294

narodna umjetnost 19 (1982)

Beate Gotthardi-Pavlovsky: Osnovnaetnograjska obiljezja istarskog ru-ralnog prostora. Autorica j,e provelakulturnohistorijsku analizu tradici-onalne kulture Istre, daju6i takoski etnoloskli okvir, u koji j.e smje:s-tila odredene primjere ruralnih ar-hitektonskih cjelina istocne i zapad-ne Istre. Ruralnu je tematiku na-dopunio i prilog Josipa Mi1icevica(Primjer seoskog doma srednje Istrei njegovo funkcioniranje u uzoj oko-lici) s detaljnim opisom vanjstinei unutrasnjeg uredenj,a kuce i osta-lih objekata na odredenom gospo-darstvu u selu Hlistici. Osim seos-kim, autori su paznju obratili i grad-skim naseljima Istre. Tako je raz-motreno stanje u naselju Buje (Vla-dimir Bedenko: Buje - revitaliza-cija j; problemi oko toga), gdje su natemelju prostudiranog gradevinskogfonda zacrtani moguCi pravci obno-ve zivota u staroj gradskoj jezgri.Novi pogled na razvrstavanje arhi-tekture dugujemo Eugenu Franko-vicu, koji je u svom clanku Arhitek-tura izmedu folk lora i stira pokusaoizmedu »urbane stilske arhitekture«s jedne strane Ii »folklorne« s drugestrane smjestiti tzv. »drug§. sloj ur-bane arhitekture«, odrediti mu zna-oajke i razmotriti ga u sklopu kon-zervatorske zastite i revitalizacije.

Svi su prilozi opremljeni bogatimilustrativnim materijralom (fotogra-fije, nacrti, karte, skice, crtezi), tekje za zaIjenje sto fotografije nisuboljeotisnute.

eimi se da su odrazavanjem togaznanstvenog savjetovanja u Zagre-bu, kao i. publiciranjem ove knjige,dosegnuti ciljevi koje su organiza-tori zeljeli posti6i. A to je: omogu-civanje uvida u znanstveni rad naistrazivanju arhitektonske bastine;naglasavanje potrebe sire drustveneakcije na ocuvanju te bastine; inapoko.n, iako ne na posIjednjemmjestu, prezentiranje nasih domacihvrijednosti inozemnoj j avnosti.

Aleksandra Muraj

Vidak Vujacic, Etos Crnogorke. Tradici-onalni oblici i sadrzaji u zivotu Crno-g~rke, Pobjeda, Titograd 1980, 263 str.

U predgovoru ove knjige autornam daje do znanja da je to skra-cena ver7Jija njegove doktorske di-sertacije. Taj podatak nije bez re-levancije: upucuje nas na zakljucakda je rijec 0 znanstvenom radu. Iu najdobronamjernijeg citaoca ovace tv,rdnja pobudirti odr.edena. oce-kivanja glede minimalnih predrad-nj,i nuznih za poduzimanje takvogpoduhvata, kao sto su: definiranjepojmova i njihovih ,odnosa (tzv. kon-cepcijski aparat), odredivanje meto-de istrazivanj-a ,i polaznih pretpo-stavki (hipoteza). Ali, tu vee pocinjunesporazumi.

Knjiga koja zeU prikazati »osnov-na pitanja polozaja zene u tradici-onalnom drustvu Crne Gore«, a uje-dno pretpostavlja da je »razmatra-nje polozaja zene u sadasnjosti is-kljucivo vezano sa trajanjem i va-zenjem tradicionalnih saddaja ielemenata« (str. 7), morala bi sadr.zati nedvosmislena odredenja ovibkljucnih pojmova: tradicija (kaosvih sintagmi u kojima se taj pojampojavljuje); promjena; zena; etos -"da navedem tek one neizbjezne. Ali,nasuprot boljim obicajima, dr Vuja-cic pusta Citaoca da diljem knj,igedesifrira autorove promisli (kao jmoguce primisli) pri opisivanju po-jedinih pojmova. Kazem opisivanjujer nije moguce govoriti ni 0 tzv.operativnLm, a nekmoli teorijskitmdefiniciiama. Primjera radi, pogle-dajmo sto citaocu stoji na raspola-ganju u vezi s pojmom tradicija -tradicionalno. Autor listom tradici-onalno izjednacava s patrijarhalnim(vidi npr. str. 7, 17, 31), a buduCi danam ni~e poznato sto autor smatrapatrijarhalnim, pr,ed nama se poma-lja skolski primjer cirkularnosti de-finiaije. Na str. 40, napokon nalazi-mo na stay koji pretendira da kona-cno razrijesi moguce nedoumice ci-taoca koji do sada nije ispoljio oce-kivanu pogadacku vjestinu.

»Prema tome, pod pojmom 'tra-dicionalno drustvo' podrazumijE>'

295

prikazi i kritike

vamo jedan veoma slozen i dija-lektican pojam, S obzirom naukupnost njegovih znacenja kojase vezuju za ,odredene istorijskeperi ode, za drustvene, ekonomske,pravne, institucionalne, obicajne,moraIne i religijske oblike i iz-raze koj.i su inherentni bicu et-nikona.«

Treba jos dugo istrajati u citanjuda nam autor otkrije sto se pod poj-mom tradicija krije.

»Pojam 'tradicija' ima dva osnov-na fundamentalna znacenja: jed-no su implikacije kontinuiteta istvaralackog dijalektickog preva-zilazenja a drugo su posebnostii specifikacije - znacenja vezanaza oblike i sadrzaje svakodnevneljudske prakticne djelatnosti.«(str. 216)

»Sire shvaceno, pojam 'tradicija'vezuje se za sve oblasti ljuds~edjelatnosti.« (str. 217)

No, to nije sve. Usporedi nadaljestranice 41, 167, 219, 2351 Kao prim-jer nejasnog odredenja (»obscurumper obscurius«) sluzi i iduCi citat:

»Tradicionalni sadrZaj bio je jekaprisutna u zivotu drustva i poje-

dinca, oineci ga ne sarno moc-nim, time sto ga je vezivao zaopste i zajednicko, kolektivno,vee uistini ljudskim bicem. Zbogtoga se tradicionalno drustvo ni-kada nije moglo do kraja uobli-citi, u joedan zavrseni i konacnis.istem, nego je objektivno znacio

viSe od toga., U O'tvorenost drus.t-va sa ljudskim likom, koje jepodstioal0 pojedinca na aktiv'llo-sti ,i doka~ivanje sebe i svojeUOIl!osti,u visla i stva;ralac~ija uo-bLi,cenja«. (s1lr. 149 - 150)

Ni drugi temeljni. ;pojmovoi nisubolje srece; promj.ena (drustvena,ku11Jurna, teh:noLoska i dr.) pred-met je mnogobrojnih etnoloskih isoaiJo10skih studija lwje se temeljena evropskoj sociolloskoj tradiciji E.Durkheima Ii M. Webera. To nijezamjetno iz Utel1ature koju autornavodi na str. 247 - 262. Napome-

nimo uzgred, vee ina upotrijebljeneliterature datira iz pedesetih i sez-desetih godina; najrecentniji datumje 1972. god., iz koje autor navodicetiri - 4 (I) bibliografske jedinice.

Tip kazuistike kojom se autor sluziomogucava da s lakocom apsolvirataj problem (»analizom drustveno--ekonomskih procesa, u okviru drus-tveno-ekonomske osnove drustva« -str. 33; »odlucujuca je bila ekonom-ska borba za dijalekticko prevazi-lazenje raznih negativnih tradicio-nalizama (patrijarhalizama), njihovihodnosa i situacija« - str. 150 - 151).Slicno i u konceptualizaciji zene nijeucinjen nap or da se relevantno de-finira glavni predmet ove znanstve-ne rasprave. Idealne norme pro-ucavanog drustva 0 mjestu i polo-zaju autor uzima kao objektivne da-tosti, iako se u njegovu izlaganjupotkralo podataka koji otvaraju mje-sto sumnji u njihovu jednoznacnost(npr. kod Malisora zena ne preuzimaprezime muza; kod nekih bratstavapredak je zena; »poneke uglednijezene« imaju cak .i pravo odlucivanjal1a bratstvenickim zborovima; na-dasve zanimljiva institucija tobeli-ja/virdzina tek se uzgred spominje).Takve indicije valajlo bi uzetj prijekao ishodiste, a ne kao kraj »istra-In.vanja<<.No, za autorov stay premazeni karakteristicno je da bez izu-zetka navodi: »covjek i zena«.

Rijecju, «Neodredenost znacenjapojedinih termina, pojmova i is-kaza moze da dovede iIi dovodi,sto je sarno po sebi razumljivo,do nejasnoce i nerazgovjetnosti,viseznacnosti i visesmislenosti,rasplinutosti i konfuzije.« (str.207)

Da Ii da to shvatimo kao samo-kritiku?

No, poseban koktel svakako pred-stavlja Metodologija rada (str. 17- 36). PaZljivom citaocu nece pro-maknuti ni njegov sastav. Kao os-novni metodoloski pristup naglasenoje razumijevanje (hommage M. We-bGru koji se u literaturi ne spominje)i pripadni mu instrumentarij (ideal-ni tip, vrijednosna neutralnost). Vu-

296

narodna umjetnost 19 (1982)

jacicu mila aksiologija pojavljuje seu varijanti »Badenske skole« (Win-delband i Rickert), takoder zakra-buljenog 1ika. No, autora to ne sme-ta da u nekim navodima izravnoproturjeci ovom idiografskom us-mjerenju i da tako bezbolno ukinecuveni »Metodenstreit« (hvala mUl,Nadalje, na vise se mjesta svojimautoritativnim izrekama, u pl'epjevuV. V-a, pojavljuje i filozof Dui (radiIi se mozda 0 pragmatistu J. De-weyu?), a svoj dug evolucionistic-koj teoriji survivala autor namirujevisekratnim spominjanjem »tradici-onalnih ostataka«. Ni kap marksis-ticke retorike nikada ne moze sko-diti (dijalekticka negacija, analizadrustveno-ekonomskih procesa, dija-lekticko pr,evazilazenje, i s1.)

Ne zeleci posve zagusiti ovaj pri-kaz marginalijama nacelne prirode,osvrnut cu se i na tri, po rijeCimaautora, »relativno samostalne« te-matske cjeline iz kojih je sastavlje-na knjiga. To su: 1.) Tradicionalnodrustvo: polo~aj zene; 2.) »Promje-ranje« tradioionalnih sadrzaja i ele-menata u savremene odnose i situ-acije drustvenog i porodicnog zivotazene; 3.) Etos i tradicija. U sva tridijela dominiraju opca mjesta i zak-ljucci s karakteristicnim »non sequ-itur«, u raznim varijantama. Vrucaje zelja prikazivaca bila da za ci-taoce saCini mali kompendij receni-ca i citavih odlomaka teksta breme-nitih besmislom, no kako bi to zau-zelo i suvise prostora, citiram na-sumce:

»Intencionalni svijet zene nijestvoren, on se neprestano stvarai izgraduje stvaralackom urgen-cijom za samodokazivanj-em sebei svoj,e individualnosti. (... ) Ne-intenoionalni svijet zene jestenjezin 'drugi' svijet, unutrasnjisvijet, koji je nuzno cjelovit ko-liko i nepromjenjiv, od prapo-cetka do kraja.« (str. 241 - 242)

Quod erat demonstrandum.

Zakljucna opaska: vjerojatno au-tor, pretpostavivsi visoku kulturnurazinu citalaca nije smatrao za shod-no da nam objasni konotacije rijeCi

»etos« iz naslova. No, tko ima hrab-rosti da sebe izuzme iz tog krugaodabranih i konzultira rjecnik poj-mova, moze saznati ovo: »Etos (g,rc.ethos), bora.v<iste, zavicaj, moralnakakvoca, obicaj, navika, odredena(uobicajena) praksa, koja time josne mora biti i na stupnju moralite-ta, to se postize tek kada etos (kaoob1ik dj,elovanja i odnos) u sebisadrzi misaoni ,i razlozni kriterij.«(Branko Bosnjak, Filozofija. Uvod ufilozofsko miSljenje i rjecnik, nap-rijed, Zagreb 1973, str. 148.)

Mis.aoni, razlozni i ine kriterijeVujaCic nam nije izlozio. Ostaje namda posumnjamo u mogucnost prije-voda termina iz naslova s »boraviSte,zavicaj.« U tom slucaju razmatranjei istrazivanje problematike »BoravliS-ta Crnogorke« nosi svu tezinu i re-Ievanciju pitanja: »Koja rijeka teceispod Savskog mosta«?

Lydia Sklevkky

Ivo Furcic, Narodno stvaralastvo siben-skog podrucja. I. Sibcnsko otocjc, Muzejgrada Sibeni,ka, Sibenik 1980, 384 str. +46 tabli + 1 karta + gramofonska ploca.

Prema uvodnoj rijeci izdavacaova pozamasna i bogato opremljenaknjiga prva je od pet predvidenihsvezaka koji ce nositi zajednick.i na-ziv NARODNO STVARALASTVOSIBENSKOG PODRUCJA. Prve ce-Uri knjige sadrZavat ce gradu (1.- otocka mjesta, II. - mjesta uz oba-lu, III. - Sibenik, IV. - naselja uzaledu), a peti svezak studije 0 pri-kupljenoj gratli. 0 kakvoj je gradirijec?

U prvoj knjizi najvise je gr,ade 0glazbenom folkloru, zapisa usmenepoezije i proze, a zatim grade 0 obi-cajima, nosnji i plesovima (kolima).Zapisi potjecu iz deset mjesta sasibenskih otoka. a svrstani 'su abe-cednim redom imena mjesta: Beti-na, Jezera, Kaprije, Krapanj-Bro-darica, Murter, Prvic Luka, PrvicSepurina, Tisno, Zlarin ,i Zirje. Sva-ka cjelina poCinje kratkim tekstomo povijesti mjesta, slijede notni za-