Naplata potra`ivanja - Mirakul...Grafi~ka priprema:mit, dizajn studio, Županijska 25, Osijek, ......

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis

tema brojaNaplata potra`ivanja

posebni priloziPoslovna klasa automobilaAntistres ponuda uOsje~ko-baranjskoj `upaniji

inovativne tvrtke

Predstavljanje tera-e

intervju

prof. dr. sc. Slavica Singer

broj 1, godina I, prosinac 2006.

issn

: 184

6-33

71

�

Impressum: Glavni urednik: Krešimir Šimac

Izvršna urednica: Sanja Vujnovac

Suradnici/ce: Vedrana Tomašević, Danka Marinković, mr.sc. Sunčana Dundović, Tanja Kelemović, Juraj Arambašić, Simona Goldstein,

Gordana ]orić, Sandra Dominić, Igor Dominić, Antonio Pejak, Antonio Bošnjak, Marija Birti}

Kolumnisti/ce: prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, mr.sc. Ivica Crnković, Ivan Turk

Redaktorica-lektorica: Aleksandra Zrinušić

Grafi~ka priprema: mit, dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica: Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice: Branko Ajzele

Izdava~: Mirakul d.o.o., 31000 Osijek, Vukovarska 88, tel/fax: 031/210-198, mirakul¥mirakul.hr

Direktorica: Bojana Zabrdac, bojana.zabrdac¥mirakul.hr

Voditeljica prodaje i marketinga: Mirta Vekić, mirta.vekic¥mirakul.hr

Stru~ne suradnice u marketingu: Helena ârapić, Nataša Nater, marketing¥mirakul.hr

Tisak: IBL, Kolodvorska 132, Osijek, www.ibl.hr

Sadràj

Uvodnik povodom izlaska 1.broja

Biz vijesti

Reportaà - Dan Integracije 2006

Intervju mjeseca - prof.dr.sc. Slavica Singer

Svijet na dlanu - Aarstiderne, danski proizvo|ač ekološke hrane

Kutak za Europsku uniju - Put s Poslije-diplomskim studijem Poduzetni{tvo u Belgiju i Nizozemsku

EU natje~aji i projekti - inter-reg

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Ma|arska

Izbor iz stranog tiska

Poduzetništvo u poljoprivredi- Uzgajanje puèva

Poduzetni~ki inkubator - Predstavljanje Tehnologijsko -razvojnog centra u Osijeku (tera)

Gazele - brzo rastu}e tvrtke

Indeks otvorenosti dru{tva

Poduzetni~ki info-pult

5

6

8

10

14

16

18

20

22

24

26

30

32

34

Poslovni kalendar

tema broja: Naplata potraživanja

Poslovna znanja - Kvalitetna za{tita poslovnih podataka

Poslovna znanja - Pisanje poslovnih elektroni~kih poruka

poseban prilog:Antistres ponuda uOsje~ko-baranjskojùpaniji

Kratki vodi~ za do~ek Nove godine

Knjige

poseban prilog:Poslovna klasa automobila

35

37

44

46

48

58

59

62

www.mirakul.hr

Uvodnik

1

Uvodnik

� �

CJELOVITI INFORMATIČKI SUSTAVZA SUVREMENO POSLOVANJE

EXCEL Computers d.o.o. za informatičku tehnologiju, Franje Krežme 8, Osijekcentrala: 031/204-500, e-mail: [email protected], http://www.excel.hr

Programska podrška s tradicijom...

Što kažu korisnici?

“EXCEL nas u svim segmentima poslovanja prati već više od 5 godina. Mi smo autoprijevoznička tvrtka i njihovo rješenje fakturiranja prijevozničkih tuzemnih i inozemnih usluga višestruko skraćuje rad i obradu podataka. Unos podataka je jednostavan, jednim unosom obuhvaćene su potrebe fi-nancijskog knjigovodstva, salda-contija i troškova poslovanja, kao i potrebe managementa. Prilagodbe se rješavaju u hodu, brzo i efikasno.”Autosaobraćajno d.d., Đakovo • Mira Čajkovac, Rukovoditelj rač.

“Koristimo FIRMU 2000 na 10-tak PC-a. S programom smo u potpunosti zadovoljni. Modul Kooperacija riješio je i naše specifičnosti oko obračuna rada s kooperantima. Posebno ističem održavanje, iznimno smo zadovoljni, u rijetkim slučajevima problema, ekipa Excela-a hitno reagira, a po potrebi izlazi na teren u Slatinu.”Agroduhan d.o.o., Slatina • Josip Gribl dipl. oec., Financ. rukovoditelj

“Za FIRMU 2000 odlučili smo se 2000. g., prvenstveno zbog lokacijske blizine, smatrajući to jednom od većih prednosti, no dokaz uspješne suradnje je da smo otvarajući poslovnicu u Zagrebu ponovno odabrali FIRMU 2000. Programom smo riješili specifičnosti proizvodnje i trgovine optičarskim proizvodima. S Excel-timom lako je i ugodno surađivati”.

Dea Lens d.o.o., Osijek • Damir Borovac, dipl.ing., direktor “Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. je metaloprerađivačko poduzeće sa složenom proizvodnjom i preko 500 zaposlenih. Implementirali smo dio aplikativnog rješenja FIRMA 2000 s kojim smo veoma zadovoljni jer pokriva složene potrebe u evidentiranju poslovnih događaja. Osim toga, zadovoljni

smo praćenjem i promptnom implementacijom Zakonskih promjena, dok posebne potrebe vezane uz specifičnosti našeg poduzeća rješavamo veo-ma dobrom suradnjom naših timova iz ovih područja.”

Đuro Đaković Specijalna vozila d.d., Slavonski Brod • Damir Krajnović, dipl.ing., Rukovoditelj informatike

“Uz trgovinu, bavimo se i proizvodnjom (miješanjem) boja. Koristeći FIR-MU 2000 u trenu izrađujemo kalkukaciju cijena koštanja za bilo koju od nekoliko tisuća nijansi boja..., postižemo dnevnu ažurnost i uvid u bitne pokazatelje poslovanja.”

Heos d.o.o., Osijek • Mr. Sc. Natalija Pekić, direktor

„Uz pomoć FIRME 2000 riješili smo specifičnosti pekarske proizvodnje i trgovine, npr. velike količine vlastitih proizvoda sa strogo propisanim re-cepturama, automatsko fakturiranje na osnovu kumuliranih otpremnica, kao i dislocirane maloprodaje. Bitno smo skratili neproizvodni dio posla i osnažili konkurentnost.“

Pekarstvo kadulja d.o.o., Darda • Dražen Vuletić, dipl. ing., suvlasnik

„Surađujem s Excel-om od 1995. S programom i s održavanjem sam pre-zadovoljan, rado ga preporučujem.“

Vodoplin-promet d.o.o. i Grijanje trgovina d.o.o., Osijek • Dario Knol, dir.

„...posebno ističem promtnu i kvalitetnu prilagodbu programa novim Za-konima, što je za našu računovodstveno - revizorsku tvrtku od iznimne važnosti...“

Werkmann d.o.o. • Eduard Werkmann, dipl.oec., revizor, direktor

Uvodnik

www.mirakul.hr

Štovani,

Iznimno mi je zadovoljstvo predstaviti Vam novi ~asopis u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji, jedinstven po svom konceptu i sadràju. Na ~asopisu koji je pred Vama, sura|ivao je velik broj iskusnih i stru~nih lju-di, entuzijasta zaljubljenih u poduzetni{tvo i voljnih dati svoj doprinos gospodarskom napretku ùpanije. Bez njihove pomo}i i nesebi~nog anga`mana bilo bi nemogu}e realizirati ovakav projekt te ovim putem svima zahvaljujemo na podr{ci i uloènom trudu.

Iako smo u svim segmentima nastojali osigurati viso-ku kvalitetu (stru~ni suradnici, vrhunski tisak i dizajn), odlu~ili smo ostati besplatni jer èlimo doprijeti do {to ve}eg broja ljudi i time ispuniti osnovnu svrhu svoga djelovanja – dati doprinos gospodarskom razvoju re-gije. Kako projekt koji smo pokrenuli ipak ima visoke tro{kove odràvanja koje nije lako podmirivati iz mje-seca u mjesec, nadamo se i pomo}i grada i @upanije u opstanku ovoga ~asopisa, koji je u interesu svih podu-zetnika i poslovnih ljudi u @upaniji.

âsopis BIZdirekt bavi se isklju~ivo lokalnim gospo-darskim temama, a osnovni je cilj projekta razvijanje poduzetni~ke kulture u regiji te utjecaj na kontinuiran rast i razvoj lokalnih poduze}a kroz poticanje ulaganja u znanje, nove tehnologije, istraìvanje i razvoj, inve-sticije, izvoz, bolju me|usobnu povezanost i suradnju. Namijenjen je, dakle, svim poduzetnicima i osta-lim poslovnim ljudima Osje~ko-baranjske ùpanije, kako bi im pomogao u dono{enju poslovnih odluka te pronalaènju korisnih informacija za razvoj konku-rentnosti njihovih poduze}a.

Osim toga, aktivno }emo promovirati poduzetni{tvo me|u mladima (srednjo{kolci, studenti, ostali), ali i me|u sugra|anima srednje i starije dobi kojima tre-ba samo mali poticaj ili prava informacija kako bi se odvaìli upustiti u poduzetni~ke vode. O~ekujemo da }e tim putem ~asopis zna~ajno pridonijeti razvoju poduzetni~ke djelatnosti u ovoj regiji te samim tim i njezinu gospodarskom rastu.

Kroz djelovanje ~asopisa usko }emo sura|ivati s lokalnim poduzetni~kim centrima, agencijama, poduzetni~kim inkubatorima, lokalnom samoupravom te ostalim dràvnim institucijama vezanim uz gospo-darstvo i poduzetni{tvo, kako bismo bili u kontaktu s problemima poduzetnika s jedne strane te lokalnim i dràvnim projektima s druge i na taj na~in jo{ bolje povezali interesne strane. înjenica da }e se ~asopis

besplatno dijeliti po poduzetni~kim centrima te ostalim mjestima koja posje}uju poduzetnici koji planiraju in-vesticije za po~etak ili rast i razvoj svojega poslovanja, predstavlja ga vrlo atraktivnim marketin{kim kanalom za tvrtke kojima su takvi poduzetnici ciljano trì{te.

Tako|er, kroz ~asopis }emo aktivno poticati razvoj turisti~ke djelatnosti na podru~ju @upanije, kao i razvoj kulturnih doga|anja, a sve u cilju da ih usko poveèmo s poduzetni~kim i poslovnim okru`jem te na taj na~in omogu}imo lak{e ostvarivanje njihove obostrane kori-sti kroz me|usobnu suradnju.

Kontinuiranim istraìvanjem trì{ta pratit }emo po-trebe na{ih ~itatelja za potrebitim informacijama te ih nastojati kvalitetno i strukturirano prezentirati, kako bismo osigurali stalnu visoku ~itanost na{ega ~asopisa.

Budu}i da je ovo prvi broj i ekipa suradnika na ~asopisu jo{ se uhodava, nadamo se da nam ne }ete zamjeriti na eventualnim pogrje{kama i propustima, svi zajedno u~imo i razvijamo se te }emo dati sve od sebe da kroz sljede}e brojeve tih nedostataka bude {to manje. âsopis }e se vremenom razvijati i iz broja u broj o~ekujemo da }e biti sve kvalitetniji, pokrivaju}i {iroki spektar tema koje Vas interesiraju. Tu tako|er o~ekujemo i Va{u pomo} jer samo kroz obostrano ak-tivnu komunikaciju moèmo doista pomo}i u dosti-zanju Va{ih poslovnih ciljeva.

Na kraju bih zahvalio i svim partnerima koji su ve} od prvoga broja prepoznali ovaj projekt kao efikasno sre-dstvo za prezentiranje svojih proizvoda i usluga te nas ~vrsto podràli u na{em daljem rastu i razvoju. To nas dodatno motivira da ustrajemo u nastojanju da Vam iz mjeseca u mjesec isporu~imo nove brojeve s obiljem interesantnih tema i regionalnih poslovnih vijesti.

Uz èlju da Vam, uz na{u skromnu pomo}, poslov-na 2007. godina bude jo{ uspje{nija i da svi zajedno zakora~imo u nove poslovne uspjehe, srda~no Vas pozdravljam do sljede}eg broja u velja~i.

Kre{imir [imac

� �

BIZ vijestiBIZ vijesti

Vrhunski digitalni tisak u MIT-u

Uvo|enjem Xerox digitalnih tiskarskih strojeva najno-vije generacije, Studio MIT svoju je uslugu u~inio jo{ kvalitetnijom, bròm i cjenovno konkurentnijom. U samo 24 sata MIT je u mogu}nosti svojim klijenti-ma isporu~iti naru~eni materijal, od vizit-karata, me-moranduma, promotivnih letaka, pozivnica, ~estitaka, mapa i biltena do poslovnih izvje{taja, knjiga, ~asopisa, ud`benika i sli~nog tiskanog materijala. Digitalni tisak vrhunske kvalitete daje mogu}nosti brze reakcije na promjene na trì{tu te omogu}ava relativno jednostavnu i brzu prilagodbu tiskanoga ma-terijala potrebama naru~itelja, isti~u u MIT-u.

Upravljanje ekonomskim razvojem

Ekonomski fakultet u Osijeku raspisao je natje~aj za upis studenata I. generacije novoga poslijediplomskog specijalisti~kog studija «UPRAVLJANJE EKO-NOMSKIM RAZVOJEM», fokusiranog na regionalni i lokalni ekonomski razvoj. Budu}im studentima ovaj }e specijalisti~ki studij omogu}iti stjecanje korisnih znanja i vje{tina koje se mogu primijeniti na svakom radnom mjestu. Studij je organiziran u 3 semestra, a nastava je bazirana na izu~avanju stvarnih slu~ajeva i izradu projektnih za-dataka. Studenti }e imati priliku, u skladu s osobnim èljama i interesima, izabrati izme|u velikoga broja izbornih predmeta te tako sam studij prilagoditi osob-nim potrebama. Informacije o natje~aju i studiju dostupne su na strani-ci www.efos.hr/razvoj.

nara. Raspored odràvanja seminara bit }e potpuno prilago|en mogu}nostima i slobodnom vremenu po-duzetnika i drugih zainteresiranih sudionika (predsta-vnika jedinica lokalne uprave i samouprave i sli~no). Informati~ka edukacija obuhva}a osnove ra~unala, MS Windows XP, MS Word, MS Excel i kori{tenje Inter-neta. Nastava }e se odràvati u sjedi{tu tvrtke, u Ulici kralja Zvonimira 10, u Bilju, u novoure|enoj u~ionici, opremljenoj najsuvremenijom informati~kom opre-mom. Cijena seminara je 200,00 kuna (+ PDV) po polazniku, a prijaviti se moète osobno na gore navedenoj adresi ili na telefon 031/751-480, u radom vremenu od 07:30 - 15:30.

Belje

BELJE REMONT d.o.o., prodajno-servisni centar fen-dt traktora, u listopadu je u Belom Manastiru otvorio najve}u vulkanizersku radionicu na podru~ju Baranje. Usluge se pruàju za sve vrste vozila.

Excel

Naslov vijesti

nica Frequens u Radi}evoj ulici.Apple Macintosh ra~unala sada su i hardverski kom-patibilna s PC ra~unalima, {to omogu}uje i instalaciju Microsoft Windows XP operativnog sustema, isti~u u Frequensu te pozivaju potencijalne kupce da u pro-davaonici isprobaju izloène proizvode i uvjere se u njihove jo{ bolje performanse. 2007. godinu, o~ekuju se relevantne izmjene Zakona o ra~unovodstvu. Dobri gospodarstvenici planiraju na vrijeme. U tom duhu, EXCEL Computers sve nove ugovore pro-gramskog paketa FIRMA 2000, u razdoblju od 1.12. do 31.12. 2006. godine, nagra|uje s dodatnim popustom u visini od 5%. Tako|er, svi novi korisnici, koji do tada ugovore softverske licence, ostvarit }e pravo i na prvi sljede}i upgrade, odnosno na sve zna~ajne novosti u softveru FIRMA 2000 predvi|ene za po~etak 2007. go-dine.

FINA - ra~unovodstveni servis

grada Bjelovara, a s istim konceptom 2. sije~nja 2007. godine iza}i }e na trì{te triju velikih isto~nohrvatskih gradova, Osijeka, Vinkovaca i Slavonskoga Broda.FINA - ra~unovodstveni servis prilago|en je trgova~kim dru{tvima, neprofitnim organizacijama, poljoprivrednicima i slobodnim zanimanjima. Sustav }e objediniti knjigovodstvo, analize, pokazatelje, infor-macije, podr{ku odlu~ivanja te se ra~una na dugoro~an odnos s klijentima koji predstavlja partnerstvo u cilju zajedni~koga razvoja. Iako je servis orijentiran na male i srednje poduzet-nike, nudi i usluge, a djelomi~no ga mogu koristiti i veliki sustavi za, primjerice, obra~un pla}a managera. FINA - ra~unovodstveni servis nudi sve na jednom mjestu, potpunu i sigurnu uslugu (od dostavljanja dokumentacije do arhiviranja), sigurnost i dostupnost ra~unovodstvenih podataka za klijenta 24 sata dnevno, zajam~enu za{titu tajnosti podataka uz pristupa~an i transparentan cjenik usluga.

Prema rije~ima ovla{tenog ra~unovo|e, g|e Dani-ce Stri~evi}, dipl. oec., pomo}nika direktora Excel Computers d.o.o., slijedom smjernica IV i VII EU za 2007. godinu, o~ekuju se relevantne izmjene Zakona o ra~unovodstvu. Dobri gospodarstvenici planiraju na vrijeme. U tom duhu, EXCEL Computers sve nove ugovore pro-gramskog paketa FIRMA 2000, u razdoblju od 1.12. do 31.12. 2006. godine, nagra|uje s dodatnim popustom u visini od 5%. Tako|er, svi novi korisnici, koji do tada ugovore softverske licence, ostvarit }e pravo i na prvi sljede}i upgrade, odnosno na sve zna~ajne novosti u softveru FIRMA 2000 predvi|ene za po~etak 2007. go-dine.

www.mirakul.hr

Apple u Osijeku

Apple ra~unala i iPodi od nedavno su Osje~anima jo{ dostupniji. Kompletnu paletu Apple proizvoda, od iPod Shuffle do Mac Pro radne stanice i posluìtelja, uz ve-lik izbor dodatne opreme i softwarea, nudi prodavao-

Informatika za po~etnike

Zadruga Poduzetni~ka mreà pokre}e informati~ku edukaciju za poduzetnike u vidu 30 – satnog semi-

FINA - ra~unovodstveni servis, nova FINA-ina uslu-ga, predstavljena je 22. studenoga u Hotelu Osijek. Tijekom posljednjih dviju godina, FINA je tu uslugu uspje{no realizirala za 60-ak klijenata na podru~ju

� �

Znanje okupilo stru~njake na tre}em Danu integracije u OsijekuSudionici konferencije ‘naoruàli’ su se znanjima o kori{tenju naprednih tehnologija i njihove integracije u slu`bi rasta i razvoja.

Integra Group, ugledna doma}a sistem integratorska tvrtka, tre}u je godinu zaredom na Danu integracije u Osijeku okupila postoje}e i potencijalne korisnike, menadère i vlasnike srednjih i velikih tvrtki. S rastu}im brojem sudionika, koji je ove godine prema{io brojku od 60, Dan integracija je u Slavoniji i Baranji izrastao u sredi{nje mjesto stru~nih informacija o primjeni i integraciji informati~kih tehnologija. I ovogodi{njim skupom, odrànim pod nazivom Naoruàjte se!, Integra Group je nastavila ulagati u ljudske potencijale regije, {ire}i znanja o kori{tenju tehnologija u funkciji rasta i razvoja poduze}a.

Stru~njaci tvrtke Integra Group ‘naoruàli’ su okupljene znanjima o virtualizaciji i rje{enjima za njihovu primje-nu. Predstavljene su studije slu~aja implementacije ISA 2004 servera u tvrtkama kao {to su Allianz Hrvatska, Volksbank te Zra~noj luci Zagreb. Prezentacije studija slu~aja upotpunjene su mogu}nostima Integre Group u odvajanju i migraciji IT sustava te implementaciji Forti-net sigurnosnog rje{enja u tvrtki Werkos. Predavanja su na Danu integracija odràli i stru~njaci tvrtki-partnera Integre Group: Microsofta Hrvatska i Hewlett-Packarda.

„Kada smo pokretali Dan integracije, cilj nam je bio prenijeti na{a iskustva u Slavoniju i Baranju, jer smo prepoznali potrebu za ja~im otvaranjem prostora informacijama o razvojnom potencija-lu tehnologija i njihove integracije. înjenica da ve} tre}u godinu zaredom okupljamo regional-ne informati~ke stu~njake govori kako su mnogi prihvatili tu inicijativu i da je Dan integracije pre-rastao u tradicionalno druènje. Osim partnerstva s postoje}im, {irimo i bazu novih regionalnih ko-risnika, {to zna~i da je informati~ka tehnologija sve vi{e prepoznata kao alat u ostvarivanju rasta i razvoja“, izjavio je prilikom otvaranja konferencije Kre{imir [imac, voditelj podru`nice Integra Group Osijek.

informati~ka tehnologija je sve vi{e prepoznata kao alat u ostvarivanju

rasta i razvoja

Integra Group d.o.o.

Primjenom modernih znanja, Integra Group od 1��0. pomaè korisnici-ma u izgradnji naprednih informati~kih sustava koji poslovanju stvaraju dodane vrijednosti. Tridesetpet stru~njaka tvrtke na lokacijama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu uslugama projektiranja, implementacije, integracije i odràvanja sustava nude zaokruènu uslugu i brigu o cjelokupnoj infor-macijskoj infrastrukturi korisnika. Integra Group stru~nost stje~e stalnim ulaganjem u znanja djelatnika, na osnovu ~ega je stekla ~etiri Microsoft kompetencije u sklopu Gold Certified partner programa, te HP Prefferd Partner, IBM Advanced Business Partner i Cisco Premier Certified Partner statuse.

bizdirekt � prosinac 200�.

10 11

Intervju mjesecaIntervju mjeseca

Poduzetnici – po~etnici precjenjuju ulogu novca

Mnogi smatraju kako bi zasigurno postali uspje{ni poduzetnici kada bi imali NOVAC. Istovremeno podcjenjuju ideju i priliku koju trebaju prepoznati, kao i potrebu stvaranja tima koji }e tu ideju provesti.

Mi smo jo{ uvijek u situaciji da pokazujemo svojevrsnu AROGANCIJU NEZNANJA. Nikako da ju nadvladamo i otklonimo.

O razlikama u pona{anju hrvatskih, odnosno lokal-nih, osje~ko-baranjskih poduzetnika razgovarali smo s prof. dr. sc. Slavicom Singer, redovitim profesorom na osje~kom Ekonomskom fakultetu. Na{a sugovornica nastojala nam je pribliìti sam pojam poduzetni{tva, ukazati na naju~estalije pogrje{ke, ali i savjetima podu-prijeti sve one koji se nalaze pred odlukom o ulasku u poduzetni~ke vode.

Uvrijeène su predrasude i stereotipi o tomu kako se poduzetni~ko pona{anje moè vezati uz rasu, geo-grafsku lokaciju. Me|utim, istraìvanja su ipak poka-zala kako to ba{ i nije to~no. Ono {to ih povezuje silna je potreba za postignu}em i èlja za kontrolom vlasti-tih ideja do njihove realizacije u uspje{an poduzetni~ki pothvat.

Osnovne razlike vezane su, pak, uz okolinu u kojoj poduzetnik djeluje. Poduzetni~ko pona{anje nije he-rojski i usamljen ~in. Poduzetni~ki uspjeh ovisi o toj èlji u interakciji s okolinom. U sredinama u kojima okolina ne djeluje stimuliraju}e, poduzetnici ~e{}e doìvljavaju frustraciju, rje|e zadovoljstvo.

[to je to {to razlikuje PODUZETNIKA od USPJE[OG PODUZETNIKA? Gdje na{i ljudi naj~e{}e grije{e?Razliku izme|u uspje{nih poduzetnika i onih koji to nisu ~ini potreba za postignu}em. Na{i poduzetnici grije{e precjenjuju}i ulogu novca. Mnogi, naime, smatraju kako bi zasigurno postali uspje{ni poduzetnici kada bi imali NOVAC.

Istovremeno podcjenjuju ideju i priliku koju trebaju prepoznati, kao i potrebu stvaranja tima koji }e tu ideju provesti. Sam novac njihov problem, sasvim si-gurno, ne}e rije{iti. Osim toga, ~esto grije{e jer kada je rije~ o novcu, gotovo se isklju~ivo oslanjaju na bankar-ske kredite.

Novac za pokretanje novoga poslovnoga pothvata svugdje je u svijetu osobna u{te|evina, potom novac koji je mogu}e posuditi od obitelji, bliskih prijatelja i poznanika, poslovnih an|ela ili pak fondova rizi~nog kapitala. Posljednja na ljestvici je banka.

Kada je rije~ o poduzetnicima koji su uspje{no razvili svoj biznis, kod nas oni gotovo uop}e ne razmi{ljaju o izlasku na trì{te kapitala. Naj~e{}e zbog toga {to su previ{e emocionalno vezani uz svoje uspje{ne pothva-te i nisu se spremni odre}i dijela svoga vlasni{tva. Precjenjuju}i svoju ulogu, poduzetnik ne vidi potrebu stvaranja tima, ili ju vidi prekasno. Svoju ideju ne èli ni s kim dijeliti. Po~inje funkcionirati kao Pale sam na svijetu.

prof.dr.sc.Slavica Singer

INOZEMNA ISKUSTVA – PUT K USPJEHU

[to u razvijenim zemljama poduzetnici rade bolje, ili druga~ije?Prije svega otvoreniji su glede u~enja. Tamo je potra`nja za treninzima, seminarima i konzultantskim uslugama puno ve}a nego kod nas. Mi smo jo{ uvijek u situaciji da pokazujemo svojevrsnu AROGANCIJU NEZNANJA. Nikako da ju nadvladamo i otklonimo. Osim toga, na{i poduzetnici ne vide va`nost kvalitet-nog umreàvanja.

U Centru za poduzetni{tvo u Osijeku poku{ali smo kopirati jedno englesko iskustvo i organizirati forum poduzetnika koji }e se povremeno sastajati. Na sastan-cima bi im bila prezentirana razli~ita iskustva i korisna znanja. Imali smo 10 – ak takvih foruma, no to na{i ljudi nisu znali iskoristiti na pravi na~in.

Forumi su mjesta za stvaranje novih kontakata, a ne mjesta za druènje s onima koje od ranije poznaje-te. Na forum se dolazi upoznati nove ljude i stvarati mreù. Ljudi kod nas ~esto misle kako je za sve, poseb-no za uspje{an posao, va`na i prijeko potrebna «jaka» veza. Istovremeno, umreàvanje ne vide kao va`no za stvaranje tih veza, a ono nije ni{ta drugo nego puno veza, transparentnih, interesno povezanih.

Jesu li na{i poduzetnici kvalitetno informirani? Gdje mogu dobiti korisne savjete, odnosno koje izvore in-formacija ne koriste dovoljno?To ovisi o pojedincu. U Hrvatskoj sada ve} ima dosta mjesta na kojima mogu dobiti korisne savjete. Po-sljednjih je godina napravljeno puno u pogledu stva-ranja mreè institucija za potporu poduzetnicima. To su centri za poduzetni{tvo, poduzetni~ki inkubatori, kao i tehnologijsko-razvojni centri koji djeluju pri sveu~ili{tima.

Suo~eni s problemom, pomo} mogu i trebaju prvo potraìti u Centru za poduzetni{tvo. Osje~ki ima najve}e iskustvo, no tu su i drugi, u Belom Manasti-ru, Beli{}u, Valpovu, Donjem Miholjcu i Bilju. Prve }e savjete na tim mjestima dobiti besplatno. Naravno, bude li potrebe za ve}im i dugotrajnijim angaìranjem ve}eg broja eksperata, onda }e to trebati platiti. No, postoje mehanizmi koji im to mogu olak{ati, poput su-bvencija Ministarstva gospodarstva.

Osim toga, razgovara se i o uvo|enju vouchera kojima bi poduzetnici mogli «kupovati» odre|ene konzultan-tske ili trening usluge.

PRIJE BORBE SA SUSTAVOM PODUZETNICI SE MO-RAJU UDRU@ITI

Kada pokrenu poduzetni~ki pothvat te se razviju u èljenom smjeru, poduzetnici se nerijetko susre}u s karakteristi~nim, naj~e{}e sli~nim, problema. Kako Vi to tuma~ite?Kod nas postoji mnogo situacija koje nisu pod kontro-lom poduzetnika. Poduzetnik koji je uspje{no pokre-nuo svoj pothvat i uspio ga stvarno razviti, nakon neke tri i pol godine, koliko se smatra potrebnim za odra-stanje uspje{nog biznisa, dolazi u situaciju da postaje umoran od bitaka.

Umjesto da se fokusira na razvoj, on vodi bitke iz pro{losti i to bitke za koje bi odgovoran trebao biti su-stav, ponajprije pravosudni.

[to poduzetnik moè u~initi u takvoj situaciji?Kao pojedinac ni{ta, ili gotovo ni{ta. Ali, kao dio ve}e grupe, mnogo. Ako bi nekoliko desetina njih javno progovorilo o problemima, onda bi netko odgovoran morao odgovoriti te ne{to konkretno poduzeti.

Mi smo jo{ uvijek u situaciji da pokazujemo svojevrsnu AROGANCIJU NEZNANJA


Pripremile: Sanja Vujnovac i Bojana Zabrdac

12

Uvodnik

1�

Intervju mjeseca


BANKROT – STIGMA ILI PRILIKA?

[to kada se dogodi – BANKROT?Stav prema poslovnom proma{aju razli~it je u Europi i Americi. Amerika ga je spremna prihvatiti kao ne{to na ~emu se u~i i ide dalje. Europa je uo~ila da previ{e stigmatizira poslovni proma{aj pa je prije dvije godine donesen dokument kojim razlikuje ~asni od ne~asnog bankrota, s ciljem da ljudi koji su doìvjeli ~asni bankrot dobiju pravo na drugu {ansu. Mi ne znamo kojih je bankrota vi{e. «[to ako ne uspijem?» – mno-ge ko~i da i zapo~nu poslovnu aktivnost jer okolina to ka`njava obiljeàvanjem osobe kao neuspje{ne i nije spremna dati novu {ansu.

O bankrotu i neuspjehu se ne govori. To je kod nas jo{ uvijek sramota, iako je poznato da su u razvijenim zapadnim zemljama oni koji nakon bankrota zapo~inju novi posao u pravilu uspje{niji. U~ili su na svojim pogrje{kama. To je skupa {kola, ali vrijedna. To skupo znanje treba dobro iskoristiti.

Vrlo bi korisno bilo potaknuti i na{e ljude da svoja negativna iskustva podijele s drugima, da jedni drugi-ma budu u~itelji. Razmjena lo{ih iskustava jednako je vrijedna kao i razmjena dobrih iskustava.

PROVINCIJALNI MENTALNI SKLOP BLOKIRA I NAJUSPJE[NIJE

Svjedoci smo da dosta, na primjer zagreba~kih, uspje{nih firma, svoj posao {ire na prostoru cijele Hr-vatske, a taj se proces ne doga|a s uspje{nim tvrtka-ma iz Slavonije i Baranje. One, ma kako uspje{ne bile, ostaju ograni~ene na lokalno podru~je.

To je pitanje mentalnog sklopa i to jednog provincijal-nog mentalnog sklopa. Mi se doslovno bojimo oti}i do Zagreba i odre}i se sigurnosti svog malog i uskog bunji{ta. To je nedostatak liderstva i odre|ene vizije. Jedini je lijek odgovaraju}i trening i u~enje. Te bi ljude trebalo motivirati i dovesti ih u poziciju da vide svoj potencijal.

Rastu}e su firme elitisti~ke svugdje u svijetu. U sre-dinama kao {to je na{a, koja je prili~no deprimirana i zbog dugogodi{njeg zaostajanja, takvi bi ljudi trebali biti poslovni lideri.

Ako netko iz jedne neopisivo daleke Kine na karti moè prona}i Osijek i do}i, ja ne mogu shvatiti kako mi ne moèmo prona}i niti Zagreb.

Razmjena lo{ih iskustava jednako je vrijedna kao i razmjena dobrih iskustava.

1� 1�

Uvodnik

Aarstiderne, danski proizvo|a~ ekolo{ke hraneDistribucija ekolo{ki proizvedene hrane na primjeru danske kompanije ‘Aarstiderne’

Obzirom na sve ve}u osvije{tenost potro{a~a o dobro-biti uporabe ekolo{ki proizvedene hrane, u svijetu se stvara odre|eni potencijal za razvoj tvrtaka specijali-ziranih za proizvodnju i dostavu ekolo{ki proizvedene hrane. Razvoj takvih tvrtaka zapo~eo je 80-ih godina pro{loga stolje}a, a do danas ve} opstaju mnogobrojni primjeri spomenutoga poslovanja, {to dokazuju ve} razvijeni i implementirani koncepti u SAD-u (Door to door Organics), [vedskoj (Ekoladan), Nizozemskoj (Odin) i Velikoj Britaniji (Riverford). Budu}i da se na-lazimo u vremenu u kojem na svakom koraku nailazi-mo na hranu nepoznatoga i upitnoga podrijetla, zasi-gurno je da je danas pravo vrijeme za razvoj ekolo{ki orijentiranih kompanija.Jedna od spomenutih kompanija je i ‘Aarstiderne’, danska kompanija koja postoji na trì{tu od 1999. godi-ne. ‘Aarstiderne’ proizvodi, ali i dostavlja svoju ekolo{ki proizvedenu hranu izravno u domove potro{a~a. Osnovna ideja osniva~a kompanije (Thomas Hart-tung i Soren Ejlersen) bila je potaknuti osvije{tenost potro{a~a o tome da se uporabom ekolo{ki proizve-

dene hrane poti~e odrìvost ekolo{kih farma i povezi-vanje ~ovjeka s prirodom. Od male farme za proizvo-dnju ekolo{kog povr}a, koja je svojim proizvodima snabdijevala stotinjak danskih ku}anstava, do danas se razvila u tvrtku koja zapo{ljava preko 100 zaposlenika i dnevno opskrbljuje 30.000 danskih doma}instava ekolo{kom hranom. Kvalitetnim na~inom poslovanja i jakom marketin{kom strategijom, kompanija je u vrlo kratkom roku uspjela izgraditi vrlo jaki brand u Danskoj. U posljednje se tri godine suo~ava s vrlo na-glim rastom (od 3 zaposlenika do 100 zaposlenika), ali istovremeno zadràvaju}i konstantnu razinu kvalitete proizvoda i usluga. Brzi rast kompanije uzrokovao je otvaranje stotinjak novih radnih mjesta za koje nije potrebito znanje stranoga jezika niti bilo kakvo for-malno obrazovanje.Kompanija je iznimno orijentirana potro{a~ima, nai-me, svaki potro{a~ ima mogu}nost da sam, putem interneta, odabere grupu proizvoda te vrstu i oblik ambalaè koja mu osobno vi{e odgovara za dostavu i ~uvanje. Proizvodi se zbog kontrole kvalitete pakiraju

Kompanija ‘Aarstiderne’ dokaz je da ekolo{ka

proizvodnja hrane ima budu}nost.

Piše: Antonio PejakMORH, stru~ni suradnik za me|unarodnu suradnju

Svijet na dlanu

isklju~ivo ru~no i dostavljaju u za to posebno izra|enoj ambalaì. Na kutijama se nalaze ispisani nu`ni podatci o proizvo|a~u odre|enoga proizvoda, podatci o distri-buteru te kvaliteti proizvoda, ali i kulinarski recepti. ‘Aarstiderne’ dobavlja organske proizvode vrhunske kvalitete putem {irokog izbora i varijanta pretplata te dodatno nudi i dobavlja oko 600-tinjak posebnih proizvoda. Spomenuti se segmenti usluga konstantno razvijaju u skladu sa èljama i potra`njom kupaca te idejama managementa kompanije.Od samih po~etaka razvoja kompanije kupci su se morali pretplatiti na dostavu robe. Tada je razdoblje pretplate trajalo minimalno tri mjeseca, dok je trenut-no po~etna pretplata smanjena na trajanje od mjesec dana. U kompaniji smatraju da bez toga elementa po-slovanja ne bi bilo mogu}e financirati rast poslovanja. Kako sam management navodi, marketing strategija kompanije ‘Aarstiderne’ bila je „velika enigma“ cije-

loj industriji marketinga, jer su to~nije „bili vo|eni najteìm praksama“. Naime, ideja o postojanju te kva-liteti proizvoda i usluga me|u potro{a~ima se preno-sila samo usmenim putem. No tim je putem iznimno brzo i napredovala svijest o njima u javnosti. U vidu dodatnih srodnih marketin{kih aktivnosti kompanija je postavljala „uli~ne kuhinje“ na ulicama ve}ih gra-dova u Danskoj. Kao jo{ jedan od glavnih aduta kompanije ‘Aarsti-derne’ isti~e se transparentnost poslovanja. Naime, kompanija poti~e otvorenu komunikaciju izme|u proizvo|a~a hrane i kupaca, ~ime se stvaraju uvjeti za ostvarenje i odrànje visokoga stupnja me|usobnog povjerenja i lojalnosti. Dodatni korak u povezanosti s kupcima postignut je 2002. godine, kada je kompanija otvorila web stranicu i time pro{irila poslovanje na in-ternet.


1� 1�

Životinje su se navikle na sve vrste motornih vozila,

a svima nam je poznata razlika izme|u mlijeka

koje daju krave koje pre-bivaju na zraku, u odnosu

na one u štalama koje provedu život na nekoliko kvadratnih metara. Bravo za Nizozemce! Zašto i mi

to nismo u~inili?

Poslijediplomski studij Poduzetništvo:Studijsko putovanje u Nizozemsku i Belgiju

Kao i svake godine, Poslijediplomski studij Poduzet-ništvo organizira studijsko putovanje u neku od viso-ko razvijenih zemalja od čijih poduzetnika i profesora možemo puno toga naučiti. Tako smo se ove godine odlučili za Nizozemsku i Belgiju, dvije od triju sasta-vnica zemalja Beneluxa.

Ono što smo svi zapazili, vozeći se autobusom po Ni-zozemskoj, velike su travnate površine koje su Nizo-zemci vrlo inteligentno i efektno iskoristili. Radi se o nebrojenim pašnjacima tik uz autocestu na kojima blaženo preživaju krave, ovce i konji. Životinje su se navikle na sve vrste motornih vozila, a svima nam je poznata razlika izme|u mlijeka koje daju krave koje prebivaju na zraku, u odnosu na one u štalama koje provedu život na nekoliko kvadratnih metara. Bravo za Nizozemce! Zašto i mi to nismo učinili?

Druga je zanimljivost Zona prilika, koju su čelnici Gradske uprave u suradnji s poduzetnicima osmi-slili kako bi smjestili veliki broj doseljenika u Rot-terdamu na jedno mjesto, zaposlili ih i omogućili adekvatne životne uvjete. Pozitivno ču|enje me|u svima, izazvao je Art hotel sagra|en istovremeno za poslovne ljude, goste Gradske uprave i Rotter-damske luke, te beskućnike. „Art“ je u nazivu zato što su u hotelu izloženi radovi poduzetnika umjet-nika, koji su istovremeno promocija njihovoga rada i proizvodi ponu|eni na prodaju. Hotel funkcionira po principu jednakosti, što znači da su poslovni gosti hotela zajedno s beskućnicima izmiješani po svim katovima.

Piše: Marija Birti}Centru za poduzetništvo, suradnik

Zona prilika zapravo je četvrt u kojoj su uz državne potpore otvoreni mnogi mali obrti i obiteljska poduzeća, poput kemijskih čistionica, malih zalo-gajnica, videoteka, kioska mješovite robe, malih specijaliziranih prodavaonica elektronike i kućnih potrepština. Iako ima dosta kriminala, što smo kao turisti osjetili samo šetajući ulicama, poduzetništvo u Zoni prilika napreduje i razvija se.

Veličanstvena Rotterdamska luka isplanirana je do najmanjega detalja. Inače, to je druga najveća luka na svijetu, odmah iza Šangaja. Prostire se na 40.000 km, odnosno 10.000 hektara. Radi danonoćno, sve dane u godini, i što je najvažnije, strateški se razvija. Kada se iskoristi cjelokupni fizički prostor, Nizo-

zemci unutar luke proizvedu novu suhu površinu, odnosno kopno na koje prostor luke mogu širiti.

Posjet bilo kojoj razvijenoj zemlji uvijek nadahnjuje i oplemenjuje. Tako i u ove dvije zemlje možete pronaći poduzetničke ideje samo šetajući ulicama. Ukoliko se potrudite otići na ciljana mjesta upravo od Vašega interesa, mogućnosti su još i veće. U krajnjoj liniji, posjet razvijenim zemljama daje Vam spoznaju u kojem se smjeru krećemo.

Belgija

Površina - 30.510 km²Broj stanovnika 2002. - 10.309.725Gusto}a - 338/km²BDP 2005. - 31,244$ per capita

Belgija je jedna od najnapu}enijih europskih država, gdje je visok stupanj razvoja rezultat povoljnoga zemljopisnog položaja, razvijene prometne infra-strukture, razvijene industrije i trgovine.

Stambeni prostor u obliku kocaka dolaze vidjeti turisti iz cijeloga svijeta.

Nizozemska

Površina - 40.526 km²Broj stanovnika 2006. - 16.336.346

Gusto}a - 395/km²BDP 2005. - 30,862$ per capita

Nizozemska ima jedno od najguš}ih i najdjelotvornijih cestovnih i željezni~kih mreža u Europi, zahvaljuju}i ravni~arskom tlu i maloj

površini, ali i bogatstvu zemlje.

Belgijske praline pravo su umjetni~ko djelo, kako izgle-dom, tako i okusom.

Nizozemci, kao i Belgijanci smislili su tisu}u i jedan na~in kako da od svega što ima potencijal naprave turisti~ku atrakciju. Tako su u Delft-u, svjetski poznatoj tvornici por-culana, oslikali ~ak i wc-školjku svojim prepoznatljivim ru~nim radom.

Kutak za Europsku unijuKutak za Europsku uniju

bizdirekt � prosinac 200�. www.mirakul.hr

1� 1�

INTER-REG IIIKako bi potakla me|uregionalnu suradnju, EU je razvila poseban program pod nazi-vom INTERREG III. Ovaj program predstavlja inicijativu EU ~iji je glavni cilj umanjiti razlike u stupnju razvoja regija zemalja ~lanica, {ireg europskog prostora - oja~ati gospodarsku i socijalnu koheziju.

Postizanjem statusa zemlje kandidatkinje 2004.go-dine za ulazak u EU, Republici Hrvatskoj otvorila su se vrata brojnih programa, koji pruàju bespovratna sredstva (PHARE, ISPA, SAPARD). Iskustva, naàlost, pokazuju kako nismo ni pribli`no iskoristili ponu|ene programe, kako zbog lo{ih projekata, tako glavnim dijelom zbog kompleksne i zahtjevne EU birokracije,

nedostatka znanja te lo{e informiranosti zainteresira-nih. Mnogi nepovjerljivi zasigurno }e se zapitati za{to EU izdvaja tolika sredstva upravo nama? Uzimaju}i u obzir cijeli sustav i programe, moè se do}i do sasvim jednostavnog odgovora: EU ne èli nerazvijene regije,

ne èli masu nezaposlenih koji }e nakon punoprav-noga ~lanstva u EU konkurirati njihovim radnicima, ne èli nestandardizirane proizvode, neprovjerene kvalitete... Kako bi potakla me|uregionalnu suradnju, suradnju svih zemalja ovoga podru~ja, EU je razvila poseban program pod nazivom INTERREG III. Ovaj program predstavlja inicijativu EU ~iji je glavni cilj umanjiti razlike u stupnju razvoja regija zemalja ~la-nica, ali i {irega europskog prostora, dakle oja~ati go-spodarsku i socijalnu koheziju.

INTERREG III program dijeli se na tri linije:Linija A (INTERREG III A) – prekograni~na suradnjaLinija B (INTERREG III B) – transnacionalna suradnjaLinija C (INTERREG III C) – me|uregionalna suradnja

Zemlje koje sudjeluju u projektu INTERREG-a III mogu koristiti sredstava Europskog fonda za regional-ni razvoj (ERDF), ali pritom moraju osigurati i vlastito sufinanciranje. Republika Hrvatska moè sudjelovati u INTERREG- u III koriste}i bespovratna sredstva iz programa CARDS ili pak sama osigurati sredstva (ne radi se isklju~ivo o nov~anim sredstvima, ve} to moè biti logisti~ka podr{ka, oprema i sli~no).

Ovaj je projekt prvi put omogu}io regionalnim insti-tucijama u Republici Hrvatskoj da izravno apliciraju za sredstva EU te je u tom smislu osmi{ljen i kao svoje-vrstan pilot-projekt usmjeren prema ja~anju regional-nih i lokalnih aktera za apsorpciju budu}ih fondova. Predvi|en je nastavak koji }e financirati kako suradnju s europskim susjedima, tako i prekograni~nu suradnju na isto~nim granicama na{e zemlje.

Iskustva pokazuju kako je nama najzanimljiviji IN-TERREG III A, dakle prekograni~na suradnja. Ona predstavlja razvijanje institucionalne, gospodarske i socijalne prekograni~ne suradnje zemalja susjeda. Prioriteti ove linije su za{tita okoli{a, kulturne ba{tine, razvoj infrastrukture, energije, pobolj{anje konku-rentnosti te razvoj ljudskih potencijala. Mogli ste primijetiti kako EU inzistira i poti~e ulaganja upravo u ovakve projekte, pa smatrajte to svojom prilikom i prilikom na{e regije. [to se ti~e inicijative INTERREG III B (transnacionalna suradnja) bitno je napomenuti kako Republika Hrvatska sudjeluje u ovom programu

Iskustva pokazuju kako nismo ni približno isko-ristili sredstva, a klju~ni

razlog tomu je nepozna-vanje „jezika“ birokracije

EU.

u sklopu regije CADSES (Central European, Adriatic, Danubian, South-Eastern Space). INTERREG III C (me|uregionalna suradnja) promi~e me|uregionalnu suradnju na {irokoj geografskoj osnovi, a Republika je Hrvatska pristupila zoni Istok.

Tko moè sudjelovati?U INTERREG III programu mogu sudjelovati:1. tijela dràvne uprave regionalne i lokalne razine,2. vladine i nevladine organizacije�. privatni sektor.

Postoji mogu}nost uklju~ivanja i visokih u~ili{ta te znanstveno-istraìva~kih instituta. Primjer za to u Republici Hrvatskoj su Sveu~ili{te u Zagrebu (ENE-RWOOD, ADRIASAFE, VILLAS), Sveu~ili{te u Splitu (VIAGGIAR, VIABAS, HYDROADRIA), Sveu~ili{te u Rijeci (beSEEN), Geolo{ki institut (KATER II) ili pak suradnja ùpanija i gradova. Iskustva su pokazala, a stru~njaci potvrdili, kako su najbolja opcija za pro-laznost projekata upravo javna poduze}a, znanstveno-istraìva~ki instituti, ali naravno i privatna poduze}a (uvjet je vi{egodi{nje uspje{no poslovanje). Izvrsna je opcija, ~ak i nu`na, nastupanje partnera, {to pruà niz razli~itih pogodnosti i mogu}nosti.

Pogled u budu}nost...Budu}i da su svi natje~aji pri kraju za ovu godinu, tre-ba se zapitati {to moèmo o~ekivati u budu}em razdo-blju. Klju~na informacija za Vas je da su vrata otvore-na i ostat }e otvorena, a ulaskom u EU programa }e biti bezbroj. Shvatimo ovo pro{lo razdoblje kao veliko iskustvo, jer i iz lo{ega treba izvu}i ono najbolje. Radi-te projekt radi projekta, dakle radi sebe! Budu}i da je sama izrada aplikacija i «prevo|enje na jezik EU» izni-mno kompleksan i zahtjevan posao, a Vi ne raspolaète dovoljnim vremenom niti referencama da sve to preuzmete na sebe i riskirate prolaznost, savjetujem da

se obratite visokokvalitetnim stru~njacima. Ali pritom oprez! Uzmite u obzir kompletan sustav od natje~aja do provedbe te prema tome ocjenite adekvatnost kon-zultanata. Time èlim re}i da nije bitno samo napraviti kvalitetnu feasibility studyju, ispuniti aplikacije (a da ne govorim koliko je to zahtjevno), ve} je potrebito nakon prolaska projekata nastaviti s izvje{}ima i opra-vdanjem odobrenih sredstva (ukoliko ne èlite vra}ati ta sredstva). Jedan od primjera kvalitetnih konzultan-tskih ku}a jest Confidentia. Naime, voditelj njihovih projekata je dr. Pavlih koji iza sebe ima niz uspje{nih referenca, a glavna komparativna prednost mu je ~inje-nica da je radio kao ocjenjiva~ prijavljenih projekata od strane Europske komisije. Dakle, upu}en je kako stvari funkcioniraju i «s one strane stola».

Moète ra~unati s «valom» novih natje~aja u prolje}e, {to ukazuje da je vremena malo... Po~nite, ukoliko ve} niste, s pripremama. Razdoblje 2007./2013. do-nijet }e odre|ene promjene – predvi|a se pove}anje financijskih mogu}nosti, sredstva dosada{njih fondova objedinit }e se pod krovni pravno-financijski instru-ment IPA (Instrument for Pre-Accession), INTERREG III }e se preformulirati, ali jedno je sigurno... natje~aja }e biti, raspoloìvih sredstava }e biti, a na Vama je odluka ho}ete li ih iskoristiti.

U INTERREG III pro-gramu mogu sudjelova-ti tijela državne uprave, vladine i nevladine organizacije, udruge te privatni sektor, ali pritom moraju osigurati i dio vlastitih sredsta-va (novac, oprema ili sli~no). Najbolja je opcija konkuriranje na natje~aju kao partner, a ne samostalno. Možete ra~unati s «valom» novih natje~aja u prolje}e, što ukazuje da je vremena malo...

Europski natje~aji i projekti

Piše: Nata{a NaterEkonomski fakultet u Osijeku, asistent

Europski natje~aji i projekti

Tijela RH za provedbu inicijative INTERREG:

• Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija kao Nacionalno koordinacijsko tijelo• Nacionalni odbor za Inicijativu Interreg koji ima savjetodavnu ulogu• @upanijski savjeti za europske integracije kao koordinatori

Dodatne informacije:

www.mvpei.hr, www.mfin.hr, www.delhrv.cec.eu.int, www.cadses.net, www.interreg.hu, www.euroinfo.hr,www.eicc.biznet.hr


20 21

Ma|arskaMa|arsko gospodarstvo je ostvarilo zna~ajan rast u posljednjih nekoliko godina, najvi{e zahvaljuju}i stranim ulaganjima, me|u ostalim i u sofisticiranije industrije.

Prije vi{e od dvije godine Ma|arska je postala ~lani-com Europske unije. Dràva je s 10,1 milijuna stanov-nika i povr{inom je gotovo dvostruko ve}om od Hrvatske zbog svoje blizine, ali i ~lanstva u EU, jedan od poten-cijalno zna~ajnih partnera hrvatskih poduzetnika.

Dosada{nja kretanja pokazuju da su gospodarske veze izme|u Hrvatske i Ma|arske nedovoljno razvijene. Ulaskom u EU izme|u Hrvatske i Ma|arske po~eo se primjenjivati Sporazum o trgova~kim pitanjima izme|u Hrvatske i Europske unije, ~ime se hrvatskim izvoznicima omogu}ilo da svu robu izvoze bescarinski u ovu zemlju. Na nama je, stoga, da prona|emo podru~ja u kojima smo dovoljno konkurentni i tako ostvarimo bolju gospodarsku suradnju s ovom EU ~lanicom.

U nastavku }emo ukratko predstaviti gospodarski potencijal Ma|arske s ciljem da hrvatski poduzetnici prona|u podru~ja u kojima bi mogli ostvariti uspje{nu gospodarsku suradnju, a time i uspje{nije poslovanje svojih poduze}a.

Ma|arska – gospodarski rast temeljen na stranim ula-ganjimaMa|arska je dràva koja je uspje{no zavr{ila tranzi-ciju od planskoga do trì{noga gospodarstva. Jedan od razloga tomu je i visoka razina liberalizacije trì{ta i prije pada èljezne zavjese. Bila je prva dràva u cen-tralnoj i isto~noj Europi koja je podnijela zahtjev za ~lanstvo u EU, a planira u}i u eurozonu do 2010. go-dine.Svoj rast Ma|ari temelje na uslu`noj djelatnosti koja ~ini dvije tre}ine BDP-a i industriji koja sudjeluje s 1/3 u BDP-u. Rast industrije temelji se na velikim stranim ulaganjima koja su stvorila u~inkovito poslo-vno okruènje te zna~ajno pribliìla zemlju ostalim ~lanicama EU. Dodatna ulaganja i izvozna orijentacija temeljni su preduvjeti daljnjeg razvoja ove zemlje.Najzna~ajniji partneri ma|arskoga gospodarstva su EU ~lanice u koje izvozi oko 80% izvoznih proizvo-da. Prema podatcima Ma|arskoga zavoda za statistiku Ma|ari najvi{e izvoze strojeve, opremu, prehrambene proizvode, sirovine i elektri~nu energiju dok su isto-vremeno uvoznici strojeva, opreme, goriva, prehram-benih proizvoda i sirovina. Zahvaljuju}i izvozu in-dustrijskih dobara, osobito strojeva i prijevoznih sredstava, Ma|arska ostvaruje suficit u vanjskotrgo-vinskoj razmjeni.No ulazak u EU pred Ma|arsku je stavio i zahtjev smanjivanja poreznih olak{ica – zna~ajnoga sred-stva privla~enja stranih ulaganja. Kao posljedica ovih mjera, neki od najzna~ajnijih investitora u ma|arsko gospodarstvo, poput Audija, najavili su obustavljanje budu}ih investicija. Nasuprot njima, vode}i trgova~ki lanci poput Tesca i Spara, koji nastoje privu}i kupce

Potencijal gospodar-ska suradnje Hrvatske

i Ma|arske je dosad nedovoljno iskorišten.

Analizom strukture ma|arskog tržišta

moramo prona}i tržišne niše u kojim hrvatska

poduze}a mogu djelovati.

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

niskim cijenama, najavili su daljnja {irenja svojih mreà {irom zemlje. Ma|arska nije samo poèljno mjesto ulaganja. Ona je istovremeno i zna~ajan ulaga~ u zemlje sredi{nje i isto~ne Europe. Svoja ulaganja temelji isklju~ivo na ulaganjima u uslu`ne djelatnosti (primjer je i OTP banka u Hrvatskoj).

Ma|arska i HrvatskaNa nedavno odrànom Ma|arsko-hrvatskom poslo-vnom skupu u Zagrebu analizirana je i gospodarska suradnja na{ih dviju zemalja. Tijekom 2005. godine uvezli smo ma|arske proizvode u vrijednosti 717 mi-lijuna eura dok smo istovremeno izvezli tek 112 mi-lijuna eura. U me|unarodnoj trgovini sudjelovalo je 1300 ma|arskih i 700 hrvatskih poduze}a.Kada je rije~ o stranim ulaganjima u posljednjih 12 godina, hrvatski su ulaga~i investirali u Ma|arsku 20,5 milijuna eura, dok su ma|arski u Hrvatsku ~ak 887 milijuna eura. Ma|ari su uloìli u INA-u, turizam (Primo{ten), papirnu (Dunapack), prehrambenu indu-striju (Fornetti) te ranije spomenuti bankarski sektor. Nasuprot tomu, primjer ulaganja na{ih poduzetnika u ma|arsko gospodarstvo jest Agrokor koji 2004. godine kupio tvornicu sladoleda i punionicu vode.Analiza izvoza hrvatskih proizvo|a~a u Ma|arsku ukazuje da Ma|arska nije zna~ajno hrvatsko izvozno trì{te. Jedno od tradicionalnih podru~ja hrvatskoga izvoza je izvoz prehrambenih proizvoda, bilo da je rije~ o primarnoj proizvodnji ili industrijskim proizvodi-ma.

Zaklju~noînjenica je da je Ma|arska vi{e zainteresirana za izvoz i ulaganja u Hrvatsku, nego Hrvatska u Ma|arsku. Na{a tradicionalna trì{ta poput Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Italije, Njema~ke i dalje su atrakti-vnija za hrvatske izvoznike od ma|arskog. Ma|arsko gospodarstvo je svoj rast temeljilo na stra-nim ulaganjima u industrije (osobito automobilsku), a s obzirom na smanjivanje poreznih olak{ica, stranim se ulaga~ima u budu}nosti predvi|a sporiji rast ovih djelatnosti.Ma|arska je zna~ajni uvoznik industrijskih proizvoda, stoga bi se usko specijalizirana hrvatska poduze}a mo-gla prona}i kao dobavlja~i poluproizvoda za ove indu-strije.

Baranja (Ju`na Ma|arska)

Na samom jugu Ma|arske nalazi se ma|arski dio Baranje s Pe~uhom kao glavnim sjedi{tem. Od �0� tisu}a stanovnika 2/� ìvi u 12 manjih gradova, {to ovoj regiji daje „ruralni {tih“.

S obzirom na poslovnu aktivnost, ovo je jedno od aktivnijih podru~ja Ma|arske s prosjekom od �0 aktivnih poduze}a na 1000 stanovnika, ne{to manje od prosjeka dràve. No istovremeno je rije~ o podru~ju s niskim ulaganjima u poduze}a mjereno po stanovniku (cca 210.000 HUF prema podatcima iz 2003. godine), s tendencijom smanjivanja ulaganja Analize ukazuju da je jedan od glavnih problema ovoga podru~ja nedostatak potra`nje.

Zanimljivo je napomenuti da Trgovinska i industrijska komora Pe~uha od 1��. godine ima poseban odjel – ma|arsko-hrvatsku sekciju s ciljem bolje suradnje ma|arskih i hrvatskih poduze}a, osobito kroz pomo} ma|arskim poduze}ima.

Dodatno o Ma|arskoj

Glavni grad - Budimpe{ta (1,1 milijun stanovnika)Broj stanovnika - 10,1 milijunPovr{ina - ��,0� tisu}e km²Valuta - forinta (HUF)Turizam - 12 milijuna u 2004. (17. mjesto u svijetu WTO)GDP/stanovniku - 11.927 USD (2006.-procjena)Stopa inflacije - 3,6% (2006.-procjena)

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE MA\ARSKE U ZAGREBU10000 Zagreb, Pantov~ak 255-257 Tel: 00-385-1-489-09-00 Fax: 00-385-1-457-93-01www.hungemb.hr

TRGOVINSKA I INDU-STRIJSKA KOMORA PECS – BARANYA 7625 Pecs ,Majorossy u.36 Ma|arsko-hrvatska sekcijaTel: +36 72 507 126 www.pbkik.hu

MA\ARSKA AGENCIJA ZA ULAGANJA I RAZVOJ TRGOVINEBudapest, Andráúassy út 12 Tel: +36-1-472-8100 Fax: +36-1-472-8101E-mail: info¥itd.hu

MA\ARSKO- HRVATSKA TRGOVINSKA I IND. KOMORAKr{njavoga 11, 10000 ZagrebTel: +36 72/507-126 Fax: +36 72/507-122almasi¥pbkik.hu

• Ma|ari su orijentirani prema ljudima, bitna im je izgradnja odnosa s partnerima• Ma|ari cijene sposobne ljude, ne autoritete. Od managera se o~ekuje da vodi tim, ne da nare|uje.• Ma|ari su iznimno oprezni - ne vole nesigurnost i pretjerani optimizam.• Postavljanje izravnih pitanja ponekad }e smatrati nekulturnim: Kad }e ovaj sastanak zavr{iti? mogu smatrati negativnim pitanjem.• Pokazivanje osje}aja prilikom razgovora smatra se iskrenim i moè pokrenuti rje{avanje problema.• Ma|ari razlikuju ljude koji su im bliski (prijatelji i obitelj) od „stranaca“. Kada se upoz-najete s Ma|arom, obratite mu se odgovaraju}om titulom (dr., g|a,) i prezimenom – budite formalni.• Na posjetnicama Ma|ari prvo navode prezime zatim ime.• Rukovanje je uobi~ajena gesta kod pozdravljanja.• Ma|ari su razgovorljivi i strastveni ljudi, stoga o~ekujte od njih i glasne diskusije.

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju


Piše: Danka Marinkovi}Borovo-Ko`na obu}a d.o.o., Planer-analiti~ar

22 2�

Izbor iz stranog tiskaIzbor iz stranog tiska

DeBenc d.o.o.

Osijek Trg Lava Mirskog 3 tel: 031 214 160 / Rijeka Osječka 39 051 506 014

servis i prodaja

ovlašteni uvoz i distribucija profesionalne i hobi opreme

Inovativnost i poduzetni{tvo - Bez straha od letenjaKako stvoriti sljede}u veliku stvar?

Inovativnost je prijeko potrebna u biznisu, sada vi{e nego ikada.Uspje{no stvaranje inovacija vra{ki je teàk posao. Nije samo te{ko prona}i dobru ideju. Pretvoriti ideju u profitabilni proizvod nedvojbeno je puno teè. Za za-raditi novac, za {to se slaù sva ~etvorica autora novih knjiga o toj temi, svaki veliki izumitelj treba velikog poduzetnika.Uzmimo za primjer proboj Chestera Carlstona u nje-govu stanu u Queensu, u New Yorku, gdje su njegovi smrdljivi eksperimenti izazivali pritu`be susjeda. Nje-gov izum kserografije nikada ne bi postao iznimno pro-fitabilan biznis Xerox fotokopiranja, da nije bilo, kako ga je Charls Ellis nazvao, „ekstremnog poduzetni{tva“ Joea Wilsona.Ono {to je Wilson dodao Carlstonovom izumu, kako kaè Ellis u inspiriraju}oj biografiji, bila je „stroga financijska disciplina, njegovo fokusiranje na razvoj nove tehnologije i njegova iznimna mo} da odrì svoju organizaciju predanom svojoj viziji mnogih neuspje{nih godina, prolaze}i kroz neizvjesnosti razborite transformacijske promjene.”Jedini razlog zbog kojega je Wilson mogao odràti svoju kompaniju kroz iznimno te{ko vrijeme bila je njegova strastvena predanost svojim radnicima, od

kojih je mnoge nau~io vje{tinama potrebnim u novom poslu fotokopiranja. To je bio dio stila rukovo|enja koji je nagla{avao slu{anje i razumijevanje te je bio izgra|en na sna`nim osobnim vrijednostima.Da vodi posao danas, William Taylor i Polly LaBarre Wilsona bi zasigurno svrstali u njihovu knjigu „Mave-ricks at Work“, sredi{njem knjièvnom djelu pisanom na tradiciji djela „In Search of Excellence“ i „Good to Great“, prikazuju}i mnoge od najzanimljivijih suvre-menih novonastalih uspje{nih korporacija. To su kom-panije koje su se stopile revolucionarno odu{evljene „dotcom“ razdobljem kasnih 1990. –ih, s naglaskom na vrijednosti tako da su se odvojile od moralne kriza koja je zahvatila ameri~ki biznis prvih godina ovoga stolje}a.Autori su ukratko izloìli svoju poruku ovako: „Na-zovite to stategijom kao obranom: tko moè definirati uvjete konkurentnosti, prkose}i normi i prihva}enim vje{tinama njihova posla prije nego nezadovoljni klijenti ili uposlenici promijenjene svijesti u~ine to za njih?» Oni su odu{evljeni kompanijama poput Sou-thwest Airlinesa, koja je po~ela demokratizirati pu-tovanje zrakom te njihovom reklamnom agencijom, GSD&M, koja zapo{ljava „glavnog uspje{nika“. Tu je i Whole Foods Market, koji je opsjednut organski proizvedenom hranom, zatim ING Direct, banka koja svoje klijete ne èli uvaliti u dug, te HBO, televizijska kompanija koja se probila me|u srodnim industrijama stvaraju}i sloène sofisticirane serije poput Sexa i gra-da ili Obitelji Soprano.Osim njihovih vrijednosti i mogu}nosti da osporavaju konvencionalna razmi{ljanja u njihovoj industriji, ono {to razlikuje pojedince odabrane od gospodina Taylora i gospo|e LaBarre jest njihovo koncentriranje da upo-sle najbolje i dobro ih motiviraju.Knjiga zavr{ava s pet pitanja: svako od pitanja fokusi-rano je na dobivanje navjerojatno te{koga rata za talen-tirane. Za{to bi se izvrsni ljudi trebali pridruìti va{oj organizaciji? Prepoznajete li kvalitetnu osobu odmah kada ju vidite? Moète li prona}i izvrsne ljude koji ne traè vas? Jeste li spretni u podu~avanju izvrsnih ljudi o tome kako va{a organizacija radi i pobje|uje? Radi li

Inovativnost je prijeko potrebna u biznisu, sada

vi{e nego ikada.[to je vi{e novih (dobrih)

ideja i novih (inovati-vnih) kompanija koje

zamjenjuju stare, na{a je ekonomija sna`nija.

va{a orgaizacija zna~ajno kao {to se i natje~e?Umjesto uposlenika, Patricia Seybold pozabavila se kori{tenjem klijenata u procesu inovacije. U knji-zi „Outside innovation“ odradila je dobar posao zadovoljavaju}i njezin podnaslov peuzet od Martina Lukesa: „Kako }e va{ klijent sudjelovati u dizajniranju budu}nosti va{e kompanije“. Njezina knjiga prou~ava velik broj web-kompanija i napisana je entuzijazmom koji oduzima dah vi{e nego djela Taylora i LaBarre. Ovi primjeri bit }e osobito korisni svakome tko traì inovacije na Internetu, osobito ako je ulju~en bespla-tan softver.G|a Seybold nagla{ava da ve}ina kompanija ~ini dvije uobi~ajene pogrje{ke glede svojih klijenata. Prvo, misle da klijenti ne mogu predvidjeti ono o ~emu ne znaju – tako da uvo|enje inovacija mora biti vo|eno viziona-rima unutar komapnije. Drugo, oni vjeruju da ve} ~ine dobar posao slu{anjem svojih klijenata. Od kompanije kao {to je Lego, koji ima klijente kako bi dizajnirali svoje najbolje prodavane Mindstorm robot proizvode, pa do trgovine na malo uli~ne mode Karmaloop, ~iji su klijenti-trendseteri njihova prodajna snaga, ona ra-spravlja o tome kako tvrtke hitno trebaju prepoznati svoje najva`nije klijente i duboko se povezati s njima, uzimaju}i u obzir njihove potrebe.Ve}ina kompanija o kojima ovi autori raspravljaju

ameri~ke su. Kao {to Carl Schramm prili~no trezveno nagla{ava u svojoj knjizi “The Entrepreneurial Impe-rative”, nijedna zemlja nije zagospodarila inovacijama i poduzetni{tvom kao Amerika. Schramm koji, kao glavni u Ewing Marion Kauffman Foundation u Kan-sasu, puno sredstava izdvaja u istraìvanje navedeno-ga, nagla{ava kako Amerika mora u~initi vi{e kako bi zadràla svoju poduzetni~ku o{trinu.Istodobno, ameri~ki se model mora promovirati u ino-zemstvu kao sredi{nji dio njihovog inozemnog kursa - globalno {irenje dobiti najbolji je recept za nacionalnu sigurnost. Schramm se sna`no protivi protekcionizmu: «[to smo manje ekonomski sigurni, to smo vi{e eko-nomski sigurni. [to je vi{e novih (dobrih) ideja i novih (inovativnih) kompanija koje zamjenjuju stare, na{a je ekonomija sna`nija.»Bez obzira na sve mudre savjete iz ovih knjiga, nijed-na od njih ne uspijeva rije{iti tajnu srì inovativnosti i poduzetni{tva. Otkuda izvire taj ludi optimizam kojega John Maynard Keynes naziva «ìvotinjskim duhom»? Razmi{ljaju}i godinama kasnije o svom uspjehu u Xe-roxu, Wilson poja{njava (rije~ima koje }e poduzetnici pamtiti): «Da smo potpuno predvi|ali veli~inu posla, (milijuni potrebni za istraìvanja, marketing i proizvo-dne pote{ko}e), vjerojatno ne bismo imali hrabrosti i}i naprijed. No ipak smo i{li.» Na svu sre}u.

kako tvrtke hitno tre-baju prepoznati svoje najva`nije klijente i duboko se povezati s njima, uzimaju}i u obzir njihove potrebe

Izvor: www.economist.com


2� 2�

Uzgoj puèva idealna je aktivnost za male zemljo-posjednike, koja je djelo-

mice uvjetovana okoli{em i klimatskim uvjetima

Uzgoj puževaPotreba za puèvima s farma je u stalnom porastuna europskom i svjetskom trì{tu

Ima li u Republici Hrvatskoj uop}e potencijala za ovu djelatnost? Pitanje je to koje se name}e samo od sebe nakon po~etne euforije dijela stanovni{tva za bavljenjem ovom djelatno{}u.Naime, najve}i uvoznici i konzumenti puèva u Euro-pi su Francuska, Italija, Belgija, Njema~ka i [panjolska. Potro{nja puèva u svijetu raste iz godine u godinu po stopi od 10%, no problem je u tome {to proizvo-dnja ne prati potro{nju, a procjene svjetskih ekono-mista nagovje{tavaju i nastavak ovog trenda. I dok se u susjednim zemljama (Srbija, Bosna i Hercegovina, Ma|arska, Makedonija...) puàrstvom bavi na stotine uzgajiva~a, u Hrvatskoj ih prema nekim informacija-ma postoji tek {ezdesetak. Talijane se, primjerice, sma-tra najve}im europskim uzgajiva~ima puèva.

Op}enito o uzgojuUzgoj puèva idealna je aktivnost za male zemljopo-sjednike, koja je djelomice uvjetovana okoli{em i kli-matskim uvjetima. Razlikujemo tri tipa farma puèva: uzgoj u zatvorenom, na otvorenom i kombinirani uz-goj. Uzgoj u zatvorenom odvija se u staklenicima ili plastenicima, gdje postoji mogu}nost kontroliranja klimatskih uvjeta te je preporu~ljiv za hladnija pod-neblja. Kombinirani je uzgoj spoj procesa reprodukcije i odrastanja puèva, koji se pritom odvijaju u zatvo-renom prostoru, dok se za tovljenje koriste otvoreni prostori. Sva tri tipa uzgoja imaju svoje prednosti i nedostatke, no ~e{}e se preporu~a uzgoj na otvorenoj

farmi, iz jednostavnog razloga financijske prirode; nai-me, potrebito je uloìti manje financijskih sredstava, uz nu`nu pretpostavku da uzgajiva~ ve} posjeduje prikladno zemlji{te.Taj na~in podrazumijeva minimalna ulaganja usmje-rena za: nabavku mati~nog jata, postavljanje za{titne ograde, sijanje biljaka za dohranu, nabavku strojeva za obradu tla i susatva za navodnjavanje. Mati~no se jato moè nabaviti od ve} postoje}ih uzgajiva~a ili se moè prikupiti iz prirode. Veli~ina mati~nog jata ovisi o vrsti

puèva i vrsti farme (tablica 2).Bez obzira na podrijetlo mati~nog jata, obje skupine puèva mogu se suo~iti s visokom stopom mortaliteta, dok se ne priviknu na uvjete u uzgajali{tu. Me|utim, zbog iscrpljenosti od puta, kupljeni i uvezeni puèvi skloniji su daleko ve}em mortalitetu. Dakle, moè se zaklju~iti da je najpouzdanije zapo~eti posao s mati~nim jatom prikupljenim s podru~ja na kojemu se i organizira farma.

Vrste puèva koje se mogu uzgajatiHelix Aspersa (Sme|i hrapavac) – najvi{e se uzgaja u primorskom dijelu. Potje~e sa Sredozemnih obala i gornjih obala Francuske i [panjolske, vrlo je otporan na razli~ite klimatske uvjete, stoga se moè na}i u prirodi, priobalju i na kontinentu. Uglavnom se preporu~uje ova vrsta jer je uzgoj lak{i; lako se adaptira svim zona-ma, a gubitci su vrlo mali te je najisplativiji, jer za {est mjeseci doseè konzumnu veli~inu.Helix Pomatia (Vinogradarski pu`) – udoma}en je u velikom dijelu Europe, uglavnom u kontinentalnim krajevima, u planinama do 2000 m nadmorske visine, sa {umama, pa{njacima i vinogradima. U Hrvatskoj

obitava u podru~jima Dalmatinske zagore, Dinare, Sla-vonije i Zagorja. Idealan je za uzgoj u zonama koje su joj stani{te, tj. hladnije i ne previ{e osun~ane. Ova se vrsta lako uzgaja i na trì{tu je najtraènija, me|utim, vrijeme rasta joj je dvije godine.

Uzgoj u koracima1. Odabir vrste pogodne za uzgoj – optimalno je uz-gajati vrstu puèva koja je domicilna na tom podru~ju2. Va`nost strukture i osobina tla – sastojci tla mo-raju biti u takvom omjeru da ono bude rastresito, da pu` s lako}om moè iskopati gnijezdo ili se ukopati za zimsko mirovanje. Potrebito je obaviti kemijsku ana-lizu i granulometrijski sastav tla. Prisutnost kalcijevog karbonata od velikog je zna~aja. Optimalne vrijednosti vapnenca trebaju biti od 2-3%, pH faktor terena oko 7, tlo u laganom padu (idealno do 25%) kako ne bi do{lo do poplava ili zastoja vode, smje{taj terena u pravcu S-I ili S-Z. Prirodna vlaga (rosa) poèljnija je od bilo koje vrste navodnjavanja. �. Biljke za prehranu i zaklon – za za{titu i skloni{te, siju se uzdu` ograda te neposredno uz mreè: sunco-kret, arti~oke, drugo drvenasto zimzeleno povr}e koje puèvi nerado jedu (gra{ak, grah, bob). Za prehranu, unutar cijele povr{ine sijemo povr}e: rotkva, kupus, kelj pup~ar i obi~ni, cvjeta~a, brokula, repa, lisnati kupus. Za aromatizaciju puèva mesa sade se maj~ina du{ica, paprena metvica, mati~njak i dr.�. Ogra|ivanje prostora – potrebito je radi za{tite puèva od glodavaca i kukaca te kako puèvi ne bi napustili uzgajali{te. U tu svrhu koriste se pocin~ane plo~e lima ili posebno tome namijenjene mreìce, koje se ukopavaju na dubinu oko tridesetak centimetara, a visine iznad zemlje oko sedamdeset centimetara. Unutarnje gredice dimenzija 3-4 m te duìne 40-50 m tako|er se trebaju ograditi mreàma.�. Unos mati~nog jata – u vrijeme kad vegetacija dosegne 10-15 centimetara, a za kupusnja~e je to oko mjesec dana od rasa|ivanja. Optimalno vrijeme za taj korak je po~etak travnja te nave~er kad se spusti tem-peratura, jer su tada aktivni i po~inju se odmah hrani-ti. Treba ih rasporediti na nekoliko jednakih hrpica, u crtu, te uzdu` po sredini gredice. Krajnje hrpice trebaju biti udaljene minimalno 1 m od ograde.

Proizvodni ciklus traje 18 mjeseci, koliko je vremena potrebito da pu` naraste na konzumnu veli~inu. Real-na slika poslovanja dobiva se u tre}oj godini, kada se ostvaruje profit bez ve}ih ulaganja. Tada se na povr{ini od 2000 m2 u jednoj godini moè zaraditi izme|u 6 i 7 tisu}a eura. U Hrvatskoj ve} postoji nekolicina firma koje se bave otkupom puèva uzgojenih na farmama. S takvim firmama uzgajiva~i sklapaju kooperantske ugovore, a otkup im se garantira po cijenama kakve su na europskim burzama. Prema procjenama, za po~etak je potreban kapital od 10.000,00 eura koji se ve} pr-vom berbom nakon dvije godine vrati u pola iznosa.

Jednokratna ulaganja osiguravaju eksploataciju farme najmanje 20 godina, uz kontinuiranu dobit. Pritom treba uzeti u obzir i mogu}e rizike koji se ne odnose samo na vremenske neprilike ve} i ljudske pogrje{ke (neznanje).

Plusevi puàrstva- profitabilna dopunska djelatnost sezonskog karaktera- ulaganja razmjerno niska, a dobit vi{estruka- zajam~eni brzi povrat uloènih sredstava- osiguran plasman- mogu} uspje{an uzgoj u ve}ini hrvatskih regija.

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Mogu}e štete prilikom uzgoja

Vremenske

neprilikePredatori puževa

Nametnici na

puževima

TemperaturaLasice, tvorovi,

ježeviParaziti

Tu~a i led Miševi i štakori Gljivice

Voda i kiša Krtice

Suhi vjetar Ptice (crni kos)

Puževi gola}i

Gmazovi i vodo-

zemci (zmije)

Insekti

Preporu~ljiva gusto}a naseljavanja puževa u

uzgajalištima

VrstaUzgajalište za

reprodukciju

Uzgajalište

za rast

Helix Aspersa

(Sme|i hrapa-

vac)

2� - �0 kom/m2 100 - 1�0 kom/m2

Helix Pomatia

(Vinogradarski

puž)

20 - 2� kom/m2 �0 - 1�0 kom/m2

Rashodi i prihodi u drugoj godini uzgoja (2000 m2)

Rashodi Iznos u €

Dezinfekcija protiv nametnika 200,00 €

Deratizacija 50,00 €

Sijanje 350,00 €

Navodnjavanje 400,00 €

Ukupni rashodi: 1.000,00 €

Prihodi Iznos u €

3000 kg po cijeni 3,00 € 9.000,00 €

Ukupni prihodi: 9.000,00 €

Dobit: 8.000,00 €

Rashodi i prihodi u tre}oj godini uzgoja (2000 m2)

Rashodi Iznos u €

Dezinfekcija protiv nametnika 400,00 €

Ukupni rashodi: 400,00 €

Prihodi Iznos u €

Druga godina uve}ana za 5% 9.450,00 €

Ukupni prihodi: 9.450,00 €

Dobit: 9.050,00 €

Rashodi u prvoj godini uzgoja (2000 m2)

Rashodi Iznos u €

Priprema zemljišta 300,00 €

Dezinfekcija zemljišta od namet-

nika200,00 €

Deratizacija 50,00 €

Vanjsko ogra|ivanje 1.500,00 €

Unutarnje ogra|ivanje 1.600,00 €

Sijanje 300,00 €

Pomo}ni materijal 200,00 €

Navodnjavanje 400,00 €

Mati~no jato puževa 2.800,00 €

Ukupno rashodi: 7.350,00 €


Korisni linkovi:

Helicikultura, Matulji www.matulji.hr/helicikulturaDeliciae, Dardawww.deliciae.hrUzgajiva~i puževa na podru~ju Zagreba~ke županije www.puzarstvo.comMinistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospo-darstva www.mps.hr

Piše: Antonio PejakMORH, stru~ni suradnik za me|unarodnu suradnju

2� 2�

Poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator

Predstavljanje Tehnologijsko-razvojnog centra u Osijeku (TERA)

Klju~ uspjeha na trì{tu u 21. stolje}u kom-

binacija je inovativnosti i fleksibilnosti. Jedno bez drugoga jednos-

tavno ne radi.

Potpora inovativnim poduzetnicima na putu do uspjeha

Tehnologijsko-razvojni centar Sveu~ili{ta J.J. Stros-smayera osnovan je 2002. godine s jasno definira-nom misijom - komercijalizacija javno financiranih istraìvanja i transfer tehnologije u lokalno gospodar-stvo. Na taj na~in doprinosi razvoju lokalne ekonomije i zadràvanju kvalificirane radne snage u regiji.

Iako je jo{ mnogo posla pred ekipom koja radi na ostvarenju postavljenih ciljeva, zna~ajni rezultati ve} su ostvareni, o ~emu najbolje moè posvjedo~iti direk-tor Centra, dr. Ivan [tefani}.

Kontinuirano radimo na edukaciji poduzetnika za uporabu programa baziranih na Linux platformi. Na taj na~in postiè se zna~ajan dio onoga {to pruàju profesionalna rje{enja uz potpunu legalnost, odnosno po{tovanje tu|eg intelektualnog vlasni{tva. Radimo i za industriju, na restrukturiranju i unapre|enju njihovih sustava. Inovativni su poduzetnici zahtjevni i nije ih lako usluìti. Za njih je za{tita intelektualnog vlasni{tva vrlo va`na. Zbog toga smo po~etkom 2005. godine u na{ portfolio uklju~ili i poslove za{tite i za-stupanja.

Va`no je istaknuti da Centar ne financira svoje klijen-te, nego administrira razli~ite programe. Traìmo i razvijamo suradnju sa svima koji mogu pomo}i na{im klijentima, no ta suradnja uvijek ide na projektnoj osnovi.

PREDINKUBATORPredinkubator je osmi{ljen za sve one poduzetnike po~etnike koji imaju poslovni plan kojega èle reali-zirati, a nisu zahtjevni po pitanju radnoga prostora. U predinkubatoru je postavljeno 12 potpuno oprem-ljenih radnih mjesta te je s poslom mogu}e zapo~eti ODMAH.

“BUDI UZOR” Inovatori rado posje}uju razli~ite izlo`be na kojima se dodjeljuju medalje, no takve izlo`be rijetko kada vode brigu o svojim klijentima, ho}e li oni ikada do}i do proizvoda i koliko }e uspje{ni biti u tomu.

Jednom godi{nje okupljamo inovatore iz regije na izlo`bi na kojoj u pravilu dobivaju i malu {kolu poduzetni{tva. Educiramo ih te me|u njima regru-tiramo i one s kojima }emo pripremiti i realizirati zna~ajne projekte u sljede}oj godini.

Istovremeno studentima osje~koga Sveu~ili{ta nudimo mogu}nost natjecanja u pisanju poslovnih planova. Time èlimo pomo}i studentima koji su poduzetni i koji su spremni rije{iti svoju ìvotnu egzistenciju kroz pokretanje vlastitoga posla. @elimo da budu uspje{niji i pokaù drugima da je to mogu}e.

U prvoj godini imali smo 100-tinjak izlaga~a, u dru-goj oko 300, a u 2007. godini o~ekujemo njih oko 500, studenata i inovatora. Izlo`ba se organizira u svibnju i vezana je uz Dane Sveu~ili{ta.

Centar ne financira svoje klijente, nego administrira razli~ite programe. Traìmo i razvijamo suradnju sa svima koji mogu pomo}i na{im klijen-tima, no ta suradnja uvijek ide na projektnoj osnovi.

Kako danas, nakon ~etiri godine rada, gledate na ostvarene rezultate?U usporedbi s drugim regionalnim centrima, osje~ka TERA prema mnogim pokazateljima iznimno dobro stoji.

Mi smo jedini registrirani zastupnik za za{titu inte-lektualnog vlasni{tva pri Dràvnom zavodu za intelek-tualno vlasni{tvo, jedini imamo laboratorij za izradu prototipova tehnologijom 3D tiska, kao i, a na {to smo posebno ponosni, me|unarodnu izlo`bu inovacija, pro-totipova i studentskih planova BUDI UZOR®. S inkubiranjem smo zapo~eli ve} 2003. godine, nakon ure|enja prvih kapaciteta. Danas radimo u moderno ure|enim prostorima, na oko 700 ~etvornih metara i imamo 21 stalnog stanara, {to inkubator ~ini 95% po-punjenim. U usporedbi s drugim regionalnim centri-ma, imamo najja~u inkubaciju u Hrvatskoj.

Tko su stanari, a tko klijenti TERA-e?Najvi{e stanara djeluje u podru~ju informati~ko-ko-munikacijskih tehnologija. Prevladavaju razvojno-istraìva~ke aktivnosti i pruànje usluga, jer za fizi~ku proizvodnju unutar inkubatora nema uvjeta. Druga su ciljna skupina klijenti koji se bave djelatnostima iz biotehni~kog podru~ja. Za klijente kod kojih je proizvo-dnja va`na, poslovanje se organizira u poduzetni~kom inkubatoru BIOS, drugim inkubatorima na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije ili u vlastitom poslovnom prostoru. U inicijalnoj fazi djelovanje Centra bilo je ograni~eno na pet isto~nohrvatskih ùpanija, u koji-ma su realizirali prve reference. No, razvijanjem kompetencija, kvalitetom, pouzdano{}u i aùrno{}u na{ih usluga, Centar je pro{irio djelokrug rada i izvan regije. Mi imamo uspje{ne projekte, na primjer, u Prelogu i Zadru, koji su temeljeni na sveu~ili{nim istraìvanjima.

Tko je “poduzetnik-inovator”?Mora postojati inventivna razina u odnosu na postoje}a rje{enja. Ako govorimo o patentima, to su tehni~ka rje{enja za konkretne tehni~ke probleme, a odnosi se na proizvod, postupak ili primjenu. Uz tehni~ke inova-cije postoje i inovativni poslovni modeli.

Pored za{tite patentiranjem, intelektualno vlasni{tvo moè se {tititi ìgovima, industrijskim dizajnom i oz-nakama zemljopisnog porijekla i oznakama izvornosti nekog proizvoda.

[to TERA moè ponuditi, odnosno, kako moè pomo}i inovativnim poduzetnicima?Ve} u najranijoj fazi razvoja Centra, administrirali smo program RAZUM, koji je uklju~ivao financiranje inovativnih programa na regionalnoj razini i poslov-no savjetovanje. Poslovno se savjetovanje razvijalo u dva pravca, «jedan na jedan», individualne konzultacije poslovnim savjetima prilago|enim svakom pojedinom projektu, te kroz stru~ne seminare iz kojih se kasnije razvio program TERA INFO.

Klju~ uspjeha na trì{tu u 21. stolje}u kombinacija je inovativnosti i fleksibilnosti. Jedno bez drugoga jed-nostavno ne radi. Moète biti inovativni, ali ako ste istovremeno kruti, ne}e i}i. Isto tako moète biti mak-simalno fleksibilni, no, bez inovacije ne moète uspjeti. Razvijanje ne~ega {to je daleko od trì{ta i nekonven-cionalno, jako je rizi~no.

Mi smo tu kako bismo pomogli ljudima ukloniti rizik iz pothvata. Po~etak bez kvalitetne pripreme predsta-vlja velik rizik i i moè voditi u propast. Pravi put je projektirati pothvate uz potporu mreè institucija koje su raspoloìve i u~initi to uspje{no, iz prvog poku{aja, kaè [tefani}.

INOVATIVNOST + FLEKSIBILNOST = KLJU^ USPJEHA

“Za samo 400 kn mjese~noga najma, mladi poduzetnik dobiva radni prostor, ra~unalo, telefonsku liniju

sa stalnom internetskom vezom te mogu}nost kori{tenja sala za sastanke s partnerima.”


2� 2�

SMS marketingSMSVijesti usluga je koja spaja tvrtke i gra|ane na B2C (business to consumer) prin-cipu, putem ciljanoga mobilnog oglašavanja. SMSMreža je namijenjena svakoj tvrtki, obrtniku ili poduzetniku pojedincu koji ima nešto ponuditi, ali isto tako, svakodne-vno želi biti i informiran o novostima na tržištu, proizvodima/uslugama koje ostali poslovni subjekti imaju ili nude.

Inovativo, marketing agencija, mlada je hrvatska tvrtka, osnovana je u lipnju 2004. godine, koja se, u skladu sa zapadnim standardima i modernom vizijom, orijenti-rala na nove, jeftinije i u~inkovitije na~ine ogla{avanja. Trenutno u svojoj ponudi, svim poslovnim subjektima regije, nude nekoliko inovativnih marketin{kih ideja koje definitivno mogu pomo}i u prepoznavanju va{e tvrtke u javnosti. No, krenimo redom.

SMSVijesti usluga je koja spaja tvrtke i gra|ane na B2C (business to consumer) principu i to putem ci-ljanoga mobilnog ogla{avanja. Ovo je potpuno nova usluga u Hrvatskoj i jedinstvena je po svome obliku i namjeni. Cilj svakoga ogla{avanja je {to bolja reakcija krajnjih korisnika, a upravo je to ono {to je sadràno

u ovakvom na~inu ogla{avanja. Svi gra|ani koji su uklju~eni u bazu SMSVijesti, grupirani su po to~no odre|enim kriterijima i strogo definiranim èljama. Prijavu su izvr{ili preko Web stranice www.Besplat-niSMS.com koja i vama moè posluìti kao uvid u to kako ova usluga funkcionira. Razlog za{to je SMS izabran kao medij za komunikaciju je taj {to je SMS poruka personalizirana, direktna i jeftina. Iznimno po-

zitivne reakcije o ovoj usluzi ve} ranije dali su i mediji: Jutarnji list, Glas Slavonije, Enter – informati~ki ~aso-pis i Dnevnik – poslovni dnevni list.

SMSMreà novi je projekt kojem je, na sli~an na~in, cilj povezati poslovne subjekte Republike Hrvatske u B2B (business to business) SMS mreù na jednosta-van, brz i prakti~an na~in. SMSMreà je namijenjena svakoj tvrtki, obrtniku ili poduzetniku pojedincu koji ima ne{to ponuditi, ali isto tako, svakodnevno èli biti i informiran o novostima na trì{tu, proizvodima/uslu-gama koje ostali poslovni subjekti imaju ili nude, a koji bi njemu mogli pomo}i u poslovanju - bilo da je rije~ o nabavci uredskog materijala, namje{taja, elektroni~ke opreme, izradi Web stranica, Internet ogla{avanju, marketin{kim uslugama, transportu... Samo uklju~enje u SMS mreù poslovnih subjekata potpuno je besplat-no, kao i sve poruke koje budete primali, od drugih po-slovnih subjekata SMS mreè, na svoj mobitel.

Inovativo, marketing agencija, poslovnim

subjektima u regiji nudi nekoliko inovativnih

marketin{kih rje{enja koja im mogu pomo}i kako bi

postali prepoznatljivi te se kvalitetnije pozicionirali

na ciljanom trì{tu

Od ostalih usluga koje vam ova tvrtka nudi tu su i Web dizajn te ispitivanja trì{ta.Obrazac za uklju~enje u SMSMreù kao i sve dodatne informacije o bilo kojoj usluzi moète dobiti na Web stranicama same tvrtke (www.inovativo.hr), putem maila ured�inovativo.hr ili na telefon 0�1/2�1-01�. Tako|er na Internet stranicama moète, bez obveze, testirati i Inovativo Sender 1.00.

Inovativo Sender 1.00 je software, tako|er razvijen u

mladom i kreativnom studiju ove tvrtke, kojem je namje-

na slanje marketin{kih obavijesti va{im klijentima.

Karakteristike programa su:

• mogu}nost kori{tenja slova u polju «Identitet

po{iljatelja» (naziv Va{e tvrtke)

• slanje tekstualnih SMS poruka na vi{e primatelja

• provjera statusa poslanih SMS poruka

• �0 neovisnih imenika s 1�0 000 mjesta

• pode{avanje vremena i datuma slanja poruke

• off-line pisanje SMS poruka

• slanje SMS poruka odvija se kroz � neovisnih SMS

posluìtelja

• slanje razli~itih tipova SMS poruka ({aljite logo,

grafite, polifone melodije, slike u boji)

• ~itanje dolazne SMS po{te

• definiranje ovla{tenih korisnika za rad sa SMS

programu

• konverzija SMS poruka u e-mail poruke i preusmje-

ravanje

• slanje poruka ne oduzima novac s mobitela

• za slanje SMS poruka trebate imati SMS kredite

(1 poruka = 1 kredit)

• za kori{tenje programa potrebno je imati Windows

Me, Windows2000 ili Windows XP

Poduzetni~ki inkubatorReportaža


Popis stanara poslovnog inkubatora Tera:

Alpha Score d.o.o.

Djelatnosti / Usluge:Izrada matemati~kih i statisti~kih modela za ocjenjivanje kreditne sposobnosti klijenata, kredit scoring modeli, obrada podataka, izdra-da i upravljanje bazama podatakaKontakt:Telefon: 031/251-010

Croatia osiguranje - dobrovoljno miro-

vinsko dru{tvo

Djelatnosti / Usluge:Dobrovoljna mirovinska {tednja (III. stup)Kontakt: URL: www.crosig-trecistup.hrTelefon: 031/251-011

Demo informatica d.o.o. Djelatnosti / Usluge:Razvoj programskih i infrastrukturnih rje{enjaKontakt: URL: www.demo.hrTelefon: 031/214-920

Eventus, uslu`ni obrt

Agencija za organizaciju edukacijskih semi-naraDjelatnosti / Usluge:Seminari Mind Mapping- tehnika brzog u~enja, NLP trening uspje{ne komunikacije.Kontakt:URL: www.eventus.com.hr E-mail: eventus¥eventus.com.hrTelefon: 031/251-019

Inteligentna poslovna rje{enja d.o.o.

Djelatnosti / Usluge: DataLab PANTHEON™ SIS partner, informati~ko savjetovanje, razvoj i imple-mentacija integriranih poslovnih rje{enja Kontakt:URL: www.ipros.hr E-mail: kontakt¥ipros.hrTelefon: 031/214-922

HBOR - Hrvatska banka za obnovu i

razvoj

Djelatnosti / Usluge: Kreditiranje obnove i razvitka hrvatskoga go-spodarstva.Kontakt:URL: www.hbor.hr Telefon: 031/251-015

HUP - Hrvatska udruga poslodavaca

Djelatnosti / Usluge:Zastupanje interesa poslodavaca, prav-na zastupanja, savjetovanja, edukacija, me|unarodna suradnja Kontakt:URL: www.hup.hr Telefon: 031/251-012

Green Studio Ltd. - Zeleni Studio d.o.o.

Dru{tvo za konzultantske usluge u informati~kim tehnologijama Djelatnosti / Usluge: Multimedijski Web sadràji, izrada korpora-tivnih Web stranica, Web hostingKontakt: URL: www.greenstudio.org E-mail: business¥greenstudio.org Telefon: 031/251-008

Inferno, obrt

Obrt za grafi~ke i ra~unalne djelatnosti Djelatnosti / Usluge:Izrada Web stranica, dizajnKontakt:URL: www.inferno.hr E-mail: inferno¥inferno.hrTelefon: 031/251-017

Forex Osijek d.o.o.

Djelatnosti / Usluge:Edukacija o poslovanju na svjetskom trì{tu deviza i poslovanje na istom.Kontakt:E-mail: nkapetin¥globalnet.hrTelefon: 031/251-049

Inovativo, obrt

Djelatnosti / Usluge:SMS ciljano ogla{avanje, propaganda, rekla-ma, organizacija boravaka studenata u SAD-u u ljetnjim mjesecimaKontakt:URL: www.BesplatniSms.com. E-mail: inovativo¥besplatnisms.com Telefon: 031/251-019

Ured ovla{tenog arhitekta Damir Vrban,

dipl.ing.arh.

Djelatnosti / Usluge:Projektiranje i nadzorKontakt:Email: damir.vrban¥inet.hrTelefon: 031/251-007

Koncert d.o.o.

Agencija za marketningDjelatnosti / Usluge: Organizacija koncerata, evenata, sajmova, festivala, prodaja prezentacijskog materijala, iznajmljivanje opremeKontakt:URL: www.koncert.hrEmail: koncert¥koncert.hrTelefon: 031/251-014

Mirakul d.o.o. Djelatnosti / Usluge:Izdava~ka djelatnost, organizacija specijalizi-ranih seminara i konferencija, poslovne uslu-ge i savjetovanjeKontakt:URL: www.mirakul.hr Email: mirakul¥mirakul.hrTelefon: 031/251-006

Ured ovla{tenog arhitekta Bruno

Andra{i}, dipl.ing.arh.

Djelatnosti / Usluge:Arhitektonske usluge i s njima povezano sa-vjetovanje Kontakt:E-mail: bandrasic¥inet.hrTelefon: 031/251-007

Ured ovla{tenog arhitekta Sabina

Majdandì}, dipl.ing.arh.

Djelatnosti / Usluge: Projektiranje i nadzor Kontakt:E-mail: sabinjanka¥gmail.comTelefon: 031/251-018

Tvrtke i obrti koji koriste radnu stanicu:

Erdut d.o.o. Razvoj inovacijeKontakt: Telefon: 031/251-047Vobis d.o.o.

Djelatnosti / Usluge:Izrada specijaliziranih aplikacija, izgradnja baza podataka, izgradnja i odràvanje infor-macijskih sustava, izgradnja SMS aplikacija, odràvanje ra~unalne opreme, konzalting, posredovanje, obrazovanjeKontakt:URL: www.vobis.hr Email: info¥vobis.hrTelefon: 031/251-045

�0

IZRADAREKLAMA

GRAFIČKI

DIZAJN

AAMRE

K

UPALJA ,ČE, OLOVKE,MAJICE, KAPE, DRESOVE...

ROKOVNIKE

IZRADAPOSJETNICA, KALENDARA,

BLOKOVSKE ROBE,POZIVNICA,...

- OBI SVJETLEČNE I ĆE REKLAME

- OSLIKAVANJE VOZILA, IZLOGA,

PANOA, CERADA,...

- IZRADA NATPISA I NALJEPNICA

+385 31/573 622Sjenjak 34, 31000 Osijek :::GSM: +385 91/ 50 60 619 [email protected]

Predstavljamo Predstavljamo

Birch s bostonskog MIT-a i osniva~ Cogneticsa. On je tijekom sedamdesetih godina, s procvatom Silicijske doline, spoznao da }e samo 3% poduze}a (nazvanih dinami~nim poduze}ima, gazelama) opstati i nastavi-ti s rastom. Po~etkom osamdesetih godina, nekoliko ameri~kih sveu~ili{ta (predvo|enih Harvard Busi-ness School-om, Stanford-om i Babson College-om) po~elo se intenzivnije usmjeravati na bavljenje tim podru~jem. Zahvaljuju}i aktivnostima alumnija Har-vard Business School-a, sredinom osamdesetih godina ova inicijativa dolazi u Europu. Naime, primije}eno je da se europska sveu~ili{ta gotovo uop}e ne bave prou~avanjem poduzetni{tva, ve} su prvenstve-no fokusirana na podu~avanje upravljanjem malim poduze}ima, koriste}i ameri~ke studije slu~ajeva u ne-dostatku europskih. Zaklade, instituti i pojedini profe-sori koji su se ve} bavili prou~avanjem poduzetni{tva u Europi, ograni~avali su svoja istraìvanja i analize na uska podru~ja obiteljskih poduze}a i poduzetnika-po~etnika (start-ups).

Stoga je bilo samo pitanje vremena kada }e biti pre-poznata potreba bavljenja istraìvanjima o sve ve}em broju europskih dinami~nih poduze}a s potencija-lom rasta te razvijanja mehanizama za suradnju {irom Europe izme|u poduzetnika, rizi~nog kapitala, istraìva~a, sveu~ili{ta, vlada, ali i identificiranja pre-preka tom rastu u Europi. Jedan od ciljeva provo|enja svih tih aktivnosti bilo je i davanje jasnih preporuka za omogu}avanje rasta takvim poduze}ima kako nacio-nalnim vladama, tako i Europskoj komisiji. Kao rezultat tog nastojanja, od 1996. se godine u Eu-ropi provodi izbor 500 najbrè rastu}ih poduze}a iz europskih zemalja (osim svih 15 ~lanica Europske Unije, tu se natje~u i predstavnici Islanda, Norve{ke i [vicarske) - Europe’s 500, kojima su se ove, 2006. go-dine, pridruìla poduze}a iz 10 zemalja novih ~lanica Europske Unije.

Poput prethodnih, i ovogodi{nje se natjecanje za Eu-rope’s 500 temelji na izvedbi nominiranih poduze}a u tri prethodne godine te kriterijima poput neovisnosti poduze}a, rasta prometa, zaposlenosti i profitabilnosti

Poduze}a se ne ra|aju kao gazele - gazelama se postaje uspje{nim

pronalaènjem trzi{nih ni{a, ali i pametnim kom-

biniranjem raspoloìvih, iako skromnih, resursa. Prvih deset slavonskih

gazela otvorilo je oko 200 novih radnih mjesta od 2003. do 2005. godine.

Gazele su ona mala i srednja poduze}a koja stvaraju ve}inu novootvorenih rad-nih mjesta u nacionalnim ekonomijama, a nema ih vi{e od 5% u ukupnom broju poduze}a. Biljeè natprosje~ne stope rasta i mogu djelovati u bilo kojoj djelatnosti.

Ove je godine ~asopis Business.hr prvi put pokrenuo akciju «Gazele pokre}u hrvatsko gospodarstvo» s ci-ljem odavanja priznanja i prezentiranja malih i sre-dnjih poduze}a, koja svojim brzim rastom donose ve-lik poticaj hrvatskom gospodarstvu. Od ukupno 72.000 poduze}a koja su predala financijska izvje{}a za 2005. godinu, samo je dva posto, odnosno 1331 poduze}e osvojilo status gazele s rastom od najmanje 20 %.

Prvih deset gazela Slavonije i Baranje u promatranom je periodu (od 2003. do 2005. godine) otvorilo oko 200 novih radnih mjesta.

Kako je pojam gazela u Hrvatskoj relativno nov ukoliko se koristi u svezi poduze}a, potrebno ga je pojasniti. Gazele su ona mala i srednja poduze}a koja stvaraju ve}inu novootvorenih radnih mjesta u nacionalnim ekonomijama, a nema ih vi{e od 5% u ukupnom broju poduze}a. Biljeè natprosje~ne stope rasta, mogu djelovati u bilo kojoj djelatnosti (pa i onima s niskom stopom rasta). Poduze}a se ne ra|aju kao gazele - gazelama se postaje uspje{nim pronalaènjem trì{nih ni{a, ali i pametnim kom-biniranjem raspoloìvih, iako skromnih, resursa.Tvorac imena gazelle u poduzetni{tvu je prof. David

Piše: Gordana ]ori}Festina lente, voditeljica programa


Gazele pokre}u hrvatsko gospodarstvo tijekom promatranog perioda i sli~nom. I ovogodi{nji rezultati pokazuju da tradicionalni poslovni sektori ne predstavljaju ograni~enje stvaranju novih radnih mje-sta: pobjednici su prisutni u svim kategorijama djelat-nosti – od najzastupljenijeg IT sektora (30%), pa do tradicionalne proizvodne djelatnosti (26%) i usluga (18%).

Unato~ op}enitom usporavanju rasta zapo{ljavanja od 2000. godine, ovogodi{nji su pobjednici u promatra-nom razdoblju od 2002. do 2005. godine stvorili oko 150.000 novih radnih mjesta, odnosno prosje~no 297 radnih mjesta po poduze}u ili 99 novih radnih mje-sta godi{nje! U usporedbi s poduze}ima koja su 2005. godine u{la u Europe’s 500, ovogodi{nje su gazele godi{nje stvarale 13 radnih mjesta vi{e od njih! Zanimljivo je da su se 333 ovogodi{nje gazele ve} nalazile prethodnih godina me|u Europe’s 500, od ~ega ih je 58% bilo na listi i pro{le godine ({to zna~i da uspje{no odràvaju trend visokog rasta barem od 2001. godine). Ove se godine na listi pojavila i jedna tre}ina novih poduze}a (167). Pogledom u povijest, utvr|eno je da se 19 ovogodi{njih poduze}a nalazilo me|u pobjedni~kim gazelama u prvom listingu Eu-rope’s 500 1997. godine. Nadalje, samo dva poduze}a uspjela su u nastojanjima da se od po~etka provo|enja projekta Europe’s 500 svake godine na|u me|u pobje-dnicima i tako predstavljaju sjajan primjer kontinuira-nog odràvanja rasta jo{ od 1991. godine! To su dvije talijanske tvrtke Cisalfa Sport SpA (rangirana na 53 mjestu listinga) i Sipro Sicurezza Professionale Srl (na 198. mjestu).

Ovogodi{nji Europe’s 500 osim slanja jasne i pozitivne poruke o postojanju uspje{nih gazela u Europi, upo-

zorava na trì{ta u nastajanju koja pokazuju da imaju snage suo~iti se s kineskom i indijskom konkuren-cijom. Dojam je da rezultati Europe’s 500 ukazuju na nove trendove u kojima glavnu ulogu imaju poduze}a s jasnom poduzetni~kom vizijom, inovativnim vod-stvom te iskustvom u ostvarivanju rasta na zahtjev-nom europskom trì{tu.

U cilju daljeg motiviranja hrvatskih gazela za me|usobnu podjelu iskustava u svezi s preprekama njihovom rastu, ali i klju~nim pokreta~ima rasta, na-redni koraci trebali bi uklju~iti i usporedbe s Europe’s 500. Neke preliminarne analize ukazuju na velik broj hrvatskih gazela koje bi se na{le vrlo visoko na listingu Europe’s 500.

Prire|eno na temelju informacija prikupljenih tijekom rada na lansiranju projekta Europe’s 500 u Europskoj fon-daciji za razvoj poduzetni{tva (EFER), informacija iz EFE-ROvih pubikacija, te s Web stranica www.efer.nl i www.europes500.com.

Gazele Slavonije i Baranje1. Auto centar Lozi} d.o.o., Osijek2. Eurovo}e zadruga, Orahovica�. Vidovi} promet d.o.o., Slavonski Brod�. NCU d.o.o., @upanja�. PZ Darda d.o.o., Darda�. Posavina d.o.o., Bebrina�. Na{i~ki auto centar d.o.o., Na{ice�. Masterplast d.o.o., Dubo{evica9. Elektromodul-Promet d.o.o., Osijek10. Agrostroj d.o.o., Na{ice

Prvih deset slavonskih gazela otvorilo je oko 200 novih radnih mje-sta od 2003. do 2005. godine.

�2 ��

Indeks otvorenosti dru{tvaRezultati istraživanja u prodru~ju ekonomskih prava, sloboda i poduzetništva

Indeks otvorenosti dru{tva Hrvatska 2006. istraìvanje je koje je drugi put provedeno u Hrva-tskoj, a temelji se na procjeni otvorenosti dru{tva u {est dimenzija: obrazovanje, ekonomske i poduzetni~ke slobode i prava, medijske slobode, vladavina prava i zakona, transparentnost politi~kih procesa, sloboda i prava manjina i marginaliziranih dru{tvenih gru-pa. Istraìvanje se temelji na definiciji otvorenoga dru{tva kao onog dru{tva koje priznaje i {titi prava pojedinaca i manjina, koje ograni~ava ovlasti svih ra-zina vlasti, koje djeluje kroz aktivne, dobro osmi{ljene institucije civilnoga dru{tva, koje se oslanja na zdra-vo trì{no gospodarstvo te ono koje omogu}ava svi-ma, bez obzira na njihovo etni~ko podrijetlo, vje-ru, rasu, ili druge razli~itosti, puno sudjelovanje u dru{tvenom, politi~kom i gospodarskom ìvotu. Rezultati istraìvanja sluè za kreiranje javnih politika u navedenim podru~jima, kao alat za procjenu potreba, za zagovara~ke aktivnosti, za identificiranje institucio-nalnih i strukturalnih prepreka u razvoju otvorenoga dru{tva, te kao referenca za bolji dizajn programa i projekata usmjerenih na demokratizaciju dru{tva na lokalnom, nacionalnim i me|unarodnom nivou, dak-le korisnici mogu biti svi – od vladinih institucija i agencija, organizacija civilnog dru{tva, me|unarodnih organizacija, te tvrtke i korporacije. Nadalje, naglasak treba staviti na kori{tenje indeksa kao vodilje za racio-nalnije raspore|ivanje sredstava, kako od strane vlade, tako i nevladinih organizacija, poslovnoga sektora i me|unarodnih organizacija i donora, te kao instru-ment za ja~anje me|usektoralne suradnje.

Pogled u rezultate Indeksa otvorenosti dru{tva 2006. najja~e otvaranje upravo u podru~ju gospodarstva, ekonomskih prava, sloboda i poduzetni{tvaOcjena otvorenosti hrvatskoga dru{tva u 2006. go-dini od strane eksperata, na ljestvici od 1 do 100 in-deksnih bodova iznosi 42,1, {to predstavlja mali po-mak od pro{logodi{njega rezultata (40,8). O~ituje se porast otvorenosti u pet od {est podru~ja uklju~enih u istraìvanje. Najotvorenijim je ocijenjeno podru~je medija, s 46 bodova, a najlo{ije je ocijenjeno podru~je politike, s 32 boda. Gospodarstvo i obrazovanje dijele drugo i tre}e mjesto, s 45 bodova. Gospodarstvo je doìvjelo najsna`nije otvaranje i skok s petog na drugo mjesto, {to se, kao i visoko drugo mjesto podru~ja obrazovanja, moè tuma~iti pokre-tanjem reformi (promjene vladinih politika, npr. hitro.hr, te u obrazovanju HNOS, Bolonjska deklaracija).

Na ~etvrtom mjestu je podru~je vladavina prava i zako-na s 44 boda, a na predzadnjem manjine i marginalizi-rane skupine s 43 boda. Ova dva podru~ja su u donjem dijelu ljestvice, no ne zato {to su lo{ije ocijenjena nego ranije – o~ituje se porast otvaranja – ve} je njihov pad uzrokovan sna`nim otvaranjem drugih podru~ja. Jedi-no podru~je u kojem je zabiljeèn porast zatvorenosti jest podru~je politike, tj. transparentnosti politi~kih procesa.Interpretaciju rezultata istraìvanja za podru~je gospo-darstva, tj. ekonomskih prava, sloboda i poduzetni{tva, ove je godine radio je Velimir [onje, vlasnik tvrtke Arhivanalitika d.o.o., stru~njak za makroekonomske i

Ocjena otvorenosti hrvatskoga dru{tva u

2006. godini od strane eksperata, na ljestvici od 1 do 100 indeksnih bodova

iznosi 42,1, {to pred-stavlja mali pomak od

pro{logodi{njega rezulta-ta (40,8)

financijske analize. Istraìvanje je pokazalo da se naz-nake pozitivnih promjena prvenstveno vide u transpa-rentnosti procesa privatizacije i dràvnih intervencija u gospodarstvu, ali i u nekim drugim podru~jima, kao {to je mogu}nosti participacije u trì{noj utak-mici te mogu}nosti i djelotvornosti javne rasprave. Unato~ skoku s petog na drugo mjesto na ljestvici od {est istraìvanih podru~ja dru{tva, [onje s pravom komentira i postavlja pitanje je li stanje u Hrvatskoj jednostavno rezultat okolnosti (geopoliti~kih i glo-balnih gospodarskih okolnosti) ili posljedica svjesnog i autonomnog izbora politike, tj. izbora gra|ana koji biraju izvr{nu vlast i predstavni~ka tijela. Odre|ene pozitivne promjene tuma~e se odre|enim potezima i promjenama u javnim politikama (hitro.hr, dràvne potpore gospodarstvu u kontekstu procesa pristupanja EU,itd.), no ispitivanje eksperata pokazalo je da eksper-ti rangiraju gospodarstvo kao najmanje vaàn segment za otvorenost dru{tva. Ova zadnja ~injenica ~udi, ako znamo da su najotvorenija – i istovremeno najkvali-tetnija dru{tva za ìvot ~ovjeka – ujedno i najbogatija, ekonomski «najure|enija» dru{tva. Podru~ja u kojima bi prvenstveno trebalo intervenirati su neovisnost go-spodarstva od politi~kih utjecaja te transparentnost aktivnosti dràvnih institucija – ve}a transparentnost dràvne potro{nje i upravljanja javnih poduze}ima.

Preporuke koje [onje predlaè uklju~uju: • uvo|enje OECD-ovih smjernica za bolje korpora-cijsko upravljanje dràvnim i javnim tvrtkama, nasta-vak privatizacije i, mo`da najva`nije, uvo|enje ve}eg stupnja fiskalne transparentnosti u procese pripreme, kontrole i transparentnosti tro{enja prora~unskih sredstava• pove}anje fiskalne transparentnosti i kvalitete upravljanja javnim poduze}ima• sna`nije pozicioniranje Agencije za za{titu trì{noga natjecanja u medijskom i politi~kom pro-storu, kao nezavisne institucije koja {titi jedno va`no dru{tveno dobro

Istraživanja Istraživanja


Piše: Simona Goldstein

��

Poduzetni~ki info pult Poduzetni~ki info pult


Leo Begovi}, pomo}nik ministra za obrtTel: 01/6109-190Fax: 01/6106-365e-mail: leo.begovic¥mingorp.hrBesplatni telefon za poduzetnike:0800 234 505

PODUZETNI^KI CENTRI

Zadruga PODUZETNI^KA MRE@AUlica kralja Zvonimira 10, 31327 BiljeTel: 031 751-480Fax: 031 751-481e-mail: zpm¥zpm.hrweb: www.zpm.hr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR D.O.O.Trg kralja Tomislava 14, 31550 ValpovoTel: 031 651-411Fax: 031 654-412e-mail: valpovacki.poduzetnicki.centar¥os.htnet.hr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]EVijenac S. H. Gutmanna 1, 31551 Beli{}eTel: 031 665-255Fax: 031 665-254e-mail: poduzetnicki.centar.belisce¥os.htnet.hr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR D.O.O.Trg Ante Star~evi}a 1; 31540 Donji MiholjacTel: 031 630-944Fax: 031 630-943e-mail: mpc-miholjac¥mpc-miholjac.hrwww.mpc-miholjac.hr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK[etali{te kardinala Franje [epera 13/2; 31000 OsijekTel: 031 283-820; besplatni telefon: 0800 345-345;Fax: 031 283-623e-mail: cfe¥os.htnet.hrwww.poduzetnistvo.org

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR D.O.O.Kralja Tomislava 53, 31300 Beli ManastirTel: 031 710-211;Fax: 031 710-222e-mail info¥pcbm.hr

PODUZETNI^KI INKUBATORI

PODUZETNI^KI INKUBATOR TERATrg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijektel: 031 251-000;fax: 031 251-005e-mail: ured¥tera.hr web: www.tera.hr

INSTITUCIJE PODUZETNI^KE PODR[KE

AGENCIJA ZA RAZVOJ OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJEOsijek, Europske avenije 11Tel: 031 200-677Fax: 031 215-677e-mail: razvoj¥obz.hr

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNI[TVAUlica grada Vukovara 7810 000 ZagrebTel: 01/6106-111web: www.mingorp.hr

Ivan Bra~i}, pomo}nik ministra za mala i srednja trgova~ka dru{tva i zadrugeTel: 01/6106-567Fax: 01/6109-822e-mail: ivan.bracic¥mingorp.hr

BIOS - PODUZETNI^KI INKUBATOR D.O.O.J. J. Strossmayera 341, 31000 OsijekTel: 031 209-955Fax: 031 209-956e-mail: imedic¥inet.hrweb: www.inkubator.hr

PODUZETNI^KI INKUBATOR OSVITVukovarska 142, 31540 Donji MiholjacTel: 031 630-738Fax: 031 630-738e-mail: inkubator¥mpc-miholjac.hr

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAKPODRU^NI URED HBOR-a ZA SLAVONIJU I BA-RANJU Hrvoje Gali~i}, voditelj UredaTehnologijsko razvojni centar, Gajev trg 6, Osijek, Tel/fax: 031 251-015 e-mail: hgalicic¥hbor.hr

HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVOZagreb, Prilaz Gjure De`eli}a 7Tel: 01 488-1000Fax: 01 484-6612 e-mail: hamag¥hamag.hrweb: www.hamag.hr

HGK - @UPANIJSKA KOMORA OSIJEK Europska avenija 13, 31000 Osijek Tel.: 031 223-800Fax: 031 223-824 e-mail: hgkos¥hgk.hrweb: www.hgh.hr

HOK, @UPANIJSKA KOMORA OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJESvilajska 32/II, 31000 OsijekTel: 031 310-160Fax: 031 310-161e-mail: obrtnicka.komora¥os.t-com.hrweb: www.okobz.hr

SUDSKI REGISTAR TRGOVACKIH DRU[TAVA U HRVATSKOJweb: sudreg.pravosudje.hr/SUDREG3/

REGISTAR POSLOVNIH SUBJEKATA HGKweb: www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogonHITRO.HRwww.hitro.hrINFO TELEFON 0800 0080info¥hitro.hr OSIJEK Lorenza Jägera 1Telefon: (031) 222 283, 222 284, 222 285 Telefaks: (031) 222 290

POSLOVNI KALENDAR

1. Vinkovci PROSINAC 2006. TRADICIONALNI SEOSKI PROIZVODI PROIZVO-DI SELJACKOG OBITELJSKOG GOSPODARSTVA Kontakt: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA @UPANIJA2. Pula. 07.-17.12.2006. XII SAJAM KNJIGE SAJAM HRVATSKIH NAKLAD-NIKA I KNJIGA Kontakt: CASTROPOLA D.O.O.,�2 100 PULAtel. 385 (0)52 21 81 97fax. 385 (0)52 21 61 59mail: castropola�pu.htnet.hr;web: http://www.castropola.hr3. Bjelovar 09.-10. 12. 2006. 15. IZLO@BA MALIH @IVOTINJA Kontakt: BJELOVARSKI SAJAM, DR. ANTE STARCEVICA 8, 43 000 BJELOVARtel. 385 (0) 43 23 73 21fax. 385 (0) 43 23 73 22mail: bjelovarski-sajam�bj.t-com.hrweb: http://www.bj-sajam.hrKontakt osoba: MARIJAN SLUNJSKI4. Zagreb 14.-29.12.2006. BO@ICNI VELESAJAM Kontakt: ZAGREBACKI VELESAJAM, AVENIJA DUBROVNIK 15, 10020 ZAGREBtel. 385 (0)1 65 03 111fax. 385 (0)1 65 03 112mail: zagvel�zv.hrweb: http://www.zv.hr5. Pula 20. - 30. 12.2006. BO@ICNI SAJAM ISTRE 1. IZLO@BA I PRODAJA BO@I]NIH DAROVA Kontakt: LELLA DESIGN & RAZVOJ-UDRUGA ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA I KULTURE, LJ. POSAVSKOG 11, �2100 PULAmob. 0��/�� 11 ��mail: [email protected]; [email protected]: http://Lj. Posavskog 11, 52100 Pula6. BAU 2007 17th International Trade Fair for Building Materials, Building Systems, Building Renovation 1�/01/200� - 20/01/200� www.bau-muenchen.com 7. COSMETICA Hannover 200720.01.0� - 21.01.0�HannoverTrade fair for cosmeticshttp://www.ki-online.de/html/cos_hanno.html 8. OPTI MÜNCHEN 2007 10th International Optics And Eyewear Exhibition 2�/01/200� - 2�/01/200�www.opti-munich.com

Uvodnik

��

Tema broja

Prema podatcima FINA-e i Hrvatske gospodarske ko-more, trend stalnog rasta insolventnih pravnih osoba koji je zapo~eo 1999. godine, bio je pao 2004. godine na 19.720 tvrtaka, no potkraj pro{le godine broj tvr-taka pove}an je na 20.446, a dugovanja su iznosila 10,9 milijarda kuna. Krajem rujna ove godine zabiljeèno je 11,589 milijar-da kuna prijavljenih nepodmirenih obveza, {to zna~i porast od oko 680 milijuna kuna u odnosu na po~etak godine. Tako|er raste broj blokiranih pravnih osoba (21.685), dok je broj zaposlenih u tim poduze}ima (30.111) manji nego u kolovozu. Zabrinjavaju}e je da se biljeì porast pravnih osoba s nepodmirenim nalozi-ma duìm od 360 dana, tako da oni sada ~ine oko 80% od ukupnoga broja pravnih osoba s nepodmirenim na-lozima.Sektor za industriju HGK-e proveo je potkraj pro{le godine telefonsku anketu me|u 55 tvrtaka, koja po-kazuje da rokovi pla}anja dobavlja~ima prosje~no iz-nose 60 dana, dok ista svoja potraìvanja od kupaca u prosjeku naplate u 90 dana, {to je za 50 posto dulje od rokova pla}anja dobavlja~ima. Pla}anje putem

kompenzacija ~esto se koristi u tekstilnoj industriji i i industriji gra|evinskog materijala. Dràva, dràvne institucije i dru{tva u ve}inskom vlasni{tvu dràve svoje obveze pla}aju u prosjeku u roku od 120 dana. Zabiljeèno je skra}ivanje rokova pla}anja Hrvatske elektroprivrede te pove}anje kod bolnica, a u industriji gra|evinskog materijala biljeè se i rokovi naplate od 360 dana.

OSIGURANJA PLA]ANJANajsigurnije je pla}anje avansno pla}anje, pla}anje unaprijed. Me|utim, to nije uvijek mogu}e. Zbog toga je za poduzetnika prvi korak osiguranja naplate nje-govih potraìvanja, prije sklapanja ugovora, provjera budu}ega partnera. Analize financijskih izvje{taja poduzetnik moè kupiti od Fina-e ili od drugih tvr-taka koje rade analize boniteta i procjenu klijenta. Tek tada slijedi drugi korak - osiguranje pla}anja pomo}u instrumenata osiguranja pla}anja, definiranje valu-te pla}anja te kako }e se postupati ukoliko do|e do nepla}anja. Ugovaranje zatezne kamate moè biti u~inkovita mjera da kupac uredno plati dugovanje.

Poduzetnici moraju biti svjesni ~injenice da što je više vremena prošlo od dospije}a pla}anja, u kona~nici je teže nešto naplatiti.

NaplatapotraìvanjaNaplata potraživanja predstavlja najve}i problem mladim, brzo rastu}im tvr-tkama. One nerijetko ne znaju kako naplatiti rastu}a potraživanja te postaju nelikvidne. Iz ovakve situacije te tvrtke ne izlaze lako, u ekstremnim uvjetima dolazi i do slu~ajeva da tvrtku prodaju svom dužniku.

Piše: Bojana Zabrdac

��

Tema broja Tema broja

KORACI U NAPLATI POTRA@IVANJA

Poduzetnik mora znati kako }e postupati nakon {to je roba isporu~ena ili usluga izvr{ena. On, ukoliko nema vremena za ~ekanje do dospje}a pla}anja, moè prodati svoja potraìvanja specijaliziranim poduze}ima koja se bave otkupom potraìvanja (faktoringom), koja }e mu isplatiti iznos uz odre|eni diskont.

Ukoliko poduze}e samo brine o naplati potraìvanja, navest }emo korake pomo}u kojih }e mu biti lak{e na-platiti dospjela potraìvanja.

Telefonski poziv ili dopisOvo je prvi korak kojim se provjerava je li do nepla}anja do{lo pogrje{kom, npr. da je pogrje{kom upla}eno drugom poduze}u, i u kojem se razgovara u svezi naplate. Ukoliko se {alje dopis ili izvadak otvore-nih stavaka, ono treba biti ljubazno, treba napomenuti da se smatra nevaè}im ako je obveza u me|uvremenu pla}ena te, ukoliko je to slu~aj, zahvaliti na pla}anju. U praksi se pokazalo da je najbolje koristiti kombinaciju pisanoga dopisa i telefonskih poziva.

Poùrnica pla}anja Njom se du`niku napominje kako nije reagirao na ra-nije poslan dopis ili telefonski razgovor. Ona je ozbi-ljnija od dopisa, ali nije u prijete}em tonu. Va`no je da poùrnica do|e u ruke prave osobe, odnosno osobe koja je stvarno nadle`na za izvr{enje pla}anja.

Posjet du`nika Posjet se dogovara, najavljuje i obavlja radi dogo-vora o na~inu otplate duga. Na sastanku se trebaju posti}i konkretni dogovori o pla}anju. Od du`nika treba zahtjevati da kaè to~an, realan datum pla}anja. Tako|er, treba {to bolje upoznati situaciju u kojoj se nalazi du`nik kako bi znali kako dalje reagirati.

Poduzetnik mora znati kako }e postu-

pati nakon {to je roba isporu~ena ili usluga

izvr{ena

INSTRUMENTI OSIGURANJA PLAÂNJA

Naj~e{}e kori{teni instumenti osiguranja pla}anja su zadu`nica i mjenica, dok se bankarske garancije rijetko koriste.

Zadu`nicaZadu`nica se u novije vrijeme naj~e{}e koristi kao in-strument osiguranja pla}anja. Zadu`nicom du`nik daje suglasnost da se, radi naplate dugovanja u odre|enom iznosu te u korist odre|enog vjerovnika, s odre|enog ra~una ili sa svih njegovih ra~una kod banke, zaplije-ne ti ra~uni te da se novac s ra~una izravno isplati odre|enom vjerovniku. Postoje razlike izme|u obi~ne i bjanko zadu`nice. Obe trebaju biti ovjerene kod javnog bilje`nika s tim {to bjanko zadu`nica ne sadràva iznos potraìvnja vjero-vnika, a ne mora ni podatke o vjerovniku. To naknadno upisuje vjerovnik. Zatim, ona mora biti ispunjena na obrascu propisanom Pravilnikom o obliku i sadràju bjanko zadu`nice.

MjenicaObveza iz mjenice (obveza pla}anja) odvojena je od pravnog posla zbog kojega je izdana i koji je pravni posao povod za njeno izdavanje. Stoga mjenica pred-stavlja samostalnu obvezu. Mjenica je nov~ani papir i prezentacijski papir. No, nedostatak mjenice kao sre-dstva osiguranja pla}anja je {to se ona vra}a vjerov-niku, ukoliko du`nik nema novca na ra~unu (ne bloki-ra ra~un du`nika).

Bankovna garancijaBankovna garancija posebni je oblik ugovora o jam-stvu. U tom ugovoru, koji mora biti izdan u pisanom obliku, banka jam~i da }e do ugovorenog iznosa vjero-vniku nadoknaditi {tetu isplatom u novcu, ali ne osi-gurava i ne jam~i da }e du`nik platiti vjerovniku.

Obra~unska pla}anjaS du`nikom se mogu dogovoriti i druga~iji na~ini ot-plate duga, obra~unska pla}anja (kompenzacija, cesija, asignacija, preuzimanje duga).

Otkaz suradnjeOvisi o samom poduzetniku i vrsti posla kada se defi-nitivno otkazuje suradnja.

Opomena i naplata pomo}u instrumenata osiguranja pla}anjaOpomena se {alje da se obavijesti du`nika o prisilnoj naplati duga pomo}u instrumenata osiguranja pla}ana, nakon ~ega slijedi i sama aktivacija istih.

Ovrha i ste~ajNaklon {to svi ranije poduzeti poku{aji za naplatu potraìvanja nisu djelovali, slijedi ovrha kojom pretho-di spor. Vjerovnik moè i predloìti otvaranje ste~aja nad du`nikom.

OBRAÛNSKA PLA]ANJA (kompenzacija, cesija, asignacija, preuzimanje duga)

Prema Zakonu o platnom prometu u zemlji, poslovni subjekt ne moè obavljati obra~unsko pla}anje ako na ra~unu za redovito poslovanje ima evidentirane nena-mirene dospjele obveze, odnosno ako mu je ra~un blo-kiran. Samo obra~unsko pla}anje regulirano je Zako-nom o obveznim odnosima.

Financijska kompenzacija (prijeboj potraìvanja)Financijska kompenzacija jedini je oblik pla}anja bez uporabe novca. Zbog toga se i koristi kao jedan od in-strumenata za pove}anje likvidnosti jer je jedan dug namiren, a da nisu utro{ena nov~ana sredstva koja se onda mogu uporabiti za neke druge obveze.

Za obavljanje me|usobne kompenzacije (dva sudio-nika) nije potrebita suglasnost druge strane, ali je potrebito napisati izjavu o prijeboju. No, ugovor o multilateralnoj ili veri`noj (tri i vi{e sudionika) kom-penzaciji moraju potvrditi sve strane, sudionici prije-boja obveza i potraìvanja.

Kompenzacija putem InternetaNa temelju uspje{nih sustava multilateralnih kom-penzacija putem Interneta, u svijetu i u Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtaka koje nude ovu uslugu (www.

e-kompenzacija.com, www.krugovi.com, www.croa-tiabiz.com/kompenzacije, www.kompenzacije.biz,...). Sustavi funkcioniraju tako da korisnici prijavljuju svoja potraìvanja i dugovanja, a sustavi ih automatski uklju~uju u traènje multilateralnih kompenzacijskih lanaca. Jedan lanac kompenzacija traje ovisno o posre-dniku jedan do dva tjedna te se u tom razdoblju priku-pljaju liste du`nika i vjerovnika. Pojedinom sudio-niku u ovoj fazi nisu poznati ostali sudionici i njihova potraìvanja i dugovanja. Nakon {to su podatci priku-pljeni, oni se obra|uju te se informiraju tvrtke koje su u{le u kompenzacijski lanac. Posrednik utvr|uje iznos obveza koji je zajedni~ki svim sudionicima u kompen-zaciji, a koji moè biti jednak ili manji od iznosa kojega je prijavio pojedini sudionik. Oni dobivaju listu prije-dloga multilateralne kompenzacije koju sv i sudionici lanca trebaju potvrditi te proknjiìti kompenzaciju. Za ovu uslugu posrednici traè odre|enu naknadu, posto-tak od kompenziranog iznosa.

Cesija (ustupanje potraìvanja ugovorom) i asignacija (upu}ivanje)Ugovor o cesiji zaklju~uje se izme|u dosada{njeg i no-vog vjerovnika, du`nik ostaje isti i nije nuàn njegov pristanak, ali ga je obvezno obavijestiti.

Asignaciju je najjednostavnije objasniti na primje-ru. Tvrtka za servis auta nam je obavila popravak auta i ispostavila ra~un. Popravak nam nadokna|uje osiguravaju}e dru{tvo. Da bi pojednostavili pla}anje, mi upu}ujemo osiguravaju}e dru{tvo da plati servisu auta. Sve tri tvrtke ili osobe moraju potpisati ugovor o asignaciji. Pristankom vjerovnika na uputu, u ovom primjeru servisa auta ne prestaje na{a obveza prema njemu, ona prestaje ispunjenjem od strane upu}enika. Ukoliko u roku jedne godine obveza nije podmirena, asignacija postaje ni{tava.

Prezimanje dugaUgovor o preuzimanju duga sklapaju tako|er tri stra-ne, prvobitni du`nik, novi du`nik i vjerovnik. Preu-zimanjem duga mjenja se du`nik, obveza ostaje ne-promijenjena. Potreban je pristanak vjerovnika jer je njemu va`no tko mu je novi du`nik, je li on solventan i pla}a li svoje obveze na vrijeme.

Uvjeti za mogu}nost pla}anja prijebojem su:

- da su potraìvanja dospjela

- da tvrtka koja prebija mora biti istovremeno i du`nik i vjerovnik,

- da su istorodna, {to zna~i da glase na novac ili druge zamjenjive stvari iste vrste i iste kakvo}e

- da su utuìva.


�0 �1

Tema broja Tema broja

NAPLATA POTRAŽIVANJA U INOZEMSTVU

Kao {to je vidljivo iz dosada{njeg sadràja, napla-ta potraìvanja predstavlja zna~ajan problem u doma}emu gospodarskom sustavu. Upravo stoga po-stavlja se pitanje {to kada poduzetnik odlu~i iza}i na inozemno trì{te i kako naplatiti potraìvanja od su-bjekata koji su izvan doma}ega zakonodavnog okvira.

Inozemna trì{ta mogu predstavljati zna~ajan poten-cijal za razvoj poslovanja doma}ih poduze}a, posebice u slu~aju zemalja kao {to je Republika Hrvatska, gdje je veli~ina doma}eg trì{ta vrlo ~esto ograni~avaju}i element razvoja. Koristi od me|unarodnog poslovanja neupitne su, ne samo za pojedina~ne gospodarske su-bjekte, ve} i za cjelokupno nacionalno gospodarstvo. Me|utim, rastu}i broj ste~ajeva u mnogim europskim zemljama ukazuje kako danas nema sigurnih trì{ta te je stoga pri izlasku na me|unarodno trì{te potrebito poduzeti odra|ene mjere za{tite.

Pla}anje robe ili usluge prije isporuke dakako predsta-vlja najsigurniji na~in poslovanja, no ovakav pristup poslovanju vrlo ~esto nije mogu}e provesti zbog ~ega se problem naplate potraìvanja moè pojaviti i na inozemnim trì{tima. Osim prikupljanja informacija o inozemnom partneru kao osnovi za po~etak suradnje, doma}im poduzetnicima pruàju se druge mogu}nosti kao {to su bankarska garancija, akreditiv ili Ugovori o osiguranju od politi~kih i komercijalnih rizika.Dok bankarska garancija i akreditiv podrazumijevaju spremnost inozemnog partnera za ishodovanje istih, Ugovori o osiguranju od politi~kih i komercijalnih ri-zika isklju~ivo su u domeni doma}ih poduzetnika.

U Republici Hrvatskoj spomenute Ugovore provo-di Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), a isti obuhva}aju za{titu od komercijalnih rizika (nepla}anje, odnosno neizvr{enje ugovorne obveze inozem-nog kupca, ste~aj inozemnog kupca i nemogu}nost izvr{enja obveza od strane inozemnog kupca za koje osiguranik ne odgovara i koje su nastale u inozem-stvu) te politi~kih rizika (razli~iti politi~ki doga|aji poput rata, revolucije, pobune i sli~no, kao i razli~ite mjere koje donosi Vlada dràve inozemnog kupca, a na koje osiguranik nije mogao utjecati).

Ugovorom o osiguranju mogu se osigurati pojedina~ne izvozne isporuke, ali tako|er i cjelokupni izvozni pro-met. Premija osiguranja, osim o vrsti osiguranja, ovisi i o bonitetu kupca, ugovorenim rokovima pla}anja, rizi~nosti sektora i zemlje izvoza i sl. U slu~aju nastupa jednog ili vi{e rizika i ako su u potpunosti po{tivane odredbe Ugovora, osiguranik ima pravo na od{tetu. Za sklapanje Ugovora o osiguranju od politi~kih i komer-cijalnih rizika, kao i za sve ostale informacije o istome, gospodarski subjekti mogu se obratiti Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj .

U europskim zemljama je 2002. godine bilo 210.000 ste~ajeva: Njema~ka: 39.000

poduze}a, Francuska: 43.500 poduzeca, Ma-

darska: 11.500 podu-zeca, [vicarska: 8000

poduze}a, Austrija: 5000 poduzeca...

Faktoring dru{tvo Prvi faktor d.o.o. Zagreb, prva je specijalizirana tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi poslo-vima doma}eg i me|unarodnog faktoringa, obiljeàva tre}u godinu uspje{nog poslovanja u Hrvatskoj.

Dru{tvo operativno djeluje u Zagrebu od oùjka 2004. godine, a danas ima tri dislocirana ureda u Osijeku, Rijeci i Splitu te zapo{ljava 29 djelatnika. Prema trenutnim pokazateljima faktoring dru{tva Prvi fak-tor d.o.o. Republike Hrvatske, ove }e godine ukupan promet biti udvostru~en u odnosu na 2005.godinu. To svakako pokazuje kako je hrvatsko trì{te prepoznalo faktoring kao modernu financijsku uslugu, koja pozi-tivno utje~e na razvoj poduzetni{tva, posebice za male i srednje tvrtke.

Naime, osniva~ dru{tva Prvi Faktor u Zagrebu najve}e je faktoring dru{tvo u Sloveniji, Prvi faktor d.o.o. Lju-bljana, koje poslove faktoringa obavlja od 1994. godi-ne.

Dru{tvo je ~lan najve}e me|unarodne faktoring udru-ge Factors Chain International, koja u posebnu mreù udruùje 212 vode}ih dru{tava za faktoring iz 61 dràve, kao i INTERNATIONAL FACTORS GROUP, druge najve}e udruge koja okuplja 78 faktora iz 50 dràva. Grupa PRVI FAKTOR je od 2005. godine pri-sutna i u Srbiji (Prvi faktor d.o.o. Beograd), a od 2006. godine i u BiH (Prvi faktor d.o.o. Sarajevo) i Makedo-niji (Prvi faktor d.o.o. Skopje).

Prvi faktor d.o.o. Zagreb predstavila nam je Jasna Ko~evar, voditeljica komercijale izdvojenog ureda Osijek.

O faktoringu se u Hrvatskoj jo{ uvijek malo zna. Moète li nam pojasniti {to je faktoring i kako sustav funkcioni-ra?Faktoring je otkup nedospjelih nenapla}enih faktura u zamjenu za kratkoro~no financiranje.

To je moderna financijska usluga koja omogu}ava financiranje i osiguranje poslovanja uz faktorovu obvezu preuzimanja svih administrativnih postupaka u svezi unov~avanja i pra}enja faktura pri prodaji s od-godom pla}anja za ustupatelja.

Faktoring je mix bankarske, komercijalne i poduzetni~ke djelatnosti, koji na jednom mjestu, jed-nim ugovorom, ustupatelju potraìvanja omogu}uje financiranje poslovanja, za{titu od rizika nepla}anja, unov~avanje, naplatu, vo|enje salda konti potraìvanja, pra}enje statistike pla}anja kupaca, itd. Koje }e usluge biti uklju~ene u pojedina~ni ugovor, ovisi isklju~ivo o èljama i mogu}nostima komitenta i faktora.

Sustav funkcionira na sljede}i na~in: prodavatelj isporu~uje robu kupcu te odmah nakon isporuke potraìvanja po tom ra~unu ustupi faktoring agen-ciji uz pismenu suglasnost kupca. Faktoring agencija nakon procjene boniteta kupca, prodavatelju ispla}uje avans za preuzeta potraìvanja (80% ) ukupnog izno-sa ra~una (umanjenog za proviziju faktoringa). Na taj na~in, prodavatelj odmah dobiva novac za isporu~enu robu te moè servisirati teku}e obveze (sirovine, re-promaterijal, pla}e, poreze, novu robu), umjesto da ~eka svog kupca, u nekim slu~ajevima ~ak i 180 dana.

Kada na dogovoreni datum kupac plati svoju obvezu, faktor neispla}enih 20% umanji za unaprijed ugo-vorenu kamatu na avans i isplati prodavatelju na ìrora~un

Jasna Ko~evar, voditeljica komercijale izdvojenog ureda Osijek

Prva specijalizirana faktoring tvrtka u Hrvatskoj


�2 ��

Tema broja

Koje su prednosti faktoringa u odnosu na ostale finan-cijsko-savjetodavne opcije koje moèmo susresti na trì{tu?Sa stanovi{ta prodavatelja/ustupatelja, nekoliko je zna~ajnih prednosti faktoringa. Prodavatelj vi{e ne mora ~ekati na dogovorenu valutu, nego novcem moè raspolagati ve} dan nakon ispostavljanja ra~una,{to pozitivno utje~e na LIKVIDNOST njegove tvrtke. U slu~aju nepla}anja s kup~eve strane, a pod uvjetom da je ugovoren faktoring bez regresa, faktor ispla}uje prodavatelju razliku do punog iznosa najkasnije u roku od 120 dana po dospije}u potraìvanja, {to utje~e na SIGURNOST poslovanja.

Faktor brine za stalno, aùrno i precizno administrati-vno pra}enje ustupljenih potraìvanja, {alje opomene te vr{i unov~avanje i naplatu potraìvanja, ~ime [TEDI VRIJEME I NOVAC svojih klijenata. Tako|er, financi-ranje od strane faktora ne optere}uje limite kod ba-naka, ve}, naprotiv, pozitivno utje~e na bonitet i kredit-nu sposobnost prodavatelja/ustupatelja potraìvanja. Time OMOGU]AVA RAST PODUZE]A (klijenta) NA OSNOVI TEKU]EG I BUDU]EG POSLOVANJA. Pro-davatelju/ustupatelju potraìvanja faktor omogu}ava da doma}im i inozemnim kupcima sigurno prodaje na kredit i na taj na~in ponudi konkurentne uvjete pro-daje i pla}anja ~ime OSIGURAVA VE]U KONKURENT-NOST PODUZE]A NA TR@I[TU.

Poslovanje tvrtke ne ovisi samo o tome koliko dobro poduzetnik obavlja osnovnu djelatnost, ve} i o na-vikama i plate`noj sposobnosti njegovih kupaca. Rizici nepla}anja i ka{njenje s pla}anjem mogu ugroziti ~ak i postojanje same tvrtke jer potraìvanja prema kupci-ma obi~no predstavljaju veliki dio imovine poduze}a. Upravo faktoringom poduzetnici mogu jako brzo svoja potraìvanja pretvoriti u novac.

[to sve Prvi faktor d.o.o. Zagreb, odnosno Izdvojeni ured Osijek, mogu ponuditi malim i srednjim poduzetnicima u @upaniji i regiji?Uz pomo} bogatog iskustva u obavljanju faktoring poslova te ~lanstva grupe PRVI FAKTOR u najve}oj me|unarodnoj mreì faktoring dru{tava, potencijal-nim klijentima na raspolaganju je kvalitetna i boga-ta ponuda suvremenih financijskih usluga. Svojim

klijentima tako danas moèmo ponuditi doma}i i me|unarodni faktoring (izvozni i uvozni), jednokratni otkup potraìvanja, eskont mjenica te dobavlja~ki fak-toring, kao i osigurati kvalitetne i pouzdane informa-cije o bonitetu poduze}a.

Faktoring ima prednosti i za kupca/du`nika jer u slu~aju da faktor jam~i za pla}anja dobavlja~ima (doma}im i/ili inozemnim), kupcu omogu}ava poslo-vanje s odgo|enim pla}anjem ili produènjem roka pla}anja, ~ime se izbjegava avansno pla}anje, tj. osigu-rava pla}anje akreditivima i bankovnim garancijama.

Kolika je trì{na cijena va{e usluge?Cijena faktoringa ovisi ponajprije od boniteta kupca, duìni financiranja te financiranom iznosu, a sastoji se od dviju vrsta tro{ka : provizije i kamate.

Provizija se kre}e od 0,2 do 3% i obra~unava se na ustupljeni iznos, a kamata se kre}e od 6 do 9% na godi{njoj razini i obra~unava se samo na financirani iz-nos. Na primjer, uz ugovorene uvjete financiranja 7% godi{nja kamata, 1% jednokratna provizija i razdo-blje financiranja od 90 dana, usluga faktoringa iznosi 2,74% ustupljenog iznosa.

Kakva je situacija na trì{tu faktoring usluga u Hrvatskoj? Koliko je jaka konkurencija? Sura|ujete li i na koji na~in s poslovnim bankama?Tvrtke koje su specijalizirane za faktoring nisu konku-rencija bankama i zapravo se njihove djelatnosti na-dopunjavaju. Faktoring je izrazito kratkoro~ni izvor financiranja, koji tvrtke upotrebljavaju za pla}e, siro-vine i repromaterijal.

Faktoring tvrtkama omogu}ava brzi rast bez rizika, a to pogoduje i bankama jer klijenti ve}inom trebaju kratkoro~ne i dugoro~ne kredite, kako se razvijaju i in-vestiraju u poslovanje.

Osim banaka koje u paleti svojih proizvoda nude i fak-toring, u Hrvatskoj je registrirano osam agencija za faktoring. Njihovo djelovanje moè biti brzo, ali te{ko mogu trajno rije{iti problem kvalitetnog izvora finan-ciranja.

“Izdvojeni ured Prvog faktora d.o.o. Zagreb u Osijeku zapo~eo je s radom prije ne{to vi{e od godinu dana. U po~etku je mi{ljenje poduzetnika bilo da se bavimo otkupom dospjelih – spornih potraìvanja, a ne nedo-spjelih. Tada smo najvi{e vremena i energije tro{ili na edukaciju trì{ta o tomu {to je zapravo faktoring.

U po~etku smo nailazili na probleme s kakvima se susre}u svi po~etnici pri uvo|enju novog proizvoda na trì{te. Sada, nakon godinu dana, imamo stabilno po-slovanje i svakim danom sve vi{e klijenata. Sav napor i trud koji smo uloìli tijekom prvih nekoliko mjeseci sada donosi o~ekivane rezultate.

Organizirani smo kao tim od tri djelatnika: administra-tor, komercijalist i voditelj ureda, a djelujemo s ciljem pronalaènja modela financiranja za svakog klijenta, u skladu s njegovim potrebama te poslovnom politikom Prvog faktora d.o.o. Zagreb, na na~in da jednokratni posao pretvorimo u dugoro~nu poslovnu suradnju.

Upravo kombinacija bankarstva i komercijale fakto-ring ~ini iznimno dinami~nim poslom, a na{e reakcije moraju biti izrazito brze. I one to jesu”, istaknula je Ko~evar te dodala: “Formalno, podru~je koje pokriva ured Osijek je od Koprivnice, Belog Manastira, Iloka, @upanje pa do Novske. Realno, faktoring ne poznaje granice, imamo nekoliko klijenata u Zagrebu, Karlovcu ~ak i jednog u Splitu. Napretkom informatike daljina ne predstavlja pro-blem, a klijentu prepu{tamo izbor poslovne suradnje. Ured Osijek, u ovome trenutku, radi s vi{e od ~etrde-set klijenata iz razli~itih djelatnosti, od proizvodne, trgova~ke, gra|evinske i poljoprivredne do uslu`ne djelatnosti.

Najvi{e radimo klasi~ni i dobavlja~ki faktoring, potom izvozni faktoring te diskont fakture i eskont mjenica. Konkurencija, naravno, postoji i na na{em podru~ju, no mi se ne bojimo. Prostora ima za sve. Lojalna je konkurencija pozitivna i tjera nas jo{ jedan korak naprijed, i u razmi{ljanju i u organizaciji.“

Regionalni ured u Osijeku

Za sve dodatne informacije slobodno se obratite:

Jasna Ko~evar Voditelj komercijale izdvojenog ureda Osijekjasna.kocevar¥prvifaktor.hrTelefon: +385 31 200 691 GSM: +385 98 437 811


Upravo kombinacija bankarstva i komercija-le faktoring ~ini iznim-no dinami~nim poslom, a na{e reakcije moraju biti izrazito brze.

Faktoring tvrtkama omogu}ava brzi rast

bez rizika, a to po-goduje i bankama

jer klijenti ve}inom trebaju kratkoro~ne i

dugoro~ne kredite, kako se razvijaju i investi-

raju u poslovanje.

��

Za{tita podataka daje vam sigurnost. Sigurnost

se isplati bez obzira na cijenu

Kvalitetna zaštita poslovnih podatakaNajve}i dio znanja i vrijednosti firme nalazi se u podatcima kojima barata

Informatizacija poslovanja dovela je do toga da se poslovi za koje su prije bili potrebni dani, danas zavr{avaju za nekoliko sekunda. Unato~ tom ogrom-nom napretku, ve}ina firma i dalje jako zaostaje u nekim segmentima informatizacije. Jedan od njih je i za{tita podataka.Iako na prvi pogled mislite da znate kako za{tititi po-datke jer samo ime sve govori, postoje bitne razlike u za{titi podataka u ku}nom okru`ju i poslovnom okru`ju. Tužno je ako izgubite 3000 slika s ljetovanja i 300 mp3-a zbog otkazivanja tvrdog diska na ku}nom ra~unalu, a CD na koji ste spremili slike se izgrebao, pa je ne~itljiv. Katastrofa je ako odjednom shvatite da se sino} prilikom nestanka struje dogodilo ne{to ~udno i va{a poslovna aplikacija daje krive informacije. Nedo-staje vam dva {lepera robe, nemate kompletan popis du`nika, nedostaje dio ra~una iz 2004. godine... A sve to ste otkrili slu~ajno jer ste „sre|ivali“ papire zbog najavljenog dolaska financijske policije. U slu~aju da nemate primjerenu za{titu podataka, razmislite koliko }e ljudi potro{iti koliko dana da bi pregledalo koliko registratora da biste bili na nuli. Za to vrijeme konku-rencija zara|uje...Po{to se najlak{e u~i na primjerima, za primjer }emo uzeti tri firme. Neka se zovu A, B i C. Firma A ozbiljno je pristupila problemu za{tite podataka i ugradila ga u svakodnevni poslovni proces. Firma A pravi za{titnu kopiju kriti~nih podataka. Firma A zaustavlja rad na sat ili dva, vra}a verziju podataka od prethodnoga dana, unosi minimalni broj stavaka od dana{njega dana i spremni su za rad. Firma B koristi „ku}ne“ metode za{tite podataka. Imaju kopiju podataka od prije 10 dana. Vra}aju verziju od prije 10 dana, a ako su radnici puni elana, za 2 ili 3 dana mogu unijeti sve stavke koje su unosili 10 dana. Ova dva ili tri dana po-sao stoji jer se ponovno radi ono {to je ve} obavlje-no. Firma C se pouzda u sre}u jer „nikada nisu imali problema i sve dobro radi“ i ne prave za{titne kopije. Hm...prili~no je lako zaklju~iti koja je njihova sudbina. Prema istraìvanjima 50% firma koje izgube kriti~ne podatke odmah propada. Od kompanija koje preìve gubitak podataka, 90 % propada u naredne 2 godine. Procjena je da je su tro{kovi zbog gubitaka podataka u 2005. godini na svjetskoj razini oko 12 milijarda do-lara.Obzirom na profil ~itatelja ovoga ~asopisa, ne}emo previ{e ulaziti u tehni~ke detalje, ve} }emo iznijeti najosnovnije metode i poslovne prednosti. Za{tita po-dataka vas {titi od gubitka podataka zbog pogrje{ke u

aplikaciji, ljudskog faktora, prirodnih nepogoda, gubi-taka uzrokovanih virusima, kvara informati~ke opre-me, kra|e i sl.

Zbog potrebe za za{titom od svih ovih faktora, za{tita podataka to nije: 1) ako se za{titna kopija nalazi na istom tvrdom disku ili ~ak istom serveru kao i sami podatci (u slu~aju kva-ra hardvera ostajemo bez nje)2) ako se kopija nalazi na istoj fizi~koj lokaciji (u slu~aju poàra ili kra|e ostajemo bez nje)3) ako niste isprobali i uspje{no povratili informacije sa za{titne kopije (sama kopija ne zna~i ni{ta - morate imati istestirane metode za povrat informacija).

Prva je razina za{tite podataka kori{tenje redundant-nih tvrdih diskova. Ova metoda vas {titi od kvara tvr-dih diskova i u osnovi se zasniva na kopiranju istoga sadràja na vi{e diskova. Ovisno o kori{tenoj tehnolo-giji, ova metoda vas {titi od kvara jednoga ili vi{e tvr-dih diskova. Druga je razina za{tite pohrana podataka na prenosivi medij. Sam sustav za pohranu podataka sastoji se od aplikacije za pohranu podataka, hardve-ra za pohranu podataka i pripadaju}ih medija koje taj hardver koristi. Mogu}e je koristiti aplikacije za pohra-nu podataka koje dolaze s operativnim sustavom, ali su takve aplikacije obi~no jednostavne i nemaju napredne opcije za pohranu kompleksnijih tipova podataka (baze podataka, specifi~ne aplikacije, elektroni~ka po{ta i sl.) ili pohranu podataka na udaljenim ra~unalima.

Profesionalne aplikacije za pohranu podataka nude module koji olak{avaju pohranu tih specifi~nih vrsta podataka i olak{avaju povrat, kako dijela informacija, tako i oporavka cijeloga sustava u slu~aju havarije. Poslovne prednosti profesionalnih aplikacija i opreme su povrat novca kroz smanjene tro{kove odràvanja, servisa i sli~nih intervencija. Naj~e{}e kori{teni me-diji su opti~ki mediji (CD ili DVD), magnetske trake i prijenosni diskovi. Zbog najve}e razine automatizacije, omjera cijena/ kapacitet i trajnosti zapisa, u poslovnom svijetu najzastupljenije su magnetske trake. Ve} danas razmislite je li va{a metoda za{tite poda-taka primjerena va{em okruènju i podatcima kojima svakodnevno baratate ili postavite to pitanje odgovor-nim osobama u firmi.

Jeste li ikada provjerili moète li sve va`ne podatke vratiti i u slu~aju najve}e havarije?

Poslovna znanja

Piše: Ivan TurkIntegra Group d.o.o. - sistem inženjer


��

Osigurajte da va{u poslovnu poruku doìve

ispravno jer iako je online komunikacija ve}i izazov

od usmene ili pismene, nikako ne}ete pogrije{iti budete li poslovni e-mail

tretirali poput ostalih forma poslovnoga dopi-

sivanja.

Pisanje poslovnih elektroni~kih porukaU dana{nje je vrijeme nemogu}e zamisliti suvremenu komunikaciju bez Interneta u {to se ubraja i pisanje i slanje poslovnih elektroni~kih poruka. Kako je to vrlo vaàn i ra{iren na~in komunikacije, potrebito je poznavati osnovna pravila pisanja kako biste i u virtualnom svijetu osigurali pozitivan image.

E-mail je danas najra{ireniji komunikacijski alat u poslovnim sredinama. Iako je komunikacija bez te-lefona nezamjenjiva u svakodnevnom poslovanju, e-mail daje puno vi{e prednosti, kao {to su brzina, doseg i u~inkovitost, {to ga ujedno ~ini masovnim medijem {irom svijeta. Pisane poruke jednostavnije se mogu analizirati, dokumentirati te lak{e provjeriti to~nost i informacije o po{iljatelju e-mail poruke, koriste}i se poslovnim bazama podataka na ra~unalu ili pu-tem Internet pretraìva~a. No, unato~ prednostima, zbog brzine i dostupnosti, naj~e}e je e-mail predmet zlouporabe i zabune te je zbog toga vrlo lako upasti u zamku pisanja neformalnih i lo{e strukturiranih po-slovnih e-mailova. Va`no je napomenuti da su mnogi poslovni neuspjesi i propu{tene potencijalne poslovne prilike rezultat lo{ega na~ina (ne)komuniciranja pu-tem e-maila. Propisano e-mail komuniciranje postaje dodatna kvaliteta osobite va`nosti u dana{njem «mo-dernom» poslovnom svijetu. Nepismeni e-mail pun gramati~kih pogrje{aka moè vas izloìti podrugivanju kome god ga slali. Ne sramite se nekada zaviriti u pra-vopis ili pitati kolegu. Tako|er je vrlo va`no na provo-

kativan ili negativan e-mail odgovarati tek nakon {to ste udahnuli i dobro razmislili {to odgovoriti.Nekoliko savjeta kako ostaviti dojam savr{eno poslo-vne i pristojne osobe tijekom pisanja poslovnoga e-maila:

1. Kratak i jasan naslovVrlo je va`no nikada ne poslati e-mail bez naslova jer upravo je naslov ~imbenik koji odre|uje brzinsku odluku je li poruku nu`no odmah razmotriti ili ne. To pomaè pri odre|ivanju prioriteta, bez da se otvara i ~ita cijeli sadràj e-maila. Naslovite e-mail primjerice Izvje{taj sastanka odrànog 09.11.2006.

2. To, From, Cc, BccTo – upisujete puno kontaktno ime primateljaFrom – upisujete va{e puno ime, jer ako upi{ete ime bez prezimena, kod primatelja ostavljate dojam kao da ne{to skrivate ili ne poznajete osnove konfiguriranja e-mail programaCc (carbon copy) – ovo polje koristite kada je u raspra-vu uklju~eno vi{e primatelja, koji se me|usobno poz-naju. Ne pretjerujte s Cc-om, umjesto toga poku{ajte delegirati odgovornost i tako uspostavite filtriranje informacija koje se oda{ilju kako Vama, tako i Va{em timuBcc (black carbon copy) – polje koristite kada {aljete grupni e-mail primateljima koji se me|usobno ne poz-naju jer }ete u suprotnom ugroziti privatnost prima-telja

3. Predstavite seVa{a poslovna adresa moè reflektirati Va{e ime kao po{iljatelja, ali i ne mora. Stoga, potpi{ite svaki e-mail imenom i kontaktnim podatcima, odnosno stavite Va{e kontaktne podatke na kraju svake poruke, uklju~uju}i ime tvrtke i Va{u titulu. Potpis (signature) i ostali po-datci neka ne budu duì od 4 linije jer bi u suprotnom zauzeli velik dio prostora koji je predvi|en za kore-spondenciju

Poslovna znanja

Piše: Helena ârapi}Ekonomski fakultet u Osijeku, asistent

4. Pozdrav, zavr{etak i potpisBa{ kao i u ostalim na~inima dopisivanja, osigurajte da svaki e-mail ima pozdrav, zavr{etak i potpis

5. Izdvojite dijelove privitaka; napad privitcimaUkoliko imate namjeru poslati ve}i privitak (attach-ment), prethodno bi bilo poèljno provjeriti je li pri-matelj s tim suglasan. Bilo bi poèljno da primatelju skratite muke i ukratko izdvojite sve bitno iz sadràja privitka. Jasan opis omogu}uje da primatelj dobije do-voljno informacija kako bi se mogao odlu~iti mora li uop}e otvarati cijeli attachment

6. Peronalizirajte e-mailProfesionalan nastup ne kosi se s osobno{}u. Dodav{i osobni dodir poslovnom e-mailu, ostavit }ete dojam osobe sa stilom. Primjerice, privla~an uvod e-mail po-ruke moè vas u~initi prepoznatljivim i atraktivnim «sugovornikom»

7. Budite profesionalniIzbjegavajte kori{tenje «smileyja» u poslovnom dopi-sivanju za do~aravanje emocija i tona dopisa. Va`no je da ostanete profesionalni

8. Natuknice koristite za neformalne porukeKada e-mail {aljete kolegi s kojim radite ili ste u do-brim odnosima, poku{ajte ra{~laniti bitne dijelove e-mail poruke tako da primatelj moè «preletjeti» kroz e-mail

9. Ton e-mailaTon Va{ega poslovnog e-maila moè biti casual koliko i va{ odnos s primateljem e-maila

10. Jasno i konciznoîtajte e-mailove i editirajte ih uvijek iznova, izostavljaju}i svaku ponavljaju}u informaciju. Uko-liko je mogu}e ograni~ite sadràj svog e-maila na 20 linija i manje

11. Kreirajte foldereMailing liste uobi~ajena su stvar, ~esto primamo rutin-ske e-mailove povezane s na{im poslom, no nisu toliko bitni da bi im se trebalo posvetiti. To su ~esto infor-macije koje su nam potrebite, no ne èlimo ih na listi prioriteta u pristigloj po{ti, te je uputno kreirati folde-re u koje }emo sortirati pristigle e-mailove. Koristite mogu}nost traènja klju~nih rije~i u naslovu poruke te njihovo automatsko sortiranje u predvi|ene foldere

12. Odgovorite promptno; u odre|enim razmaci-ma provjeravajte e-mailPromptno odgovaranje podjednako je va`no kao i odazvati se na poslovan dopis. Bitno je odrediti vrije-me za e-mailove, no kada sjednete da biste pregledali poruke, poku{ajte na njih odgovoriti {to prije, makar

samo kako biste po{iljatelju dali do znanja da ste pri-mili poruku. Ujedno odmah takav e-mail prebacite u folder visokoga prioriteta, kako ga ne biste izgubili ili zaboravili na njega. Drìte se prakse odgovaranja na e-mail u roku 24 sata ili jednog radnog dana

13. Ne zavaravajte se online privatno{}u (intima)Ukoliko bi sadràj e-maila kojega namjeravate posla-ti mogao ugroziti va{u karijeru ili reputaciju, takav sadràj jednostavno nije namijenjen e-mail formi

14. Auto-odgovorUkoliko namjeravate izostajati iz ureda na duè vrije-me, poèljno je staviti auto-odgovor u kojem }e stajati kako niste u mogu}nosti javiti se i pro~itati e-mail u odre|enom vremenskom razmaku

15. Povratna informacija (Read receipts)Tako|er je dobar alat jer po{iljatelju govori da je po-ruka pro~itana te Vam tako {tedi vrijeme koje bi ina~e potro{ili zivkanjem telefonom osobu kojoj ste poslali e-mail

Poslovna znanja

www.mirakul.hr

��

ANTISTRES PONUDAu Osje~ko - baranjskoj županiji

Moja pri~aPrije nekih {est godina zapo~ela je moja profesional-na karijera u veleprodaji jednoga osje~kog poduze}a. Imala sam sre}u u tom vremenu, a tako je i danas, zaposliti se odmah nakon zavr{etka fakulteta. Mlada, obrazovana, ambiciozna i puna entuzijazma, krenula sam u poslovne vode. Vrlo brzo sam zamijenila svoje dotada{nje navike druènja s prijateljima, odlaènja na izlete i bavljenja hobijima, s 10 do 12-satnim ra-dnim danom. U mojoj je glavi sve to bilo «opravda-no» i to sam smatrala normalnim i potrebnim zbog zadràvanja posla. Vrlo brzo od, do tada nasmijane, vedre i raspoloène osobe, postala sam osoba koja stalno ne{to mrguda, koja stalno pri~a samo o poslu i koja dnevno doìvi u svojoj glavi «osam nervnih slomova». Negdje nakon godinu dana rada, uputila sam se lije~niku zbog stalnih bolova u vratnoj kralje`nici. Lije~nik me pregledao i saslu{ao. O~ekivala sam da }e mi prepisati lijekove, kreme, vje`be... Me|utim, nakon pregleda i duèg razgovora, rekao je da moram ne{to

mijenjati u svom ìvotu te da se radi o stresu, a da su bolovi u vratnoj kralje`nici rezultat stalne napetosti. Naravno, pretpostavljate, nisam ni{ta promijenila. Godinu dana poslije, zbog ~estih glavobolja oti{la sam neurologu. O~ekivala sam pretrage, jednom rije~ju, bojala sam se da nije ne{to ozbiljno. Polovica pre-gleda protekla je u razgovoru o mom na~inu ìvota. Neurolog mi se tada ~inio vi{e kao psihoterapeut, sa stavom da sam ja glavni krivac, odnosno, da moram promijeniti neke stvari u ìvotu. Ponovno je zaklju~ak bio - stres. Moj odgovor nakon svega toga bi bio, ako usporim – nema me, ne}u biti dovoljno dobra i drugi }e zauzeti moje radno mjesto. Naravno, bilo mi je bit-no zadràti posao. Taj zadnji posjet lije~niku rezultirao je mojom odlukom da po~nem prou~avati stres.Tijekom daljnjega {kolovanja (Poslijediplomski stu-dij Poduzetni{tvo), imala sam prigodu upoznati se s upravljanjem stresom. Upravo ovdje Vam i èlim pre-nijeti ono {to sam osvijestila, nau~ila i shvatila jer bez stresa ne moèmo ìvjeti, a kako ga sami proizvodi-mo, dakle, njime moèmo i upravljati. Tako|er }u Vas povesti malim putovanjem kroz na{ grad u potrazi za alternativnim tehnikama i proizvodima koji Vas u vrlo kratkom vremenu mogu vratiti u ravnoteù, ne mijenaju}i puno Va{e poslovne rasporede i svakodne-vicu, a pruàju}i izvanredne uìtke i bolji ìvot.

Za po~etak, definirat }emo {to je to stres.U ljudskom organizmu stres bismo mogli zamisliti kao reakciju organizma kojom se on nastoji prilago-diti zami{ljenim ili stvarnim promjenama kojima je stalno izloèn. Pod stresom se podrazumijeva reakcija aktivacije cijeloga organizma na stvarne ili zami{ljene doga|aje, kada se oni doìvljavaju kao ugroàvanje ili opasnost bilo koje vrste. Kada se spomene stres, naj~e{}e mislimo na ne{to ne-gativno za ~ovjeka. Me|utim, stres sam po sebi nije niti pozitivan niti negativan. Njegove posljedice mogu biti {tetne ili korisne te tada govorimo o negativnom ili pozitivnom aspektu stresa. Ako pod stresom po-

drazumijevamo onu vrstu reakcije u organizmu kojom postajemo sposobniji prilagoditi se stalnim promjena-ma u okolini, onda stres zapravo omogu}uje opstanak, u~enje, razvoj – ìvot. Kada je rije~ o koristi ili {teti koju nam donosi stres kao spomenuta reakcija organizma, onda moramo spome-nuti da se korist odnosi na onu koli~inu aktivacije or-ganizma koja nam omogu}ava savladavanje problema kojima smo izloèni, a {teta na prekomjernu aktivaciju koja nam oteàva ili potpuno onemogu}ava rje{avanje problema kojima smo izloèni. Dulje trajanje i pona-vljanje stresa u na{em organizmu sli~no je vo`nji au-tomobila pod neprekidno velikom brzinom. Kako na{ organizam nije programiran na takve napore, prije ili kasnije najslabiji dio popusti, a zdravlje se naru{ava.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, stres je najve}a opasnost za zdravlje u 21. stolje}u. Govori se da je 70% bolesti uvjetovano stresom.

Kako smo dnevno izloèni raznim i sve brojnijim utjecajima koji izazivaju stres, na~ini doìvljavanja tih utjecaja, prepoznavanje stresnih znakova u pona{anju te znanje oporavka od stresnih reakcija, presudni su za koli~inu i trajanje stresa u nama.

Prepoznavanje stresaSvojim mislima, uvjerenjima, o~ekivanjima i tuma~enjima proizvodimo stres. Budu}i da ga sami proizvodimo, njime moèmo i upravljati. Stres prepoz-najemo kroz tjelesne simptome (glavobolja, vrtoglavi-ca, napetost mi{i}a, bolovi u vratu, ramenima i le|ima, pote{ko}e s disanjem, suha usta, znojenje, zimica, probavne smetnje, bolovi u prsima, gubitak apetita, nesanica, neravnomjeran rad srca…), psihi~ke (ner-voza, nestrpljivost, rastresenost, napetost, agresivnost, zbunjenost, neodlu~nost, nesigurnost, ljutnja, zlovolja, strah, rezignacija, zdvojnost, bespomo}nost, depresija) te socijalne (nezainteresiranost za druge ljude, drugi ljudi nas uzrujavaju, izbjegavanje susreta s drugima).

Stresne profesije su: • informati~ari• medicinari• inènjeri• djelatnici u prodaji i marketingu• djelatnici u obrazovanju• djelatnici na poslovima vezanim uz financije • djelatnici koji se bave ljudskim resursima• produkcijski radnici• slu`benici

- 1 milijun izgubljenih radnih dana svake godine- 20 milijarda eura tro{kova godi{nje

- 50-60 % izgubljenih radnih dana- 28% zaposlenika pogo|eno je stresom

- 5 milijuna nesre}a na poslu

Posljedice stresa u Europi u brojkama:

Uzroci stresa na radnom mjestu: - kratki rokovi - nedostatak podr{ke rukovoditelja- strah od gubitka posla - premorenost- maltretiranje zaposlenika - monotonija - nepovoljni radni uvjeti

Piše: Vedrana Toma{evi}stru~ni suradnik

Poseban prilog


Uvodnik

�0 �1

PREHRANAPrva na na{em putovanju ka zdravijem i zadovoljnijem ìvotu jest prehrana. Vrlo ~esto zbog manjka vremena ili znanja zanemarujemo tu osnovu zdravlja i normal-noga funkcioniranja organizma. Nemali je broj ljudi koji vi{e vodi brigu o svojemu automobilu, nego o svojemu tijelu. Za{to je bitno kvalitetno se hraniti? U na{em tijelu u vrijeme stresa nadbubre`na `lijezda po~inje lu~iti hormon andrenalin kao odgovor na stre-sor izvana koji trenutno priprema tijelo za akciju. On poti~e osloba|anje glukoze iz jetre i mi{i}a koja je gla-vno gorivo za tijelo, mi{i}e, mozak – svaki proces u organizmu. Tijelo na taj na~in dobiva potrebitu ener-giju za djelovanje. Za navedenu proizvodnju andrena-lina potrebita je odre|ena energija koju tijelo dobiva iz svakodnevnih procesa regeneriranja, obnove organiz-ma, probave i ~i{}enja.

Prosje~na koli~ina adrenalina koja se osloba|a u ~ovjekovu tijelu tijekom svakodnevne prometne gu`ve odgovara koli~ini kojom bi mogao pretr~ati jednu mi-lju, a ne tr~i ni{ta.

DISANJESamo ~etri do pet dubokih i pravilnih udisaja i izdisaja bitno utje~e na smanjenje napetosti.Za po~etak napravite kra}i test: stavite jednu ruku na prsni ko{, drugu na trbuh i probajte pratiti koji se od dvaju navedenh dijelova tijela prete`no giba za vrije-me disanja. Vrlo vjerojatno }ete primijetiti da je gi-banje vrlo povr{no, a dio koji se neznatno vi{e pokre}e je prsni ko{. Najbolji u~inci smanjivanja napetosti putem disanja su kroz abdominalno (trbu{no) disanje, koje donosi puno vi{e kisika u plu}a, nego na{e uobi~ajeno povr{no disanje i time se indirektno pobolj{ava cirkulacija, a mozak dobiva novu koli~inu “svjeè” krvi oboga}ene kisikom.

Uputa za smanjivanje napetosti putem abdominalnog disanja: Sjedite uspravno u stolcu, stopala neka su oslonjena na podlogu, a le|a udobno poduprta. Stavite ruke na svoj trbuh i prsni ko{. Nastojte posti}i da Vam se prvo izdi-gne ruka koja je na trbuhu. Mirno i polako udahnite na nos, pustite neka Vam se trbuh napuhuje dok god udi{ete. Kad se trbuh “izbo~i”, prije|ite na punjenje prsnoga ko{a zrakom. Izdah izvodite na usta, obrnu-tim redoslijedom - prvo izlazi zrak iz prsnog ko{a, a tek onda iz trbuha. Kako izdi{ete, opu{tajte ramena i ostatak tijela. Kad usvojite izvo|enje dubokog abdomi-nalnog disanja, probajte nakon udaha zadràti zrak oko 4 sekunde. Izdah neka traje dvostruko dulje od udaha, tj. 8 sekunda.

Ako ste izvan sebe zbog ne~ega {to je izvan vas, bol ne izaziva to {to je izvan vas, nego va{e mi{ljenje o tome, i tu je va{a mo} - da se probu-dite kad god ho}ete

Za pomo} nadbubre`noj `lijezdi dokazano je da tijelo treba vitamine C i B� te mineral magnezij. Njih ima u sljede}im namirnica-ma :VITAMIN C (Krumpir, zeleno lisnato povr}e, brokula, paprika, kiwi, citrusi)MAGNEZIJ (bademi, zeleno lisnato povr}e, brokula, sme|a rià, cjelovite ìtarice, sun-cokretove sjemenkeVITAMIN B5 (jaja, suncokretove sjemenke,soja, kukuruz, cjelovite ìtarice, iznutrice; jetrice, bubreg)

Centar za osobni razvoj - Tom Miller

Jedinstveni centar u Hrvatskoj koji u svojoj ponudi nudi tehnike za preobražavanje umora, stresa i straha u energiju, snagu i ljubav.

Centar za osobni razvoj razvio je principe i tehnike koje su primjenjive u svakodnevnom privatnom i po-slovnom ìvotu, daju}i odgovor na pitanje kako brzo i s najmanje napora posti}i osobno èljeno stanje.Centar za osobni razvoj djeluje u vlastitom moderno ure|enom prostoru koji sadràva u~ionice za grupni rad, prostorije za pojedina~ne terapije, prostorije za masaè, saunu te posebnu prostoriju za odmor i relak-saciju.Programi po kojima radi Centar za osobni razvoj li-cencirani su i predstavljaju najsuvremeniji znanstveni pristup u osobnom razvoju.Centar za osobni razvoj posjeduje licencu za rad od strane Hrvatskoga udruènja za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu te je ovla{ten baviti se svim vrsta-ma terapeutskih djelatnosti.

PROGRAMI ZA POJEDINCEAntistres program provodi se u posebno ure|enom prostoru, uz primjenjivanje tehnika disanja, meditacije, autogenog treninga, kreativne vizualizacije i energote-rapije.Masaè: antistres, sportske, medicinske, detoksika-cijske, anticelulitne.Finska sauna - s eteri~nim uljima.Psihoterapije - stru~ne terapije u stanju spu{tene svijesti kojima je mogu}e trajno se rije{iti strahova, blokada, bolesti, stresa, svih vrsta ovisnosti, reducirati tjelesnu teìnu te podmladiti tijelo i duh.

PROGRAMI ZA GRUPE [kola osobnog razvoja tromjese~ni je te~aj razvoja kreativnih sposobnosti. Ovo je licencirani program i sluì za osloba|anje kreativnosti, uno{enje pozitivne energije u ìvot, osnaìvanje i vizualiziranje vlastitih èlja, osloba|anje strahova te postizanje uspjeha u najkra}em mogu}em vremenu. [kola se izvodi u gru-pi od 12 do 15 osoba i traje 12 tjedana, a sastanci se odràvaju jedanput tjedno u ve~ernjim satima.Kreativni management licencirani je vo|eni programi

transformacije organizacija koji omogu}ava uno{enje energije i vizije u poduze}a i organizacije, pomaè unapre|enju me|uljudskih odnosa, omogu}ava stva-ranje kolektivne svijesti uspjeha i prosperiteta te pospje{uje razvijanje komunikacije me|u djelatnicima. Program traje mjesec dana u dogovoru i prema potre-bama tvrtke i organizacije.Program se trenutno provodi u Podravci, HGK-i, Croatia leasingu, Impromu te u vi{e dje~jih vrti}a u Zagrebu.Fizi~ke i meditativne vje`be pomaù u podmla|ivanju i regeneraciji tijela i duha, traju tri mjeseca na bazi tje-dnih sastanka te stvaraju fascinantne u~inke u vidu nestajanja oìljaka, bora, strija, ~i{}enja unutarnjih or-gana te pomla|ivanja organizma.Grupne vje`be za opu{tanje kroz autogeni trening, meditaciju, kreativnu vizualizaciju te antistres pro-gram.

Prema èljama grupa ili pojedinaca, svi se programi mogu prilagoditi i uskladiti.Navedeni programi i te~ajevi Centra za osobni razvoj ve} se tri godine primjenjuju diljem Hrvatske u Zagre-bu, Rijeci, Opatiji, Koprivnici, Sisku, Puli i Osijeku. Vi{e od 700 osoba ih je uspje{no savladalo.Svi polaznici te~ajeva na kraju dobivaju certifikat o zavr{enim {kolama i te~ajevima od strane Centra za osobni razvoj.

Bitno je u ìvotu kako s najmanje napora i {to brè prije}i iz sada{njega stanja

nezadovoljstva, umora, malodu{nosti i najgore

bolest u èljeno stanje zadovoljstva, uspjeha, sre}e, ljubavi i snage.

Ukoliko Vi i Va{a tvrtka èlite doìvjeti preobraàj na bolje, obratite nam se s povjerenjem.

Osijek, Grgura êvapovi}a 17 ( kod Zrinjevca) 031/202-278, 091/333-9999

Poseban prilog


�2 ��

MASA@ABlagodati masaè poznate su od davnina. Po-stoje razli~ite vrste, a za po~etak Vam predlaèmo samomasaù koju moète izvoditi bilo kada i bilo gdje. Neka Va{e prve masaè budu upravo u ure-dskom stolcu.

Samomasaà u uredskom stolcuSjede}i u svom uredskom stolcu, po~nite s pokretima lupkanja vrhovima prstiju s vrha, prema dnu glave. Lupkanja moraju biti {to je lak{e mogu}a i podsje}ati po svome ritmu na “padanje ki{nih kapi”. Iste poteze ponovite i na vratu do ramena. ^vrstim, simetri~nim potezima gla|enja, pro|ite lijevom rukom du` lijeve strane vrata, desnom rukom du` desne strane vrata, od baze lubanje do ramena. ^vrstim, simetri~nim pokretima kruènja obradite ~esto bolan i osjetljiv potiljak. Lijevom rukom zapo~nite pokrete gnje~enja desnom polovinom vrata, ramena i du` cijele ruke, zavr{avaju}i s dlanom. Istom rukom ~vrstim kru`nim pritiscima spustite se niz desnu lopaticu i obradite “~vori}e” koji su se tu nakupili od stresa i umora. Ponovite postupak s desnom rukom na lijevoj polo-vini vrata, ramena i du` desne ruke, zavr{avaju}i s

dlanom. Istom rukom ~vrstim kru`nim pritiscima spustite se niz lijevu lopaticu. Svoju revitaliziraju}u samomasaù zavr{ite tako da istom rukom izvr{ite ~vrsti pritisak na predjelu izme|u vrata i ramena iste strane. Pritisak zadrìte 3-5 sekunda.

Antistres samomasaàOvo je metoda samomasaè koja djeluje i na psihi~ko opu{tanje, osobito ako se kombinira s dubokim abdo-minalnim disanjem. Zaklopite o~i, ili pogled usmjeri-te u pod. Prekriìte ruke na prsima, a zatim zagrlite sami sebe. Zadrìte taj poloàj oko 2 minute, a za to vrijeme provodite duboko abdominalno disanje. Ne-mojte analizirati (zadràvati) misli koje vam prolaze kroz glavu. Kako misli budu dolazile, tako ih dalje “pu{tajte da odu”. Kada budete ocijenili da su dvije minute pro{le, prekriìte ruke na ramenima i nasta-vite s dubokim disanjem i “pu{tanjem” misli. Nakon dvije minute stavite prste na vrat (lijeva ruka s lije-ve strane vrata, desna ruka s desne strane). Zauzmite udoban poloàj. Zavr{ite s polaganjem prstiju na bazu lubanje i ponovno ruke zadrìte u poloàju koji je udo-ban za Vas. Otvorite o~i i provjerite postoji li razlika u stanju Va{ega duha i tijela.

Antistres tretmaniU razgovoru s gospo|om Ozanom Pope - Gaji}, vla-snicom Ergovite, saznali smo da se u njihovu studiju najbrì rezultati osloba|anja od stresa ostvaruju pri-mjenom tzv. antistres tretmana u stolcu. O ~emu se konkretno radi pojasnila nam je gospo|a Pope – Gaji}: “Tretman traje 20 minuta, a za njegovu provedbu nije se potrebito skidati niti se koriste masa`na ulja. Potrebito je udobno se smjestiti u posebnom stolcu i pratiti upute. Rezultati se mogu o~ekivati nakon jed-nog tretmana, u smislu opu{tanja, a dugoro~ne pred-nosti postiù se kontinuiranom primjenom od jedno-ga tretmana tjedno”.

Promjena kuta gledanja - {to }e nam problem od

kojeg smo u stresu zna~iti za godinu dana?

U Osijeku antistres tretmani provode se i u Medicini rada, dr. Terzi} i dr. Hoffert, (Reisnerova 32b, Osijek, www.medicinarada.com, medicinarada¥medicinarada.com), gdje se odre|ivanje stresa obavlja kompjutorski, pretragama urina i krvi, upitnikom i mikroskopskim pregledom kapljice krvi. Nakon odre|ivanja stupnja stresa, izra|uje se individualan program prema tipu stresa.

Osim antistresnih tretmana, u Medicini rada pri-mjenjuju i akupunkturu koja je drevna kineska me-toda lije~enja uz pomo} igala koje se zabadaju u to~no lokalizirane to~ke na koì, tzv. akupunkturne to~ke.

Svjetska zdravstvena organizacija 1978. godine pogla-sila je akupunkturu zvani~nom terapijskom metodom za oko 300 bolesti. Akupunkturom se tretiraju sve psihosomatske i reumatske bolesti te glavobolje i mi-grene, koje su vrlo ~esto posljedica stresa.

Akupunkturu smo prona{ili i u Amida Centru za o~uvanje zdravlja, (Dubrova~ka 90, 098-372-045, www.zdravlje-amida.com). Osim akupunkture, prof. Viktorija Moldova provodi hipnozu i Antistres pro-gram koji se sastoji od triju dijelova (VF punktura, hi-pnokorekcije i bioregulacije), a temlje se na drevnim kineskim postulatima izlje~enja.

Posebna promotivna ponuda:

Vi ste sebi najbolji prijatelj. Budite dobri prema sebi

U Osijeku razli~ite vrste masaà moète prona}i na sljede}im adresama:

Ergovita: M. Divalta 92, Osijek, tel: 031-582-364, www.ergovita.hr

Elite: Trg slobode 15, Osijek, tel: 031-206-988

Ka beauty: [ama~ka �, Osijek, tel: 031-230-230, www.ka-beauty.hr

Liliam: Hrvatske republike 20, Osijek, tel: 031-283-899

Bella dona: L. Jagera 5, Osijek, tel: 031-215-585 Aura: G. êvapovi}a 17, Osijek, 031-202-379 Amida: Dubrova~ka �0, Osijek, 0��-��2-0��

Poseban prilogPoseban prilog


Uvodnik

��

AromaterapijaAromaterapija je svaki postupak primjene ~istih priro-dnih eteri~nih ulja u svrhu pobolj{anja stanja ~ovjeko-vog bi}a na fizi~koj, emotivnoj, mentalnoj ili duhovnoj razini.Biljne esencije pomaù umiriti um. Dovoljno je nato-piti vaticu s eteri~nim uljem ili ukapati nekoliko kapi u aroma – lampu. Eteri~na ulja moète nabaviti u bilj-nim ljekarnama i drogerijama.Jedno od najprimjenjivijih i naj~e{}e kori{tenih ulja je lavanda. Brojna ispitivanja potvr|uju da lavanda ima umiruju}e djelovanje na ìv~ani sustav. Stoga je vrlo korisno, blago sredstvo protiv nemira i anksioz-nosti. âk je, prema nekim tvrdnjama, eteri~no ulje lavande gotovo jednako u~inkovito kao i blaì lijeko-vi protiv nesanice. Zbog toga su se, u narodu, u ja-stuke za spavanje dodavali i cvjetovi lavande, kako bi svojim aromati~nim mirisom uvodili u san. Eteri~no se ulje lavande u aromaterapiji koristi protiv glavo-bolje i depresije. Nekoliko se kapi ulja stavi u posudu vru}e vode i ljekovite se pare udi{u. Inhaliranje ovo-ga eteri~nog ulja djeluje kao tonik za cijeli organizam, osvjeàva i umanjuje napetost.

Malo glazbe, malo sportaU posljednje se vrijeme glazba ~esto upotrebljava za smirenje. Dobar su izbor indijska ili keltska glazba u kojoj ima mnogo bubnjeva.Bach je dobar izbor ako ste previ{e napeti, koncert har-fe ako na sve tro{ite puno energije. Ne}ete pogrije{iti ni s country, rock ili new age glazbom. Va`no je samo odabrati onu koja Vam se svi|a.

Svaki oblik fizi~ke aktivnosti uvelike pomeè organiz-mu u smanjivanju napetosti i osloba|anju od stresa.Prema istraìvanju {vedskoga sveu~ili{ta Uppsala iz 2004. godine na 7.500 zaposlenika, do{lo se do saz-nanja da je yoga (spoj fizi~kih i vje`ba disanja) najbolji na~in za rje{avanje stresa. âk u 95% slu~ajeva stres se kod pojedinaca koji su vje`bali yogu smanjio za 89%, dok je postotak kod pojedinaca koji su se bavili tenisom, nogometom i teretanom smanjio za 45%.

U Osijeku na te~ajeve yoge moète i}i u udrugu Lotos (Piranska 5, tel. 031-564-084, www.lotos-osijek.hr)

Uz yogu je u posljednje vrijeme, posebice za ènsku populaciju, atraktivan pilates, tako|er kao spoj fizi~kih i vje`ba disanja. U Osijeku se pilates odràva u: Palestri, (Lipi~ka bb, 031-580-843, www.palestra.hr) Hotelu Ritam (Kozja~ka 76, 031-310-310)Fitness XXL - u (I. Gunduli}a 62, 031-204-877)

Sve navedno predstavlja male promjene koje moèmo uvrstiti u na{u svakodnevicu i rezultati ne}e izostati. Me|utim, pravi raj za duh i tijelo postiè se posjetom wellnessu koji posjeduje kra}e ili duè programe, koji uklju~uju razli~ite oblike psihi~ke ili du{evne rekrea-cije. U turisti~kim aran`manima naj~e{}e se mogu prona}i vikend ili tjedni programi koji se temelje na aktivnostima borbe protiv stresa te op}enito o~uvanju zdravlja uz kori{tenje drevnih isto~nja~kih tehnika poput yoge, shiatsu masaè, refleksoterapije i reikija, razli~itih kozmeti~kih tretmana u funkciji ljepote lica i tijela uz blagodati aromaterapije, posebice masaè eteri~nim esencijama dobivenim od listova, cvjetova, plodova i korijena razli~itih biljaka.

S obzirom na to da u na{oj neposrednoj blizini ne po-stoji niti jedan od pravih wellness centara, morat }ete posegnuti u udaljenije krajeve Hrvatske. Od najpozna-tijih su destinacija svakako Opatija, Umag, Pore~, [ibe-nik na Jadranu te Terme Tuhelj i Toplice Sv. Martin u unutra{njosti.

Budu}i da u Hrvatskoj postoji i Spa Wellness akade-mija u Lovranu (Ortosan d.o.o., Lokva 1, 051/293-851, www.wellness.hr), mo`da }e se netko od Vas odlu~iti da na{im sugra|anima omogu}i pravi uìtak za tijelo i duh u Osijeku i otvori wellness studio. Dobra poslovna ideja...

Brojna ispitivanja potvr|uju da lavanda ima umiruju}e

djelovanje na ìv~ani sustav.

Toplice Sveti Martin i dalje su nosioc priznanja koje im je pro{le godine dodijelila Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska radiotelevizija, Turisti~ki cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2005.

Toplice Sveti Martin smje{tene su u prekrasnoj kotlini me|imurske ùpanije nedaleko od mjesta Sveti Mar-tin na Muri, najsjevernije op}ine Republike Hrva-tske, na obroncima slikovitih me|imurskih vinograda. Okruène vinorodnim breùljcima i pitomim {umama, prava su oaza za va{ odmor i rekreaciju. Na raspola-ganju je 1700 m2 atraktivnih vodenih povr{ina, od ~ega je ~etvrtina s termalnom vodom. Bogata ponuda zabavnih, rekreacijskih i wellnes sadràja pravi je raj za odmor od svakodnevnice.

BazeniZatvoreni bazeni (ukupno 600 m2) sastoje se od rekreativnog bazena s vodenim efektima, termalnog bazena s hidromasa`nim mlaznicama, dje~jeg bazena i tri jacuzzia - od kojih je jedan s termalnom vodom i dva s obi~nom. Otvorene bazene spojene s unutarnjim bazenima(ukupno 450 m2) ~ine termalni bazen sa sjedalima za masaù u krug za 90 osoba i rekreativni ovalni bazen s divljom rijekom, masa`nim mlaznica-ma, pe}inom, vodopadom i jacuzzijem na umjetnom otoku.

AquaparkSastoji se od 5 razli~itih tobogana: vodene staze za 3 osobe, kamikaze, body slide-a, rafting slide-a i black hole-a.

Wellness uslugeNudi HOT STONE masaù, Aromasoul masaè: in-dijska, arapska, orijentalna, mediteranska), TUI NA masaà, medicinske masaè cijelog tijela, djelomi~ne masaè (le|a, nogu, ruku ili ramena), refleksotera-pija stopala, aromaterapijska masaà, kombinirana masaà, ru~na limfna drenaà i akupresurna masaà. Moè se napraviti peeling tijela te fango terapije tijela. U ponudi su parna i finska sauna, aromatska kupka za opu{tanje u hidromasa`noj kadi s termalnom vodom

Salon ljepote U sklopu salona ljepote na usluzi Vam je moderno opremljen kozmeti~ki salon koji preko preparata reno-miranih svjetskih kozmeti~kih ku}a Murad i Rosacti-ve vra}a ljepotu Va{em licu i tijelu. Drugi dio salona ljepote ~ini frizerski salon gdje s preparatima Keune moète uokviriti svoj novi izgled.

Zabavaprekrasno ure|en restoran “Vu~kovec” nudi ve-liki izbor me|imurskih specijaliteta i vrhunska me|imurska vina a pub “Potkova” najbolja doma}a i strana to~ena piva i specijalitete s ro{tilja. Gostolju-bivost, dobar ugo|aj i ìva glazba vikendom dobitna su kombinacija za sve koji su èljni zabave, glazbe i dobrog provoda.

Sport i rekreacijapored kupali{ta smje{teni su sportski tereni Toplica Sveti Martin koji uklju~uju: 4 tenis terena s umjetnom travom, od kojih su dva osvijetljena, malonogomet-no igrali{te na travi, igrali{te za odbojku na pijesku, ko{arka{ko igrali{te, trim stazu duìne 2 kilometra, te bicikle za najam. Uz to na raspolaganju je i fitness cen-tar u sklopu wellness centra. Za ribi~e nudimo organi-zirani odlazak na rukavce Mure bogate ribom, a za one odva`nije i rafting Murom.

Otopite svoj stres, iscijedite svoj umor, izgladite svoje bore, na|ite novu energiju i osvjeènje za sebe.

Toplice Sveti Martin

Na danima hrvatskog turizma koje je organizirala Hrvatska turisti~ka zajednica i koji su odràni u Cavtatu, a u sklopu akcije “Volim Hrvatsku”, Toplicama Sveti Martin dodijeljena je nagrada i priznanje za najure|enije kupali{te u Republici Hrvatskoj.

Grkave{~ak b.b., �0 �1� Sveti Martin na MuriTel.: + 385 (0)40 371 111 Fax: + 385 (0)40 371 172www.toplicesvetimartin.hr info�toplicesvetimartin.hr

- 20 kapi lavande, 10 kapi ru`marina, 10 kapi crnog papra, � kapi mente, � kapi ~empresa- 10 kapi bergamota, 20 kapi geranija, 10 kapi ylangylanga, � kapi cedrovine i � kapi tamjana

Sve sastojke stavite u cijelu bo~icu ulja za masaù i dobro promije{ajte.

Korisne mje{avina ulja za uklanjanje stresa:


��

Reportaža Reportaža

Stru~na podr{ka na putu ka EuropiU Ad Hoc - Centru za poduke i prevoditeljstvo mogu}e je ugovoriti pismene prijevode, kao i uslu-ge usmenog prevo|enja, na i s velikog broja jezika. Posebna pozornost posve}ena je prevo|enju tehni~ke dokumentacije, koja se radi u suradnji s ugovorenim stru~njacima iz razli~itih podru~ja.

Polaznicima te~ajeva stranih jezika Centar jam~i kvalitetno i kreativno organiziranu nastavu, u kojoj se primjenjuju najsuvremenije metode poduke, ud`benici renomiranih svjetskih izdava~a, kvalitetan nastavni kadar.

Svakodnevni poslovni ìvot te èljeni napredak postao je nezamisliv bez poznavanja barem jednog stranog jezika. Ad Hoc - Centar za poduke i prevoditeljstvo d.o.o. u tom je podru~ju prepoznao svoju prigodu te prona{ao put do mnogobrojnih klijenata.

U èlji da svojim sugra|anima osigura {to kvalitetniju poduku stranih jezika, ali i stru~no prevo|enje svih vrsta tekstova, pa tako i onih koji zahtijevaju ovjeru sudskoga tuma~a, nastala je ideja, a nedugo zatim, u kolovozu 2002. godine, i Centar koji to moè ponuditi.

USLUGE PREVOÐENJAU Centru je mogu}e ugovoriti pismene prijevode, kako neovjerene tako i ovjerene od strane sudskoga tuma~a, kao i usluge usmenoga prevo|enja, na i s velikog broja jezika (engleski, njema~ki, talijanski, francuski, ma|arski, srpski, ~e{ki, slovenski i dr.).Za pojedina podru~ja imamo posebno osposobljene stru~njake s dugogodi{njim prevoditeljskim isku-stvom, odnosno kvalitetno prevodimo sve vrste tekstova, od ugovora, sporazuma, preko svakodnevne korespon-dencije do tehni~ke dokumentacije, medicinskih i svih ostalih vrsta tekstova. Posebna pozornost posve}ena je prevo|enju tehni~ke dokumentacije, koja se radi u suradnji s ugovorenim stru~njacima iz razli~itih podru~ja, od proizvodnje, strojarstva, elektrotehnike do gra|evine i sl.

Ad Hoc uspje{no radi s velikim brojem pravnih i fizi~kih osoba, a sa svoje referentne liste s ponosom moè izdvojiti:IPK Tvornica ulja êpin d.d., Na{icecement d.d., Pivo-vara Osijek, Osijek Koteks d.d… Prevoditeljske usluge Ad Hoca s jednakim su zadovoljstvom tijekom po-sljednjih ~etiriju godina koristili i Osje~ko-baranjska ùpanija, Agencija za razvoj, Slavonska banka d.d.

Osijek, Hypo Consultants d.o.o., HGK Osijek, Dràvni arhiv u Osijeku, Meggle Hrvatska d.o.o., Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Gradnja d.o.o. Osijek, Panturist d.d., Benetton Croatia d.o.o., GP & Partners, @ito d.o.o…

TEÂJEVI STRANIH JEZIKA• te~ajevi op}eg jezika• te~ajevi poslovnog jezika• individualna nastava.

Nastavu provodi pomno odabrani tim profesora, s po-vremenim uklju~ivanjem stranih lektora. Ve}ina na-stave odvija se u prostorijama Centra, no mogu}e ju je, u slu~aju ugovaranja poduka s tvrtkama sa {irega podru~ja Osje~ko-baranjske ùpanije, organizirati i u njihovim sjedi{tima. Polaznicima svojih te~ajeva stra-nih jezika Centar jam~i kvalitetno i kreativno organi-ziranu nastavu, u kojoj se primjenjuju najsuvreme-nije metode poduke, ud`benici renomiranih svjetskih izdava~a, te, tako|er, kvalitetan nastavni kadar, odabran prema visokim kriterijima, kao i suvremeno opremlje-ne prostorije u sredi{tu grada. Profesori su visokokvalificirani, nekolicina ih poha|a i stru~ne poslijediplomske studije, a svi se i dodatno usavr{avaju, posje}uju}i razne seminare, konferencije i jezi~ne radionice za profesore stranih jezika.

Znanje stranih jezika te kvalitetni stru~ni prije-vodi, ulaskom stranih korporacija na hrva-tsko trì{te, odnosno prilikom izlaska na{ih tvrtki na inozemnu scenu, iz komparativne prednosti pojedinaca preraslo je u ultimativ-nu potrebu svih sudio-nika tih procesa.

Referentna je lista reprezentativna:Raiffeisenbank Austria d.d., Slavonska banka d.d. Osijek, Partner banka d.d., Hypo Consultants d.o.o., Dràvni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Belje d.d., Konzum d.d., Pivovara d.d. Osijek, Ipercoop, Benetton Croatia d.o.o., Croatia osi-guranje d.d., Bizova~ke toplice d.d., Intereuropa, Rektorat osje~kog Sveu~ili{ta, Vodogradnja d.d...

Od lije~ni~kog pregleda do nao~ala - u jednom danu, na jednom mjestuO~na optika Lens svojim je poslovnim aktivnostima uspje{no odgovorila sve zahtje-vnijem trì{tu te kontinuirano nastoji biti kvalitetan davatelj usluga i udovoljiti potre-bama svojih klijenata. S tim ciljem svoju su osnovnu djelatnost – optiku, upotpunili osnivanjem Oftalmolo{ke poliklinike Lens te raznolikom ponudom sestrinskoga poduze}a DEA LENS

Briga o zdravlju apsolutni je svjetski trend, pa tako iz dana u dan raste i potreba za kvalitetnim i komplet-nim oftalmolo{kim uslugama. Zbog sve manjih prava pacijenata iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, kao i ubrzanog tempa ìvota, zbog kojega nemaju vremena za obilaske lije~nika te vi{esatna ~ekanja, ljudi se sve ~e{}e odlu~uju potrebitu lije~ni~ku pomo} potraìti u privatnim ordinacijama.

O~na optika Lens svojim je poslovnim aktivnostima odgovorila takvim zahtjevima trì{ta.

U Osijeku danas radi na dvije lokacije, u Ulici S. Radi}a 2� i Ulici P. Peja~evi}a �. U objema poslovnicama smje{tena je maloprodaja razli~itih opti~arskih artika-la, okvira za nao~ale, dioptrijskih stakala, kontaktnih le}a i sredstava za njegu i odràvanje, kao i sun~anih nao~ala te ostale prate}e robe.

Lens kontinuirano nastoji biti kvalitetan davatelj uslu-ga i udovoljiti potrebama ~ak i najzahtjevnijih klijena-ta. S tim je ciljem osnovna djelatnost, optika, dodatno upotpunjena osnivanjem Oftalmolo{ke poliklinike Lens. Uslugu jo{ kvalitetnijom ~ini ponuda sestrin-skoga poduze}a DEA LENS, koje se od 1995. godine bavi proizvodnjom i distribucijom dioptrijskih stakala

renomiranoga svjetskog proizvo|a~a Rodenstock, ~ija 130-godi{nja tradicija jam~i vrhunsku kvalitetu. Uz Rodenstock, DEA LENS na podru~ju Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore zastupa te distri-buira i strojeve za optiku i oftalmologiju najpoznatije-ga svjetskog proizvo|a~a Nidek. Ujedno je jedna od rijetkih tvrtaka koja je ekskluzivni distributer Nideka za zemlju ~lanicu EU, u ovom slu~aju Sloveniju. Kao prva u svojoj bran{i u Hrvatskoj, tvrtka je u velja~i 2005. godine, dobila certifikat ISOO 9001, garanciju kvalitete i uspje{nosti poslovanja.Tako je u jednom sustavu zaokruèna ponuda od me-dicinskih usluga do maloprodaje, proizvodnje i distri-bucije, ~ime je LENS postao jedinstvena tvrtka u Hr-vatskoj.

Velike tvrtke prepoznale su vrhunsku kvalitetu

Uslijed produljenja ìvotnoga vijeka te sve u~estalijih {tetnih zra~enja u okruènju, razli~ita oboljenja oka sve su u~estalija pojava. Mnoge su velike tvrtke u Hrvatskoj uo~ile potrebu za dodatnom zdravstvenom za{titom svojih djelatnika. Posebna je pozornost pri tomu usmjerena upravo za{titi vida. INA i Hrvatske èljeznice prepoznale su jedinstvenu kvalitetu te su skrb o gotovo tisu}u svojih djelatnika povjerili Lensu. Korporativnim klijentima, kao i svima ostalima koji si èle osigurati kvalitetniji ìvot bez nepotrebnih ograni~enja

Lens nudi: • oftalmolo{ke preglede, individualne i kolektivne (sukladno Pravilniku o sigurnosti I za{titi zdravlja pri radu s

ra~unalom, NN 59/96,94/96,114/03) • izradu i dostavu za{titnih nao~ala i stakla (za djelat-nike u proizvodnji, za rad na ra~unalu itd.)• savjete lije~nika koji je kod nas u stalnom random odnosu• me|usobno dogovaranje poslova vezano uz zahtjeve klijenata

Sestrinske tvrtke, O~na optika Lens, Oftalmolo{ka

poliklinika i DEA LENS, i najzahtjevnijim klijentima u vrlo kratkom roku mogu

ponuditi kompletnu uslugu, od dijagnosti~kog pregleda lije~nika specija-

lista do izrade nao~ala prilago|enih specifi~nim

potrebama i èljama.


��

Vodi~ Knjige

Osijek - zapis o du{iNa Dan grada Osijeka gra|ani su na poklon dobili knjigu koja na poseban na~in do~arava njihov grad. Knjièvnica Julijana Matanovi} tekstom prati fotografiju Mari-na Topi}a i zajedno stvaraju zapis o najdragocjenijem bogatstvu grada: njegovoj du{i

Takav vizualitet i ikonolo{ko zna~enje sadràja slike sa svojstvima sudionika i svjedoka fotografije, ve} vi{e od dvadeset godina vizualni je rukopis majstora fotogra-fije Marina Topi}a, jer o njemu i njegovoj fotografiji je rije~, simboli~ka i amblemati~na su razdjelnica tih ali i mnogih ìvota i svijetova, kako onih koji su oti{li tako i onih koji su do{li i dolaze. To zna~enje izmjeni~nih odlazaka i dolazaka, ljudi, doga|aja, godi{njih doba, svijetla i sjene, dana i no}i lika grada u kome ìvimo obiljeìti }e vizualnu svijest i memoriju mnogih koji u tome gradu ìve.Ako se me|utim {irina umjetni~ke djelatnosti reduci-ra na one teme koje su tu praksu u~inile posebno prepoznatljivom i iznimno vrijednom moè se re}i kako je to fotografija koja ta svojstva ostvaruje u tri ve-like teme: lik grada, portret i dizajn kome je va`na i vrijedna podloga i poticaj kao tzv. funkcinalna fo-tografija. To su velike iako ne i jedine teme u kojima ova fotogra-fija ostvaruje svoje najvi{e vrijedno-sne domete. Na kraju, za Dan na{eg grada, po-klon koji ste dobili

uz novine koje ~itate, ne slu~ajno i bez razloga, lijepa je i dirljiva gesta slike i rije~i, slike Marina Topi}a i rije~i Julijane Matanovi}. Re~eno je, Topi}eva foto-grafija ima iskustvo sa knjièvnim tekstom, {to vi{e to je itekako sretan spoj. Kona~no, kao i svaki drugi, spomenuti i nespomenuti, spoj je to jednog i mnogih svijetova sli~ne i srodne osjetilnosti. Monografija osijek zapis o du{i intimisti~ki je kvadrat tople melankolije jednog nekada i jo{ jednoga sada. Kvadrat je to topline koja }e grijati mnoge du{e koji-ma je „grad po mjeri“ bio i ostao mjera vlastitog bi}a {to mo`da nije puno ali sasvim sigurno nije niti malo.

(Vlastimir Kusik, prikaz knjige Osijek zapis o du{i )

Monografija „Osijek - zapis o du{i“ intimisti~ki je kvadrat tople melankolije jednog nekada i jo{ jednoga sada. Kvadrat je to topline koja }e grijati mnoge du{e koji-ma je „grad po mjeri“ bio i ostao mjera vlasti-tog bi}a {to mo`da nije puno ali sasvim sigurno nije niti malo.

www.mirakul.hr

DOČEK NOVE 2007.CIJENE ULAZNICE: 350,00 KNpiće dobrodošlice, neograničena konzumacija kulinarskih specijaliteta tijekom cijele noći.i šampanjac u ponoć

SHOW PROGRAM grupa Starfi sh i Željko Lončarić – Žec

1. SIJEČNJA 2007. REPRIZNA VEČER DOČEKA

NOVE GODINE

ZABAVNI PROGRAMgrupa Starfi sh i Željko Lončarić Žec

Cijena “reprizne” ulaznice 150,00 knU cijeni je piće dobrodošlice i svečana večera

REZERVACIJA I PRODAJA ULAZNICA NA RECEPCIJI HOTELA TERMIAInfo telefoni marketing Bizovačke toplice 031 685 100, 685 182 i 685 184

U VELIKOJ GLAZBENOJ DVORANI HOTELA TERMIAU VELIKOJ GLAZBENOJ DVORANI U VELIKOJ GLAZBENOJ DVORANI U VELIKOJ GLAZBENOJ DVORANI

CIJENE ULAZNICE: 350,00 KNCIJENE ULAZNICE: 350,00 KNHOTELA TERMIAHOTELA TERMIA

CIJENE ULAZNICE: 350,00 KNCIJENE ULAZNICE: 350,00 KN

U VELIKOJ GLAZBENOJ DVORANI U VELIKOJ GLAZBENOJ DVORANI U VELIKOJ GLAZBENOJ DVORANI HOTELA TERMIAHOTELA TERMIA

Desig

n - G

rafik

a, O

sijek

11.

06

Old Bridge PubDvije razli~ite ponude

Prizemlje i podrumPo~etak: 21.00 hGlazba: Hot line band, Zg, Eddy meat Yannah, DJ Milly i DJ PipsHrana: toplo - hladni buffet stol + pjenu{acCijena: 400 kn

PotkrovljePo~etak: 21.00 sat Glazba : Hot line band, Zg, Eddy meat Yannah, DJ Milly i DJ PipsHrana: toplo - hladni buffet stol i pjenu{acCijena: 500 kn

Hotel Central 2 salePo~etak: 20.00 hGlazba: grupa NovaHrana: {vedski stolPi}e: u cijeniCijena: 250 kn

Hotel Mursa Sala za do 200 osobaPo~etak: 20.00 hGlazba: grupa Orion i Vlatka Kopi} TenaHrana: 1. i 2. ve~eraPi}e: pi}e dobrodo{lice; {ampanjac do-brih èljaOstalo: gosti dobiju dvokrevetnu sobu za 100 knCijena: 300 kn

Do~ek Nove godineGdje do~ekati Novu godinu?

�0 �1

Povodom izlaska prvog broja ~asopisa BIZdirekt pozivamo vas na 1. BIZparty

srijeda, 13. prosinca 2006.

s po~etkom u 20h

OLD BRIDGE PUB

BIZ party

�2 ��

Poslovna klasa automobila Poslovna klasa automobila

Automobili po mjeri poslovnog~ovjekaSam naslov ovog priloga može Vas asocirati na bitan dio cjelokupnog imagea poslov-nih ljudi. Jer, svjesni smo da uz dobar posao, dobro odijelo ili kostim uspješne osobe, stoji i pravi «limeni ljubimac», koji htjeli mi to priznati ili ne, upu}uje na «stanje» nekog poslovnjaka.

Poslovne ljude karakterizira sposobnost stvaranja nečeg jedinstvenog, neke nove, dodane vrijednosti. Upravo iz toga razloga, iznimno su osjetljivi prilikom izbora svog automobila, posebice stoga što puno vre-mena provode na putu te za sebe traže automobil koji će im pružiti udobnost, funkcionalnost, sigur-nost... Nadamo se da ćete u ovom prilogu pronaći nešto za sebe. Smisao cijele ove priče je upoznati Vas s najnovijim modelima automobila koje poslovni lju-di preferiraju prema svojim očekivanjima, željama i mogučnostima. Želja nam je bila izdvojiti nekoliko in-teresantnih marka automobila koje bi mogle biti pravi izbor za Vas. To su automobili marke BMW, Toyota,

upravljačem kao i bržim i preciznijim mjenjačima te krućom šasijom.Vizualne promjene simbolične su prirode. Novi odboj-nici i modernizirana svjetla (LED tehnologija parkirnih svjetala) te serijska ugradnja masivnijih pragova glav-ne su značajke novog modela. Dakle, zadržan je pre-poznatljiv izričaj, a modifikacije u detaljima mogu se karakterizirati tzv. zatezanjem bora u svrhu povećanja dinamičnosti.

Pomla|ivanje unutrašnjosti prate novosti poput novog upravljača i atraktivnijih kombinacija boja. Dolazi u 29 izvedaba, 16 limuzinskih i 13 karavanskih. Tri su osnovne razine opremljenosti i to Classic, Elegance i Avantgarde, čemu valja dodati dva sportska paketa. Mercedesovi su stručnjaci puno više truda uložili na polju pasivne i aktivne sigurnosti. Pre Safe sustav “predvi|anja” postao je dio standardne opreme, baš kao i Neck Pro zatezači pojaseva. Pridodamo li tome trepereća kočnička svjetla, unaprije|eni Direct Con-trol sustav i premijeru inteligentnih svjetala (opcija, pet modova rada) s automatskom prilagodbom uvje-tima okoline, E-klasa može se svrstati u sam svjetski vrh po pitanju sigurnosti. Ova generacija Mercedes E klase, postala je najprodavaniji “poslovni” automobil u EU s 30 % tržišnog udjela u kategoriji, dok u rodnoj Njemackoj taj udio iznosi 38 %.

TEHNI^KI PODACI - MERCEDES E320 CDI

Snaga (kW/ KS): 1�� kW/ 22� KSDimenzije (mm): dužina 4815, širina 1822, visina 1450Kota~i: 22�/�� R1�Max. brzina: 2��Ubrzanje 0-100 km/h: �,2 Potrošnja: EU 7,3 prosjek 8,4 Cijena: 59.396,98 €

Mercedes. Kako možete uočiti, svaki od ovih automo-bila jedinstven je i specifičan na svoj način, kao što su i sami njegovi potencijalni vlasnici. Stoga, krenimo zajedno...

MERCEDES E-KLASEE-KLASA U NOVOM SVJETLU

E-klasa predstavlja sinonim za komfor, eleganciju i si-gurnost kroz više od 60 godina postojanja. Ovu tradi-ciju nastavlja nova generacija E-klase, sada dinamičnija nego ikada, s još snažnijim motorima, izravnijim

TEHNI^KI PODACI - BMW Coupe �2�i

Snaga (kW/ KS): 1�0 kW/ 21� KSDimenzije (mm): dužina 4580, širina 1782, visina 1395Kota~i: 2��/�� R1� �1W RSCMax. brzina: 2��Ubrzanje 0-100 km/h: �,�Potrošnja: grad 12,1, otvorena cesta �,2, prosjek �,�Cijena: 45.986,00 €

Piše: Antonio BošnjakEkonomski fakultet u Osijeku, student

BMW COUPE 325iNAPRAVLJEN S RAZLOGOM...

Tipičan BMW, ali vrlo poseban i u potpunosti jedin-stven. Nova linija BMW-a serije 3 Coupé izuzetan je primjer elegantnog «sportaša» na cesti. Individualan karakter ovog vozila prepoznatljiv je na prvi pogled. Dizajn sa svojim izduženim linijama zrači osjećajem snage i dinamičnosti, a ukupni izgled prepun je sofi-sticiranosti, stila i elegancije. Zamišljen kao potpuno razvijen četverosjed, kupe je savršen za brza putovanja u sofisticiranom okruženju.BMW serije 3 Coupé dolazi s tri benzinska i dva dizel-ska motora. Usredotočeni na šesterocilindraš smješten u prednjem dijelu koji prenosi snagu na stražnje kotače, BMW se zalaže za provjereni vozni koncept bogat tradicijom.

Prvi put, novi BMW serije 3 Coupé dostupan je s BMW-ovim inteligentnim sustavom xDrive pogona na sva četiri kotača. Kao alternativa standardnoj vožnji, ova nadmoćna tehnologija nudi bolju vučnu silu i voz-nu stabilnost na slabo prijanjajućoj i skliskoj podlozi. Elektronski upravljan, promjenjivi odnos prijenosa snage izme|u prednjih i stražnjih kotača, ne čini op-timalnim samo prijenos snage na cesti s niskim koefi-cijentom trenja, nego tako|er povisuje vozne sposob-nosti automobila sprječavajući pojavu preupravljanja ili podupravljanja. Prodaja treće generacije BMW-ove serije 3 u Coupe izdanju započela je tijekom rujna. Ono što je sigurno je da novi BMW-ov model nudi izlaz iz prosječnosti. Načina je mnogo, a konkretno u ovom slučaju, BMW nudi točno 1.176 različitih kombinacija slaganja vozila - osjetno više od broja automobila koje ćemo imati prilike vidjeti na prometnicama.

BMW SERIJE 5ELEGANCIJA, INOVACIJA...

Bez obzira radi li se o poslovnom putovanju ili provo|enju slobodnoga vremena, ovaj automobil za-dovoljit će sve Vaše potrebe za ugodnom i luksuznom vožnjom.

Novi BMW serije � doista impresionira svojim odlika-ma več na prvi pogled.

Inovativna konstrukcija od aluminija/čelika, potpuno aluminijska šasija i ovjes, Active Front Steering, Dy-namic Drive i runflat gume, početak sa 6-cilindričnim motorima od 2.2-3.0 litara i 3.0-litarskim diesel moto-rom s common-railom, a od jeseni ove godine 4.4-li-tarski V8 VALVETRONIC i 2.5-litarski motori, iDrive kontrolni koncept, Head-up display, adaptivna svjetla, bi-xenon svjetla, active cruise control, više prostora straga i veći prtljažni prostor.


��

Poslovna klasa automobila Poslovna klasa automobila

nudi dvije postavke, Sport i Comfort, koje drastično mijenjaju svojstva automobila.

Ispod poklopca motora nalazi se pravi dragulj s 2�1 KS i �20 Nm, koji gotovo 2 tone tešku limuzinu tjera kao od šale i uz to malo troši.

Raspravljati o cijeni, kod ovakvih je automobila go-tovo nepristojno. Ne zbog neke bahatosti ili zato što kupci ne brinu o svom novcu, već zbog toga što znaju da modeli poput BMW-ove sedmice opravdavaju svaki uloženi euro. Model 730d to na najbolji mogući način potvr|uje po svim karakteristikama, utjelovljuje sve ono što se od limuzine najviše klase očekuje.

TOYOTA AVENSISSTVOREN DA BI VAS ODUŠEVIO

Nova Toyota Avensis osmišljena u ED2, najnovijem Toyotinom europskom centru za oblikovanje i razvoj u južnoj Francuskoj, izra|ena je po najstrožim, svjetski priznatim Toyotinim standardima za osiguravanje kva-litete i pouzdanosti. Bilo da osvaja strme uzbrdice ili krstari cestom, Avensis je dostupan u tri modela: Wa-gon, Sedan i Liftback te u četiri paketa opreme: Tera, Luna, Sol i uključujući ekskluzivni paket Exeuctive. Kod izvedbe interijera možete birati izme|u Tehnical i Elegant. Avensis pruža vrhunsku razinu komfora koju možete poželjeti za maksimalono uzbudljiv i bezbrižan put.

Kvalitetu novog Avensisa prepoznat čete u njegovom aerodinamičnom i močnom izgledu, osjetiti u profinje-noj dinamici vožnje i ugla|enoj snazi najmodernijih benzinskih VVT-i motora u tri izvedbe (1,� litreni, 2,0 litreni motor s izravnim ubrizgavanjem i 1,� litreni mo-tor) i dizelskih motora (D-4D 125, D-4D 150, D-4D 180 Clean Power).

Iznimna razina kvalitete uočljiva je i u prostranoj i udobnoj unutrašnjosti te njenom ergonomskom oblikovanju sjedala, koje vam pruža osjećaj kako je Avensis napravljen baš kako biste ga vi zamislili, kao i odabirom materijala koji pridonose Avensisovoj di-namici i softiciranom osjećaju. Bez obzira odaberete li sportski i prostrani Wagon, elegantni Sedan ili svestra-ni Liftback – sve tri verzije nude iste vrhunske Avensis odlike.

Avensis je opremljen naprednom tehnologijom akti vne sigurnosti koja Vam pomaže u teškim situacijama i brine kako bi kontrolirali svoj automobil, a to su su-stav protiv blokade kočenja (ABS) s elektronskom ra-spodjelom sile kočenja (EBD), kontrola stabilnosti vo-zila (VSC), pomoć pri kočenju (BA), kontrola trakcije

(TRC) i snažna prednja svjetla koja su u stilu projekto-ra koja izvrsno bacaju svjetla na cestu i tako pridonose sigurnosti u noćnoj vožnji.

Avensis je, osvojivši �� od mogu}ih �� bodova, dobio maksimalnih pet zvjezdica od Euro NCAP-a kao dodat-ni dokaz kvalitete dizajna, tehnike i izrade ove Toyote. I dalje je jedan od najsigurnijih automobila u klasi.

Veća i prostranija od svoga prethodnika, nova limuzina serije 5 nije teža, nego čak - ovisno o modelu - i lakša, zahvaljujući prednjem dijelu izra|enom od aluminija. S kokpitom baziranim na iDrive filozofiji, novi BMW serije 5 ima vodeću ulogu u svojoj klasi u smislu orijentiranosti prema vozaču: većina funkcija neopho-dnih za vožnju nalazi se nadohvat ruke – na ili oko upravljača, dok su osnovne komforne funkcije na cen-tralnoj konzoli. Svim ostalim postavkama vozač upra-vlja putem kontrolera i kontrolnog monitora. Ovaj kontrolni sustav prvi put dolazi s ručicom mjenjača u sredini.

Aktivni sustav upravljanja (Active Front Steering) do-stupan kao dodatna oprema, nudi potpuno novu razinu zadovoljstva u vožnji i sigurnosti na cesti. Elektron-ski upravljan, ovaj sofisticiran sustav varira stupnjem upravljanja u normalnim uvjetima vožnje pri niskim i srednjim brzinama, čineći upravljanje direktnijim čime znatno povećava agilnost u gradskoj vožnji, prilikom parkiranja i u zavojima. Pri većim brzina-ma upravljanje postaje indirektnije i tako osigurava superiornu direktnu stabilnost.

BMW 730 dLUKSUZAN, MO]AN ŠTEDLJIV...

Luksuzne limuzine poput BMW-ove sedmice na-mijenjene su najzahtjevnijoj klijenteli, ljudima koji od automobila jednostavno očekuju savršenstvo. U ovoj je klasi, samo najbolje dovoljno dobro. Model 730d najjeftiniji je i najslabiji, i upravo zbog toga, nama i najinteresantniji, namećući pitanje - može li luksuz-na limuzina zasjati u punom sjaju i u svom osnovnom izdanju.

Unatoč početnom skepticizmu radi dizajna pri pojavlji-vanju prethodnika, tradicionalno konzervativnih kupa-ca, aktualna sedmica najuspješnija je do sad.

Izvanredna vozna svojstva navest će vlasnika za-valjenog na stražnjem sjedalu da zamijeni mjesto s vozačem. Aktualna izvedba znatno je elegantnija, a uz to, može se pohvaliti dinamičnijom i moćnijom poja-vom. Smirivanje vanjskih linija u odnosu na prethod-nika nedvojbeno će približiti ovaj model većem broju kupaca, no time je sedmica ujedno izgubila dio svog šarma, odnosno ekstravagantnosti koja je krasila ori-ginal.

Unutrašnjost sedmice gotovo da i nije mijenjana, a predstavlja spoj tradicije i najmodernije tehnologije.

Ugra|ena oprema podsječa kako je ovo i dalje je-dan od najnaprednijih i najluksuznijih automobila današnjice.

Klasičan dizajn spaja se s modernim u središnjem dije-lu armature, gdje dominira veliki multifunkcionalni display u boji. Najznačajnija novost je pojednostavljen i-Drive sustav. Okrugli kontroler smješten na mjestu gdje se kod većine automobila nalazi ručica mjenjača, kojim se upravlja s preko šest stotina raznih funkcija. Komfor putnika je na najvišem nivou, a i prostranost zaslužuje sve pohvale. Onima najzahtjevnijima BMW nudi i produženu, L izvedbu.

Iznena|ujuće dobrim karakteristikama pridonosi i ugra|eni automatski mjenjač sa šest stupnjeva prije-nosa, jedan od najboljih koji se trenutno ugra|uju u neki serijski automobil. Vozaču su na raspolaganju tri moda rada, klasična automatika, sport i manualno mijenjanje brzina koje je moguće pomoću prekidača na upravljaču.

Unatoč velikim dimenzijama i pozamašnoj masi, u vožnji se ponaša kao znatno manji automobil, osiguravajući dinamična svojstva na razini sportski orijentiranih limuzina. Elektronski nadzirani ovjes

TEHNI^KI PODACI - BMW ��0 d

Snaga (kW/ KS): 1�0 kW/ 2�1 KSDimenzije (mm): dužina 5029, širina 1902, visina 1492Kota~i: 2��/�� R1�Max. brzina: 2��Ubrzanje 0-100 km/h: �,�Potrošnja: grad 11,�, otvorena cesta �,�, prosjek �,2Cijena: 81.789,00 €

TEHNI^KI PODACI - Toyota Avensis Sedan Executive 2,2 D-4D

Snaga (kW/ KS): 1�0 kW/ 1�� KSDimenzije (mm): dužina 4645, širina 1760, visina 1480Kota~i: 21�/�0 R1�Max. brzina: 220Ubrzanje 0-100 km/h: �,�Potrošnja: grad �,�, kombinirano �,2, prosjek �,1Cijena: 34.125,00 €

TEHNI^KI PODACI - BMW ��0 d

Snaga (kW/ KS): 1�0 kW/ 2�1 KSDimenzije (mm): dužina 4841, širina 2030, visina 1468Kota~i: 22�/�0 R1�Max. brzina: 242Ubrzanje 0-100 km/h: �,�Potrošnja: grad 10,2, kombinirano �,2, prosjek �,�Cijena: cca 65.000,00 €


��

TOYOTA RAV4NOVA DEFINICIJA STVARANJA

Predstavljamo posve novu Toyotu RAV4 sljedeće ge-neracije - vozilo koje i dalje u skladu s tradicijom mo-dela RAV4, prkosi očekivanjima i konvencijama. Od novoga aerodinamičnog oblika karoserije do široke pa-lete inovativne tehnologije, novi RAV4 je ugla|eniji, dinamičniji i napredniji od prethodnika.Dostupan je u nizu različitih izvedaba, kod benzin-skih motora VVT-i i dizelskih motora D-4D postoje tri osnovna tipa opreme: Active, Limited i Executive, posebice treba istaknuti luksuzni RAV4 X. U životu treba uživati... A s novom Toyotom RAV4 taj osje}aj ugode zapo~inje ~im sjednete za upravlja~.

Uz jedinstveno lijepu unutrašnjost, gdje se najviše tru-da posvetilo osobnoj udobnosti s visokim standardom završne obrade i pomno izvedenim detaljima, zapitat ćete se zašto sva SUV vozila ne mogu biti tako ele-gantna. Samo putovanje nudi još bolji doživljaj - la-

godno je i tiho, a sjedala su tako udobna i raskošna da ćete teško povjerovati da se ne nalazite u luksuznoj limuzini.

O pouzdanosti samog vozila govori sofisticirani in-tegrirani sustav aktivnog pogona (Integrated Active Drive System), zabava je uvijek tu, nadohvat ruke. Su-stav prati sve čimbenike ceste te time poboljšava voz-na svojstva i cjelokupnu kontrolu. Drugim riječima, kamo god išli i što god radili, RAV4 sigurno prolazi svaki zavoj i uspon, što rezultira većom stabilnošću i dinamičnošću i, što je možda najvažnije, većim užitkom u vožnji kakav niste mogli ni zamisliti. Mno-gi inteligentni ure|aji brinu se i za sigurnost na ce-sti. Kočni sustav protiv blokade kotača (ABS) s elek-tronskom raspodjelom sile kočenja (EBD) i pomoć pri kočenju (BA) dolaze serijski u svim izvedbama novog RAV4.

Kamo god vas život odvede, možete biti sigurni da }e RAV4 istovremeno pružiti užitak i beskompromisnu zaštitu Vama i Vašim najmilijima.

TEHNI^KI PODACI - Toyota RAV� X 2,2 D-�D

Snaga (kW/ KS): 100 kW/ 1�� KSDimenzije (mm): dužina 4135, širina 1815, visina 1720Kota~i: 22�� R1�Max. brzina: 1�0Ubrzanje 0-100 km/h: 10,�Potrošnja: grad �,1, kombinirano �,�, prosjek �,�Cijena: 40.500,00 €

Poslovna klasa automobila

Prodajete li svoje proizvode i usluge ve}inom tvrtkama?

Jesu li vlasnici, direktori, menadèri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj ùpaniji va{a ciljna skupina?

Jesu li va{i proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom mo}i?

A-G dinas Agria Agroholding Akter Auto centar Lozi} Auto ku}a Lozi} Auto Viola Automobili Lozi} Beli{}e Belje Benetton Croatia Bijeli} co. Biljemerkant Brick-ING Cesting Chemotehna Dicentra \akova~ka vina \akov{tina Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Ko{ka Ko{ka Harburg-freudenberger Beli{}e Hidrogradnja Idol Igrec-Bo{njak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice – @deri} Knemet-trade Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor \akovo Minaco Mondi packaging Valpovo Monte-mont Na{icecement Na{i~ki auto centar Na{i~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi ìtar Novo-commerce Opeka Osijek-koteks Osimpex Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Saponia Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna \akovo Zitex @ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo Coca-cola Beverages Hrvatska Cosmopolitan life Croatia banka Croatia osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc Fima vrijednosnice Fructal Gavrilovi} Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Hrvatska po{ta Hrvatska po{tanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske {ume Hrvatske vode Hrvatske èljeznice Hypo alpe-adria bank Hypo alpe-adria-invest INA Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra{ Kvarner Wiener Stadtische osiguranje Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Narodne novine Oda{ilja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP banka hrvatska PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Puris Raiffeisenbank austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje T - HT T - Mobile Hrva-tska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske ùpanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapo{ljavanje HGK - ùpanijska komora osijek HOK, ùpanijska komora osje~ko-baranjske ùpanije Udruènje obrtnika Baranje Udruènje obrtnika \akovo Udruènje obrtnika Donji Miholjac Udruènje obrtnika Na{ice Udruènje obrtnika Osijek Udruènje obrtnika Valpovo Ured dràvne uprave u Osje~ko-baranjskoj ùpa-niji Sveu~ili{te J. J. Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija, porezna uprava Dràvni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mreà Valpova~ki poduzetni~ki centar Poduzetni~ki centar Beli{}e Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetni{tvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS - poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Op}ina Antunovac Op}ina Bilje Op}ina Bizovac Op}ina êminac Op}ina êpin Op}ina Darda Op}ina Donja moti~ina Op}ina Dra` Op}ina Drenje Op}ina \ur|enovac Op}ina Erdut Op}ina Ernestinovo Op}ina Feri~anci Op}ina Gorjani Op}ina Jagodnjak Op}ina Kneèvi vinogradi Op}ina Ko{ka Op}ina Levanjska varo{ Op}ina Magadenovac Op}ina Marijanci Op}ina Petlovac Op}ina Petrijevci Op}ina Podgora~ Op}ina Po-dravska moslavina Op}ina Popovac Op}ina Punitovci Op}ina Satnica |akova~ka Op}ina Semeljci Op}ina Strizivojna Op}ina [odolovci Op}ina Trnava Op}ina Viljevo Op}ina Vi{kovci Op}ina Vladislavci Op}ina Vuka Grad Beli manastir Grad Beli{}e Grad Donji miholjac Grad \akovo Grad Na{ice Grad Osijek Grad Valpovo Osje~ko-baranjska ùpanija

100% efikasno ogla{avanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt:

��

Naplata potra`ivanja - Mirakul...Grafi~ka priprema:mit, dizajn studio, Županijska 25, Osijek, ......

Documents

Transcript of Naplata potra`ivanja - Mirakul...Grafi~ka priprema:mit, dizajn studio, Županijska 25, Osijek, ......