža

Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost spojnih veza i izgrađenih komutacija, ali je broj komutacija upitan. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih


čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.

Izgrađene mjesne telekomunikacijske mreže, naročito naselja Levanjska Varoš na koju je vezan veći broj udaljenih naselja u sadašnjem stanju ne omogućava značajniji razvoj i veći broj priključenja. Stoga bi trebalo ponovo razmotriti mogućnosti i potrebe izgradnje novih komutacija (npr. Breznica Đakovačka, Milinci, Musić i Paučje) s njihovim mjesnim mrežama čime bi se dobile bolje i logičnije mjesne mreže s boljim mogućnostima postupne dogradnje i priključenjima novih pretplatnika.

d) RTV mreža

Izgrađeni objekti HRT-a "Levanjska Varoš" (Musić) zbog konfiguracije terena ne pokriva dovoljno kvalitetno cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a. Stoga bi bilo potrebno izgraditi još jedan.

Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa.

1.1.4.6. Energetika

a) Plinoopskrba

Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema nalazišta ugljikovodika, te nema naftovoda. Također još nije izgrađena plinovodna mreža na području Općine.

Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na glavnu opskrbnu točku, a to je redukcijska stanica (RS) u Đakovu. Tek nakon izgradnje glavne napojne točke, moguća je izgradnja plinovoda do općine Levanjska Varoš, a time i šira plinoopskrba naselja Općine.

b) Elektroenergetska mreža

Općenita ocjena stanja postojeće elektroenergetske mreže na području Općine je dobra, jer u potpunosti zadovoljava sadašnju malu potrošnju, te omogućava očekivani razvoj.

Na 10(20) kV naponskoj razini stanje transformacije je dobro te omogućava razvoj, jer se ugrađeni transformatori u trafostanicama po potrebi mogu zamijeniti jačim ili izgraditi nove i time pratiti novonastale potrebe za električnom energijom. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi su dijelom novijeg datuma, naime nedavno je rekonstruiran DV 10(20) kV Đakovo-Levanjska Varoš sa zadovoljavajućim kapacitetom (presjekom). Ostali dalekovodi zbog sadašnjeg vršnog opterećenja mogu egzistirati dok budu zadovoljavali, a kad prestanu zadovoljavati treba izgraditi nove dalekovode. Treba konstatirati da su trafostanice 10(20)/0,4 kV napajane radijalno (jednosmjerno), međutim s ovolikom potrošnjom i predvidivim razvojem sigurnost napajanja zadovoljava u potpunosti.

Niskonaponska 0,4 kV mreža najvećim dijelom je stara vođena po krovovima s krovnim stalcima, ali zadovoljava u opskrbi električnom energijom. Ako s vremenom na nekim dijelovima mjesne mreže dođe do većih padova napona od dozvoljenog, naponske prilike se mogu popraviti rekonstrukcijom, tako da se niskonaponski vodovi na tim dijelovima zamijene vodovima većeg presjeka (u pravilu SKS).

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo

Stanje vodnog gospodarstva je takvo da nije niti jedno njegovo područje u potpunosti i na zadovoljavajući način riješeno. Prostor je ugrožen od bujičnih voda, prisutni su procesi erozije, vodoopskrba nije riješena u svim naseljima, a i u naseljima gdje postoje vodovi Javnog vodoopskrbnog sustava nisu priključeni svi stanovnici, odnosno sustav nije kvalitetno izveden, postoje ograničenja u količini vode izvorišta, kvaliteta vode nije dobra a ne postoje uređaji za preradu i poboljšanje, pa se znatan dio pučanstva opskrbljuje vodom na neodgovarajući način. Sustavi za odvodnju otpadnih voda ne postoje, a isto tako ni uređaji za čišćenje zagađenih voda.

Utvrđeni resursi u sjevernom dijelu Općine omogućavaju razvoj samo lokalnih vodovoda. Nasuprot tome prostor je pogodan za izgradnju akumulacija i retencija.

Izgrađena mreža kanala te sustav odvodnje dobra su osnova za daljnje poboljšanje produktivnosti tala Općine. Međutim nedostatak vode u ljetnim danima na ovim prostorima ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla imaju potrebu za hidrotehničkim uređivanjem nakon čega bi bila pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju.


1.1.4.8. Postupanje s otpadom

Trenutno stanje u postupanju s otpadom je loše. Mogućnost povezivanja na sustav prikupljanja i odlaganja otpada susjednih jedinica lokalne samouprave postoji, kao i prostornih mogućnosti za određenje općinskog odlagališta komunalnog otpada.


2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1 .1.1. Razvoj naselja

Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:

• Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina.

U tom cilju potrebno je:

- osnažiti mrežu srednjih naselja,

- osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,

- poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.

• Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja


- racionalizirati mrežu naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnažiti mrežu središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnim područjima,

- ograničiti širenje naselja sekundarnog stanovanja, te ovaj oblik stanovanja usmjeravati u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru.

• Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije


- u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja,

- povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,

- osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava

a) Cestovni promet

• Rekonstrukcija i modernizacija trase državne ceste D-38.

• Rekonstrukcija i održavanje županijskih cesta u pogledu poboljšanja elemenata trase, i

• Izgradnja nedostajućih autobusnih stajališta.


Na području općine Levanjska Varoš u poštanskoj djelatnosti od županijskog značaja je PU Levanjska Varoš.

Planovima razvoja ne predviđaju se nove građevine Županijskog značaja.



Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Levanjska Varoš određen je razvojnim planovima HT-a.

U ciljeve razvoja uključeni su i izgradnja novih komutacija, te izgradnja novih korisničkih/spojnih vodova do tih komutacija.

d) RTV mreža

U razvoju RTV mreže cilj je pokrivanje područja cijele Općine (i šire) što kvalitetnijim signalom i što većim brojem programa, što obuhvaća izgradnju još jednog odašiljačkog/pretvaračkog objekta.

e) Elektroenergetska mreža

Na području općine Levanjska Varoš u sljedećem planskom razdoblju ne planiraju se elektroenergetske građevina od Županijskog značaja.

f) Naftovodi i plinovodi

Na području Općine ne planiraju se naftovodi niti značajni plinovodi jer ne postoje takve energetske potrebe, i stoga nema ciljeva razvoja ovih infrastruktura županijskog značaja.

g) Vodnogospodarstvo

Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i međunarodnog značenja.

Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda.

Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su:

- ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika i

- dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo.

Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode kvalitete podobne za vodoopskrbu, a ostali prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode dovoljnih količina i podobne kvalitete.

Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama.

Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada projektne dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena sva naselja Županije.

Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima zagađenja i svim ostalim naseljima.

Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućih uređaja za čišćenje vode.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije pa tako i za prostor općine Levanjska Varoš mogu se izdvojiti sljedeći:

- očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,

- sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,

- osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,

- identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih struktura,

- zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.


Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.

Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.

Pri tome treba:

- svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne funkcije šuma,

- kontinuirano pratiti stanje šuma,

- šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati kao čistu industriju,

- poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.

Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.

Treba poduzeti sljedeće:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

- povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava,

- pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na oštećenje zemljišta,

- usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.

Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije "održivog razvitka" u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.

U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko korištenje, pa uz osnovnu funkciju osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za navodnjavanje, za opskrbu vodom ribnjaka te pružaju mogućnosti za turističko-športsko-rekreacijske aktivnosti.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:

• učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,

• razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja,

• usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno),

• sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.

Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.

Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).


Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnosti ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećen treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.

Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Demografski razvoj

Polazeći od dosadašnjeg demografskog razvoja te vrlo složene i problematične demografske slike, procjenjuje se da će se negativni procesi nastaviti i dalje što bi rezultiralo daljnjim smanjenjem broja stanovnika. Osim naselja Borojevci koje je demografski odumrlo još 1981. godine, predviđa se demografsko odumiranje i naselja Čenkovo u kojem je 2001. godine živjelo samo 2 stanovnika. Porast broja stanovnika, ali ne značajan, očekuje se u općinskom središtu Levanjska Varoš i naselju Breznica Đakovačka.

Tablica br. 31.

PROCJENA BROJA STANOVNIKA 2015. GOD. Red. br. Naselje Broj stanovnika po

popisu 2001.g. Procjena broja

stanovnika 2015. g. 1. Borojevci 0 0 2. Breznica Đakovačka 243 300 3. Čenkovo 2 0 4. Levanjska Varoš 335 350 5. Majar 203 180 6. Milinac 47 30 7. Musić 104 100 8. Ovčara 35 20 9. Paučje 64 40

10. Ratkov Dol 32 20 11. Slobodna Vlast 201 180

UKUPNO OPĆINA: 1.266 1.220 Na području Općine bi 2015. godine živjelo 1.220 stanovnika, što bi bilo za 3,6% manje nego 2001. godine. Ova procjena je bazirana na demografskim činiteljima, budući Općina nema program gospodarskog razvoja. Gospodarski razvoj je jedan od najutjecajnijih pokretača demografskog razvoja pa ako se pokrene gospodarstvo na temelju mogućnosti koje postoje, moguće je da se i demografska slika postupno popravi. Polazeći od pretpostavke da se prosječna veličina kućanstava neće smanjiti, procjenjuje se da će stanovništvo Općine 2015. godine živjeti u 420 kućanstava.


2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava. Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture Općine jeste:

• Racionalno koristiti prirodne potencijale i razvijati stvorene strukture na način održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.

U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:

- zadržavanje šumskih površina,

- očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem njegovog korištenja i druge namjene,

- očuvanje postojećih vodnih površina i povećanje vodnih površina (brdske akumulacije),

- smanjivanje prevelikih građevinskih područja i ograničavanje disperzne izgradnje izvan građevinskih područja, racionalnijim korištenjem građevinskog zemljišta i utvrđivanjem uvjeta kojima će se omogućiti poljoprivredna proizvodnja i razvoj seoskog turizma,

- grupiranje infrastrukturnih koridora i korištenje postojećih trasa uz povećanje njihovih kapaciteta dogradnjom ili zamjenom,

- formiranje turističko-rekreacijskih područja prvenstveno uz vodne površine i prometne koridore.

Razvoj gospodarstva bit će vezan uz resursne osnove i mogućnosti dotoka kapitala.

Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u dugoročnom razdoblju je optimalno i racionalno korištenje prostora u proizvodne i lokacijske svrhe. Na toj osnovi posebni ciljevi su:

• postići bolje korištenje prirodnih resursa

Poljoprivredno zemljište kao ograničeni prirodni resurs potrebno je sačuvati i unaprijediti za osnovno korištenje. To se treba postići agrotehnološkim mjerama kao što je navodnjavanje, odvodnja te zaštitom od zagađivanja. Radi postizanja racionalnije proizvodnje potrebno je okrupnjavati seljačke posjede budući će oni biti temelj poljoprivredne proizvodnje. Koristiti svo raspoloživo zemljište, a prema kvaliteti za odgovarajuću proizvodnju, znači uskladiti zahtjeve korištenja s održivim načinom korištenja.

• poticati razvoj gospodarstva temeljenog na prirodnim resursima

U strukturi gospodarstva poticati razvoj proizvodnih djelatnosti. Težište će biti na onim granama koje koriste prvenstveno komparativne prednosti kao što su prirodni resursi. Naglasak će biti na svim oblicima prerade poljoprivrednih proizvoda, za čiju realizaciju će se koristiti poduzetničke poticajne mjere na razini Županije i šire. Pri tome se naglasak stavlja na obnovu poljoprivrednih gospodarstava i razvoj prerade poljoprivrednih proizvoda kroz mala i srednja obiteljska gospodarstva i kapacitete prerade.

• prirodne i kulturne vrijednosti uključiti u gospodarski razvoj

Razvijati turizam na osnovi bogatstva i raznolikosti te izdašnosti i ekološke očuvanosti prirodnih resursa. Područja geotermalnih izvora trebala bi biti okosnica razvoja turizma na području Općine.

U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i poljoprivredu kroz proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje će stvoriti specifičnu ponudu kroz koju mogu oživjeti ruralna područja i tradicijska baština (graditeljska, etnološka).


2.2.3. Razvoj naselja društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2 .3.1. Naselja

U mreži naselja, cilj je zadržati sva naselja kao građevinska područja s tim da se Čenkovo prenamjenjuje u područje (zonu) povremenog stanovanja jer je demografski odumrlo, a za naselja Borojevci i Ovčara potrebno je ispitati opravdanost utvrđivanja novih granica građevinskog područja.

Zaostajanje u razvoju je prisutno u svim naseljima, a posebice su problematična naselja u kojima stanovništvo ima obilježja duboke starosti. Imajući to u vidu, utvrđuju se osnovni ciljevi razvoja i uređenja.

• Revitalizacija demografski problematičnih naselja

U tom cilju je potrebno:

- povećati razinu komunalne opremljenosti i prometne dostupnosti,

- poticati razvoj obiteljskog gospodarstva i uključivanjem u pravce turističkog razvoja,

- osnažiti funkcije društvenih djelatnosti i povezanost sa središtem Općine.

• Osiguranje prostornih uvjeta u svim naseljima za intenzivniji razvoj djelatnosti koje mogu podići razinu opće razvijenosti

• Racionalno planiranje prostornog razvoja naselja


- planirati izgradnju prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja uz opremanje pratećim sadržajima, funkcijama i komunalnom infrastrukturom,

- racionalno koristiti prostor s naglaskom na usklađivanju stambene, poljoprivredne i proizvodne funkcije,

- zadržati parcelaciju karakterističnu za ruralne prostore radi omogućavanja izgradnje poljoprivredno-gospodarskih građevina.

• Naselja uređivati na način povećanja stambenog, komunalnog i društvenog standarda

• Razvijati i urbanizirati općinsko središte koje treba postati nositelj razvoja na području Općine.

2.2.3.2. Društvena infrastruktura

Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji definira razmještaj upravnih i sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na nivou županije/države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije, "Županijski glasnik" 4/94.; Mreža zdravstvene djelatnosti, NN, 85/92.), propisanim minimumima putem prostornih planova (Prostorni plan Osječko-baranjske županije), te konkretnim potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.

• Prostorni plan Osječko-baranjske županije, prema sustavu središnjih naselja, za naselje Levanjska Varoš, kao središte Općine propisuje obvezni minimum prostornog smještaja sljedećih djelatnosti:

- općinska izvršna tijela,

- osnovnu školu,

- dom kulture,

- zdravstvenu stanicu,

- ljekarnu,

- veterinarsku ambulantu,

- dječji vrtić,


- trgovački centar,

- sajmište,

- financijsko posredovanje,

- poštu.

• Mreža zdravstvene djelatnosti definira potrebu 1 tima opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite na području općine Levanjska Varoš, te u tom pogledu Općina zadovoljava navedene joj obveze.

• Mrežom osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" 4/94.), definiran je razmještaj matičnih i područnih osnovnih škola općine Levanjska Varoš, ali je trenutno u funkciji samo matična osnovna škola u naselju Levanjska Varoš, a 4 područne škole u naseljima Breznica Đakovačka, Majar, Paučje i Slobodna Vlast su ukinute. Pošto u matičnu školu putuje veći broj učenika, trebalo bi preispitati mogućnost ponovnog aktiviranja područnih škola.

S obzirom na trend pada broja stanovnika općine Levanjska Varoš, potrebno je, uz pokretanje gospodarskog razvoja Općine, zaustaviti odumiranje pojedinih ustanova društvene infrastrukture, te potencirati njihov razvoj kao osnovicu oživljavanja naselja Općine.

2.2.3.3. Prometna infrastruktura

a) Cestovni promet

Ciljevi razvoja su izgradnja, uređenje, rekonstrukcija i modernizacija kolnika lokalnih cesta, te svih nekategoriziranih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja.


Ciljevi prostornog uređenja od planskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:

- uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama,

- ugradnja suvremene opreme za kvalitetnije i brže poslovanje, te ugradba i priključenje na informatički sustav,

- uređenje eksterijera.


Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja, što uključuje i ciljeve prostornog razvoja od županijskog značaja.

Osnovni cilj je izgradnja novih komutacija i mjesnih mreža, te dogradnja postojećih mjesnih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve raspoložive telekomunikacijske usluge.

d) RTV mreža

Ciljevi razvoja RTV mreže od općinskog značaja obuhvaćeni su, tj. identični su s ciljevima županijskog značaja.

2.2.3.4. Energetska infrastruktura

a) Plinoopskrba

Cilj prostornog razvoja općinskog značaja je dovođenje plina do Općine, izgradnja lokalnih plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u što većem broju naselja i što većeg broja korisnika u plinoficiranim naseljima.

b) Elektroenergetska mreža

Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja obuhvaćaju dogradnju postojećeg distribucijskog elektroenergetskog sustava na 0,4 kV naponskoj razini, te javnu rasvjetu.


Pri dogradnji distribucijskog elektroenergetskog sustava cilj je sukcesivno zamjenjivati nadzemne 10(20) kV vodove kabelskim unutar građevinskog područja. Kod niskonaponske mreže cilj je zamjena golih vodiča na krovnim stalcima sa SKS.

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo

a) Vodoopskrba

Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog regionalnog sustava vodoopskrbe.

Na razini Općine ciljevi su izgradnja i dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Prvenstveno se to odnosi na izgradnju vodovodne mreže i priključka u naseljima te iznalaženje izvorišta voda za naselja sjevernog dijela Općine kao i formiranje njihovih lokalnih sustava.

Nakon izgradnje ove prve faze razvoja treba težiti priključenju na sustav grupnog vodovoda Đakovo a zatim i izgradnji jedinstvenog vodoopskrbnog sustava.

b) Odvodnja

Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih, otpadnih i oborinskih voda.

Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete voda koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda.

Stoga je u ostvarivanju toga cilj izgradnja Javnog odvodnog sustava u naseljima Općine.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti

Prostor Općine po tipu krajolika pripada šumskom krajoliku s manjim kompleksima poljoprivrednog zemljišta.

• Osnovni cilj u zaštiti krajobraznih vrijednosti je očuvanje krajobraznog identiteta:

U tom cilju potrebno je zaštititi:

- vizualne kvalitete sudjelovanja nepreglednih površina pod šumama,

- raznolikost poljoprivrednih kultura,

- područja s karakterističnim uzorcima naselja.

• Osnovni ciljevi u zaštiti prirodnih vrijednosti su:

- zaštita vrijednih šuma i šumskog zemljišta,

- zaštita područja na kojima se nalaze zalihe pitke podzemne vode i geotermalni izvori.

b) Kulturna dobra

Cilj je istražiti i utvrditi točne granice evidentiranih arheoloških lokaliteta i staviti ih pod odgovarajući režim zaštite.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:


• Optimalno korištenje građevinskog područja


- postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,

- svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama,

- usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom.

• Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja

- očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih),

- zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.

• Osiguranje zdravog okoliša


- utvrditi stanje okoliša u naseljima,

- poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,

- planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja

Postojeće granice građevinskog područja naselja općine Levanjska Varoš definiranih Prostornim planom (bivše) općine Đakovo, potrebno je preispitati i korigirati zbog velike razlike između granica građevinskog i izgrađenog područja.

S obzirom da je na području Općine tendencija smanjenja broja stanovnika, nije potrebno utvrđivati velike prostorne rezerve za razvoj naselja, ali je potrebno uskladiti granicu građevinskog područja s izgrađenim strukturama naselja, te utvrditi granice građevinskog područja za naselja Borojevci i Ovčara.

Kod definiranja planiranih granica građevinskog područja za naselja općine Levanjska Varoš, treba uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-baranjske Županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

• Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture.

• Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline.

• Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, vrijednog poljoprivrednog zemljišta, nestabilnih terena, zaštitnih i sigurnosnih zona voda i izvan površina od posebnog značenja za obranu.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi:

• Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine

• Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj

• Poboljšati unutarnju organizaciju naselja


- planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja,


- odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji),

- razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama,

- osigurati prostore za zelenilo, šport, rekreaciju i zajedničke potrebe.

• Podići razinu komunalne opremljenosti


- rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,

- izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,

- realizirati priključenje svih stanovnika Levanjske Varoši i Breznice Đakovačke na izgrađeni vodoopskrbni sustav, te formirati sustave u ostalim naseljima Općine,

- izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima,

- izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja naselja.


3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja Općine utvrđene su Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

Prostorno razvojna struktura Županije definirana je razvojem mreže naselja, infrastrukturnim sustavima, poljoprivrednim površinama, šumskim područjima te vodnim površinama i resursima.

Dominantnu ulogu u organizaciji prostornog razvoja Županije čine središta i osovine urbanizacije. Osovina Beli Manastir-Osijek-Đakovo koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče dobiva još veće značenje, predstavljat će temeljnu okosnicu razvoja Županije. Ova osovina je važna za općinu Levanjska Varoš, budući da će na nju biti vezana putem državne ceste D-38 koja prostor Općine povezuje sa Đakovom.

S obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Županije izdvajaju se vrijedni predjeli koji još nisu zaštićeni, a predviđaju se za zaštitu. Jedno od takvih područja je jugozapadni dio Županije u kojem se nalazi općina Levanjska Varoš, a vrijednost prostora čine šumske i vodne površine Ovo područje između ostalih, predstavlja osnovu turističkog razvoja Županije.

Budući gospodarski razvitak Županije počivat će na prirodnim resursima, korištenju izgrađenih struktura, ulaganju kapaciteta i ljudskom potencijalu.

Na županijskoj razini naglasak se stavlja na razvoj prehrambene industrije koje bi počivale na valorizaciji najrasprostranjenijeg prirodnog resursa-poljoprivrednom zemljištu u čega je uključeno i stočarstvo.

Općina Levanjska Varoš ne raspolaže značajnim poljoprivrednim površinama, međutim i ona se može uklopiti u ovaj razvojni pravac Županije, posebice u oblasti stočarstva i prerade.

Okosnicu gospodarskog razvoja Općine trebalo bi činiti malo i srednje poduzetništvo temeljeno na vlastitim resursima u obliku proizvodnje i usluga. Na temelju razvojnih opredjeljenja te ciljeva prostornog razvoja i uređenja, planiran je i razvoj prostornih struktura Općine.

U izradi Plana polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ograničenja i mogućnosti prostornog razvoja.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Organizacija, namjena i korištenje prostora temelje se na prirodnim obilježjima, mreži naselja i infrastrukturnim sustavima, utvrđenim prostornim mogućnostima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.

Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine naselja, šume, poljoprivredno zemljište, infrastruktura te vode. Osovinu općinskog razvoja čini prostor uz državnu cestu D-38 i županijsku cestu Ž 4144 gdje je smještena većina naselja. To je središnji prostor Općine s poljoprivrednim površinama.

Sjeverni dio Općine je pretežito pokriven šumama što određuje i njegovo korištenje prvenstveno za šumarstvo uz mogućnosti razvoja voćarstva.

Južni dio Općine dominantno je pokriven šumama i rijetko naseljen.

U grafičkom prikazu br. 1., u mjerilu 1:25.000 prikazano je korištenje i namjena površina Općine.

U Planu su definirane površine osnovne namjene, poljoprivredno zemljište, šume i vodne površine koje su struktuirane u odnosu na vrstu vrijednosti i način korištenja.


Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih granica, ona su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.

Infrastrukturni sustavi su prikazani na grafičkim prikazima u mjerilu 1:25.000 i prostor za razvoj prikazan je linijski, a građevine simbolima.

Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000 za svako naselje, a sadrže izgrađene površine i slobodne površine za daljnju izgradnju.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Tablica br. 32.

Red. broj NAMJENA POVRŠINA OZNAK

A UKUPNO

(ha) stan/h

a ha/stan

(*) GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Ukupno

366,83 3,32

1. Izgrađeni dio GP

1.1. Građevinska područja naselja stalnog stanovanja

Ukupno Izgrađeni dio GP

GP1 337,76

237,46

1.2. Građevinska područja naselja povremenog stanovanja


GP2 26,79

1.3. Građevinska područja gospodarskih zona van naselja


GP3 0

0

1..4. Građevinska područja turističko-rekreacijskih i turističko-ugostiteljskih zona


GP4 0

0

1.5. Građevinska područja športsko-rekreacijskih zona


GP5 0

0

1.6. Građevinska područja groblja Ukupno GP6 2,28 2. IZGRAĐENE STRUKTURE

VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Ukupno 14,42 94,57

2.1. Površine za iskorištavanje energetskih sirovina

E1 0

2.2. Površine za iskorištavanje geotermalne vode

E2 0

2.3. Ostale površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

E3 14,42

2.4. Rekreacijsko područje R 0

3. POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO

Ukupno 2.259,43 1,85

3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 0

3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 29,78

3.3. Ostala obradiva tla P3 2.229,65

4. ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

Ukupno 7.455,72 6,11

4.1. Gospodarske šume Š1 7.453,58

4.2. Zaštitne šume Š2 0

4.3. Šume posebne namjene

Š3 3,91 (u građ. području Breznica Đakovačka)

5. OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

Ukupno ŠZ 743,06 0,61


6. OSTALO POLJOPRIVREDNO

TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Ukupno PŠ 952,52 0,77

7. VODNE POVRŠINE Ukupno 432,99

0,35

7.1. Vodotoci 0

7.2. Jezera 108,56

7.3. Akumulacije A 308,21

7.4. Retencije 16,22

7.5. Ribnjaci 0 0

8. OSTALE POVRŠINE Ukupno 58,03

0,05

8.1. Posebna namjena N 57,40

8.2. Promet 0 0

8.3. Deponija komunalnog otpada

OK 0,63

8.4. Ostalo 0 0 9. OPĆINA UKUPNO: 12.283,00

10,07

IZVOR: Površine su očitane računalom iz kartografskog prikaza br. 1. "Korištenje i namjena površina" i br. 4. "Granice građevinskih područja"

3.2.1.1 . Struktura površina

Ukupna površina Općine struktuirana po namjeni i prikazima na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" načinjena je u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova" (NN, br. 106/98.).

Kvantificirani pokazatelji za kategorije osnovne namjene sa spomenutog kartografskog prikaza se ne mogu uspoređivati s podacima Katastra.

Struktura površine Općine je sljedeća.

1. Površine isključivo osnovne namjene

- Poljoprivredne površine 2.584,24 ha (21,04%)

- Šume 7.928,00 ha (64,54%)

2. Ostale poljoprivredne površine 899,70 ha (7,32%)

3. Građevinska područja ukupno 366,83 ha (3,0%)

4. Vodne površine 429,00 ha (3,50%)

S obzirom da je građevinsko područje višenamjensko, unutar njega neizgrađeni dio su poljoprivredne površine (vrtovi, voćnjaci i sl.) do trenutka dok se ne izgrade (prenamjene).

3.2.1.2. Građevinska područ ja

Postojeća građevinska područja naselja općine Levanjska Varoš (definirana Prostornim planom (bivše) općine Đakovo), preispitana su, te utvrđena nova u skladu s osnovnim smjernicama propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).

S obzirom da je utvrđena mala izgrađenost građevinskih područja, granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji definira maksimalnu površinu građevinskih područja.


Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.

Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su planirane granice građevinskih područja naselja stalnog i povremenog stanovanja.

U nastavku je dan tabelarni i opisni pregled po naseljima:

Tablica br. 33.

PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA STALNOG STANOVANJA Izgrađeni dio Red.

br. Naselje Površina (ha) ha %

Prognozirana naseljenost 2015. g.

(st/ha) 1. Breznica Đakovačka 42,84 28,04 65,45 7,0 2. Levanjska Varoš 68,13 44,09 64,71 5,1 3. Majar 29,58 24,04 81,27 5,5 4. Milinac 17,10 12,75 74,56 1,7 5. Musić 29,53 25,01 84,69 3,4 6. Ovčara 36,16 24,53 67,84 0,5 7. Paučje 50,37 32,09 63,71 0,8 8. Ratkov Dol 12,66 9,54 75,36 1,6 9. Slobodna Vlast 51,39 37,37 72,72 3,5

UKUPNO: 337,76 237,46 70,30 3,6 IZVOR: ZPO-Osijek

Tablica br. 34.

PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA POVREMENOG STANOVANJA

Red. br. Naselje Površina

(ha) 1. Borojevci 3,83 2. Breznica 4,36 3. Čenkovo 12,09 4. Majarsko Brdo 6,51

UKUPNO: 26,79 Tablica br. 35.

PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA POSTOJEĆIH GROBLJA IZVAN NASELJA

Red. broj Groblje Površina

(ha) 1. Breznica Đakovačka 0,59 2. Majar 0,67 3. Milinac 0,29 4. Ovčara 0,48 5. Paučje 0,25

UKUPNO: 2,28 Ukupna planirana površina građevinskih područja iznosi 367,35 ha.


a) Građevinska područja naselja

Utvrđene su granice građevinskih područja 9 naselja općine Levanjska Varoš.

• Građevinsko područje naselja Breznica Đakovačka utvrđuje se na način da se obuhvaćaju izgrađene strukture linearno nizane duž glavne prometnice naselja, te južni dio naselja koji obuhvaća i prostore gospodarske šume, povremenog stanovanja i športsko rekreacijskih sadržaja, te osiguravaju prostorne rezerve za budući razvoj naselja. Ukupna površina građevinskog područja naselja Breznica Đakovačka iznosi 42,84 ha, od čega je izgrađeno 28,04 ha.

Građevinsko područje naselja Levanjska Varoš površine je 68,13 ha, a sastoji se od dva područja:

- građevinsko područje naselja koje obuhvaća: izgrađeno područje organizirano uglavnom uz 2 okomite prometnice, prostor za budući razvoj gospodarskih djelatnosti, te rezerve za prostorni razvoj naselja,

- izdvojeno građevinsko područje naselja definirano oko izgrađenog područja samostana "KARMEL SV. JOSIPA", površine 5,23 ha.

Ukupna površina građevinskog područja naselja Levanjska Varoš iznosi 68,13 ha, od čega je izgrađeno 44,09 ha.

• Građevinsko područje naselja Majar obuhvaća područje Gornjeg i Donjeg Majara povezano prometnicom preko kanala Breznice. Ukupna površina građevinskog područja iznosi 29,58 ha, a izgrađenog područja 24,04 ha.

• Građevinsko područje naselja Milinac obuhvaća 12,75 ha izgrađenog područja, te 4,35 ha prostornih rezervi za razvoj naselja.

Ukupna površina građevinskog područja naselja Milinac iznosi 17,10 ha.

• Građevinsko područje naselja Musić organizirano je oko izgrađenog područja naselja, a razvoj naselja moguć je interpolacijama unutar izgrađenih struktura. Ukupna površina građevinskog područja naselja iznosi 29,53 ha, a izgrađenog 25,01 ha.

• Građevinsko područje naselja Ovčara iznosi 36,16 ha, a definirano je linearno oko izgrađenih struktura. Površina za budući prostorni razvoj naselja iznosi 11,63 ha.

• Građevinsko područje naselja Paučje iznosi 50,37 ha, a obuhvaća izgrađeno područje naselja (32,09 ha), te neizgrađene strukture unutar izgrađenog područja naselja.

• Građevinsko područje naselja Ratkov Dol iznosi 12,66 ha, a obuhvaća izgrađeno područje naselja (9,54 ha), te neizgrađene strukture unutar izgrađenog područja naselja.

• Građevinsko područje naselja Slobodna Vlast obuhvaća izgrađene strukture naselja u 2 okomite prometnice u naselju i neizgrađene površine interpolirane u izgrađenu strukturu. Ukupna površina građevinskog područja naselja Slobodna Vlast iznosi 51,39 ha, od čega je 37,37 ha izgrađeno.

b) Građevinska područja naselja povremenog stanovanja

• Građevinsko područje povremenog stanovanja Breznica obuhvaća izgrađeno područje građevinama povremenog stanovanja jugoistočno od naselja Breznica Đakovačka i ukupne je površine 4,36 ha.

• Građevinsko područje naselja Borojevci se namjenjuje povremenom stanovanju budući da nema stalnih stanovnika, te se utvrđuje granica građevinskog područja povremenog stanovanja površine 3,83 ha.

• Građevinsko područje naselja Čenkovo se također namjenjuje povremenom stanovanju jer nema stalnog stanovanja, te se utvrđuje granica građevinskog područja povremenog stanovanja površine 12,09 ha.

• Utvrđuje se novo građevinsko područje povremenog stanovanja Majarsko Brdo na način da se obuhvaća izgrađeno područje povremenog stanovanja u blizini naselja Majar. Površina građevinskog područja iznosi 6,51 ha.


3.2.1.3. Poljoprivredne površine

Poljoprivredno zemljište kao izuzetno vrijedan prirodni resurs potrebno je racionalno i ekonomično koristiti. Budući da sve poljoprivredno zemljište nije jednako vrijedno, niti pogodno za obradu, to je na temelju, prvenstveno, pedoloških osobina, ali i na osnovu drugih kriterija (stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost itd.) izvršena valorizacija, odnosno vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu u okviru Namjenske pedološke karte RH 1:300.000.(1

Na temelju ovako utvrđene pogodnosti tala, te na temelju Pravilnika o sadržaju prostornih planova(2 izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe prostornog plana Općine, te se može konstatirati da se na području općine Levanjska Varoš nalaze tla pogodna za poljoprivredno korištenje u sljedećim kategorijama.

- vrijedno obradivo tlo,

- ostala obradiva tla,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljišta, prikazane su na grafičkom prikazu "Korištenje i namjena površina".

Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te izvršenom izmjerom ucrtanih površina pomoću računara, utvrđeno je da se na području Općine vrijedno obradivo tlo rasprostire na površini od cca 29,78 ha, ostalo obradivo tlo na površini od cca 2.229,65 ha, te ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na cca 952,52 ha.

Vrijedno obradivo tlo zauzima vrlo malu površinu u okviru poljoprivrednih površina, što je i razumljivo, budući da se općina Levanjska Varoš nalazi u području brdsko-prigorskog reljefa, većih nadmorskih visina, bogata šumama, gdje su poljoprivredne površine vrlo male (61% ukupnih poljoprivrednih površina je u privatnom vlasništvu), a dominacija šuma govori u prilog pogodnosti tala za razvoj šumske vegetacije. Vrijedno obradivo tlo prostorno se nalazi na dvije lokacije, sjeveroistočno i istočno od naselja Majar, te manja površina uz istočnu granicu Općine, na području Ljeskovac.

Ostala obradiva tla prostorno su rasprostranjena na nižim reljefnim područjima, uz naselja, u dolinama vodotokova, odnosno na svim onim pogodnim i reljefno blažim terenima koji su bili pogodni za razvoj naselja i izgradnju prometnih komunikacija.

Ostala poljoprivredna tla, odnosno mozaično poljoprivredno i šumsko zemljište koje je privremeno nepogodno za poljoprivrednu proizvodnju, prostire se uglavnom, južno od državne ceste D-38 Požega-Đakovo.

Korištenje poljoprivrednog zemljišta u skladu s izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu, je ujedno i najoptimalnija mjera zaštite tla. U tom smislu je potrebno racionalno koristiti poljoprivredno zemljište, te smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, izgradnju infrastrukture), kroz usklađivanje interesa svih korisnika prostora.

Značajne mjere zaštite tala predviđa izvođenje hidromelioracijskih zahvata, odnosno kompletno vodnogospodarsko uređenje, od čega je na ovom prostoru važan segment obrana od bujičnih voda i procesa erozije, ali i korištenje voda i navodnjavanje.

Jedan od uzročnika degradacije tla su i procesi erozije, te je zaštita od štetnog djelovanja erozije također važan zadatak zaštite tla, što je na ovom području moguće djelovati kroz pošumljavanje površina.

Zaštitu tla potrebno je provoditi kroz djelovanje u okviru zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnju hrane, kroz racionalizaciju korištenja kemijskih preparata za povećanje poljoprivrednih prinosa. U tom smislu je potrebno djelovati na razvijanju ekološke poljoprivrede kroz proizvodnju zdrave hrane, a za što općina Levanjska Varoš ima potrebne uvjete (mali i usitnjeni poljoprivredni (1 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. (2 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata Prostornih planova (NN 106/98.)


posjedi, proizvodnja orijentirana na pojedinačna seoska gospodarstva, relativno dobra očuvanost tla bez velikih industrijskih i poljoprivrednih zagađivača, ruralna naselja).

3.2.1.4. Šumske površine

Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja, zaštite i razvoja.

Na prostoru općine Levanjska Varoš zastupljene su: gospodarske šume i šume posebne namjene, kojima gospodari Javno poduzeće Hrvatske šume, te ostale šume i šumske površine u individualnom vlasništvu.

Gospodarske šume prostiru se na površini od oko 7.453 ha, a šume posebne namjene na površini od oko 3,91 ha (koje se nalaze u građevinskom području naselja Breznica Đakovačka), a ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene na oko 742 ha.

Na području općine Levanjska Varoš postoje dvije šumarije unutar kojih se nalaze četiri gospodarske jedinice. Za svaku gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon čega se izrađuje nova: Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište općine Levanjska Varoš moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito Zakonom o šumama. Svim radovima moraju se osigurati i omogućiti: postojanost ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u takovoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.

Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje nije pogodno za druge namjene.

U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.

Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete.

Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda, preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zagađivanja.

3.3. NASELJA

Planirana mreža naselja se sastoji od devet (9) naselja, dakle umanjuje se za 2 koja postaju naselja povremenog stanovanja (Borojevci i Čenkovo). Preuzima se sustav središnjih naselja iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije prema kojem je:

• veće lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Levanjska Varoš-općinsko središte,

• ostala naselja-8 naselja Općine: Breznica Đakovačka, Majar, Milinac, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol i Slobodna Vlast.

U svim naseljima Općine prevladava stambena namjena, te je potrebno osnažiti ostale funkcije (trgovačke, ugostiteljske, društvene) svih naselja, a pogotovo općinskog središta-Levanjske Varoši, što bi naseljima Općine omogućilo normalno funkcioniranje i razvoj.

Za prostorni razmještaj budućih središnjih funkcija naselja su dane osnovne smjernice i obveze u poglavlju ODREDBE ZA PROVOĐENJE.


3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.4.1. Gospodarske djelatnosti

3 .4 .1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti

Općina nema program razvoja gospodarstva, a jedina planirana aktivnost će biti eksploatacija mineralnih sirovina-pjeskokop na lokaciji Duboki Dol, što na gospodarstvo Općine neće imati značajniji utjecaj. Šumarstvo će biti i nadalje vodeća gospodarska djelatnost i bilo bi poželjno razvoj usmjeriti i na preradu. U Levanjskoj Varoši kao općinskom središtu bi trebalo staviti u funkciju rezervirani prostor za lociranje gospodarskih sadržaja. Pošto je prostor Općine ekološki sačuvan, on je idealan temelj za proizvodnju zdrave hrane.

Jedan od načina razvoja gospodarstva je i korištenje različitih poticajnih mjera na razini Županije i Države, budući se Općina nalazi u području posebne državne skrbi.


3.4.1.2. Turizam

Razvoj turizma na prostoru općine Levanjska Varoš imao je dugu tradiciju, koja se na žalost nije uspjela održati. Međutim, takve pojave često su obilježavale razvitak turizma, pogotovo kontinentalnih turističkih područja.

U novijim razvojnim strategijama1) ističe se potreba aktiviranja svih turističkih potencijala, te se zalažu za ravnomjerniji razvitak turizma, što pruža mogućnosti i za razvoj turizma na kontinentalnom području.

Vrednovanje ukupnog prostora kao važnog turističkog potencijala, bogatstvo i relativna očuvanost turističkih resursa, njegovanje regionalnih turističkih prostora, te jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvitkom, osnove su za planirani razvoj turizma kontinentalnih područja, pa tako i prostora Osječko-baranjske županije2).

Temeljni prirodni resursi koji su ujedno i turistički potencijali područja općine Levanjska Varoš su: termalni izvori, bogatstvo voda (vodotoci, akumulacije) šume i šumska područja s vrlo očuvanim ekološkim sustavom, vegetacijom i bogatstvom i raznolikosti životinjskog svijeta i lovne divljači, živopisan ruralni prostor prošaran poljoprivrednim površinama i vinogradima, su potencijali koji su odredili dosadašnji razvoj turizma, ali koji će biti osnova za njegov budući razvoj.

Na ovakvim osnovama moguće je u buduće razvijati različite oblike selektivnog turizma: izletnički, rekreacijski, lovni, ribolovni, zdravstveno-preventivni i lječilišni turizam, ruralni kroz razvoj ekološke proizvodnje hrane, povezivanja vinorodnih područja, te aktiviranje kulturno-povijesnih elemenata ruralnih naselja i tradicijske baštine u turizmu.

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije definirane su športsko-rekreacijske i turističke građevine i područja od važnosti za Županiju, od kojih se na području općine Levanjska Varoš nalaze:

- centar za vodene športove: jezero Borovik,

- turističko-rekreacijsko područje: jezero Borovik(2

Jezero Borovik ukupne površine od 2,4 km², jednim dijelom, od izvorišta kod sela Paučja, pa u površini oko 1 km² pripada općini Levanjska Varoš.

Planirani razvoj turističko-rekreacijskog centra oko jezera3), koji bi se odvijao u 2 faze, obuhvatio bi i mogućnosti razvijanja športova na vodi, te bi se planirana veslačka staza trebala locirati na području dijela jezera koje je u općini Levanjska Varoš. Također postoje mogućnosti za razvitak kupališnog turizma i športskog ribolova vezanog za jezero, što bi omogućilo ekološku očuvanost i jezera i prostora oko jezera.

Bogatstvo šuma s bogatstvom i raznolikošću lovne divljači omogućit će i dalje razvitak lovnog turizma, ali koji bi se trebao planski razvijati u okviru lovačkih društava ali u skladu s lovno-gospodarskim osnovama kako bi se očuvala i raznolikost i brojno stanje lovne divljači.

Termalni izvori i pogodnosti klimatskih osobina za lječilišne i zdravstveno-preventivne svrhe i dalje su vrijedan prirodni i turistički potencijal na koji treba i u buduće računati, bilo kroz obnovu prijašnjih toplica ili pak kroz formiranje novih, a na koje će utjecati daljnja istraživanja termalnih izvora, kao i zainteresiranost lokalne zajednice i potencijalnih investitora.

Značajne mogućnosti za aktiviranje pojedinih oblika selektivnog turizma na području općine Levanjska Varoš, vezane su za živopisna i ekološki očuvana ruralna naselja u isto takvom okruženju, te je potrebno iskoristiti takve mogućnosti za aktiviranje seoskih gospodarstava u tom (usluge smještaja i ishrane u seoskim domaćinstvima, proizvodnja ekološki proizvedene hrane, vina, poticanje starih zanata, njegovanje tradicije itd.).

1) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Zavod za prostorno planiranje-Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99.) Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93.) 2) Zavod za prostorno uređenje: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, 2001. 3) Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Zajednice općina Osijek-Turistički centar "Borovik"-izmjene i dopune provedbenog urbanističkog plana, 1987.


Kao dodatni element turističkim mogućnostima ovog prostora je i mogućnost razvitka vjerskog turizma, vezanog za izgradnju samostana Karmel sv. Josipa i crkve uz samostan kojim će ovaj kraj dobiti hodočasničko svetište.

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

Djelatnosti vezane uz eksploataciju mineralnih sirovina temelje se na korištenju pijeska iz eksploatacijskog polja "Duboki Dol" kod Levanjske Varoši. Eksploatacijsko polje ima oblik nepravilnog četverokuta ukupne površine 14,42 ha. Eksploatacijske rezerve su procijenjene na 1.677.792 m³. Planirana je godišnja eksploatacija od 15.000 m³, tako da je vrijeme eksploatacije oko 110 godina. Eksploatirani pijesak će se kamionima odvoziti do Đakova i kruga ciglane Wienerbergr-Cetera, gdje će se deponirati. Planira se eksploataciju vršiti tijekom ljetnih mjeseci. Jalovina (krovina pjeskokopa) će se odlagati unutar granica eksploatacijskog polja, a pijesak se neprerađen u cijelosti odvozi u ciglanu gdje se koristi u proizvodnji opekarskih proizvoda kao dodatak glini (mršavilo).

Planirano je etažno otkopavanje pijeska na eksploatacijskom polju. Najniža etaža pjeskokopa je na koti + 165 m, a najniža na + 125 m, tako da visinska razlika unutar koje će se obavljati eksploatacija iznosi 40,0 m. Planirana visina pojedine etaže iznosi 5,0 m. Otkopavanje će ići od istočne granice polja prema zapadnoj. Određen je minimalan nagib završne kosine (25º do 30º).

Tijekom i po okončanju eksploatacije provoditi će se projektirane mjere sanacije polja (obrada kosina, pošumljavanje). Nakon okončanja eksploatacije ostat će uvjetna depresija-uvala s blago nagnutim stranama i blago nagnutim dnom površine 92.000 m².

Na lokaciji "Kranjski Dol" nužno je sanirati sadašnje pozajmište pijeska. Moguće je legalizirati eksploatacijsko polje u skladu s obvezama iz Zakona o rudarstvu i odredbama Prostornog plana Osječko-baranjske županije.

Druga istražna ili eksploatacijska polja nisu zabilježena, ali je njihovo formiranje moguće u skladu s odredbama iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije.

U naselju Breznica Đakovačka postojeći izvori sumporne, te geotermalne vode potencijalna su osnova razvoja lječilišnog turizma.

3.4.2. Društvene djelatnosti

3 .4 .2.1. Obrazovanje

Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije, ali osnovno školstvo općine Levanjska Varoš ne funkcionira prema tome modelu, odnosno dokinute su sve područne škole na području Općine, a u funkciji je samo novoizgrađena matična osnovna škola u naselju Levanjska Varoš.

S obzirom da 76 učenika s područja Općine putuje u školu u Levanjsku Varoš – šk.g. 2002/03. (Majar-18 učenika, Ratkov Dol-2 učenika, Slobodna Vlast-18 učenika, Musić-17 učenika, Paučje-1 učenik, Milinac-1 učenik, Breznica Đakovačka-19 učenika), potrebno je ponovno aktivirati područne osnovne škole u naseljima Breznica Đakovačka, Majar i Slobodna Vlast.

3.4.2.2. Zdravstvo

Zdravstvena zaštita stanovnika općine Levanjska Varoš s jednim liječničkim timom opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite smještenim u naselju Levanjska Varoš zadovoljava potrebne minimume propisane Mrežom zdravstvene zaštite donešenoj od strane Ministarstva zdravstva (NN, 58/92.), ali je u naselju Levanjska Varoš, kao općinskom središtu potrebno, prema Prostornom planu Osječko-baranjske županije, organizirati zdravstvenu stanicu i ljekarnu.

Isto tako, poželjno je organizirati stomatološku ambulantu na području Općine.

3.4.2.3. Socijalna skrb

Postojeće ustanove socijalne skrbi na području općine Levanjska Varoš-Ustanova za njegu starih i nemoćnih osoba i Zajednica liječenih ovisnika od droge "Susret", zadovoljavaju potrebe stanovništva Općine i šireg područja u tom smislu skrbi, a ostali segmenti socijalne skrbi stanovništvu su dostupni u gradovima Đakovo ili Našice, odnosno u županijskom ili državnom središtu.


3.4.2.4. Kultura

Postojeće ustanove kulture na području općine Levanjska Varoš (6 domova kulture raspoređenih u naseljima: Levanjska Varoš, Majar, Breznica Đakovačka, Slobodna Vlast i Paučje) svojim prostornim razmještajem zadovoljavaju potrebe stanovništva Općine, ali je potrebno izvršiti radove na samim građevinama domova kulture, kako bi se u potpunosti privelo namjeni.

3.5. ŠPORT I REKREACIJA

Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN, br. 38/91.).

Proračunate potrebe športsko-rekreacijskih sadržaja prikazane su u sljedećoj tablici.


1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.

Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1.500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.

2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača.

Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sat-korisnika, a kod otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika.

3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom.

Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice

- rukomet 1,4 jedinice

- košarka 1,0 jedinica

- odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji.

5. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%.

Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.

7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.

Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

8. JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje.

Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1.800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 sati-korisnika.

9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika.

10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.

Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika.


S obzirom da na području Općine trenutno postoje 4 malonogometna, 2 nogometna igrališta, 1 hipodrom i jedna zatvorena športska dvorana, nema potrebe za planiranjem dodatnih športskih sadržaja za korisnike iznad 7 godina. Međutim, u naseljima Općine ne postoje igrališta za djecu mlađih od 7 godina, te je potrebno osigurati prostor u svakom naselju Općine za dječje igralište minimalne površine 40,0 m².

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI

3.6.1. Groblja

Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta, planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda Hansa Schenkela.

S obzirom na relativno malu zauzetost-popunjenost groblja na području Općine, te relativno veliku preostalu slobodnu površinu groblja, postojeća groblja zadovoljavaju buduće potrebe stanovništva Općine.

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje.

Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.

3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti

U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.

U skladu s "Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku", utvrđene su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od važnosti za Županiju.

Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora na sljedeći način:

- za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje,

- za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora.

Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.

Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.

Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu izgradnju, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Općine.

Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja prioritetno u postojeće gospodarske zone u cilju veće iskorištenosti ovih zona i postojeće komunalne infrastrukture.

Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su ovim Planom utvrđeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.


Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.

Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova užih područja.

3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja

U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene, ograničava se širenje građevinskih područja naselja, također se ne dozvoljava svako daljnje međusobno spajanje građevinskih područja naselja.

Nova građevinska područja se mogu formirati za postojeće povremeno stanovanje za koje nisu ranije utvrđena građevinska područja.

U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina.

Dozvoljena je izmjena, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za više od 25% od zbroja izgrađene površine i površine namijenjene za razvoj naselja. izuzetno u cilju poticanja gospodarskog razvitka lokalnih središta, povećanje se omogućava ali s ciljem formiranja gospodarskih, turističko-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih zona.

S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta

Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.

Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.

Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.

Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.

Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).

Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.

U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina. Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.


3.7.5. Uvjeti korištenja zaštitnih i sigurnosnih zona

Na području općine Levanjska Varoš nalazi se dio vojnog poligona "Gašinci" prikazan na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina". Oko predmetne vojne lokacije utvrđene su zaštitne i sigurnosne zone i to:

1. ZONA ZABRANJENE IZGRADNJE u kojoj se zabranjuje bilo kakva izgradnja, osim građevina za potrebe obrane i vodnog gospodarstva. Dozvoljava se formiranje odlagališta komunalnog otpada i eksploatacija mineralnih sirovina bez izgradnje građevina na lokacijama. U postupku izdavanja lokacijske dozvole za eksploatacijsko polje ''Duboki Dol'' potrebno je pribaviti suglasnost sa posebnim uvjetima MORH-a.

2. ZONA OGRANIČENE IZGRADNJE u kojoj je dopuštena izgradnja uz prethodno pribavljenu suglasnost MORH-a. Zaštitne i sigurnosne zone su prikazane na kartografskim prikazima br. 3.B. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Područja posebnih ograničenja u korištenju i prikazima GRANICE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA za naselja: br. 4.A. Breznica Đakovačka, 4.B. Levanjska Varoš i 4.G. Paučje.

Zone su prikazane na kartografskom prikazu br. 3.B. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Područja posebnih ograničenja u korištenju i 4.A Breznica Đakovačka, 4.B. Levanjska Varoš i 4.G. Paučje.

3.7.6. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

U sljedećoj tablici su iskazane površine.

Tablica br. 37.

Red. br. OPĆINA LEVANJSKA VAROŠ OZNAKA UKUPNO

ha

% OD POVRŠINA

OPĆINE

stan/ha ha/stan*

1.1. Prijedlog zaštite vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja (prema PPŽOB)

12.283 2,9

1.2. Evidentirani arheološki lokalitet Nemaju definirane

granice

IZVOR: ZPO-OSIJEK

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.8 .1.1. Cestovni promet

Glavna prometna os prostora Općine je trasa postojeće državne ceste D-38, koja ujedno predstavlja vezu prostora Općine s prostorom Požeške doline na zapadu, i središnje Slavonije na istoku (Đakovo). U zoni grada Đakova navedena državna cesta se veže i na buduću autocestu Budimpešta-Ploče (koridor Vc). Prioritetni zahvati na trasi državne ceste D-38 jesu uređenje kolnika, i to prvenstveno izvedba asfaltni slojevi na nemoderniziranoj dionici ceste. Na dionicama gdje državna cesta prolazi kroz naselja potrebno je izvesti pješačke staze, te autobusna stajališta van kolnika. Ostali dio cestovne mreže koju čine županijske i lokalne ceste treba urediti i rekonstruirati u skladu s njihovom kategorijom. Prvenstveno treba nastojati u što kraćem vremenu modernizirati sve lokalne ceste, kako bi osigurali svakom naselju kvalitetan pristup.

Uz rekonstrukciju trase i kolnika cesta, jednako je značajno urediti sustav oborinske odvodnje s kolnika i uličnog profila.


3.8.1.2. Poštanski promet

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja te na temelju financijske mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.

U narednom planskom razdoblju i pored ograničenih financijskih mogućnosti planira se razvoj poštanske djelatnosti, obuhvaćati će ugradnju suvremene opreme za poštanski promet, priključenje na informatički sustav, proširenje asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnog prostora.

Planovi razvoja može eventualno obuhvatiti i uređenje enterijera radi boljeg i lakšeg pristupa, dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika.

3.8.1.3. Telekomunikacijska mreža

Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Levanjska Varoš obuhvaća sljedeće:

- izgradnja novih komutacija (UPS ili UPM) Breznica Đakovačka, Milinac, Musić i Paučje,

- izgradnja novih korisničkih/spojnih vodova od Breznice Đakovačke i Musića,

- izgradnja novog korisničkog/spojnog voda od Breznice Đakovačke do Paučja i odvojak za Milinac,

- izgradnja novih mjesnih mreža Breznica Đakovačka i Musić,

- izgradnja mjesnih mreža Paučje i Milinac,

- dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Levanjska Varoš i Majar u skladu s povećanjem broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama,

- dogradnju kapaciteta postojećih komutacija (UPS i UPM) u skladu s povećanjem potreba.

U nepokretnoj mreži plan razvoja obuhvaća i druge mreže kao npr. CROAPAK, CROLINE, kabelska TV i dr.

U pokretnoj mreži plan razvoja obuhvaća izgradnju novih baznih stanica radi što bolje pokrivenosti područja općine Levanjska Varoš i šire. Pri izgradnji novih baznih stanica vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih stanica zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.

3.1.8.4. RTV mreža

Zbog konfiguracije terena i nedovoljnog broja izgrađenih objekata HRT-a na području Općine nije ujednačena pokrivenost prostora cijele općine Levanjska Varoš. Stoga se u sljedećem planskom razdoblju planira graditi novi objekt odašiljač/pretvarača "Breznica Đakovačka".

3.8.2. Energetski sustav

3.8 .2.1. Plinoopskrba

Plinoopskrba područja Općine planirana je izgradnjom lokalnog (distribucijskog) plinovodnog sustava, koji bi sadržavao:

- glavne distribucijske plinovode,

- mjesne srednjotlačne plinovode.

Glavna opskrbna točka je redukcijska stanica (RS) Đakovo. Od ove RS izgraditi će se srednjetlačni lokalni plinovodni sustav s tlakom prirodnog plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka. Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskih područja graditi u ili uz koridor prometnice, a unutar građevinskog područja u pravilu u javnim površinama.

Mjesne plinovodne mreže će se graditi unutar građevinskih područja u zelenom pojasu ulica u pravilu s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanje potrošača.

Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka (i mjerenje potrošnje) na upotrebnu vrijednost. Kućne redukcijske stanice graditi na vanjsku fasadu


zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijske linije tako da predstavlja sastavni dio prednje ograde građevinske parcele.

Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske. Detaljnijim planovima (UPU i DPU) ili projektima položaji će se detaljnije definirati, što znači da su moguća manja odstupanja od predloženih.

3.8.2.2. Elektroenergetski sustav

Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine distribucije električne energije, dok prijenos i proizvodnja na području Općine nije predviđena Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

Distribucija električne energije

Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama.

Na 10(20) kV naponskoj razini planira se:

- kabliranje dijelova postojećih 10(20) kV dalekovoda koji prelaze preko građevinskog područja,

- eventualna izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i pripadajućih priključnih 10(20) kV dalekovoda, ako se za to ukaže potreba, a u ovom trenutku se to ne može predvidjeti.

Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja. Zbog procijenjenog demografskog i gospodarskog razvoja u sljedećem planskom razdoblju zadovoljavati će niskonaponska mreža vođena po krovovima s krovnim stalcima s tim da se postupno zamjenjuju goli vodiči s SKS potrebnog presjeka, ili SKS na stupovima. Novoplaniranu NN mrežu u središnjem dijelu naselja Levanjska Varoš izgraditi kabelski.

Javnu rasvjetu u središnjem dijelu naselja Levanjska Varoš planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U dijelovima naselja gdje se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS na stupovima na iste stupove postaviti i rasvjetna tijela.

3.8.3. Vodnogospodarski sustav

U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost vodnoga gospodarstva, pored ostalog rješava:

− zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju),

− korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene) ,

− zaštitu voda od onečišćenja.

3.8.3.1. Vodoopskrba

Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima prioritetno mjesto.

Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Levanjska Varoš odvijat će se u nekoliko faza i etapa.

U prvoj fazi razvijat će se lokalni i grupni sustavi što se u stvari već i događa. U naseljima kroz koje je izgrađen vodoopskrbni vod (Levanjska Varoš, Breznica Đakovačka) treba nastaviti s izgradnjom mreže i kućnih priključaka do pune pokrivenosti svih potrošača. Također treba razriješiti imovinsko pravne odnose te formirati crpilište sa svim potrebnim uređajima i građevinama (rezervoarski prostor, uređaj za pročišćavanje i dezinfekciju, precrpna stanica).

Naselja brdskog dijela Općine u prvoj fazi će koristiti lokalne izvore, koji obzirom na malu izdašnost ne mogu biti dugoročan izvor opskrbe vodom. Prema Prostornom planu županije Osječko-baranjske u tom dijelu Općine planiran je vodoopskrbni sustav Paučje-Milinac-Čenkovo sa zahvatom podzemne vode zapadno od naselja Paučje.


Druga faza razvoja vodoopskrbe nastavlja na prvu a uključuje formiranje većih grupnih sustava, dok je krajnji cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija, regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Druga faza podrazumijeva izgradnju magistralnog voda na pravcu: Đakovo-Majar-Levanjska Varoš- Breznica Đakovačka. Krak ovog voda treba produžiti i do naselja Slobodna Vlast a zatim i Musić.

Radi racionalnosti izgradnje sustava nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih sustava voditi računa o potrebama Jedinstvenog sustava, te male sustave treba formirati i graditi tako da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav.

Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno oko svih izvorišta (postojećih i budućih) formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili namjernih zagađivača. Također je potrebno istražiti mogućnost korištenja akumulacije jezera Borovik za vodooopskrbu.

3.8.3.2. Odvodnja

Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora zagađenja na dozvoljene količine.

Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije upuštanja u recipijent.

Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja stanovništva i ostalih korisnika vode.

Budući da niti jedno naselje općine Levanjska Varoš do sada nema izgrađen sustav za odvođenje otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen ili u izradi, kako bi se ovo važno pitanje riješilo.

Prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja uređaja za čišćenje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljivi to se za dio naselja općine Levanjska Varoš predviđa u drugoj fazi razvoja odvodnih sustava formiranje sustava odvodnje i izrada Jedinstvenog uređaja na koji bi se spojila naselja (Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Slobodna Vlast) općine Levanjska Varoš. Lokacija uređaja planom je predložena uz vodotok Breznica. Ovako definirana lokacija predstavlja rezervaciju prostora dok se detaljnijom dokumentacijom (projektima) ne potvrdi ili ne pronađe bolja.

U prvoj fazi izgradnje, također prema postavkama Županijskog Prostornog plana i Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-Baranjske Županije, trebala bi se razvijati u svim naseljima Općine Levanjska Varoš individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim uređajima.

Za Općinu je stoga potrebno izraditi dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati način odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske parametre te moguću dinamiku realizacije.

Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužna je prema Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni sustav naselja bez opasnosti za sam sustav.

Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje.

Sustavi odvodnje u naseljima Levanjska Varoš i Đakovačka Breznica trebaju biti izgrađeni u razdjelnom tipu odvodnje za periferne dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja dok u svim ostalim naseljima trebaju biti u razdjelnom sustavu za cijelo naselje. Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz prometnice.

U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.


3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda – melioracijska odvodnja

Stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine Levanjska Varoš i šire je takvo da sustav, s većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali i vodotoci u nizinskom dijelu su regulirani no problemi se javljaju kod njihovog održavanja.

Planom se dakle ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala ili izgradnja novih, već samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju. Treba nastaviti radove na rekonstrukciji vodotoka Breznica do planirane akumulacije "Babina voda" zatim vodotoka Bazovac doplanirane retencije "Bazovac".

Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata. Obzirom da je stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja loše, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u normalno stanje nakon čega je potrebno redovno održavanje. Također treba nastaviti s rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani i nastaviti s iskopom melioracijskih kanala po dolinama i bokovima dolina kojima će se omogućiti odvodnja te korištenje površina, koje se sada koriste u većem dijelu kao pašnjaci i livade, za poljodjelsku proizvodnju.

Obzirom da je znatan dio Općine zahvaćen procesima slabijeg inteziteta erozija te bujičnom aktivnošću vodotoka to je nužno protuerozijskim radovima ove procese staviti pod kontrolu.

Osnovne smjernice za sprječavanje i sanaciju erozija i bujica na području Općine obuhvaćaju:

- prikupljanje svih potrebnih podataka te izradu i vođenje katastra bujica i bujičnih tokova te erozijskih područja;

- dugoročno planiranje zajedničkog rješavanja zaštite od erozija sa šumarstvom, poljodjelstvom i drugim zainteresiranim;

- zajedno sa šumarstvom i poljodjelstvom utvrditi područja zabrane sječe i čišćenja šuma ugroženih područja;

- kontinuirano raditi na biološkim radovima koji podrazumijevaju:

- pošumljavanje s vrstama i gromolikim raslinstvom koje je autohtono uz istovremeno terasiranje gdje je to moguće,

- resekcionu sječu šikara i zapuštenih šuma,

- melioracije pašnjaka i suvrata,

- podizanje retencionih voćnjaka s medonosnim drvećem i šibljem,

- na poljoprivrednim površinama konturno oranje i konturno pojasnu obradu nagnutih terena i zamjenu ratarskih kultura višegodišnjim kulturama, pri tome se podrazumijeva i oranje paralelno sa slojnicama, a ne okomito na njih,

- sistematizaciju proizvodnih površina,

- sadnju vinograda u redovima paralelnim sa slojnicama,

- zatravnjivanje uz odvodnjavanje i konzervaciju vlage,

Navedenim biološkim mjerama smanjiti će se koeficijent otjecanja, erozijski procesi svesti na najmanju mjeru a ekstremne protoke velikih voda postati manje.

- nastaviti s izgradnjom retencija i akumulacija. Planom (grafički prikaz) su dane potencijalne lokacije ovih građevina. Stoga je nužno daljnjim aktivnostima (detaljnim analizama i projektima) svaku lokaciju egzaktno utvrditi. Na grafičkom prikazu nije ucrtana akumulacija Levanjska Varoš u Dubokom dolu koja je predložena u dokumentaciji Hrvatskih voda. Formiranjem eksploatacijskog polja pijeska predviđena lokacija brane bila bi u koliziji sa ovom namjenom pa ona (akumulacija) nije niti u županijskom planu. Prostornim planom Općine predlažemo gradnju i ove akumulacije na način da se lokacija brane pomakne sjevernije (u odnosu na prvobitno utvrđenu lokaciju) i izgradi kao prva faza razvoja akumulacije. Nakon zatvaranja eksploatacijskog polja treba ispitati mogućnost postavljanja nove brane južnije tako da akumulacija obuhvati i


prostor eksploatiranja čime bi se volumen akumulacije znatno povećao te stvorile pretpostavke i za razvoj rekreacije,

- nastaviti s izvođenjem radova hidrotehničkog karaktera tj. građevinskim radovima u koritu bujica i neposrednom okolišu, kojima će se brdske vode na najbolji način odvesti u recipijente,

- izraditi operativne planove, projekte i ostalu potrebnu dokumentaciju za radove i građevine za sprječavanje štetnog djelovanja erozija i bujica.

3.8.3.4. Korištenje voda

Vodotoci na području općine Levanjska Varoš nemaju energetski potencijal dovoljan za proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje.

Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima.

Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar, odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni. Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodnogospodarski iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan.

Kako bi se utvrdili načini natapanja, izvori vode (prvenstveno male akumulacije) i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja).

Plovidba vodotocima Općine nije moguća.

Postojeća akumulacija Borovik kao i planirane akumulacije daju mogućnost razvoja ribogojstva stoga je potrebno provesti daljnje aktivnosti kojima bi se ispitala opravdanost i ekonomičnost razvoja ovog vida korištenja voda.

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom na gospodarskim načelima zaštite okoliša podrazumijeva: skupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i prijevoz otpada, zatvaranje, saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površine. Osnovni principi u postupanju s otpadom definirani su u Prostornom planu Osječko-baranjske županije i čine temeljnu postavku i za postupanje s otpadom na općinskoj razini. Zakonom je određeno da se općine moraju pobrinuti za zbrinjavanje komunalnog otpada.

Komunalni otpad je, prema Zakonu o otpadu (NN, 34/95.) otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Dijelovi komunalnog otpada svrstavaju se u opasni otpad ukoliko sadrže tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Tvari s ovim svojstvima moraju se izdvojiti iz komunalnog otpada i dalje zbrinjavati na način koji propisuje Zakon.

Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je za svaku općinu formiranje općinskog odlagališta komunalnog otpada uz trenutno zatvaranje i sanaciju divljih odlagališta. Sljedeća faza je napuštanje općinskih odlagališta (i njihova sanacija) i prijelaz na odlaganje na 6 većih subregionalnih odlagališta, te konačno izgradnja regionalnog odlagališta otpada. U svakom naselju iz sastava Općine planirano je formiranje reciklažnog dvorišta.

Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini obuhvaća sanaciju povremenih divljih deponija, određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, te formiranje reciklažnih dvorišta u svakom naselju unutar granica građevinskih područja.

Za lokaciju općinskog odlagališta komunalnog otpada predlaže se lokacija sjeveroistočno od naselja Levanjska Varoš. Lokacija se nalazi uz rub treće zaštitne zone crpilišta vodoopskrbnog sustava Breznica Đakovačka, te unutar zaštitne zone vojnog poligona "Gašinci". Lokacija zahtijeva daljnja istraživanja na samoj lokaciji.


U ovom Planu je rezerviran prostor veličine 6.340 m² (k.č.br. 338) sjeveroistočno od Levanjske Varoši. Ako istraživanja pokažu pogodnost ove lokacije, rezervirani prostor će postati građevinsko zemljište općinskog odlagališta komunalnog otpada. Obuhvat je prikazan na karti 4.M., mj. 1:5.000.

Planirano općinsko odlagalište komunalnog otpada ne obvezuje nužno Općinu i na njegovu izgradnju. Županijska strategija gospodarenja otpadom daje naglasak na regionalizaciju, međusobno povezivanje više općina, sve do uspostave jedinstvenog sustava baziranog na regionalnom odlagalištu i 6 subregionalnih odlagališta. Do trenutka izgradnje odlagališta ova parcela može biti korištena i u druge svrhe (npr. poljoprivreda), ali ne može trajno onemogućiti formiranje odlagališta na ovoj parceli. Ukoliko se formira odlagalište, nakon prestanka odlaganja i sanacije, ovaj prostor se namjenjuje športu i rekreaciji.

Postojeća neuređena odlagališta potrebno je sanirati. Postupci sanacije će se odrediti projektom sanacije. Nužno je spriječiti daljnje negativne utjecaje odloženog otpada na okoliš, a konačni cilj sanacije je učiniti prostor potpuno neopasnim po zrak, vode i tlo, te mu odrediti drugu namjenu.

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.10.1. Mjere zaštite voda

Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda.

Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa:

- Treba sačuvati vode koje su još čiste;

- Treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom;

- Poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta);

- Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim ostalim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci;

- Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.

Suglasno s ovim principom Planom se predlaže, za drugu fazu razvoja, formiranje grupnog odvodnog sustava za naselja Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Slobodna Vlast i izgradnja zajedničkog uređaja za čišćenje otpadnih voda;

- Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima, prioritetno u naseljima koja su na i uz zone zaštite izvorišta;

- Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastajanja;

- Hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese);

- Gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti;


- Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja;

- Treba ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih.

3.10.2. Mjere zaštite tla

Pojave oštećenja i onečišćavanja tla su sve češće i učestalije, od strane brojnih činilaca u prostoru, a najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarske aktivnosti, otpad itd.). Kako bi se tlo moglo štititi od ovakvih onečišćenja potrebno je kontinuirano motrenje, kojim bi se prikupile informacije o stanju tala i utjecaju pojedinih činitelja na tlo.

Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, te zdravlja ludi, životinja i biljnog svijeta.

Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, utjecati na zaštitu tla kroz smanjenje korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, posebice u građevinske svrhe.

Zapuštene poljoprivredne površine potrebno je, uz određene intervencije, privesti poljoprivrednoj namjeni (privremeno nepogodno tlo za obradu), a s obzirom na brežuljkasto-prigorski karakter područja, poljoprivredne površine potrebno je tretirati u skladu sa smjernicama zaštite od erozijske i bujične aktivnosti.

Šumsko zemljište potrebno je pošumiti.

3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja

Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.

Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:

- moguće izvore onečišćavanje zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja,

- oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje zaštitnog zelenila, i

- sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.

3.10.4. Mjere zaštite od buke

Područje općine Levanjska Varoš nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava stanje može narušiti.

Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općine osigurava izradu karte buke-grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru Općine.

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI

3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN, br. 2/91.) razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju.

Prema navedenom Pravilniku, naselja općine Levanjska Varoš ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (niti jedno naselje Općine ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa za sklanjanje stanovništva.


Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.


II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

1.1. NAMJENA POVRŠINA

(1.) U Prostornom planu uređenja općine Levanjska Varoš (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i određuju se za sljedeće namjene:

1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja:

- Građevinska područja naselja stalnog stanovanja Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol, Slobodna Vlast.

2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja stalnog stanovanja

a) Građevinska područja

- građevinska područja naselja povremenog stanovanja Borojevci, Čenkovo, Majarsko Brdo i Breznica,

- građevinska područja groblja izvan naselja Breznica Đakovačka, Ovčara, Milinac, Paučje i Majar.

b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- eksploatacijsko polje Duboki Dol,

- izvor geotermalne vode Breznica Đakovačka.

c) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- vrijedno obradivo tlo,

- ostala obradiva tla.

d) Šuma isključivo osnovne namjene

- gospodarska šuma,

- šuma posebne namjene (u građevinskom području naselja Breznica Đakovačka)

- ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene.

e) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

f) Vodne površine

- vodotoci,

- akumulacije,

- retencija.

g) Posebna namjena

- Vojni poligon "Gašinci"-dio.

i) Prometne površine

j) Odlagalište komunalnog otpada

(2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način:


- sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A. do 4.L, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000.

Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe):

- područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijsko polje) utvrđuje se na temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave,

- vrijedno obradivo tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnom razredu poljoprivrednog zemljišta, pri čemu se III, IV i V razred smatraju vrijednim obradivim tlom, a od VI nadalje ostalim obradivim tlima.

- šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,

- šuma s posebnom namjenom utvrđuje se na temelju Odluke o proglašenju šume s posebnom namjenom,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na temelju podataka o kulturi i bonitetnom razredu. Dozvoljena je prenamjena poljoprivrednog zemljišta u šume i šumsko zemljište,

- prirodni vodni tokovi, akumulacije i retencije određeni su obalnom crtom koju utvrđuje pravna osoba s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje Državna uprava za vode,

- područje posebne namjene je prostor od interesa za obranu, a utvrđuje se granicama vojnog kompleksa kojeg određuje nadležno tijelo obrane,

- prometne površine određuju se sukladno točkama (3.) i (4.) ovih Odredbi,

- groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice,

- odlagalište komunalnog otpada (rezervirano područje) se nalazi na k.č.br. 338 k.o. Levanjska Varoš.

(3.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane su na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.D.

Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:

- za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine,

- trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi:

- za pristupni telekomunikacijski vod 50,0 m,

- za magistralne vodoopskrbne vodove 200,0 m,

- za ostale vodove vodoopskrbnog sustava 50,0 m,

- za kolektore odvodnog sustava 200,0 m.

Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu.

(4.) Lokacija novih građevina infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.


1.2. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA I OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

(5.) U PPUO Levanjska Varoš utvrđuju se sljedeća područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju:

- zaštićena kulturna dobra,

- područje intenziteta potresa VIII° MCS ljestvice,

- prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Breznica i Paučje,

- inundacijski pojas oko akumulacija,

- prostor širenja poplavnog vala uslijed rušenja brane akumulacije, koji će se naknadno utvrditi odgovarajućom dokumentacijom,

- zaštitne i sigurnosne zone oko područja posebne namjene.

Područja posebnih uvjeta i ograničenja iz stavka 1. prikazana su na kartografskim prikazima 3.A., 3.B. i 3.C. ''UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA''.

(6.) Područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju, detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:

- zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,

- prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Breznica i Paučje, krugom radijusa 2.000 m,

- granicu inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo,

- zaštitne i sigurnosne zone oko područja posebne namjene utvrđuje nadležno tijelo obrane.

(7.) Uvjeti korištenja zaštićenih kulturnih dobara, vodozaštitnog područja crpilišta i inundacijskog pojasa, te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa, utvrđuju se na temelju posebnih propisa.

(8.) Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite.

Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van zona sanitarne zaštite, primjenjivat će se Odredbe ovog Plana, sukladno postojećem načinu korištenja.

(9.) U inundacijskom području prostor se koristi sukladno posebnom propisu.

Za gradnju na ovom području potrebno je ishoditi posebne uvjete koje utvrđuje pravna osoba s javnim ovlastima za poslove vodnogospodarstva.

(10.) U koridorima planirane infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) Odredbi ne mogu se do utvrđivanja konačne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno odredbama ovog Plana mogu graditi van građevinskih područja.

Na prostoru koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.

(11.) U zaštitnim i sigurnosnim zonama oko vojnog poligona ''Gašinci'' ograničava se korištenje prostora na sljedeći način:

- U ZONI ZABRANJENE IZGRADNJE potpuno se zabranjuje bilo kakva izgradnja, osim građevina za potrebe obrane i vodnog gospodarstva. Dozvoljava se formiranje odlagališta komunalnog otpada i eksploatacije mineralnih sirovina bez izgradnje


građevina na lokacijama. U postupku izdavanja lokacijske dozvole za eksploatacijsko polje ''Duboki Dol'' potrebno je pribaviti suglasnost sa posebnim uvjetima MORH-a.

- U ZONI OGRANIČENE IZGRADNJE dozvoljava se izgradnja građevina sukladno ovim Odredbama uz prethodno pribavljenu suglasnost MORH-a. Zaštitne i sigurnosne zone su prikazane na kartografskim prikazima br. 3.B. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA-Područja posebnih ograničenja u korištenju i prikazima GRANICE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA za naselja: br. 4.A. Breznica Đakovačka, 4.B. Levanjska Varoš i 4.G. Paučje.

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA

2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

(12.) Na području općine Levanjska Varoš izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu:

a) Prometne građevine

• Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

- postojeća Državna cesta D-38

b) Vodne građevine

• Regulacijske i zaštitne vodne građevine

- akumulacija za obranu od poplava ''Borovik''

(13.) Na području općine Levanjska Varoš izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju:

a) Prometne građevine

• Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima

- postojeća mreža županijskih cesta

• Poštanske građevine

- poštanski ured u Levanjskoj Varoši

• Telekomunikacijske građevine

Postojeće:

- magistralni vodovi,

- komutacijski čvorovi (UPS i UPM) Levanjska Varoš i Majar,

- bazna postaja.

Planirane:

- komutacijski čvorovi (UPS i UPM) Breznica Đakovačka, Milinac, Musić i Paučje,

- korisnički/spojni vodovi,

- građevine pokretne telekomunikacijske mreže.

b) Vodne građevine

• Regulacijske i zaštitne vodne građevine

- planirane akumulacije i retencija


• Građevine za korištenje voda

- planirani vodoopskrbni sustav grupnog vodovoda Đakovo.

(14.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:

- za infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) Odredbi,

- prostor posebne namjene utvrđen je u okviru postojećih granica vojnog poligona ''Gašinci''.

(15.) Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.D., sve građevine iz točke (12.) i (13.) Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su ovim Planom planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) Odredbi.

Iznimno osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu 2.B., mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPPUO.

2.2. GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

(16.) U PPUO Levanjska Varoš utvrđena su građevinska područja naselja stalnog i povremenog stanovanja.

Građevinska područja naselja stalnog stanovanja su građevinska područja naselja Breznica Đakovačka, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musić, Ovčara, Paučje, Ratkov Dol i Slobodna Vlast.

Građevinska područja naselja povremenog stanovanja su Borojevci, Čenkovo, Majarsko Brdo i Breznica.

2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području

(17.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

(18.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, mogu se graditi građevine stambene namjene, mješovite namjene, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarske djelatnosti, građevine športsko-rekreacijske, komunalne i posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u PPUO.

Građevine posebne namjene su građevine za potrebe Ministarstva obrane.

Namjena građevina u dokumentima prostornog uređenja užih područja utvrđuje se detaljnije i na pojedinu detaljnu namjenu primjenjuju se odredbe planova užih područja.

(19.) U građevinskom području naselja povremenog stanovanja Majarsko Brdo i Breznica mogu se graditi građevine povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističke i športsko-rekreacijske namjene, poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije.

U naseljima Borojevci i Čenkovo koja se u PPUO utvrđuju kao naselja povremenog stanovanja, mogu se pored građevina iz prethodnog stavka graditi i građevine iz točke (18.) Odredbi.

2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora u građevinskom području

(20.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskom području.


2.2.2.1. Građevne čestice

(21.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine, a formira se prema postupku utvrđenom Zakonom o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu : Zakon).

Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 4,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja.

Javnom površinom iz prethodnog stavka smatra se ulični koridor širine utvrđene u točki (184.-190.) Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Iznimno, čestica na kojoj su legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).

(22.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.

(23.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.

(24.) Građevna čestica za ceste i druge javno-prometne površine ne mora se formirati kao jedinstvena katastarska čestica.

(25.) Građevna čestica infrastrukture građevine (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijskih stupova i slično), a u funkciji su prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

(26.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama koje nisu javne.

(27.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.

Zemljište pod građevinom je ortogonalna projekcija svih podzemnih i nadzemnih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.

(28.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Bruto izgrađena površina građevine je površina svih podzemnih i nadzemnih etaža. Površina nadzemne etaže je površina svih zatvorenih dijelova etaže, uključujući i lođe.

2.2.2.2. Nač in i uvjeti gradnje građevina

(29.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.

S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, dvojne i skupne.

(30.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa.

Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.

(31.) Dvojne građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenosti drugih strana građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.


Skupne građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m .

(32.) Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min. 1,0 m.

(33.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili većim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.

Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika . Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe .

(34.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost ortogonalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža toj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice, terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice.

Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu.

(35.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor.

Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°.

(36.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:

a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze;

b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.

(37.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.

(38.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:

a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu i da se odvodnja istaknutog dijela ne smije izvesti na javnu površinu. Maksimalna bruto građevinska površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto građevinske površine etaže,

b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika,

c) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;

d) svjetlarnike za podrumske prozore podruma maksimalno istaknute 1,0 m pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije,


e) liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m po uvjetom da budu u ravnini pješačke staze,

f) priključke na komunalnu infrastrukturu.

(39.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica može se rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade.

(40.) Postojećom građevinom smatra se legalno izgrađena građevina.

(41.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: površina građevine (m²), bruto izgrađena površina građevine (m²), visina građevine (m), etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).

Površina građevine je zemljište pod građevinom koje se utvrđuje sukladno stavku 2. točke (27.).

Bruto izgrađena površina građevine utvrđuje se sukladno stavku 2. točke (28.) Odredbi.

Visina građevine je ukupna visina građevine od najviše kote konačno zaravnatog terena na pročelju građevine s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.

Etažna visina građevine je visina građevine izražene u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).

Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.

(42.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najviše kote konačno zaravnatog terena, na pročelju građevine s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(43.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od konačno zaravnatog terena, na pročelju građevine s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

(44.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:

- nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,

- prozori se mogu izvesti samo na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.

Potkrovlje može biti samo jednoetažno.

(45.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nije priveden namjeni, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.

Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja.

Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.

Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl.


Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.

(46.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.

(47.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda.

(48.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađni otvori, isti se moraju zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m.

Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.

Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.

(49.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi.

(50.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

(51.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.

(52.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.

2.2.2.3 . Uvjeti uređenja građevnih čestica

(53.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako nije drugačije određeno planovima užih područja.

Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.

Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno.

(54.) Odvodnja voda s građevne čestice ne smije se riješiti na štetu susjednih čestica i građevina.

2.2.2.4. Nač in i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

(55.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno.

Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.

(56.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.

(57.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu.


(58.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije opremljeno na minimalnoj razini.

Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća:

- kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,

- mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,

- mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.

Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak.

2.2.3. Stambene građevine

2.2 .3.1 . Obiteljske stambene građevine

(59.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 2 stana.

(60.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina te građevine gospodarske, javne i društvene te pomoćne namjene, sukladno ovim Odredbama.

Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 2 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (132.) ovih Odredbi.

Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da maksimalni broj etaža može biti podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.

Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju da je postojeća stambena građevina zaštićena sukladno posebnom zakonu, na jednoj građevnoj čestici može se dozvoliti gradnja dvije stambene obiteljske građevine, pod uvjetom da se zaštićena građevina zadrži u izvornom obliku.

Građevine gospodarske djelatnosti koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (97.) ovih Odredbi.

Veličina i način korištenja građevne čestice

(61.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:

Tablica br. 1.

NAJMANJA VELIČINA I NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

NAČIN GRADNJE NAJMANJA POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE (m²)

NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI

(kig) a) Samostojeći 300 0,3 b) Dvojni 250 0,4 c) Skupni 200 0,5


Ako je postojeća građevna čestica dubine veće od 100,0 m, najveći koeficijent izgrađenosti izračunava se na temelju površine koju čini dio parcele dubine 100.

(62.) Iznimno od točke (61.), veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima:

- kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti iz točke (61.), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje površine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg,

- za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na skupni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75,

- kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.

(63.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije.

Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja.

Uvjeti gradnje građevina

(64.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja.

Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.

(65.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + udaljenost od dvorišne međe.

2.2.3.2 . Višestambene građevine

(66.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 3 stana.


(67.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine.

Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (132.) Odredbi.

(68.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:

- 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0,

- 450,0 m² u ostalim slučajevima.

(69.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:

- 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su sve granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije,

- 0,40 u ostalim slučajevima.

Iznimno, u prostornim planovima užih područja može se utvrditi i veći koeficijent izgrađenosti od koeficijenta utvrđenog u drugoj alineji prethodnog stavka.


(70.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren , prizemlje i 4 nadzemne etažne izuzev u slučaju iz točke (71.) ovih Odredbi.


(71.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje:

- max. etažna visina je podrum , prizemlje i 2 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),

- izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + udaljenost od dvorišne međe.

(72.) Iznimno od točke (67.), (68.), (69.) , (70.) i (71.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije.

2.2.3.3. Građevine povremenog stanovanja (73.) Građevinom povremenog stanovanja smatra se građevina namijenjena stanovanju u kojoj

se boravi povremeno s ciljem odmora/rekreacije, obavljanja različitih poljoprivrednih djelatnosti i sl.


(74.) U građevinskom području naselja povremenog stanovanja Majarsko Brdo najmanja površina građevne čestice za gradnju građevine povremenog stanovanja iznosi 500,0 m², a najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3.

U građevinskom području naselja povremenog stanovanja Breznica, Borojevci i Čenkovo najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice za gradnju građevine povremenog stanovanja (kig) je 0,3.

(75.) Na jednoj građevnoj čestici za povremeno stanovanje može se graditi samo jedna građevina povremenog stanovanja, pomoćne građevine i poljoprivredne građevine, osim građevina za uzgoj životinja.

(76.) Sve građevine na građevnoj čestici za povremeno stanovanje potrebno je locirati na način da se uklope u prirodni krajolik i da svojim položajem ne sprečavaju vrijedne vizure i insolaciju susjednih građevina za povremeno stanovanje.


(77.) Građevine povremenog stanovanja su samostojeće.

(78.) Etažna visina građevine povremenog stanovanja može biti max. podrum, (suteren) prizemlje i potkrovlje.

(79.) Krovište građevine povremenog stanovanja ne smije imati nagib veći od 45º.

(80.) Kod arhitektonskog oblikovanja građevine povremenog stanovanja potrebno je koristiti arhitektonske elemente i građevinske materijale sukladno autohtonoj gradnji, podneblju i krajobrazu.

Uređenje građevne čestice

(81.) Ograda građevne čestice u građevnom području povremenog stanovanja Majarsko Brdo i Breznica mora biti transparentna ili od živice, a puna ograda može biti u donjem dijelu, visine max. 60,0 cm.

(82.) Dio građevne čestice povremenog stanovanja oko građevina potrebno je hortikulturno riješiti na način da se izgrađene strukture u najvećoj mogućoj mjeri zaklone od vizura iz prostora izvan građevinskog područja povremenog stanovanja.


2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti

(83.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine.

(84.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi na području cijelog naselja, na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine u sklopu građevnih čestica druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture.

(85.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.


(86.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima.

(87.) Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku.

Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku.

(88.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.

Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu.

Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ( kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.

(89.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (69.) ovih Odredbi.

Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.

(90.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina.


(91.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki (70.), (71.) i (72.) ovih Odredbi.

(92.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima.

2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

(93.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne građevine.

Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje.

Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.

Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu.


Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.

Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

2.2.5.1 . Uvjeti gradnje građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)

(94.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:

- tihe i čiste djelatnosti;

- djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(95.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš,

(96.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,

- sve vrste radionica za obradu drveta i metala,

- praonice vozila,

- ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub,

- ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 40 dBA,

- trgovine na veliko,

- djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti od požara,

- djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje građevne dozvole,

- klaonice,

- mlinovi,

- pilane,

- komunalno servisne djelatnosti,

- skladišta preko 50 m² bruto površine,

- građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

(97.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE

ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA

NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. bruto izgrađena površina zasebne građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- bruto izgrađena površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje.

- max. etažna visina građevine je podrum, prizemlje i potkrovlje,

- max. visina građevine je 7,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine


izgrađene na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + udaljenost od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s

potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. visina građevine je 10,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije visina građevine izgrađene na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + udaljenost od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulcijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa,

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti

- najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3

nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.

(98.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i

drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (97.) ovih Odredbi.

(99.) Na građevnoj čestici za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:

- proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,

- prometne i infrastrukturne građevine,

- športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,

- jedna jednoobiteljska stambena građevina.

Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.

Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici.

(100.) U naseljima povremenog stanovanja Majarsko Brdo i Breznica mogu se graditi građevine za ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko-bara i disko-kluba, te smještajni kapaciteti koji su posebnim propisom utvrđeni u kategoriji seljačkog domaćinstva .

U naseljima povremenog stanovanja Majarsko Brdo i Breznica mogu se graditi trgovine mješovitom robom površine max. 100,0 m².


U naseljima povremenog stanovanja Borojevci i Čenkovo mogu se graditi građevine za sve djelatnosti PPUT sukladno točki (97.) i (98.).

2.2.5.2 . Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina

(101.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, poljoprivredne građevine se mogu graditi sukladno točki (17.) Odredbi u sljedećim područjima naselja:

- na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje – sve poljoprivredne građevine,

- na zasebnoj građevnoj čestici – građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.

- Na zasebnoj građevnoj čestici u gospodarskoj zoni definiranoj planom nižeg reda-građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.

U građevinskom području naselja povremenog stanovanja Borojevci i Čenkovo, poljoprivredne građevine se mogu graditi sukladno točki (17.) Odredbi u sljedećim područjima naselja:

- na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje – sve poljoprivredne građevine,

- na zasebnoj građevnoj čestici – građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.

- na građevnoj čestici povremenog stanovanja - poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura

U građevinskom području naselja povremenog stanovanja Majarsko Brdo i Breznica poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura mogu se graditi na građevnoj čestici povremenog stanovanja i na zasebnoj građevnoj čestici.

(102.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja, ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.

Uvjeti i način korištenja građevne čestice

(103.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.

Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.

(104.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3.

(105.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:

- za svinje: dvostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,

- za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30 m.

Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije.

Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:

- 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura,

- 45,0 m za gnojišta, kompostišta, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,

- 40,0 m za pčelinjake .


Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m.

(106.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.

(107.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:

- 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta,

- 7,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

(108.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.

Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.


(109.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (155.) Odredbi.

(110.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.

(111.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.

Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m.

Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine, odnosno dijela građevine, može iznositi 4,5 m + udaljenost od dvorišne međe.

(112.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.

2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (113.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i

rekreaciji kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.

(114.) U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine:

Tablica br. 2.

GRAĐEVINE BROJ POSTOJEĆIH JEDINICA

BROJ PLANIRANIH

JEDINICA

UKUPNI BROJ

JEDINICA Dvorane 1 - 1 Nogomet 2 - 2 Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka

4 - 4

Ostali otvoreni tereni – hipodrom

1 - 1


Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.

Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu

(115.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.

(116.) Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina daju se sljedeće smjernice:

Tablica br. 3.

RAZMJEŠTAJ ŠPORTSKIH GRAĐEVINA

Naselje

Dvo

rane

Zat

vore

ni b

azen

i

Otv

oren

i baz

eni

Zračn

e st

relja

ne

Stre

ljane

ost

ale

Kug

lane

Kliz

ališ

ta

Ost

ale

zatv

oren

e gr

ađev

ine

Atle

tika

Nog

omet

Mal

i nog

omet

, ru

kom

et,

odbo

jka,

koš

arka

Ten

is

Boć

anje

Ost

ali o

tvor

eni

tere

ni-

hipo

drom

Općinsko središte- Levanjska Varoš 1 1 1 1

Majar 1 Ovčara 1 Breznica Đakovačka

1

Slobodna Vlast 1 Ostala naselja UKUPNO: 1 1 5 1

Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica.

Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.

(117.) Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi.

(118.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug, a otklon od ovog pravca može biti max. 20º. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.

(119.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.

Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.

2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (120.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni

za vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze.


(121.) Na građevnoj čestici stambene namjene pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.

Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.

Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža.



(122.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.

(123.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.

(124.) Maksimalna visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine, odnosno dijela građevine, može iznositi 4,5 m + udaljenost od dvorišne međe.

2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina

(125.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta.

(126.) U PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na postojećim građevnim česticama.

Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se posebnim propisom.

(127.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (192.) Odredbi.

Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0.

Ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

(128.) U građevinskom području naselja može se izgraditi reciklažno dvorište.

Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 500,0 m², u pravilu uz gospodarske sadržaje.

Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.

2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama

(129.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u

javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.

Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.

Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala.

(130.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.

Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m.

2.2.10. Građevine mješovite namjene (131.) Građevine mješovite namjene su građevine s više namjena, pri čemu niti jedna namjena ne

smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih namjena.

(132.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu građevine.


Osnovna namjena građevine mješovite namjene je ona namjena koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih namjena jednak, prioritet imaju stambena odnosno javna i društvena namjena.

(133.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.

Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima.

(134.) Gospodarska djelatnost u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.

2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (135.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0

m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0.

2.2.12. Uvjeti uređenja naselja (136.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture

(kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.

Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije.

(137.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede.

Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.

(138.) U šumi posebne namjene za odmor i rekreaciju u građevinskom području naselja Breznica Đakovačka, dozvoljeno je uređenje trim staza, šetnica i odmorišta, te postavljanje urbane opreme.

Postojeće legalno izgrađene građevine mogu se rekonstruirati sukladno točkama (281.) do (284.) ovih Odredbi.

2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA

(139.) Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u ovom PPUO dozvoljava se izgradnja na sljedećim područjima:

- građevinska područja van naselja,

- područje Općine van građevinskih područja.

2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog i povremenog stanovanja

(140.) U PPUO utvrđena su građevna područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van građevinskog područja.

Namjena građevina koje se mogu graditi u groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

2.3.2. Gradnja van građevinskog područja

(141.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:

a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase


- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),

- građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa


- rekreacijske građevine,

- građevine obrane,

- građevine za istraživanje mineralnih sirovina,

- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene

- građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 2.D.,

- građevine za gospodarenje šumom,

- građevine obrane.

d) Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu

- građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, sukladno postojećem načinu korištenja tla.

e) Na vodama i unutar vodnog dobra

- vodne građevine,


- građevine za rekreaciju.

(142.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine.

Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min. 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini od priključka na javnu cestu.

(143.) Oko građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili žicom. Max. visina ograde je 1,8 m.

Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.

2.3.2.1 . Stambene građevine van građevinskog područ ja

(144.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (150.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine.

Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.


(145.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m.

(146.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m2.

(147.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.

2.3.2.2 . Gospodarske građevine van građevinskog područ ja

(148.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:

- poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),

- ribnjaci,

- gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja,

- ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu.

(149.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene i ostalom poljoprivrednom tlu u sklopu namjene ''ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište'', sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma iz točke (148.) ne mogu se graditi unutar zone zabranjene izgradnje prikazane na kartografskom prikazu br. 3.B. ''UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA''-Područje posebnih ograničenja u korištenju.

(150.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća:

- 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili

- 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili

- 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili

- 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili

- 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica, ili

- 2,0 ha za uzgoj životinja.

Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Levanjska Varoš.

(151.) Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja.

Odredbe iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura.

(152.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.

(153.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste:


MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste (u m) Broj uvjetnih

grla Državne ceste Županijske i lokalne ceste 51-100 100 100

> 101 do 400 150 100 > 401 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .

Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m.

(154.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa.

(155.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.

Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k krave, steone junice 1,00 bikovi 1,50 volovi 1,20 junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 konzumna perad 0,002 rasplodne nesilice 0,0033 nojevi 0,25 kunići 0,007

Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500.

(156.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi:

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Kapacitet građevine izražen u uvjetnim grlima (Ug)

Udaljenost od granice građevinskog područja naselja (m)

> 51-100 Ug x 2 > 101-300 0,5 (Ug –100)+200


> 301-400 0,5 (Ug –100)+250 > 401-500 0,5 (Ug –100)+300

> 500 min. 500,0

Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje.

(157.) Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica, hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kafilerija, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja, a prostori za boravak djelatnika samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor.

Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja.

Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina.

Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice.

(158.) Ribnjakom se smatraju bazeni i prateće građevine za uzgoj ribe, koji se u pravilu grade na poljoprivrednom tlu niže od V klase, te u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i potoka.

Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta.

(159.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.

Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.

Uvjeti iz prethodnog stavka ne odnose se na kafileriju.

(160.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetnog razreda.

(161.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.

2.3.2.3 . Rekreacijske građevine van građevinskog područ ja

(162.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.

Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine

Rekreacijske građevine mogu se graditi na području cijele općine, osim na području posebne namjene i unutar zone zabrane gradnje sukladno kartografskom prikazu br. 1. i 3.B.

2.3.2.4. Građevine za eksploataciju mineralnih s irovina

(163.) Na području Općine utvrđeno je planirano eksploatacijsko polje mineralnih sirovina:

- ''Duboki Dol'' za eksploataciju pijeska

Za navedeno eksploatacijsko polje je izrađena Studija utjecaja na okoliš.

(164.) Na području Općine nalazi se napušteno eksploatacijsko polje Kranjski Dol, koje je predviđeno za sanaciju.


(165.) Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke osnove.

Nakon završene sanacije površina eksploatacijskog polja namjenjuje se za sljedeće namjene:

- eksploatacijsko polje ''Duboki Dol'' za šumu,

Napušteno i nesanirano eksploatacijsko polje ''Krajnjski Dol''potrebno je sanirati i koristiti za potrebe poljoprivrede, šumarstva ili rekreacije.

2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područ ja

(166.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja.

Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.

2.3.2.6 . Komunalne građevine van građevinskog područ ja

Deponija komunalnog otpada

(167.) Lokacija deponije komunalnog (i neopasnog tehnološkog) otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA".

Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu.

Deponija komunalnog (i neopasnog tehnološkog) otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m.

Deponija se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.

Pristup do deponije utvrđen je u grafičkim prilozima PPUO, a min. širina pristupne ceste je 6,0 m.

Nakon sanacije prostor deponije koristit će se za (rekreaciju, pošumljavanje).

2.3.2.7 . Prometne i ostale infrastrukturne građevine

(168.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području.

(169.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa.

Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu.

Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.

Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).

Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25.

Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel.

(170.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.


2.3.2.8 .Ostale građevine van granica građevinskog područ ja

(171.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m².

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

(172.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće:

- poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,

- eksploatacija mineralnih sirovina,

- industrija,

- graditeljstvo,

- trgovina,

- ugostiteljstvo i turizam,

- promet, telekomunikacije i skladištenje,

- proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom,

- ostale usluge.

(173.) U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.

Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.

(174.) U građevinskom području naselja povremenog stanovanja dozvoljeno je:

U Majarskom Brdu i Breznici:

- obavljanje poljoprivredne proizvodnje,

- gradnja građevina u funkciji poljoprivrede (osim građevina za uzgoj životinja),

- gradnja građevina ugostiteljstva, turizma i trgovine, sukladno točki (100.) ovih Odredbi.

U Borojevcima i Čenkovu sukladno točki (18.) ovih Odredbi.

(175.) Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog i povremenog stanovanja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

(176.) U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:

- uprava,

- socijalna zaštita,

- zdravstvo,

- predškolski odgoj,

- obrazovanje,

- kultura,

- vjerske aktivnosti,


- vatrogasni dom,

- udruge i sl.

(177.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.

U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje:

Levanjska Varoš - Općinska uprava

- osnovna škola za 120 učenika - dječji vrtić za min. 15 djece - zdravstvena stanica s jednim liječničkim timom opće/obiteljske

medicine na razini primarne zdravstvene zaštite - veterinarska ambulanta - ljekarna - dom kulture - crkva

Breznica Đakovačka i Slobodna Vlast

- područja škola

- dom kulture - crkva

Paučje - dom kulture - crkva ostala naselja: - crkva

Za vjerske djelatnosti, socijalnu skrb, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.

(178.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.

5. UVJETI UREÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SSUTAVA

(179.) Trase novih infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 2.B., 2.C. i 2.D., te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.

(180.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUO, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore.

(181.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup.

Ostale površine iz prethodnog stavka su:

- u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca,

- van građevinskog područja – neizgrađeni površine.

(182.) Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže.


5.1. PROMETNI SUSTAV

5.1.1. Cestovni promet

(183.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.

Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice.

(184.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl.

(185.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav.

(186.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:

- 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,

- 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,

- 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,

- 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m.

(187.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:

MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE U ULIČNOM KORIDORU Otvoreni sustav oborinske

odvodnje Zatvoreni sustav oborinske

odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0

(188.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja ili jednaka 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od:

MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m

Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske

odvodnje Zatvoreni sustav oborinske

odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

Ulice dužine manje ili jednake 150,0 m mogu biti i slijepe.

(189.) Širine koridora iz točke (186.), (187.) i (188.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području i na područje povremenog stanovanja.


Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja.

(190.) Na području povremenog stanovanja za pristup do građevne čestice mogu se koristiti i postojeći poljski putovi, a novi pristupni putevi moraju biti širine min. 4,0 m.

Udaljenost građevina od osi razvrstanih prometnica mora biti min.:

- kod državnih cesta 12,5 m,

- kod županijskih cesta 10,0 m,

- kod lokalnih cesta i ostalih javnih cesta 9,0 m.

(191.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste.

(192.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:

MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA

Namjena građevina Jedinica Broj parkirališnih mjesta

Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine

< 50 m² bruto izgrađene površine 2,00 1,00

Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 2,00 Zdravstvene građevine 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Vjerske građevine 40 m² bruto izgrađene površine 1,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih

mjesta za sve namjene u sklopu građevine

Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.

(193.) Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati parkirališna mjesta za invalide prema posebnom propisu.

(194.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:

• obiteljske stambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini

regulacijske linije građevne čestice,


• višestambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici,

- u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,

- na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine,

• poslovne građevine (trgovačke i

ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi, agencije, servisi i obrt)

- na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru u širini regulacijske

linije građevne čestice - u uličnom koridoru, u širini

regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom do max.

100,0 m od građevine, • robne kuće i trgovački centri - na vlastitoj građevnoj čestici, • proizvodne građevine i skladišta - na vlastitoj građevnoj čestici

- u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice,

• javne i društvene , športsko-

rekreacijske i vjerske građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru u širini regulacijske

linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 200,0

m od građevine, • građevine mješovite namjene - sukladno načinu rješavanja izgradnje

parkirališta za osnovnu namjenu.

Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.

(195.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (194.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.

Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m. Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće. Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.

(196.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (194.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu.

(197.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.

Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom.


5.1.2. Poštanski promet

(198.) Razvoj poštanske djelatnosti usmjeren je u građevinska područja naselja, te se PPUO i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj.

(199.) Razvoj poštanske djelatnosti odnosit će se na osuvremenjavanje i proširenje poštanskog poslovanja, zatim na adaptacije i održavanje poslovnih prostora, te eventualno uređenje enterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).

5.1.3. Telekomunikacijska mreža

(200.) Razvoj telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se gradnjom međunarodnih, magistralnih i spojnih vodova, proširenjem kapaciteta komutacije, te daljnjim razvojem mjesnih mreža.

Magistralni, pristupni spojni vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te bazne postaje u pokretnoj mreži, označeni su na kartografskom prikazu br. 2.B. ''POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE''.

Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine.

(201.) Novi pristupni i spojni vodovi van građevinskih područja u pravilu se grade u zelenom pojasu, u koridoru prometnica.

Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima, ili samo mrežnim kabelima.

(202.) Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže moguće je izgraditi bazne postaje s pripadajućim antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima.

Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja.

Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja:

- na školama i dječjim vrtićima,

- na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara,

- sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve).

Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.

(203.) Planirana građevina RTV sustava veza izgradit će se na temelju projekta. Do ove građevine mora se osigurati pristupni put radi izgradnje i održavanja.

(204.) Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina.

5.2. ELEKTROENERGETIKA

(205.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih građevina:

Distribucija

- nove TS 10(20)/0,4 kV i novi 10(20) kV dalekovodi,

- rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.

Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na području Općine.


(206.) Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti:

- potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa,

- prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,

- položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,

- izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,

- trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.

(207.) Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja moraju se postupno zamijeniti kabelskim.

Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju.

(208.) Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže (osim u iznimnim slučajevima kad nema drugih rješenja).

(209.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površina''.

Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.

(210.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području i kontaktnim zonama moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima.

U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova kabelskim vodovima.

(211.) U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.

U središnjem dijelu naselja Levanjska Varoš niskonaponska mreža se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima, sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih na građevnu česticu, a od njih se polažu kabelski kućni priključci do okolnih potrošača.

U ostalim dijelovima naselja i ostalim naseljima niskonaponska mreža se dozvoljava graditi i sa samonosivim kabelskim snopom (u daljnjem tekstu : SKS) na stupovima ili SKS na krovnim stalcima. Po potrebi i u ostalim naseljima omogućava se izgradnja kabelskih vodova.

(212.) Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže, ili gdje postoji mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.

Na dijelovima naselja gdje se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.

(213.) Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.

(214.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se izgradnja trafostanica u uličnom profilu.


5.3. PLINOOPSKRBA

(215.) Planirani plinovodi na području Općine su sljedeći lokalni i distribucijski plinovodi:

- glavni distribucijski,

- mjesni.

U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja, osim Milinca i Paučja..

(216.) Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.C. ''INFRASTRUKTURNI SUSTAVI''.

(217.) Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu.

(218.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.

Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,4 MPa (1,0-3,0 bara).

(219.) Distribucijski plinovodi izvan građevinskih područja grade se u ili uz koridor prometnica, a u građevinskim područjima u pravilu se grade u javnim površinama.

5.4. VODOOPSKRBA

(220.) Rješenje vodoopskrbe općine Levanjska Varoš planira se uspostavom cjelovitog sustava grupnog vodovoda Đakovo i sustava s napajanjem iz izvorišta kod naselja Paučje.

Naselja koja nisu planirana za priključenje na javni sustav vodoopskrbu će rješavati lokalno

(221.) Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.

(222.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.

(223.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja.

(224.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.

5.5. ODVODNJA

(225.) U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:

- za sva naselja izgradnjom autonomnih sustava odvodnje (za svako naselje posebni sustav). Alternativno se predlaže za naselje Levanjska Varoš, Breznica Đakovačka i Slobodna Vlast. Za naselja Majar, Ratkov Dol se preporučuje razmatranje mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda biljnim uređajem.

- za ostala naselja s brojem stanovnika manjim od 200 putem vodonepropusnih sabirnih jama ili biološkim uređajima.

(226.) Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.D. "VODNOGOSPODARSTVO" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima:

- mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava),

- vode se moraju upustiti u recipijente utvrđene u točki (227.) ovih Odredbi.

(227.) Recipijenti za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su:


- vodotok Breznica,

- potok Bazovac,

- ostali potoci i kanali.

(228.) U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.

Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.

(229.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem.

(230.) Sve onečišćene ili zagađene vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.

(231.) Sve onečišćene ili zagađene vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u recipijente ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

(232.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama ,uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove.

Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame.

(233.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom svakog zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

(234.) Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području.

5.6. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA

(235.) U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati:

- regulacija vodotoka Breznica,

- izgradnja akumulacija i retencije prikazanih na grafičkom prikazu br. 2.D.

Za akumulaciju Levanjska Varoš koja nije ucrtana, a nalazi se kod naselja Levanjska Varoš treba ispitati mogućnost pomicanja brane sjevernije u odnosu na prvobitno utvrđenu lokaciju u dokumentaciji Hrvatskih voda.

Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti.

Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.

(236.) Korita vodotoka Breznica na dijelu do planirane akumulacije ''Babina Voda'' i kanala Bazovac do planirane retencije Bazovac mora se sačuvati u prirodnom obliku.

(237.) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu.


(238.) Razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć vodom iz akumulacija, nakon njihove izgradnje.

U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine u povoljnom odnosu prema budućim akumulacijama.

Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA

6.1. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

(239.) Sukladno Prostornom planu Osječko-baranjske županije cijeli prostor Općine se ocjenjuje vrijednim prirodnim područjem, koje se ne predlaže za zaštitu sukladno posebnom zakonu.

Potrebno je izraditi krajobraznu studiju područja Općine, a do izrade navedene Studije utvrđuju se sljedeće mjere zaštite.

- zabrana promjene prirodnog korita vodotoka (osim minimalnih neophodnih odstupanja), s izuzetkom korita Breznice do planirane akumulacije ''Babina Voda'' (dužina 1,7 km) i korita kanala Bazovac do planirane retencije Bazovac (dužina 3,71 km),

- zabrana uklanjanja živica i šumaraka izvan granica građevinskog područja.

Na šumom obraslim područjima predlaže se uravnotežiti površinu sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno.

6.2. KULTURNA DOBRA

(240.) Na području općine Levanjska Varoš su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra:

1. arheološki lokaliteti – evidentirani:

- Antičko naselje "Groblje", antičko nalazište, Levanjska Varoš,

- Srednjovjekovno naselje "Gradina", srednjovjekovno nalazište, Levanjska Varoš,

- Antičko naselje "Šumarija", antičko nalazište, Levanjska Varoš.

2. etnološki spomenik kulture

- Kijeri, kčb. 94, Breznica Đakovačka – kulturno dobro lokalnog značaja,

- Sjenik, kbr. 94, Breznica Đakovačka – kulturno dobro lokalnog značaja,

- Ambar, kbr. 56, Musić – kulturno dobro lokalnog značaja,


- Kijeri, kbr. 41, Musić – kulturno dobro lokalnog značaja,


- Krušna peć, kbr. 43, Musić – kulturno dobro lokalnog značaja


- Kijeri, kbr. 43, Musić – kulturno dobro lokalnog značaja.

3. sakralni spomenik kulture

- župna crkva sv. Antuna Padovanskog, Levanjska Varoš – pojedinačno zaštićeno-registrirano kulturno dobro,


- parohijska crkva rođenja Bogorodice, Majar – kulturno dobro lokalnog značaja,

- kapelica sv. Jurja, Musić – kulturno dobro lokalnog značaja,

- kapela Male Gospe, Slobodna Vlast – kulturno dobro lokalnog značaja.

4. NOB spomenik

- Grobnica palim borcima, Breznica Đakovačka,

- Spomen grobnica na mjesnom groblju, Levanjska Varoš,

- Partizansko spomen groblje i spomenik, Paučje,

- Kapela Male Gospe, Slobodna Vlast,

- Spomen most posvećen Nikoli Miljakoviću, Slobodna Vlast,

- Spomenik Vladisavljević Jovi, Slobodna Vlast,

- Spomenik palim borcima i ZFT, Slobodna Vlast

- Spomen obilježje 27. osječkoj brigadi, Slobodna Vlast.

Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A "PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.

Zaštićena kulturna dobra su i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUO zaštititi sukladno posebnom propisu.

(241.) Ukoliko se na području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu.

(242.) Površine arheoloških lokaliteta mogu se koristiti na dosadašnji način, a eventualni posebni uvjeti korištenja propisat će se ukoliko to bude potrebno.

(243.) Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu.

(244.) Odluku o proglašenju kulturnog dobra od lokalnog značaja, sukladno čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donosi predstavničko tijelo Općine, te osigurava uvjete i sredstva potrebna za provedbu te odluke, a način zaštite kulturnog dobra od lokalnog značaja utvrđuje se uz prethodno suglasnost nadležnog tijela – Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

(245.) Na pojedinačno zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama, kao i njihovoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

(246.) Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodna dozvola Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

(247.) Spomen biste, spomen obilježja i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bio što raditi bez prethodnog odobrenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

(248.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku.

Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

(249.) Postupanje s otpadom na području općine Levanjska Varoš dio je strategije postupanja s otpadom na području Osječko-baranjske županije.


(250.) Postupanje s opasnim i tehnološkim otpadom u cijelosti je definirano drugim aktima.

(251.) Postupanje s komunalnim otpadom rješava se na općinskom nivou, samostalno ili u dogovoru s drugim jedinicama lokalne samouprave.

(252.) Za smještaj odlagališta komunalnog otpada određena je lokacija, kod Levanjske Varoši. Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu.

U ovom Planu je rezerviran prostor veličine 6.340 m² (k.č.br. 338) sjeveroistočno od Levanjske Varoši. Ako istraživanja pokažu pogodnost ove lokacije, ovaj prostor će postati građevinsko zemljište općinskog odlagališta komunalnog otpada. Lokacija odlagališta je prikazana na grafičkom prikazu 4.M., mj. 1:5.000.

(253.) Unutar građevinskih područja svih naselja iz sastava Općine nužno je uspostaviti mrežu reciklažnih dvorišta. Veličina reciklažnog dvorišta je min. 300,0 m².

(254.) Svaki oblik divljeg deponiranja nužno je prekinuti i sanirati tu lokaciju. Sanacija ovisi o vrsti i stupnju onečišćenja okoliša, na osnovu čega treba projektirati postupke sanacije. Sanacijom je nužno taj prostor učiniti potpuno neopasnim po zrak, vode i tlo, te mu odrediti drugu namjenu.

(255.) Lokacija općinskog odlagališta može biti korištena u druge svrhe (poljoprivreda, stočarstvo). Nije dozvoljena izgradnja objekata ili druga intervencija koja bi trajno onemogućila aktiviranje ove lokacije u svrhu izgradnje odlagališta komunalnog otpada.

(256.) Ukoliko se aktivira općinsko odlagalište, potrebno je izvršiti sve zakonom propisane predradnje s naglaskom na utvrđivanje zatečenog stanja okoliša. Nakon toga projektirati i izvesti sanitarno odlagalište u skladu s poznatim tehnologijama eliminiranja negativnih utjecaja odloženog otpada na okoliš. Nakon prestanka odlaganja i sanacije ovaj prostor se namjenjuje športu i rekreaciji.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. MJERE SPRJEČAVANJA ZAGAÐENJA ZRAKA

Na području Općine nisu utvrđena oštećena ili ugrožena područja.

(257.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na području Općine, sukladno posebnom propisu.

8.2. MJERE ZAŠTITE OD BUKE

(258.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.

(259.) Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽOB.

Područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su informativno na kartografskom prikazu br. 3.D. ''UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA''.

8.3. SPRJEČAVANJE ZAGAÐENJA VODA

Zaštita voda od prekomjernog zagađivanja treba se riješiti provođenjem niza mjera među kojima su sljedeće:

(260.) Detaljnim hidrogeološkim analizama i potrebnim istražnim radovima nužno je na razini Općine definirati sve važne vodonosnike pitke vode.

(261.) Vodonosnike i izvorišta voda treba zaštititi od mogućih zagađivanja. Stoga je oko svih izvorišta voda (postojećih i budućih) nužno utvrđivanje zona sanitarne zaštite. Režim korištenja prostora za postojeća izvorišta voda koja se koriste za javnu vodoopskrbu kao i za nova izvorišta mora se utvrditi na način propisan Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/2002.) te donijeti odgovarajuća Odluka o zaštiti izvorišta voda koja se koriste za javnu vodoopskrbu. Režim mora biti takav da daje maksimalno moguću zaštitu vodonosnim slojevima.


(262.) Na području Općine potrebno je utvrditi potencijalne zagađivače kao i način prethodnog čišćenja, odnosno načine zbrinjavanja njihovog otpada.

(263.) U svim naseljima Općine nužno je zbrinjavanje te rješavanje problematike odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda. Prvenstvo pri tome treba dati naseljima u zonama sanitarne zaštite te uz zone sanitarne zaštite, a mogu utjecati na izvorište.

(264.) Nakon izgradnje sustava za odvođenje ili ako je to moguće istovremeno s njegovom izgradnjom nužna je izgradnja uređaja za čišćenje otpadnih voda pored toga potrebna je kontrola i sprječavanje prekomjerne upotrebe zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji.

(265.) Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi (ako se formiraju) čija odvodnja i pročišćavanje nisu riješeni u okviru postojećih sustava moraju se riješiti vlastitim sustavima i uređajima za prethodno čišćenje u skladu s uvjetima zaštite okoliša, mogućnostima recipijenta i prema postojećim propisima.

(266.) Kako se vodonosnici dugoročno i strateški gledano smatraju područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda, kada se utvrde potrebnim istražnim radovima, nove namjene i sadržaje na tom području potrebno je utvrđivati uz posebnu pozornost i mjere zaštite.

(267.) Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vodu ili odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda.

8.4. MJERE SPRJEČAVANJA ZAGAÐENJA TLA

(268.) Poljoprivredno zemljište kao vrijedan resurs mora se koristiti racionalno i ekonomično.

(269.) Nije dozvoljena prenamjena najvrjednijeg (obradivog) poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno zemljište iz bilo kojeg razloga, a zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih treba pošumiti.

(270.) Prilikom definiranja trasa za infrastrukturne zahvate u prostoru, poljoprivredno tlo se mora maksimalno štititi.

(271.) Postojeća neuređena odlagališta i divlja smetlišta nužno je sanirati, a nova izgrađivati tako da je zaštićeno i tlo.

(272.) Prostore ugrožene djelovanjem erozijskih procesa i bujičnom aktivnošću treba izvođenjem protuerozijskih radova zaštiti.

(273.) Upotrebu pesticida, umjetnog i prirodnog gnojiva te ostalih preparata treba svesti na primjerenu razinu, a u zonama sanitarne zaštite ovisno o propisanom režimu čak i potpuno ukinuti.

(274.) Treba s razine Općine poticati razvoj službe mjerenja stanja zagađenosti tla.

(275.) Napuštena ili iscrpljena eksploatacijska polja nužno je sanirati.

Na lokaciji "Kranjski Dol" zatečeno eksploatacijsko polje obavezno sanirati bez obzira na to da li će u daljnjem postupku ovo polje biti aktivirano.

(276.) Sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena te ozelenjavanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliš. Nakon izvršene sanacije nužno je ovom prostoru dodijeliti i drugu namjenu.

(277.) Nova eksploatacijska polja moraju u tijeku ishođenja dozvola za eksploatiranje projektom unaprijed predvidjeti radnje i postupke sanacije u slučaju zatvaranja eksploatacijskog polja.


9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA

9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI

Općina Levanjska Varoš, prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91.) ne spada niti u jednu od 4 propisane kategorije ugroženosti, te ne postoji obveza planiranja građevina za sklanjanje stanovništva.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

(278.) Općina Levanjska Varoš se nalazi u 3 skupini Područja posebne državne skrbi za koju poticajne mjere razvoja donosi Država s ciljem razvoja gospodarstva.

(279.) Općina Levanjska Varoš pripada po položaju brdskom području jugozapadnog dijela Županije. U njoj treba poticati gospodarski razvoj temeljen na korištenju prirodnih resursa, osobito razvoj turizma s ciljem zadržavanja stanovništva.

10.2. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

(280.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovome PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.

(281.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:

- sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstrukcijskih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima,

- dogradnja sanitarnog prostora (WC, kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije), do max. 10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine,

- preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine.

- izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO,

- adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima,

- ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,

- gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,

- uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina).

Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.

(282.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (280.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO.


10.3. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO

(283.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (281.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.

(284.) Građevinama iz točke (283.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.

NARUČITELJ: OSJE ČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OP ĆINA … LEVANJSKA VAROS/CD/PPU… · ĐAKOVAKI...

Documents

Transcript of NARUČITELJ: OSJE ČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OP ĆINA … LEVANJSKA VAROS/CD/PPU… · ĐAKOVAKI...