280

narodna umjetnost 19 (1982)

Zbirkaobuhvaca 170 Zganeevihzapisa napjeva, koji su rezultat nje-gova etnomuzikoloskog i~tra~ivanjau zelinskom podrucju 1946, 1947. i1973. godine, kao i 42 zapisa FranjeKs. Kuhaca, dva zapisa Ivana Va-lentakovica i jedan zapis Vilka Zap-cica. Raznovrsna grada zbirke po-dijeljena je prema saddaju teksto-va pjesama u skupine Ijubavnih,svatovs'kih, obrednih i znjaekih po-p,ijevaka, nakon kojih slijedi skupi-na djevojackih kletvi, proksenjackih,vilinskih i mitoloskih popijevaka,zatim razne popijevke, starinskihrvatski plesovi, kola i marsevi,popijevke razlicitih saddaja (medukojima se nalaze i pjesme koje bise saddajem mogle uvrstiti u pret-hodne skupine, npr. znjaeka, bet1e-hemarska i uskrsna) i ua kraju po-pijevkie iz Kuhace'l.'e, Ploh10ve i An-dresove zbir,ke pjesama.U zbirci je za svaku pjesmu donijettekst zapisan prvo u obliku u kak-yom se izvodi prilikom pjevanja (sponavlja.njem i umeeima) a zatimcitav tekst bez ponavljanja. Uz za-pise melodija, koje su transponiranena zaj,ednicki zavrSni ton g' (uzkoji je dosta neredovito obiljezenai -ar,iginalna visina zavrsnog tonal,nalaze se oznake za tempo izvode-nja (ne uz svaki napjev), za struk-turu melostrofe i broj slogo'l.'a u sva-kom melostihu. Prije zapisa nave-dena je ime pjevaca, sviraca ili ka-zivaca, mj,esto i godina njegova ro-denja, a neposredno nakon togaZganceve biljeske i kra6i komentari,u kojima osim podataka 0 podrijet-lu pjesme, objasnjenj,a manje poz-natih i dijalektalnih rijeci, autorzbirke iznosi vrijedne dopune 0 na-cinu izvodenja te opisuje pr,igodu i-abieaj uz koji se doticna pj.esma iIisvirka izvodi.

U knjizi je nakon grade tiskanZgancev clanak 0 mojem zapisiva-nju hrvatskih puckih popijevaka uZelini i okolici godine 1946., 1947. i1973., u kojem autor iscrpno navodipodatke 0 sastavu i repertoaru ogra-naka Seljacke sloge iz sedam mjestazelinskog kotara, koji su nastupili29. VI. 1946. na Smotri hrvatskih

narodndh pjesama u Zelini. Poredizvjestaja 0 terenskom radu u 1947.godini, napomena 0 glazbenim obi-Ijezjima grade, popisa narodnih ple-soya, kola i glazbenih instrumenatate prikaza Kuhaceva istraZivaekograda u Zelini, u clanku se isticuZg.anceva zapazanja i misljenja 0razvoju stila narodnog pj.evanja i 0promjenama nastalim u tekstovimai nacinu izvodenja ophodarskih pje-sarna.

Korisno je sto Zganec, osim gradekoju je sam prikupio za ovu zbirku,ukazuj,e na ostale poznate izvorefolklorne glazbe Zelinskog prigorj.a- uz zapise iz Kuhaceve, Plohlove,i Andresove zbirke pjesama koji suuvrsteni u ovo izdanje donijet jepopis pjesama iz Jertovca koje suobjavljene u Zganoevim Narodnimpopijevkama iz Hrvatskog zagorja(JAZU, Zagr.eb 1950), dok su ostalizapisi li. rukopisu pohranjeni u Za-vodu za istrazivanje folklora u Zag-rebu. Uz navedene izvore isUee sepreko 100 jos neobjavljenih zapisafolklorne glazbe iz okolice Zelineprof. Slavka Jan'kovica, ciji je ruko-pis otkupio bivsi Fond za unapredi-vanje kulturnih djelatnosti -apcineZeLina, a namj,era je izdavaca da ihobjavi u drugoj knjizi Bibliotekekulturne bastine Zeline i okolicekako bi upotpuniIi sliku 0 folklor-noj glazbi Zelinskog prigorja.

U prilogu zbirke nalazi se abe-cedno kazalo pjesama po prvom sti-hu i abecedno kazalo pjevaca. Na-~alost, izostali su pregledi tonskihnizov.a, metroritamskih obrazaca imelopoetskih oblika, kojima j,e Zga-nee inace redovito oprem8.o svojezbirke.

Grozdana Marosev.ic-Brnetic

Studia musicologica Academiae Scienti-arum Hungaricae, XXII, 1980, 1-4, Inco-chata a Zoltan Kodaly, Akademiai Ki-ad6, Budapest 1980, 487 str.

Knjiga (opsega 483 str,anice) vrloje bogata raznim muzikoloskim stu-dijama. Saddi petnaest studijskihpriloga, tri dokumentarna rada i

281

prikazi i kritike

devet prikaza. Studije se mogu pre-rna problematici svrstati u nekolikogrupa. - A) Etnomuzikoloska pro-blematika obraduje se u ovim clan-c1ma: 1. Janos Karpati, Mit i rea!-nost u teoriji kineskog tonalnog su-stava. Preispitujuci paralelno mitskei historijske :izvore 0 postanku teo-rije kineskog tonalnog sustava u od-nosu prema poznatim povijesnimcinjenicama 0 pojedinim relevan-tnim folklornim glazbalima, od ko-jih su neka i danas sacuvana, autorje uocio t~i problema. Prvo, premdamit govori 0 postanku tonalnog sus-tava Li.i-Li.i (3. st. p. n. e.) u vezi sizradivanjem eijevi za viSestrukoaerofono glazbal0 (sto potvrduje idopunjuje matematicka teorija iz1. st. p. n. e.), zanemarena je cinje-nica da ta teorija prakUcki ne vri-jedi z-a svil1ale zbog visine tona, ko-ja nije odredena sarno duZinom ipromjerom zracnog stupca, vee isnag om puhanja i ambazurom. Kaodrugi problem navode se kontradik-torna imena tonova sustava Li.i, kojadijelom nose imena zvona a dijelomeijev.i. Aut,ora to upucuje na nekiodredeni proces, koji bi se moraepotvrditi u ispitivanju odnosa sus-tava Li.i prema suvremenim prak-ticnim glazbalima. Treci je problemproizasao iz izvora (18. st.) koji do-punjuje prva dva problema podat-kom da je temeljni ton sustava od-reden prema zvuku vlastitog govor,amitskog junaka. Kao rijesenje zaprvi problem ,autor zastupa hipotezuda su fizicko-matematski fenomeni,iskusani na zici, umjetno transplan-tirani na svirale. Takv,a postavkapotkrijepljena je povijesnim izvo-rima 0 instrumentu tipa eitre "Chin«iz 3. st. p. n. e., kao i tipom citre"Jiun« iz dinastije Chou, koji se iz-riCito upotrebljava.o za odredivanjevisina tona zvona. Instrument da-nasnjice kojj je sacuvao ideju kvin-tne deriv,acije (sto je posljedica skra-civanja iii produzivanja zice ili svi-rale za treoinu) jesu usne orguljeiz kineskog perioda T'ang (7 - 9. st.n. e.), koje je preuzeo japanski car-ski dvor. Iz tih cinjenica autor iz-vodi zakljucak da je Li.i, kao umjet-ni instrument i kao standard, realno

nastao prema modelima tri stvarnaglazbnln, postupkom ,apstrahirnnja iznjih. Mitsko-kultni model je ocitonajstariji kineski instrument, zvono.Formalni strukturni model dobio jeod usnih orgulja, dok su se konacnedimenzije, matematicke konstrukei-je, razvile prema modelu zicanogglazbala jer je to bilo jedino prik~ladno sredstvo za iznalazenje cistihtonalnih odnosa. Iz tog objasnjenjajasan je i odgovor na problematicna,kont-radiktorna imena c1anov.a sus-tava Li.i. Rjesenje za treci problemdimenzioniranja temeljnog ton a sus-tava, tj. Li.i svirala prema ljudskomglasu, autor nalazi u specificnimme10dijskim osobinama kineskog go-vornog jezika. Fonetski fenomeni idokumenti pruzili su autoru argu-mente za hipotezu da se mitski mo-tiv 0 postanku temeljnog tona sus-tava prema govornoj intonaciji neodnosi na apsolutnu tonsku visinu,vee sarno na odnose intonacijskihrazina koji vladaju u kineskom jezi-ku. Autor smatra da odnose trebaprimarno interpret irati leao estetskifaktor jer to osvjetljava antropo-centricki stay kineske glazbene kul-ture. _. 2. Maria Domokos, Genea!o-gi'ja mkoCijevske pjesme. Autoricau clanku izlaze kratak pregled is-trazivanja te vrste pjesme i zeliukazati na prob1eme koje bi treba}onadalje istraZivati. Izvrsena istrazi-vanja otkrila su najstarije napjevGrakocijevske (Rak6czi) vrste pjesmcvee u 17. stolj ecu u nizu religioznihizvora kao sto su: Viet6risz Codex,Kajoni Codex i Lyra Coelestic Gi:ir-gya Niiraya. Ustanovljena je sirokagcografska rasprostanjenost i vrloraznolika funkeija; od tuzbalice, pre-ko instrumentalne plesne melodijedo crkvenih himni. Zaslugom viSesakupljaca (Kodiilya, Horvatha, Kissai Bart6ka) sacuvani su i folklorninapjevi takoder vrl0 razlicitih funk-cija (svadbene, skelarske, studentskepjesme i naricaljke~ Autot,ica po-sebno istice instrumentalni tip ra-kocijevske pjesme, kojim se svo-jevremeno bavio Bart6k. Iznosi seBart6kova interpretacija da instru-mentalna koracnica koja je nastalaiz rakocij.evske note vuce porijeklo

282

narodna umjetnost 19 (1982)

.iz tipa arapsko-perzijske melodijekOja je u Rumunijj dominantna ipoznata kao »cantec lung« (dugac-ka pjesma). Novija istr,azivanja po-kazuju da Bart6k nije bio upoznats madarskim primjerima, pr-emakojima se moze jasno razlikovatiinstrumentalni tip koracnice rako-cij.evske pjesme od drugih melodij-skih tip ova koji pripadaju rakoci-jevskoj vrsti pjesme. Danas je poz-nato da se ta vrsta rakoCijevskepjesme prostire mnogo sire - uMadarskoj, Poljskoj, Slovackoj, Mo-ravskoj i Hrvatskoj. Autorica ple-dira :za raz1ikovanje dvaju odvoje-nih znaoenja rakocijevske pjesme:i,nstrumentalne i cijele porodice ra-kocijevske pjesme s nekoliko ka-rakteristicnih tipova. U zakljuckuiznosi miSljenje da prema ranijimpojavama rakocijevske pjesme, kojeobiluju strofnim formama, i premanjihovoj velikoj rasprostranjenostiizgleda nevjerojatno da su se te vrs-te mog1e razviti iz slobodno struk-turiranih »cantec lung«, tj. dugackihpjesama - 3. Katalin P,aksa, Sus-tav ul!:rasa napjeva jz sestog sveskaCorpus Musicae Popularis Hungari-cae. Analizom ornamentacije 14 ti-pova napjeva te velike zbirke, izvr-senom u prvom dijelu Clanka, au-torica uspijeva identificirati opcenitekarakteristike ornamentacije pojedi-nih tipova. Pravila tipicnog orna-mentiranja koja je moguce izvesti,jz razlicitih varijanti sazeto se iz-nose u drug om dijelu studije, unekoliko manjih cjelina. To su zak-ljucci 0 mjestu ornamenta unutarstrofe, 0 odnosu taktne podjele ibroja slogova, 0 odnosu ornamentai akcenta, ornamenta i ritma, 0strukturi rasporeda ukrasa unutarstwfe, 0 melodijskim karakteristi-kama ukrasa kao i 0 odnosima iz-medu vokalne ·i instrumentalne or-namentacije. - 4. Ilona Borsai, Met-rikai i melodija ko'ptskih Theotokija- B) Nekolici:na studija ove sikupi-ne obraduje probleme datiranjaskladbi i utvrdivanja biografskihcinjenica. - 1. Istvan Homolya, Pro·-blem datuma rodenja Bakfarka. -2. Philippe A. Autexier, Pogrebnamasonska oda (Maurerische Trau-

ennusik) W. A. Mozarta. - 3. JudithCohen, Munus ab ignoto. - C) Pro-blematikom kompozicijskih i stilskihodrednica bave se ovi radovli: - 1.Marta Grab6cz, Ucinak programa narazvitak instrumentalnih formi uLisztovim klavirskim d\jelima. - 2.Eva Pinter, Novi elementi vokalnogstila u prvoj polovici 17. stoljeca(Monteverdi i njegovi suvremenici).- 3. Zoltan Roman, Granice roman-ticke eshatologije u glazbi i litera-turi: od Bayrona i Berlioza do Mah-lera i Kafke - 4. Laszlo Somfai,Planiranje opusa i obnavljanje kodHaydna. - D) Skupinaradova raz-novrsne tematike. - 1. Gyorgy Kro6,Godine naukovanja Licht-Albericha- 2. Malcom Bilson, Schubertovaklavirska glazba i klaviri njegovadoba. - 3. Decso Legany, Kodalyevglazbeni svijet u djecastvu i ranojmladosti. - 4. Frank Schneider,Neka metodoloska razmisljaija 0glazbenoj povijesti 20. stoljeca. -E) Poslj,ednj a skupina saddi temedolmmentarnih radlova. - 1. Feren-czi Ilona - Marta Hulkova, Zajed-nicki jednoglasni i viseglasnikomadi u gradualu iz Eperjesa i upjesmarici iz L'ubica (17. st.) - 2.Kornel Bardos - V,eronika Vavri-necz, Skladbe. Christoph a Stolzen-berg,a u Sopronu (prilog 0 glazbenimvezama izmedu Regensburga i Sop-rona u 17 - 18. stoljeiiu). - 3. Me-linda Berlasz, Madarski doprinosMe('funarodnoj organizaciji za istra-zvanje folklorne glazbe.

Kresimir Galin

Dragoslav Devic, Uvod U osnove etno-muzikologije, III deo (instrumenti), Skrip-ta, Univerzitet umetnosti u Beogradu,Beogr;ad 1977, 229 str.

Ovakav prirucnik mogu folkloristi,etnomuzikolozi, a najviSe studentipozdraviti sa zadovoljstvom. Skriptapredstavljaju kompendij koji obilu'-je faktografijom 0 foiklornim glaz-bal:ima u Jugoslaviji, brizlj,ivo pri-kupljenom u postojeooj etnomuzi-koloskoj literaturi. Autor u uvoduodreduje pojam narodnog instru-menta, vrste i interpretaeije izvora,