Najveci covjek koji je ikad zivio

8/13/2019 Najveci covjek koji je ikad zivio

http://slidepdf.com/reader/full/najveci-covjek-koji-je-ikad-zivio 1/448

NAJVE ´ CI ˇ

COVJEKKOJI JE IKAD

ˇ

ZIVIO



NAJVE ´ CI

ˇ COVJEKKOJI JE IKAD

ˇ ZIVIO



˘ 1991

W ATCH T OWER B IBLE AND T RACT S OCIETY

OF P ENNSYLVANIA

The Greatest Man Who Ever Lived

Sva prava pridr ˇ zana

˘ 1991, 2012

W ACHTTURM B IBEL- UND T RAKTAT-G ESELLSCHAFT

DER Z EUGEN J EHOVAS, E. V ., S ELTERS /T AUNUS

Najve ´ ci

ˇ covjek koji je ikad

ˇ zivio

Alle Rechte vorbehalten

Tiskano 2012.

Ova knjiga nije za prodaju. Izdaje se u sklopu svjetskog biblijskog

obrazovnog programa koji se financira dobrovoljnim prilozima.

Biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.

The Greatest Man Who Ever Lived Croatian ( gt -C)

Made in Germany Druck und Verlag: Wachtturm-Gesellschaft, Selters/TaunusProizvedeno u Njema

ˇ ckoj Tisak i distribucija: Wachtturm-Gesellschaft, Selters/Taunus



1 Poruke s neba2 Iskazana mu je ˇ cast i prije roenja

3 Rodio se onaj koji ´ ce pripremiti put

4 Trudna iako neudana

5 Gdje i kada se Isus rodio?

6 Obe ´ cani Mesija

7 Isus i zvjezdoznanci8 Bijeg pred okrutnim kraljem

9 Isusovo djetinjstvo

10 Putovanje u Jeruzalem

11 Ivan priprema put

12 Isusovo kr

ˇ

stenje13 Isku ˇ senja u pustinji

14 Isusovi prvi u ˇ cenici

15 Prvo ˇ cudo

16 Revan za Jehovin dom

17 Isus pou ˇ cava Nikodema

18 Ivanova se uloga umanjuje, a Isusova raste19 Razgovor sa Samari

´ cankom

20 Drugo ˇ cudo u Kani

21 U nazaretskoj sinagogi

22 Prvi stalni u ˇ cenici

23 Daljnja

ˇ

cuda u Kafarnaumu24 Za ˇ sto je Isus do ˇ sao na Zemlju

25 Suosje ´ cajno lije

ˇ ci gubavca

Sadr ˇ zaj



26 Povratak u Kafarnaum

27 Matej postaje u ˇ cenik

28 Za ˇ sto nisu postili?

29 Isus lije ˇ ci u subotu

30 Odgovor na optu ˇ zbe

31 Trganje klasja u subotu

32 ˇ Sto je dopu

ˇ steno

ˇ ciniti u subotu?

33 Ispunjenje jo ˇ s jednog Izaijinog proro

ˇ canstva

34 Odabir apostola35 Propovijed na gori

36 Velika vjera vojnog zapovjednika

37 Uskrsnu ´ ce udovi

ˇ cinog sina

38 Je li Ivanu oslabjela vjera?

39 Ponosni i ponizni

40 Pouka o milosru

41 Isus u sredi ˇ stu rasprava

42 Prekorava farizeje

43 Pou ˇ cavao ih je u usporedbama

44 Uti ˇ sao je jaku oluju

45 Neobi ˇ can u ˇ cenik46 Dotaknula mu je haljinu

47 Bili su izvan sebe od ushi ´ cenja

48 Daljnja izlje ˇ cenja i povratak u Nazaret

49 Tre ´ ce propovjedni

ˇ cko putovanje po Galileji

50 Priprema u ˇ cenike na protivljenje

51 Ubojstvo na roendanskoj proslavi

52 Nahranio je tisu ´ ce ljudi



53 Htjeli su ga u ˇ ciniti kraljem

54 “Pravi kruh s neba”

55 Napu ˇ staju ga mnogi u

ˇ cenici

56 ˇ Sto one ˇ ci ˇ s ´ cuje ˇ covjeka?

57 Samilostan prema onima koji pate

58 Kruhovi i kvasac

59 Tko je zapravo Isus?

60 Nagovje ˇ staj Kristove kraljevske slave

61 Izlje ˇ cenje opsjednutog dje

ˇ caka

62 Pouka o poniznosti

63 Va ˇ zni savjeti u

ˇ cenicima

64 Pouka o opra ˇ stanju

65 Tajni odlazak u Jeruzalem

66 Na Blagdan sjenica

67 Ne uspijevaju ga uhvatiti

68 “Ja sam svjetlo svijeta”

69 “Va ˇ s je otac Ðavo”

70 Izlje ˇ cenje

ˇ covjeka slijepog od roenja

71 Farizeji ne ˇ zele vjerovati

72 Sedamdeset u ˇ cenika odlazi na propovjedni ˇ cki zadatak73 Milosrdni Samari

´ canin

74 Savjet Marti i pouke o molitvi

75 ˇ Sto usre

´ cuje

ˇ covjeka

76 Na objedu kod farizeja

77 Pitanje o nasljedstvu

78 “Budite spremni!”

79 Narod osuen na propast



80 Pastir i ov ˇ cinjaci

81 Ponovno u ˇ zivotnoj opasnosti

82 Na povratku u Jeruzalem

83 U ku ´ ci farizejskog glavara

84 ˇ Sto zna

ˇ ci biti Kristov u

ˇ cenik?

85 Potraga za izgubljenima

86 Pri ˇ ca o rasipnom sinu

87 Ste ´ ci prijatelje nepravednim bogatstvom

88 Bogata ˇ s i Lazar

89 “Poimo opet u Judeju!”

90 Nada u uskrsnu ´ ce

91 Lazarovo uskrsnu ´ ce

92 Deset gubavaca

93 “Kad se pojavi Sin ˇ covje

ˇ cji”

94 Va ˇ znost molitve i poniznosti

95 Stav prema razvodu i djeci

96 Isus i bogati mladi poglavar

97 Radnici u vinogradu

98 Prepirka na posljednjem putu u Jeruzalem

99 Isus pou ˇ cava u Jerihonu100 Usporedba o minama

101 U ˇ Simunovoj ku

´ ci

102 Kraljevski ulazak u Jeruzalem

103 Ponovno u hramu

104 Bo ˇ zji glas

ˇ cuje se po tre

´ ci put

105 Zapo ˇ cinje vrlo zna ˇ cajan dan

106 Razotkriveni usporedbama o vinogradu



107 Usporedba o svadbi kraljeva sina

108 Nisu ga uspjeli “uhvatiti u rije ˇ ci”

109 Isus javno prekorava svoje protivnike

110 Posljednji trenuci u hramu

111 Znak posljednjih dana

112 Bli ˇ zi se Isusova posljednja Pasha

113 Istinska poniznost na posljednjoj Pashi

114 Posljednja ve ˇ cera

115 Ponovno izbija prepirka116 Priprema apostole za svoj odlazak

117 Usrdna molitva u Getsemanskom vrtu

118 Izdan i uhva ´ cen

119 Izveden pred Anu i Kajfu

120 Petar se odri ˇ ce svog U

ˇ citelja

121 Pred Sudbenim vije ´ cem i Poncijem Pilatom

122 Pred Herodom i ponovno pred Pilatom

123 “Evo ˇ covjeka!”

124 Predan ˇ Zidovima i odveden na pogubljenje

125 Na mu ˇ ceni

ˇ ckom stupu

126 “Zaista je bio Sin Bo ˇ zji!”127 Polo

ˇ zen u grob

128 Isus je ˇ ziv!

129 Isus se ukazuje u ˇ cenicima

130 Na Galilejskom moru

131 Isus uzlazi na nebo

132 Bogu zdesna

133 Isus dovr ˇ sava sve

ˇ sto mu je Bog povjerio



O ˇ ZE li se ijednog

ˇ covjeka s pravom nazvati najve-

´ cim ˇ covjekom koji je ikad ˇ zivio? Po ˇ cemu se uop- ´ ce odreuje

ˇ covjekova veli

ˇ cina? Po njegovoj voj-

noj genijalnosti, fizi ˇ ckoj snazi ili mo

ˇ zda intelektualnim

sposobnostima?

Povjesni ˇ car Herbert George Wells rekao je da se

ˇ covje-

kova veli ˇ cina mo

ˇ ze mjeriti po tome “je li ostavio za so-

bom ne ˇ sto vrijedno ˇ sto traje i nakon njega te je li po-taknuo druge da promatraju svijet druga

ˇ cijim o

ˇ cima,

probudiv ˇ si u njima

ˇ zar koji se njegovom smr

´ cu nije uga-

sio”. Iako sebe nije smatrao kr ˇ s ´ caninom, Wells je priznao:

“Po tom mjerilu Isus je na prvom mjestu.”

Aleksandar Veliki, Karlo Veliki (koji je tu titulu dobiojo ˇ s za svog ˇ zivota) i Napoleon Bonaparte bili su mo ´ cnivladari. Svojom impresivnom pojavom ostavljali su du-bok dojam na svoje podanike. No sam Napoleon navod-no je jednom rekao: “Isus Krist vodi svoje podanike isna

ˇ zno utje

ˇ ce na njihov

ˇ zivot, a nije vidljivo prisutan

meu njima.”Isusova sna ˇ zna u ˇ cenja te njegov na ˇ cin ˇ zivota koji jeuvijek bio u skladu s onim

ˇ sto je nau

ˇ cavao ve

´ c gotovo

dva tisu ´ clje

´ ca imaju iznimno velik utjecaj na ljudske

ˇ zi-

vote. Jedan je pisac to slikovito izrazio sljede ´ cim rije

ˇ cima:

“Sve vojske koje su ikada postojale, sve brodovlje ikada

sagraeno, svi parlamenti koji su ikada zasjedali i svi kra-ljevi koji su ikada vladali — svi oni zajedno nisu takomo

´ cno utjecali na

ˇ zivot

ˇ covjeka.”

Najve ´ ci


ˇ zivio

M



Povijesna li ˇ cnost

Unato ˇ c tome neki ipak tvrde da Isus uop

´ ce nije posto-

jao, da je on samo plod ma ˇ ste domi

ˇ sljatih ljudi koji su

ˇ zi-

vjeli prije dvije tisu ´ ce godina. Odgovaraju ´ ci na tvrdnje ta-kvih skeptika, ugledni povjesni

ˇ car Will Durant napisao

je: “Da je nekolicina prostih i neukih ljudi u jednom na-ra

ˇ staju izmislila tako sna

ˇ znu i prekrasnu osobnost, tako

uzvi ˇ senu etiku i tako nadahnjuju

´ cu viziju ljudskog brat-

stva, bilo bi to ˇ cudo daleko nevjerojatnije od bilo kojeg

ˇ cuda opisanog u evaneljima.”Upitajte se: Je li osoba koja nikad nije postojala doista

mogla tako zna ˇ cajno obilje

ˇ ziti povijest ljudskog roda?

U knjizi The Historians’ History of the World stoji: “ ˇ Cak i

kad se gleda sa strogo svjetovnog stajali ˇ sta, Isus je svojim ri-

je ˇ cima i djelima u povijesti ostavio mnogo dublji trag nego

bilo koja druga povijesna li ˇ cnost. Velike civilizacije svijetapo

ˇ cetak nove ere ra

ˇ cunaju upravo od njegovog roenja.”

Doista, nije li vrlo znakovito to ˇ sto se u dana

ˇ snjim ka-

lendarima vrijeme ra ˇ cuna od godine koja se smatra godi-

nom Isusovog roenja? Uz datume koji prethode toj go-

dini stavlja se naznaka “prije Krista” ili “prije nove ere”,a uz one nakon te godine naznaka “poslije Krista” ili “po-slije nove ere”.

Ipak, kriti ˇ cari isti

ˇ cu da se sve

ˇ sto znamo o Isusu zapra-

vo nalazi isklju ˇ civo u Bibliji. Tvrde da ne postoji niti je-

dan drugi zapis o njemu iz tog doba. ˇ Cak je i Wells napi-

sao: “Stari rimski povjesni

ˇ

cari uop

´

ce nisu spominjaliIsusa. On nije ostavio nikakvog traga u povijesnim doku-mentima svoga vremena.” No je li doista tako?



Iako ima malo zapisa u kojima rani svjetovni povjesni- ˇ cari spominju Isusa Krista, oni ipak postoje. KornelijeTacit, ugledni rimski povjesni

ˇ car iz prvog stolje

´ ca, o kr

ˇ s-

´ canima je napisao: “Tvorac njihova imena Krist za Tibe-rijeve je vladavine od prokuratora Poncija Pilata ka

ˇ znjen

smrtnom kaznom.” Svetonije i Plinije Mlai, rimski pisciiz tog vremena, takoer su spomenuli Krista. A Josip Fla-vije,

ˇ zidovski povjesni

ˇ car koji je

ˇ zivio u prvom stolje

´ cu,

pisao je o Jakovu “bratu Isusa, koji se zvao Krist”.

Stoga The New Encyclopædia Britannica navodi: “Tineovisni izvje

ˇ staji pokazuju da u staro doba

ˇ cak niti pro-

tivnici kr ˇ s ´ canstva nisu sumnjali u to da je Isus povijesna

osoba.Toseprviput,itobeznekog ˇ cvrstog temelja, po

ˇ celo

osporavati krajem 18, tijekom 19. i po ˇ cetkom 20. stolje

´ ca.”

U svakom slu ˇ caju, gotovo sve

ˇ sto znamo o Isusu teme-

lji se na izvje ˇ stajima koje su u prvom stolje ´ cu napisalinjegovi sljedbenici. Ti su zapisi sa

ˇ cuvani u evaneljima

— biblijskim knjigama koje su napisali Matej, Marko,Luka i Ivan.

ˇ Sto evanelja ka

ˇ zu o tome tko je bio Isus?

Tko je on zapravo bio?

Isusovi u ˇ cenici razmi

ˇ sljali su o tom pitanju. Kad su vi-djeli da je Isus na ˇ cudesan na ˇ cin umirio olujno more, bili

su zapanjeni te su se pitali: “Tko li je ovaj?” Kasnije je Isusupitao svoje apostole: “

ˇ Sto vi ka

ˇ zete, tko sam ja?” (Mar-

ko 4:41; Matej 16:15).

Kako biste vi odgovorili na to pitanje? Je li Isus zapravo

Bog? Mnogi tvrde da jest. Meutim njegovi u ˇ cenici nisusmatrali da je on Bog. Apostol Petar je na Isusovo pitanje

odgovorio: “Ti si Krist, Sin Boga ˇ zivoga” (Matej 16:16).



Isus nikad nije tvrdio da je Bog, ali je rekao da je obe- ´ cani Mesija, odnosno Krist. Rekao je i da je “Sin Bo

ˇ zji”,

a ne Bog (Ivan 4:25, 26; 10:36). Ipak, Biblija ne ka ˇ ze da

je Isus bio ˇ covjek poput svakog drugog. On je bio poseb-no, jedinstveno bi

´ ce, zato

ˇ sto ga je Bog stvorio prije sve-

ga drugoga (Kolo ˇ sanima 1:15). Nebrojene milijarde go-

dina, ˇ cak prije nego

ˇ sto je stvoren materijalni svemir,

Isus je ˇ zivio na nebu kao duhovno stvorenje te je postao

vrlo blizak sa svojim Ocem Jehovom, Velikim Stvorite-

ljem (Mudre izreke 8:22, 27-31).Prije otprilike dvije tisu

´ ce godina Bog je prenio

ˇ zivot

svog Sina u utrobu ˇ zene koja ga je potom rodila te je tako

Isus prirodnim putem postao ˇ covjek (Gala

´ canima 4:4).

Dok se razvijao u maj ˇ cinoj utrobi i dok je odrastao, ovi-

sio je o svojim zemaljskim roditeljima koje je Bog iza-

brao. Kad je postao zreo ˇ covjek, Bog mu je omogu ´ cio dase sjeti svog

ˇ zivota na nebu (Ivan 8:23; 17:5).

Za ˇ sto je bio najve

´ ci

ˇ covjek

Isus je bio najve ´ ci


ˇ zivio zato

ˇ sto je

u svemu postupao poput svog nebeskog Oca. Bio mu

je odan svim srcem i toliko ga je vjerno opona ˇ sao da je

svojim sljedbenicima mogao re ´ ci: “Tko je vidio me-

ne, vidio je i Oca” (Ivan 14:9, 10). Dok je bio na Zem-lji, u svakoj je situaciji postupio to

ˇ cno onako kako bi

postupio i njegov Otac, Svemogu ´ ci Bog. “Ni

ˇ sta ne

ˇ cinim

sam od sebe”, rekao je, “nego govorim onako kako

me Otac nau ˇ cio” (Ivan 8:28). Stoga prou

ˇ cavaju

´ ci

ˇ zivotIsusa Krista mo ˇ zemo ste ´ ci jasnu sliku o tome kakav je

Bog.



Za ˇ sto je va

ˇ zno upoznati Isusa

Upoznati ˇ zivot i slu

ˇ zbu Isusa Krista od najve

´ ce je va

ˇ z-

nosti za sve nas danas. Apostol Pavao poti ˇ ce nas da ‘upre-

mo pogled u Isusa i dobro ga promotrimo’. A sam Bogzapovjedio je: “Njega slu

ˇ sajte!” Knjiga Najve

´ ci

ˇ covjek

koji je ikad ˇ zivio pomo

´ ci

´ ce vam u tome (Hebrejima

12:2, 3; Matej 17:5).

U ovoj knjizi nastojalo se prikazati sve dogaaje iz Isu-sovog zemaljskog

ˇ zivota koji se spominju u

ˇ cetiri evan-

elja, uklju ˇ cuju ´ ci i njegove govore, usporedbe i ˇ cuda. Ko-liko je god to bilo mogu

´ ce, dogaaji su ispri

ˇ cani onim

redoslijedom kojim su se zbivali. Na kraju svakog po-glavlja nalazi se popis biblijskih redaka na kojima se onotemelji. Poti

ˇ cemo vas da pro

ˇ citate te retke te da ponovi-

te gradivo odgovaraju ´ ci na pitanja koja su takoer nave-

dena na kraju poglavlja.

Sredinom 1980-ih jedan profesor s ˇ Cika

ˇ skog sveu

ˇ cili-

ˇ sta izjavio je: “O Isusu se u posljednjih dvadeset godinapisalo vi

ˇ se nego u prethodna dva tisu

´ clje

´ ca.” Meutim

jako je va ˇ zno istra

ˇ ziti sama evanelja jer, kako stoji u dje-

lu The Encyclopædia Britannica, “mnogi su u ovo su-vremeno doba postali toliko zaokupljeni proturje ˇ cnimteorijama o Isusu i o evaneljima da na kraju nisu istra- ˇ zili osnovno izvori

ˇ ste informacija o njemu”.

Vjerujemo da ´ cete nakon temeljitog i nepristranog raz-

matranja evanelja i sami do ´ ci do zaklju

ˇ cka da se naj-

va

ˇ

zniji dogaaj u ljudskoj povijesti odigrao za vladavinerimskog cara Augusta, kad se na Zemlji pojavio Isus izNazareta kako bi svoj

ˇ zivot dao za nas.



A P O L I S

S A M A R I J A

J U D

E J A

P E

R E J A

J o r d a n

S i h a r

G

e r i z i m

J a k o v l j e v z d e n a c

A r i m

a t e j a

E f r a j i m

J e r i h o n

E m a u s

B e t f a g a

J e r u z a l e m

B e t a n i j a

B e t l e h

e m

S L A N O

M

O R E

+ S

P O

D R U

̌ C J E

K O J E J E I S U S

P R O P U T O V A O



CIJELA Biblija zapravo je poruka s neba — poruka

koju nam je na

ˇ

s nebeski Otac poslao za na

ˇ

se dobro.No prije vi ˇ se od 2 000 godina jedan je aneo, za kojeg Biblija ka

ˇ ze da “stoji pred Bogom”, u dva navrata po-

sjetio ljude i prenio im posebne poruke. Taj se aneo zvaoGabrijel. Pogledajmo u kojim su se okolnostima odigralata dva va

ˇ zna posjeta.

Prvi se zbio 3. godine prije nove ere. U judejskim brdima,vjerojatno nedaleko od Jeruzalema,

ˇ zivioje Jehovin sve

´ cenik

po imenu Zaharija. On i njegova ˇ zena Elizabeta bili su ve ´ cu poodmaklim godinama, a nisu imali djece. Dok se Zaha-rija jednom prilikom nalazio u Bo

ˇ zjem hramu u Jeruzalemu,

jer je bio njegov red da vr ˇ si sve

´ ceni

ˇ cku slu

ˇ zbu, iznenada mu

se s desne strane kadionog ˇ zrtvenika ukazao aneo Gabrijel.

Zahariju je obuzeo silan strah, no Gabrijel ga je umirio,rekav

ˇ si mu: “Ne boj se, Zaharija, jer su usli

ˇ sene tvoje usrd-

ne molitve i ˇ zena tvoja Elizabeta rodit ´ ce ti sina! Daj muime Ivan!” Rekao mu je i da

´ ce Ivan “biti velik u o

ˇ cima Je-

hovinim” i da ´ ce “pripremiti Jehovi narod spreman”.

No Zaharija mu nije vjerovao. ˇ

Cinilo mu se nemogu ´ cim

da bi on i Elizabeta u tim godinama mogli dobiti dijete.Zato mu je Gabrijel rekao: “Zanijemjet

´ ce

ˇ s i ne

´ ce

ˇ s mo

´ ci

govoriti do dana dok se to ne dogodi, jer nisi povjerovao

rije ˇ cima mojim.”Za to vrijeme ljudi

ˇ sto su bili ispred hrama pitali su se

za ˇ sto se Zaharija tako dugo zadr

ˇ zao u sveti

ˇ stu. Kad se na-

pokon pojavio, svima je bilo jasno da se dogodilo ne ˇ sto vrlo

neobi ˇ cno jer nije mogao govoriti, nego je samo rukama da-

vao znakove.

Po zavr ˇ setku svoje slu

ˇ zbe u hramu Zaharija se vratio ku-

´ ci. Nije pro ˇ slo dugo, a Gabrijelove su se rije ˇ ci obistinile— Elizabeta je doista zatrudnjela! U i

ˇ s

ˇ cekivanju prinove

povukla se u osamu i pet mjeseci nije izlazila iz ku ´ ce.

Poruke s neba1



Nakon nekog vremena aneo Gabrijel opet se pojavio.S kime je ovaj put razgovarao? S neudanom djevojkom izgrada Nazareta koja se zvala Marija. Kakvu je poruku njojprenio? “Na

ˇ sla si milost kod Boga”, rekao joj je. “Evo, za-

trudnjet ´ ce ˇ s i rodit ´ ce ˇ s sina. Daj mu ime Isus!” Potom jenastavio: “On

´ ce biti velik i zvat

´ ce se Sin Svevi

ˇ snjega. (...)

On ´ ce kraljevati nad domom Jakovljevim zauvijek i kraljev-

stvu njegovu ne ´ ce biti kraja.”

Za Gabrijela je sasvim sigurno bila velika ˇ cast to

ˇ sto je

mogao prenijeti te poruke s neba. A kad saznamo ne ˇ sto

vi ˇ se o Ivanu i Isusu, jo

ˇ s

´ cemo bolje razumjeti za

ˇ sto su one

bile tako va ˇ zne. 2. Timoteju 3:16; Luka 1:5-33.

ˇ Koje je dvije va ˇ zne poruke Bog poslao s neba?

ˇ Tko je bio zadu ˇ zen da ih prenese i kome su bile upu

´ cene?

ˇ Za ˇ sto je bilo te

ˇ sko povjerovati da

´ ce se te poruke obistiniti?



KAD je aneo Gabrijel re-

kao Mariji da ´ ce roditi

dje ˇ caka koji

´ ce biti kralj

i vladati zauvijek, ona ga je upitala:“Kako

´ ce to biti, kad jo

ˇ s nisam legla

s mu

ˇ

skarcem?”“Sveti duh do

´ ci

´ ce na tebe”, odgovorio

je Gabrijel, “i sila Svevi ˇ snjega zasjenit

´ ce

te. Zato ´ ce dijete koje rodi

ˇ s biti sveto, Sin

Bo ˇ zji.”

Da bi oja ˇ cao Marijinu vjeru u to

obe ´ canje, Gabrijel joj je rekao:

“Evo, i tvoja roakinja Elizabetaza

ˇ cela je sina u starosti svojoj i ovo

je ˇ sesti mjesec njoj, koju zovu nerot-

kinjom. Jer Bogu ni ˇ sta

ˇ sto ka

ˇ ze nije

nemogu ´ ce.”

Marija je povjerovala Gabrijelu.Odgovorila mu je: “Evo robinje Jeho-

vine! Neka mi bude po rije ˇ ci tvojoj!”

Ubrzo nakon ˇ sto je Gabrijel oti

ˇ sao Marija se spremi-

la za put i krenula u posjet Elizabeti, koja je sa svo-

Iskazana mu je ˇ cast i prije

roenja

2



jim mu ˇ zem Zaharijom

ˇ zi-

vjela u judejskim brdima.Kako je Marija

ˇ zivjela u

Nazaretu, pred njom jebio dalek put, koji je trajao otprilike tri do

ˇ cetiri

dana.Kad je kona

ˇ cno stigla,

u ˇ sla je u ku

´ cu i pozdra-

vila Elizabetu. ˇ

Cuv ˇ si njen

pozdrav, Elizabeta se ispu-nila svetim duhom, pa jerekla: “Blagoslovljena si ti

meu ˇ zenama i blagoslov-ljen je plod utrobe tvoje! Otkud meni ta

ˇ cast da

majka Gospodina mojegadoe k meni? Jer, evo,

kad mi je do u ˇ siju do-

pro glas pozdrava tvo-

jega, dijete u utrobimojoj posko

ˇ cilo je od

velikog veselja.”



Nato je Marija, potaknuta dubokom zahvalno ˇ s

´ cu, od-

vratila: “Du ˇ sa moja veli

ˇ ca Jehovu i duh moj kli

ˇ ce Bogu,

Spasitelju mojemu, jer je pogledao na neznatnost robinje

svoje. Gle, odsad

´

ce me svi nara

ˇ

staji nazivati sretnom, jer je Silni za mene u ˇ cinio velika djela.” Iako je Mariji bilaukazana velika

ˇ cast, ona je svu zaslugu pripisala Bogu, go-

vore ´ ci: “Sveto je ime njegovo. Iz nara

ˇ staja u nara

ˇ staj mi-

lostiv je onima koji ga se boje.”

Potom je pod nadahnu ´ cem uputila Bogu proro

ˇ canski

hvalospjev: “Mo ´ cna je djela u

ˇ cinio mi

ˇ sicom svojom, ras-

pr

ˇ

sio je one kojima su u srcu zamisli ohole. Zbacio je mo

´

c-nike s prijestolja njihovih, a neznatne uzvisio, gladne je na-sitio dobrom, a bogate otpustio prazne. Do

ˇ sao je u pomo

´ c

Izraelu, sluzi svojemu, sje ´ caju

´ ci se milosti koju je obe

´ cao

praocima na ˇ sim: da

´ ce zauvijek biti milostiv Abrahamu

i potomstvu njegovu.”

Marija je kod Elizabete ostala oko tri mjeseca. Nema

sumnje da joj je tijekom tih posljednjih tjedana njenetrudno

´ ce bila od velike pomo

´ ci. Marija i Elizabeta bile su

bogobojazne ˇ zene i obje su zatrudnjele uz Bo

ˇ zju pomo

´ c.

Stoga su sigurno bile vrlo sretne ˇ sto su to posebno raz-

doblje svog ˇ zivota mogle provesti zajedno.

Jeste li zapazili da je Isusu ˇ cast bila ukazana i prije ne-

go ˇ sto se rodio? Elizabeta ga je nazvala “svojim Gospo-

dinom”, a dijete u njenoj utrobi veselo je posko ˇ cilo kad

je Marija do ˇ sla k njima. Na

ˇ zalost, kasnije su se neki s ne-

po ˇ stovanjem odnosili prema Mariji i njenom djetetu, kao

ˇ sto

´ cemo vidjeti u narednim poglavljima.

Luka 1:26-56

ˇ Kako je Marija, prema Gabrijelovim rije ˇ cima, trebala zatrudnjeti?

ˇ

Kako je Isusu ukazana

ˇ

cast i prije nego

ˇ

sto se rodio?ˇ

ˇ Sto je Marija rekla u svom proro

ˇ canskom hvalospjevu?

ˇ Koliko je dugo Marija bila kod Elizabete i za ˇ sto je bilo dobro

ˇ sto su to

vrijeme provele zajedno?



NAKON ˇ sto je Marija tri mjeseca provela s Elizabe-

tom, oprostila se s njom i krenula na dug put na-trag u Nazaret. Elizabeta je uskoro trebala rodi-

ti, a Marija oko ˇ sest mjeseci kasnije.

Ubrzo nakon Marijinog odlaska Elizabeta je donijela nasvijet zdravog sin

ˇ ci

´ ca. Mora da su svi bili presretni

ˇ sto je

porod dobro pro ˇ sao i

ˇ sto su majka i dijete

ˇ zivi i zdravi.

Kad su susjedi i roaci vidjeli novoroen ˇ ce, svi su se ra-dovali Elizabetinoj sre

´ ci.

U Izraelu se prema Bo ˇ zjem Zakonu dje

ˇ cake trebalo ob-

rezati osmoga dana nakon roenja. Tom su posebnom pri-godom Zahariji i Elizabeti u posjet do

ˇ sli prija-

telji i roaci. Rekli su da bi dje ˇ caku trebalo

Rodio se onajkoji

´ ce pripremiti put

3



dati ime po ocu Zahariji.Ali Elizabeta se tome us-protivila, rekav

ˇ si: “Ne, ne-

go

´

ce se zvati Ivan!” Na-ime aneo Gabrijel bio jerekao da se dje

ˇ cak tako

treba zvati.

No prijatelji se s timenisu slo

ˇ zili. “Nema niko-

ga od rodbine tvoje tkose tako zove”, negodovalisu. Zatim su pomo ´ cu zna-kova upitali Zahariju ka-ko

ˇ zeli da mu se sin zo-

ve. On je zatra ˇ zio plo

ˇ cicu

za pisanje i na iznenae-nje svih prisutnih napi-sao: “Ivan mu je ime.”

ˇ Cim je napisao te rije ˇ ci,Zaharija je

ˇ cudom progovorio. Ranije je bio izgubio dar

govora jer nije povjerovao anelovoj objavi da ´ ce Eliza-

beta zatrudnjeti. Budu ´ ci da je sada opet mogao govoriti,

nitko od susjeda nije mogao do ´ ci k sebi od

ˇ cuenja i svi

su se pitali: “ ˇ Sto

´ ce biti od tog djeteta?”

Potom se Zaharija ispunio svetim duhom i u zanosu re-

kao: “Neka je blagoslovljen Jehova, Bog Izraelov, jer se smi-lovao narodu svojemu i izbavio ga! I podigao nam je rogspasenja u domu Davida, sluge svojega.” Naravno, rije

ˇ ci

“rog spasenja” odnosile su se na Isusa Krista, koji se tektrebao roditi. Govore

´ ci o blagoslovima koje

´ ce Bog omogu-

´ citi preko Isusa, Zaharija je rekao: “Kad budemo izbavlje-ni iz ruku neprijatelja, dat

´ ce nam da mu neustra

ˇ sivo

slu ˇ zimo u vjernosti i pravednosti pred njim sve dane svoje.”Zatim je o svom sinu Ivanu prorekao: “A ti

´ ce

ˇ s se, dije-

te, zvati prorokom Svevi ˇ snjega, jer

´ ce

ˇ s i

´ ci pred Jehovom



NAKON

ˇ sto je neko vrijeme provela s roakinjom

Elizabetom, Marija se vratila ku ´ ci u Nazaret. Ta-

da je ve ´ c bila u tre

´ cem mjesecu trudno

´ ce. Znala

je da ´ ce uskoro svi u gradu saznati da je u drugom stanju

i sigurno je bila zabrinuta. Na ˇ sla se u doista te

ˇ skoj situaciji.

Da stvar bude jo ˇ s gora, Marija je bila zaru

ˇ cena. Trebala se

udati za tesara Josipa. Znala je da je Bo ˇ zji Zakon propisivaoda se

ˇ zenu koja je zaru

ˇ cena, ali je stupila u spolne odnose

s nekim drugim mu ˇ skarcem, treba pogubiti kamenovanjem.

Sigurno se pitala kako ´ ce Josipu objasniti da je trudna.

Budu ´ ci da je izbivala tri mjeseca, Josip je nesumnjivo

jedva ˇ cekao da je vidi. Kad su se sastali, Marija mu je vje-

rojatno ispri ˇ cala

ˇ sto joj se dogodilo. Sigurno se trudila pro-

na ´ ci prave rije ˇ ci kako bi mu objasnila da je zatrudnjela poBo

ˇ zjem svetom duhu. Meutim Josipu je bilo vrlo te

ˇ sko

povjerovati u to, ˇ sto je i posve razumljivo.

Trudna iako neudana4



On je znao da je Marija na dobrom glasu i o ˇ cito ju je

jako volio. No, ˇ sto god ona tvrdila,

ˇ cinilo mu se vjerojatni-

jim da je otac njezinog djeteta neki mu ˇ skarac. Ipak, nije

ˇ

zelio da bude kamenovana ili javno osramo

´

cena. Zato jeodlu ˇ cio potajno se razvesti od nje. U to vrijeme na zaru- ˇ cene se parove gledalo kao da su ve

´ c vjen

ˇ cani i bio je po-

treban razvod da bi se zaruke raskinule.

Kasnije, dok se spremao oti ´ ci na po

ˇ cinak, jo

ˇ s je uvijek

razmi ˇ sljao o cijeloj toj mu

ˇ cnoj situaciji. Kad je zaspao,

u snu mu se javio Jehovin aneo i rekao mu: “Ne boj sedovesti ku

´ ci Mariju,

ˇ zenu svoju, jer ono

ˇ sto je u njoj za

ˇ ce-

to od svetog je duha! Rodit ´ ce sina, a ti mu daj ime Isus, jer

´ ce on spasiti narod svoj od grijeha njihovih.”

Kad se probudio, Josip je nesumnjivo bio presretan. Od-mah je poslu

ˇ sao upute anela te je Mariju odveo u svoj

dom. Taj je ˇ cin zapravo bio obred sklapanja braka. Njime

se svima obznanilo da su Josip i Marija postali mu ˇ z i

ˇ zena.

No Josip nije imao spolne odnose s Marijom dok nije ro-dila Isusa.

Na donjoj slici vidimo Josipa i Mariju, koja je ve ´ c u po-

odmakloj trudno ´ ci. Josip ju je posjeo na magarca jer se

spremaju krenuti na put. Kamo su se uputili i ˇ sto ih je na

to nagnalo budu ´ ci da je Marija svaki

ˇ cas trebala roditi?

Luka 1:39-41, 56; Matej 1:18-25; 5. Mojsijeva 22:23, 24

ˇ

ˇ Sto je Josip odlu

ˇ cio

u ˇ ciniti kad je saznao

da je Marija trudnai za

ˇ sto je donio takvu

odluku?

ˇ Kako to da se Josipmogao razvesti odMarije kad jo

ˇ s nisu

bili u braku?ˇ Kojim su

ˇ cinom Jo-

sip i Marija slu ˇ zbeno

stupili u brak?



RIMSKI car August odredio je da se svi njegovi po-

danici moraju vratiti u svoj rodni grad radi popisastanovni ˇ stva. Zato je Josip s Marijom otputovao u

Betlehem.

Budu ´ ci da je Betlehem zbog popisa bio prepun ljudi, je-

dini smje ˇ staj koji su Josip i Marija uspjeli na

´ ci bila je neka

ˇ stala. Ondje se, na mjestu gdje su se ina

ˇ ce dr

ˇ zali magarci i

druge ˇ zivotinje, rodio Isus. Marija ga je umotala u povoje

i polo ˇ zila u jasle, korito u koje se stavljala hrana za stoku.

Cara Augusta nesumnjivo je Bog potaknuo da doneseodredbu o obaveznom popisu stanovni

ˇ stva. Zahvaljuju

´ ci

tome Isus se rodio u Betlehemu te se ispunilo davno zapi-sano biblijsko proro

ˇ canstvo da

´ ce se u tom gradu roditi

obe ´ cani Vladar.

No ´ c kad se Isus rodio bila je uistinu posebna. Jednu sku-

pinu pastira koji su sa svojim stadima boravili vani okru ˇ zi-

la je blje ˇ stava svjetlost. Biblija ka ˇ ze da je “slava Jehovina za-blistala oko njih”. Bo

ˇ zji aneo rekao im je: “Ne bojte se!

Evo, objavljujem vam dobru vijest o velikoj radosti za sveljude, jer vam se danas u gradu Davidovu rodio Spasitelj —Krist, Gospodin. A ovo vam je znak: na

´ ci

´ cete dijete povi-

jeno i polo ˇ zeno u jasle.” Potom se iznenada pojavilo mno

ˇ s-

tvo anela koje je hvalilo Boga govore ´ ci: “Slava Bogu na vi-

sinama, a na zemlji mir meu ljudima koji su mu po volji!”Kad su aneli oti

ˇ sli, pastiri su jedan drugome rekli: “Po-

imo u Betlehem da vidimo to ˇ sto nam je Jehova obzna-

Gdje i kada se Isus rodio?5



nio da se dogodilo!” Hitro su se uputili onamo i prona ˇ sli

Isusa to ˇ cno ondje gdje im je aneo rekao da se nalazi. Kad

su pastiri ispri ˇ cali

ˇ sto im je aneo rekao, svi koji su to

ˇ cu-

li bili su zadivljeni. Marija je dobro upamtila sve te rije ˇ ci

i ˇ cuvala ih u svome srcu.

Danas mnogi ljudi vjeruju da se Isus rodio 25. prosinca.No prosinac je u Betlehemu hladan i ki

ˇ sovit mjesec. Pasti-

ri sigurno ne bi u to doba godine sa svojim stadima no ´ cu

boravili vani. Osim toga mala je vjerojatnost da bi rimskicar tra

ˇ zio od naroda koji je ionako bio sklon pobuni pro-

tiv njegove vlasti da radi popisa putuje usred zime. Po sve-mu sude ´ ci, Isus je roen po ˇ cetkom jeseni.

Luka 2:1-20; Mihej 5:2

ˇ Za ˇ sto su Josip i Marija otputovali u Betlehem?

ˇ Koji se ˇ cudesan dogaaj zbio u no

´ ci Isusovog roenja?

ˇ Po ˇ cemu mo

ˇ zemo zaklju

ˇ citi da se Isus nije rodio 25. prosinca?



NAKON Isusovog roenja Josip i Marija nisu se

vratili u Nazaret, ve

´

c su ostali u Betlehemu. Kad je Isus navr ˇ sio osam dana, dali su ga obrezati, ˇ cime su ispunili zakon koji je Bog dao Mojsiju. Osim toga,budu

´ ci da je o

ˇ cito bio obi

ˇ caj osmoga dana dje

ˇ caku dati

ime, nazvali su ga Isus, prema uputi koju su ranije dobiliod Gabrijela.

Kad je Isus bio star 40 dana, roditelji su ga odnijeli u je-

ruzalemski hram, koji je od njihovog boravi

ˇ

sta bio udaljennekoliko kilometara. Prema Mojsijevom zakonu ˇ zene su40 dana nakon roenja mu

ˇ skog djeteta morale u hramu

prinijeti ˇ zrtvu za o

ˇ ci

ˇ s

´ cenje.

To je u ˇ cinila i Marija. Ona je na

ˇ zrtvu prinijela dvije

male ptice. Na temelju toga mo ˇ zemo zaklju

ˇ citi da su Jo-

sip i Marija bili siroma ˇ sni. Naime Mojsijev Zakon nala-

gao je da za tu ˇ zrtvu treba prinijeti mu

ˇ sko janje, koje je

imalo puno ve ´ cu vrijednost od ptica. Ali ako majka ne bi

imala ˇ cime kupiti janje, mogla je prinijeti dvije grlice ili

dva goluba.

U hram je do ˇ sao i jedan ostarjeli

ˇ covjek po imenu

ˇ Si-

mun. Njemu je Jehova Bog otkrio da ne ´ ce umrijeti dok

najprije ne vidi obe ´ canog Krista, odnosno Mesiju. Sveti

duh odveo je

ˇ

Simuna k djetetu koje su nosili Josip i Ma-rija.

Uzev ˇ si Isusa u naru

ˇ cje,

ˇ Simun je zahvalio Bogu: “Sada,

Svevi ˇ snji Gospodine, po rije

ˇ ci svojoj otpu

ˇ sta

ˇ s roba svoje-

ga da umre u miru. Jer o ˇ ci su moje vidjele onoga po kome

´ ce

ˇ s donijeti spasenje koje si pripremio pred svim narodi-

ma: svjetlo za prosvjetljenje neznabo ˇ zaca i slavu naroda

tvojega Izraela.”Josip i Marija bili su zadivljeni onim

ˇ sto su

ˇ culi.

ˇ Simun

ih je tada blagoslovio, a Mariji je rekao da je njen sin “po-

Obe ´ cani Mesija6



stavljen da zbog njega padnu i ustanu mnogi u Izraelu” teda

´ ce joj tuga probosti du

ˇ su poput o

ˇ strice ma

ˇ ca.

Uto se pojavila i proro ˇ cica Ana. Ona je imala 84 godi-

ne i nikada nije izostajala iz hrama. Ana je pri

ˇ

sla djetetute je po ˇ cela zahvaljivati Bogu i govoriti o Isusu svima kojisu je slu

ˇ sali.

Mora da su Josip i Marija bili jako radosni zbog onoga ˇ sto su do

ˇ zivjeli u hramu. Nema sumnje da ih je sve to jo

ˇ s

vi ˇ se uvjerilo da je njihovo dijete uistinu obe

´ cani Mesija

kojeg je poslao Bog. Luka 2:21-38; 3. Mojsijeva 12:1-8

ˇ Kada je, po svemu sude ´ ci, bio obi

ˇ caj dje

ˇ cacima u Izraelu dati ime?

ˇ

ˇ Sto su Izraelke morale u

ˇ ciniti kad bi im mu

ˇ sko dijete navr

ˇ silo 40 dana

i na temelju ˇ cega se mo

ˇ ze zaklju

ˇ citi da je Isusova obitelj bila siroma

ˇ sna?

ˇ Tko je sve u hramu prepoznao Isusa kao Mesiju i kako su to pokazali?



SISTOKA je u posjet Isusu krenulo nekoliko ljudi.

Bili su to zvjezdoznanci, ljudi koji su tuma

ˇ

cili kreta-nje zvijezda. Budu ´ ci da su na nebu spazili novu zvijezdu, pre

ˇ sli su stotine kilometara slijede

´ ci je sve do Jeru-

zalema.

Kad su stigli u Jeruzalem, stali su se raspitivati: “Gdje jekralj

ˇ zidovski koji se rodio? Jer vidjeli smo zvijezdu njego-

vu kad smo bili na istoku i do ˇ sli smo mu se pokloniti.”

Saznav

ˇ

si za to, kralj Herod, koji je takoer bio u Jeruza-lemu, jako se uznemirio. Stoga je sazvao sve ´ ceni ˇ cke glava-re i upitao ih gdje se Krist treba roditi. Na temelju onoga ˇ sto su znali iz nadahnutih spisa odgovorili su da se tre-ba roditi u Betlehemu. Potom je kralj pozvao k sebi zvjez-doznance i rekao im: “Idite i dobro se raspitajte za dijete!Kad ga pronaete, javite mi, da i ja odem i poklonim mu

se!” No Herod ga je zapravo htio ubiti!Kad su oti ˇ sli od Heroda, dogodilo se ne ˇ sto vrlo neobi ˇ c-no. Zvijezda koju su ugledali dok su jo

ˇ s bili na istoku po-

ˇ cela se kretati ispred njih. To o

ˇ cito nije bila obi

ˇ cna zvijez-

Isus i zvjezdoznanci7



da jer se pojavila na nebu samo zato da ih odvede k Isusu.Zvjezdoznanci su je slijedili sve dok se nije zaustavila to

ˇ c-

no iznad ku ´ ce u kojoj su boravili Josip i Marija.

U

ˇ

sav

ˇ

si u ku

´

cu, ugledali su Mariju i malenog Isusa. Po-klonili su mu se i iz torbi izvadili darove — zlato, tamjani smirnu. Nakon toga namjeravali su se vratiti Herodu i re

´ ci

mu gdje se dijete nalazi. No Bog ih je u snu upozorio dato ne

ˇ cine. Zato su se drugim putem vratili u svoju zemlju.

ˇ Sto mislite, tko se pobrinuo da se na nebu pojavi zvijez-

da koja je vodila ljude s istoka? Zanimljivo je zapaziti da

ih ona nije odvela ravno k Isusu u Betlehem, ve

´

c najprijeu Jeruzalem, gdje su razgovarali s Herodom koji je Isusahtio pogubiti. A to bi i u

ˇ cinio da se Bog nije umije

ˇ sao i

upozorio ih da ne otkriju Herodu gdje je Isus. Iz svega togavidimo da se tom zvijezdom zapravo poslu

ˇ zio Bo

ˇ zji nepri-

jatelj, Sotona Ðavo, kako bi ostvario svoju zlu nakanu daubije Isusa. Matej 2:1-12; Mihej 5:2

ˇ Po ˇ cemu mo ˇ zemo zaklju ˇ citi da zvijezda koju su vidjeli ljudi s istoka nijebila obi

ˇ cna zvijezda?

ˇ Gdje se Isus nalazio kad su ga prona ˇ sli zvjezdoznanci?

ˇ Kako znamo da se Sotona poslu ˇ zio zvijezdom koja je vodila ljude s istoka?



J

EDNE no ´ ci Josip je

ˇ zurno probudio Mari-

ju jer joj je morao re ´ ci

ne ˇ sto va ˇ zno. Upravo mu se usnu bio ukazao aneo i re-kao mu: “Ustani, uzmi dijetei majku njegovu te bje

ˇ zi u Egipat i ostani ondje dok ti ne

ka ˇ zem da se vrati

ˇ s, jer Herod

´ ce tra

ˇ ziti dijete da ga po-

gubi!”

Tako su njih troje brzo ustali i pobjegli odande, i to u pra-

vi ˇ cas jer je Herod saznao da su ga zvjezdoznanci izigra-li i oti

ˇ sli. O

ˇ cekivao je da

´ ce se vratiti k njemu i javiti mu

gdje je Isus. Zato je sada bio izvan sebe od bijesa. U silnoj ˇ zelji da ubije Isusa izdao je zapovijed da se u Betlehemui okolici pobiju svi dje

ˇ caci od dvije godine nani

ˇ ze. Dob dje-

ˇ caka odredio je na temelju onoga

ˇ sto su mu ranije rekli

zvjezdoznanci s istoka.

Pokolj tih nevinih dje ˇ caka bio je doista stravi ˇ can zlo ˇ cin!Ne znamo koliko je djece tada pobijeno, ali zasigurno je bilo jezivo promatrati Herodove vojnike kako upadaju

Bijeg predokrutnimkraljem

8



u ku ´ ce i majkama

otimaju djecu iz na-ru

ˇ cja. Gorak pla

ˇ c i

naricanje majki is-punili su biblijskoproro

ˇ canstvo koje je

zapisao Bo ˇ zji prorok

Jeremija.

Za to su vrijeme Jo-sip i njegova obitelj sret-no stigli u Egipat i ondjese nastanili. No jedneno

´ ci Josipu se u snu po-

novno ukazao Jehovinaneo. “Ustani”, rekaomu je, “uzmi dijete imajku njegovu i poiu zemlju izraelsku,

jer su umrli oni kojisu tra

ˇ zili du

ˇ su djetetovu!” Josip je poslu

ˇ sao anela te se

s obitelji vratio u svoju zemlju. Tako se ispunilo jo ˇ s jedno

biblijsko proro ˇ canstvo — da

´ ce Sin Bo

ˇ zji biti dozvan iz

Egipta.

Josip se o ˇ cito namjeravao vratiti u Judeju, u Betlehem,

gdje je s obitelji ˇ zivio prije nego

ˇ sto su pobjegli u Egipat.

Ali saznao je da Judejom umjesto Heroda vlada njegov zlisin Arhelaj, a i Jehova ga je ponovno u snu upozorio naopasnost, pa je odlu

ˇ cio s obitelji otputovati na sjever i na-

staniti se u galilejskom gradu Nazaretu. U tom malenomgradu, daleko od

ˇ zari

ˇ sta vjerskih zbivanja, odrastao je Isus.

Matej 2:13-23; Jeremija 31:15; Ho ˇ sea 11:1

ˇ

Koji je stra

ˇ

san zlo

ˇ

cin po

ˇ

cinio kralj Herod kad je shvatio da su ga zvjezdo-znanci izigrali i kako je Isusu spa ˇ sen ˇ zivot?

ˇ Za ˇ sto se Josip iz Egipta nije vratio natrag u Betlehem?

ˇ Koja su se biblijska proro ˇ canstva ispunila u tom razdoblju?



NAZARET u kojem je odrastao Isus bio je malen i

ni po

ˇ

cemu poseban grad. Nalazio se u brdovitompredjelu Galileje koji se uzdizao nad prekrasnomJizreelskom dolinom.

U vrijeme kad se njegova obitelj vratila iz Egipta u Na-zaret Isus je mogao imati oko dvije godine i tada je o

ˇ cito

jo ˇ s uvijek bio jedino dijete. Ali to se ubrzo promijenilo. Jo-

sip i Marija s vremenom su dobili i Jakova, Josipa, ˇ Simu-

na i Judu, a imali su i k ´ ceri, tako da je Isus imao najmanje

ˇ sestero bra ´ ce i sestara.

Pored njih, imao je i roake. Ne ˇ sto stariji Ivan

ˇ zivio je

na drugom kraju zemlje, u Judeji. No u Isusovom kraju Ga-lileji

ˇ zivjela je Saloma koja je vjerojatno bila Marijina se-

stra. Ona i njezin mu ˇ z Zebedej imali su sinove Jakova i Iva-

na, ˇ sto zna

ˇ ci da je Isus o

ˇ cito imao i brati

´ ce. Ne znamo je

li kao dje ˇ cak puno vremena provodio s njima, ali kasnije

su postali vrlo bliski.

Isusovo djetinjstvo9



Josip je morao naporno raditi kako bi uzdr ˇ zavao svoju

veliku obitelj. Po zanimanju je bio tesar. Isusa je odgajaokao da je njegovo vlastito dijete, pa je Isus bio poznat kao“tesarov sin”. Josip je Isusa pou

ˇ cavao svom zanatu i on ga

je dobro izu ˇ cio. Stoga nije ˇ cudo ˇ sto su ga ljudi kasnije zva-li tesarom.

Sredi ˇ snje mjesto u

ˇ zivotu Josipove obitelji imala je slu

ˇ z-

ba Jehovi Bogu. U skladu s Bo ˇ zjim zakonom, Josip i Mari-

ja pou ˇ cavali su svoju djecu duhovnim vrijednostima u sva-

koj prilici — kad su “sjedili u ku ´ ci, kad su i

ˇ sli putem, kad su

lijegali i kad su ustajali”. U Nazaretu je postojala sinagoga iJosip je sigurno svoju obitelj redovito onamo vodio kako biu

ˇ cili o Bogu i hvalili ga. No nesumnjivo su se svi najvi

ˇ se ra-

dovali redovitim putovanjima u Jehovin hram u Jeruzalemu.Matej 13:55, 56; 27:56; Marko 15:40; 6:3; 5. Mojsijeva 6:6-9

ˇ Koliko je najmanje bra ´ ce i sestara imao Isus

i kako su se neki od njih zvali?

ˇ Kako se zovu trojica Isusovih roaka koji sunam poznati?

ˇ Kojim se zanatom bavio Isus i za ˇ sto?

ˇ Kako se Josip brinuo za duhovnepotrebe svoje obitelji?



KAD je Isus imao 12 godina, njegova obitelj krenula

je na dug put. Kao i svakog prolje

´

ca, zajednos roacima i prijateljima uputili su se na prosla-vu Pashe u Jeruzalem, koji je bio udaljen oko 100 kilome-tara. Svi su bili vrlo uzbueni, pa tako i Isus koji se poseb-no radovao tom blagdanu.

Za njega i njegovu obitelj proslava Pashe nije trajala sa-mo jedan dan. Oni bi ostali u Jeruzalemu i tijekom sed-

modnevnog Blagdana beskvasnih kruhova, smatraju

´

ci ganastavkom Pashe. Stoga je cjelokupno putovanje — putod Nazareta i natrag te boravak u Jeruzalemu — trajalooko dva tjedna. No te se godine dogodilo ne

ˇ sto zbog

ˇ cega

se putovanje malo odu ˇ zilo.

Na povratku iz Jeruzalema iskrsnuo je problem. Josipi Marija pretpostavili su da je Isus negdje sa svojim roa-

cima i prijateljima s kojima su putovali. No kad su uve

ˇ

cerstali da preno ´ ce, vidjeli su da ga nema, pa su ga stali tra- ˇ ziti meu suputnicima. Kako ga nigdje nisu mogli na

´ ci,

vratili su se u Jeruzalem da ga ondje potra ˇ ze.

Cijeli su dan tragali za njim, ali nisu ga prona ˇ sli. Ni slje-

de ´ ceg dana potraga nije bila ni

ˇ sta uspje

ˇ snija. Na koncu su

tre ´ ceg dana oti

ˇ sli u hram. Ondje su ga na

ˇ sli kako u jednoj

od hramskih dvorana sjedi meu vjerskim u

ˇ

citeljima, slu- ˇ sa ih i postavlja im pitanja.

“Dijete, za ˇ sto si nam to u

ˇ cinio?” upitala ga je Marija.

“Otac tvoj i ja zabrinuti smo te tra ˇ zili.”

Isusa je iznenadilo to ˇ sto njegovi roditelji nisu znali gdje

ga mogu prona ´ ci. “Za

ˇ sto ste me tra

ˇ zili?” upitao ih je. “Zar

niste znali da moram biti u domu Oca svojega?”

Isus nije mogao razumjeti kako se njegovi roditelji nisutoga sjetili. Ipak, vratio se s njima ku

´ ci i bio im je po-

slu ˇ san. Biblija ka

ˇ ze da je “rastao, napredovao u mudrosti

Putovanje u Jeruzalem10



i u ˇ zivao sve ve

´ cu naklonost Boga i ljudi”. Da, Isus je ve

´ c

od djetinjstva pokazivao izrazit interes za duhovne stvarii uvijek je po

ˇ stovao svoje roditelje. U tome nam je pru

ˇ zio

izvrstan primjer. Luka 2:40-52; 22:7

ˇ

Kamo je Isusova obitelj putovala svakog prolje

´

ca i koliko je to putovanjetrajalo?

ˇ

ˇ Sto se dogodilo na povratku iz Jeruzalema kad je Isus imao 12 godina?

ˇ U ˇ cemu je Isus izvrstan primjer mladima u na

ˇ se vrijeme?



UPROLJE

´ CE 29. godine, 17 godina nakon

ˇ sto je

Isus razgovarao s vjerskim u

ˇ

citeljima u hramu,pronio se glas o njegovom roaku Ivanu koji jepropovijedao na cijelom podru

ˇ cju oko rijeke Jordana.

Ivan je i svojom pojavom i svojim rije ˇ cima ostavljao

sna ˇ zan dojam na ljude. Nosio je odje

´ cu od devine dlake i

ko ˇ zni pojas oko struka. Hranio se skakavcima i divljim

medom. A kakvu je poruku prenosio ljudima? “Pokajte se,

jer se pribli ˇ zilo kraljevstvo nebesko!” govorio je.

Ta je poruka pobudila veliko zanimanje. Mnogi su uvi-djeli da se moraju pokajati, odnosno promijeniti svoje sta-vove i gre

ˇ san na

ˇ cin

ˇ zivota. Stoga je k Ivanu dolazilo

mno ˇ stvo ljudi iz cijelog podru

ˇ cja oko Jordana,

ˇ cak i iz Je-

ruzalema, a on ih je kr ˇ stavao u rijeci Jordanu uranjaju

´ ci

ih u vodu. Za ˇ sto ih je kr

ˇ stavao?

Kr ˇ stenje je bilo znak, ili dokaz, da se osoba iskreno kajeza djela kojima se ogrije

ˇ sila o Bo

ˇ zji savez Zakona. Kad su

k Ivanu na Jordan do ˇ sli farizeji i saduceji koji su smatra-

li da se ne trebaju pokajati, on ih je o ˇ stro osudio. “Leglo

zmijsko!” rekao im je. “Donesite plod koji dolikuje pokajanju! I ne usuujte se govoriti u sebi: ‘Na

ˇ s je otac Abra-

ham.’ Jer, ka ˇ zem vam, Bog iz ovoga kamenja mo

ˇ ze Abra-

hamu podignuti djecu. Sjekira je ve ´ c polo ˇ zena na korijenstablima. Dakle, svako stablo koje ne donosi dobar plodposje

´ ci

´ ce se i baciti u vatru.”

Budu ´ ci da je Ivan sve vi

ˇ se privla

ˇ cio pa

ˇ znju naroda,

ˇ Zi-

dovi su k njemu poslali sve ´ cenike i levite. Oni su ga upi-

tali: “Tko si ti?”

“Ja nisam Krist”, priznao je Ivan.“

ˇ Sto si onda?” zanimalo ih je. “Jesi li Ilija?”

“Nisam”, odvratio je.

Ivan priprema put11



“Jesi li Prorok?”

“Nisam.”

“Tko si onda?” upor-

no su ga ispitivali. “Reci,da mo

ˇ zemo dati odgovor

onima koji su nas posla-li!

ˇ Sto ti ka

ˇ ze

ˇ s o sebi?”

Ivan im je objasnio: “Jasam glas onoga koji vi- ˇ ce u pustinji: ‘Poravnajte

put Jehovi!’ kao

ˇ

sto je re-kao prorok Izaija.”

“Za ˇ sto onda krsti

ˇ s ako

nisi Krist ni Ilija ni Pro-rok?”

ˇ zeljeli su znati.

“Ja krstim vodom”, od-govorio im je. “Meu va-

ma stoji jedan kojeg vine poznajete, onaj koji zamnom dolazi.”

Ivan je pripremao put tako ˇ sto je pomagao ljudima da

spremna srca prihvate Mesiju, budu ´ ceg Kralja. O njemu

je rekao: “Onaj koji dolazi iza mene ja ˇ ci je od mene. Nje-

mu ja nisam dostojan sandale izuti.” Ivan je ˇ cak kazao:

“Onaj koji za mnom dolazi ispred mene je, jer je postojaoprije mene!”

Tako je Ivan svojom porukom da se “pribli ˇ zilo kraljev-

stvo nebesko” javno obznanio da onaj kojeg je Jehova iza-brao za Kralja, Isus Krist, uskoro treba zapo

ˇ ceti svoju

slu ˇ zbu.

Ivan 1:6-8, 15-28; Matej 3:1-12; Luka 3:1-18; Djela apostolska 19:4

ˇ Kako je Ivan izgledao i ˇ sto je ˇ cinio?

ˇ Za ˇ sto je Ivan kr

ˇ stavao ljude?

ˇ Za ˇ sto je Ivan rekao da se Kraljevstvo pribli

ˇ zilo?



OTPRILIKE

ˇ sest mjeseci nakon

ˇ sto je Ivan po

ˇ ceo

propovijedati Isus je do

ˇ

sao k njemu na Jordan. Jeli naprosto htio vidjeti kako mu je roak ili ga pita-ti kako napreduje njegova slu

ˇ zba? Nije. Isus, koji je tada

imao 30 godina, do ˇ sao je zamoliti Ivana da ga krsti.

Ivan se odmah usprotivio: “Ti mene treba ˇ s krstiti, a ti do-

lazi ˇ s k meni?” On je znao da je njegov roak Isus poseban,

da je Bo ˇ zji Sin. Ivan je jo

ˇ s u maj

ˇ cinoj utrobi veselo posko-

ˇ

cio kad im je u posjet do

ˇ

sla Marija, koja je bila trudna s Isu-som. Elizabeta mu je sigurno pri ˇ cala o tome. Vjerojatnomu je ispri

ˇ cala i kako je jedan aneo najavio Isusovo roe-

nje te kako su se one no ´ ci kad je roen aneli ukazali pas-

tirima.

Stoga je Ivan dobro znao tko je Isus i smatrao je da nebi imalo smisla krstiti ga. Ivan je kr

ˇ stavao one koji su se

kajali za svoje grijehe, a Isus je bio bez grijeha. No unato ˇ c

Ivanovom negodovanju Isus je ostao pri svome, rekav ˇ si mu:

Isusovo kr ˇ stenje12



“Pusti sada, jer nam dolikuje da tako izvr ˇ simo sve

ˇ sto je

pravedno!”

Za ˇ sto je Isus rekao da mu dolikuje krstiti se? Isus se nije

ˇ

zelio krstiti u znak pokajanja za grijehe, ve

´

c zato da bi po-kazao da ˇ zeli vr ˇ siti volju svog Oca. Prije svog kr ˇ stenja ba-vio se tesarskim zanatom, no sada je do

ˇ slo vrijeme da za-

po ˇ cne sa slu

ˇ zbom zbog koje ga je Jehova Bog poslao na

Zemlju. Je li Ivan o ˇ cekivao da

´ ce se prilikom Isusovog kr

ˇ s-

tenja dogoditi ne ˇ sto neobi

ˇ cno?

Zanimljivo je da je on sam kasnije posvjedo ˇ cio: “Onaj

koji me poslao da kr ˇ stavam vodom rekao mi je: ‘Na koga

vidi ˇ s da duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krstisvetim duhom.’” Dakle Ivan je o

ˇ cekivao da

´ ce Bo

ˇ zji duh

si ´ ci na nekoga koga on bude krstio. Zato se mo

ˇ zda i nije

previ ˇ se iznenadio kad je vidio kako “duh Bo

ˇ zji silazi kao

golub” na Isusa ˇ cim se podigao iz vode.

No jo ˇ s se ne

ˇ sto zbilo kad se Isus krstio. Biblija ka

ˇ ze da

su mu se “otvorila nebesa”. ˇ Sto to zna

ˇ ci? Po svemu sude-

´ ci, Isusu se prilikom kr ˇ stenja vratilo sje ´ canje na njegov prija

ˇ snji

ˇ zivot. On se nakon toga u potpunosti sje

´ cao

ˇ zivota

koji je kao duhovno bi ´ ce proveo sa svojim Ocem na nebu.

Sje ´ cao se i svega

ˇ sto mu je Jehova Bog govorio.

Povrh toga, nakon Isusovog kr ˇ stenja za

ˇ cuo se glas s neba

koji je rekao: “Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi je po volji!” ˇ Ciji je to bio glas? Isusov? Naravno da ne! Bio je to Bo

ˇ zji

glas. Iz toga se jasno vidi da je Isus bio Bo ˇ zji Sin, a ne Bog,kako to mnogi tvrde.

Isus je Bogu bio ljudski Sin, ba ˇ s kao i prvi

ˇ covjek Adam.

Nakon ˇ sto je opisao njegovo kr

ˇ stenje, u

ˇ cenik Luka naveo

je: “Kad je Isus zapo ˇ ceo sa svojom slu

ˇ zbom, imao je oko

trideset godina. A bio je, kako se smatralo, sin Josipov, Eli- jev, (...) Davidov, (...) Abrahamov, (...) Noin, (...) Adamov,

Bo ˇ zji.”Dakle, Isus je kao i Adam bio ljudski “sin Bo

ˇ zji”. On je

bio najve ´ ci


ˇ zivio,

ˇ sto dokazuje njegov

ˇ zi-



vot. Meutim, kad se krstio, pro-mijenio se njegov odnos s Bo-gom jer je tada postao i njegov

duhovni Sin. Bog ga je tom prili-kom takore ´ ci pozvao da se vratinatrag na nebo. Na koji na

ˇ cin?

Povjerio mu je slu ˇ zbu koja je tre-

bala zavr ˇ siti njegovom smr

´ cu —

trebao je jednom za svagda ˇ zrtvo-

vati svoj zemaljski ˇ zivot kako bi

spasio ljudski rod.Matej 3:13-17; Luka 3:21-38; 1:34-36, 44;

2:10-14; Ivan 1:32-34; Hebrejima 10:5-9

ˇ Po ˇ cemu mo

ˇ zemo zaklju

ˇ citi da je Ivan

dobro znao tko je Isus?

ˇ Za ˇ sto se Isus krstio iako je bio bez gri-

jeha?

ˇ Za ˇ sto se Ivan vjerojatno nije iznenadio

kad je vidio da Bo ˇ zji duh silazi na Isusa?



NAKON

ˇ sto je 40 dana proveo u pustinji, Isus je po-

novno do ˇ sao k Ivanu koji ga je krstio. Dok mu je

prilazio, Ivan je vjerojatno rukom pokazao na nje-ga te je ushi

´ ceno kazao: “Evo Janjeta Bo

ˇ zjeg koje odnosi

grijeh svijeta! To je onaj za kojega sam rekao: ‘Za mnom

dolazi ˇ covjek koji je ispred mene, jer je postojao prijemene.’” Premda je Ivan bio stariji od svog roaka Isusa,znao je da je on postojao prije njega kao duhovno stvore-nje na nebu.

Meutim nekoliko tjedana ranije, kadje Isus do ˇ sao k nje-

mu da ga krsti, Ivan o ˇ cito nije bio posve siguran da je Isus

Mesija. “Ni ja ga nisam znao”, priznao je, “ali zato sam i

do ˇ sao kr ˇ stavati vodom da se on poka ˇ ze Izraelu.”Potom je ljudima koji su ga slu

ˇ sali objasnio

ˇ sto se dogo-

dilo nakon ˇ sto je krstio Isusa: “Vidio sam kako duh kao go-

Isusovi prvi u ˇ cenici14



lub silazi s neba i ostaje na njemu. Ni ja ga nisam znao, alionaj koji me poslao da kr

ˇ stavam vodom rekao mi je: ‘Na

koga vidi ˇ s da duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji

krsti svetim duhom.’ Ja sam to vidio i svjedo ˇ cim da je on

Sin Bo ˇ zji.”

Kad je sutradan Ivan Krstitelj stajao s dvojicom svojihu

ˇ cenika, ponovno je ugledao Isusa te je rekao: “Evo Ja-

njeta Bo ˇ zjeg!” ˇ

Cuv ˇ si to, dvojica Ivanovih u ˇ cenika odlu ˇ ci-la su po

´ ci za Isusom. Jedan je bio Andrija, a drugi je o

ˇ ci-

to bio ˇ covjek koji je i zapisao sve te dogaaje, a takoer

se zvao Ivan. Biblija upu ´ cuje na zaklju

ˇ cak da je i on bio

Isusov roak, jer je vjerojatno bio sin Marijine sestre Sa-lome.

Kad se Isus osvrnuo i vidio Andriju i Ivana kako idu za

njim, upitao ih je: “

ˇ

Sto tra ˇ zite?”

“Rabbi”, odvratili su, “gdje stanuje ˇ s?”

“Doite i vidjet ´ cete!” rekao im je Isus.



Tako su oko ˇ cetiri sata poslijepodne do

ˇ sli do mjesta gdje je

Isus boravio i ostali su s njim do kraja dana. Nakon toga An-drija je bio toliko ushi

´ cen da je brzo potra

ˇ zio svog brata Pet-

ra. “Na ˇ sli smo Mesiju!” rekao mu je i poveo ga k Isusu. Mo

ˇ z-

da je i Ivan za to vrijeme prona ˇ sao svog brata Jakova i odveoga k Isusu, no taj podatak osobne prirode nije uvrstio u svoje evanelje,

ˇ sto je i tipi

ˇ cno za njegov na

ˇ cin izvje

ˇ stavanja.

Sljede ´ ceg dana Isus je susreo Filipa, koji je takoer bio

iz Betsaide kao i Andrija i Petar, te mu je rekao: “Poi zamnom!”

Potom je Filip prona

ˇ

sao Natanaela, kojeg su zvali i Bar-tolomej, te mu ispri ˇ cao: “Na ˇ sli smo onoga o kome su pisa-li Mojsije u Zakonu i Proroci: Isusa, sina Josipova, iz Na-zareta.” No Natanael je sumnji

ˇ cavo upitao: “Mo

ˇ ze li

ˇ sto

dobro do ´ ci iz Nazareta?”

“Doi i vidi!” pozvao ga je Filip. Kad je Isus ugledao Na-tanaela koji mu je dolazio u susret, rekao je: “Evo pravogIzraelca, u kojem nema prijevare!”

“Odakle me poznaje ˇ s?” upitao ga je Natanael.

“Vidio sam te prije nego ˇ sto te Filip pozvao, dok si bio

pod smokvom”, odgovorio mu je Isus.

Natanael je bio zadivljen. “U ˇ citelju, ti si Sin Bo

ˇ zji, ti si

kralj Izraelov!” rekao je.

“Zar vjeruje ˇ s zato

ˇ sto sam ti rekao da sam te vidio pod

smokvom?” upitao je Isus. “Vidjet

´

ce

ˇ

s i vi

ˇ

se od toga.” Po-tom je svojim u ˇ cenicima obe ´ cao: “Zaista, zaista, ka ˇ zemvam, vidjet

´ cete nebo otvoreno i anele Bo

ˇ zje kako uzlaze

i silaze k Sinu ˇ covje

ˇ cjem.”

Ubrzo nakon toga Isus je sa svojim prvim u ˇ cenicima oti-

ˇ sao iz jordanske doline i krenuo prema Galileji.

Ivan 1:29-51

ˇ Tko su bili prvi Isusovi u ˇ cenici?

ˇ Kako je Petar, a vjerojatno i Jakov, upoznao Isusa?

ˇ

ˇ Sto je Natanaela uvjerilo da je Isus Bo

ˇ zji Sin?



SAMO dan ili dva nakon

ˇ sto su Andrija, Petar, Ivan,

Filip, Natanael, a mo ˇ zda i Jakov, postali Isusovi u

ˇ ce-

nici, krenuli su s njim na put u Galileju, svoj zavi- ˇ caj. Zaputili su se u Kanu, Natanaelov rodni grad koji senalazio u brdima nedaleko od Nazareta, gdje je odrastaoIsus. Bili su pozvani na jednu svadbu u Kani.

Na svadbu je do ˇ sla i Isusova majka. Budu

´ ci da je po-

znavala obitelj mladenaca, Marija je o ˇ cito pomagala u po-slu

ˇ zivanju brojnih gostiju. Stoga je brzo uo

ˇ cila da je is-

krsnuo jedan problem. Isusu je rekla: “Nemaju vina.”

Tim mu je rije ˇ cima zapravo htjela dati do znanja da

ne ˇ sto treba poduzeti. No on joj je odvratio: “

ˇ Sto ja imam

s time?” Budu ´ ci da je njega Bog izabrao za Kralja,

ˇ cla-

novi obitelji ili prijatelji nisu mu trebali govoriti ˇ sto da

ˇ cini. Marija se zato mudro povukla i stvar prepustilaIsusu, a poslu

ˇ ziteljima je rekla: “

ˇ Sto god vam ka

ˇ ze, u

ˇ ci-

nite!”

Prvo ˇ cudo15



oja ˇ calo vjeru njego-

vih novih u ˇ cenika.

Isus je nakon svad-

be zajedno sa svojom majkom, polu-bra

´ com i u

ˇ cenicima

otputovao u Kafar-naum, grad koji senalazio blizu Gali-lejskog mora.

Ivan 2:1-12

ˇ U kojem se razdobljuIsusove slu

ˇ zbe odr

ˇ zala

svadba u Kani?

ˇ Kako je Isus reagiraona maj

ˇ cin prijedlog

i za ˇ sto?

ˇ Koje je ˇ cudo Isus u

ˇ ci-

nio i kakav je dojam onoostavilo na druge?



o ˇ cito bio ve

´ ci i zna

ˇ cajniji grad. Osim toga ondje ili u blizi-

ni ˇ zivjela je ve

´ cina Isusovih prvih u

ˇ cenika, pa stoga nisu

morali oti ´ ci od ku

´ ce da bi ih Isus pou

ˇ cavao.

Isus je u Kafarnaumu ˇ cinio

ˇ cuda,

ˇ sto je sam spomenuo

nekoliko mjeseci kasnije. No ubrzo su on i njegovi suput-nici krenuli dalje. U prolje

´ ce 30. godine oti

ˇ sli su u Jeruza-

lem na proslavu Pashe. Ondje su u ˇ cenici upoznali Isusa u

jednom sasvim novom svjetlu.

Izraelci su prema Bo ˇ zjem Zakonu bili du

ˇ zni prinositi

ˇ zi-

votinjske ˇ zrtve. Zbog toga su im trgovci u Jeruzalemu pro-

davali ptice i druge ˇ zrtvene ˇ zivotinje. No ˇ cinili su to usamom hramu, a jo

ˇ s su i varali ljude tako

ˇ sto su im zara-

ˇ cunavali visoke cijene.

Isusa je to toliko razgnjevilo da je od u ˇ zadi na

ˇ cinio bi

ˇ c

i trgovce istjerao iz hrama. Mjenja ˇ cima je prosuo novac

i isprevrtao im stolove. “Nosite to odavde!” uzviknuo jeonima koji su prodavali golubove. “Ne

ˇ cinite od doma Oca

mojega ku ´ cu trgova ˇ cku!”

Kad su njegovi u ˇ cenici to vidjeli, sjetili su se da je o Bo

ˇ z-

jem Sinu bilo prore ˇ ceno: “Revnost za dom tvoj izjest

´ ce

me.” No ˇ

Zidovi su ga pitali: “Kakvim ´ ce

ˇ s nam

ˇ cudesnim

znakom pokazati da to smije ˇ s

ˇ ciniti?” Isus im je odgovo-

rio: “Razru ˇ site ovaj hram i ja

´ cu ga za tri dana podignuti.”

Misle

´

ci da govori o doslovnom hramu,

ˇ

Zidovi su mu re-kli: “Ovaj se hram gradio ˇ cetrdeset i ˇ sest godina, a ti ´ ce ˇ sga podignuti za tri dana?” Meutim Isus je govorio o sim-boli

ˇ cnom hramu, o svome tijelu. Tri godine kasnije njego-

vi u ˇ cenici sjetili su se tih rije

ˇ ci kad je Isus ustao iz mrtvih.

Ivan 2:12-22; Matej 13:55; Luka 4:23

ˇ U koje je gradove Isus oti ˇ sao nakon svadbe u Kani?

ˇ Za ˇ sto se Isus razgnjevio i ˇ sto je u ˇ cinio?

ˇ

ˇ Cega su se Isusovi u

ˇ cenici sjetili kad su vidjeli

ˇ sto je u

ˇ cinio u hramu?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao o hramu i

ˇ sto su zna

ˇ cile njegove rije

ˇ ci?



TIJEKOM Pashe30. godine Isus jeu Jeruzalemu

ˇ ci-

nio ˇ cuda. Zbog toga su

mnogi povjerovali u nje-

ga. Nikodem, ˇ clan Sud-benog vije

´ ca,

ˇ zidovskog

vrhovnog suda, divio seIsusu te ga je

ˇ zelio bolje

upoznati. Zato ga je po-sjetio pod okriljem no- ´ ci, vjerojatno iz straha da

ne izgubi ugled u o ˇ cimadrugih

ˇ zidovskih pogla-

vara ako ga netko vidi.

Nikodem je Isusu re-kao: “Znamo da si ti u

ˇ ci-

telj koji je do ˇ sao od

Boga, jer nitko ne mo ˇ ze

ˇ ciniti ˇ cudesne znakovekoje ti

ˇ cini

ˇ s ako Bog nije

s njim.” Isus mu je natokazao da se

ˇ covjek mora

“ponovno roditi” da bido

ˇ sao u Bo

ˇ zje Kraljev-

stvo.

No kako se netko mo- ˇ ze ponovno roditi? “Zarmo

ˇ ze po drugi put u

´ ci

Isus pou ˇ cava

Nikodema

17



u utrobu maj-ke svoje i rodi-

ti se?” upitao je

Nikodem.Isus nije imao

na umu takvoroenje. “Ako se

tko ne rodi odvode i duha”,objasnio je, “ne

mo ˇ ze u

´ ci u kra-

ljevstvo Bo ˇ zje.”

Kad se Isus krs-tio i kad je svetiduh si

ˇ sao na nje-

ga, on se rodio “odvode i duha”. Bog je

tom prilikom s neba objavio: “Ovo je Sin moj,koji mi je po volji!” te je time obznanio da muse rodio duhovni sin koji mo

ˇ ze u

´ ci u nebesko

Kraljevstvo. Kasnije, na

Pedesetnicu 33. godine,i drugi kr

ˇ steni u

ˇ cenici

primili su sveti duh. Nataj su na

ˇ cin bili ponov-

no roeni kao Bo ˇ zji du-

hovni sinovi.

No Isus je kao Bo ˇ zji

poseban Sin imao ˇ zivot-no va

ˇ znu ulogu. “Kao

ˇ sto je Mojsije u pustinji



podignuo zmiju na stup”, kazao je Isus Nikodemu, “takoi Sin

ˇ covje

ˇ cji mora biti podignut, da bi svatko tko vjeruje

u njega imao vje ˇ cni

ˇ zivot.” Drugim rije

ˇ cima, kao

ˇ sto su

Izraelci koje su ujedale zmije otrovnice morali pogledatibakrenu zmiju kako bi pre ˇ zivjeli, tako i svi ljudi trebajupokazati vjeru u Bo

ˇ zjeg Sina kako bi bili izbavljeni od gri-

jeha i smrti.

Isus je potom istaknuo Nikodemu kolika je uloga Jeho-vine ljubavi u spasenju

ˇ covje

ˇ canstva. Rekao mu je: “Bog

je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinoroenog Sina,

da nitko tko vjeruje u njega ne propadne, nego da imavje ˇ cni ˇ zivot.” Tako je Isus samo ˇ sest mjeseci nakon po ˇ ce-tka svoje slu

ˇ zbe jasno otkrio da

´ ce Jehova Bog upravo pu-

tem njega spasiti ˇ covje

ˇ canstvo.

Nadalje je rekao: “Bog nije poslao svog Sina u svijetda on osudi svijet”, odnosno da ljudski rod osudi na uni- ˇ stenje. Naprotiv, bio je poslan “da se svijet spasi preko

njega”.Budu

´ ci da je Nikodem zbog straha Isusu potajno do-

ˇ sao no

´ cu, zanimljivo je ono

ˇ sto je Isus kazao na kraju

njihovog razgovora: “Ovo je temelj za osudu: svjetlo [koje predo

ˇ cava Isusa, odnosno njegov

ˇ zivot i u

ˇ cenja] do-

ˇ slo je u svijet, ali ljudi su voljeli tamu, a ne svjetlo, jersu im djela bila zla. Jer tko

ˇ cini zlo, mrzi svjetlo i ne do-

lazi k svjetlu, da se djela njegova ne bi razotkrila. Alitko

ˇ cini ono

ˇ sto je pravo, dolazi k svjetlu, da bi se vidje-

lo da su djela njegova u ˇ cinjena u skladu s Bo

ˇ zjom vo-

ljom.”Ivan 2:23–3:21; Matej 3:16, 17; Djela apostolska 2:1-4; 4. Mojsijeva 21:9

ˇ

ˇ Sto je potaknulo Nikodema da posjeti Isusa i za

ˇ sto je do

ˇ sao po no

´ ci?

ˇ

ˇ Sto zna

ˇ ci “ponovno se roditi”?

ˇ Kojom se usporedbom Isus poslu ˇ zio da bi objasnio svoju ulogu u spasenju ˇ covje

ˇ canstva?

ˇ Za ˇ sto je Isus rekao da nije do

ˇ sao osuditi svijet?



NAKON Pashe u prolje

´ ce 30. godine Isus i njegovi

u ˇ cenici oti

ˇ sli su iz Jeruzalema. No nisu se vratili

svojim ku ´ cama u Galileju, nego su oti

ˇ sli u judej-

ski kraj, gdje su kr ˇ stavali ljude. To je ve

´ c oko godinu dana

ˇ cinio i Ivan Krstitelj, a s njim su jo

ˇ s uvijek bili njegovi u

ˇ ce-

nici.

Sam Isus zapravo nije kr ˇ stavao, nego je svoje u

ˇ cenike

uputio da to ˇ cine. Poput Ivana, i oni su kr

ˇ stavali

ˇ Zidove

u znak pokajanja za grijehe kojima su se ogrije ˇ sili o Bo

ˇ z-

ji savez Zakona. Nakon svog uskrsnu ´ ca Isus je u

ˇ cenike

uputio da i dalje kr ˇ stavaju ljude, ali svrha tog kr

ˇ stenja tre-

bala je biti druga ˇ cija. Stoga se kr

ˇ s

´ cani danas krste kako bi

pokazali da su svoj ˇ zivot odlu

ˇ cili posvetiti slu

ˇ zenju Jehovi

Bogu.

U tom prvom razdoblju Isusove slu ˇ zbe i on i Ivan po-

u ˇ cavali su i kr ˇ stavali, premda su to ˇ cinili svaki zasebno. AliIvanovi u

ˇ cenici postali su ljubomorni te su se po

ˇ celi

ˇ zali-

ti na Isusa: ‘U ˇ citelju, eno, on krsti i svi idu k njemu.’

Ivanova se uloga umanjuje,a Isusova raste

18



No Ivan nije bio ljubomoran, ve ´ c se radovao Isusovom

uspjehu, a ˇ zelio je da se tome raduju i njegovi u

ˇ cenici.

Zato ih je podsjetio: “Vi ste mi sami svjedoci da sam rekao:

‘Ja nisam Krist, nego sam poslan pred njim.’” Potom im jenaveo upe ˇ catljivu usporedbu: “Tko ima nevjestu, mlado ˇ ze-nja je. A prijatelj mlado

ˇ zenjin, kad stoji i slu

ˇ sa ga, silno se

raduje zbog glasa mlado ˇ zenjina. Tako se i ja radujem i ra-

dost je moja potpuna.”

Oko ˇ sest mjeseci prije toga Ivan Krstitelj se, kao mlado-

ˇ zenjin prijatelj, radovao

ˇ sto je svojim u

ˇ cenicima mogao

predstaviti Isusa. Neki od njih kasnije su postali pripadni-ci Kristove nebeske nevjeste, koju sa ˇ cinjavaju kr ˇ s ´ cani po-mazani svetim duhom. Ivan je htio da i u

ˇ cenici koji su tada

bili s njim postanuIsusovi sljedbenici, jer je njegova ulo-ga bila pripremitiput Kristu i pomo- ´ ci mu da uspje ˇ snoizvr

ˇ si svoju slu

ˇ zbu.

Ivan je objasnio:“On mora rasti, a ja se moram uma-njivati.”

Jedan od prvihIsusovih u ˇ cenikakoji je bio i u

ˇ ce-

nik Ivana Krstite-lja, evanelist Ivan,o Isusovom je po-rijeklu i njegovojva

ˇ znoj ulozi u spa-

senju ljudskog ro-da napisao: “Tkodolazi s neba, taj je



iznad svih ostalih. (...) Otac ljubi Sina i sve je predao u ru-ke njegove. Tko vjeruje u Sina, ima vje

ˇ cni

ˇ zivot. Tko nije po-

slu ˇ san Sinu, ne

´ ce vidjeti

ˇ zivot, nego srd

ˇ zba Bo

ˇ zja ostaje na

njemu.”Nedugo nakon ˇ sto je Ivan Krstitelj govorio o tome da ´ cenjegova uloga biti sve manja uhvatio ga je kralj Herod ibacio ga u zatvor. Herod se bio o

ˇ zenio Herodijadom,

ˇ ze-

nom svog brata Filipa, a Ivan je javno raskrinkao njegovoneispravno postupanje. Zato ga je Herod odlu

ˇ cio zatvori-

ti. Kad je Isus ˇ cuo da je Ivan zato

ˇ cen, oti

ˇ sao je sa svojim

u

ˇ

cenicima iz Judeje u Galileju.Ivan 3:22–4:3; Djela apostolska 19:4; Matej 28:19; 2. Korin ´ canima 11:2;

Marko 1:14; 6:17-20

ˇ

ˇ Sto je bila svrha kr

ˇ ste-

nja prije Isusovog uskrs-nu

´ ca, a

ˇ sto poslije njega?

ˇ Kako je Ivan objasniosvojim u

ˇ cenicima da ne-

maju razloga ˇ zaliti se na

Isusa?ˇ Za

ˇ sto je Ivan zavr

ˇ sio

u zatvoru?



NA PUTU iz Judeje u Galileju Isus i njegovi u

ˇ ceni-

ci prolazili su kroz samarijski kraj. Budu ´ ci da su

bili umorni od putovanja, oko podneva su stali po-

kraj zdenca u blizini grada Sihara kako bi se odmorili. Taj je zdenac mnogo stolje

´ ca ranije iskopao Jakov, a postoji jo

ˇ s

i danas nedaleko od grada Nablusa.

U ˇ cenici su oti

ˇ sli u grad kupiti ne

ˇ sto za jelo dok se Isus

ostao odmarati kraj zdenca. Tada je jedna Samari ´ canka do-

ˇ sla zahvatiti vode. Isus joj je rekao: “Daj mi piti!”

ˇ Zidovi i Samari

´ cani obi

ˇ cno su se dr

ˇ zali podalje jedni od

drugih, i to zbog duboko ukorijenjenih predrasuda. Stogase Samari

´ canka jako iznenadila kad joj se Isus obratio. Upi-

tala ga je: “Kako ti, ˇ

Zidov, tra ˇ zi

ˇ s piti od mene,

ˇ zene Sama-

ri ´ canke?”

“Kad bi znala”, odgovorio joj je Isus, “tko je onaj kojiti ka

ˇ ze: ‘Daj mi piti’, ti bi ga zamolila i on bi ti dao

ˇ zivu

vodu.”

“Gospodine”, odvratila je, “nema ˇ s ni vedra da bi zahva-tio vode, a zdenac je dubok. Odakle ti onda ta

ˇ ziva voda?

Zar si ti ve ´ ci od na

ˇ seg praoca Jakova, koji nam je dao ovaj

Razgovorsa Samari

´ cankom

19



Mnogi su Samari ´ cani povjerovali

Vrativ ˇ si se iz Sihara s hranom koju su kupili, u

ˇ cenici su

na ˇ sli Isusa kako na Jakovljevom zdencu razgovara sa Sa-

mari ´ cankom. Kad su u

ˇ cenici stigli, Samari

´ canka je ostavi-

la kr ˇ cag s vodom i zaputila se prema gradu.

Budu ´ ci da su je Isusove rije

ˇ ci jako zaintrigirale, ljudima

u gradu rekla je: “Doite vidjeti ˇ covjeka koji mi je rekao

sve ˇ sto sam u

ˇ cinila!” Zatim ih je, kako bi u njima pobudi-

la znati ˇ zelju, upitala: “Da to nije Krist?” Pitanje je o

ˇ cito

postiglo svoju svrhu jer su ljudi po ˇ sli k Isusu da se sami u

to uvjere.

U meuvremenu su u ˇ cenici nudili Isusu da pojede ne

ˇ sto

od onoga ˇ sto su donijeli iz grada. No on im je rekao: “Ja

imam jesti hranu za koju vi ne znate.”

“Zar mu je tko donio ne ˇ sto za jelo?” pitali su jedan dru-goga. Isus im je objasnio: “Moja je hrana da vr

ˇ sim vo-

lju onoga koji me poslao i da dovr ˇ sim njegovo djelo.



Ne govorite li da su jo ˇ s

ˇ cetiri mjeseca pa

´ ce do

´ ci

ˇ zetva?”

Tada im je, misle ´ ci na duhovnu

ˇ zetvu, rekao: “Podignite

o ˇ ci i pogledajte polja, kako su zrela za

ˇ zetvu! Ve

´ c

ˇ zetelac

prima pla

´

cu i skuplja plod za vje

ˇ

cni

ˇ

zivot, da bi se sija

ˇ

c i ˇ zetelac zajedno radovali.”

Mo ˇ zda je Isus ve

´ c mogao predvidjeti kakav

´ ce u

ˇ cinak

imati njegov susret sa Samari ´ cankom — da

´ ce na temelju

njenog svjedo ˇ canstva mnogi povjerovati u njega. Ona je

ljudima u gradu govorila: “Rekao mi je sve ˇ sto sam u

ˇ ci-

nila.” Stoga su stanovnici Sihara oti ˇ sli na zdenac do Isusa

i zamolili ga da ostane kod njih i da ih pou ˇ cava. Isus je pri-

hvatio njihov poziv i ostao ondje dva dana.

Nakon ˇ sto im je propovijedao, mnogi su povjerovali

u njega. Zato su Samari ´ canki rekli: “Vi

ˇ se ne vjerujemo

zbog tvojih rije ˇ ci, jer sami smo ga

ˇ culi i znamo da je ovaj

ˇ covjek uistinu spasitelj svijeta.” Svojim svjedo

ˇ cenjem o Kri-

stu Samari ´ canka nam je pru

ˇ zila izvrstan primjer. Po uzo-

ru na nju i mi mo ˇ zemo pobuditi zanimanje ljudi i potak-

nuti ih da sami po ˇ zele saznati vi ˇ se.

Kao ˇ sto smo ve

´ c spomenuli, Isus je svojim u

ˇ cenicima re-

kao da su ˇ cetiri mjeseca preostala do

ˇ zetve. O

ˇ cito se radilo

o ˇ zetvi je

ˇ cma koja se u Palestini odvijala u prolje

´ ce. Stoga

se razgovor sa Samari ´ cankom vjerojatno odigrao u stu-

denome ili prosincu. To zna ˇ ci da su nakon Pashe 30. godi-

ne Isus i njegovi u ˇ cenici otprilike osam mjeseci proveli u

Judeji pou ˇ cavaju ´ ci i kr ˇ stavaju ´ ci ljude. Nakon toga krenulisu u svoj zavi

ˇ caj, Galileju.

ˇ Sto ih je ondje

ˇ cekalo?

Ivan 4:3-43

ˇ Za ˇ sto je Samari

´ canku iznenadilo to

ˇ sto joj se Isus obratio?

ˇ

ˇ Sto joj je Isus rekao o

ˇ zivoj vodi i o mjestima na kojima ljudi

ˇ stuju Boga?

ˇ Kako je Isus Samari ´ canki otkrio tko je i za

ˇ sto je to bilo ne

ˇ sto posebno?

ˇ

Kome je i kako Samari

´

canka govorila o Kristu i do

ˇ

cega je to dovelo?ˇ Kako je hrana o kojoj je Isus govorio povezana sa

ˇ zetvom?

ˇ Kako mo ˇ zemo odrediti koliko je dugo Isus propovijedao u Judeji nakon

Pashe 30. godine?



NAKON

ˇ sto je dulje vrijeme propovijedao u Judeji,

Isus se vratio u svoj kraj. No nije do

ˇ

sao u Galile- ju da bi se odmarao, ve ´ c da bi jo ˇ s intenzivnije pro-povijedao. Njegovi u

ˇ cenici nisu ostali s njim, ve

´ c su se vra-

tili svojim obiteljima i prija ˇ snjem poslu.

Kako je glasila Isusova poruka? Govorio je: “Pribli ˇ zilo se

kraljevstvo Bo ˇ zje. Pokajte se i vjerujte u dobru vijest!”

Kako su ljudi reagirali na te rije ˇ ci? Galilejci su prihvatili

Isusa i svi su ga po

ˇ

stovali. Dodu

ˇ

se, to nije bilo prvenstve-no zbog onoga ˇ sto je propovijedao, nego zbog toga ˇ sto sunekoliko mjeseci ranije mnogi Galilejci

bili na Pashi u Jeruzalemu i vidjeli ˇ cuda koja je

ˇ cinio.

Isus je svoju opse ˇ znu slu

ˇ zbu na

podru ˇ cju Galileje o

ˇ ci-

to zapo

ˇ

ceo u Kani.Kao ˇ sto smo sazna-

Drugo ˇ cudo u Kani20



li u jednom od prethodnih poglavlja, Isus je u tom graduve

´ c bio i na jednoj je svadbi pretvorio vodu u vino. Ovog

puta ondje mu je pristupio jedan slu ˇ zbenik kralja Heroda

Antipe kojemu se sin jako razbolio. Naime, kad je

ˇ

cuo da je Isus stigao u Kanu, doputovao je ˇ cak iz Kafarnauma dabi ga prona

ˇ sao. Shrvan tugom, preklinjao ga je: “Doi pri-

je nego ˇ sto mi dijete umre!”

Nato mu je Isus rekao neka se vrati ku ´ ci jer mu je sin

ozdravio. Herodov mu je slu ˇ zbenik povjerovao te je krenuo

na dug put ku ´ ci. Na povratku je nai

ˇ sao na svoje sluge koji

su pohitali prenijeti mu dobru vijest da mu se sin opora-vio. “U koji se sat po ˇ ceo osje ´ cati bolje?” upitao ih je.

“Ju ˇ cer oko sedmog sata”, odgovorili su mu.

Slu ˇ zbenik je shvatio da mu je upravo tada, prethodnog

dana u jedan sat poslijepodne, Isus bio rekao: “Sin ti je ˇ ziv.”

Nakon tog dogaaja kraljev slu ˇ zbenik i cijeli njegov dom

postali su Kristovi u ˇ cenici.

Tako je Kana dobila posebnu ˇ cast jer je Isus ondje dva-put u

ˇ cinio

ˇ cudo. Naravno, to nisu bila jedina

ˇ cuda koja je

Isus dotad u ˇ cinio, ali bila su zna

ˇ cajna jer su obilje

ˇ zila nje-

gov povratak iz Judeje u Galileju.

Isus se iz Kane zaputio u Nazaret. Kako su ga ondje do- ˇ cekali? Ivan 4:43-54; Marko 1:14, 15; Luka 4:14, 15

ˇ ˇ Sto su u ˇ cinili Isusovi u ˇ cenicikad se on vratio u Galilejui kako su ga Galilejciprimili?

ˇ Koje je ˇ cudo Isus

u ˇ cinio i kako je to

utjecalo na ljude kojima je pomogao?

ˇ Kako je Kana

dobila posebnu ˇ cast?



ISUSOV povratak u

Nazaret zacijelo jeizazvao uzbuenje ugradu. Prije nego

ˇ sto ga

je ne ˇ sto vi

ˇ se od godinu

dana ranije Ivan krstio,Isusa su njegovi sugraa-ni poznavali kao tesara.No sada je bio nadalekopoznat kao ˇ cudotvorac.Stoga su Nazare

´ cani

ˇ zelj-

no o ˇ cekivali da i meu

njima u ˇ cini neko

ˇ cudo.

Njihovo i ˇ s

ˇ cekivanje do-

seglo je vrhunac kad jeIsus po svom obi

ˇ caju oti-

ˇ sao u tamo ˇ snju sinagogu.Kadje do

ˇ slo vrijeme za

ˇ ci-

tanje svetih spisa, ustao jei po

ˇ ceo

ˇ citati iz svitkapro-

roka Izaije koji je dobiood poslu

ˇ zitelja. Prona

ˇ sao

je mjesto gdje se govori

o Pomazaniku na kojega je Jehova izlio svoj duh.Taj se ulomak u dana

ˇ s-

njim Biblijama nalazi u 61. poglavlju.

Nakon ˇ sto je pro

ˇ citao da Pomazanik treba objaviti oslo-

boenje zarobljenima i vra ´ canje vida slijepima te propovije-

dati o Jehovinoj godini milosti, vratio je svitak poslu ˇ zitelju

te sjeo. O ˇ ci svih prisutnih bile su uprte u njega. Potom je re-kao: “Danas su se ispunileove rije

ˇ ci izPismakojesteupravo

ˇ culi”,

a vjerojatno im je pritom i pobli ˇ ze objasnio to proro

ˇ canstvo.

U nazaretskoj sinagogi21



da je najprije trebao pomo ´ ci njima i lije

ˇ citi ljude u svom

gradu. Po njihovom mi ˇ sljenju, nije im ukazao du

ˇ zno po-

ˇ stovanje.

Znaju ´ ci kako razmi ˇ sljaju, Isus im je ispri ˇ cao dva zanim-ljiva primjera iz pro

ˇ slosti. Rekao je da je u Ilijino vrijeme

bilo mnogo udovica u Izraelu, ali da Ilija nije bio poslanniti jednoj od njih. On je oti

ˇ sao u Sidon udovici koja nije

bila Izraelka te je ˇ cudom spasio

ˇ zivot njoj i njenom djete-

tu. A u Elizejevo vrijeme bilo je mnogo gubavaca, no Eli-zej je izlije

ˇ cio samo Sirijca Naamana.

Budu ´ ci da su primjeri koje je Isus naveo jasno pokazalida su Nazare

´ cani sebi

ˇ cni i da nemaju vjere, svi koji su bili

u sinagogi razljutili su se i istjerali ga iz grada. Doveli suga na liticu u gori na kojoj je Nazaret bio smje

ˇ sten te su ga

htjeli gurnuti u ponor. No on im je izmaknuo i pobjegao.Luka 4:16-30; 1. Kraljevima 17:8-16; 2. Kraljevima 5:8-14

ˇ

ˇ

Sto je izazvalo veliko uzbuenje u Nazaretu?ˇ Kakav je dojam na ljude ostavio Isusov govor u sinagogi, no za

ˇ sto su se

kasnije razgnjevili?

ˇ

ˇ Sto su Nazare

´ cani poku

ˇ sali u

ˇ ciniti Isusu?



Potom je sjeo i stao pou ˇ cavati mno

ˇ stvo ljudi koje se nala-

zilo na obali.

Nakon toga Isus je Petru rekao: “Otplovi gdje je dubo-ko, bacite mre

ˇ ze svoje i lovite!”

No Petar muje odvratio: “U ˇ citelju, cijelu smo se no

´ c mu

ˇ ci-

liini ˇ sta nismo ulovili, ali kad ti tako ka

ˇ ze

ˇ s, spustit

´ cu mre

ˇ ze.”

Kad su to u ˇ cinili, uhvatili su toliko ribe da su im se mre-

ˇ ze po

ˇ cele razdirati. Zato su br

ˇ ze-bolje ribarima u drugoj

lai mahnuli da dou i pomognu im. Ubrzo su obje lae

bile toliko pune ribe da su gotovo tonule. Vidjev ˇ si to, Pe-tar je pao Isusu pred noge i rekao: “Idi od mene, Gospodi-ne, jer sam gre

ˇ san

ˇ covjek!”



“Ne boj se!” rekao mu je Isus. “Odsada ´ ce

ˇ s loviti ljude.”

Isus je i Petrovog brata Andriju pozvao da mu se pridru-

ˇ zi. “Poite za mnom”, rekao je obojici, “i u ˇ cinit ´ cu vas ri-barima ljudi!” Isti poziv uputio je i njihovim suradnicimaJakovu i Ivanu, Zebedejevim sinovima, i oni su ga bez oklijevanja prihvatili. Tako su se njih

ˇ cetvorica prestala baviti

ribolovom te su postali Isusovi prvi stalni sljedbenici.Luka 5:1-11; Matej 4:13-22; Marko 1:16-20; Izaija 9:1, 2

ˇ Za ˇ sto je Isus neke od svojih u

ˇ cenika pozvao da budu njegovi stalni sljedbe-

nici? Koji su to u ˇ cenici bili?

ˇ Zbog kojeg se ˇ cuda Petar upla

ˇ sio?

ˇ

ˇ Cime su se Isusovi u

ˇ cenici ubudu

´ ce trebali baviti?



NAKON ˇ sto je okupio prvu ˇ cetvoricu svojih u ˇ ceni-

ka — Petra, Andriju, Jakova i Ivana — Isus je snjima sljede

´ ce subote oti

ˇ sao u sinagogu. Ondje je

pou ˇ cavao ljude, a oni su bili zadivljeni “jer ih je u

ˇ cio kao

onaj iza ˇ cijih rije

ˇ ci stoji Bog, a ne kao pismoznanci”.

Te se subote u sinagogi zatekao i ˇ covjek koji je bio op-

sjednut zlim duhom. U jednom trenutku ˇ covjek je po

ˇ ceo

vikati: “ ˇ Sto mi imamo s tobom, Isuse Nazare ´ canine? Jesi

li do ˇ sao da nas uni

ˇ sti

ˇ s? Znam to

ˇ cno tko si: Svetac Bo

ˇ zji!”

Demon koji je u ˇ sao u tog

ˇ covjeka zapravo je bio jedan

od Sotoninih anela. Isus ga je prekorio rije ˇ cima: “Umuk-

ni i izai iz njega!”

Nato je demon opsjednutog ˇ covjeka bacio u gr

ˇ c i povi-

kao iz svega glasa te je iza ˇ sao iz njega, a da ga nije ozlije-

dio. Svi su bili zapanjeni. “ ˇ Sto je ovo?” pitali su se. “ ˇ Caki ne

ˇ cistim duhovima ima vlast zapovijedati i oni ga slu

ˇ sa-

ju.” Vijest o tome pro ˇ sirila se po cijeloj okolici.

Oti ˇ sav

ˇ si iz sinagoge, Isus i njegovi u

ˇ cenici po

ˇ sli su u dom ˇ

Simuna, odnosno Petra. U ku ´ ci su zatekli njegovu punicu ka-

ko bolesna le ˇ zi u velikoj vru

´ cici. Kad su zamolili Isusa da joj

pomogne, on je stao iznad nje, uzeoje za ruku i podignuo je.

Ona je u isti ˇ cas ozdravila te im je po ˇ cela pripremati jelo.Kasnije tog dana, kad je sunce bilo na zalasku, u Petro-

vu je ku ´ cu po

ˇ celo pristizati mno

ˇ stvo ljudi koji su sa sobom

vodili bolesne ˇ clanove obitelji. Ubrzo se cijeli grad skupio

pred vratima! Isus je izlije ˇ cio sve bolesne, od

ˇ cega god da

su bolovali. ˇ

Cak je iz opsjednutih ljudi istjerao demone.Dok su izlazili iz ljudi, demoni su vikali: “Ti si Sin Bo

ˇ zji!”

No Isus ih je prekoravao i nije im dopu ˇ stao da govore, jernije htio da demoni svjedo

ˇ ce da je on Krist.

Marko 1:21-34; Luka 4:31-41; Matej 8:14-17

Daljnja ˇ cuda

u Kafarnaumu23



ˇ

ˇ Sto se dogodilo u sinagogi u subotu nakon

ˇ sto je Isus okupio

ˇ cetvoricu

svojih u ˇ cenika?

ˇ Kamo se Isus uputio nakon ˇ sto je oti

ˇ sao iz sinagoge i koje je

ˇ cudo ondje

u ˇ cinio?

ˇ

ˇ

Sto se dogodilo nave

ˇ

cer toga dana?



ISUS i

ˇ cetvorica u

ˇ cenika subotu u Kafarnaumu proveli

su vrlo aktivno. Mje ˇ stani su

ˇ cak i nave

ˇ cer dovodili bo-

lesne kako bi ih Isus izlije ˇ cio, tako da on i u

ˇ cenici nisu

imali nimalo vremena za sebe.

Sutradan u ranim jutarnjim satima, dok je jo ˇ s bio mrak,

Isus je ustao i sam iza ˇ sao van. Oti

ˇ sao je na samotno mje-

sto da bi se u miru molio svome Ocu. No nije dugo ostaosam jer su ga Petar i ostali krenuli tra

ˇ ziti vidjev

ˇ si da ga

nema.Kad su ga na

ˇ sli, Petar je rekao: “Svi te tra

ˇ ze.” Stanovni-

ci Kafarnauma htjeli su da Isus ostane s njima. Iskreno su

Za ˇ sto je Isus

do ˇ sao na Zemlju

24



cijenili ono ˇ sto je u

ˇ cinio za njih. No je li Isus do

ˇ sao na Zem-

lju samo zato da bi lije ˇ cio ljude?

ˇ Sto je on sam rekao

o tome?

Kako stoji u jednom evanelju, Isus je u ˇ cenicima rekao:

“Poimo negdje drugdje, u obli ˇ znja mjesta, da i tamo pro-

povijedam, jer sam zato i do ˇ sao!” Iako su ljudi molili Isu-sa da ostane s njima, on im je objasnio: “I drugim gradovi-ma moram objaviti dobru vijest o kraljevstvu Bo

ˇ zjem, jer

sam radi toga poslan.”

Da, Isus je na Zemlju do ˇ sao naro

ˇ cito zato da bi propo-

vijedao o Kraljevstvu koje ´ ce posvetiti ime njegovog Oca i

trajno ukloniti sve ljudske patnje. Ipak, vr ˇ sio je i

ˇ cudotvor-

na izlje ˇ cenja jer su ona bila dokaz da ga je poslao Bog. Sli ˇ c-no je bilo i s Mojsijem, koji je mnogo stolje

´ ca ranije

ˇ cinio

ˇ cuda da bi drugi povjerovali da je on Bo

ˇ zji sluga.



Kad je Isus oti ˇ sao iz Kafarnauma kako bi propovijedao

i u drugim gradovima, s njim su po ˇ sla i

ˇ cetvorica njegovih

u ˇ cenika — Petar i njegov brat Andrija te Ivan i njegov brat

Jakov. Kao

ˇ

sto smo ve

´

c vidjeli, samo tjedan dana ranije Isusih je pozvao da budu njegovi suradnici i da putuju s njim.

Isusovo propovijedanje po Galileji nai ˇ slo je na izvrstan

odaziv. Glas o njegovoj slu ˇ zbi pro

ˇ sirio se sve do Sirije!

Mno ˇ stva ljudi iz Galileje, Judeje i podru

ˇ cja s druge strane

Jordana slijedila su Isusa i njegove u ˇ cenike.

Marko 1:35-39; Luka 4:42, 43; Matej 4:23-25; 2. Mojsijeva 4:1-9, 30, 31

ˇ ˇ Sto je Isus u ˇ cinio rano ujutro nakon ˇ sto je cijeli prethodni dan lije ˇ cio ljudeu Kafarnaumu?

ˇ Za ˇ sto je Isus bio poslan na Zemlju i za

ˇ sto je

ˇ cinio

ˇ cuda?

ˇ Tko je bio uz Isusa dok je propovijedao po Galileji i kako su ljudi reagiralina dobru vijest?



DOK su Isus i

ˇ cetvorica u

ˇ cenika obilazili galilejske

gradove, vijest o njegovim ˇ cudima

ˇ sirila se po cije-

lom tom kraju. Glas o njemu dopro je i do gradau kojem je

ˇ zivio jedan

ˇ covjek koji je bolovao od gube. Lije

ˇ c-

nik Luka napisao je da je bio “pun gube”. Ta stra ˇ sna bolest

u uznapredovalom stadiju postupno izobli ˇ cava razli

ˇ cite di-

jelove tijela. Stoga je taj gubavac bio u vrlo te ˇ skom stanju.

Kad je Isus stigao u njegov grad, gubavac mu je pri ˇ sao.

Prema Mojsijevom zakonu osobe oboljele od gube morale

Suosje

´

cajno lije

ˇ

ci gubavca25



su vikati: “Ne ˇ cist, ne

ˇ cist!” kako im se drugi ljudi ne bi pre-

vi ˇ se pribli

ˇ zili i zarazili se. No gubavac je pao pred Isusa

i preklinjao ga: “Gospodine, ako ho ´ ce

ˇ s, mo

ˇ ze

ˇ s me o

ˇ cistiti.”

Taj je

ˇ

covjek doista imao sna

ˇ

znu vjeru u Isusa! Ipak, savunaka ˇ zen gubom, mora da je izgledao vrlo odbojno. ˇ Sto jeIsus u

ˇ cinio?

ˇ Sto biste vi u

ˇ cinili? Potaknut suosje

´ canjem,

Isus je ispru ˇ zio ruku prema njemu, dotaknuo ga i rekao:

“Ho ´ cu, o

ˇ cisti se!” I guba je odmah nestala s njega.



Biste li voljeli da va ˇ s vladar bude tako suosje

´ cajna osoba?

Na ˇ cin na koji se Isus ophodio s gubavcem slu

ˇ zi nam kao

jamstvo da ´ ce se pod njegovom kraljevskom vla

ˇ s

´ cu ispuni-

ti biblijsko proro

ˇ

canstvo koje ka

ˇ

ze: “Sa

ˇ

zalit

´

ce se na siroma-ha i na ubogoga i du ˇ se ´ ce ubogima spasiti.” Isus ´ ce tada po-kazati koliko

ˇ zarko

ˇ zeli pomo

´ ci svima koji pate zbog bolesti.

ˇ Cak i prije nego

ˇ sto je izlije

ˇ cio gubavca, Isus je svojim

ˇ cudima pobudio veliko zanimanje meu narodom. Stoga je gubavca upozorio: “Pazi da nikome ni

ˇ sta ne ka

ˇ ze

ˇ s”,

ˇ ci-

me je ispunio jedno Izaijino proro ˇ canstvo. Zatim mu je re-

kao: “Idi, poka

ˇ

zi se sve

´

ceniku i prinesi za svoje o

ˇ

ci

ˇ

s

´

cenjeono ˇ sto je Mojsije propisao, za svjedo ˇ can-stvo njima!”

No taj je ˇ covjek bio toliko sretan

da nije mogao ˇ sutjeti o

ˇ cudesnom iz-

lje ˇ cenju koje je do

ˇ zivio. Nakon

ˇ sto

je oti ˇ sao, po

ˇ ceo je posvuda

ˇ siriti vi-

jest o tome. To je o ˇ cito izazvalo to-

liku znati ˇ zelju i zanimanje da Isusni u koji grad nije mogao javno u

´ ci.

Stoga je i ˇ sao na samotna mjesta

gdje nitko nije ˇ zivio, a ljudi su

odasvud dolazili k njemu da biga slu

ˇ sali i da bi ih izlije

ˇ cio.

Luka 5:12-16; Marko 1:40-45; Matej

8:2-4; 3. Mojsijeva 13:45; 14:10-13;

Psalam 72:13; Izaija 42:1, 2

ˇ Kako guba utje ˇ ce na tijelo obo-

ljeloga i ˇ sto su gubavci morali

ˇ ciniti

kad bi i ˇ sli meu ljude?

ˇ Kako je gubavac zatra ˇ zio pomo

´ c

od Isusa i ˇ sto mo

ˇ zemo nau

ˇ citi iz Isu-

sove reakcije?ˇ

ˇ Sto je izlije

ˇ ceni

ˇ covjek u

ˇ cinio una-

to ˇ c Isusovom upozorenju i do

ˇ cega je

to dovelo?



BUDU

´ CI da se glas o Isusu nadaleko pro

ˇ sirio, mnogi

su ljudi dolazili k njemu u zaba

ˇ

cena mjesta na kojima je boravio. No nakon nekog vremena Isus sevratio u Kafarnaum. Vijest da je stigao brzo se pro

ˇ sirila

gradom, pa su mnogi do ˇ sli k njemu u ku

´ cu u kojoj se na-

lazio. Farizeji i u ˇ citelji zakona doputovali su

ˇ cak iz Jeruza-

lema.

U ku ´ cu je nahrupilo toliko ljudi da su zakr

ˇ cili vrata, pa

vi

ˇ

se nitko nije mogao u

´

ci. Tada se odigrao jedan izuzetnova ˇ zan dogaaj koji nam poma ˇ ze razumjeti da Isus ima mo ´ codstraniti uzrok ljudskih patnji i vratiti zdravlje kome god ˇ zeli.

Dok je pou ˇ cavao mno

ˇ stvo,

ˇ cetiri mu

ˇ skarca donijela su

pred ku ´ cu paraliziranog

ˇ covjeka koji je le

ˇ zao na nosilima. ˇ

Zeljeli su da Isus izlije ˇ ci njihovog prijatelja, no zbog gomi-

le ljudi nisu mogli u ´ ci unutra. Zacijelo su bili jako razo

ˇ ca-

rani! No ipak nisu odustali. Kako je ku ´ ca imala ravan krov,

popeli su se na njega, na ˇ cinili otvor i le

ˇ zaj s uzetim

ˇ covje-

kom spustili pokraj Isusa.

Da li se Isus naljutio zato ˇ sto su ga prekinuli? Ne, nima-

lo! Ba ˇ s naprotiv, duboko ga se dojmila njihova vjera. Uze-

tom je ˇ covjeku rekao: “Opro

ˇ steni su ti grijesi!” No je li Isus

doista mogao opra ˇ stati grijehe? Pismoznanci i farizeji sma-

trali su da ne mo ˇ ze. Stoga su pomislili: “Za

ˇ sto ovaj tako

govori? On huli. Tko mo ˇ ze opra

ˇ stati grijehe osim jednoga,

Boga?”

Isus ih je prozreo te im je rekao: “Za ˇ sto tako razmi

ˇ slja-

te u srcima svojim? ˇ Sto je lak

ˇ se? Re

´ ci uzetome: ‘Opro

ˇ steni

su ti grijesi’ ili re ´ ci: ‘Ustani, uzmi le

ˇ zaj svoj i hodaj’?”

Zatim je prisutnom mno ˇ stvu, pa tako i onima koji su gakritizirali, omogu

´ cio da budu svjedoci

ˇ cuda koje je jasno

pokazalo da on na Zemlji ima vlast opra ˇ stati grijehe i da je

Povratak u Kafarnaum26



NEDUGO nakon

ˇ sto je u Kafarnaumu izlije

ˇ cio uze-

tog ˇ covjeka, Isus je oti

ˇ sao na Galilejsko more. Po-

novno je mno ˇ stvo ljudi do

ˇ slo k njemu i on ih je

pou ˇ cavao. Kad je prolazio pored mjesta gdje se sakupljao

porez, ugledao je ondje poreznika Mateja, koji se zvaoi Levi. “Poi za mnom!” pozvao ga je Isus.

Mateju su vjerojatno ve ´ c bila poznata Isusova u

ˇ cenja,

kao i Petru, Andriji, Jakovu i Ivanu kad ih je Isus pozvaoda mu se pridru

ˇ ze. Matej je takoer odmah prihvatio Isu-

sov poziv. Ustao je, ostavio svoje poslove i po ˇ sao za njim.

Kasnije je u svom domu priredio veliku gozbu, mo ˇ zda

zato da proslavi to ˇ sto je postao Isusov sljedbenik. Osim

Isusa i njegovih u ˇ cenika na gozbi su bili i poreznici s ko-

jima je Matej prije radio. Ostali ˇ

Zidovi prezirali su porez-nike zato

ˇ sto su sakupljali porez u ime omra

ˇ zene rimske

vlasti. Povrh toga ˇ cesto su iznuivali od ljudi vi

ˇ se novaca

nego ˇ sto je to porezni zakon propisivao.

Kad su vidjeli da je Isus s takvim ljudima na gozbi, fa-

rizeji su njegove u ˇ cenike upitali: “Za ˇ sto va ˇ s u ˇ citelj jedes poreznicima i gre

ˇ snicima?” Isus je

ˇ cuo

ˇ sto su pitali, pa

im je odgovorio: “Zdravi ne trebaju lije ˇ cnika, nego bolesni.

Matej postaje u ˇ cenik27



Idite, dakle, i nau ˇ cite

ˇ sto zna

ˇ ci ovo: ‘Ho

´ cu milosre, a

ne ˇ zrtvu.’ Jer nisam do

ˇ sao pozvati pravednike, nego gre

ˇ s-

nike.”

Matej je o

ˇ

cito pozvao poreznike u svoj dom kako bi slu- ˇ sali Isusa i duhovno ozdravili. Isus jerazgovarao s njima jer im je

ˇ ze-

lio pomo ´ ci da steknu dobar od-

nos s Bogom. On nije poputsamopravednih farizeja pre-zirao takve osobe, nego je

suosje

´

cao s njima. Zapra-vo, bio je njihov duhovnilije

ˇ cnik.

Iskazuju ´ ci milosre

gre ˇ snicima Isus nije

umanjivao te ˇ zinu nji-

hovih grijeha. Jedno-

stavno je pokazaosamilost kakvu jeosje

´ cao i prema lju-

dima koji su bili fi-zi

ˇ cki bolesni. Napri-

mjer, gubavca kojiga je molio da gaizlije

ˇ ci Isus je su-

osje ´ cajno dodirnuoi rekao mu: “Ho

´ cu,

o ˇ cisti se!” Pokazuj-

mo i mi samilostonima koji su u ne-volji, poma

ˇ zu

´ ci im

naro ˇ cito u duhov-

nom pogledu.Matej 8:3; 9:9-13; Marko

2:13-17; Luka 5:27-32



ˇ Gdje se nalazio Matej kad ga je Isus ugledao?

ˇ

ˇ Cime se Matej bavio i za

ˇ sto su drugi

ˇ Zidovi prezirali ljude tog zanimanja?

ˇ

ˇ Sto su farizeji prigovorili Isusu i

ˇ sto im je on odgovorio?

ˇ Za ˇ sto je Isus posve

´ civao pa

ˇ znju gre

ˇ snicima?



i u znak ˇ zalosti zbog Ivanovog zato

ˇ ceni

ˇ stva pa su se

ˇ cu-

dili za ˇ sto i Isusovi u

ˇ cenici to ne

ˇ cine.

Isus im je objasnio: “Imaju li prijatelji mlado ˇ zenjini raz-

loga tugovati dok je mlado

ˇ

zenja s njima? Ali do

´

ci

´

ce danikad ´ ce se mlado ˇ zenja uzeti od njih i tada ´ ce postiti.”

Ivanovi su u ˇ cenici trebali znati da je on sam Isusa na-

zvao mlado ˇ zenjom. Ivan zasigurno nije smatrao potreb-

nim postiti dok god je Isus bio s njima, a isti su stav ima-li i Isusovi u

ˇ cenici. Kasnije, kad je Isus umro, njegovi

u ˇ cenici doista jesu tugovali i postili. No nakon

ˇ sto je us-

krsnuo i uza

ˇ

sao na nebo, vi

ˇ

se nije bilo razloga za

ˇ

zalost ipost.

Isus je potom naveo dvije usporedbe: “Nitko na staruhaljinu ne pri

ˇ siva zakrpu od tkanine koja se jo

ˇ s nije sku-

pila, jer bi se zakrpa otrgnula s haljine i rupa bi postala jo

ˇ s ve

´ ca. I novo se vino ne stavlja u stare mjehove. Ina

ˇ ce

se mjehovi proderu, i tako se vino prolije i mjehovi pro-

padnu. Nego novo se vino stavlja u nove mjehove.” Kak-ve veze te usporedbe imaju s postom?

Isus je htio pomo ´ ci u

ˇ cenicima Ivana Krstitelja da ra-

zumiju kako nitko ne bi trebao o ˇ cekivati od njegovih

sljedbenika da se dr ˇ ze starih

ˇ zidovskih vjerskih obi

ˇ caja,

kao ˇ sto je obredni post. On nije do

ˇ sao “krpati”, odnosno

popravljati, star i dotrajao vjerski sustav koji je trebalo

odbaciti i zamijeniti novim. Kr ˇ s

´ canstvo se nije trebalo

prilagoavati ˇ zidovstvu i njegovim obi

ˇ cajima utemelje-

nim na ljudskoj predaji. Kao ˇ sto je Isus rekao, ono nije

bilo nova zakrpa na staroj haljini niti novo vino u sta-rom mijehu.

Matej 9:14-17; Marko 2:18-22; Luka 5:33-39; Ivan 3:27-29

ˇ

Tko je obi

ˇ

cavao postiti i za

ˇ

sto?ˇ Za

ˇ sto Isusovi u

ˇ cenici nisu postili dok je on bio s njima, no za

ˇ sto ni post

zbog Isusove smrti nije dugo trajao?

ˇ Koje je usporedbe Isus naveo i ˇ sto one zna

ˇ ce?



UPROLJE

´ CE 31. godine, nakon ˇ

sto je pou ˇ cavao ljude po cijeloj

Galileji, Isus se ponovno uputiou Judeju. Bilo je to nekoliko mjeseci po-slije njegovog razgovora sa Samari

´ can-

kom kod zdenca.

Do ˇ sav

ˇ si u Judeju, Isus je propovijedao

u sinagogama. Premda Biblija prili ˇ cnodetaljno opisuje njegovu slu

ˇ zbu u Galile-

ji, ona ne govori mnogo o njegovom dje-lovanju u Judeji tijekom ovog posjeta i tijekom mjeseci koje je ranije ondje proveo

Isus lije ˇ ci

u subotu29



nakon Pashe 30. godine. O ˇ cito njegova

slu ˇ zba u tom kraju nije nai

ˇ sla na tako

dobar odaziv kao u Galileji.

Isus je ubrzo krenuo u Jeruzalem, judejski glavni grad, kako bi ondjeproslavio Pashu. U Jeruzalemu se kodOv

ˇ cjih vrata nalazilo jezerce koje se

zvalo Betzata i na koje je dolazilomno

ˇ stvo bolesnih, slijepih i hromih

ljudi. Vjerovali su da se mogu izlije ˇ ci-

ti ako uu u jezerce kad se voda uz-burka.

Jedne je subote kraj tog jezerca Isusvidio

ˇ covjeka koji je bolovao od svoje

bolesti ve ´ c 38 godina. Znaju

´ ci da je ta-

ko dugo bolestan, upitao ga je: “ ˇ

Zeli ˇ s

li ozdraviti?”

On mu je odgovorio: “Gospodine,nemam nikoga da me spusti u jezercekad se voda uzburka, pa dok ja doem,drugi ve

´ c sie prije mene.”

Isus mu je nato rekao: “Ustani, uzmile

ˇ zaj svoj i hodaj!”

ˇ Covjek je odmah

ozdravio, uzeo le ˇ zaj i po

ˇ ceo hodati!

No kad su ga

ˇ

Zidovi vidjeli, prigovo-rili su mu: “Subota je i nije ti dopu

ˇ ste-

no nositi le ˇ zaj.”

On im je odvratio: “Onaj koji meozdravio rekao mi je: ‘Uzmi le

ˇ zaj svoj

i hodaj!’”

“Tko je taj ˇ covjek koji ti

je rekao: ‘Uzmi ga i ho-daj’?” upitali su ga. On nijeznao Isusovo ime, a Isus se



u meuvremenu sklonio zbog mno ˇ stva koje se ondje nala-

zilo. Meutim kasnije je Isus tog ˇ covjeka sreo u hramu, pa

je ovaj saznao tko ga je izlije ˇ cio.

Potom je oti ˇ sao k

ˇ

Zidovima i rekao im da ga je Isusozdravio. Kad su to

ˇ culi,

ˇ Zidovi su potra

ˇ zili Isusa. S kojim

ciljem? Jesu li mo ˇ zda htjeli saznati otkuda mu sposobnost

da ˇ cini takve

ˇ cudesne stvari? Nisu. Premda je u

ˇ cinio dobro

djelo, htjeli su ga okriviti za kr ˇ senje zakona o suboti!

Luka 4:44; Ivan 5:1-16

ˇ

Koliko je otprilike vremena pro

ˇ

slo otkako je Isus posljednji put biou Judeji?

ˇ Po ˇ cemu je jezerce Betzata bilo posebno?

ˇ Koje je ˇ cudo Isus u

ˇ cinio kod jezerca i kako su na to reagirali neki

ˇ Zidovi?



KAD su ˇ zidovski vjerski voe optu ˇ zili Isusa da kr ˇ si za-

kon o suboti, odnosno danu po ˇ cinka, on im je od-

govorio: “Otac moj radi sve do sada, a i ja radim.”

Unato ˇ c tvrdnjama farizeja ono

ˇ sto je Isus radio nije bilo

zabranjeno ˇ ciniti u subotu. On je od Boga dobio zadatak

da propovijeda i lije ˇ ci ljude te je to

ˇ cinio svakoga dana,

po uzoru na svoga Oca. No njegov je odgovor samo jo ˇ s

vi ˇ se razjario ˇ Zidove, pa su ga htjeli ubiti. Za ˇ sto?

Osim ˇ sto su smatrali da Isus kr

ˇ si zakon o suboti, zaklju-

ˇ cili su i da huli na Boga time

ˇ sto tvrdi da je njegov Sin.

No Isus se nije dao zastra ˇ siti te im je nastavio govoriti

o svom posebno bliskom odnosu s Bogom. “Otac ljubi Si-na”, rekao im je, “i pokazuje mu sve

ˇ sto sam

ˇ cini.”

“Kao

ˇ

sto Otac podi

ˇ

ze mrtve i o

ˇ

zivljava ih”, nastavio jeIsus, “tako i Sin o ˇ zivljava one koje ho ´ ce.” Da, Sin je u du-hovnom smislu ve

´ c podizao mrtve. “Tko

ˇ cuje moju rije

ˇ c

i vjeruje onome koji me poslao”, kazao je Isus, “pre ˇ sao je

iz smrti u ˇ zivot.” Zatim je rekao: “Dolazi

ˇ cas, i ve

´ c je tu,

kad ´ ce mrtvi

ˇ cuti glas Sina Bo

ˇ zjeg, i koji poslu

ˇ saju,

ˇ zi-

vjet ´ ce.”

Iako se u Bibliji ne spominje da je Isus dotada ikoga do-slovno uskrsnuo, on je svojim optu

ˇ ziteljima objasnio da

´ ce mrtvi doista uskrsavati. “Ne

ˇ cudite se tome”, rekao je,

“jer dolazi ˇ cas u koji

´ ce svi koji su u grobovima

ˇ cuti glas

[Sina Bo ˇ zjeg] i iza

´ ci.”

Po svemu sude ´ ci, Isus nikada prije nije u javnosti tako

jasno i konkretno opisao svoju klju ˇ cnu ulogu u Bo

ˇ zjem

naumu. No Isusovi optu ˇ zitelji nisu imali samo njegovosvjedo

ˇ canstvo. “Vi ste poslali ljude k Ivanu”, podsjetio ih

je Isus, “i on je posvjedo ˇ cio za istinu.”

Odgovorna optu ˇ zbe

30



Samo dvije godine prije toga Ivan Krstitelj go-vorio je tim vjerskim vo-

ama o Onome koji

´

cedo ´ ci nakon njega. Kakobi ih podsjetio na to dasu nekad jako cijenili Iva-na, koji je sada bio u za-tvoru, Isus im je rekao:“Vi ste se samo na

ˇ cas

htjeli radovati njegovomsvjetlu.” On je Ivana spo-menuo zato

ˇ sto se na-

dao da ´ ce im tako po-

mo ´ ci i

ˇ cak ih dovesti do

spasenja. Ipak, vjerodo-stojnost onoga

ˇ sto je Isus govorio nije ovisila o Ivanovom

svjedo

ˇ

canstvu.“Sama ta djela koja ˇ cinim [uklju ˇ cuju ´ ci i ˇ cudo koje je biou

ˇ cinio kratko prije toga] svjedo

ˇ ce o meni da me Otac po-

slao.” Osim toga rekao im je: “Otac koji me poslao sam jeposvjedo

ˇ cio o meni.” Da, Bog je prilikom Isusovog kr

ˇ stenja

posvjedo ˇ cio o njemu, rekav

ˇ si: “Ovo je Sin moj, ljubljeni.”

Stoga ti ˇ

Zidovi doista nisu imali opravdanja za to ˇ sto su

odbacili Isusa. Oni su tvrdili da istra ˇ zuju Pisma, nadahnu-

te spise, a upravo su ta Pisma svjedo ˇ cila o njemu! “Kad

biste vjerovali Mojsiju, vjerovali biste i meni”, zaklju ˇ cio je

Isus, “jer je on pisao o meni. Ali ako ne vjerujete njego-vim spisima, kako

´ cete vjerovati mojim rije

ˇ cima?”

Ivan 5:17-47; 1:19-27; Matej 3:17

ˇ Za ˇ sto se ono

ˇ sto je Isus

ˇ cinio nije moglo smatrati kr

ˇ senjem zakona

o suboti?

ˇ Kako je Isus opisao svoju klju ˇ cnu ulogu u Bo

ˇ zjem naumu?

ˇ Na ˇ cije se svjedo

ˇ canstvo Isus pozvao da bi dokazao da je Bo

ˇ zji Sin?



ISUS i njegovi u ˇ cenici ubrzo su iz Jeruzalema krenuli

natrag u Galileju. Budu ´ ci da je bilo prolje

´ ce,

ˇ zito u po-

ljima ve ´ c je dozrijevalo. U

ˇ cenici su bili gladni pa su

trgali klasje i jeli zrnje koje su o ˇ cistili trljaju

´ ci ga meu dla-

novima. Meutim, to ˇ sto su u

ˇ cinili nije pro

ˇ slo nezapa

ˇ zeno

jer je bila subota.

Kratko prije toga vjerski voe u Jeruzalemu tvrdili su da

je Isus prekr ˇ sio zakon o suboti pa su ga htjeli ubiti. A sad

su ga pak farizeji optu ˇ zili: “Gle, u

ˇ cenici tvoji

ˇ cine ono

ˇ sto

nije dopu ˇ steno

ˇ ciniti u subotu.”

Farizeji su trganje klasja i trljanje zrnja smatrali fizi ˇ ckim

radom koji bi se mogao usporediti sa ˇ zetvom i vr

ˇ senjem

Trganje klasjau subotu

31



ˇ zita. Oni su vrlo kruto tuma

ˇ cili

ˇ sto sve podrazumijeva rad,

pa je narodu dan po ˇ cinka postao teret, a zapravo je trebao

biti radosna prigoda namijenjena duhovnoj izgradnji. Sto-

ga se Isus poslu

ˇ

zio biblijskim primjerima kako bi pokazaoda Jehova Bog nije ˇ zelio da se zakon o suboti primjenjujetako strogo i uskogrudno.

Isus je ispri ˇ cao da su David i njegovi ljudi kad su bili

gladni do ˇ sli pred sveti

ˇ sator i jeli svete kruhove koji su pret-

hodno bili stavljeni pred Jehovu. Naime kruhovi su ve ´ c bi-

li uklonjeni sa svetog mjesta i zamijenjeni svje ˇ zima. Te su

kruhove ina ˇ ce smjeli jesti samo sve

´ cenici, no pod tim po-

sebnim okolnostima David i njegovi ljudi nisu bili osuenizbog toga

ˇ sto su ih jeli.

Navode ´ ci im jo

ˇ s jedan primjer, Isus je rekao: “Zar niste

ˇ citali u Zakonu da u subotu sve

´ cenici u hramu skvrne



subotu, a bez krivnje su?” Da, sve ´ cenici su u hramu

ˇ cak

i u subotu klali ˇ zivotinje, pripremali ih za

ˇ zrtvu i obavlja-

li druge poslove povezane s tim. “A ka ˇ zem vam”, nastavio

je Isus, “da je ovdje ne

ˇ

sto ve

´

ce od hrama.”Zatim je prekorio farizeje rekav ˇ si: “Da ste razumjeli ˇ stozna

ˇ ci: ‘Milosre ho

´ cu, a ne

ˇ zrtvu’, ne biste osudili nedu

ˇ z-

ne.” Na koncu je dodao: “Sin je ˇ covje

ˇ cji Gospodar subote.” ˇ

Sto to zna ˇ ci? Isus je tim rije

ˇ cima ukazao na svoju tisu

´ cu-

godi ˇ snju kraljevsku vlast koja

´ ce uspostaviti mir na Zemlji.

ˇ Covje

ˇ canstvo ve

´ c 6 000 godina robuje okrutnom vlada-

ru, Sotoni Ðavlu,

ˇ

cija je vladavina obilje

ˇ

zena patnjama, na-siljem i ratom. No, kad pod Kristovom vla ˇ s ´ cu nastupi veli-ki dan po

ˇ cinka, patnje i ugnjetavanje bit

´ ce stvar pro

ˇ slosti.

Matej 12:1-8; 3. Mojsijeva 24:5-9; 1. Samuelova 21:1-6; 4. Mojsijeva 28:9;

Ho ˇ sea 6:6

ˇ Za ˇ sto su farizeji optu

ˇ zili Isusove u

ˇ cenike i kako im je Isus odgovorio?

ˇ Na koji je propust Isus ukazao farizejima?

ˇ U kom je smislu Isus “Gospodar subote”?



JEDNOM drugom prilikom, takoer u subotu, Isus je oti- ˇ sao u sinagogu u blizini Galilejskog mora. Ondje je bio ˇ covjek s usahnulom desnom rukom. Pismoznanci i fari-

zeji pa ˇ zljivo su promatrali Isusa da vide ho

´ ce li ga izlije

ˇ citi.

Na koncu su ga upitali: “Je li dopu ˇ steno lije

ˇ citi u subotu?”

ˇ Zidovski vjerski voe smatrali su da je lije

ˇ cenje u subotu

dopu ˇ steno samo ako je nekome

ˇ zivot u opasnosti. Napri-

mjer nau ˇ cavali su da se subotom ne smije namje

ˇ

stati slom-ljena kost ili povezati i

ˇ s

ˇ ca

ˇ seni zglob. Stoga su pismoznanci

i farizeji svojim pitanjem zapravo htjeli prona ´ ci ne

ˇ sto za

ˇ sto

bi Isusa mogli optu ˇ ziti.

No on ih je prozreo. Osim toga znao je da se njihov fa-nati

ˇ can stav o tome

ˇ sto zna

ˇ ci kr

ˇ siti propise o radu subotom

uop ´ ce ne temelji na svetim spisima. Zato im se odlu

ˇ cio su-

protstaviti na upe

ˇ

catljiv na

ˇ

cin.

ˇ

Covjeku s usahnulom ru-kom rekao je: “Stani na sredinu!”

Zatim se okrenuo prema pismoznancima i farizejima i ka-zao im: “Ako bi kome od vas jedina ovca koju ima u subo-tu upala u jamu, tko je od vas ne bi dohvatio i izvadio?” Bu-du

´ ci da je ovca imala odreenu materijalnu vrijednost,

njeni je vlasnici sigurno ne bi ostavili u jami do sljede ´ ceg

dana jer se mogla razboljeti, a oni bi tada bili na gubitku.Pored toga u Bibliji stoji: “Pravednik se brine za du ˇ su ˇ zivo-tinje svoje.”

Obja ˇ snjavaju

´ ci primjenu usporedbe koju je naveo, Isus je

rekao: “Koliko je ˇ covjek vredniji od ovce! Dakle, dopu

ˇ steno

je ˇ ciniti dobro u subotu.” Vjerski voe nisu znali

ˇ sto bi od-

govorili na tako logi ˇ cne i dirljive rije

ˇ ci, pa su za

ˇ sutjeli.

Tada ih je Isus sve unaokolo srdito pogledao, duboko ra-

ˇ zalo ˇ s ´ cen zbog njihove tvrdoglavosti i nerazumnosti, teje bo-lesnom

ˇ covjeku rekao: “Ispru

ˇ zi ruku!” On ju je ispru

ˇ zio i ru-

ka mu je ozdravila.

ˇ Sto je dopu

ˇ steno ˇ

ciniti u subotu?32



Umjesto da budu sretni zbog tog izlje ˇ cenja, farizeji su oti-

ˇ sli k prista

ˇ sama Heroda i odmah s njima po

ˇ celi kovati za-

vjeru da ubiju Isusa. Meu Herodovim prista ˇ sama vjerojat-

no je bilo i ˇ clanova vjerske sljedbe saduceja. Iako je bilo

poznato da meu njima i farizejima vlada suparni ˇ stvo,sada su se udru

ˇ zili kako bi se suprotstavili Isusu.

Matej 12:9-14; Marko 3:1-6; Luka 6:6-11; Mudre izreke 12:10;

2. Mojsijeva 20:8-10

ˇ U kojim se okolnostima odigrala upe ˇ catljiva ras-

prava izmeu Isusa i ˇ zidovskih vjerskih voa?

ˇ Kakav je bio stav vjerskih voa prema lije ˇ cenju

u subotu?

ˇ Koju je usporedbu iznio Isus kako bi ispravionjihova kriva gledi

ˇ sta?



KAD je Isus doznao da ga farizeji i Herodove prista- ˇ

se namjeravaju ubiti, on i u ˇ cenici oti

ˇ sli su na Ga-

lilejsko more. Ondje je k njemu do ˇ sao silan narod

iz cijele Palestine, pa ˇ cak i izvan nje. Mnoge je izlije

ˇ cio, pa

su se svi oni koji su bili te ˇ sko bolesni gurali naprijed samo

da ga dotaknu.

Kako se mno ˇ stvo natiskivalo na njega, Isus je svojim u

ˇ ce-

nicima rekao neka uvijek imaju pripremljen ˇ camac u kojem bi se mogao otisnuti od obale. Tako ih je iz

ˇ camca mo-

gao pou ˇ cavati ili je njime mogao otploviti na neki drugi

dio obale da bi i ondje pomagao ljudima.

U ˇ cenik Matej napisao je da je Isus svojom slu

ˇ zbom is-

punio ono ˇ sto je “bilo re

ˇ ceno preko proroka Izaije”. Potom

je citirao to proro ˇ canstvo:

“Evo sluge mojega, kojega sam iza-brao, ljubljenoga mojeg, koji je po vo-

lji du ˇ se moje! Na njega

´ cu sta-

Ispunjenje jo ˇ s jednog

Izaijinog proro ˇ canstva

33



viti duh svoj i on ´ ce obznaniti narodima

ˇ sto je pravda. Ne

´ ce

se svaati niti ´ ce vikati, glas se njegov ne

´ ce

ˇ cuti na ulica-

ma. Trsku zgnje ˇ cenu ne

´ ce zdrobiti i stijenj

ˇ sto tinja ne

´ ce

ugasiti, sve dok ne dovede pravdu do pobjede. U njegovoime uzdat ´ ce se narodi.”

Naravno, Isus je bio taj ljubljeni sluga koji je Bogu povolji. On je obznanio

ˇ sto je istinska pravda, koja je u to vri-

jeme bila zamagljena krivim vjerskim u ˇ cenjima i tradici-

jom. Budu ´ ci da su krivo primjenjivali Bo

ˇ zji zakon, farizeji

ˇ cak ni bolesnoj osobi nisu htjeli pomo

´ ci ako je bila subo-

ta. Time

ˇ

sto je jasno obznanio Bo

ˇ

zju pravdu, Isus je oslo-bodio ljude nepravednih vjerskih obi ˇ caja kojima su bili op-tere

´ ceni, i zato su ga vjerski voe

ˇ zeljeli ubiti.

U kom se smislu Isus nije ‘svaao niti je vikao niti seglas njegov

ˇ cuo na ulicama’? Kad god bi izlije

ˇ cio ljude, Isus

bi im “zabranio da ˇ sire glas o njemu”. Nije htio da ga se

po ulicama hvali na sva zvona niti da se iskrivljene pri ˇ ce

o njemu ushi

´

ceno prenose od usta do usta.Isto tako, Isus je svoju utje

ˇ snu poruku prenosio ljudima

koji su, simboli ˇ cno govore

´ ci, bili poput slomljene i zga

ˇ zene

trske. Bili su i poput stijenja kojisamo

ˇ sto se nije ugasio. No Isus

nije zdrobio “zgnje ˇ cenu trsku”

niti je ugasio “stijenj koji tinja”,

ve

´

c je ponizne ljude suosje

´

cajnoi s ljubavlju hrabrio i pru ˇ zao imnadu. On je doista Izabranik u

ˇ cije se

ime narodi mogu pouzdati!Matej 12:15-21; Marko 3:7-12; Izaija 42:1-4

ˇ Kako je Isus obznanio ˇ sto je pravda,

a da se pritom nije svaao niti se nje-

gov glas

ˇ

cuo na ulicama?ˇ Tko je bio poput zgnje

ˇ cene trske

i stijenja koji tinja i kako se Isusophodio s takvim ljudima?



OKO godinu i pol nakon

ˇ sto je zapo

ˇ ceo svoju slu

ˇ zbu

i nakon ˇ sto ga je Ivan Krstitelj predstavio narodu

kao Janje Bo ˇ zje, Isus je imao prili ˇ can broj u ˇ cenika.Njegovi prvi u

ˇ cenici bili su Andrija,

ˇ Simun Petar, Ivan i vje-

rojatno njegov brat Jakov te Filip i Natanael (koji se zvaoi Bartolomej). Osim njih, s vremenom su mu se pridru

ˇ zili

i mnogi drugi.

No do ˇ sao je i trenutak da Isus izabere sebi apostole —

bliske suradnike koje je namjeravao osposobiti za posebnu

slu ˇ zbu. Prije nego ˇ sto ih je odabrao, oti ˇ sao je u goru i cije-lu no

´ c proveo mole

´ ci se svom Ocu. Vjerojatno se molio za

mudrost i njegov blagoslov. Kad se razdanilo, pozvao je

Odabir apostola34



JEDAN od najupe

ˇ catljivijih biblijskih izvje

ˇ staja zasi-

gurno je ˇ cuvena propovijed koju je Isus odr

ˇ zao na ob-

ronku jedne gore pored Galilejskog mora, vjerojatnoblizu Kafarnauma. Kratko prije toga Isus je cijelu no

´ c pro-

veo u molitvi, a onda je meu svojim u ˇ cenicima odabraodvanaestoricu apostola. Potom se s njima spustio do jednezaravni.

Isus je tada po svoj prilici bio ve ´ c jako umoran i

ˇ zeljan

sna. Meutim k njemu je do ˇ slo veliko mno

ˇ stvo ljudi, neki

ˇ cak iz Judeje i Jeruzalema,

ˇ sto zna

ˇ ci da su pre

ˇ sli oko stoti-

nu kilometara. Drugi su stigli iz priobalnog podru ˇ cja oko

Tira i Sidona, gradova na sjeveru. Do ˇ sli su ˇ cuti Isusove po-uke, a

ˇ zeljeli su i da ih izlije

ˇ ci od bolesti. Meu njima je

bilo ˇ cak i onih koji su bili opsjednuti demonima, Sotoni-

nim zlim anelima.

Kad je Isus si ˇ sao meu narod, bolesni su mu stali prila-

ziti da bi ga dotaknuli, a on ih je sve izlije ˇ cio. Nakon toga

o ˇ cito se popeo na neku uzvisinu te je ondje sjeo i po

ˇ ceo

pou ˇ cavati ljude okupljene pred njim. U tom trenutku vi ˇ seniti jedna jedina osoba meu

ˇ citavim mno

ˇ stvom nije bolo-

vala od neke te ˇ ze bolesti. Doista zadivljuju

´ ce!

Propovijed na gori35



Ljudi su s ne-strpljenjem o

ˇ cekiva-

li da ˇ cuju

ˇ sto

´ ce im re

´ ci

u ˇ citelj koji

ˇ cini takva iz-

vanredna ˇ cuda. Meutim

Isus je svoju propovijed iz-

nio prvenstveno da bi pou

ˇ

ciosvoje u ˇ cenike koji su vjerojat-no bili okupljeni blizu njega.A da bismo i mi imali koristiod najve

´ ce propovijedi koja je

ikad odr ˇ zana, Isusove su po-

uke zabilje ˇ zila dvojica evane-

lista — Matej i Luka.



Matejev tekst propovijedi otprilike je ˇ ceti-

ri puta du ˇ zi od Lukinog. Osim toga neke Isu-

sove izjave koje je Matej naveo u svom izvje- ˇ

staju Luka je smjestio u izvje

ˇ

staje o nekimdrugim dogaajima, ˇ sto se mo ˇ ze uo ˇ citi kad seusporede Matej 6:9-13 i Luka 11:1-4 te Matej 6:25-34 i Luka12:22-31. No to nije ni

ˇ sta neobi

ˇ cno. Isus je o

ˇ cito iste pouke

iznosio vi ˇ se puta, a Luka je neke od njih odlu

ˇ cio zapisati

u drugim kontekstima.

Ono ˇ sto Propovijed na gori

ˇ cini toliko vrijednom nije sa-

mo snaga njenih duhovnih pouka ve

´

c i jednostavnost i jas-no ´ ca kojom ih je Isus iznio. On je govorio o svakodnevnimstvarima i onome

ˇ sto je ljudima bilo dobro poznato. Stoga

je duboke duhovne istine lako mogao razumjeti svatko tko je

ˇ zelio

ˇ zivjeti u skladu s Bo

ˇ zjom voljom.



Tko je istinski sretan?Svi ljudi

ˇ zele biti sretni. Isus je to dobro znao i zato je

odmah na po ˇ cetku svoje propovijedi govorio o tome

ˇ sto

donosi pravu sre

´

cu. To je nesumnjivo odmah zaokupilopa ˇ znju mno ˇ stva. Ipak, mora da su njegove rije ˇ ci mnogimazvu

ˇ cale zbunjuju

´ ce.

Obra ´ caju

´ ci se svojim u

ˇ cenicima, Isus je rekao: “Sretni ste

vi siroma ˇ sni, jer je va

ˇ se kraljevstvo Bo

ˇ zje. Sretni ste vi ko-

ji sada gladujete, jer ´ cete se nasititi. Sretni ste vi koji sada

pla ˇ cete, jer

´ cete se smijati. Sretni ste kad vas ljudi mrze (...).

Radujte se u taj dan i kli ˇ cite, jer je velika nagrada va

ˇ sa na

nebu!”

Tako glase uvodne rije ˇ ci Isusove propovijedi prema Lu-

kinom izvje ˇ staju. A prema onome

ˇ sto je zapisao Matej, Isus

je rekao da su sretni i krotki, milosrdni, oni koji su ˇ cista

srca i mirotvorci. Objasnio je da su sretni zato ˇ sto

´ ce na-

slijediti Zemlju, zato ˇ sto

´ ce im se ukazati milosre te

´ ce vi-

djeti Boga i nazvati se Bo ˇ zjim sinovima.



Meutim, kad je govorio o sre ´ ci,

Isus nije mislio samo na trenutnovedro i veselo raspolo

ˇ zenje neko-

ga tko se dobro zabavlja. Pravasre ´ ca duboko je zadovoljstvo ˇ sto ga osje

´ ca

ˇ covjek

ˇ ciji

ˇ zivot

ima istinski smisao.

Stoga, kako je Isus rekao,istinski su sretni oni koji na-

stoje zadovoljiti svoju duhov-nu glad, koji su tu

ˇ zni zbog svo-

je gre ˇ snosti te oni koji poznaju

Boga i slu ˇ ze mu.

ˇ Cak i kad su omra-

ˇ zeni i progonjeni zato

ˇ sto vr

ˇ se Bo

ˇ zju

volju, ni ˇ sta ne mo

ˇ ze pomutiti njihovu sre

´ cu

jer znaju da ˇ cine ono

ˇ sto je ugodno Bogu i da

´ ce ih on

nagraditi vje ˇ cnim

ˇ zivotom.

Meutim mnogi od onih koji su slu ˇ sali Isusovu propovi-

jed, ba ˇ s kao i mnogi danas, smatrali su da bogatstvo i u ˇ zi-ci

ˇ covjeka

ˇ cine sretnim. Isus je znao da je to zabluda. Zato

je i rekao ne ˇ sto

ˇ sto je sigurno iznenadilo mno

ˇ stvo koje ga

je slu ˇ salo:

“Te ˇ sko vama, bogati, jer ve

´ c imate svoju utjehu! Te

ˇ sko

vama koji ste sada siti, jer ´ cete gladovati! Te

ˇ sko vama koji

se sada smijete, jer ´ cete tugovati i plakati! Te

ˇ sko vama kad

svi ljudi dobro govore o vama, jer to su isto njihovi praoci ˇ cinili la

ˇ znim prorocima!”

ˇ Sto je Isus time htio re

´ ci? Za

ˇ sto

´ ce biti te

ˇ sko bogatima,

onima koji se smiju prepu ˇ staju

´ ci se u

ˇ zicima i onima koji

u ˇ zivaju naklonost ljudi? Zato

ˇ sto osoba kojoj je stalo do

takvih stvari ne ˇ zeli svoj

ˇ zivot posvetiti slu

ˇ zenju Bogu,

a upravo je to ono ˇ sto donosi pravu sre

´ cu. S druge stra-

ne, Isus nije mislio da je ˇ covjek sretan samim time ˇ sto jesiroma

ˇ san, gladan i tu

ˇ zan. No osobe koje imaju te

ˇ ske

ˇ zivotne okolnosti

ˇ ce

ˇ s

´ ce se odazivaju na njegovu poruku



i tako pronalaze istin-sku sre

´ cu.

Potom je Isus svojim

u

ˇ

cenicima rekao: “Viste sol zemlje.” Narav-no, te rije

ˇ ci imaju sim-

boli ˇ cno zna

ˇ cenje. Sol

spre ˇ cava kvarenje hra-

ne. Ustvari, veliki kupsoli nalazio se blizu ˇ zrtvenika u Jehovinomhramu, a sve ´ cenici sunjome solili

ˇ zrtvene pri-

nose.

Isusovi su u ˇ cenici “sol zem-

lje” u tom smislu ˇ sto

ˇ stite ljude od duhovne i moralne is-

kvarenosti donose ´ ci im poruku koja mo

ˇ ze spasiti

ˇ zivot svi-

ma koji je prihvate. Ta poruka poti ˇ ce ljude da razvijaju

ustrajnost, vjernost i odanost Bogu.“Vi ste svjetlo svijeta”, rekao je Isus u

ˇ cenicima. Objasnio

je da nitko ne bi svjetiljku stavio pod ko ˇ saru, nego bi je

stavio na svije ´ cnjak, a zatim je dodao: “Tako neka va

ˇ se svje-

tlo svijetli pred ljudima.” U ˇ cenici su trebali

ˇ siriti svjetlo jav-

nim svjedo ˇ cenjem, a i svojim uzornim vladanjem koje je

u skladu s biblijskim na ˇ celima.

Visoka moralna mjerilaVjerski voe smatrali su da Isus kr

ˇ si Bo

ˇ zji Zakon te su

ga zbog toga ˇ cak htjeli ubiti. Zato je on u nastavku obja-

snio: “Ne mislite da sam do ˇ sao obezvrijediti Zakon ili Pro-

roke. Nisam do ˇ sao obezvrijediti, nego ispuniti!”

Isus je duboko po ˇ stovao Bo

ˇ zji Zakon te je i druge poti-

cao da ga po ˇ stuju.

ˇ Cak je rekao: “Tko god prekr

ˇ si jednu od

ovih najmanjih zapovijedi i tako nau ˇ ci ljude, bit ´ ce nazvannajmanjim u kraljevstvu nebeskom”, odnosno takva osobane

´ ce niti u

´ ci u Kraljevstvo.



Isus nipo ˇ sto nije podcje-

njivao Bo ˇ zji Zakon. Da-

pa ˇ ce, osudio je

ˇ cak i sta-

vove koji mogu navesti ˇ covjeka da ga pre-kr

ˇ si. Nakon

ˇ sto je

spomenuo zapovijed: “Ne ubij”, do-dao je: “A ja vamka

ˇ zem: Svatko tko

se uporno gnjevi nabrata svojega odgo-varat

´ ce pred su-

dom.”

Budu ´ ci da nije

nimalo bezopasnouporno se gnjeviti nasvog bli

ˇ znjeg, jer to

ˇ cak

mo ˇ ze dovesti do ubojstva,Isus je jednim primjerom is-taknuo koliko bismo se treba-li potruditi da s drugima budemou miru. Ispri

ˇ cao je: “Ako donese

ˇ s dar svoj na

ˇ zrtvenik i

ondje se sjeti ˇ s da brat tvoj ima ne

ˇ sto protiv tebe, ostavi dar

svoj ondje pred ˇ zrtvenikom, pa otii i prvo se pomiri s bra-

tom svojim, a onda se vrati i prinesi dar svoj.”Osvr

´ cu

´ ci se na sedmu od Deset zapovijedi, Isus je kazao:

“ ˇ

Culi ste da je bilo re ˇ ceno: ‘Ne u

ˇ cini preljub!’” Meutim,

on nije osudio samo preljub nego i pothranjivanje nemo-ralnih

ˇ zelja koje mogu dovesti do njega, rekav

ˇ si: “Svatko

tko po ˇ zudno gleda neku

ˇ zenu ve

´ c je u srcu svojemu po

ˇ ci-

nio preljub s njom.”

Isus ovdje nije govorio o prolaznim nemoralnim mislima,nego je rekao: “Svatko tko po

ˇ zudno gleda.” U

ˇ cestalo pro-

matranje mo ˇ ze pobuditi strastvene

ˇ zelje, a zatim dovesti



i do preljuba ako se za to uka ˇ ze prilika. Kako se to mo

ˇ ze

sprije ˇ citi? Isus je vrlo slikovito objasnio da je ponekad po-

trebno poduzeti drasti ˇ cne mjere: “Ako te desno oko tvoje

navodi na grijeh, iskopaj ga i baci od sebe. (...) I ako te des-na ruka tvoja navodi na grijeh, odsijeci je i baci od sebe.”

Ljudi su ˇ cesto spremni

ˇ zrtvovati neki dio tijela koji je za-

hva ´ cen bole

ˇ s

´ cu da bi spasili svoj

ˇ zivot. No, prema Isuso-

vim rije ˇ cima, jo

ˇ s je va

ˇ znije odbaciti sve

ˇ sto bi moglo iza-

zvati nemoralne misli i postupke, pa ˇ cak i ako je u pitanju

ne ˇ sto

ˇ sto nam je dragocjeno poput oka ili ruke. Isus je re-

kao da

´

ce onaj tko ne postupi tako biti ba

ˇ

cen u gehenu.Gehena je bila smetli ˇ ste kraj Jeruzalema u kojem se spa-ljivao otpad, a on ju je spomenuo kao simbol vje

ˇ cne pro-

pasti.

Isus je govorio i o tome kako se ophoditi s ljudima kojinas

ˇ zele uvrijediti ili nam nanijeti

ˇ stetu. Savjetovao je:

“Ne opirite se onome tko je zao. Naprotiv, ako te tko o ˇ sama-

ri po desnom obrazu, okreni mu i drugi.” Time nije mislio



da ne smijemo bra-niti sebe i svoju obi-telj ako nas netko na-padne.

ˇ Samarom se

obi ˇ cno ne ˇ zeli nanijeti fizi

ˇ cka bol, nego

uvreda. Dakle ˇ zelio

je re ´ ci da bi bilo neis-

pravno vratiti istommjerom onome tko po-ku

ˇ sa izazvati svau ili su-

kob bilo doslovnim ˇ samarom biloprovokativnim i uvredljivim rije

ˇ cima.

Nakon ˇ sto je spomenuo kako Bo

ˇ zji zakon nala

ˇ ze da

ˇ co-

vjek treba ljubiti svoje bli ˇ znje, Isus je izjavio: “A ja vam ka-

ˇ zem: Ljubite neprijatelje svoje i molite se za one koji vasprogone.” Pritom je objasnio i za

ˇ sto: “Da biste bili sinovi

Oca svojega koji je na nebesima, jer on daje da sunce nje-

govo izlazi zlima i dobrima.”Taj dio propovijedi zaklju

ˇ cio je poticajem: “Budite savr-

ˇ seni, kao

ˇ sto je savr

ˇ sen Otac va

ˇ s nebeski.” Isus time nije

htio re ´ ci da mo

ˇ zemo biti savr

ˇ seni poput Boga, u apsolut-

nom smislu, ve ´ c da po uzoru na njega mo

ˇ zemo voljeti

ˇ cak

i svoje neprijatelje. Prema Lukinom izvje ˇ staju on je rekao:

“Budite milosrdni, kao ˇ sto je Otac va

ˇ s milosrdan.”

Molitva i pouzdanje u BogaU nastavku svoje propovijedi Isus je osudio licemjer-

je ljudi koji se razme ´ cu svojom izvanjskom pobo

ˇ zno

ˇ s

´ cu.

“Kada daje ˇ s milostinju”, upozorio je, “ne trubi pred so-

bom, kao ˇ sto licemjeri

ˇ cine.”

Zatim je nastavio: “Tako i kad se molite, ne budite kaolicemjeri. Jer oni se vole moliti stoje

´ ci u sinagogama i na

velikim raskri ˇ zjima da bi ih vidjeli ljudi.” S druge strane,savjetovao je: “A ti, kad se moli

ˇ s, ui u svoju najskroviti-

ju sobu i zatvori vrata pa se pomoli Ocu svojemu koji je



u tajnosti.” Isus nije htio re ´ ci da su javne molitve same po

sebi neispravne, jer se i on molio pred drugima. On je osu-dio molitve koje ljudi izgovaraju samo da bi zadivili druge

i od njih izmamili laskave pohvale.Potom je kazao: “Kad se molite, ne govorite uvijek jed-no te isto, kao

ˇ sto

ˇ cine neznabo

ˇ sci.” To ne zna

ˇ ci da je samo

ponavljanje ne ˇ sto lo

ˇ se. Uostalom, i Isus se vi

ˇ se puta mo-

lio “istim rije ˇ cima”. No on je bio protiv toga da se napa-

met, bez razmi ˇ sljanja, izgovara uvijek jedno te isto, kao

ˇ sto

to ˇ cine oni koji mehani

ˇ cki ponavljaju molitve slu

ˇ ze

´ ci se na-

primjer krunicama.

Da bi pokazao ljudima kako se trebaju moliti, Isus je iz-govorio molitvu koja im je trebala slu

ˇ ziti kao primjer, a sa-

stojala se od sedam molbi. Prve tri molbe odnose se na pri-znavanje Bo

ˇ zje vrhovne vlasti i ostvarenje njegovih nauma.

One izra ˇ zavaju

ˇ zelju da se sveti Bo

ˇ zje ime, da doe

njegovo Kraljevstvo i da se vr ˇ si njegova volja.

Ostale ˇ cetiri ti

ˇ cu se osobnih potreba, kao

ˇ sto

su svakodnevna hrana, opro ˇ stenje grijeha,pomo

´ c u nadvladavanju ku

ˇ snji i izbav-

ljenje od Zloga.

Isus je nadalje govorio o tome da pre-tjerana te

ˇ znja za materijalnim stvarima

mo ˇ ze biti velika zamka. Stoga je slu

ˇ sate-

lje poticao: “Ne skupljajte vi ˇ se sebi bla-

go na zemlji, gdje moljac i hra nagri-zaju i gdje lopovi provaljuju i kradu.”Zemaljsko blago lako propadne i,

ˇ sto je

jo ˇ s va

ˇ znije, njime se ne mo

ˇ ze ste

´ ci Bo

ˇ z-

ja naklonost.

Stoga je Isus rekao: “Skupljajte sebiblago na nebu.” To mo

ˇ zemo

ˇ ciniti ta-

ko da svojim na ˇ cinom ˇ zivota po-ka

ˇ zemo da nam je slu

ˇ zba

Bogu na prvom mje-



stu. Tako ´ cemo ste

´ ci dobro ime pred Bogom i dobiti od nje-

ga divnu nagradu, ˇ sto nam nitko ne mo

ˇ ze oduzeti. Isus je

zaklju ˇ cio: “Gdje je blago tvoje, ondje

´ ce biti i srce tvoje.”

U ˇ zelji da dodatno istakne kolika se opasnost krije u ma-

terijalizmu, naveo je sljede ´ cu usporedbu: “Svjetiljka je tije-

lu oko. Ako je, dakle, oko tvoje bistro, cijelo

´

ce tijelo tvojebiti svijetlo. Ali ako je oko tvoje zlo, cijelo ´ ce tijelo tvojebiti tamno.” Oko koje dobro vidi za tijelo je poput svjetilj-ke na tamnom mjestu. Da bi na

ˇ se simboli

ˇ cno oko moglo

jasno vidjeti, mora biti bistro, usredoto ˇ ceno samo na jedan

cilj. Oko koje nije usredoto ˇ ceno na ono

ˇ sto je najva

ˇ znije

lako mo ˇ ze navesti osobu da pogre

ˇ sno rasuuje, da materi-

jalnim stvarima pridaje ve ´ cu pa

ˇ znju nego Bogu. Tako nje-

no “cijelo tijelo” postaje tamno.

Da bi jo ˇ s vi

ˇ se naglasio tu misao,

Isus se poslu ˇ zio upe

ˇ catljivim pri-

mjerom. Rekao je: “Nitko nemo

ˇ ze robovati dvojici gospo-

dara, jer ili ´ ce jednoga mrziti,

a drugoga ljubiti, ili ´ ce jedno-

me biti privr ˇ zen, a drugoga ´ ce prezirati. Ne mo

ˇ zete robo-

vati Bogu i bogatstvu.”



Potom je uvjerio svoje slu ˇ satelje da ne trebaju biti zabri-

nuti za svoje materijalne potrebe ako im je Bog na prvommjestu. “Pogledajte ptice nebeske”, rekao je, “jer one ne si-

ju niti

ˇ

zanju niti skupljaju u

ˇ

zitnice, a ipak ih va

ˇ

s Otac ne-beski hrani.” Zatim ih je upitao: “Niste li vi vredniji odnjih?”

Isus je spomenuo i ljiljane u polju te je rekao da “ni Sa-lamun u svoj slavi svojoj nije bio odjeven kao jedan odnjih”. Potom je nastavio: “Ako Bog tako obla

ˇ ci bilje polj-

sko, (...) ne ´ ce li jo

ˇ s prije vas, malovjerni?” Na koncu je za-

klju

ˇ

cio: “Nemojte biti zabrinuti i govoriti: ‘

ˇ

Sto

´

cemo jesti?’ili ‘ ˇ Sto ´ cemo piti?’ ili ‘ ˇ Sto ´ cemo obu ´ ci?’ (...) Otac va ˇ s nebe-ski zna da vam je sve to potrebno. Stoga tra

ˇ zite najprije

kraljevstvo i Bo ˇ zju pravednost, a sve

´ ce vam se ovo dodati.”

Put koji vodi u ˇ zivot ˇ

Zelimo li i ´ ci putem koji vodi u

ˇ zivot, moramo se dr

ˇ zati

Isusovih u ˇ cenja. No to nije uvijek lako. Farizeji su napri-

mjer bili skloni osuivati ljude, a mnogi su se vjerojatnopovodili za njima. Stoga je Isus u svojoj propovijedi daosljede

´ ce upozorenje: “Ne sudite, da vam se ne sudi. Jer ka-

kvim sudom sudite, takvim ´ ce vam se suditi.”

Povoditi se za farizejima koji su stalno kritizirali drugebilo je opasno. Prema Lukinom izvje

ˇ staju, Isus je slikovito

upozorio na to, rekav ˇ si: “Mo

ˇ ze li slijepac voditi slijepca?

Ne ´ ce li obojica upasti u jamu?”

Biti previ ˇ se kriti

ˇ can prema drugima, uveli

ˇ cavati njihove

mane i stalno im prigovarati ozbiljan je prijestup. Zato jeIsus upitao: “Kako mo

ˇ ze

ˇ s re

´ ci bratu svojemu: ‘Brate, dopu-

sti da izvadim trun koji ti je u oku’, a sam ne vidi ˇ s gredu

u svojem oku? Licemjeru! Izvadi najprije gredu iz svojegoka, pa

´ ce

ˇ s onda dobro vidjeti kako izvaditi trun koji je

u oku brata tvojega.”Ipak, to ne zna

ˇ ci da Isusovi u

ˇ cenici ne bi trebali biti raz-

boriti u ophoenju s drugima, jer on je rekao: “Ne dajte



U nastavku je ukazao na to da nije lako i ´ ci putem koji

vodi u ˇ zivot, rekav

ˇ si: “Uite na uska vrata! Jer

ˇ sirok je i pro-

stran put koji vodi u propast i mnogo je onih koji njime

idu. A uska su vrata i tijesan put koji vodi u

ˇ

zivot i malo je onih koji ga nalaze.”

Budu ´ ci da lako mo

ˇ zemo biti zavedeni, Isus je upozorio:

“ ˇ

Cuvajte se la ˇ znih proroka koji dolaze k vama u ov

ˇ cjem

runu, a iznutra su grabe ˇ zljivi vukovi.” Objasnio je da se la

ˇ z-

ne proroke mo ˇ ze prepoznati po njihovim djelima i u

ˇ cenji-

ma, kao ˇ sto se dobro drvo i nevaljalo drvo mo

ˇ ze prepozna-

ti po njihovim plodovima.

Nadalje, rekao je da se njegovi u ˇ cenici ne prepoznajusamo po onome

ˇ sto govore ve

´ c i po onome

ˇ sto

ˇ cine. O oni-

ma koji tvrde da je on njihov Gospodin, a ne izvr ˇ savaju vo-

lju njegovog Oca, rekao je: “Kazat ´ cu im: Nikad vas nisam

poznavao! Odlazite od mene, vi koji ˇ cinite bezakonje!”

Na kraju svoje propovijedi iznioje vrlo upe ˇ catljiv zaklju-

ˇ cak. Ispri

ˇ cao je: “Svatko tko

ˇ cuje ove moje rije

ˇ ci i izvr

ˇ sava

ih bit ´ ce kao razborit ˇ covjek koji je ku ´ cu sagradio na stije-ni. I zaplju

ˇ stala je ki

ˇ sa, do

ˇ sle su bu-

jice, zapuhali su vjetrovi i uda-rili su na tu ku

´ cu, ali ona se

nije sru ˇ sila, jer joj je temelj

bio na stijeni.”

S druge strane, o ono-me tko ˇ cu je njegove ri-

je ˇ ci, a ne izvr

ˇ sava ih,

Isus je rekao: “On ´ ce

biti kao lud ˇ covjek ko-

ji je ku ´ cu sagradio na

pijesku. I zaplju ˇ stala

je ki ˇ sa, do

ˇ sle su buji-

ce, zapuhali su vje-trovi i udarili su natu ku

´ cu i ona se sru-



ˇ sila i posve se ras-pala.”

Kad je propovijed

zavr

ˇ

sila, mno

ˇ

stvo jebilo zadivljeno Isu-sovim u

ˇ cenjem jer

ih je u ˇ cio “kao onaj

iza ˇ cijih rije

ˇ ci stoji

Bog”, a ne kao njiho-vi vjerski voe.

Luka 6:12-23; Matej 5:1-12; Luka 6:24-26;Matej 5:13-48; 6:1-34; 26:36-45; 7:1-29; Luka 6:27-49

ˇ Gdje se Isus nalazio kad je odr ˇ zao svoju

ˇ cuvenu propovijed, tko ga je slu-

ˇ sao i

ˇ sto je on u

ˇ cinio prije nego

ˇ sto ju je iznio?

ˇ Za ˇ sto nije neobi

ˇ cno to

ˇ sto je pojedine Isusove izjave koje je Matej uvrstio

u Propovijed na gori Luka smjestio u neke druge izvje ˇ staje?

ˇ

ˇ Sto Isusovu propovijed

ˇ cini izuzetno vrijednom?

ˇ Tko je istinski sretan i za ˇ sto?

ˇ Kome ´ ce biti te ˇ sko i za ˇ sto?

ˇ U kom su smislu Isusovi u ˇ cenici “sol zemlje” i “svjetlo svijeta”?

ˇ Kako je Isus pokazao da duboko po ˇ stuje Bo

ˇ zji Zakon?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao o tome kako iskorijeniti uzrok ubojstva i svae?

ˇ

ˇ Sto zna

ˇ ci okrenuti i drugi obraz?

ˇ Kako mo ˇ zemo biti savr

ˇ seni kao

ˇ sto je Bog savr

ˇ sen?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao o molitvi?

ˇ Za ˇ sto je bolje skupljati blago na nebu nego na Zemlji i kako ga se mo

ˇ ze

ste ´ ci?

ˇ Koje je primjere Isus naveo da bi pomogao svojim u ˇ cenicima kloniti se

materijalizma?

ˇ Za ˇ sto je Isus rekao da ne trebamo biti zabrinuti za svoje materijalne potrebe?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao o osuivanju drugih, no kako je ipak ukazao na to da

njegovi u ˇ cenici trebaju biti razboriti u ophoenju s ljudima?

ˇ

ˇ Sto je jo

ˇ s Isus rekao o molitvi i koje je va

ˇ zno na

ˇ celo o meuljudskim odno-

sima naveo?

ˇ

Koje Isusove rije

ˇ

ci pokazuju da nije lako i

´

ci putem koji vodi u

ˇ

zivot i dalako mo

ˇ zemo biti zavedeni?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao u zaklju

ˇ cku svoje propovijedi i kakav je dojam ona ostavi-

la na ljude?



ISUS je Propovijed na gori odr ˇ zao otprilike na polovi-

ni svoje troipolgodi ˇ snje slu

ˇ zbe. To zna

ˇ ci da mu je bilo

ostalo jo ˇ s samo oko godinu i devet mjeseci da dovr

ˇ si

svoj zadatak na Zemlji.

Kad se vratio u Kafarnaum, polaznu to ˇ cku svojih pro-

povjedni ˇ ckih putovanja, pristupili su mu

ˇ zidovski starje

ˇ si-

ne s jednom molbom. Poslao ih je jedan rimski stotnik koji

je imao nasmrt bolesnog slugu.Budu

´ ci da je stotniku taj sluga bio drag,

ˇ zelio je da ga

Isus izlije ˇ ci.

ˇ Zidovi su se zauzeli za stotnika i usrdno zamo-

lili Isusa: “Dostojan je da mu to u ˇ cini

ˇ s, jer voli na

ˇ s narod

i sagradio nam je sinagogu.”

Isus je bez oklijevanja po ˇ sao s njima. Meu-

tim, kad su do ˇ sli nadomak njegove ku

´ ce, stotnik

je poslao svoje prijatelje da mu ka- ˇ zu: “Gospodine, netrudi se, jer nisamvrijedan da ue

ˇ s

pod moj krov! Za-to se nisam sma-trao dostojnim do-

´ ci k tebi.”Kakvu je samo

poniznost pokazaotaj stotnik koji jeina

ˇ ce bio navikao

zapovijedati drugi-ma! No kako on ni-

je bio ˇ

Zidov, time je vjerojatno poka-zao i obzirnost pre-

Velika vjeravojnog zapovjednika

36



ma Isusu jer je znao da je ˇ

Zidovima bilo zabranjeno dru- ˇ ziti se s pripadnicima drugih naroda.

ˇ Cak je i apostol

Petar kasnije rekao: “Vi znate da ˇ

Zidovu Zakon zabranju-

je dru

ˇ

ziti se s

ˇ

covjekom iz drugog naroda ili dolaziti k nje-mu.”

Stotnik po svoj prilici nije htio da Isus snosi posljedi-ce zbog kr

ˇ senja tog obi

ˇ caja, pa mu je zato preko svojih



prijatelja poru ˇ cio: “Reci rije

ˇ c da ozdravi sluga moj! Jer i ja

imam svoje nadreene, a imam i vojnike koji su mi podre-eni, pa jednome ka

ˇ zem: ‘Idi!’ i on ide, a drugome: ‘Doi!’

i on doe, a svojem robu: ‘U

ˇ

cini to!’ i on u

ˇ

cini.”Isusa je zadivilo to ˇ sto je ˇ cuo te je rekao: “Ka ˇ zem vam,ni u Izraelu nisam na

ˇ sao toliku vjeru!” Nakon

ˇ sto je izlije-

ˇ cio stotnikovog slugu, Isus je iskoristio priliku da objasnida

´ ce ne-

ˇ Zidovi koji poka

ˇ zu vjeru dobiti blagoslove kojih

su se bezvjerni ˇ

Zidovi odrekli. Rekao je:

“Mnogi s istoka i zapada do ´ ci

´ ce i biti za stolom s Ab-

rahamom i Izakom i Jakovom u kraljevstvu nebeskom,dok ´ ce sinovi kraljevstva biti ba ˇ ceni van u tamu. Ondje ´ ceplakati i

ˇ skrgutati zubima.”

“Sinovi kraljevstva” koji su trebali biti ba ˇ ceni u tamu

predo ˇ cavali su

ˇ Zidove koji su prvi dobili priliku vladati

s Kristom, ali su je odbacili. Abraham, Izak i Jakov predo- ˇ cavaju vladare Bo

ˇ zjeg Kraljevstva. Isus je

ˇ zelio re

´ ci da

´ ce

mu se i ne-

ˇ

Zidovi mo

´

ci pridru

ˇ

ziti za simboli

ˇ

cnim stolom“u kraljevstvu nebeskom”.Luka 7:1-10; Matej 8:5-13; Djela apostolska 10:28

ˇ ˇ Sto su

ˇ Zidovi za-

molili Isusa u imerimskog stotnika?

ˇ

ˇ Sto je vjerojatno

bio razlog za ˇ sto

stotnik nije pozvaoIsusa u svoj dom?

ˇ

ˇ Sto su zna

ˇ cile

Isusove zaklju

ˇ

cnerije ˇ ci?



NEDUGO nakon

ˇ sto je izlije ˇ cio slugu rimskog stot-

nika Isus je krenuo u grad Nain, koji se nalaziotridesetak kilometara jugozapadno od Kafarna-

uma. S njim su bili njegovi u ˇ cenici, a pratilo ih je i veliko

mno ˇ stvo ljudi. Pred sam grad vjerojatno su stigli u pred-

ve ˇ cerje. Ondje su nai

ˇ sli na pogrebnu povorku. Ljudi su no-

sili tijelo jednog mladi ´ ca kako bi ga pokopali izvan grada.

Majka tog mladi ´ ca na ˇ sla se u vrlo te ˇ skoj situaciji jer jebila udovica, a on joj je bio sin jedinac. Kad joj je ranijeumro mu

ˇ z, utjehu je mogla prona

´ ci u svom sinu. Ali sada,

Uskrsnu ´ ce

udovi ˇ cinog sina

37



s njegovom smr ´ cu, rasplinule su se sve njene nade,

ˇ zelje

i planovi za budu ´ cnost. Vi

ˇ se nije imala nikoga tko bi je

mogao utje ˇ siti. Dok je u pratnji svojih sugraana

i

ˇ

sla pokopati sina, zasigurno je bila shrvana odtuge.

Kad ju je Isus ugledao, ganula ga je njena du-boka bol. Stoga joj je nje

ˇ zno, ali i odlu

ˇ c-

nim tonom koji joj je mogao uliti nadu,rekao: “Ne pla

ˇ ci!” Te su rije

ˇ ci odmah

privukle pa ˇ znju prisutnih. Stoga, kad

je Isus pri

ˇ

sao i dotaknuo mrtva

ˇ

ckanosila, nosioci su stali. Zacijelo su sesvi pitali

ˇ sto

´ ce sada u

ˇ ciniti.

Istina, oni koji su do ˇ sli s Isusom

ve ´ c su bili o

ˇ cevici brojnih

ˇ cude-

snih izlje ˇ cenja koja je vr

ˇ sio. No

o ˇ cito nikada prije nisu vidjeli da je Isus

ikoga uskrsnuo. Je li on doista mogao ta-kvo ˇ sto u ˇ ciniti? Obrativ ˇ si se mrtvacu, Isus je rekao: “Mladi

´ cu, tebi ka

ˇ zem, ustani!” On je us-

tao i po ˇ ceo govoriti, a Isus ga je prepustio njegovoj

majci.

Kad su ljudi vidjeli da je mladi ´ c zaista

ˇ ziv, po

ˇ celi su go-

voriti: “Velik prorok podignut je meu nama.” Drugi su

rekli: “Bog se smilovao narodu svojemu.” Vijest o tom za-divljuju ´ cem ˇ cudu brzo se pro ˇ sirila po cijeloj Judeji i posvoj okolici.

U to je vrijeme Ivan Krstitelj jo ˇ s uvijek bio u zatvo-

ru i ˇ zelio je saznati vi

ˇ se o djelima koja je Isus

ˇ cinio. Nje-

govi u ˇ cenici pri

ˇ cali su mu o tim

ˇ cudima. Kako je on

reagirao? Luka 7:11-18

ˇ Koji je prizor Isus ugledao pred Nainom?

ˇ Kako je na Isusa djelovalo ono ˇ sto je vidio i

ˇ sto je potom u

ˇ cinio?

ˇ Kako su ljudi reagirali na Isusovo ˇ cudo?



KAD je Ivan Krstitelj, koji je ve

´ c oko godinu dana bio

u zatvoru, saznao da je Isus uskrsnuo sina udovi-ce iz Naina,

ˇ zelio je da mu sam Isus ka

ˇ ze kakvo

zna ˇ cenje ima to

ˇ cudo. Stoga je poslao dvojicu svojih u

ˇ ceni-

ka da ga upitaju: “Jesi li ti onaj koji ima do ´ ci ili da ˇ cekamodrugoga?”

To bi pitanje moglo zvu ˇ cati

ˇ cudno, naro

ˇ cito zato

ˇ sto je

Ivan skoro dvije godine ranije prilikom Isusovog kr ˇ stenja vi-

dio kako na njega silazi Bo ˇ zji duh te je

ˇ cuo kako Bog odaje

priznanje svom Sinu. Ivanovo bi pitanje mo ˇ zda nekoga mo-

glo navesti na pomisao da mu je vjera oslabjela. No to bi bio

pogre ˇ san zaklju ˇ cak. Isus se tom prilikom vrlo pohvalno iz-razio o Ivanu,

ˇ sto jama

ˇ cno ne bi u

ˇ cinio da je on po

ˇ ceo sum-

njati u njega. Za ˇ sto je onda Ivan postavio to pitanje?

Je li Ivanu oslabjela vjera?38



Mo ˇ zda je samo

ˇ zelio da mu Isus potvrdi da je Mesija. To

bi mu sigurno puno zna ˇ cilo i dalo bi mu snage da lak

ˇ se

podnese svoj mu ˇ can boravak u zatvoru. No Ivanovo je pi-

tanje vjerojatno imalo i dublje zna

ˇ

cenje. Po svemu sude

´

ci, ˇ zelio je znati ho ´ ce li nakon Isusa do ´ ci jo ˇ s netko, mo ˇ zda nje-gov nasljednik koji

´ ce ispuniti sve ono

ˇ sto je bilo prore

ˇ ce-

no o Mesiji.

Prema biblijskim proro ˇ canstvima koja je Ivan dobro po-

znavao, Bo ˇ zji Pomazanik trebao je postati kralj, izbavitelj.

No Ivan je jo ˇ s uvijek bio u zatvoru iako je ve

´ c dosta vre-

mena pro

ˇ

slo od Isusovog kr

ˇ

stenja. Stoga je o

ˇ

cito Isusa htioupitati: “Jesi li ti doista onaj koji ´ ce uspostaviti Bo ˇ zje Kra-ljevstvo i pokazati nam svoju mo

´ c ili trebamo

ˇ cekati



NAKON

ˇ sto je istaknuo vrijednu ulogu Ivana Krsti-

telja, Isus je po

ˇ

ceo govoriti o jednoj posve druga- ˇ cijoj temi — o ponosnim i prevrtljivim ljudimakoji su ga okru

ˇ zivali. “Ovaj nara

ˇ staj”, rekao je, “nalik je

djeci ˇ sto sjede i igraju se na trgovima, pa dovikuju jedni

drugima: ‘Svirali smo vam frulu, ali niste plesali. Naricalismo, ali niste se udarali u prsa kao da tugujete.’”

ˇ Sto je Isus time htio re

´ ci? Objasnio je: “Do

ˇ sao je Ivan,

koji nije ni jeo ni pio, a ipak se govori: ‘Demon je u nje-mu.’ Do ˇ sao je Sin ˇ covje ˇ cji, koji jede i pije, a opet se govo-ri: ‘Gle izjelice i pijanice, prijatelja poreznika i gre

ˇ snika!’”

Doista, ljudima je nemogu ´ ce ugoditi, nikad

nisu zadovoljni. Ivan je kao nazirej ˇ zivio

Ponosni i ponizni39



vrlo jednostavnim ˇ zivotom te se odricao mnogih u

ˇ zitaka,

u skladu s anelovim uputama da “ne smije piti vina niopojnog pi

´ ca”. No ljudi su govorili da je opsjednut demo-

nom. S druge strane, Isus nije

ˇ

zivio asketskim

ˇ

zivotom, ve

´

ckao i svi drugi ljudi, a optu ˇ zivali su ga za neumjerenost.

Narodu je uistinu bilo te ˇ sko udovoljiti! Pona

ˇ sali su se

poput djece koja se ne ˇ zele igrati s drugom djecom — niti

plesati kad ona sviraju niti tugovati kad ona nari ˇ cu. No

Isus je rekao: “Mudrost opravdavaju djela njezina.” Da,Ivanova i Isusova djela jasno su pokazala da su optu

ˇ zbe

protiv njih bile posve neutemeljene.Isus je potom poimence osudio tri grada u kojima je u

ˇ ci-

nio najvi ˇ se

ˇ cuda — Korozain, Betsaidu i Kafarnaum. Da

je ta ˇ cuda u

ˇ cinio u Tiru i Sidonu, rekao je, Feni

ˇ cani bi se

pokajali u kostrijeti i pepelu. Za Kafarnaum, koji mu jeslu

ˇ zio kao svojevrsno sjedi

ˇ ste tijekom tog razdoblja njego-

ve slu ˇ zbe, kazao je: “Lak

ˇ se

´ ce biti zemlji sodomskoj u Sud-

nji dan nego gradu ovome.”Zatim je stao slaviti svog nebeskog Oca zato

ˇ sto je od

mudrih i umnih sakrio dragocjene duhovne istine, a otkrioih je ljudima koji su ponizni poput male djece.

Na koncu je ljudima uputio vrlo dirljiv poziv: “Doitek meni svi koji ste izmoreni i optere

´ ceni i ja

´ cu vas okrije-

piti! Uzmite jaram moj na sebe i u ˇ cite od mene, jer ja sam

blag i ponizna srca, i na ´ ci ´ cete okrepu za du ˇ se svoje! Jer

jaram je moj ugodan i teret je moj lak.”

Na koji je na ˇ cin Isus pru

ˇ zio okrepu ljudima? Tako

ˇ sto

ih je oslobodio tegobnih obi ˇ caja kojima su ih njihovi vjer-

ski voe opteretili, naprimjer strogih pravila o dr ˇ zanju su-

bote. Isto tako donio je olak ˇ sanje onima koji su trpjeli pod

jarmom okrutnih vlasti i onima koje je savjest optere ´ civa-

la zbog grijeha koje su u ˇ cinili. Pokazao im je kako im grijesi mogu biti opro

ˇ steni i kako mogu razviti blizak odnos

s Bogom.



ˇ Sto zna

ˇ ci prihvatiti Isusov ugodan jaram? To zna

ˇ ci pot-

puno se predati na ˇ sem suosje

´ cajnom i milosrdnom nebe-

skom Ocu i slu ˇ ziti mu. A uzeti lak teret koji Isus nudi oni-

ma koji dou k njemu zna

ˇ

ci udovoljiti preduvjetima koje je Bog postavio za sve koji ˇ zele dobiti ˇ zivot. Ti preduvjetizapravo su njegove zapovijedi zapisane u Bibliji, koje nijete

ˇ sko izvr

ˇ savati.

Matej 11:16-30; Luka 1:15; 7:31-35; 1. Ivanova 5:3

ˇ Za ˇ sto je Isus rekao da su ponosni i prevrtljivi ljudi njegovog nara

ˇ staja

nalik djeci?

ˇ

ˇ

Sto je potaknulo Isusa da slavi svog Oca?ˇ

ˇ Cime su sve ljudi bili optere

´ ceni i kakvu im je okrepu Isus ponudio?



ISUS je mo

ˇ zda jo

ˇ s uvijek bio

u Nainu, gdje je uskrsnuoudovi

ˇ cinog sina, ili se pak na-

lazio u nekom obli ˇ znjem gradu kad

ga je farizej po imenu ˇ Simun pozvao

na objed. ˇ Simun je o

ˇ cito htio bolje

upoznati ˇ covjeka koji je

ˇ cinio tak-

va zadivljuju ´ ca djela.

Smatraju ´ ci to prilikom da do-ma

´ cina i ostale uzvanike pou

ˇ ci

o Bogu, Isus je prihvatio njegovpoziv, kao

ˇ sto je i ranije pri-

hva ´ cao pozive da jede s po-

reznicima i gre ˇ snicima. No,

kad je u ˇ sao u

ˇ Simunovu ku-

´ cu, ondje ga nisu do ˇ cekalionako kako se ina

ˇ ce do

ˇ ceki-

valo goste.

Poukao milosru

40



Naime, u Izraelu je bio uobi ˇ cajen izraz gostoljubivosti

gostima oprati noge hladnom vodom jer bi im se nogeu sandalama ugrijale i uprljale od hodanja pra

ˇ snjavim pu-

tevima. Ali Isusu nitko nije oprao noge. Isto tako doma ´ cin

ga nije poljubio u znak srda ˇ cne dobrodo ˇ slice niti su muuljem namazali glavu,

ˇ sto je takoer bio obi

ˇ caj.

Tijekom objeda, dok su gosti jo ˇ s uvijek bili za stolom,

u sobu je neprimjetno u ˇ sla jedna nepozvana

ˇ zena. U gra-

du je bila na zlu glasu kao gre ˇ snica jer je

ˇ zivjela nemoral-

no. Vjerojatno je bila ˇ cula Isusova u

ˇ cenja, izmeu ostalo-

ga i njegov poziv da k njemu dou svi koji suoptere ´ ceni i koji ˇ zele na ´ ci okrepu. Zasigurno ju jeono

ˇ sto je vidjela i

ˇ cula dirnulo u srce, pa je odlu

ˇ ci-

la potra ˇ ziti Isusa.

Pri ˇ sla mu je dok je bio za stolom i kleknula stra-

ga, kraj njegovih nogu. Suze su joj kapale po njego-vim nogama, a ona ih je brisala svojom kosom.

Potom mu je na noge izlila mirisno ulje te ih

je njime mazala i nje ˇ zno ih ljubila. ˇ Simun je

to promatrao s negodovanjem. “Da je ovaj ˇ covjek prorok”, zaklju

ˇ cio je u sebi, “znao bi

tko je ova ˇ zena koja ga doti

ˇ ce i kakva je, da

je gre ˇ snica.”

Znaju ´ ci o

ˇ cemu razmi

ˇ slja, Isus mu je

kazao: “ ˇ Simune, imam ti ne

ˇ sto re

´ ci.”

“U ˇ citelju, reci!” odvratio je.“Dva su

ˇ covjeka bila du

ˇ znici nekom zaj-

modavcu”, zapo ˇ ceo je Isus. “Jedan mu je

dugovao pet stotina denara, a drugi pedeset.Kako nisu mogli vratiti dug, spremno je op-

rostio obojici. Koji ´ ce ga dakle od njih vi

ˇ se

ljubiti?”

“Vjerojatno onaj kojem je oprostio vi ˇ se”, od-govorio je

ˇ Simun, mo

ˇ zda pomalo ravnodu

ˇ sno

kao da se to pitanje njega uop ´ ce ne ti

ˇ ce.



NEDUGO nakon objeda u

ˇ Simunovom domu Isus je

krenuo na drugo propovjedni

ˇ

cko putovanje po Ga-lileji. Na prethodnom putovanju Galilejom pratilisu ga njegovi prvi u

ˇ cenici — Petar, Andrija, Jakov i Ivan.

No ovaj put pratilo ga je 12 apostola, a s njima su bile i ne-ke

ˇ zene, meu ostalima i Marija Magdalena, Suzana i Iva-

na, ˇ zena jednog Herodovog slu

ˇ zbenika.

Kako je Isus sve intenzivnije propovijedao, tako je dola-zilo do sve

ˇ ze

ˇ s

´ cih rasprava o njemu. Jednom prilikom ljudi

su mu doveli slijepog i nijemog ˇ covjeka koji je bio opsjed-nut demonom. Kad je Isus iz njega istjerao demona i izlije- ˇ cio ga, pa je

ˇ covjek progovorio i progledao, ljudi su se divi-

li. Govorili su: “Da nije ovo Sin Davidov?”

Oko ku ´ ce u kojoj se Isus nalazio skupilo se veliko mno

ˇ s-

tvo ljudi tako da on i njegovi u ˇ cenici nisu mogli niti jesti.

Osim onih koji su smatrali da bi Isus mogao biti obe ´ cani

“Sin Davidov”, meu mno ˇ stvom su bili i pismoznanci ifarizeji koji su do

ˇ sli

ˇ cak iz Jeruzalema da bi ga ocrnili.

Kad su Isusovi roaci ˇ culi da se oko Isusa digla tolika

buka, do ˇ sli su da ga odvedu ku

´ ci. Za

ˇ sto su ga htjeli odve-

sti?

Naime, ˇ cak niti Isusova vlastita bra

´ ca jo

ˇ s nisu bila povje-

rovala da je on Bo ˇ zji Sin. Osim toga prepirke i rasprave koje

je izazvao meu narodom nikako nisu mogli povezati s Isu-som kakvog su poznavali odmalena, dok je

ˇ zivio u Nazare-

tu. Zato su pomislili da se s njim dogaa ne ˇ sto

ˇ cudno te da

ˇ cak ima du

ˇ sevnih problema. Zaklju

ˇ cili su da je “si

ˇ sao

s uma”, pa su ga ˇ zeljeli odvesti ku

´ ci.

Meutim, nije bilo sumnje u to da je Isus ozdravio op-sjednutog

ˇ covjeka. Pismoznanci i farizeji znali su da to ne

mogu pore ´ ci. Zato su, s ciljem da Isusa dovedu na lo ˇ s glas,narodu rekli: “Ne mo

ˇ ze ovaj istjerivati demone osim uz po-

mo ´ c Beelzebuba, vladara demon

ˆ a.”

Isus u sredi ˇ stu rasprava41



Znaju ´ ci kako razmi

ˇ sljaju, Isus je te pismoznance i farizeje

pozvao k sebi i rekao im: “Svako kraljevstvo kojeje u sebi raz-dijeljeno propadne. Nijedan grad ili ku

´ ca koji su u sebi razdi-

jeljeni ne ´ ce opstati. Dakle, ako Sotona istjeruje Sotonu, raz-

dijelio se u sebi. Kako ´ ce onda kraljevstvo njegovo opstati?”

Bila je to doista nepobitna logika! Budu ´ ci da su farizeji

tvrdili i da neki meu njima imaju mo ´ c istjerivati demone,

Isus ih je upitao: “Ako ja istjerujem demone uz pomo ´ c Beel-

zebuba, uz ˇ ciju ih pomo

´ c istjeruju sinovi va

ˇ si?” Drugim ri-

je ˇ cima, njihove optu

ˇ zbe protiv Isusa mogle su se jednako

tako primijeniti i na njih same. On ih je zatim upozorio: “Ali

ako ja pomo ´ cu Bo ˇ zjeg duha istjerujem demone, zaista jemeu vas stiglo kraljevstvo Bo

ˇ zje.”

Kako bi im objasnio da je istjerivanjem demona dokazaoda je mo

´ cniji od Sotone, Isus je ispri

ˇ cao sljede

´ cu uspored-

bu: “Kako bi tko mogao upasti u ku ´ cu jakoga i oteti mu

imovinu ako ga najprije ne sve ˇ ze? Tada

´ ce oplja

ˇ ckati ku

´ cu

njegovu. Tko nije na mojoj strani, protiv mene je, i tko

ne skuplja sa mnom, rasipa.” Farizeji su se otvoreno proti-vili Isusu i tako pokazali da su Sotonine sluge. Oni su “ra-sipali” u tom smislu

ˇ sto su Izraelce odvra

´ cali od Isusa.

Stoga je on tim Sotoninim prista ˇ sama bez uvijanja rekao

da se “hula na duh ne ´ ce oprostiti”. Zatim je to pojasnio:

“Tko ka ˇ ze rije

ˇ c protiv Sina

ˇ covje

ˇ cjeg, oprostit

´ ce mu se, ali

tko ka ˇ ze protiv svetog duha, ne

´ ce mu se oprostiti — ni

u ovom poretku ni u onom koji treba do

´

ci.” Ti pismoznan-ci i farizeji po ˇ cinili su neoprostiv grijeh kad su zlonamjer-no pripisali Sotoni ono

ˇ sto je sasvim jasno bilo

ˇ cudotvorno

o ˇ citovanje Bo

ˇ zjeg svetog duha.

Matej 12:22-32; Marko 3:19-30; Luka 8:1-3; Ivan 7:5

ˇ Po ˇ cemu se Isusovo drugo propovjedni

ˇ cko putovanje po Galileji razlikovalo

od prvog?

ˇ

Za

ˇ

sto su Isusa roaci htjeli odvesti ku

´

ci?ˇ Kako su farizeji poku

ˇ sali obezvrijediti Isusova

ˇ cuda i kako je on opovrgnuo

njihove tvrdnje?

ˇ Za ˇ sto je grijeh koji su farizeji po

ˇ cinili bio neoprostiv?



ISUS je u raspravi s farizejima iznio vrlo logi

ˇ can argu-

ment: ako on Sotoninom mo

´

ci istjeruje demone, tadase Sotona okrenuo sam protiv sebe. Potom im je re-kao: “Odlu

ˇ cite se: ili vam je stablo dobro i njegov plod do-

bar, ili vam je stablo nevaljalo i njegov plod nevaljao. Jerpo plodu se stablo poznaje.”

Bila je prava ludost tvrditi da Isus ima mo ´ c istjerivati de-

mone zato ˇ sto slu

ˇ zi Sotoni — bilo bi to kao da trulo sta-

blo daje dobar plod. Ako je plod dobar, stablo ne mo

ˇ

ze bitinevaljalo. S druge strane farizeji su pokazali da su poputnevaljalih stabala jer su donosili trule plodove, odnosno iz-nosili su besmislene optu

ˇ zbe protiv Isusa i protivili mu se

iako za to nisu imali valjanog razloga. “Leglo zmijsko!” uz-viknuo je Isus. “Kako mo

ˇ zete govoriti dobro, kad ste zli?

Jer usta govore ono ˇ cega je srce puno.”

Budu ´ ci da na

ˇ se rije

ˇ ci otkrivaju

ˇ sto nam je u srcu, Isus je

objasnio da ´ ce nam se suditi na temelju onoga ˇ sto govori-mo. “Ka

ˇ zem vam”, nastavio je, “da

´ ce ljudi za svaku bez-

vrijednu rije ˇ c koju ka

ˇ zu polo

ˇ ziti ra

ˇ cun u Sudnji dan. Jer

po svojim ´ ce

ˇ s rije

ˇ cima biti progla

ˇ sen pravednim i po svo-

jim ´ ce

ˇ s rije

ˇ cima biti osuen.”

Iako je Isus dotad ve ´ c u

ˇ cinio brojna

ˇ cuda, pismoznanci

i farizeji iz Jeruzalema rekli su mu: “U ˇ citelju, htjeli bismo

od tebe vidjeti kakav ˇ cudesni znak.” Oni sami mo ˇ zda i nisuvidjeli njegova

ˇ cuda, ali imali su nepobitna svjedo

ˇ canstva

ljudi koji su ih vidjeli na svoje o ˇ ci. Stoga je Isus

ˇ zidovskim

voama rekao: “Zao i preljubni ˇ cki nara

ˇ staj stalno tra

ˇ zi

znak, ali ne ´ ce mu se dati nikakav znak osim znaka proro-

ka Jone.” ˇ Sto je time mislio? U nastavku je objasnio: “Kao

ˇ sto je

Jona bio u utrobi goleme ribe tri dana i tri no ´ ci, tako ´ cei Sin

ˇ covje

ˇ cji biti u srcu zemlje tri dana i tri no

´ ci.” Nakon

ˇ sto ga je progutala riba, Jona je iza

ˇ sao iz nje

ˇ ziv te je

Prekorava farizeje42



takore ´ ci uskrsnuo. Stoga je Isus tim rije

ˇ cima za sebe pro-

rekao da ´ ce umrijeti i tre

´ ci dan uskrsnuti. No

ˇ zidovski su

voe, ˇ cak i kad je on kasnije uskrsnuo, odbacili “znak pro-

roka Jone”.

Nadalje je rekao da ´ ce stanovnici Ninive, koji su se po-kajali kad im je Jona propovijedao, “ustati na sudu” i osu-diti

ˇ Zidove koji su odbacili njega kao Mesiju. Spomenuo

je i kraljicu od Sabe, koja je izdaleka do ˇ sla

ˇ cuti Salamuno-

vu mudrost i divila se onome ˇ sto je vidjela i

ˇ cula. “A, evo,

ovdje je netko ve ´ ci od Salamuna”, objasnio je Isus.

Nakon toga ispri

ˇ

cao je usporedbu o

ˇ

covjeku iz kojeg jeiza ˇ sao ne ˇ cisti duh. Budu ´ ci da taj ˇ covjek nastalu prazninunije ispunio ne

ˇ cim dobrim i

ˇ cestitim, u njemu se naselilo

sedam jo ˇ s gorih duhova. “Tako

´ ce biti i s ovim zlim nara-

ˇ stajem”, kazao je Isus. Izraelci su kao narod bili duhovnopro

ˇ ci

ˇ s

´ ceni i obnovljeni — nalik

ˇ covjeku iz kojeg je iza

ˇ sao

ne ˇ cisti duh. No odbacili su Bo

ˇ zje proroke, a na koncu se

usprotivili i samome Kristu te tako pokazali da su gori

nego u po ˇ cetku.Dok je Isus govorio, stigli su njegova majka i bra

´ ca, ali

mu od mno ˇ stva nisu mogli pri

´ ci. Zato je netko rekao: “Eno,

majka tvoja i bra ´ ca tvoja stoje vani i tra

ˇ ze da s tobom go-

vore.”

“Tko je majka moja i tko su bra ´ ca moja?” upitao je Isus.

Zatim je, ispru ˇ ziv

ˇ si ruku prema svojim u

ˇ cenicima, rekao:

“Evo majke moje i bra ´ ce moje! Jer tko god vr ˇ si volju Ocamojega koji je na nebu, taj mi je brat i sestra i majka.” Ko-liko god da je volio svoju obitelj, Isus je tim rije

ˇ cima poka-

zao da mu je odnos s njegovim u ˇ cenicima va

ˇ zniji od rod-

binskih veza. Matej 12:33-50; Marko 3:31-35; Luka 8:19-21

ˇ Kako su se farizeji pokazali kao nevaljala stabla koja donose truli plod?

ˇ

ˇ

Sto je bio “znak proroka Jone” i kako je kasnije odba

ˇ

cen?ˇ U kom je smislu izraelski narod u prvom stolje

´ cu bio nalik

ˇ covjeku iz

kojeg je iza ˇ sao ne

ˇ cisti duh?

ˇ Kako je Isus istaknuo koliko mu je stalo do bliskog odnosa s u ˇ cenicima?



kao sa zrnom goru ˇ sice, koje je

ˇ covjek uzeo

i posijao”. Iako je ono najmanje od svegasjemenja, rekao je Isus, kad izraste, ono

bude ve

´

ce od svake druge biljke u vrtu ipostane stablo u ˇ cijoj kro ˇ snji ptice nalazezaklon.

Neki danas osporavaju ovu Isusovu iz- javu, isti

ˇ cu

´ ci kako sjeme goru

ˇ sice nije naj-

manje sjeme koje postoji. No Isus ovdjenije imao namjeru dr

ˇ zati predavanje o bo-

tanici. Od sveg sjemenja koje je u to dobaGalilejcima bilo poznato, sjeme goru ˇ sicedoista je bilo najmanje. Stoga su si oni la-ko mogli predo

ˇ citi izvanredan rast te bilj-

ke i razumjeti poruku Isusoveusporedbe.



utje ˇ ce na njih da zbog nje promijene svoje stavove i na

ˇ cin

ˇ zivota.

Znaju ´ ci to, Isus je rekao: “Zato im govorim u uspored-

bama, jer gledaju, a ne vide, i slu

ˇ

saju, a ne

ˇ

cuju i ne razu-miju. I na njima se ispunjava Izaijino proro ˇ canstvo kojeka

ˇ ze: (...) ‘Srce je ovome narodu neprijemljivo.’”

Zatim je dodao: “Ali sretne su o ˇ ci va

ˇ se jer vide i u

ˇ si va

ˇ se

jer ˇ cuju. Jer zaista, ka

ˇ zem vam, mnogi su proroci i praved-

nici ˇ zeljeli vidjeti ono

ˇ sto vi gledate, ali nisu vidjeli, i

ˇ cuti

ono ˇ sto vi

ˇ cujete, ali nisu

ˇ culi.”

Dvanaestorica apostola i u

ˇ

cenici koji su do

ˇ

sli s njimaimali su prijemljivo srce. Stoga im je Isus kazao: “Vama jedano da razumijete svete tajne kraljevstva nebeskog, ali nji-ma nije dano.” Budu

´ ci da su

ˇ zeljeli razumjeti njegove po-

uke, Isus im je rastuma ˇ cio usporedbu o sija

ˇ cu.

“Sjeme je rije ˇ c Bo

ˇ zja”, objasnio je Isus, a tlo predo

ˇ cava

srce. O sjemenu koje je palo na tvrdo tlo pokraj puta re-kao je: “Dolazi Ðavo i uzima rije

ˇ c iz srca njihova da ne bi

vjerovali i bili spa ˇ seni.”

S druge strane sjeme koje je posijano na kamenito tloodnosi se na ljude koji u po

ˇ cetku radosno prihvate rije

ˇ c.

No, kad dou ku ˇ snje i progonstva, oni otpadnu od vjere jer

se rije ˇ c nije mogla ukorijeniti u njihovim srcima.

Sjeme koje je palo meu trnje odnosi se na ljude koji ˇ cuju

rije ˇ c, ali ih odvuku brige, bogatstvo i u

ˇ zici ovog

ˇ zivota te

se “ugu ˇ se i ne donesu zrela ploda”.A

ˇ sto je sa sjemenom koje je palo na dobru zemlju? “To

su oni koji ˇ cuju rije

ˇ c

ˇ cistim i dobrim srcem, te je zadr

ˇ ze

i ustrajno donose plod”, rekao je Isus.

Kakav su samo blagoslov dobili u ˇ cenici koji su tra

ˇ zili da

im Isus objasni svoja u ˇ cenja! On je htio da ljudi razumiju

njegove usporedbe kako bi spoznali istinu. Upitao je: “Do-

nosi li se svjetiljka da se stavi pod ko ˇ saru ili pod krevet?”Ne, ve

´ c se “donosi da se stavi na svije

´ cnjak”. Zato je za-

klju ˇ cio: “Pazite kako slu

ˇ sate.”



Daljnje vrijedne poukeNakon

ˇ sto im je Isus protuma

ˇ cio usporedbu o sija

ˇ cu,

u ˇ cenici su

ˇ zeljeli saznati vi

ˇ se. “Objasni nam usporedbu

o kukolju u polju”, zamolili su ga.Stav Isusovih u ˇ cenika doista se jako razlikovao od stavaostalih koji su ga bili slu

ˇ sali na obali. Ti su ljudi bili zado-

voljni tek povr ˇ snim razumijevanjem njegovih usporedbi

— nisu iskreno ˇ zeljeli saznati njihovo pra-

vo zna ˇ cenje. Isti

ˇ cu

´ ci razliku izmeu

njih i u ˇ cenika koji su

ˇ zeljni znanja

do ˇ sli k njemu u ku

´ cu, Isus je rekao:

“Kakvom mjerom mjerite, takvom ´ ce vam se mjeriti, i jo

ˇ s

´ ce vam se na-

dodati.”

Kakvom su “mjerom mje-rili” Isusovi u

ˇ cenici? Oni su

s iskrenim zanimanjem punopa

ˇ znje posvetili njegovim

u ˇ cenjima, a zauzvrat su



dobili vrijedne pouke. Stoga je Isus udovoljio njihovoj mol-bi te im je objasnio:

“Sija ˇ c dobrog sjemena Sin je

ˇ covje

ˇ cji, polje je svijet, do-

bro sjeme sinovi su kraljevstva, kukolj su sinovi Zloga,a neprijatelj koji ga je posijao jest Ðavo.

ˇ Zetva je svr

ˇ setak

ovoga poretka, a ˇ zeteoci su aneli.”

Nakon ˇ sto je otkrio ˇ sto zna ˇ ce pojedini izrazi iz te uspo-redbe, Isus je opisao kakav

´ ce biti kona

ˇ can ishod. Rekao je

da ´ ce na svr

ˇ setku ovog poretka

ˇ zeteoci, odnosno aneli, od-

vojiti kukolj, ili la ˇ zne kr

ˇ s

´ cane, od pravih “sinova kraljev-

stva”. Zatim ´ ce “sinovi Zloga” biti ozna

ˇ ceni za uni

ˇ stenje,

a “pravednici”, sinovi Bo ˇ zjeg Kraljevstva, “sjat

´ ce u kraljev-

stvu Oca svojega”.

Potom je Isus nagradio iskreno zanimanje svojih u ˇ ceni-ka ispri

ˇ cav

ˇ si im jo

ˇ s tri usporedbe. Najprije je rekao: “S kra-

ljevstvom je nebeskim kao s blagom sakrivenim u polju,koje je

ˇ covjek prona

ˇ sao i sakrio. Potom je sav radostan oti-

ˇ sao i prodao

ˇ sto je imao te kupio to polje.”

“Nadalje”, nastavio je, “s kraljevstvom je nebeskim kao strgovcem koji putuje tra

ˇ ze

´ ci lijepe bisere. Kad pronae jedan

skupocjeni biser, ode i odmah proda sve ˇ sto ima i kupi ga.”

Sam Isus bio je poput ˇ covjeka koji je otkrio skriveno bla-

go i poput trgovca koji je prona ˇ sao skupocjeni biser. On je



u simboli ˇ cnom smislu prodao sve

ˇ sto je imao kad se odre-

kao svog uzvi ˇ senog polo

ˇ zaja na nebu da bi postao obi

ˇ can

ˇ covjek. Potom su ga na Zemlji poni

ˇ zavali i okrutno progo-

nili, a on je sve to ustrajno podnio,

ˇ

cime je dokazao da jedostojan postati Vladar Bo ˇ zjeg Kraljevstva.

Isusovi sljedbenici takoer moraju odlu ˇ citi ho

´ ce li “pro-

dati sve ˇ sto imaju” da bi dobili prekrasnu nagradu —

ˇ cast

da postanu bilo Isusovi suvladari na nebu bilo podaniciBo

ˇ zjeg Kraljevstva na Zemlji. Smatramo li da je mjesto

u Bo ˇ zjem Kraljevstvu vrednije od svega drugog u

ˇ zivotu,

da je poput neprocjenjivog blaga ili dragocjenog bisera?

Na koncu je Isus rekao da je “s kraljevstvom nebeskimkao s mre

ˇ zom” u koju se skupljaju svakovrsne ribe. One se

potom razvrstavaju — lo ˇ se se bacaju, a dobre

ˇ cuvaju. Isus

je rekao da ´ ce tako biti i na svr

ˇ setku ovog poretka. Ane-

li ´ ce odvojiti pravedne od zlih, koji

´ ce na koncu biti uni-

ˇ steni.

Sam je Isus prvi zapo

ˇ

ceo duhovni ribolov, a svoje je prveu ˇ cenike nazvao “ribarima ljudi”. To se djelo pod aneo-skim vodstvom vr

ˇ si ve

´ c stolje

´ cima. No do

´ ci

´ ce vrijeme



da se izvu ˇ ce “mre

ˇ za” u koju se skupljaju svakovrsne ribe.

Mre ˇ za predo

ˇ cava propovijedanje vijesti o Kraljevstvu.

Iako “lo ˇ se ribe” o

ˇ cekuje uni

ˇ stenje, utje

ˇ sno je znati da

´ ce

“dobre ribe” biti sa ˇ cuvane. Budemo li poput Isusovih u

ˇ ce-

nika pokazali da iskreno ˇ zelimo bolje upoznati Boga i ra-

zumjeti biblijska u ˇ cenja, on

´ ce nam podariti obilje duhov-

nih pouka i blagoslovit ´ ce nas vje

ˇ cnim

ˇ zivotom.

Matej 13:1-52; Marko 4:1-34; Luka 8:4-18; Psalam 78:2; Izaija 6:9, 10

ˇ Kada i gdje je Isus pou ˇ cavao u usporedbama?

ˇ Navedi prvih pet usporedbi koje je Isus ispri ˇ cao mno

ˇ stvu.

ˇ Za ˇ sto je Isus rekao da je sjeme goru

ˇ sice najmanje od svega sjemenja?

ˇ Za ˇ sto je Isus koristio usporedbe?

ˇ Kako su Isusovi u ˇ cenici pokazali da su druga

ˇ ciji od ve

´ cine drugih ljudi?

ˇ Kako je Isus objasnio usporedbu o sija ˇ cu?

ˇ Kako su Isusovi u ˇ cenici “mjerom kojom su mjerili” pokazali da su

druga

ˇ

ciji od ostalih koji su ga slu

ˇ

sali na obali?ˇ Koga odnosno

ˇ sto predo

ˇ cavaju sija

ˇ c, polje, dobro sjeme, neprijatelj,

ˇ zetva

i ˇ zeteoci?

ˇ Koje je tri dodatne usporedbe Isus ispri ˇ cao i

ˇ sto mo

ˇ zemo nau

ˇ citi iz njih?



NAKON

ˇ sto je pou

ˇ cavao mno

ˇ stvo na obali i potom

nasamo svojim u

ˇ

cenicima objasnio zna

ˇ

cenje uspo-redbi koje je ispri ˇ cao, Isus je uve ˇ cer rekao: “Prije-imo na drugu obalu.”

Na isto ˇ cnoj obali Galilejskog mora nalazilo se podru

ˇ cje

koje se zvalo Dekapolis. To ime dolazi od gr ˇ cke rije

ˇ ci d

´ eka,

ˇ sto zna

ˇ ci “deset”, i p

´ olis,

ˇ sto zna

ˇ ci “grad”. Gradovi na pod-

ru ˇ cju Dekapolisa bili su pod sna

ˇ znim utjecajem gr

ˇ cke kul-

ture iako su u njima nesumnjivo

ˇ

zivjeli i mnogi

ˇ

Zidovi. NoIsus je ondje vrlo malo propovijedao.

ˇ Cak ni ovom prili-

kom nije mogao dugo ostati, kao ˇ sto

´ cemo vidjeti u sljede-

´ cem poglavlju.

Kad su se Isus i u ˇ cenici laom uputili na suprotnu oba-

lu, njihov odlazak nije pro ˇ sao nezapa

ˇ zeno. Ubrzo su i dru-

gi ljudi s laama krenuli za njima. Put do druge obale nije

bio dug. Galilejsko more zapravo je veliko jezero duga ˇ cko

oko 20 kilometara, a na naj ˇ sirem je dijelu

ˇ siroko tek oko 12

kilometara.

Isus je zasigurno bio jako umoran poslije tako ispunje-nog dana. Stoga je ubrzo nakon

ˇ sto su se otisnuli od oba-

le oti ˇ sao na krmu, polo

ˇ zio glavu na jastuk i

ˇ cvrsto zaspao.

Neki od apostola bili su vje ˇ sti moreplovci budu

´ ci da su

ˇ ce-

sto lovili ribu na Galilejskom moru. Zato su oni preuzeliupravljanje laom.

No plovidba nije protekla glatko. Zbog vi ˇ se temperatu-

re na povr ˇ sini jezera, koje se nalazi otprilike 200 metara is-

pod morske razine, i hladnog zraka u obli ˇ znjim planina-

ma, na jezeru zna do ´ ci do sna

ˇ znog naleta vjetra koji mo

ˇ ze

iznenada izazvati ˇ zestoku oluju. To se dogodilo i te ve

ˇ ceri.

Ubrzo su valovi po ˇ celi udarati u lau i voda je stala pro-dirati u nju, tako da se skoro potopila. No Isus je i daljespavao.

Uti ˇ sao je jaku oluju44



U ˇ cenici koji su bili vi

ˇ cni plovidbi

svim su silama poku ˇ savali upravlja-

ti laom. Nesumnjivo su se i prije

susretali s olujama. No ovaj put vi- ˇ se nisu znali ˇ sto poduzeti. Strahuju- ´ ci za svoj

ˇ zivot, probudili su Isusa.

“U ˇ citelju, zar te nije briga

ˇ sto

´ cemo

poginuti?” povikali su. “Spasi nas!”

Isus je ustao i zapovjedio vjetrui moru: “Umiri se! Umukni!” I oluj-ni je vjetar utihnuo, a more se umi-rilo. Zatim se okrenuo prema svojim u

ˇ cenicima i upitao ih: “Za

ˇ sto ste

stra ˇ sljivi? Zar jo

ˇ s nemate vjere?”

Natojeu ˇ cenike obuzeo silan strah.

“Tko li je ovaj, da ga ˇ cak vjetar i mo-

re slu ˇ saju?” pitali su jedni druge.

Isus je pokazao da ima uistinu iz-vanrednu mo ´ c! Nije li utje ˇ sno znatida na

ˇ s Kralj mo

ˇ ze upravljati prirod-

nim silama i da, kad njegovo Kra-ljevstvo preuzme vlast nad cijelomZemljom, nitko vi

ˇ se ne

´ ce biti u stra-

hu od prirodnih katastrofa?

Nedugo nakon ˇ sto se oluja smirila

Isus i njegovi u ˇ cenici sigurno su sti-gli na isto

ˇ cnu obalu. Vjerojatno su i

druge lae prebrodile oluju i sretnose vratile na obalu.Marko 4:35–5:1; Matej 8:18, 23-27; Luka 8:22-26

ˇ

ˇ Sto je bio Dekapolis i gdje se nalazio?

ˇ

Zbog kojih se prirodnih obilje

ˇ

zja na Galilej-skom moru znaju di

´ ci sna

ˇ zne oluje?

ˇ

ˇ Sto su u

ˇ cenici u

ˇ cinili kad vi

ˇ se nisu bili u sta-

nju upravljati laom?



KAD je Isus iza

ˇ sao na obalu, ugledao je doista zastra-

ˇ

suju

´

ci prizor — prema njemu su tr

ˇ

cala dva izrazi-to nasilna ˇ covjeka koja su iza ˇ sla s obli ˇ znjeg grob-lja. Bili su opsjednuti demonima. Jedan od njih vjerojatno je bio nasilniji od drugoga i puno du

ˇ ze pod utjecajem de-

mona, pa je zato on bio u sredi ˇ stu pa

ˇ znje.

Taj je siroti ˇ covjek ve

´ c dulje vrijeme hodao gol, a

ˇ zivio

je na groblju. Neprestano je, danju i no ´ cu, vikao i udarao

se kamenjem. Bio je toliko nasrtljiv da se nitko nije usudiopro ´ ci putem kraj groblja gdje je boravio. Vi ˇ se su ga putapoku

ˇ savali svezati, ali on bi raskinuo lance i razlomio oko-

ve s nogu. Nitko ga nije mogao ukrotiti.

Kad je pri ˇ sao Isusu i pao ni

ˇ cice pred njega, demoni koji

su bili u njemu natjerali su ga da povi ˇ ce: “

ˇ Sto ja imam s to-

Neobi ˇ can u

ˇ cenik45



bom, Isuse, Sine Svevi ˇ snjeg Boga? Zaklinjem te Bogom,

ne mu ˇ ci me!”

Isus mu je vi ˇ se puta rekao: “Ne

ˇ cisti du

ˇ se, izai iz ovog

ˇ

covjeka!” Potom ga je upitao: “Kako ti je ime?”“Ime mi je Legija, jer nas je mnogo”, glasio je odgovor.

Demoni u ˇ zivaju u patnjama ljudi koje opsjedaju, a o

ˇ cito

se kukavi ˇ cki vole udru

ˇ ziti s drugim demonima te se zajed-

no i ˇ zivljavati na svojoj bespomo

´ cnoj

ˇ zrtvi. No kad su se

suo ˇ cili s Isusom, stali su ga preklinjati da ih ne po

ˇ salje

u bezdan. To je jo ˇ s jedan dokaz da je Isus imao izuzetno

veliku mo

´

c — mogao je nadvladati

ˇ

cak i opasne demone.Taj dogaaj pokazuje i da demoni znaju da ´ ce ih Bog u bu-du

´ cnosti kazniti tako

ˇ sto

´ ce i njih i njihovog vou, Sotonu

Ðavla, baciti u bezdan.

Nedaleko od njih na gori je paslo krdo od oko 2 000 svi-nja. Stoga su demoni rekli: “Po

ˇ salji nas u svinje, da uemo

u njih!” Po svemu sude ´ ci, demoni pronalaze neku vrstu bo-

lesnog, sadisti ˇ ckog zadovoljstva u tome da opsjedaju tijela

materijalnih stvorenja. Kad im je Isus dopustio da uuu svinje, cijelo je krdo po- jurilo preko litice i utopilose u moru.

Vidjev ˇ si to, svinjari su

pohitali prenijeti vijest otome po cijelom gradu iokolici. Nato su ljudi do ˇ slividjeti

ˇ sto se dogodilo. Kad

su stigli, ugledali su ˇ covje-

ka iz kojeg su iza ˇ sli demo-

ni — sjedio je kraj Isuso-vih nogu, odjeven i zdravauma!

O ˇ cevici su im ispri ˇ calikako je

ˇ covjek ozdravio. Is-

pri ˇ cali su im i o neobi

ˇ cnoj



VIJEST o Isusovom povratku iz Dekapolisa doprla

je do Kafarnauma, pa ga je na obali do

ˇ

cekalo mno

ˇ

s-tvo ljudi. Zasigurno su ˇ culi da je umirio oluju i iz-lije

ˇ cio dva

ˇ covjeka opsjednuta demonima. Kad je iza

ˇ sao na

obalu, okupili su se oko njega ˇ zeljno i

ˇ s

ˇ cekuju

´ ci da vide

ˇ sto

´ ce u

ˇ ciniti.

Meu njima je bio i Jair, jedan od predstojnika sinago-ge, koji je silno

ˇ zelio vidjeti Isusa. On je pao Isusu pred

noge i stao ga preklinjati: “K

´

cerkica mi je na samrti. Mo-lim te, doi i polo ˇ zi ruke na nju da ozdravi i ˇ zivi!” Ona mu je bila k

´ ci jedinica i imala je samo 12 godina. Srce mu se

paralo pri pomisli da bi je mogao izgubiti.

Isus je pristao na Jairovu molbu te je u pratnji mno ˇ stva

krenuo prema njegovoj ku ´ ci. Mo

ˇ zemo samo zamisliti ka-

kvo je uzbuenje vladalo u narodu, jer su svi o ˇ cekivali jo

ˇ s

jedno

ˇ

cudo. No meu njima se nalazila jedna

ˇ

zena koju jevi ˇ se brinula njezina vlastita nevolja.

Ta je ˇ zena 12 dugih godina bolovala od krvarenja. Obi-

ˇ sla je mnoge lije

ˇ cnike te je na lije

ˇ cenje potro

ˇ sila sav novac,

ali nitko joj nije mogao pomo ´ ci.

ˇ Stovi

ˇ se, bilo joj je sve gore.

Dotaknula mu je haljinu46



Osim ˇ sto je bila jako slaba, morala je trpjeti sramotu i

poni ˇ zenje. Ljudima je obi

ˇ cno bilo neugodno govoriti o tak-

voj bolesti. Povrh toga, prema Mojsijevom zakonu, ˇ zena ko-

ja je krvarila bila je ne

ˇ

cista, a svatko tko bi dotaknuo njuili njezinu odje ´ cu uprljanu krvlju morao se oprati i biti ne- ˇ cist do ve

ˇ ceri.

Ta je ˇ zena

ˇ cula za Isusova

ˇ cuda i odlu

ˇ cila potra

ˇ ziti ga.

Budu ´ ci da je bila ne

ˇ cista, nastojala se

ˇ sto neprimjetnije pro-

biti kroz mno ˇ stvo govore

´ ci u sebi: “Ako dotaknem samo

njegove haljine, ozdravit ´ cu.”

ˇ Cim je to u

ˇ cinila, osjetila je

da je prestala krvariti!Tada je Isus upitao: “Tko me dotaknuo?” Mora da se za-

prepastila kad je ˇ cula te rije

ˇ ci. Kako je samo znao? “U

ˇ cite-

lju”, odvratio mu je Petar, “vidi ˇ s da te mno

ˇ stvo priti

ˇ s

´ ce, a ti

pita ˇ s: ‘Tko me dotaknuo?’”

Gledaju ´ ci unaokolo kako bi vidio tko je to u

ˇ cinio, Isus je

objasnio: “Netko me dotaknuo, jer sam osjetio da je sila

iza ˇ sla iz mene.” To o

ˇ cito nije bio obi

ˇ can dodir, jer je Isus

osjetio da je njegova sila nekoga izlije ˇ cila.

Vidjev ˇ si da njen postupak nije pro

ˇ sao nezapa

ˇ zeno,

ˇ zena

je sva u strahu i dr ˇ s

´ cu

´ ci do

ˇ sla k Isusu i bacila se pred nje-

ga. Pred svima je rekla istinu o svojoj bolesti te je ispri ˇ ca-

la kako je ozdravila.

Dirnut njenim iskrenim priznanjem, Isus ju je suosje ´ caj-

no utje ˇ sio: “K ´ ceri, vjera te tvoja ozdravila. Idi u miru i budizdrava od mu

ˇ cne bolesti svoje!” Doista je lijepo znati da je

Kralj kojeg je Bog odabrao da vlada Zemljom tako srda- ˇ can i suosje

´ cajan, da mu je stalo do ljudi i da im mo

ˇ ze po-

mo ´ ci!

Matej 9:18-22; Marko 5:21-34; Luka 8:40-48; 3. Mojsijeva 15:25-27

ˇ

Tko je bio Jair i za

ˇ

sto je do

ˇ

sao k Isusu?ˇ Koji je zdravstveni problem imala jedna

ˇ zena i za

ˇ sto joj je bilo te

ˇ sko

pristupiti Isusu?

ˇ Kako je ta ˇ zena ozdravila i kako ju je Isus utje

ˇ sio?



KAD je Jair vidio da je ˇ zena koja je krvarila izlije ˇ ce-

na, nesumnjivo mu je poraslo pouzdanje u Isuso-vu

ˇ cudotvornu mo

´ c. On je bio zamolio Isusa da

poe s njim i pomogne njegovoj voljenoj 12-godi ˇ snjoj k

´ ce-

ri koja je bila na samrti. Meutim dogodilo se ono ˇ cega se

najvi ˇ se bojao. Dok je Isus jo

ˇ s razgovarao sa

ˇ zenom koju je

izlije ˇ cio, Jairu su do

ˇ sli neki ljudi i potiho mu rekli: “K

´ ci ti

je umrla! ˇ

Cemu dalje mu ˇ citi u ˇ citelja?”Ta ga je vijest zacijelo posve dotukla. Mo

ˇ zemo samo za-

misliti kako se osje ´ cao: on koji je imao tako velik utjecaj

Bili su izvan sebeod ushi

´ cenja

47



KAD je Isus oti ˇ sao iz Jairovog doma, iza njega je bio

doista ispunjen dan — doplovio je iz Dekapolisa,izlije

ˇ cio

ˇ zenu koja je patila od krvarenja i uskrs-

nuo Jairovu k ´ cer. No dan jo

ˇ s nije bio zavr

ˇ sio. Dok je odla-

zio, dva slijepca slijedila su ga vi ˇ cu

´ ci: “Smiluj nam se, Sine

Davidov!”

Daljnja izlje ˇ cenja

i povratak u Nazaret48



Nazvav ˇ si Isusa “Sinom Davidovim” ti su ljudi pokazali

da vjeruju da je on nasljednik Davidovog prijestolja i, pre-ma tome, obe

´ cani Mesija. Izgleda da se Isus isprva nije oba-

zirao na njihove vapaje, mo

ˇ

zda zato da vidi koliko

´

ce bitiustrajni. Ali oni nisu odustajali. Slijedili su Isusa do ku ´ ceu kojoj je boravio. Kad je u

ˇ sao u ku

´ cu i oni su u

ˇ sli za njim.

Isus ih je zatim upitao: “Vjerujete li da to mogu u ˇ ciniti?”

“Da, Gospodine”, odgovorili su bez imalo oklijevanja.

Tada im je on dotaknuo o ˇ ci i rekao: “Neka vam bude po

vjeri va ˇ soj!” I iznenada su progledali! Potom im je strogo

zapovjedio: “Pazite da to nitko ne sazna!” No oni su bili to-liko ushi

´ ceni da su ipak u cijelom kraju govorili o njemu.

ˇ Cim su njih dvojica oti

ˇ sla, ljudi su doveli Isusu opsjed-

nutog ˇ covjeka kojemu je demon oduzeo dar govora. Isus je

istjerao demona, a ˇ covjek je odmah progovorio. Mno

ˇ stvo

se divilo tim ˇ cudima i govorilo je: “Nikada se takvo

ˇ sto nije

vidjelo u Izraelu.”

Meu mno ˇ stvom su bili i farizeji. Oni nisu mogli zanije-kati njegova

ˇ cuda, no kako su bili zli i nisu vjerovali u nje-

ga, opet su ga optu ˇ zili da slu

ˇ zi Sotoni. Rekli su: “Istjeruje

demone uz pomo ´ c vladara demon

ˆ a!”

Ubrzo nakon toga Isus je ponovno posjetio svoj grad,Nazaret, ali ovoga puta u pratnji u

ˇ cenika. Kad je ondje bio

oko godinu dana ranije, pou ˇ cavao je ljude u sinagogi. Iako

su se mje ˇ stani u po ˇ cetku divili njegovim privla ˇ cnim rije ˇ ci-ma, kasnije su se razljutili zbog onoga

ˇ sto im je rekao te

su ga htjeli ubiti. No Isus je, potaknut milosrem, ponov-no poku

ˇ sao pomo

´ ci svojim nekada

ˇ snjim sugraanima.

Dok su u drugim mjestima ljudi u velikom broju dolazi-li k Isusu, ovdje o

ˇ cito nije bilo tako. Stoga je Isus u subo-

tu oti ˇ sao u sinagogu i po

ˇ ceo pou

ˇ cavati ljude. Mnogi koji

su ga slu ˇ sali bili su zapanjeni. “Odakle ovome mudrost imo

´ c da

ˇ cini takva djela?” pitali su se. “Nije li ovo tesarov

sin? Ne zove li se majka njegova Marija i bra ´ ca njegova Ja-



JE LI Isus nakon dvije godine intenzivnog propovije-danja smatrao da je vrijeme da malo uspori i da netreba vi

ˇ se s toliko truda vr

ˇ siti svoju slu

ˇ zbu? Nije, ve

´ c

je odlu ˇ cio jo

ˇ s revnije propovijedati pa je krenuo na svoje

tre ´ ce putovanje Galilejom. Posjetio je sve gradove i sela u

tom kraju te je pou ˇ cavao ljude u sinagogama i propovije-

dao dobru vijest o Kraljevstvu. Ono u ˇ sto se osvjedo

ˇ cio na

tom putovanju uvjerilo ga je kao nikada ranije da je po-trebno jo

ˇ s vi

ˇ se propovijedati.

Kamo god je i ˇ sao, vidio je mno

ˇ stva ljudi kojima je bilo

potrebno duhovno izlje ˇ cenje i utjeha. Bilo mu ih je

ˇ zao

jer su bili izmu ˇ ceni i rasijani kao ovce bez pastira. Svo-

jim je u ˇ cenicima rekao: “Uistinu,

ˇ zetva je velika, a rad-

Tre ´ ce propovjedni

ˇ cko

putovanje po Galileji49



nika je malo. Zato molite Gospodara ˇ zetve da po

ˇ salje rad-

nike u ˇ zetvu svoju.”

U skladu s tim rije ˇ cima, Isus je odlu

ˇ cio poduzeti potreb-

ne korake. Okupio je svojih dvanaest apostola, koje je iza-

brao skoro godinu dana ranije, te ih je rasporedio u ˇ sestparova i dao im upute kako

´ ce propovijedati. Rekao im je:

“Ne idite k neznabo ˇ scima i ne ulazite u grad samari

´ canski,



nego idite k izgubljenim ovcama doma Izraelova. Putempropovijedajte: ‘Pribli

ˇ zilo se kraljevstvo nebesko.’”

Kraljevstvo o kojem su trebali propovijedati Isus je ve ´ c

ranije spomenuo kad ih je u

ˇ

cio kako se moliti. Ono se bilopribli

ˇ zilo u tom smislu

ˇ sto je budu

´ ci Kralj Bo

ˇ zjeg Kraljev-

stva, Isus Krist, do ˇ sao na Zemlju. Da bi svi jasno vidjeli

da njegovi u ˇ cenici zastupaju tu bo

ˇ zansku vlast, Isus im je

dao mo ´ c da lije

ˇ ce bolesne i da

ˇ cak podi

ˇ zu mrtve. Rekao

im je i neka sve to ˇ cine besplatno.

Osim toga upozorio ih je da na put ne nose puno stva-

ri. Kazao je: “Ne uzimajte zlata ni srebra ni bakra u poja-se, ni putnu torbu, ni dvije haljine, ni sandale ni

ˇ stap, jer

radnik zaslu ˇ zuje hranu svoju.” Znao je da

´ ce im ljudi koji

budu cijenili njihovu poruku zauzvrat pru ˇ ziti hranu i pre-

no ´ ci

ˇ ste. Potom je dodao: “U koji god grad ili selo uete,

potra ˇ zite tko je u njemu dostojan primiti vas i ostanite

ondje dok ne odete.”

Zatim ih je pou ˇ cio kako da pristupe ljudima kojima ˇ zeleprenijeti vijest o Kraljevstvu. “Kad ulazite u ku

´ cu”, kazao

je, “pozdravite uku ´ cane. Ako je ku

´ ca dostojna, neka na nju

doe mir koji joj ˇ zelite, ali ako nije dostojna, neka se mir

va ˇ s vrati k vama. Gdje vas nitko ne primi ili ne poslu

ˇ sa ri-

je ˇ ci va

ˇ se, izlaze

´ ci iz te ku

´ ce ili iz toga grada otresite pra

ˇ si-

nu s nogu svojih.”

Na koncu je rekao da ´ ce grad koji odbije njihovu poru-ku sna

´ ci uistinu te

ˇ ska kazna. Objasnio je: “Zaista, ka

ˇ zem

vam, lak ˇ se

´ ce biti zemlji sodomskoj i gomorskoj u Sudnji

dan nego tom gradu.”Matej 9:35–10:15; Marko 6:6-12; Luka 9:1-5

ˇ Kada je Isus zapo ˇ ceo svoje tre

´ ce propovjedni

ˇ cko putovanje po Galileji

i u ˇ sto se tada osvjedo

ˇ cio?

ˇ Koje je upute dao dvanaestorici apostola kad ih je poslao da propovije-daju?

ˇ Za ˇ sto su u

ˇ cenici s pravom mogli objavljivati da se Kraljevstvo pribli

ˇ zilo?



dva vrapca za nov ˇ ci

´ c?” upitao ih je. “A ipak nijedan od

njih ne pada na zemlju, a da Otac va ˇ s ne zna za to. Avama

je i svaka vlas na glavi izbrojena. Dakle, ne bojte se, vi ste

vredniji od mnogo vrabaca.”Potom je ukazao na to da ´ ce vijest o Kraljevstvu uni-

jeti razdor u obitelji, budu ´ ci da

´ ce je neki

ˇ clanovi prihva-

titi, a drugi odbaciti. “Nemojte misliti da sam do ˇ sao do-

nijeti mir na zemlju”, objasnio je. “Nisam do ˇ sao donijeti

mir, nego ma ˇ c.” Da bi netko prihvatio biblijsku istinu

unato ˇ c negodovanju svoje obitelji, mora biti hrabar. “Tko

ljubi oca ili majku vi

ˇ

se nego mene, nije me dostojan”, ka-zao je. “Tko ljubi sina ili k ´ cer vi ˇ se nego mene, nije medostojan.”

Na kraju je objasnio da oni koji prime njegove u ˇ cenike

zapravo primaju njega. Rekao je: “Tko god napoji jednogod ovih malih samo

ˇ ca

ˇ som hladne vode zato

ˇ sto je u

ˇ ce-

nik, zaista, ka ˇ zem vam, ne

´ ce izgubiti pla

´ cu svoju.”

Matej 10:16-42

ˇ Na ˇ sto je sve Isus upozorio svoje u

ˇ cenike?

ˇ Kako ih je ohrabrio i utje ˇ sio?

ˇ Kako znamo da se Isusove upute odnose i na dana ˇ snje kr

ˇ s

´ cane?

ˇ U kom smislu Isusovi u ˇ cenici nisu iznad svog u

ˇ citelja?



NAKON ˇ sto je apostolima dao potrebne upute, Isus

ih je rasporedio u ˇ sest parova i poslao da propo-

vijedaju. Vjerojatno su zajedno i ˇ sli bra

´ ca Petar

i Andrija te Jakov i Ivan, a Filip s Bartolomejem, Tomas Matejem, Jakov s Tadejem te

ˇ Simun s Judom Iskario-

tom. Gdje god su do ˇ sli, objavljivali su dobru vijest o Kra-

ljevstvu i vr ˇ sili

ˇ cudotvorna izlje

ˇ cenja.

Za to je vrijeme Ivan Krstitelj jo ˇ s uvijek bio u zatvoru,ve

´ c skoro dvije godine. Kao

ˇ sto smo vidjeli u jednom od

prethodnih poglavlja, Ivan je javno osudio to ˇ sto se He-

rod Antipa o ˇ zenio Herodijadom,

ˇ zenom svog brata Fili-

pa. S obzirom na to da je Herod tvrdio da se dr ˇ zi Mojsi-

jevog Zakona, Ivan je s pravom razotkrio tu preljubni ˇ cku

vezu. Zato ga je Herod, mo ˇ zda na nagovor Herodijade, ba-

cio u zatvor.

Budu ´ ci da je Herod rado slu

ˇ sao Ivana i smatrao ga pra-

vednim ˇ covjekom, na

ˇ sao se u nedoumici jer nije znao

ˇ sto

u ˇ ciniti s njim. No Herodijada je mrzila Ivana i

ˇ zeljela je

njegovu smrt. Na koncu joj se ukazala dugoo ˇ cekivana pri-

lika da ostvari svoju ˇ zelju.

Kratko prije Pashe 32. godine Herod je priredio velikuproslavu povodom svog roendana. Prisustvovali su joj svinjegovi najvi

ˇ si slu

ˇ zbenici i vojni zapovjednici te najugled-

niji Galilejci. Te je ve ˇ ceri pred uzvanicima plesala Saloma,

k ´ ci Herodijade i njenog biv

ˇ seg mu

ˇ za Filipa. Mu

ˇ skarci su

bili o ˇ carani njenim plesom.

Saloma je zadivila i Heroda. “Zatra ˇ zi od mene

ˇ sto god

ho ´ ce ˇ s, i dat ´ cu ti!” rekao joj je. ˇ

Cak se zakleo: “ ˇ Sto god

zatra ˇ zi

ˇ s od mene, dat

´ cu ti, pa bilo to i pola mojega kra-

ljevstva.”

Ubojstvo naroendanskoj proslavi

51



Prije nego mu je odgovorila, Saloma se posavjetovala sasvojom majkom. “

ˇ Sto da tra

ˇ zim?” upitala ju je.

“Glavu Ivana Krstitelja”, odgovorila je Herodijada bez

oklijevanja. Kona

ˇ

cno joj se pru

ˇ

zila prilika za osvetu!Saloma se brzo vratila k Herodu te je zatra

ˇ zila: “Ho

´ cu

da mi odmah da ˇ s na pladnju glavu Ivana Krstitelja!”

Heroda je to jako rastu ˇ zilo, ali nije ju htio odbiti. Nije

se ˇ zelio osramotiti pred gostima koji su

ˇ culi njegovu za-

kletvu, pa makar to zna ˇ cilo pogubiti nevinog

ˇ covjeka. Od-

mah je u zatvor poslao jednog vojnika da izvr ˇ si taj stra-

ˇ san zlo ˇ cin. Vojnik se ubrzo vratio nose ´ ci Ivanovu glavu napladnju te ju je dao Salomi, a ona ju je odnijela svojoj maj-ci. Kad su Ivanovi u

ˇ cenici

ˇ culi da je pogubljen, do

ˇ sli su



i uzeli njegovo tijelo te ga polo ˇ zili u grob. Potom su javi-

li Isusu ˇ sto se dogodilo.

Kad je Herod kasnije ˇ cuo da Isus lije

ˇ ci ljude i istjeruje

demone, upla

ˇ

sio se jer je pomislio da je Isus zapravo uskr-snuli Ivan. Zato je silno

ˇ zelio vidjeti Isusa, ali ne da bi ga

slu ˇ sao, ve

´ c da bi se uvjerio je li njegov strah opravdan.

Matej 10:1-5; 11:1; 14:1-12; Marko 6:14-29; Luka 9:7-9

ˇ Za ˇ sto je Ivan bio u zatvoru i za

ˇ sto ga Herod nije

ˇ zelio pogubiti?

ˇ Kako je Herodijada kona ˇ cno dobila priliku osvetiti se Ivanu?

ˇ Za ˇ sto je Herod

ˇ zelio vidjeti Isusa nakon Ivanove smrti?



DVANAESTORICA apostola u

ˇ zivala su u propovi-

jedanju po Galileji. Ubrzo nakon Ivanovog po-gubljenja vratili su se k Isusu i ispri ˇ cali mu svoja nezaboravna iskustva. Vidjev

ˇ si da su apostoli umorni te

da nisu stigli ni jesti jer je mnogo ljudi dolazilo i odlazi-lo, Isus je rekao: “Poite sa mnom na samotno mjesto imalo se odmorite!”

Tako su se ukrcali na lau, vjerojatno u blizini Kafar-

nauma, i uputili se na jedno osamljeno mjesto, o

ˇ

cito is-to ˇ cno od Jordana u okolici Betsaide. No mnogi su ih vi-djeli kako odlaze, pa su to javili i drugima. Stoga su svipohrlili za njima pje

ˇ sice uz obalu i prestigli ih. Kad je laa

pristala, narod ih je ondje ve ´ c

ˇ cekao.

Izlaze ´ ci iz lae, Isus je vidio mno

ˇ stvo ljudi na obali te

se sa ˇ zalio na njih jer su bili kao ovce bez pastira. Zato je

izlije

ˇ

cio bolesne i po

ˇ

ceo narod pou

ˇ

cavati o mnogo

ˇ

cemu.Dan se brzo primicao kraju, pa su u

ˇ cenici do

ˇ sli Isusu i

rekli mu: “Ovo je mjesto na osami, a ve ´ c je kasno. Otpu-

sti ih, neka odu u okolne zaseoke i na imanja da si kupene

ˇ sto za jelo!”

No Isus im je odvratio: “Vi im dajte jesti!” Iako je znaoda

´ ce ubrzo u

ˇ ciniti

ˇ cudo, Filipa je upitao: “Gdje da kupi-

mo kruha da ovi jedu?” Pitao je to s namjerom da ga is-ku

ˇ sa.

Filip je smatrao da je nemogu ´ ce nabaviti hranu za sve

te ljude — samo je mu ˇ skaraca bilo 5 000,

ˇ sto zna

ˇ ci da je

ondje vjerojatno bilo preko 10 000 ljudi, ako se ubroje i ˇ zene i djeca. Stoga je Filip odgovorio: “Kad bismo kupilikruha za dvjesto denara [a denar je bio dnevna nadni

ˇ car-

ska pla ´ ca], ne bi bilo dovoljno da svatko dobije malo.”

I Andrija je o ˇ cito mislio da je nemogu

´ ce nahraniti toli-

ko mno ˇ stvo, pa je rekao: “Ovdje je dje

ˇ cak koji ima pet

Nahranio je tisu ´ ce ljudi52



je ˇ cmenih kruhova i dvije male ribe. Ali

ˇ sto je to za toliki

narod?”

Budu ´ ci da je bilo prolje

´ ce, pred Pashu 32. godine, po-

lja su bila prekrivena zelenom travom. Zato je Isus rekaou ˇ cenicima neka ka ˇ zu ljudima da posjedaju na travu u sku-pinama po pedeset i po stotinu. Potom je uzeo pet kru-hova i dvije ribe, pogledao u nebo i izrekao blagoslov,



a onda je stao lomiti kruh i dijeliti ribu. Razlomljene ko-made davao je u

ˇ cenicima, a oni su ih prosljeivali naro-

du. Svi su jeli i nasitili se!

Nakon jela Isus je rekao u

ˇ

cenicima: “Skupite preostaleulomke, da ni

ˇ sta ne propadne!” Kad su to u

ˇ cinili, preosta-

lom su hranom napunili 12 ko ˇ sara!

Matej 14:13-21; Marko 6:30-44; Luka 9:10-17; Ivan 6:1-13

ˇ Za ˇ sto je Isus

ˇ zelio s apostolima oti

´ ci na samotno mjesto?

ˇ Kamo je Isus odveo u ˇ cenike, no za

ˇ sto se ipak nisu uspjeli odmoriti?

ˇ

ˇ Sto su u

ˇ cenici predlo

ˇ zili kad se pribli

ˇ zila no

´ c i kako se Isus pobrinuo

za narod?



KAD je Isus ˇ cudom nahranio tisu ´ ce

ljudi, svi su bili zadivljeni. “Ovo je uistinu prorok koji treba do

´ ci

u svijet”, govorili su. No nisu zaklju ˇ cili

samo da je Isus obe ´ cani prorok ve

´ ci od

Mojsija nego i da bi on bio idealan vla-dar. Stoga su ga namjeravali, makar i si-

lom, postaviti za kralja.Meutim Isus je znao

ˇ sto smjeraju. Za-

to je odlu ˇ cio brzo se skloniti. Otpustio je

narod, a u ˇ cenike primorao da uu u svo-

ju lau i vrate se u Kafarnaum. Zatim sepovukao u goru kako bi se molio. Ondje je proveo no

´ c posve sam.

Pred zoru je s uzvi ˇ sice na kojoj se na-lazio vidio da je more uzburkao jak oluj-ni vjetar. Budu

´ ci da se bli

ˇ zila Pasha, na

nebu je bio skoro pun Mjesec. Stoga jena mjese

ˇ cini vidio kako se njegovi u

ˇ ceni-

ci bezuspje ˇ sno poku

ˇ savaju othrvati vje-

tru i valovima. Veslali su svom snagom.

Ugledav ˇ si to, Isus se spustio s gore izaputio prema njima hodaju

´ ci po uzbur-

kanom moru. Kad je stigao do njihovelae, ona je od obale bila udaljena pet ili ˇ sest kilometara. No nastavio je hodati povodi kao da

´ ce samo pro

´ ci kraj njih. Kad

su ga u ˇ cenici ugledali, povikali su: “To je

utvara!”Isus im je umiruju

´ cim glasom kazao:

“Ja sam! Ne bojte se!”

Htjeli su gau

ˇ ciniti kraljem

53



Tada je Petar rekao: “Gospodine, ako si ti, zapovjedi mida doem k tebi po vodi!”

“Doi!” odgovorio mu je Isus.

Tako je Petar iza ˇ sao iz lae i krenuo po vodi prema Isu-

su. Ali kad je spazio olujni vjetar, upla ˇ sio se i po

ˇ ceo to-

nuti te je povikao: “Gospodine, spasi me!”

Isus je odmah ispru ˇ zio ruku, uhvatio ga i rekao mu:

“Malovjerni, za ˇ sto si posumnjao?”

Kad su u ˇ sli u lau, vjetar je utihnuo, a u

ˇ cenici su se za-

panjili. No jesu li se tome doista trebali toliko ˇ cuditi? Da

su razumjeli ˇ sto je zna ˇ cilo “ ˇ cudo s kruhovima” koje je Isusu

ˇ cinio samo nekoliko sati ranije kad je sa svega pet kru-

hova i dvije male ribe nahranio tisu ´ ce ljudi, ne bi ih toli-

ko zapanjila ˇ cinjenica da on mo

ˇ ze hodati po vodi i uti

ˇ sa-

ti vjetar. Ipak, poklonili su se Isusu i rekli: “Ti si uistinuSin Bo

ˇ zji!”

Ubrzo su stigli u Genezaret, prekrasnu plodnu nizinu

nedaleko od Kafarnauma. Ondje su se usidrili. No kadsu stupili na obalu, ljudi su prepoznali Isusa te su na le- ˇ zajima donosili bolesne iz cijelog tog podru

ˇ cja. Bilo je

dovoljno da samo dotaknu rub Isusove haljine pa daozdrave.

Za to je vrijeme mno ˇ stvo koje je Isus

ˇ cudom nahranio

vidjelo da je oti ˇ sao. Zato su se ukrcali na lae iz Tiberija-

de ˇ sto su ondje bile pristale i oti ˇ sli u Kafarnaum potra ˇ zi-ti ga. Kad su ga prona

ˇ sli, upitali su ga: “U

ˇ citelju, kada si

do ˇ sao ovamo?” No, kao

ˇ sto

´ cemo vidjeti u sljede

´ cem po-

glavlju, Isus ih je prekorio.Ivan 6:14-25; Matej 14:22-36; Marko 6:45-56

ˇ

ˇ Sto su ljudi htjeli u

ˇ ciniti kad su vidjeli da je Isus na

ˇ cudesan na

ˇ cin

nahranio mno ˇ stvo?

ˇ ˇ Sto je Isus vidio dok je bio na gori i ˇ sto je potom u ˇ cinio?

ˇ Za ˇ sto se u

ˇ cenici nisu trebali toliko

ˇ cuditi onome

ˇ sto su do

ˇ zivjeli?

ˇ

ˇ Sto se dogodilo kad su stigli na obalu?



PRETHODNOG se dana doista puno toga dogodilo.

Isus je nahranio tisu

´

ce ljudi i pobjegao kad su gapoku ˇ sali okruniti za kralja. Tijekom no ´ ci hodao jepo olujnom Galilejskom moru i prisko

ˇ cio u pomo

´ c Petru

koji se utapao, a na koncu je umiriv ˇ si valove spasio svoje

u ˇ cenike od brodoloma.

Sutradan su ga u blizini Kafarnauma prona ˇ sli ljudi koje

je bio ˇ cudom nahranio te su ga upitali: “U

ˇ citelju, kada si

do

ˇ

sao ovamo?” Meutim, Isus ih je prekorio rekav

ˇ

si da sudo ˇ sli k njemu samo zato ˇ sto su o ˇ cekivali da ´ ce ponovnomo

´ ci besplatno jesti. Zatim im je savjetovao da ne rade za

hranu koja propada, nego za hranu koja ostaje za vje ˇ cni

ˇ zivot. Tada su ga ljudi upitali: “

ˇ Sto trebamo

ˇ ciniti da bi-

smo radili djela koja Bog ˇ zeli?”

Isus je naveo samo jedno, najva ˇ znije djelo. Objasnio je:

“Djelo koje Bog

ˇ

zeli jest da vjerujete u onoga koga je onposlao.”

Ipak, unato ˇ c svim

ˇ cudima koja je

ˇ cinio ljudi nisu povje-

rovali u njega. Zvu ˇ ci nevjerojatno, ali

ˇ cak i nakon svih nje-

govih zadivljuju ´ cih djela oni su ga upitali: “Kakav

ˇ cude-

sni znak pokazuje ˇ s ljudima, da ga vidimo i povjerujemo

ti? Kakvo djelo ti obavlja ˇ s? Na

ˇ si su praoci jeli manu u pu-

stinji, kao

ˇ

sto je napisano: ‘Kruh s neba dao im je da jedu.’”

Nato im je Isus jasno dao do znanja tko je izvor takve ˇ cudom dobivene hrane. Rekao je: “Nije vam Mojsije daokruh s neba, nego vam Otac moj daje pravi kruh s neba.Jer kruh je Bo

ˇ zji Onaj koji silazi s neba i daje

ˇ zivot svije-

tu.”

“Gospodine”, rekli su mu, “daj nam uvijek taj kruh!”“Ja sam kruh

ˇ zivota”, objasnio je Isus. “Onaj tko dola-

zi k meni ne ´ ce ogladnjeti i onaj tko vjeruje u mene ne

´ ce

“Pravi kruh s neba”54



nikad o ˇ zednjeti. Ali rekao sam vam: vi-

djeli ste me, a ipak ne vjerujete. Sve ˇ sto

mi Otac daje do ´ ci

´ ce k meni, i onoga

tko doe k meni ne ´ cu otjerati, jer ni-

sam si ˇ sao s neba da vr

ˇ sim svoju vo-

lju, nego volju onoga koji me po-slao. A volja onoga koji me poslao jest da ne izgubim nikoga od onihkoje mi je dao, nego da ih uskrs-nem u posljednji dan. Jer volja jeOca mojega da svatko tko vidi Sinai vjeruje u njega ima vje

ˇ cni

ˇ zivot.”

Nato su ˇ Zidovi po ˇ celi gunati pro-tiv njega jer je rekao: “Ja sam kruh koji jesi

ˇ sao s neba.” On je za njih bio tek

ˇ covjek kao

i svaki drugi, ˇ cije su roditelje dobro poznavali.

Zbog toga su, sli ˇ cno kao i Nazare

´ cani, govorili:

“Nije li to Isus, sin Josipov, kojemu poznajemo

oca i majku? Kako on sada ka

ˇ

ze: ‘Si

ˇ

sao sams neba’?”

“Ne gunajte meu sobom!” odgovorio je Isus.“Nitko ne mo

ˇ ze do

´ ci k meni ako ga ne privu

ˇ ce Otac,

koji me poslao. I ja ´ cu ga uskrsnuti u posljednji dan.

U Prorocima je napisano: ‘Svi ´ ce biti pou

ˇ ceni od Jehove.’

Svatko tko slu ˇ sa Oca i u

ˇ ci od njega, dolazi k meni. To ne

zna ˇ ci da je itko vidio Oca, osim onoga koji je od Boga, on je vidio Oca. Zaista, zaista, ka

ˇ zem vam, onaj tko vjeruje

ima vje ˇ cni

ˇ zivot.”



U nastavku je ponovio: “Ja sam kruh ˇ zivota. Va

ˇ si su pra-

oci jeli manu u pustinji, a ipak su umrli. Ovo je kruh kojisilazi s neba, da

ˇ covjek jede od njega i da ne umre. Ja sam

ˇ

zivi kruh koji je si

ˇ

sao s neba. Ako tko jede od ovog kru-ha, ˇ zivjet ´ ce vje ˇ cno.” Da, ako poka ˇ zu vjeru u Isusa, koji je poslan od Boga, ljudi mogu dobiti vje

ˇ cni

ˇ zivot. Niti

mana niti ikoji drugi kruh ne mo ˇ ze im to omogu

´ citi!

Rasprava o kruhu s neba o ˇ cito je zapo

ˇ cela nedugo na-

kon ˇ sto su ljudi prona

ˇ sli Isusa u blizini Kafarnauma. No

ona se nastavila, a vrhunac je dosegnula ne ˇ sto kasnije, dok

je Isus pou ˇ cavao u kafarnaumskoj sinagogi.

Ivan 6:25-51, 59; Psalam 78:24; Izaija 54:13; Matej 13:55-57

ˇ Koji su dogaaji prethodili raspravio kruhu s neba?

ˇ Za ˇ sto je bilo posve nerazumno to

ˇ sto

su ljudi tra ˇ zili od Isusa da im poka

ˇ ze

neki znak?

ˇ Za ˇ sto su

ˇ Zidovi gunali kad

je Isus rekao da je on pravikruh s neba?

ˇ Gdje se odvijala ras-prava o kruhu s neba?



USINAGOGI u Kafarnaumu Isus je ljudima po-novno govorio o sebi kao o pravom kruhu s neba.To je o

ˇ cito bio nastavak rasprave koju je zapo

ˇ ceo

s mno ˇ stvom ljudi

ˇ sto su se vratili s isto

ˇ cne obale Galilej-

skog mora, gdje su jeli kruh i ribu koje im je na ˇ cudesan

na ˇ cin pribavio.

U nastavku je objasnio: “Kruh

koji ´ cu ja dati tijelo je moje koje ´ cu dati za

ˇ zivot svijeta.” Samo

dva prolje ´ ca ranije, 30. godi-

ne, Isus je Nikodemurekao da je Bogiz velike ljubavi

Napu ˇ staju ga

mnogi u ˇ cenici

55



poslao svog Sina da spasi svijet, odnosno ljudski rod. Sto-ga je sada ljudima u sinagogi

ˇ zelio re

´ ci da svatko tko u pre-

nesenom smislu jede njegovo tijelo, odnosno pokazuje vje-

ru u

ˇ

zrtvu koju je on ubrzo trebao prinijeti, mo

ˇ

ze dobitivje ˇ cni ˇ zivot.

No te su Isusove rije ˇ ci uznemirile ljude. “Kako nam ovaj

mo ˇ ze dati svoje tijelo za jelo?” pitali su se. Isus je

ˇ zelio da

njegovi slu ˇ satelji shvate simboliku tih rije

ˇ ci. Stoga je, da bi

to dodatno naglasio, rekao ne ˇ sto

ˇ sto je jo

ˇ s vi

ˇ se sablaznilo

one koji su njegove rije ˇ ci shvatili doslovno.

“Ako ne jedete tijeloSina ˇ covje ˇ cjega i ne pije-te krv njegovu”, upozo-rio ih je Isus, “nemate ˇ zivot u sebi. Tko se hra-ni tijelom mojim i pijekrv moju, ima vje

ˇ cni

ˇ zi-

vot, i ja ´ cu ga uskrsnuti

u posljednji dan, jer tijelo je moje prava hranai krv je moja pravo pi

´ ce.

Tko se hrani tijelommojim i pije krv moju,ostaje u zajedni

ˇ stvu sa

mnom i ja u zajedni ˇ stvu

s njim.”Da je Isus ovdje govo-

rio o kanibalizmu, bilobi to krajnje sabla

ˇ znji-

vo. No, naravno, on nijesvoje slu

ˇ satelje poticao

da doslovno jedu ljud-

sko meso ili piju krv.Budu

´ ci da je znao da

´ ce uskoro kao savr

ˇ sen



ˇ covjek prinijeti svoje tijelo i krv na

ˇ zrtvu, naprosto je htio

istaknuti da svi koji ˇ zele dobiti vje

ˇ cni

ˇ zivot moraju pokazi-

vati vjeru u tu ˇ zrtvu. Meutim,

ˇ cak se ni mnogi njegovi

u ˇ cenici nisu potrudili razumjeti

ˇ sto im je time htio re

´ ci, pa

su zaprepa ˇ steno govorili: “Ovo su sabla ˇ znjive rije ˇ ci! Tko gamo

ˇ ze slu

ˇ sati?”

Znaju ´ ci da mnogi od njih gunaju, Isus je rekao: “Zar

vas to sabla ˇ znjava? A

ˇ sto ako ugledate Sina

ˇ covje

ˇ cjeg ka-

ko uzlazi onamo gdje je prije bio? (...) Rije ˇ ci koje sam vam

govorio duh su i ˇ zivot su. Ali ima nekih meu vama koji

ne vjeruju.”

Potom je nastavio: “Zato sam vam kazao: ‘Nitko ne mo ˇ zedo

´ ci k meni ako mu nije dano od Oca.’” Nakon toga mno-

gi su ga u ˇ cenici napustili i nisu ga vi

ˇ se slijedili. Tada se Isus

obratio dvanaestorici apostola i upitao ih: “Ho ´ cete li i vi

oti ´ ci?”

Petar je odgovorio: “Gospodine, kome ´ cemo oti

´ ci? Ti

ima ˇ s rije

ˇ ci vje

ˇ cnog

ˇ zivota. Mi smo povjerovali i spoznali

da si ti Svetac Bo ˇ zji.” Tim su rije ˇ cima Petar i ostali aposto-li pokazali da su istinski odani Kristu, premda mo

ˇ zda nisu

potpuno razumjeli u ˇ cenje koje je tom prilikom iznio.

Iako je Isusu bilo drago ˇ cuti Petrov odgovor, rekao im je:

“Nisam li ja izabrao vas dvanaestoricu? Ipak, jedan je odvas klevetnik.” Time je mislio na Judu Iskariota. Mo

ˇ zda je

Juda upravo tada po ˇ ceo naginjati zlu, a Isus je to odmah,

“od po ˇ cetka”, primijetio.Isus je ve

´ c bio razo

ˇ carao ljude time

ˇ sto nije udovoljio nji-

hovoj ˇ zelji da ga postave za kralja, pa su se sada mo

ˇ zda pi-

tali: “Kako bi on mogao biti Mesija ako ne ˇ zeli prihvatiti

polo ˇ zaj koji Mesiji pripada?” Zasigurno je i to bilo jedno

od pitanja koje je mu ˇ cilo mnoge. Ivan 6:51-71; 3:16

ˇ

Za koga je Isus dao svoje tijelo i u kom ga je smislu trebalo jesti?ˇ Koje su Isusove rije

ˇ ci jo

ˇ s vi

ˇ se sablaznile ljude, no

ˇ sto je on time zapravo

ˇ zelio istaknuti?

ˇ Kako je Petar reagirao kad su mnogi u ˇ cenici napustili Isusa?



ISUS je nailazio na sve sna

ˇ zniji otpor. Mnogi su ga u

ˇ ce-

nici napustili, a

ˇ

Zidovi iz Judeje

ˇ

zeljeli su ga ubiti, kaoi dok je pro ˇ sle Pashe bio u Jeruzalemu.

Kad je 32. godine ponovno do ˇ slo vrijeme Pashe, Isus je

vjerojatno oti ˇ sao u Jeruzalem kako bi, u skladu s Bo

ˇ zjim

zakonom, ondje proslavio taj blagdan. No bio je jako opre-zan budu

´ ci da mu je

ˇ zivot bio u opasnosti. Nakon toga vra-

tio se u Galileju.

Jednom prilikom, vjerojatno dok je bio u Kafarnaumu,k njemu su do ˇ sli farizeji i pismoznanci iz Jeruzalema. Onisu tra

ˇ zili neki povod da ga optu

ˇ ze za kr

ˇ senje vjerskih pro-

pisa. “Za ˇ sto tvoji u

ˇ cenici prestupaju predaju na

ˇ sih starih?”

upitali su ga, a potom dodali: “Ne dr ˇ ze obred pranja ruku

prije jela.” Iako Bog to nije tra ˇ zio od

ˇ Zidova, farizeji su

smatrali da je ozbiljan grijeh ako netko ne bi oprao rukedo lakta, prema njihovom tradicionalnom obredu.

Isus nije odgovorio na njihove optu ˇ zbe, ve ´ c im je dao doznanja da oni svjesno i zlonamjerno kr

ˇ se Bo

ˇ zji Zakon. Upi-

tao ih je: “A za ˇ sto vi prestupate Bo

ˇ zju zapovijed zbog svo-

je predaje? Naprimjer, Bog je rekao: ‘Po ˇ stuj oca svojega

i majku svoju’ i ‘Tko prokune oca ili majku, neka se pogu-bi’. A vi ka

ˇ zete: ‘Tko god ka

ˇ ze ocu ili majci: “

ˇ Sto god imam,

a ˇ cime bih ti mogao pomo

´ ci, odredio sam za dar Bogu”, taj

ne mora po ˇ stovati oca svojega.’”

Farizeji su nau ˇ cavali da novac ili bilo koja druga imovi-

na koju je netko odredio za dar Bogu pripada hramu i dase ne mo

ˇ ze koristiti za neku drugu svrhu. No taj dar “od-

reen Bogu” i dalje je mogao ostati kod osobe koja ga jedala. Na taj je na

ˇ cin netko jednostavno mogao re

´ ci da je

njegov novac ili druga imovina “korban” — dar odreen

za Boga ili hram — i tako izbje ´ ci svoju odgovornost da po-mogne ostarjelim roditeljima kojima je mo

ˇ zda o

ˇ cajni

ˇ cki

trebala pomo ´ c.

ˇ Sto one

ˇ ci

ˇ s

´ cuje

ˇ covjeka?56



Isus je s pravom bio ogor ˇ cen na farizeje koji su zlona-

mjerno iskrivljavali Bo ˇ zji Zakon, pa je rekao: “Obezvrije-

dili ste rije ˇ c Bo

ˇ zju zbog svoje predaje. Licemjeri, dobro je

Izaija prorokovao o vama, kad je rekao: ‘Narod me ovaj po- ˇ stuje usnama svojim, ali srce mu je daleko od mene. Uza-lud me

ˇ stuju, jer su u

ˇ cenja koja nau

ˇ cavaju zapovijedi ljud-

ske.’”

Ljudi ˇ sto su bili ondje mo

ˇ zda su se ne

ˇ sto ranije povukli

kako bi farizeji mogli razgovarati s Isusom. Ali kad farizeji nisu znali

ˇ sto bi odgovorili na njegove o

ˇ stre kritike, on

je pozvao mno ˇ stvo k sebi te im rekao: “Poslu

ˇ sajte me svi

i razumijte! Ni ˇ sta ˇ sto izvana ulazi u ˇ covjeka ne mo ˇ ze gaone

ˇ cistiti, nego ono

ˇ sto iz

ˇ covjeka izlazi, to ga one

ˇ ci

ˇ s

´ cuje.”

Kasnije, kad su u ˇ sli u ku

´ cu, u

ˇ cenici su ga upitali: “Zna

ˇ s

li da su se farizeji uvrijedili kad su ˇ culi

ˇ sto si rekao?”

On im je odvratio: “Svaka sadnica koju nije zasadio Otacmoj nebeski i

ˇ s

ˇ cupat

´ ce se s korijenom.” Zatim je dodao:

“Pustite ih! Oni su slijepi voe. A kad slijepac slijepca vodi, obojica ´ ce u jamu pa-sti.”

Potom ga je Petar u ime ostalihu

ˇ cenika zamolio da im objasni

ˇ sto

one ˇ ci

ˇ s

´ cuje

ˇ covjeka. O

ˇ cito iznena-

en time, Isus ih je upitao: “Zar nivi jo

ˇ s ne razumijete? Ne zna-

te li da sve ˇ sto ulazi u ustadolazi u utrobu i izbacujese u zahod? A

ˇ sto izlazi iz

usta, iz srca izlazi, i to one- ˇ ci

ˇ s

´ cuje

ˇ covjeka. Naprimjer,

iz srca izlaze zle mi-sli, ubojstva, pre-

ljubi, bludni ˇ stva,krae, la

ˇ zna svje-

do ˇ cenja, hule.



To je ono ˇ sto one

ˇ ci

ˇ s

´ cuje

ˇ covjeka, a ako nije oprao ruke pre-

ma obredu, to ne one ˇ ci

ˇ s

´ cuje

ˇ covjeka.”

Isus time nije htio re ´ ci da ne treba paziti na higijenu, od-

nosno da ne treba prati ruke prije jela ili pripremanja hra-ne. On je ustvari osudio licemjerje podmuklih vjerskihvoa koji su inzistirali na dr

ˇ zanju ljudskih obi

ˇ caja kako bi

izbjegli izvr ˇ savanje Bo

ˇ zjeg pravednog zakona. Dakle, kao

ˇ sto je Isus rekao, ono

ˇ sto one

ˇ ci

ˇ s

´ cuje

ˇ covjeka jesu zla djela

koja izlaze iz srca.Ivan 7:1; 5. Mojsijeva 16:16; Matej 15:1-20; Marko 7:1-23; 2. Mojsijeva 20:12;

21:17; Izaija 29:13

ˇ S kakvim se protivljenjem Isus suo ˇ cio?

ˇ Za ˇ sto su farizeji optu

ˇ zili Isusa, no kako su oni sami svjesno kr

ˇ sili

Bo ˇ zji Zakon?

ˇ

ˇ Sto prema Isusovim rije

ˇ cima one

ˇ ci

ˇ s

´ cuje

ˇ covjeka?



NAKON ˇ sto je osudio farizeje zato ˇ sto su iz koristo-

ljublja izvrtali Bo ˇ zje zakone, Isus je sa svojim

u ˇ cenicima oti

ˇ sao iz Galileje. Kad su ne

ˇ sto ranije

htjeli oti ´ ci na neko samotno mjesto kako bi se malo od-

morili, to im nije po ˇ slo za rukom jer ih je prona

ˇ slo mno

ˇ s-

tvo ljudi. Sada su krenuli u podru ˇ cje Tira i Sidona, koje

se nalazilo daleko na sjeveru. Po svemu sude ´ ci, to je bio

jedini put da je Isus sa svojim u ˇ cenicima pre

ˇ sao izraelske

granice.

Stigav ˇ si u Feniciju, prona

ˇ sli su ku

´ cu u kojoj su mogli

boraviti. Premda Isus nije htio da itko sazna da su ondje, ˇ cak ni u tom ne

ˇ zidovskom kraju nije pro

ˇ sao neopa

ˇ zeno.

Prona ˇ sla ga je jedna mje

ˇ stanka, Sirofeni

ˇ canka gr

ˇ ckog po-

rijekla, i stala ga preklinjati: “Smiluj mi se, Gospodine,

Sine Davidov! K ´ ci mi je opsjednuta i stra

ˇ sno pati.” No

Isus joj nije odgovarao.

Nakon nekog vremena u ˇ cenici su mu rekli: “Reci joj da

ode, jer stalno vi ˇ ce za nama!” Isus im je objasnio za

ˇ sto se

ne obazire na nju rekav ˇ si: “Nisam poslan nikome osim iz-

gubljenim ovcama doma Izraelova.”

Ali ˇ zena nije odustajala. Pri

ˇ sla je Isusu, pala ni

ˇ cice pred

njega te mu rekla: “Gospodine, pomozi mi!”Mora da je Isusa duboko ganuo njen o

ˇ cajni

ˇ cki vapaj.

Meutim imao je na umu svoju glavnu odgovornost, daslu

ˇ zi Bo

ˇ zjem narodu, Izraelu, a istovremeno je o

ˇ cito htio

vidjeti kolika je njezina vjera. Zato joj je, aludiraju ´ ci na

predrasude koje su ˇ

Zidovi imali prema drugim narodima,rekao: “Nije u redu uzeti kruh djeci i baciti ga psi

´ cima!”

Isus je nesumnjivo svojim tonom glasa i izrazom licapokazao da iskreno suosje

´ ca s njom, bez obzira na to

ˇ sto

nije bila ˇ

Zidovka. Kako usporedba sa psima ne bi zvu ˇ ca-

Samilostanprema onima koji pate

57



la pregrubo, ubla ˇ zio ju je nazivaju

´ ci ne-

ˇ Zidove “psi

´ cima”. ˇ

Zena se nije uvrijedila, ve ´ c se nadovezala na Isusov sliko-

vit primjer te je ponizno rekla: “Da, gospodine, ali i psi- ´ ci ispod stola jedu od mrvica dje

ˇ cjih.”

“O ˇ zeno, velika je vjera tvoja!” odvratio joj je Isus. “Neka

ti bude kako ˇ zeli

ˇ s!” I doista je bilo tako. Kad se vratila

ku ´ ci, na

ˇ sla je k

´ cer kako le

ˇ zi na krevetu, posve zdrava.

Iz sidonskog priobalja Isus i u ˇ cenici uputili su se pre-

ma gornjem toku Jordana. Rijeku su vjerojatno pre ˇ sli



negdje iznad Galilejskog mora i oti ˇ sli u podru

ˇ cje Dekapo-

lisa, na isto ˇ cnoj strani. Ondje su se popeli na neku goru,

no prona ˇ slo ih je mno

ˇ stvo ljudi koji su k Isusu doveli hro-

me, sakate, slijepe, nijeme i mnoge druge

ˇ

sto su bili bole-sni. Polo ˇ zili su ih Isusu pred noge, a on ih je sve izlije ˇ cio.Kad je narod vidio da nijemi govore, hromi hodaju i slijepi vide, divili su se i slavili izraelskog Boga.

Jednom gluhom ˇ covjeku koji je imao smetnju u govoru

Isus je posvetio posebnu pa ˇ znju. Gluhe osobe

ˇ cesto se os-

je ´ caju nelagodno meu mno

ˇ stvom ljudi. Mo

ˇ zda je Isus

primijetio da je taj

ˇ

covjek vrlo napet. Stoga ga je obzirnoodveo iz mno ˇ stva. Kad su bili sami, Isus mu je znakovi-ma dao do znanja

ˇ sto

´ ce u

ˇ ciniti. Stavio mu je svoje prste

u u ˇ si te je “pljunuo i dotaknuo mu jezik”. Potom je po-

gledao u nebo, duboko uzdahnuo te rekao: “Otvori se!”Tada se

ˇ covjeku povratio sluh i mogao je normalno govo-

riti.

Narod je zbog svih tih izlje

ˇ

cenja duboko po

ˇ

stovao Isu-sa. Govorili su: “Sve dobro ˇ cini. Gluhima daje da ˇ cujui nijemima da go-vore.”Matej 15:21-31; Marko

7:24-37

ˇ Za ˇ sto Isus nijeodmah usli

ˇ sio

Grkinju koja ga jepreklinjala da jojizlije

ˇ ci k

´ cer?

ˇ Kamo je Isusodveo svoje u

ˇ cenike

nakon ˇ sto je oti

ˇ sao

iz Fenicije?

ˇ Kako je Isuspokazao obzirnostkad je izlije

ˇ cio

gluhog ˇ covjeka?



UDEKAPOLISU, gdje su ve

´ cinom

ˇ zivjeli ne-

ˇ Zido-

vi, k Isusu je do

ˇ

slo mno

ˇ

stvo ljudi. Mnogi su pre-valili dalek put kako bi slu ˇ sali njegove propovije-di i bili izlije

ˇ ceni od svojih bolesti. Sa sobom su ponijeli

ko ˇ seve u kojima su obi

ˇ cavali nositi hranu i ostale stvari

kad bi putovali neznabo ˇ za

ˇ ckim krajevima.

Nakon nekog vremena Isus je pozvao svoje u ˇ cenike te

im rekao: “ ˇ

Zao mi je naroda, jer ve ´ c su tri dana kod mene,

a nemaju

ˇ

sto jesti. Ako ih gladne po

ˇ

saljem ku

´

cama njiho-vim, klonut ´ ce na putu. A neki su od njih do ˇ sli izdaleka.”

“Otkud bi tko na ovom pustom mjestu mogao te ljudenahraniti kruhom?” upitali su ga.

A Isus im je odvratio: “Koliko kruhovaimate?”

“Sedam”, odgovorili su, “i nekoliko

ribica.”Tada je Isus rekao ljudima da posje-

daju po zemlji. Zatim je uzeo kru-hove i ribe, pomolio seBogu, razlomio ih i po- ˇ ceo davati svojim u

ˇ ce-

nicima, a oni su ih dije-

lili ljudima. Svi su jeli inasitili se. Potom su os-

tacima hrane napuni-li

ˇ cak sedam ko

ˇ se-

va, iako je jelo oko4 000 mu

ˇ skaraca

te mnogo ˇ zena i

djece!Na koncu je

Isus otpustio

Kruhovi i kvasac58



mno ˇ stvo, u

ˇ sao s u

ˇ cenicima u lau i oti

ˇ sao na zapadnu

obalu Galilejskog mora. Ondje su mu pristupili farizeji,ovaj put zajedno sa saducejima, pripadnicima jedne utje-

cajne vjerske sljedbe. U namjeri da ga isku

ˇ

saju, zatra

ˇ

zilisu da im poka ˇ ze znak s neba.

Znaju ´ ci

ˇ sto namjeravaju, Isus je odvratio: “Kad padne

ve ˇ cer, imate obi

ˇ caj re

´ ci: ‘Bit

´ ce lijepo vrijeme, jer je nebo

crveno.’ A ujutro ka ˇ zete: ‘Danas

´ ce biti hladno i ki

ˇ sovi-

to vrijeme, jer je nebo crveno, ali tmurno.’ Znate tuma ˇ ci-

ti izgled neba, ali znakove vremen ˆ a ne mo

ˇ zete protuma-

ˇ

citi.”Potom ih je Isus nazvao zlim i preljubni

ˇ ckim nara

ˇ sta-

jem te im je kazao isto ˇ sto je farizejima ve

´ c jednom prili-

kom bio rekao — da im se ne ´ ce dati drugi znak osim zna-

ka proroka Jone. Nakon toga su on i u ˇ cenici u

ˇ sli u lau

i uputili se prema Betsaidi, na sjeveroisto ˇ cnu obalu Gali-

lejskog mora. U ˇ cenici su putem shvatili da su zaboravili

ponijeti vi

ˇ

se kruha. Imali su samo jedan kruh.Razmi

ˇ sljaju

´ ci o nedavnom susretu s farizejima i saduce-

jima koji su bili prista ˇ se Heroda, Isus je u

ˇ cenike upozorio:

“Budite oprezni, ˇ cuvajte se kvasca farizejskoga i kvasca

Herodova!” Kad je spomenuo kvasac, u ˇ cenici su o

ˇ cito po-

mislili da im Isus spo ˇ citava to

ˇ sto su zaboravili ponijeti

kruha pa su po ˇ celi raspravljati o tome. Vidjev

ˇ si da su ga

krivo shvatili, Isus je rekao: “Za ˇ sto raspravljate o tome

ˇ sto

nemate kruha?”

Kratko prije toga on je u dva navrata ˇ cudom nahranio

tisu ´ ce ljudi, posljednji put mo

ˇ zda samo dan ili dva rani-

je. Stoga im je trebalo biti jasno da on nije bio zabrinutzbog toga

ˇ sto nemaju kruha. Podsjetio ih je: “Zar se

ne sje ´ cate, kad sam ono razlomio pet kruhova za pet ti-

su ´ ca mu

ˇ skaraca, koliko ste ko

ˇ sara punih ulomaka naku-

pili?”

“Dvanaest”, odgovorili su.



“A kad sam razlomio sedam za ˇ cetiri tisu ´ ce mu ˇ skaraca,koliko ste ko

ˇ seva punih ulomaka nakupili?”

“Sedam”, odvratili su.

“Zar jo ˇ s ne shva

´ cate?” upitao ih je. “Kako ne shva

´ cate

da vam nisam govorio o kruhovima? Nego, ˇ cuvajte se

kvasca farizejskoga i saducejskoga!”

Tada su u ˇ cenici kona

ˇ cno shvatili

ˇ sto im

ˇ zeli re

´ ci. Kva-

sac, koji uzrokuje vrenje i dizanje tijesta, predo ˇ cavao je is-

kvarenost. Stoga su u ˇ cenici razumjeli da se Isus poslu

ˇ zio

simbolikom i da ih ˇ zeli upozoriti da se

ˇ cuvaju “farizejskog

i saducejskog u ˇ cenja” koje bi ih moglo duhovno iskvariti.

Marko 8:1-21; Matej 15:32–16:12

ˇ Za ˇ sto su ljudi koji su do

ˇ sli k Isusu imali sa sobom ko

ˇ seve?

ˇ Kamo je sve Isus putovao laom nakon ˇ sto je oti ˇ sao iz Dekapolisa?

ˇ Kako su u ˇ cenici isprva razumjeli Isusovo upozorenje o kvascu?

ˇ Na ˇ sto je Isus mislio kad je govorio o “kvascu farizejskom i saducejskom”?



KAD je Isus s u

ˇ cenicima pristao u Betsaidi, ljudi su

mu doveli jednog slijepog

ˇ

covjeka i zamolili ga daga dotakne i izlije ˇ ci. On je uzeo slijepca za ruku,izveo ga izvan sela, pljunuo mu na o

ˇ ci i upitao ga: “Vidi

ˇ s

li ˇ sto?”

“Vidim ljude”, odgovorio je slijepac, “ustvari vidim ne ˇ sto

kao stabla koja hodaju.” Isus je zatim polo ˇ zio ruke na nje-

gove o ˇ ci i vratio mu vid, tako da je sada mogao jasno vidjeti.

Nakon toga poslao ga je ku

´

ci i rekao mu da ne ulazi u selo.Tada se Isus s u

ˇ cenicima uputio u sela Cezareje Filipo-

ve, koja se nalazila na krajnjem sjeveru Palestine. Taj se pre-krasan kraj, udaljen od Betsaide oko 50 kilometara, prosti-rao na otprilike 350 metara nadmorske visine. Stoga im jevjerojatno trebalo dva dana da prijeu dug uspon do njega.

Tijekom putovanja Isus se izdvojio od ostalih kako bi se

nasamo molio. Znao je da mu je preostalo jo ˇ s samo devet

ili deset mjeseci ˇ zivota i zato je bio zabrinut za svoje u

ˇ ceni-

ke. Mnogi od njih ve ´ c su ga napustili. Drugi su o

ˇ cito bili

zbunjeni i razo ˇ carani zato

ˇ sto nije dopustio narodu da ga

postavi za kralja i zato ˇ sto nije htio svojim neprijateljima

dati znak s neba kako bi dokazao da je kralj. A kako su nje-govi apostoli gledali na njega? Kad su mu pri

ˇ sli na mjestu

gdje se molio, Isus ih je pitao: “

ˇ

Sto govore ljudi, tko sam ja?”“Neki ka

ˇ zu da si Ivan Krstitelj”, odgovorili su, “drugi da

si Ilija, a tre ´ ci da si Jeremija ili jedan od proroka.” Da, lju-

di su mislili da je Isus neki uskrsnuli prorok.

“A vi, ˇ sto vi ka

ˇ zete, tko sam ja?” upitao je Isus.

Petar je brzo odvratio: “Ti si Krist, Sin Boga ˇ zivoga.”

Nakon ˇ sto je pohvalio Petra zbog takvog odgovora, Isus

mu je rekao: “A ja tebi ka ˇ zem: Ti si Petar. Na ovoj stijenisagradit

´ cu skup

ˇ stinu svoju i vrata groba ne

´ ce je nadja

ˇ ca-

ti.” Time je Isus obznanio da ´ ce osnovati skup

ˇ stinu i da

ˇ cak

Tko je zapravo Isus?59



ni smrt ne- ´ ce mo

´ ci dr-

ˇ zati u rop-

stvu njene ˇ clanove kojiostanu vjerni

do kraja svog ˇ zivota na Zem-

lji. Potom je Petruobe

´ cao: “Dat

´ cu ti

klju ˇ ceve kraljevstva

nebeskog.”

Isus je tako otkrioda

´ ce Petar dobiti

ˇ cast

da izvr ˇ si poseban zada-

tak. To ne zna ˇ ci da je Pe-

tar imao prvenstvo meuapostolima niti da je on bio

temelj skup ˇ stine. Sam Isus bio jeStijena na kojoj se skup

ˇ stina trebala iz-

graditi. No Petar je trebao dobiti tri klju ˇ ca kako bi

pomo ´ cu njih odreenim skupinama ljudi, simboli

ˇ cno go-

vore ´ ci, otvorio vrata nebeskog kraljevstva.

Prvi klju ˇ c upotrijebio je na Pedesetnicu 33. godine, kad

je ˇ

Zidovima koji su se pokajali objasnio ˇ sto trebaju u

ˇ ciniti

da bi bili spa ˇ seni. Ubrzo nakon toga upotrijebio je i drugiklju

ˇ c kako bi Samari

´ canima koji su povjerovali u Krista

omogu ´ cio da saznaju za Bo

ˇ zje Kraljevstvo i dobiju prili-

ku u ´ ci u njega. Na koncu je 36. godine upotrijebio i tre

´ ci

klju ˇ c kad je to isto omogu

´ cio i neobrezanim ne-

ˇ Zidovima

— Korneliju te njegovim roacima i prijateljima.

Nastavljaju ´ ci razgovor s apostolima, Isus im je rekao da

´ ce on uskoro u Jeruzalemu morati mnogo pretrpjeti te da ´ ce na koncu biti ubijen,

ˇ sto je njih razo

ˇ caralo i ra

ˇ zalostilo.

Budu ´ ci da nije shva

´ cao da

´ ce Isus uskrsnuti i potom

ˇ zivjeti



na nebu, Petar ga je odveo na stranu i rekao mu: “Budi mi-lostiv prema sebi, Gospodine! Ne, tebi se to ne

´ ce dogoditi!”

Nato mu je Isus okrenuo lea i rekao: “Odlazi od mene, So-

tono! Ti si mi kamen spoticanja, jer tvoje misli nisu Bo

ˇ

zje,nego ljudske.”

S Isusom su osim apostola o ˇ cito putovali i drugi. Stoga

ih je on sve pozvao k sebi i objasnio im da ne ´ ce biti lako

i ´ ci njegovim stopama. “Ako tko ho

´ ce i

´ ci za mnom”, rekao

je, “neka se odrekne sebe i uzme mu ˇ ceni

ˇ cki stup svoj i neka

ide za mnom! Jer tko god ho ´ ce spasiti svoj

ˇ zivot, izgubit

´ ce

ga, a tko god izgubi svoj

ˇ

zivot radi mene i radi dobre vije-sti, spasit ´ ce ga.”

Dakle, Isusovi sljedbenici moraju biti hrabri i po ˇ zrtvovni

da bi pokazali da su dostojni njegove milosti. On je kazao:“Tko se god postidi mene i rije

ˇ ci mojih u ovom preljub-

ni ˇ ckom i gre

ˇ s-

nom nara ˇ staju,

i Sin

ˇ

covje

ˇ

cjipostidjet ´ ce senjega kad doeu slavi Oca svojega sa svetimanelima.”

Marko 8:22-38;

Matej 16:13-28;

Luka 9:18-27

ˇ Za ˇ sto je Isus bio

zabrinut za svojesljedbenike?

ˇ

ˇ Sto su ljudi mislili

o tome tko je Isus?

ˇ Koje je klju ˇ ceve

Petar dobio i kakoih je upotrijebio?

ˇ Kako je Isus pre-korio Petra i za

ˇ sto?



DO

ˇ SAV

ˇ SI u krajeve Cezareje Filipove, Isus je ondje

pou ˇ cavao mno

ˇ stvo ljudi meu kojima su bili i nje-

govi apostoli. Rekao im je ne ˇ sto

ˇ sto ih je zapanji-

lo: “Zaista, ka ˇ zem vam, neki od onih koji ovdje stoje ne

´ ce

okusiti smrti dok ne vide Sina ˇ covje

ˇ cjeg kako dolazi kao

kralj.”

U ˇ cenici su se zacijelo pitali

ˇ sto je time htio re

´ ci. Otprili-

ke tjedan dana kasnije on je s Petrom, Jakovom i Ivanomoti

ˇ sao na jednu visoku goru. Tada je vjerojatno ve

´ c bila no

´ c,

budu ´ ci da se u

ˇ cenicima spavalo. Dok se molio, Isus se pred

njima preobrazio tako da mu je lice po ˇ celo sjati kao sun-

ce, a haljine su mu postale bijele kao svjetlost.

Potom su se pojavili “Mojsije i Ilija” te su s Isusom po- ˇ celi razgovarati “o njegovu odlasku koji se trebao dogodi-

ti u Jeruzalemu”. “Odlazak” se po svemu sude ´ ci odnosiona Isusovu smrt i uskrsnu

´ ce. Taj je razgovor jasno poka-

zao da njegova poni ˇ zavaju

´ ca smrt nije ne

ˇ sto

ˇ sto bi on tre-

bao izbje ´ ci, kao

ˇ sto je to Petar mislio.

U ˇ cenici su, sada ve

´ c sasvim budni, s divljenjem pratili

ˇ sto se dogaa. Ta je vizija o

ˇ cito djelovala vrlo stvarno, pa

se Petar uklju ˇ cio u razgovor i rekao: “Gospodine, dobro

nam je ovdje. Ako ˇ zeli ˇ s, podignut ´ cu ovdje tri ˇ satora, jedanza tebe, jedan za Mojsija i jedan za Iliju.”

Dok je Petar jo ˇ s govorio, zasjenio ih je svijetao oblak iz

kojeg su se za ˇ cule rije

ˇ ci: “Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi

je po volji. Njega slu ˇ sajte!” Kad su to

ˇ culi, u

ˇ cenici su od

straha pali ni ˇ cice. No Isus im je rekao: “Ustanite, ne bojte

se!” Nakon toga vi ˇ se nisu vidjeli nikoga osim njega.

Dok su se sutradan spu ˇ stali niz goru, Isus im je zapovje-dio: “Nikome ne govorite o ovom vienju dok Sin

ˇ covje

ˇ cji

ne ustane iz mrtvih!” U ˇ cenike je po

ˇ celo kopkati to

ˇ sto su

Nagovje ˇ staj Kristove

kraljevske slave60



DOK su Isus, Petar, Jakov i Ivan bili na gori, vjerojat-

no na nekom ogranku Hermona, ostali su se u ˇ ce-

nici na ˇ sli u nezgodnoj situaciji. Kad se Isus vratio,

odmah je vidio da ne ˇ sto nije u redu. Mno

ˇ stvo ljudi okupi-

lo se oko njegovih u ˇ cenika, a pismoznanci su se prepirali

s njima. Ugledav ˇ si Isusa, ljudi su se iznenadili i pohrlili po-

zdraviti ga. “O ˇ cemu se prepirete s njima?” upitao je Isus.

Tada je iz mno ˇ stva iza ˇ sao jedan ˇ covjek te je kleknuo prednjega i ispri

ˇ cao mu: “U

ˇ citelju, doveo sam k tebi svoga sina

jer je opsjednut duhom zbog kojeg ne mo ˇ ze govoriti. Gdje

god ga uhvati, tresne ga o zemlju, a on se pjeni, ˇ skripi zu-

bima i gubi snagu. I rekao sam u ˇ cenicima tvojim da ga is-

tjeraju, ali nisu mogli.”

Pismoznanci su vjerojatno likovali zbog neuspjeha Isuso-

vih u ˇ cenika i mo ˇ zda su im se rugali dok su ovi poku ˇ sava-li izlije

ˇ citi dje

ˇ caka. Ba

ˇ s tada stigao je Isus. “O bezvjerni na-

ra ˇ staju!” rekao je. “Dokle moram ostati s vama? Dokle vas

moram podnositi?”

Te je rije ˇ ci o

ˇ cito uputio svima koji su bili ondje, no zasi-

gurno je prvenstveno mislio na pismoznance koji su se pre-pirali s njegovim u

ˇ cenicima. Potom je rekao: “Dovedite dje-

ˇ caka k meni!” Kad su ga doveli k Isusu, demon

ˇ sto je bio

u njemu oborio ga je na zemlju i bacio u stra ˇ san gr

ˇ c. Dje-

ˇ cak se stao valjati i pjeniti.

“Koliko mu se dugo to dogaa?” upitao je Isus.

“Odmalena”, odgovorio je otac. “I ˇ cesto ga baca i u vat-

ru i u vodu da ga ubije.” Zatim je usrdno zamolio Isusa:“Ako mo

ˇ ze

ˇ s

ˇ sto u

ˇ ciniti, smiluj nam se i pomozi nam!”

Taj je ˇ covjek mo ˇ zda godinama tra ˇ zio nekoga tko bi mumogao pomo

´ ci. A sada kad Isusovi u

ˇ cenici nisu uspjeli is-

tjerati demona obuzeo ga je o ˇ caj. Isus je vidio da mu je sil-

Izlje ˇ cenje

opsjednutog dje ˇ caka

61



no potrebna utjeha. Osvrnuv ˇ si se na njegove rije

ˇ ci, ohra-

brio ga je: “Kazao si: ‘Ako mo ˇ ze

ˇ s’! Pa sve je mogu

´ ce onome

tko vjeruje!”

“Vjerujem!” odmah je povikao otac. “Ali pomozi mi daimam vi

ˇ se vjere!”

Primijetiv ˇ si da narod hrli k njima, Isus je demona preko-rio: “Du

ˇ se koji ga

ˇ cini

ˇ s nijemim i gluhim, zapovijedam ti,

izai iz njega i vi ˇ se u njega ne ulazi!” Dok je demon izla-

zio iz njega, dje ˇ cak je vikao i dugo se gr

ˇ cio. Potom je os-

tao nepomi ˇ cno le

ˇ zati na zemlji, pa je ve

´ cina ljudi po

ˇ cela

govoriti da je mrtav. Ali Isus ga je uzeo za ruku i on je ustao.

Kad je Isus ranije bio poslao u ˇ cenike da propovijedaju,

oni su istjerivali demone. Zato su ga sada, nakon ˇ sto su u ˇ sliu ku

´ cu, nasamo upitali: “Za

ˇ sto ga mi nismo mogli istjera-

ti?”



Isus im je daodo znanja da nisuimali dovoljno vje-re, rekav

ˇ si: “Ova se

vrsta ni ˇ cim ne mo- ˇ ze istjerati osimmolitvom.” O

ˇ cito

je bila potrebnasvojevrsna pripre-ma da bi se mogloistjerati tog naro-

ˇ cito mo ´ cnog de-mona. To je zahti-

jevalo ˇ cvrstu vjeru

te molitvu za Bo ˇ z-

ju snagu i pomo ´ c.

Isus je nasta-vio: “Zaista, ka-

ˇ zem vam, ako jeva

ˇ sa vjera velika

samo kao zrno goru ˇ sice, re

´ ci

´ cete ovoj gori: ‘Premjesti se

odavde tamo’, i premjestit ´ ce se. I ni

ˇ sta vam ne

´ ce biti ne-

mogu ´ ce.” Vjera ima doista veliku mo

´ c!

Prepreke i pote ˇ sko

´ ce koje nas prije

ˇ ce da napredujemo u

Jehovinoj slu ˇ zbi mogu se doimati goleme i nesavladive po-

put doslovne gore. Ipak, Isusove rije ˇ ci pokazuju da ´ ce na- ˇ sa vjera rasti i postati sna

ˇ zna budemo li je u srcu razvijali

te je poput biljke “zalijevali” i “njegovali”. Tada nam niti jedan problem,

ˇ cak i ako je velik poput gore, ne

´ ce biti ne-

mogu ´ ce svladati.

Marko 9:14-29; Matej 17:19, 20; Luka 9:37-43

ˇ U kakvoj je situaciji Isus zatekao svoje u ˇ cenike kad se vratio s gore?

ˇ Kako je Isus ohrabrio oca opsjednutog dje ˇ caka?

ˇ Za ˇ sto u

ˇ cenici nisu uspjeli istjerati demona?

ˇ Kako je Isus opisao mo ´ c vjere?



NAKON

ˇ sto je u podru

ˇ cju Cezareje Filipove ozdra-

vio opsjednutog dje

ˇ

caka, Isus je odlu

ˇ

cio vratiti seku ´ ci u Kafarnaum, koji mu je slu ˇ zio kao svojevr-sno sjedi

ˇ ste. No htio je da on i u

ˇ cenici putuju sami kako

bi ih pripremio za svoju smrt i odgovornosti koje su ih ˇ ce-

kale u budu ´ cnosti. “Sin

ˇ covje

ˇ cji bit

´ ce predan u ruke ljudi-

ma”, objasnio im je. “Oni ´ ce ga ubiti, no iako

´ ce biti ubi-

jen, uskrsnut ´ ce nakon tri dana.”

Premda im je Isus o tome ve ´ c govorio, a trojica aposto-

la ˇ cak su bila o ˇ cevici preobra ˇ zenja i razgovora o njegovom“odlasku”, u

ˇ cenici to jo

ˇ s uvijek nisu posve razumjeli. Ni-

tko od njih nije poricao da ´ ce Isus biti ubijen, kao

ˇ sto je

to Petar ranije u ˇ cinio, ali ipak su se bojali pitati ga da im

ka ˇ ze ne

ˇ sto vi

ˇ se o tome.

Kad su stigli u Kafarnaum, gdje su ˇ zivjeli Petar i jo

ˇ s neki

apostoli, Petru su pristupili ljudi ˇ sto su prikupljali hram-

ski porez. Mo ˇ zda su ˇ zeljeli optu ˇ ziti Isusa za kr ˇ senje ˇ zidov-skog obi

ˇ caja, pa su Petra upitali: “Zar va

ˇ s u

ˇ citelj ne pla

´ ca

porez od dvije drahme?”

“Pla ´ ca”, odgovorio je.

Isus, koji je mo ˇ zda ubrzo nakon toga stigao u ku

´ cu, znao

je ˇ sto se dogodilo. Prije nego

ˇ sto mu je Petar uspio i

ˇ sta is-

pri ˇ cati, upitao ga je: “

ˇ Sto misli

ˇ s,

ˇ Simune? Od koga kralje-

vi zemaljski primaju pristojbe ili porez? Od svojih sinovaili od tuih?”

“Od tuih”, odgovorio je Petar.

“Dakle, njihovi su sinovi osloboeni poreza”, zaklju ˇ cio

je Isus. On kao Sin Boga kojemu je hram bio posve ´ cen,

Vladara svega ˇ sto postoji, nije bio du

ˇ zan pla

´ cati hramski

porez. “Ali da ih ne sablaznimo”, rekao je, “otii do mora,

baci udicu i uzmi prvu ribu koju uhvati ˇ s, otvori joj ustai na

´ ci

´ ce

ˇ s stater [

ˇ cetiri drahme]! Uzmi ga pa im ga daj za

mene i za sebe!”

Pouka o poniznosti62



Kad su se po povratku u Kafar-naum u

ˇ cenici okupili, mo

ˇ zda u

Petrovoj ku ´ ci, upitali su: “Tko je

dakle najve

´

ci u kraljevstvu ne-beskom?” Isus je znao za ˇ sto suga to pitali. Znao je o

ˇ cemu

su raspravljali dok su hodaliiza njega na povratku iz Ceza-

reje Filipove. Zato ih je upitao:“O

ˇ cemu ste putem raspravljali?”

U

ˇ

cenici su od srama u

ˇ

sutjeli, jer suse bili prepirali tko je od njih najve ´ ci.

Mo ˇ zda se

ˇ cini nevjerojatnim da su u

ˇ cenici, nakon

ˇ sto

ih je Isus skoro tri godine pou ˇ cavao, jo

ˇ s uvijek rasprav-

ljali o tome. No taj nam primjer pokazuje koliko sna ˇ zno

na nas mo ˇ ze utjecati na

ˇ sa nesavr

ˇ senost, a i vjersko okru-

ˇ zenje u kojem smo odrasli. U

ˇ zidovstvu se jako gledalo

na to kakav tko ima polo

ˇ

zaj, i to na svakom podru

ˇ

cju

ˇ

zi-vota. Osim toga mo

ˇ zda se Petar osje

´ cao va

ˇ znijim od dru-

gih jer mu je Isus obe ´ cao dati “klju

ˇ ceve Kraljevstva”.

A mogu ´ ce je da su i Jakov i Ivan sli

ˇ cno razmi

ˇ sljali zato

ˇ sto im je Isus ukazao

ˇ cast da budu svjedoci njegovog pre-

obra ˇ zenja.

Bilo kako bilo, Isus se poslu ˇ zio dirljivim primjerom da

bi im pomogao da promijene svoj na ˇ cin razmi

ˇ sljanja. Po-

zvao je dijete, postavio ga meu njih, zagrlio ga i rekao:“Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, ne

´ cete u

´ ci

u kraljevstvo nebesko. Dakle, tko se god ponizi kao ovo dijete, taj je najve

´ ci u kraljevstvu nebeskom. I tko god pri-

ma jedno ovakvo dijete u ime moje, prima i mene.”

Nije li Isus na doista poseban na ˇ cin savjetovao svoje u

ˇ ce-

nike? Nije se razljutio na njih niti ih je optu ˇ zio da su oho-li, pohlepni ili

ˇ castoljubivi. Dao im je vrijednu pouku ta-

ko ˇ sto ih je pozvao da se ugledaju na djecu koja su obi

ˇ cno



skromna, nisu ˇ castohlepna niti razmi

ˇ sljaju o tome tko je

meu njima va ˇ zniji od drugih. Time im je pokazao da mo-

raju razviti osobine svojstvene poniznoj djeci. Potom je za-

klju

ˇ

cio: “Tko se meu svima vama vlada kao manji, taj jevelik.” Matej 17:22-27; 18:1-5; Marko 9:30-37; Luka 9:43-48

ˇ

ˇ Sto je Isus ponovio svojim u

ˇ cenicima na povratku u Kafarnaum

i kako su oni reagirali?

ˇ Za ˇ sto Isus nije bio du

ˇ zan pla

´ cati hramski porez, no za

ˇ sto je to ipak

u ˇ cinio?

ˇ

ˇ Sto je mo

ˇ zda doprinijelo raspravi koju su u

ˇ cenici vodili i

ˇ sto je Isus u

ˇ cinio

kako bi im pomogao da promijene svoj na ˇ cin razmi

ˇ sljanja?



DOK su bili u Kafarnaumu, Isus i apostoli nisu razgo-

varali samo o raspravi koja se vodila meu apostoli-ma nego i o jo ˇ s jednom dogaaju kojem Isus nije pri-sustvovao, a koji se mo

ˇ zda takoer odigrao na povratku iz

Cezareje Filipove. Apostol Ivan je ispri ˇ cao: “Vidjeli smo kako

neki ˇ covjek istjeruje demone u ime tvoje, pa smo mu brani-

li, jer nije i ˇ sao s nama.”

Ivan je o ˇ cito smatrao da jedino apostoli imaju pravo vr

ˇ si-

ti ˇ cudotvorna izlje

ˇ cenja. Stoga je zaklju

ˇ cio da taj

ˇ covjek nije

smio ˇ ciniti ˇ cuda ‘jer nije i ˇ sao s njima’.

No Isus ih je opomenuo: “Ne branite mu, jer nitko tko u ˇ ci-

ni neko silno djelo u ime moje ne ´ ce mo

´ ci ubrzo zatim zlo go-

voriti o meni! Jer tko nije protiv nas, za nas je. Jer tko vasgod napoji

ˇ ca

ˇ som vode zbog toga

ˇ sto pripadate Kristu, za-

ista, ka ˇ zem vam, ne

´ ce izgubiti pla

´ cu svoju.”

Taj ˇ covjek nije

morao doslovce slijediti Isusa da bi biona njegovoj strani.Budu

´ ci da kr

ˇ s

´ can-

ska skup ˇ stina jo

ˇ s ni-

je bila osnovana, to ˇ sto nije bio meu

u

ˇ

cenicima koji suputovali s Isusomnije zna

ˇ cilo da je

pripadao nekoj za-sebnoj vjerskoj gru-pi. On je doista vje-rovao u Isusa i zato

je u njegovo ime mogao istjerivati

demone. Isus je rekao da onaj tkonjegove u

ˇ cenike napoji

ˇ ca

ˇ som vode

zaslu ˇ zuje pla

´ cu, odnosno nagradu,

Va ˇ zni savjeti u ˇ cenicima63



a taj je ˇ covjek

ˇ cinio ne

ˇ sto daleko vrednije. Stoga on “ne

´ ce iz-

gubiti pla ´ cu svoju”.

No ˇ sto bi bilo da se taj

ˇ covjek pokolebao u vjeri zbog onoga

ˇ

sto su apostoli rekli i u

ˇ

cinili? Oni bi snosili veliku krivnju. Isusim je napomenuo: “Tko god pokoleba u vjeri jednog od ovihmalih koji vjeruju, bilo bi mu bolje da mu se oko vrata stavimlinski kamen

ˇ sto ga okre

´ ce magarac i da bude ba

ˇ cen u more.”

Potom je svojim sljedbenicima rekao da trebaju odstranitiiz svog

ˇ zivota sve

ˇ sto bi ih moglo navesti na grijeh,

ˇ cak i ako

se radi o ne ˇ cemu

ˇ sto im je dragocjeno poput ruke, noge ili

oka. Bolje je izgubiti ne ˇ sto

ˇ sto nam je jako vrijedno i u

´ ci

u Bo ˇ zje Kraljevstvo nego s time biti ba ˇ cen u gehenu, kojapredo

ˇ cava vje

ˇ cnu propast. (Gehena je bila smetli

ˇ ste kraj Je-

ruzalema gdje se spaljivao otpad.)

Isus je takoer upozorio: “Pazite da neprezrete jednog od ovih malih, jer ka

ˇ zem

vam da aneli njihovi na nebu uvijek gle-daju lice Oca mojega koji je na nebu!”

Zatim im je slikovito predo ˇ cio koliko je dragocjen svatko od “ovih malih”

navode ´ ci primjer

ˇ covjeka koji

ima stotinu ovaca. Akobi mu jedna zalu-

tala, ostavio bi os-talih 99 i kre-

nuo u potragu zatom jednom za-lutalom. A ako bi

je prona ˇ sao, vi

ˇ se

bi se radovao zbognje nego zbog onih 99.Na koncu je Isus za-klju

ˇ cio: “Tako ni Otac

moj koji je na nebune

ˇ zeli da pogine ije-

dan od ovih malih.”



Isus je mo ˇ zda imao na umu raspravu meu apostolima kad

im je rekao: “Imajte sol u sebi i budite u miru jedni s drugi-ma!” Sol

ˇ cini hranu ukusnijom. Sli

ˇ cno tome simboli

ˇ cna sol

ˇ cini na

ˇ se rije

ˇ ci “ukusnijima”, pa je drugima lak

ˇ se prihvatiti

ih. Budu li na ˇ se rije ˇ ci solju za ˇ cinjene, to ´ ce nam pomo ´ ci dabudemo u miru sa svojim bli

ˇ znjima.

Ipak, zbog ljudske nesavr ˇ senosti s vremena na vrijeme

mo ˇ ze do

´ ci do ozbiljnih razmirica. Isus je uputio svoje u

ˇ ceni-

ke kako ih trebaju rije ˇ siti. Rekao je: “Ako brat tvoj po

ˇ cini gri-

jeh, idi i uka ˇ zi mu nasamo na prijestup njegov. Ako te poslu-

ˇ sa, pridobio si brata svojega.” A

ˇ sto ako ne poslu

ˇ sa? “Uzmi

sa sobom jo ˇ s jednoga ili dvojicu”, savjetovao je Isus, “da sva-

ka tvrdnja bude potvrena izjavom dva ili tri svjedoka.”

Ako niti to ne urodi plodom, problem bi prema Isusovimrije

ˇ cima trebalo iznijeti pred “skup

ˇ stinu”, odnosno nadgled-

nike u skup ˇ stini koji su odgovorni za rje

ˇ savanje takvih slu-

ˇ cajeva. No

ˇ sto ako osoba koja je sagrije

ˇ sila ne prihvati njiho-

vu odluku? Isus je rekao: “Neka ti bude kao neznabo ˇ zac i kao

poreznik.”Prilikom dono ˇ senja takvih odluka nadglednici se trebajupomno dr

ˇ zati uputa iz Jehovine Rije

ˇ ci. Na taj na

ˇ cin, ako utvr-

de da je netko kriv i da zaslu ˇ zuje odreenu kaznu, njihova

´ ce

odluka biti “odraz onoga ˇ sto je ve

´ c svezano na nebu”. A kad

ne ˇ sto “odrije

ˇ se na zemlji”, odnosno nekoga proglase nedu

ˇ z-

nim, to ´ ce biti “odraz onoga

ˇ sto je ve

´ c odrije

ˇ seno na nebu”.

Kad god se nadglednici sastanu da bi rije ˇ sili neki takav slu

ˇ caj

u skup ˇ stini, mogu se osloniti na Isusovo vodstvo, jer on je zajam

ˇ cio: “Gdje su dvojica ili trojica skupljena u ime moje, ondje

sam i ja meu njima.” Matej 18:6-20; Marko 9:38-50; Luka 9:49, 50

ˇ Za ˇ sto u Isusovo vrijeme netko tko je vjerovao u njega nije morao biti dio

grupe u ˇ cenika koja je putovala s njime?

ˇ Za ˇ sto su u

ˇ cenici trebali posebno paziti da druge ne pokolebaju u vjeri i kojim

je primjerom Isus naglasio koliko su dragocjeni “mali koji vjeruju” u njega?

ˇ

ˇ

Sto je Isusa vjerojatno potaknulo da apostolima ka

ˇ

ze da trebaju “imatisol u sebi”?

ˇ U kom smislu skup ˇ stinski nadglednici mogu ne

ˇ sto “svezati” odnosno

“odrije ˇ siti”?



ISUS se sa svojim u

ˇ cenicima o

ˇ cito jo

ˇ s uvijek nalazio u

Kafarnaumu kad ga je Petar nakon razgovora o rje

ˇ

sa-vanju razmirica meu bra ´ com upitao: “Gospodine,koliko mi puta mo

ˇ ze sagrije

ˇ siti brat moj, a ja da mu op-

rostim?” Budu ´ ci da su

ˇ zidovski vjerski voe nau

ˇ cavali da

treba oprostiti do tri puta, Petar je vjerojatno smatrao da je jako velikodu

ˇ san kad je predlo

ˇ zio: “Do sedam puta?”

Meutim ve ´ c sama ideja da bi netko trebao brojati koli-

ko je puta nekome oprostio bila je sasvim pogre ˇ sna. Stoga

je Isus Petru rekao: “Ne ka ˇ zem ti do sedam puta, nego dosedamdeset i sedam puta.” Tim mu je rije

ˇ cima pokazao da

ne postoji neka gornja granica nakon koje vi ˇ se ne treba

opra ˇ stati svojoj bra

´ ci.

Kako bi u ˇ cenici jasno razumjeli da su du

ˇ zni pra

ˇ stati dru-

gima, Isus im je ispri ˇ cao jednu usporedbu: Neki kralj htio

je urediti ra ˇ cune sa svojim robovima. Doveli su mu jednog

roba koji je imao golem dug od 60 milijuna denara. Kakonije bilo ni najmanjeg izgleda da

´ ce to ikada otplatiti, kralj

je naredio da se on, njegova ˇ zena i djeca prodaju kako bi

se dug podmirio.

Nato je rob pao ni ˇ cice pred svog gospodara i stao ga pre-

klinjati: “Budi strpljiv sa mnom i sve ´ cu ti vratiti!”

Gospodar se sa ˇ zalio te je milosrdno poni

ˇ stio njegov og-

roman dug. No tek ˇ sto ga je gospodar pomilovao, on je oti- ˇ sao i prona

ˇ sao drugog roba koji je njemu dugovao samo

100 denara. Zgrabio ga je za vrat i po ˇ ceo daviti govore

´ ci:

“Vrati ˇ sto si god du

ˇ zan!”

No on nije imao ˇ cime vratiti dug. Stoga mu je pao pred

noge mole ´ ci ga: “Budi strpljiv sa mnom i vratit

´ cu ti!” Ali

rob kojemu je dugovao novac, za razliku od svog gospoda-

ra, nije bio milosrdan, ve ´ c ga je bacio u zatvor.To su vidjeli ostali robovi pa su oti

ˇ sli do gospodara ispri-

ˇ cati mu

ˇ sto se dogodilo. On se razljutio te je tog roba

Pouka o opra ˇ stanju64



pozvao k sebi. “Zli robe”, rekao je, “poni ˇ stio sam ti sav onaj

dug, jer si me molio. Nisi li se i ti trebao smilovati drugo-me robu, kao

ˇ sto sam se i ja smilovao tebi?” Gospodar se

toliko razgnjevio da je nemilosrdnog roba predao tamni ˇ ca-

rima. Trebao je ostati u zatvoru dok ne vrati sav dug.

Isus je u zaklju ˇ cku rekao: “Tako

´ ce i Otac moj nebeski po-

stupiti s vama ako od srca ne oprostite svaki bratu svojemu.”

Bila je to doista vrijedna pouka o opra ˇ stanju! U uspored-

bi s golemim “dugom” koji je Bog nama oprostio, sve ˇ cime

bi nas neki brat u vjeri mogao povrijediti doista je zanema-rivo. Osim toga Jehova nam je oprostio ve

´ c tisu

´ ce puta.

ˇ Ce-

sto zgrije ˇ simo, a da toga nismo ni svjesni. Ne bismo li sto-ga mogli oprostiti svom bratu kad god nam sagrije

ˇ si,

ˇ cak

i ako imamo opravdanih razloga za pritu ˇ zbu? Uvijek imaj-

mo na umu ono ˇ sto je Isus rekao u svojoj Propovijedi na

gori — Bog ´ ce nam “oprostiti dugove na

ˇ se” samo ako mi

“opra ˇ stamo du

ˇ znicima svojim”.

Matej 18:21-35; 6:12; Kolo ˇ sanima 3:13

ˇ Za ˇ sto je Petar postavio pitanje o opra

ˇ stanju i za

ˇ sto je svoj prijedlog

vjerojatno smatrao velikodu ˇ snim?

ˇ Kako je kralj postupio prema robu koji je molio za milost, a kako jetaj rob postupio prema svom du

ˇ zniku?

ˇ

ˇ Sto u

ˇ cimo iz Isusove usporedbe?



NAKON Pashe 31. godine, kad su ga

ˇ Zidovi poku

ˇ sa-

li ubiti, Isus je najvi

ˇ

se vremena provodio u Galile- ji. Otada je u Jeruzalem vjerojatno i ˇ sao samo na ˇ zidovske blagdane koji su se odr

ˇ zavali tri puta godi

ˇ snje.

U jesen 32. godine, kad se pribli ˇ zio Blagdan sjenica, Isu-

su su njegova bra ´ ca rekla: “Idi odavde i poi u Judeju.”

Glavni grad Judeje bio je Jeruzalem, koji je ujedno bio ivjersko sredi

ˇ ste svih

ˇ Zidova. Bra

´ ca su mu objasnila za

ˇ sto

ˇ

zele da poe onamo, govore

´

ci: “Tko

ˇ

zeli biti poznat, ni

ˇ

stane ˇ cini u tajnosti.”

Iako Jakov, ˇ Simun, Josip i Juda nisu vjerovali da je njihov

stariji brat uistinu Mesija, htjeli su da svoje ˇ cudesne mo

´ ci po-

ka ˇ ze svima koji dou u Jeruzalem na proslavu blagdana. Me-

utim, Isus je znao da mu prijeti opasnost. “Svijet nema raz-loga mrziti vas”, kazao je, “ali mrzi mene, jer ja svjedo

ˇ cim

o njemu da su djela njegova zla.” Potom je svojoj bra ´ ci rekao:

“Vi poite na blagdan, a ja jo ˇ s ne idem na ovaj blagdan.”

Blagdan sjenica trajao je sedam dana. Zavr ˇ savao je osmo-

ga dana sve ˇ canim skupom. Ozna

ˇ cavao je kraj poljoprivred-

nih poslova u godini,a narod se tom prigo-dom veselio i izra

ˇ za-

vao svoju zahvalnostBogu. Nekoliko dananakon

ˇ sto su Isuso-

va bra ´ ca oti

ˇ sla u Je-

ruzalem zajedno s ve- ´ cinom ostalih koji sui ˇ sli na blagdan, on i

njegovi u ˇ cenici potaj-

no su krenuli onamo,dr

ˇ ze

´ ci se podalje od

o ˇ ciju javnosti. Odlu-

Tajni odlazak u Jeruzalem65



ˇ cili su i

´ ci kroz Samariju, za razliku od ve

´ cine ljudi koji su

putovali uz Jordan.

Budu ´ ci da je Isusu i njegovim suputnicima trebalo pre-

no

´

ci

ˇ

ste, on je poslao glasnike da im u nekom samari

´

can-skom selu pronau smje ˇ staj. Meutim ljudi ih nisu htjeliugostiti kad su

ˇ culi da idu u Jeruzalem. Jakova i Ivana to

je toliko razbjesnilo da su upitali: “Gospodine, ho ´ ce

ˇ s li da

ka ˇ zemo neka vatra sie s neba i uni

ˇ sti ih?” No Isus ih je

prekorio zbog toga. Potom su oti ˇ sli u drugo selo.

Putem se jedan pismoznanac obratio Isusu, rekav ˇ si: “U

ˇ ci-

telju, i

´

ci

´

cu za tobom kamo god poe

ˇ

s.”“Lisice imaju jazbine i ptice nebeske imaju po ˇ civali ˇ sta”, od-vratio je Isus, “a Sin

ˇ covje

ˇ cji nema gdje nasloniti glavu.” Time

mu je dao do znanja da ne ´ ce imati lagodan

ˇ zivot ako posta-

ne njegov sljedbenik. A taj je pismoznanac, po svemu sude- ´ ci, bio previ

ˇ se ponosan da bi prihvatio takav na

ˇ cin

ˇ zivota.



Nekom drugom ˇ covjeku Isus je rekao: “Poi za mnom!”

Ali on je odgovorio: “Dopusti mi da najprije odem i po-

kopam oca svojega!”“Neka mrtvi pokapaju svoje mrtve”, kazao mu je Isus,

“a ti idi i objavljuj kraljevstvo Bo ˇ zje!” Otac tog

ˇ covjeka po

svoj prilici jo ˇ s nije bio umro, jer on ina

ˇ ce vjerojatno ne bi

bio ondje i slu ˇ sao Isusa. O

ˇ cito je htio ostati s ocem sve do

njegove smrti. Nije bio spreman svoj ˇ zivot podrediti Bo

ˇ z-

jem Kraljevstvu i dati mu prvo mjesto u svom ˇ zivotu.

Dok su dalje putovali prema Jeruzalemu, jo

ˇ

s se jedan

ˇ

co-vjek obratio Isusu i rekao mu: “Po ´ ci ´ cu za tobom, Gospo-dine, ali mi najprije dopusti da se oprostim s uku

´ canima

svojim!”

Isus mu je odvratio: “Nitko tko stavi ruku na plug pa seobazire na ono

ˇ sto je otraga, nije prikladan za kraljevstvo

Bo ˇ zje.” Oni koji

ˇ zele biti Isusovi u

ˇ cenici moraju se usredo-

to ˇ citi na Kraljevstvo i svoju slu

ˇ zbu Bogu. Ora

ˇ c koji se stal-

no osvr ´ ce i ne gleda ravno pred sebe vjerojatno ´ ce izoratineravnu brazdu. Sli

ˇ cno tome onaj tko se osvr

´ ce na ono

ˇ sto

je ostavio u Sotoninom svijetu lako bi mogao skrenuti s pra-vog puta koji vodi u vje

ˇ cni

ˇ zivot.Ivan 7:2-10; Luka 9:51-62; Matej 8:19-22

ˇ Kako su se zvala Isusova bra ´ ca i kako su gledala na njega?

ˇ Za

ˇ

sto Samari

´

cani nisu iskazali gostoljubivost Isusu i kako su na toreagirali Jakov i Ivan?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao trojici ljudi koje je sreo putem i

ˇ sto iz toga u

ˇ cimo

o va ˇ znosti po

ˇ zrtvovne slu

ˇ zbe?



NAKON gotovo tri godine aktivne slu

ˇ zbe Isus je bio

ve

´

c vrlo poznat. Tisu

´

ce ljudi vidjele su njegova ˇ cuda, a glas o njegovim djelima pro ˇ sirio se ˇ citavomzemljom. Stoga su ga ljudi koji su se okupili za Blagdansjenica tra

ˇ zili u Jeruzalemu. Pitali su se: “Gdje je taj?”

O njemu su se vodile ˇ zustre rasprave. “On je dobar

ˇ co-

vjek”, govorili su jedni. “Nije, nego zavodi narod”, tvrdilisu drugi. Iako su tijekom prvih nekoliko dana blagdanamnogi u narodu potajno raspravljali o njemu, nitko nijeimao hrabrosti javno stati na njegovu stranu jer su se svibojali

ˇ zidovskih voa.

Sredinom blagdana Isus je stigao u Jeruzalem. Oti ˇ sao je

u hram i po ˇ ceo pou

ˇ cavati, a ljudi su se divili njegovom iz-

vanrednom na ˇ cinu pou

ˇ cavanja. Znaju

´ ci da nije i

ˇ sao u ra-

binske ˇ skole,

ˇ Zidovi su se u

ˇ cudu pitali: “Kako ovaj pozna-

je knjige kad nije pohaao ˇ skole?”

Isus im je objasnio: “Ono ˇ sto nau ˇ cavam nije moje, negodolazi od onoga koji me poslao. Ako tko

ˇ zeli vr

ˇ siti njego-

vu volju, on ´ ce znati je li to u

ˇ cenje od Boga ili ja govorim

sam od sebe.” Sve ˇ sto je Isus nau

ˇ cavao bilo je u skladu

s Bo ˇ zjim zakonom. Stoga je trebalo biti o

ˇ cito da nije htio

proslaviti sebe nego Boga. “Nije li vam Mojsije dao Za-kon?” upitao je Isus. Zatim ih je prekorio, govore

´ ci: “Nitko

od vas nije poslu ˇ san Zakonu.”“Za

ˇ sto me

ˇ zelite ubiti?” upitao ih je.

Ljudi iz okupljenog mno ˇ stva, vjerojatno oni koji su do

ˇ s-

li na proslavu blagdana, nisu ni slutili da netko ˇ zeli ubiti

Isusa. Bilo im je nezamislivo da bi itko ˇ zelio nauditi tako

divnom u ˇ citelju. Stoga su pomislili da s Isusom ne

ˇ sto nije

u redu. “Opsjednut si demonom!” rekli su mu. “Tko te ˇ zeli

ubiti?”Ti ljudi vjerojatno nisu znali da su

ˇ zidovski voe Isusa

htjeli ubiti. Oni su to poku ˇ sali godinu i pol ranije, kad je

Na Blagdan sjenica66



izlije ˇ cio jednog

ˇ covjeka u subotu. Da bi istaknuo koliko je

to bilo nerazumno, Isus je ljude u hramu upitao: “Ako se ˇ covjeka obrezuje u subotu da se ne bi prekr

ˇ sio Mojsijev za-

kon, za

ˇ

sto se gnjevite na mene jer sam

ˇ

covjeka ozdraviou subotu? Nemojte suditi po vanj ˇ stini, nego sudite praved-nim sudom!”

No stanovnicima Jeruzalema bilo je poznato da vjerskivoe mrze Isusa. Oni su rekli: “Nije li to onaj kojega

ˇ zele

ubiti? A, evo, javno govori i ni ˇ sta mu ne ka

ˇ zu. Da nisu i

poglavari zaista spoznali da je on Krist?” Potom su obja-

snili za

ˇ

sto ne vjeruju da je Isus Mesija, odnosno Krist: “Zanjega znamo odakle je, a kad Krist doe, nitko ne ´ ce znatiodakle je.”

Isus im je odgovorio: “Vi me poznajetei znate odakle sam. Ja nisam do

ˇ sao sam od

sebe, nego doista postoji onaj koji me po-slao, a vi ga ne poznajete. Ja ga poznajem,

jer sam njegov zastupnik i on me poslao.”Otada su neki tra ˇ zili priliku da ga uhvate,mo

ˇ zda zato da ga bace u zatvor ili

ˇ cak

ubiju. Ali nisu u tome uspjeli jer jo ˇ s

nije bilo vrijeme daumre.

Ipak, mnogi su

povjerovali u nje-



ga, i to s pravom. Uostalom, Isus je hodao po vodi, uti ˇ sao

je olujne vjetrove i umirio razbje ˇ snjelo more, nahranio je

tisu ´ ce ljudi sa svega nekoliko kruhova i riba, izlije

ˇ cio je

mnoge bolesne — hrome, gubave, slijepe i gluhe — te je ˇ cak uskrsavao mrtve. Stoga su se ljudi pitali: “Zar ´ ce Krist,kad doe,

ˇ ciniti vi

ˇ se

ˇ cuda nego

ˇ sto ih ovaj

ˇ cini?”

Kad su farizeji ˇ culi da narod tako govori o Isusu, oni i

sve ´ ceni

ˇ cki glavari poslali su stra

ˇ zare da ga uhvate.

Ivan 7:11-32

ˇ Kada je Isus stigao na Blag-

dan sjenica i ˇ sto su ljudi govo-rili o njemu?

ˇ Za ˇ sto su neki rekli da je

Isus opsjednut demonom?

ˇ Kako su na Isusa gledalistanovnici Jeruzalema?

ˇ Za ˇ sto su mnogi povjero-

vali u Isusa?



DOK je Blagdan sjenica jo ˇ s trajao, vjerski su voe

poslali stra ˇ zare da uhvate Isusa. On se nije poku-

ˇ savao sakriti, ve

´ c je i dalje javno pou

ˇ cavao ljude.

Rekao im je: “Jo ˇ s sam malo vremena s vama, a onda

´ cu

oti ´ ci k onome koji me poslao. Tra

ˇ zit

´ cete me, ali me ne

´ ce-

te na ´ ci, i tamo gdje sam ja, vi ne mo

ˇ zete do

´ ci.”

ˇ Zidovi ga nisu razumjeli, pa su jedni druge pitali: “Ka-

mo ovaj namjerava oti ´ ci, a da ga mi ne ´ cemo na ´ ci? Zarnamjerava po

´ ci

ˇ Zidovima rasijanima meu Grcima i po-

u ˇ cavati Grke?

ˇ Sto zna

ˇ ci to

ˇ sto je rekao: ‘Tra

ˇ zit

´ cete me,

ali me ne ´ cete na

´ ci, i tamo gdje sam ja, vi ne mo

ˇ zete do-

´ ci’?” Naravno, Isus je govorio o svojoj skoroj smrti i us-krsnu

´ cu na nebo, kamo ga njegovi neprijatelji nisu mo-

gli slijediti.

Sedmog, posljednjeg dana blagdana Isus je povikao:“Ako je tko

ˇ zedan, neka doe k meni i pije! Tko bude vje-

rovao u mene, kao ˇ sto je re

ˇ ceno u Pismu, ‘iz nutrine nje-

gove pote ´ ci

´ ce rijeke

ˇ zive vode’.” Te su rije

ˇ ci vjerojatno bi-

le aluzija na obred koji se vr ˇ sio tijekom Blagdana sjenica.

Naime, sve ´ cenik bi svakog jutra na

ˇ zrtvenik izlio vodu iz

jezerca Siloama i ona bi se slijevala na podno

ˇ

zje

ˇ

zrtvenika.Isus je zapravo ukazao na ono

ˇ sto se trebalo dogoditi

prilikom izlijevanja svetog duha. To se zbilo sljede ´ ce go-

dine na Pedesetnicu, kad je 120 u ˇ cenika po

ˇ celo propovije-

dati. Tako su “potekle rijeke ˇ zive vode”. No dotada “duh

jo ˇ s nije bio dan” jer nitko od Kristovih u

ˇ cenika nije bio

pomazan svetim duhom niti je dobio poziv za ˇ zivot na

nebu. ˇ Cuv

ˇ si Isusove rije

ˇ ci, neki su stali govoriti: “Ovo je uisti-

nu Prorok”, o ˇ cito misle

´ ci na obe

´ canog proroka ve

´ ceg od

Ne uspijevaju gauhvatiti

67



Mojsija. Drugi su govorili: “To je Krist.” No neki su seusprotivili tome govore

´ ci: “Zar Krist dolazi iz Galileje?

Ne ka ˇ ze li Pismo da Krist dolazi iz potomstva Davidova

i iz Betlehema, sela odakle je bio David?”Tako je do ˇ slo do podjele u narodu. Neki su htjeli uhva-titi Isusa, no nitko nije digao ruke na njega. Kad su se stra-

ˇ zari vratili sami, bez Isusa, sve

´ ceni-

ˇ cki glavari i farizeji upitali su ih:

“Za ˇ sto ga niste doveli?”

“Nikada nitko nije tako

govorio”, odvratili su.Nato su se vjerski voe

razbjesnili. ˇ

Cak su po ˇ ce-

li ismijavati stra ˇ zare, ocr-

njivati Isusa te vrijeatinarod, prezrivo govore

´ ci:

“Zar ste i vi zavedeni? Je

li itko od poglavara ili fa-rizeja povjerovao u nje-ga? Ali taj narod koji nepoznaje Zakon proklet je.”

Tada je Nikodem, fa-rizej i

ˇ zidovski poglavar

( ˇ clan Sudbenog vije ´ ca),stao u Isusovu obranu.Dvije i pol godine ranije Nikodem je no

´ cu do-

ˇ sao k Isusu i pokazaovjeru u njega. Sada je re-kao: “Zar na

ˇ s zakon sudi

ˇ covjeka ako ga najprijene saslu

ˇ sa i ne dozna

ˇ sto

ˇ cini?”



Kad su vidjeli da se jedan od njih drznuo braniti Isusa,farizeji su se jo

ˇ s vi

ˇ se razbjesnili. “Zar si i ti iz Galileje?” za-

jedljivo su ga upitali. “Istra ˇ zi pa

´ ce

ˇ s vidjeti da nikakav pro-

rok ne

´

ce do

´

ci iz Galileje!”Premda u Bibliji nije bilo izravnih naznaka da ´ ce nekiprorok do

´ ci iz Galileje, bilo je prore

ˇ ceno da

´ ce stanovnici

tog kraja vidjeti “svjetlo veliko”, ˇ sto ukazuje na to da je

Krist trebao do ´ ci odande. Osim toga Isus se rodio u Bet-

lehemu i bio je Davidov potomak. Premda je to farizejimavjerojatno bilo poznato, zacijelo su oni bili ti koji su me-

u narodom pro

ˇ

sirili la

ˇ

zi o Isusovom porijeklu.Ivan 7:32-52; Izaija 9:1, 2; Matej 4:13-17

ˇ

ˇ Sto se tijekom Blagdana sjenica odvijalo svakoga jutra i kojim je rije

ˇ cima

Isus vjerojatno ukazao na to?

ˇ Za ˇ sto stra

ˇ zari nisu uhvatili Isusa i kako su vjerski voe na to reagirali?

ˇ Tko je bio Nikodem, kako je gledao na Isusa i kako su se prema njemuponijeli ostali farizeji?

ˇ Koje je proro ˇ canstvo ukazivalo na to da

´ ce Krist do

´ ci iz Galileje?



POSLJEDNJEG, sedmog dana Blagdana sjenica Isus

je pou

ˇ

cavao u dijelu hrama koji se nazivao “rizni-ca”. Riznica je vjerojatno bila smje ˇ stena u Dvori ˇ stuza

ˇ zene, gdje su se nalazile posude za priloge.

U tom je dijelu hrama tijekom blagdana svake ve ˇ ceri bila

uprili ˇ cena posebno sve

ˇ cana rasvjeta. Gorjela su

ˇ cetiri go-

lema svije ´ cnjaka, a svaki je imao po

ˇ cetiri velika spremni-

ka za ulje. Ti su svije ´ cnjaci, s ukupno 16 spremnika, tako

jako svijetlili da su no

´

cu osvjetljavali

ˇ

citavu okolicu. Stogasu Isusove rije ˇ ci ljude vjerojatno podsjetile na taj prizor.“Ja sam svjetlo svijeta”, kazao im je. “Tko za mnom ide,ne

´ ce hoditi u tami, nego

´ ce imati svjetlo

ˇ zivota.”

No farizeji su mu prigovorili: “Ti svjedo ˇ ci

ˇ s sam o sebi,

svjedo ˇ canstvo tvoje nije istinito.”

“Ako i svjedo ˇ cim sam o sebi”, odvratio im je Isus, “svje-

do

ˇ

canstvo je moje istinito, jer znam odakle sam do

ˇ

sao ikamo idem. A vi ne znate odakle sam do ˇ sao i kamo idem.”Potom je dodao: “Ja sam onaj koji svjedo

ˇ ci o sebi, a i Otac

koji me poslao svjedo ˇ ci o meni.”

“Gdje je tvoj Otac?” ˇ zeljeli su znati farizeji.

“Vi ne poznajete ni mene ni Oca mojega”, odgovorio im je. “Kad biste poznavali mene, poznavali biste i Oca moje-

ga.” Iako su farizeji jo ˇ s uvijek

ˇ zeljeli uhvatiti Isusa, nitko

nije dignuo ruku na njega.

“Ja odlazim”, ponovno je rekao Isus. “Onamo kamo jaidem, vi ne mo

ˇ zete do

´ ci.”

Zbunjeni time, ˇ

Zidovi su rekli: “Da se ne ´ ce ubiti, jer go-

vori: ‘Onamo kamo ja idem, vi ne mo ˇ zete do

´ ci’?”

“Vi ste odozdo, a ja sam odozgo”, objasnio im je Isus.

“Vi ste od ovoga svijeta, a ja nisam od ovoga svijeta.” Po-tom je dodao: “Ako ne vjerujete da sam ja ono

ˇ sto ka

ˇ zem

da jesam, umrijet ´ cete u svojim grijesima.”

“Ja sam svjetlo svijeta”68



Isus je, dakako, govorio o svomprija

ˇ snjem

ˇ zivotu na nebu i o svo-

joj ulozi obe ´ canog Mesije, odno-

sno Krista. Tada su ga oni, vjerojatno s izrazitim prezirom, upitali:“Tko si ti?”

Vidjev ˇ si da ga unato

ˇ c svemu

ne ˇ zele prihvatiti, Isus je rekao:

“Za ˇ sto vam uop

´ ce i govorim?” No

ipak je nastavio: “Onaj koji me po-

slao govori istinu, i

ˇ

sto sam

ˇ

cuood njega, to govorim u svijetu.”Zatim im je objasnio: “Kad jed-



nom podignete Sina ˇ covje

ˇ cjega, tada

´ cete znati da sam ja

ono ˇ sto ka

ˇ zem da jesam i da ni

ˇ sta ne

ˇ cinim sam od sebe,

nego govorim onako kako me Otac nau ˇ cio. Onaj koji me

poslao sa mnom je. Nije me ostavio samog, jer ja uvijek

ˇ

ci-nim ono ˇ sto je njemu ugodno.”

Kad su to ˇ culi, mnogi su povjerovali u njega. Njima je

Isus rekao: “Ako ostanete u mojoj rije ˇ ci, zaista ste moji u

ˇ ce-

nici, i upoznat ´ cete istinu i istina

´ ce vas osloboditi.”

“Mi smo potomstvo Abrahamovo”, odmah su mu uzvra-tili protivnici, “i nikada nismo nikome robovali. Kako ti ka- ˇ ze

ˇ s: ‘Postat

´ cete slobodni’?”

Premda su ˇ

Zidovi ˇ cesto bili pod vla

ˇ s

´ cu stranih sila, vla-

dare koji bi ih pokorili nisu priznavali za svoje gospodare.Nisu dopu

ˇ stali da ih itko naziva robovima. Ali Isus im je

dao do znanja da ipak jesu robovi. U kom smislu? Obja-snio im je: “Zaista, zaista, ka

ˇ zem vam, svatko tko

ˇ cini gri-

jeh, rob je grijeha.” ˇ

Zidovi koji nisu htjeli priznati da su robovi grijeha bilisu u opasnosti. “Rob ne ostaje u ku

´ ci zauvijek”, kazao je

Isus, “ali sin ostaje zauvijek.” Rob nije imao pravo na na-sljedstvo, a obitelj ga je mogla u bilo kojem trenutku otpu-stiti. Jedino bi sin koji je roen u obitelji ili ga je obiteljusvojila ostao u njoj “zauvijek”, odnosno do kraja svog

ˇ zi-

vota.

“Dakle, ako vas Sin oslobodi”, nastavio je Isus, “doista ´ cete biti slobodni.” Stoga je istina koja oslobaa ljude za-pravo istina o Bo

ˇ zjem Sinu, Isusu Kristu. Jedino putem

ˇ zrt-

ve koju je on kao savr ˇ sen

ˇ covjek dao ljudi mogu biti oslo-

boeni grijeha i smrti. Ivan 8:12-36

ˇ Gdje je Isus pou ˇ cavao sedmog dana blagdana, kako je taj dio hrama izgle-

dao no ´ cu i kako je to povezano s onim

ˇ sto je Isus rekao?

ˇ ˇ Sto je Isus rekao o svom porijeklu i ˇ sto su ljudi na temelju toga mogli

zaklju ˇ citi o tome tko je on zapravo bio?

ˇ U kom su smislu ˇ Zidovi bili robovi i koja ih je istina mogla osloboditi?



RAZGOVOR koji je Isus tijekom Blagdana sjenica

vodio sa

ˇ

zidovskim voama prerastao je u vrlo

ˇ

zu-stru raspravu. “Znam da ste potomstvo Abraha-movo”, rekao je Isus, “ali vi me

ˇ zelite ubiti, jer moja rije

ˇ c

ne nalazi odjeka meu vama. Ja govorim ono ˇ sto sam vi-

dio kod svojega Oca, a vi ˇ cinite ono

ˇ sto ste

ˇ culi od svoje-

ga oca.”

Iako im nije izravno rekao tko je njihov otac, jasno im

je dao do znanja da oni i on nemaju istog oca. Budu

´

ci danisu znali na koga to ˇ cno misli, ˇ zidovski su voe odgovori-li: “Na

ˇ s je otac Abraham.” Smatrali su da je njihova vjera

sna ˇ zna poput vjere Abrahama, koji je bio Bo

ˇ zji prijatelj.

Zato su se zaprepastili kad im je Isus rekao: “Ako stedjeca Abrahamova,

ˇ cinite onda djela Abrahamova!” Pravi

sin ide stopama svog oca, no oni nisu tako postupali. Zato

im je Isus kazao: “A sada ˇ zelite ubiti mene koji sam vam

rekao istinu koju sam ˇ cuo od Boga. Abraham tako nije

ˇ ci-

nio.” Zatim je opet rekao: “Vi ˇ cinite djela svojega oca.”

Meutim oni i dalje nisu razumjeli na koga Isus misli.Smatrali su sebe Abrahamovim zakonitim sinovima. Reklisu mu: “Mi se nismo rodili iz bluda.” Tvrde

´ ci da su i oni

poput Abrahama sluge pravog Boga, dodali su: “Jedan

nam je Otac, Bog.”No je li Bog doista bio njihov Otac? “Kad bi Bog bio va

ˇ s

Otac”, odvratio im je Isus, “ljubili biste mene, jer sam jaod Boga do

ˇ sao i sad sam ovdje. Nisam do

ˇ sao sam od se-

be, nego me on poslao. Za ˇ sto ne razumijete ono

ˇ sto govo-

rim?”

Isus im je poku ˇ savao ukazati na to kakve

´ ce posljedice

snositi ako ga odbace. No sada im je otvoreno rekao: “Va ˇ s je otac Ðavo i

ˇ zelite postupati po

ˇ zeljama svojega oca.”

A kakav je Ðavo otac? Isus ga je opisao kao ubojicu ljudi

“Va ˇ s je otac Ðavo”69



te kao “la ˇ zljivca i oca la

ˇ zi”. Potom je zaklju

ˇ cio: “Tko je od

Boga, slu ˇ sa

ˇ sto Bog govori. Zato vi ne slu

ˇ sate, jer niste od

Boga.”

Gnjevni zbog toga

ˇ

sto ih je osudio,

ˇ

Zidovi su mu od-govorili: “Ne ka ˇ zemo li s pravom da si Samari ´ canin i da je demon u tebi?” Nazvali su ga “Samari

´ caninom” jer su ˇ

Zidovi mrzili Samari ´ cane i koristili su tu rije

ˇ c kao uvredu

i izraz prezira.

Ne obaziru ´ ci se na tu uvredljivu primjedbu, Isus im je od-

vratio: “Nije demon u meni, nego iskazujem ˇ cast Ocu svo-

jemu, a vi me obe ˇ s

ˇ ca

ˇ s

´ cujete.” Zatim je rekao ne

ˇ sto

ˇ sto ih je

zapanjilo: “Ako tko dr ˇ zi moju rije

ˇ c, nikada ne

´ ce vidjeti

smrti.” Naravno, Isus nije mislio da oni koji ga slijede do-slovno nikada ne

´ ce vidjeti smrti, ve

´ c da ne

´ ce vidjeti “drugu

smrt”, odnosno vje ˇ cnu propast nakon koje nema uskrsnu

´ ca.

Meutim ˇ

Zidovi su Isusove rije ˇ ci shvatili doslovno, pa

su rekli: “Sada znamo da je demon u tebi. Abraham je

umro, a i proroci, a ti ka ˇ ze

ˇ s: ‘Ako tko dr

ˇ zi moju rije

ˇ c, ni-

kada ne ´ ce okusiti smrti.’ Zar si ti ve

´ ci od oca na

ˇ sega Ab-

rahama, koji je umro? A i proroci su umrli.” Zatim su gapitali: “Za koga se ti izdaje

ˇ s?”

Bilo je o ˇ cito da je Isus tijekom

ˇ citave te rasprave vjer-

skim voama poku ˇ savao dokazati da je on obe

´ cani Mesi-

ja. Ali nije htio izravno odgovoriti na njihovo pitanje,

nego je rekao: “Ako ja proslavljujem sam sebe, slava mojanije ni

ˇ sta. Mene proslavljuje Otac moj, za kojega vi ka

ˇ zete

da je va ˇ s Bog, ali ga ne poznajete. A ja ga poznajem. Kad

bih rekao da ga ne poznajem, bio bih la ˇ zljivac kao i vi.”

Potom se ponovno osvrnuo na vjernog Abrahama i ka-zao: “Va

ˇ s otac Abraham veoma se radovao u nadi da

´ ce vi-

djeti moj dan. I vidio ga je i obradovao se.” Da, Abraham

je o ˇ cima vjere vidio dolazak obe ´ canog Mesije i radovao setome. Nato su

ˇ Zidovi zaprepa

ˇ steno rekli: “Nema

ˇ s jo

ˇ s ni

pedeset godina, a vidio si Abrahama?”



“Zaista, zaista, ka ˇ zem vam”, odvratio im je Isus, “prije

nego ˇ sto se Abraham rodio, ja sam postojao.” Naravno,

Isus je govorio o vremenu kad je postojao kao mo ´ cno du-

hovno bi

´

ce na nebu, prije nego

ˇ

sto se rodio kao

ˇ

covjek.Bijesni zbog te Isusove tvrdnje, ˇ Zidovi su uzeli kamenjeda ga bace na njega. Ali on se sakrio i neozlijeen iza

ˇ sao

iz hrama. Ivan 8:37-59; Otkrivenje 3:14; 21:8

ˇ Kako je Isus ukazao na ˇ cinjenicu da on i njegovi neprijatelji nemaju

istog oca?

ˇ Za ˇ sto su

ˇ Zidovi Isusa nazvali Samari

´ caninom?

ˇ U kom smislu Isusovi sljedbenici nikadne

´ ce vidjeti smrti?



IAKO su ga

ˇ Zidovi poku ˇ sali kamenovati, Isus

je ostao u Jeruzalemu. Kad je jedne subo-te sa svojim u

ˇ cenicima prolazio gradom,

ugledao je ˇ covjeka koji je bio slijep od roe-

nja. U ˇ cenici su Isusa upitali: “U

ˇ citelju, tko

je sagrije ˇ sio, ovaj

ˇ covjek ili njegovi rodi-

telji, te se rodio slijep?”

Izlje ˇ cenje

ˇ covjeka

slijepog od roenja70



Oni su mo ˇ zda, kao i neki rabini, vjerovali da dijete mo

ˇ ze

grije ˇ siti jo

ˇ s dok je u maj

ˇ cinoj utrobi. No Isus im je odgo-

vorio: “Niti je sagrije ˇ sio ovaj

ˇ covjek niti njegovi roditelji,

nego je to zato da se na njemu o ˇ cituju Bo

ˇ zja djela.” Taj

ˇ co-

vjek nije bio slijep zbog nekog grijeha koji je po ˇ cinio, a niti

zbog grijeha svojih roditelja. Grijeh prvog ˇ covjeka Adama

doveo je do toga da svi ljudi postanu nesavr ˇ seni, podlo

ˇ zni

bolestima i tjelesnim nedostacima kao ˇ sto je uroena slje-

po ´ ca. Stanje tog

ˇ covjeka pru

ˇ zilo je Isusu priliku da u

ˇ cini

ˇ cudo i da se tako na njemu o

ˇ cituju Bo

ˇ zja djela.

Isus je istaknuo koliko je va ˇ zno i hitno

ˇ ciniti ta djela, re-

kav ˇ si: “Dok je jo

ˇ s dan, moramo raditi djela onoga koji me

poslao. Dolazi no ´ c, kad nitko ne mo

ˇ ze raditi. Dok sam

u svijetu, ja sam svjetlo svijeta.” Znao je da ´ ce uskoro umri-

jeti i za ´ ci u tamu groba u kojem vi

ˇ se ni

ˇ sta ne

´ ce mo

´ ci

ˇ cini-

ti. No sve do tog trenutka bio je svjetlo svijeta.

Nakon ˇ sto je to rekao, pljunuo je na tlo i od sline napra-

vio blato. Potom ga je stavio prosjaku na o ˇ ci i kazao mu:

“Idi, operi se u jezercu Siloamu!” On ga je poslu ˇ sao i od-mah je progledao! Mora da je bio presretan

ˇ sto je prvi put

u ˇ zivotu mogao vidjeti!



Njegovi susjedi i drugi koji su ga poznavali bili su u ˇ cu-

du. “Nije li to onaj koji je sjedio i prosio?” upitali su. “To je taj”, govorili su jedni. No drugi nisu u to povjerovali, pa

su tvrdili: “Nije, nego mu je sli

ˇ

can.” A

ˇ

covjek je govorio:“Ja sam taj.”

“Kako su ti se otvorile o ˇ ci?”

ˇ zeljeli su znati.

“ ˇ

Covjek koji se zove Isus napravio je blato, namazao mio

ˇ ci i rekao: ‘Idi na Siloam i operi se!’ I tako sam oti

ˇ sao,

oprao se i progledao.”

“Gdje je on?” pitali su ga.

“Ne znam”, odgovorio je.

Tada su ga odveli svojim vjerskim voama, farizejima.Oni su ga takoer stali ispitivati kako je progledao. “Staviomi je blato na o

ˇ ci i ja sam se oprao i sad vidim”, objasnio

im je.

Farizeji su se trebali radovati ˇ sto je prosjak bio izlije

ˇ cen.

No oni su umjesto toga po

ˇ

celi optu

ˇ

zivati Isusa: “Taj

ˇ

co-vjek nije od Boga.” Za ˇ sto su to tvrdili? “Jer ne dr ˇ zi subo-tu”, rekli su. No drugi farizeji pitali su se: “Kako mo

ˇ ze

ˇ co-

vjek koji je gre ˇ snik

ˇ ciniti takva

ˇ cuda?” Tako je meu njima

do ˇ slo do podjele.

Stoga su prosjaka upitali: “ ˇ Sto ti ka

ˇ ze

ˇ s o tom

ˇ covjeku,

koji ti je otvorio o ˇ ci?”

“Prorok je”, odgovorio je.No farizeji u to nisu

ˇ zeljeli vjerovati. Bili su uvjereni da

Isus i taj ˇ covjek imaju neki tajni dogovor kako bi obmanu-

li ljude. Stoga su, da bi rije ˇ sili taj problem, pozvali prosja-

kove roditelje da ih ispitaju. Ivan 8:59; 9:1-18

ˇ

ˇ Sto jest, a

ˇ sto nije bio uzrok prosjakove sljepo

´ ce?

ˇ

Na

ˇ

sto je Isus mislio kad je rekao da “dolazi no

´

c kad nitko ne mo

ˇ

zeraditi”?

ˇ Kako su reagirali prosjakovi poznanici kad je on bio izlije ˇ cen?

ˇ Za ˇ sto je meu farizejima do

ˇ slo do podjele?



RODITELJI izlije

ˇ cenog prosjaka upla

ˇ sili su se kad

su saznali da se moraju pojaviti pred farizeji-ma. Znali su za odredbu da se svakoga tko po-vjeruje u Isusa treba izop

´ citi iz sinagoge.

ˇ Zivot bi svima,

a naro ˇ cito siro-

ma ˇ snim obitelji-

Farizeji ne ˇ zele vjerovati71



ma, postao izuzetno te ˇ zak ako se vi

ˇ se ne bi mogli dru

ˇ ziti

s ostalim ˇ

Zidovima iz svog mjesta. Zato su roditelji bili naoprezu.

“Je li ovo va

ˇ

s sin, za kojega vi ka

ˇ

zete da se rodio slijep?”upitali su ih farizeji. “Kako to da sada vidi?”

“Znamo da je ovo na ˇ s sin i da se rodio slijep”, potvrdi-

li su roditelji. “Ali kako sada vidi, to ne znamo, i tko mu jeotvorio o

ˇ ci, ne znamo.” Sin im je zasigurno bio ispri

ˇ cao sve

ˇ sto se dogodilo, no oni su ipak oprezno rekli: “Njega pi-

tajte! Punoljetan je, neka govori sam za sebe!”

Nato su farizeji ponovno pozvali njihovog sina.Ovaj put poku

ˇ sali su ga zapla

ˇ siti ostavljaju

´ ci do-

jam da imaju dokaze protiv Isusa. “Daj slavuBogu!” naredili su mu. “Mi znamo da je taj

ˇ co-

vjek gre ˇ snik.”

Prosjak im nije proturje ˇ cio, nego je re-

kao: “Je li gre ˇ snik, ne znam. Jedno znam:

bio sam slijep, a sada vidim.”Kako bi prona

ˇ sli neku nepodudarnost

u njegovom iskazu, farizeji su ga ponov-no upitali: “

ˇ Sto ti je u

ˇ cinio? Kako ti je

otvorio o ˇ ci?”

“Ve ´ c sam vam rekao”,

ˇ zalio se

ˇ covjek,

“ali me niste slu ˇ sali. Za

ˇ sto to opet

ˇ zeli-

te ˇ cuti?” Zatim ih je pomalo zajedljivo

upitao: “Zar i vi ˇ zelite postati njegovi u

ˇ ce-

nici?”

Te su rije ˇ ci razbjesnile farizeje. “Ti si

njegov u ˇ cenik”, optu

ˇ zili su ga, “a mi smo

u ˇ cenici Mojsijevi. Mi znamo da je Mojsi-

ju govorio Bog, a za ovoga ne znamo oda-

kle je.”Ponizni je prosjak iznenaeno kazao:

“To i jest ˇ cudno da vi ne znate odakle je,



a meni je otvorio o ˇ ci.”

ˇ Sto im je time htio re

´ ci? Isti

ˇ cu

´ ci ne-

ˇ sto u

ˇ sto su svi

ˇ Zidovi vjerovali, objasnio je: “Znamo da

Bog ne usli ˇ sava gre

ˇ snike, nego ako je tko bogobojazan i vr

ˇ si

njegovu volju, njega usli

ˇ

sava. Nikada se jo

ˇ

s nije

ˇ

culo da jetko otvorio o ˇ ci ˇ covjeku slijepom od roenja.” Potom je iz-nio sasvim o

ˇ cit zaklju

ˇ cak: “Da on nije od Boga, ne bi mo-

gao ni ˇ sta u

ˇ ciniti.”

Farizeji nisu imali ˇ sto odgovoriti na tako jasan i logi

ˇ can

argument. No, kako nisu mogli podnijeti istinu, stali su gavrijeati: “Sav si se u grijesima rodio, i ti da nas u

ˇ ci

ˇ s?” Po-

tom su ga izbacili, odnosno vjerojatno izop

´

cili iz sinagoge.Kad je Isus saznao ˇ sto su farizeji u ˇ cinili, prona ˇ sao je tog ˇ covjeka te mu rekao: “Vjeruje

ˇ s li ti u Sina

ˇ covje

ˇ cjega?”

On je odvratio: “A tko je on, gospodine, da vjerujem unjega?”

“To je onaj koji govori s tobom”, rekao je Isus. ˇ

Covjek mu se odmah poklonio i kazao: “Vjerujem u nje-

ga, Gospodine!”Tada mu je Isus objasnio: “Radi ovog suda ja sam do

ˇ sao

u ovaj svijet: da progledaju oni koji ne vide, a koji vide, daoslijepe.”

“Zar smo i mi slijepi?” upitali su farizeji koji su to ˇ culi.

“Da ste slijepi, ne biste imali grijeha”, odgovorio im je Isus.Da su farizeji priznali da im je zaslijepljen um, imali bi ba-

rem neko opravdanje za to ˇ sto su mu se protivili. No onisu i dalje okorjela srca tvrdili da nisu zaslijepljeni i da imne treba duhovno prosvjetljenje. Na koncu je Isus zaklju- ˇ cio: “Ali vi sad ka

ˇ zete: ‘Vidimo.’ Zato va

ˇ s grijeh ostaje.”

Ivan 9:19-41

ˇ Za ˇ sto su se prosjakovi roditelji upla

ˇ sili kad su morali do

´ ci pred farizeje

i po ˇ cemu se vidi da su oprezno odgovarali na njihova pitanja?

ˇ Kako su farizeji poku ˇ sali zapla ˇ siti prosjaka?

ˇ Koji je logi ˇ can argument razbjesnio farizeje?

ˇ Za ˇ sto farizeji nisu imali nikakvo opravdanje za to

ˇ sto su se protivili Isusu?



NAKON Blagdana sjenica Isus i njegovi u ˇ cenici o ˇ ci-

to su se zadr ˇ zali u blizini Jeruzalema. Zapravo, po-

sljednjih ˇ sest mjeseci svoje slu

ˇ zbe Isus je ve

´ cinu

vremena proveo u Judeji ili obli ˇ znjoj Pereji, oblasti koja se

nalazila s druge strane Jordana. Na tom je podru ˇ cju tako-

er trebalo propovijedati.

Istina, nakon Pashe 30. godine Isus je otprilike osam mje-

seci propovijedao u Judeji. Ali nakon ˇ sto su ga ondje tijekomPashe 31. godine

ˇ Zidovi poku

ˇ sali ubiti, idu

´ cih godinu i pol

proveo je gotovo isklju ˇ civo u Galileji. Za to je vrijeme velik

broj svojih u ˇ cenika osposobio za propovijedanje, pa je sada

uz sebe imao organiziranu grupu propovjednika pou ˇ cenih

za izvr ˇ savanje tog zadatka. Tako je pune tri godine nakon

ˇ sto

se krstio krenuo na svoje posljednje opse ˇ zno propovjedni

ˇ c-

ko putovanje po Judeji. Bilo je to u jesen 32. godine.Nakon

ˇ sto je odabrao 70 u

ˇ cenika, rasporedio ih je u 35

parova i poslao da propovijedaju dobru vijest na predvie-nom podru

ˇ cju. Oni su trebali posjetiti svaki grad i mjesto

u koje je nakon njih i sam Isus namjeravao do ´ ci, vjerojat-

no zajedno s apostolima.

On nije rekao u ˇ cenicima da idu u sinagoge, nego u do-

move ljudi. Objasnio im je: “U koju god ku ´ cu uete, naj-prije recite: ‘Mir ku

´ ci ovoj!’ I ako tamo bude prijatelj mira,

va ˇ s

´ ce mir po

ˇ cinuti na njemu.” Koju su poruku trebali pre-

nositi? Isus ih je uputio: “Govorite im: ‘Pribli ˇ zilo vam se

kraljevstvo Bo ˇ zje!’” O njihovoj je slu

ˇ zbi jedan bibli

ˇ car na-

pisao: “Gdje god su do ˇ sli, oni su poput svog U

ˇ citelja pro-

povijedali od ku ´ ce do ku

´ ce” (Matthew Henry’s Commentary).

Upute koje je Isus dao sedamdesetorici sli ˇ cne su uputamakoje je dao i dvanaestorici apostola kad ih je godinu da-na ranije poslao na propovjedni

ˇ cko putovanje po Galileji.

Sedamdeset u ˇ cenika odlazi

na propovjedni ˇ cki zadatak

72



Upozorio ih je da ´ ce nai

´ ci na protivljenje i pou

ˇ cio kako da

uku ´ canima prenesu poruku, a ujedno ih je ovlastio i da lije-

ˇ ce bolesne. Zbog toga su, kad bi Isus ubrzo nakon njih sti-gao, mnogi jedva

ˇ cekali da upoznaju U

ˇ citelja

ˇ ciji su u

ˇ cenici

ˇ cinili takva zadivljuju ´ ca djela.

Ta propovjedni ˇ cka akcija sedamdesetorice trajala je rela-

tivno kratko. Kad su se vratili s putovanja, radosno su re-kli Isusu: “Gospodine,

ˇ cak nam se i demoni pokoravaju kad

se slu ˇ zimo imenom tvojim.” Isus je sigurno bio odu

ˇ sevljen

tim dobrim vijestima, jer im je rekao: “Gledao sam Soto-nu kako je kao munja pao s neba. Evo, dao sam vam vlastda gazite po zmijama i ˇ skorpionima.”

Isus je znao da ´ ce, nakon

ˇ sto u vremenu kraja Bo

ˇ zje

Kraljevstvo bude uspostavljeno, Sotonai njegovi demoni biti zba

ˇ ceni s neba.



No to ˇ sto su obi

ˇ cni ljudi ve

´ c tada mogli istjerivati nevidlji-

ve demone bio je jo ˇ s jedan dokaz da

´ ce u budu

´ cnosti So-

tona doista biti pora ˇ zen. Zato je Isus o zbacivanju Sotone

govorio kao o ne

ˇ

cemu

ˇ

sto

´

ce se sigurno dogoditi. Dakle,70 u ˇ cenika u simboli ˇ cnom je smislu gazilo po zmijama i ˇ skorpionima. Meutim Isus je rekao: “Ne radujte se tome ˇ sto vam se duhovi pokoravaju, nego se radujte

ˇ sto su va

ˇ sa

imena zapisana na nebesima.”

On je bio jako radostan te je naglas slavio svog Oca ˇ sto

se poslu ˇ zio svojim poniznim slugama da bi

ˇ cinio tako mo

´ c-

na djela. Obra ´ caju

´ ci se u

ˇ cenicima, rekao je: “Sretne su o

ˇ ci

koje gledaju ono ˇ sto vi gledate. Jer ka ˇ zem vam, mnogi suproroci i kraljevi

ˇ zeljeli vidjeti ono

ˇ sto vi gledate, a nisu vi-

djeli, i ˇ cuti ono

ˇ sto vi

ˇ cujete, a nisu

ˇ culi.”

Luka 10:1-24; Matej 10:1-42; Otkrivenje 12:7-12

ˇ Gdje je Isus propovijedao tijekom prve tri godine svoje slu ˇ zbe i na kojem

se podru ˇ cju najvi

ˇ se zadr

ˇ zao posljednjih

ˇ sest mjeseci svog

ˇ zivota?

ˇ Gdje su sedamdesetorica trebala tra ˇ ziti ljude?

ˇ Za ˇ sto je Isus rekao da je vidio kako je

Sotona ve ´ c pao s neba?

ˇ U kom je smislu 70 u ˇ cenika moglo

gaziti po zmijama i ˇ skorpionima?



svojom i svim umom svojim’ i ‘bli ˇ znjega svojeg kao samo-

ga sebe’!”

“Ispravno si odgovorio”, rekao mu je Isus. “ ˇ

Cini to i do-

bit

´

ce

ˇ

s

ˇ

zivot!”No zakonoznanac nije bio zadovoljan Isusovim odgovo-

rom. O ˇ cekivao je da

´ ce mu re

´ ci ne

ˇ sto konkretnije te mu

potvrditi da su njegova gledi ˇ sta ispravna i da pravedno po-

stupa s drugima. Zato ga je upitao: “A tko je moj bli ˇ znji?”

ˇ Zidovi su smatrali da se izraz “bli

ˇ znji” odnosi samo na

druge ˇ

Zidove, a svoj su stav temeljili na rije ˇ cima iz 3. Moj-

sijeve 19:18, koje naizgled upu

´

cuju na takav zaklju

ˇ

cak. Us-tvari, ˇ cak je i apostol Petar kasnije rekao: “Vi znate da ˇ Zi-dovu Zakon zabranjuje dru

ˇ ziti se s

ˇ covjekom iz drugog

naroda ili dolaziti k njemu.” Stoga su taj zakonoznanac, amo

ˇ zda i Isusovi u

ˇ cenici, smatrali da su pravedni ako se ob-

zirno ophode samo sa svojim sunarodnjacima jer, po nji-hovom mi

ˇ sljenju, ne-

ˇ Zidovi zapravo nisu bili njihovi bli

ˇ znji.

Kako im je Isus mogao pomo ´ ci dapromijene svoj stav, a da

ih pritom ne uvrijedi? Ispri ˇ cao je pri ˇ cu koja se mo ˇ zda teme-ljila na nekom stvarnom dogaaju.Rekaoje: “Neki je [

ˇ Zidov] silazio iz Je-

ruzalema u Jerihon i upao meu raz-bojnike koji su ga svukli i pretukli teoti

ˇ sli ostaviv

ˇ si ga polumrtva.”

“A slu ˇ cajno je”, nastavio je Isus,

“tim putem silazio neki sve ´ cenik, nokad ga je vidio, pro

ˇ sao je suprotnom

stranom. Isto tako i levit, kad ga je vi-dio silaze

´ ci onuda, pro

ˇ sao je su-

protnom stranom. A neki jeSamari

´ canin prolaze

´ ci tim

putem do ˇ sao do njega i

kad gajevidio, sa ˇ zalio se.”Mnogi sve

´ cenici i levi-

ti, koji su im pomagali



u hramskoj slu ˇ zbi,

ˇ zivjeli su u Jerihonu. Taj je grad od Je-

ruzalema bio udaljen preko 20 kilometara i nalazio se na900 metara ni

ˇ zoj nadmorskoj visini. Kad bi se po zavr

ˇ setku

slu ˇ zbe vra

´ cali iz jeruzalemskog hrama, sve

´ cenici i leviti

morali su silaziti opasnim putem do Jerihona. Od njih bise o

ˇ cekivalo da

´ ce pomo

´ ci svom sunarodnjaku u nevolji.

No oni to nisu u ˇ cinili. Pomogao mu je Samari

´ canin, pri-

padnik naroda koji su ˇ

Zidovi izrazito mrzili. Ne ˇ sto ranije

Isusa su nazvali Samari ´ caninom,

ˇ sto je bila najgora uvreda.

Kako je Samari ´ canin pomogao

ˇ Zidovu? Isus je ispri

ˇ cao:

“Pristupio mu je i povio mu rane, zaliv ˇ si ih uljem i vinom.

Zatim ga je stavio na svoju ˇ zivotinju te ga doveo u kona ˇ ci- ˇ ste i pobrinuo se za njega. Sutradan je izvadio dva denara[ ˇ sto je otprilike bila dvodnevna pla

´ ca], dao ih vlasniku ko-

na ˇ ci

ˇ sta i rekao: ‘Pobrini se za njega, a

ˇ sto god potro

ˇ si

ˇ s vi

ˇ se

od ovoga, platit ´ cu ti kad se vratim.’”

Isus je na kraju zakonoznanca upitao: “ ˇ Sto misli

ˇ s, koji je

od ove trojice bio bli ˇ znji

ˇ covjeku koji je upao meu razboj-

nike?”Budu

´ ci da nije

ˇ zelio Samari

´ caninu pripisati bilo kakvu

zaslugu, zakonoznanac je kratko odgovorio: “Onaj koji mu je iskazao milosre.”

Tada mu je Isus rekao: “Idi pa i ti ˇ cini tako!”

Da je Isus zakonoznancu izravno rekao da su i ne- ˇ

Zidovinjegovi bli

ˇ znji, on to vjerojatno ne bi prihvatio, a zacijelo bi

i ve ´ cina drugih koji su to slu ˇ sali stala na njegovu stranu. Rea-listi

ˇ cna pri

ˇ ca kojuje ispri

ˇ cao nepobitno je pokazala da sve lju-

de treba smatrati bli ˇ znjima, bez obzira na njihovu rasu i na-

cionalnost. Nije li Isus pou ˇ cavao na doista zadivljuju

´ ci na

ˇ cin?

Luka 10:25-37; Djela apostolska 10:28; Ivan 4:9; 8:48

ˇ Koja je pitanja zakonoznanac postavio Isusu i s kojom namjerom?

ˇ Koga su

ˇ

Zidovi smatrali svojim bli

ˇ

znjima i po

ˇ

cemu mo

ˇ

zemo zaklju

ˇ

citida su

ˇ cak i Isusovi u

ˇ cenici imali takav stav?

ˇ

ˇ Cime se Isus poslu

ˇ zio da bi zakonoznancu nepobitno pokazao kako

njegovi bli ˇ znji nisu samo

ˇ Zidovi?



DOK je propovijedao u Judeji, Isus je posjetio i Be-

taniju. Oti ˇ sao je k Marti, Mariji i njihovom bratu

Lazaru koji su ˇ zivjeli u tom selu. Mogu

´ ce je da je

njih upoznao ranije tijekom svoje slu ˇ zbe, pa su ve

´ c bili bli-

ski prijatelji. U svakom slu ˇ caju, kad je stigao u njihov dom,

Marta ga je srda ˇ cno primila.

Ona je ˇ zeljela ugostiti Isusa najbolje

ˇ sto je mogla. Bila je

uistinu velika ˇ cast primiti u svoj dom obe ´ canog Mesiju! Sto-ga se sva zaokupila pripremanjem razli

ˇ citih jela i mnogim

Savjet Martii pouke o molitvi

74



drugim pojedinostima kako bi boravak u njenoj ku ´ ci Isusu

bio ˇ sto ljep

ˇ si i ugodniji.

S druge strane, njena sestra Marija sjela je kraj Isusovih

nogu i slu

ˇ

sala ga. Nakon nekog vremena Marta je pri

ˇ

slaIsusu i rekla mu: “Gospodine, zar ne mari ˇ s ˇ sto me mojasestra ostavila samu da poslu

ˇ zujem? Reci joj da mi pomog-

ne!”

No on Mariji nije ni ˇ sta rekao, ve

´ c je prekorio Martu zato

ˇ sto se previ

ˇ se zaokupila materijalnim stvarima. “Marta,

Marta”, rekao joj je blago, “brine ˇ s se i uznemiruje

ˇ s zbog

mnogo

ˇ

cega, a malo je toga potrebno ili samo jedno.” Isus je htio re ´ ci da nije potrebno tro ˇ siti puno vremena na pri-premu mnogih jela. Bilo je dovoljno

ˇ cak samo jedno.

Marta je imala najbolje namjere — ˇ zeljela je biti gosto-

ljubiva doma ´ cica. No pridaju

´ ci pretjeranu pa

ˇ znju hrani

i materijalnim stvarima propustila je jedinstvenu prilikuda primi pouku od samog Bo

ˇ zjeg Sina! Stoga je Isus u za-

klju ˇ cku rekao: “Marija je izabrala bolji dio, koji joj se ne-

´ ce oduzeti.”

Jednom drugom prilikom neki je u ˇ cenik upitao Isusa:

“Gospodine, nau ˇ ci nas moliti se, kao

ˇ sto je i Ivan nau

ˇ cio

svoje u ˇ cenike!” On mo

ˇ zda nije bio prisutan kad je Isus go-

dinu i pol ranije u Propovijedi na gori pomo ´ cu molitve

O ˇ cena

ˇ s pou

ˇ cio svoje sljedbenike kako se trebaju moliti.

Zato je Isus sada ponovio ono ˇ sto je tada rekao, ali je na-

veo i jednu usporedbu kako bi naglasio koliko je va ˇ zno us-trajati u molitvi.

Ispri ˇ cao je: “Zamislite da u pono

´ c odete k prijatelju i ka-

ˇ zete mu: ‘Prijatelju, posudi mi tri kruha, jer mi je upravoprijatelj moj do

ˇ sao s puta, a nemam

ˇ sto staviti pred njega!’

A on iznutra odgovori: ‘Ne dosauj mi! Vrata su ve ´ c za-

klju ˇ cana, a djeca su moja sa mnom u krevetu. Ne mogu

ustati da ti to dam.’ Ka ˇ zem vam, ako i ne ´ ce ustati i dati muzato

ˇ sto mu je prijatelj, ustat

´ ce zbog njegove upornosti

i dat ´ ce mu ono

ˇ sto mu treba.”



PROPOVIJEDAJU

´ CI u Judeji, Isus je

ˇ cinio

ˇ cuda ka-

kva je ranije

ˇ

cinio i u Galileji. Naprimjer istjerao je demona koji je opsjednutom ˇ covjeku oduzimaosposobnost govora. Narod je time bio zadivljen, no protiv-nici su mu uputili istu optu

ˇ zbu kao i oni u Galileji. “Istje-

ruje demone uz pomo ´ c Beelzebuba, vladara demon

ˆ a!” tvr-

dili su. Drugi su ˇ zeljeli jo

ˇ s vi

ˇ se dokaza da je on uistinu

Mesija, pa su “tra ˇ zili od njega znak s neba” kako bi ga is-

ku

ˇ

sali.Dobro znaju

´ ci kako razmi

ˇ sljaju, Isus im je dao isti od-

govor kao i onima u Galileji. Rekao je da ´ ce svako kraljev-

stvo koje je u sebi razdijeljeno propasti. “Ako je dakle i So-tona razdijeljen u sebi”, upitao ih je, “kako

´ ce njegovo

kraljevstvo opstati?” Potom je svoje protivnike upozorio:“Ako ja Bo

ˇ zjim prstom istjerujem demone, zaista je meu

vas stiglo kraljevstvo Bo

ˇ

zje.”Oni koji su vidjeli Isusova

ˇ cuda trebali su na njih reagi-

rati kao i Izraelci koji su mnogo stolje ´ ca prije toga vidjeli

kako je Mojsije u ˇ cinio

ˇ cudo. Oni su uzviknuli: “To je prst

Bo ˇ zji!” Taj isti “prst Bo

ˇ zji” ispisao je Deset zapovijedi na

kamene plo ˇ ce. A i Isus je pomo

´ cu “prsta Bo

ˇ zjeg” — nje-

govog svetog duha, odnosno sile kojom se slu ˇ zi — istjeri-

vao demone i lije ˇ cio bolesne. Stoga je Bo

ˇ zje Kraljevstvo

doista bilo stiglo meu Isusove protivnike te su se na ˇ sli

u nezavidnoj situaciji jer je on kao budu ´ ci Kralj tog Kra-

ljevstva bio meu njima, a oni ga nisu prihvatili.

Potom im je slikovito objasnio kako je njegova mo ´ c da

istjeruje demone dokaz da je nadmo ´ cniji od Sotone. Uspo-

redio je sebe s jakim ˇ covjekom koji je u stanju svladati do-

bro naoru ˇ zanog ˇ covjeka koji ˇ cuva svoju pala ˇ cu. Zatim jeponovio usporedbu o ne

ˇ cistom duhu koju je ispri

ˇ cao i

u Galileji. Ako ˇ covjek iz kojeg izae ne

ˇ cisti duh nastalu

ˇ Sto usre

´ cuje

ˇ covjeka75



prazninu ne ispuni ne ˇ cim dobrim i pozitivnim, duh se vra-

ti sa sedam drugih duhova te ˇ covjeku bude gore nego

prije.Slu

ˇ saju

´ ci Isusa, jedna je

ˇ zena iz mno

ˇ stva povikala: “Sret-

na je utroba koja te nosila i prsa koja si sisao!” Budu ´ ci da

je svaka ˇ

Zidovka ˇ zeljela biti majka nekog proroka, a naro-

ˇ cito Mesije, posve je razumljivo za

ˇ sto je

ˇ zena to rekla. O

ˇ ci-

to je smatrala da je Marija bila posebno sretna zato ˇ sto je

imala ˇ cast biti Isusova majka.

No on ju je odmah ispravio i ukazao joj na pravi izvorsre

´ ce. “Ne”, rekao je, “nego sretni su oni koji slu

ˇ saju rije

ˇ c

Bo ˇ zju i dr

ˇ ze je!” Isus ni

ˇ cim nije dao naslutiti da bi njegovoj



NAKON

ˇ sto je Isus zavr

ˇ sio razgovor s ljudima koji

su ga optu

ˇ

zili da je uz Sotoninu pomo

´

c izlije

ˇ

cionijemog ˇ covjeka, neki ga je farizej pozvao na objed. Prije nego

ˇ sto bi po

ˇ celi jesti, farizeji su obredno pra-

li ruke do lakta. To bi ˇ cinili prije, poslije, pa

ˇ cak i tije-

kom jela. Istina, tim obi ˇ cajem nisu kr

ˇ sili Bo

ˇ zji pisani

zakon, ali su pretjerivali i i ˇ sli preko onoga

ˇ sto je Bog pro-

pisao u pogledu obredne ˇ cisto

´ ce.

Kad Isus nije oprao ruke do lakta, njegov se doma ´ cin

iznenadio. Iako on mo ˇ zda ni

ˇ sta nije rekao, Isus je ipak

znao o ˇ cemu razmi

ˇ slja, pa mu je kazao: “Vi farizeji

ˇ cistite

Na objedu kod farizeja76



Tereti koje je Isus spomenuo bili su obi ˇ caji koji su se

uvrije ˇ zili usmenom predajom, a zakonoznanci nisu htje-

li ukinuti ni najsitniji propis kako bi ljudima olak ˇ sali

ˇ zi-

vot. Isus je rekao da oni

ˇ

cak odobravaju ubijanje proro-ka te ih je upozorio: “Od ovog ´ ce se nara ˇ staja zatra ˇ zitikrv svih proroka koja je prolivena od postanka svijeta,od krvi Abelove do krvi Zaharije, koji je ubijen izmeu ˇ zrtvenika i doma Bo

ˇ zjega. Da, ka

ˇ zem vam, tra

ˇ zit

´ ce se

od ovog nara ˇ staja.”

Izraz “postanak svijeta” odnosi se na po ˇ cetak ljudske

povijesti, kad su Adam i Eva dobili nesavr ˇ sene potomke

na koje je mogla biti primijenjena otkupnina. Stoga jeAbel, njihov prvi potomak,

ˇ zivio u vrijeme “postanka

svijeta”. Mnogo stolje ´ ca kasnije, nakon

ˇ sto je sve

´ cenik

Zaharija bio okrutno ubijen, sirijska je vojska napala ioplja

ˇ ckala Judu. Meutim Isus je prorekao da

´ ce njegov

nara ˇ staj zbog svoje velike zlo

´ ce do

ˇ zivjeti jo

ˇ s gore opusto-

ˇ senje. To se dogodilo 38 godina kasnije, 70. nove ere.Nastavljaju

´ ci u istom tonu, Isus je rekao: “Te

ˇ sko va-

ma, zakonoznanci, jer ste uzeli klju ˇ c znanja. Sami niste

u ˇ sli, a one koji bi htjeli u

´ ci spre

ˇ cavate!” Oni su kao vrsni

poznavatelji Bo ˇ zjeg Zakona bili du

ˇ zni “otklju

ˇ cati” nje-

gov smisao, odnosno objasniti ga narodu. No oni to nisu ˇ cinili, ve

´ c su ljudima uskra

´ civali priliku da razumiju

Bo ˇ zju Rije ˇ c.

Farizeji i zakonoznanci bili su bijesni ˇ sto je Isus raz-

otkrio njihovu zlo ´ cu. Kad je iza

ˇ sao iz ku

´ ce, po

ˇ celi su ga

ˇ zestoko napadati i obasipati pitanjima. Poku

ˇ savali su ga

navesti da ka ˇ ze ne

ˇ sto zbog

ˇ cega bi ga mogli uhvatiti.

Luka 11:37-54; 5. Mojsijeva 14:22; Mihej 6:8; 2. Ljetopisa 24:20-25

ˇ Za ˇ sto je Isus osudio farizeje i zakonoznance?

ˇ Kakve su terete zakonoznanci nametali ljudima?

ˇ Kad je bio “postanak svijeta”?



NAROD je o

ˇ cito saznao da je Isus objedovao u ku-

´

ci farizeja. Zato se na tisu

´

ce njih skupilo ispredku ´ ce i do ˇ cekalo ga kad je iza ˇ sao. Za razliku odfarizeja koji su se protivili Isusu i samo pri

ˇ zeljkivali da

ka ˇ ze ne

ˇ sto za

ˇ sto bi ga mogli optu

ˇ ziti, narod ga je rado

slu ˇ sao i cijenio je njegove pouke.

Obra ´ caju

´ ci se najprije svojim u

ˇ cenicima, Isus je rekao:

“ ˇ

Cuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja.” Cijeli

farizejski vjerski sustav bio je pro ˇ zet licemjerjem,

ˇ sto je

Pitanje o nasljedstvu77



jasno do ˇ slo do izra

ˇ zaja tijekom objeda kojem je Isus ra-

nije prisustvovao. Premda su farizeji pod krinkom pobo ˇ z-

nosti mo ˇ zda uspjeli prikriti svoju zlo

´ cu, Isus je rekao da

´

ce ona ipak biti razotkrivena. “Ni

ˇ

sta nije sakriveno”, objasnio je, “ ˇ sto se ne ´ ce otkriti ni tajno ˇ sto se ne ´ ce doznati.”

Potom je ponovio ohrabruju ´ ce rije

ˇ ci koje je bio uputio

dvanaestorici kad ih je poslao da propovijedaju po Gali-leji: “Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a nakon toga nemogu vi

ˇ se ni

ˇ sta u

ˇ ciniti.” Zajam

ˇ cio je svojim sljedbenici-

ma da ih Bog sigurno ne ´ ce zaboraviti jer ne zaboravlja

niti jednog jedinog vrapca. Rekao im je: “Kad vas dove-du na saslu

ˇ sanje i pred poglavarstva i vlasti, (...) sveti duh

´ ce vas u tom

ˇ casu pou

ˇ citi

ˇ sto trebate re

´ ci.”

Tada mu je neki ˇ covjek iz mno

ˇ stva rekao: “U

ˇ citelju,

reci bratu mojemu da sa mnom podijeli nasljedstvo!”Mojsijev je zakon propisivao da prvoroeni sin treba do-biti dvostruki dio nasljedstva, pa stoga nije bilo razlogada se o tome raspravlja. O ˇ cito je taj ˇ covjek htio vi ˇ se odonoga

ˇ sto mu je po zakonu pripadalo.

Isus se s pravom nije htio mije ˇ sati u to. “

ˇ Covje

ˇ ce, tko

je mene postavio da sudim ili dijelim meu vama?” upi-tao ga je. Potom je mno

ˇ stvu uputio vrlo va

ˇ zan savjet:

“Budite oprezni, ˇ cuvajte se svake lakomosti, jer

ˇ cak i kad

netko ima obilje, njegov

ˇ

zivot ne proizlazi iz onoga

ˇ

stoposjeduje.” Da, koliko god bogatstva ˇ covjek stekao u ˇ zi-votu, na koncu

´ ce umrijeti i sve to ostaviti za sobom. Da

bi istaknuo tu ˇ cinjenicu i ukazao na to koliko su nera-

zumni oni koji ne stje ˇ cu dobro ime pred Bogom, Isus je

ispri ˇ cao jednu usporedbu:

“Nekom bogatom ˇ covjeku dobro je rodila zemlja, pa je

razmi ˇ sljao u sebi: ‘ ˇ Sto da u ˇ cinim? Nemam gdje skupiti

ljetinu svoju.’ I rekao je: ‘Ovako ´ cu u

ˇ ciniti: sru

ˇ sit

´ cu

ˇ zit-

nice svoje i sagraditi ve ´ ce, pa

´ cu ondje skupiti sve

ˇ zito



svoje i sva dobra svoja. I re ´ ci

´ cu sebi: “Ima

ˇ s mnoga dobra

u zalihi za mnoge godine. Po ˇ civaj, jedi, pij i u

ˇ zivaj!”’ Ali

Bog mu je rekao: ‘Bezumni ˇ ce, ove no

´ ci tra

ˇ zit

´ ce se

ˇ zivot

tvoj od tebe. Tko

´

ce onda imati ono

ˇ

sto si skupio?’”Isus je usporedbu zaklju ˇ cio rije ˇ cima: “Tako biva onometko skuplja blago za sebe, a nije bogat pred Bogom.” Iakonjegovi u

ˇ cenici mo

ˇ zda nisu upali u tu zamku, odnosno

nisu nerazumno gomilali bogatstvo, lako im se moglo do-goditi da ih brige svakodnevnog

ˇ zivota odvrate od svesrd-

ne slu ˇ zbe Jehovi. Zato je Isus iskoristio priliku da pono-

vi savjet koji im je ve

´

c bio dao oko godinu i pol ranijeu Propovijedi na gori. Obra ´ caju ´ ci se svojim u ˇ cenicima,rekao je:

‘Zato vam ka ˇ zem: ne budite zabrinuti za

ˇ zivot svoj,

ˇ sto

´ cete jesti, ili za tijelo svoje,

ˇ sto

´ cete obu

´ ci. Promotrite

kako gavrani ne siju niti ˇ zanju, nemaju spremi

ˇ sta niti

ˇ zit-

nica, a ipak ih Bog hrani. Promotrite ljiljane kako rastu!

Ne mu

ˇ

ce se niti predu, ali ka

ˇ

zem vam, ni Salamun u svojslavi svojoj nije bio odjeven kao jedan od njih.’

Potom je nastavio: “Zato ne tra ˇ zite

ˇ sto

´ cete jesti i

ˇ sto

´ cete piti i ne budite zabrinuti! Jer svim tim zaokupljenisu neznabo

ˇ sci ovoga svijeta, ali Otac va

ˇ s zna da vam je

sve to potrebno. Nego, tra ˇ zite kraljevstvo njegovo, a ovo

´ ce vam se dodati!”

Te Isusove rije ˇ ci naro ˇ cito su va ˇ zne za one koji se nau

u financijskim pote ˇ sko

´ cama. Netko tko je pretjerano za-

brinut za svoje materijalne potrebe i zbog toga po ˇ cne po-

sustajati u duhovnim aktivnostima zapravo nema dovolj-no vjere u to da se Bog mo

ˇ ze pobrinuti za svoje sluge.

Luka 12:1-31; 5. Mojsijeva 21:17

ˇ

ˇ

Sto je mogao biti razlog za

ˇ

sto je

ˇ

covjek zatra

ˇ

zio od Isusa da rije

ˇ

si njegovproblem oko nasljedstva i koji je va ˇ zan savjet Isus tom prilikom dao?

ˇ Koju je usporedbu Isus ispri ˇ cao i

ˇ sto je njezina poruka?

ˇ Koji je savjet Isus ponovio i za ˇ sto je va

ˇ zno primijeniti ga?



imovinu trebali su koristiti da bi drugima pomagali u du-hovnom pogledu i tako skupljali “neiscrpno blago na ne-besima”.

Potom je potaknuo svoje u

ˇ

cenike da budu spremni zanjegov povratak. Rekao im je: “Neka vam bokovi buduopasani i svjetiljke upaljene. I budite kao oni koji

ˇ cekaju

gospodara svojega kad se vra ´ ca sa svadbe da mu odmah

otvore kad stigne i pokuca. Sretni su oni robovi koje go-spodar, kad stigne, nae da bdiju! Zaista, ka

ˇ zem vam, on

´ ce podviti skute haljine svoje, smjestiti ih za stol te

´ ce pri-

stupiti i poslu

ˇ

zivati ih.”Da su sluge iz ove usporedbe bili spremni za povratak

svog gospodara vidi se po tome ˇ sto su im bokovi bili opa-

sani, odnosno ˇ sto su skutove svoje duge haljine podigli i

pripasali ih pojasom. Osim toga svoje su du ˇ znosti izvr

ˇ sa-

vali do kasno u no ´ c uz svjetlo svjetiljki za koje su pripre-

mili dovoljno ulja. Isus je objasnio: “Ako gospodar stigne

u drugoj stra

ˇ

zi [koja je trajala od oko 21 sat do pono

´

ci],ili

ˇ cak u tre

´ coj [od pono

´ ci do oko tri sata], i nae ih tako,

sretni su!”

Gospodar iz usporedbe nagradio je svoje sluge na vrloneobi

ˇ can na

ˇ cin. Smjestio ih je za stol i po

ˇ ceo poslu

ˇ zivati.

Ophodio se s njima kao s vjernim prijateljima, a ne kaos robovima. Nije li to bila divna nagrada za to

ˇ sto su cije-

lu no ´ c marljivo radili za svog gospodara dok su

ˇ cekali nje-

gov povratak? Isus je zaklju ˇ cio: “Tako i vi budite spremni,

jer Sin ˇ covje

ˇ cji dolazi u

ˇ cas kad se ne nadate!”

Tada je Petar upitao: “Gospodine, govori ˇ s li ovu uspo-

redbu samo nama ili svima?”

No Isus mu nije izravno odgovorio, ve ´ c je ispri

ˇ cao dru-

gu usporedbu. “Tko je dakle vjerni i razboriti upravitelj”,

upitao je, “kojeg ´ ce gospodar njegov postaviti nad slu ˇ zin- ˇ cadi svojom da im daje hranu u pravo vrijeme? Sretan jetaj rob ako ga gospodar njegov, kada doe, nae da tako



radi! Uistinu, ka ˇ zem vam, postavit

´ ce ga nad svom imovi-

nom svojom.”

“Gospodar” iz usporedbe o ˇ cito je Isus Krist. “Upravi-

telj” predo

ˇ

cava “malo stado” Kristovih u

ˇ

cenika kao gru-pu, a “slu ˇ zin ˇ cad” predo ˇ cava istu tu skupinu od 144 000osoba koje

´ ce dobiti nebesko Kraljevstvo, ali tim se izra-

zom isti ˇ ce zadatak koji imaju kao pojedinci. “Imovina”

koja je vjernom upravitelju povjerena na brigu ozna ˇ cava

sve ˇ sto je na Zemlji povezano s Kristovim Kraljevstvom,

uklju ˇ cuju

´ ci i njegove zemaljske podanike.

Isus je u nastavku ukazao na mogu ´ cnost da ne

´ ce svi pri-

padnici grupe predo ˇ cene upraviteljem, ili robom, ostati

vjerni svom gospodaru. Objasnio je: “Ako bi taj rob rekaou srcu svojemu: ‘Gospodar moj kasni u dolasku’, pa bi po- ˇ ceo tu

´ ci sluge i slu

ˇ skinje te jesti, piti i opijati se, gospodar

tog roba do ´ ci

´ ce u dan kad ga ne o

ˇ cekuje (...) i najstro

ˇ ze

´ ce ga kazniti.”

Potom je Isus napomenuo da je njegov dolazak “zapaliovatru” meu

ˇ Zidovima jer su neki prihvatili njegova u

ˇ ce-

nja, dok drugi nisu. Vi ˇ se od tri godine ranije on se krstio

u vodi, no sada se sve vi ˇ se bli

ˇ zio kraj njegovog “kr

ˇ stenja”

u smrt, pa je rekao: “Jako sam tjeskoban dok se to ne zavr ˇ si!”

Zatim se ponovno obratio cijelom mno ˇ stvu.

ˇ Zalostan

ˇ sto su tvrdoglavo odbijali prihvatiti jasne dokaze o njego-

vom identitetu i o va ˇ znosti njegove uloge, rekao im je:

“Kad vidite da se oblak di ˇ ze nad zapadom, odmah ka

ˇ zete:

‘Bit ´ ce oluje.’ I bude tako. A kad vidite da pu

ˇ se ju

ˇ zni vje-

tar, ka ˇ zete: ‘Bit

´ ce vru

´ cine.’ I bude tako. Licemjeri, znate

tuma ˇ citi izgled zemlje i neba. Kako onda ne znate protu-

ma ˇ citi ovo vrijeme?” Luka 12:32-59

ˇ

Koliko osoba sa

ˇ

cinjava “malo stado” i

ˇ

sto oni dobivaju?ˇ Kako je Isus istaknuo to da njegovi sluge moraju biti spremni?

ˇ Koga odnosno ˇ sto predo

ˇ cavaju “gospodar”, “upravitelj”, “slu

ˇ zin

ˇ cad”

i “imovina” iz Isusove usporedbe?



KRATKO nakon

ˇ sto je Isus razgovarao s mno

ˇ stvom

ljudi

ˇ

sto se okupilo pred ku

´

com farizeja, neki odnjih ispri ˇ cali su mu “o Galilejcima ˇ ciju je krv [rim-ski upravitelj Poncije] Pilat pomije

ˇ sao s krvlju

ˇ zrtava koje

su prinosili”. Mo ˇ zda se radilo o Galilejcima koji su bili ubi-

jeni kad je na tisu ´ ce

ˇ Zidova prosvjedovalo zato

ˇ sto je Pilat

novcem iz hramske riznice sagradio akvedukt kako bi do-veo vodu u Jeruzalem. Oni koji su mu to ispri

ˇ cali mo

ˇ zda

su smatrali da je ta tragedija bila kazna za zla djela koja suGalilejci u ˇ cinili.

Meutim Isus je ˇ zelio ispraviti njihovo gledi

ˇ ste. “Mislite

li da su ti Galilejci bili ve ´ ci gre

ˇ snici od svih ostalih Galile-

jaca jer su tako nastradali?” upitao ih je. Potom je odgovo-rio: “Nipo

ˇ sto, ka

ˇ zem vam.” Zatim se poslu

ˇ zio tim primje-

rom da bi ih upozorio: “Ako se ne pokajete, svi ´ cete tako

izginuti.”

U nastavku je spomenuo jo ˇ s jednu svima znanu tragi ˇ c-nu nesre

´ cu koja je takoer mo

ˇ zda bila povezana s izgrad-

njom akvedukta. Upitao ih je: “Onih osamnaest na koje jepala kula u Siloamu i ubila ih, mislite li da su oni bili ve

´ ci

gre ˇ snici od svih ostalih ljudi koji

ˇ zive u Jeruzalemu?” Ti

ljudi nisu poginuli zbog svoje zlo ´ ce, ve

´ c zato

ˇ sto ih je sna-

ˇ slo “vrijeme nevolje i nepredvieni dogaaji”, kao

ˇ sto je to

ˇ cesto slu ˇ caj. Isus je zatim ponovno iskoristio priliku da ihupozori: “Ako se ne pokajete, svi

´ cete tako izginuti.”

Potom im je ispri ˇ cao jednu upe

ˇ catljivu usporedbu: “Ne-

ki ˇ covjek imao je u svom vinogradu zasaenu smokvu i do-

ˇ sao je tra

ˇ ziti ploda na njoj, ali nije ga na

ˇ sao. I rekao je

ˇ covjeku koji je obraivao vinograd: ‘Evo, ve

´ c tri godine do-

lazim tra ˇ ziti ploda na ovoj smokvi, ali ga ne nalazim. Posi-

jeci je! Za ˇ sto da zbog nje zemlja stoji beskorisna?’ On mu je nato rekao: ‘Gospodaru, ostavi je jo

ˇ s ovu godinu, dok je

ne okopam i ne pognojim. Mo ˇ zda

´ ce ubudu

´ ce donositi

Narod osuen na propast79



plod. A ako ne bude, po-

sje ´ ci

´ ce

ˇ s je.’”

Vi ˇ se od tri godine Isus

je nastojao pomo ´ ci

ˇ zi-

dovskom narodu da stek-ne vjeru. No taj je trudurodio plodom samo kodnekoliko stotina onih ko-

ji su postali njegovi u ˇ cenici. Tijekom ˇ cetvrte godine svojeslu

ˇ zbe Isus je ulo

ˇ zio dodatni napor te je, simboli

ˇ cno govo-

re ´ ci, ‘okopavao i gnojio’

ˇ zidovski narod tako

ˇ sto je revno

propovijedao i pou ˇ cavao u Judeji i Pereji. No i to je bilo

uzaludno! Narod se nije ˇ zelio pokajati i zato ga je

ˇ ceka-

lo uni ˇ stenje. Samo je mali dio njih povoljno reagirao.

Kratko nakon toga Isus je u subotu oti ˇ sao pou

ˇ cavati u si-

nagogu. Ondje je vidio neku ˇ zenu opsjednutu demonomzbog kojeg je osamnaest godina bila zgrbljena. Isus joj sesuosje

´ cajno obratio govore

´ ci: “

ˇ Zeno, osloboena si bolesti

svoje!” Zatim je polo ˇ zio ruke na nju, a ona se odmah us-

pravila i po ˇ cela slaviti Boga.

Meutim predstojnik sinagoge se razljutio. “ ˇ Sest je dana

u koje treba raditi”, prigovorio je. “U te dane dakle dolazi-

te i lije ˇ cite se, a ne na dan subotnji.” Time je zapravo pri-znao da Isus ima mo

´ c lije

ˇ citi, no osudio je ljude jer su do-

lazili da ih lije ˇ ci u subotu!



ISUS je do

ˇ sao u Jeruzalem kako bi prisustvovao Blag-

danu posve

´

cenja, ili Hanuki, kojim se slavilo po-novno posve ´ cenje jeruzalemskog hrama Jehovi. Oko200 godina ranije, 168. prije nove ere, Antioh IV. Epifanosvojio je Jeruzalem i oskvrnuo hram i

ˇ zrtvenik. Meutim

tri godine poslije toga ˇ

Zidovi su ponovno osvojili Jeruza-lem i posvetili hram. Nakon toga se u spomen na taj do-gaaj svake godine slavio blagdan.

Blagdan posve

´

cenja odr

ˇ

zavao se 25. kisleva,

ˇ

zidovskogmjeseca koji prema na

ˇ sem kalendaru odgovara drugoj po-

lovini studenog i prvoj polovini prosinca. Stoga je tek ne- ˇ sto vi

ˇ se od 100 dana dijelilo Isusa od iznimno zna

ˇ cajne

Pashe 33. godine. Budu ´ ci da je to bilo hladno doba godi-

ne, apostol Ivan napisao je da je bila zima.

Isus je ispri ˇ cao usporedbu u kojoj je govorio o tri ov

ˇ ci-

njaka i o sebi kao Dobrom Pastiru. Prvi ov ˇ cinjak koji je

spomenuo jest savez Mojsijevog zakona. Taj je Zakonslu

ˇ zio kao “ograda” koja je

ˇ Zidove odvajala od iskvarenih

obi ˇ caja drugih naroda koji nisu bili u tom posebnom save-

zu s Bogom. Isus je objasnio: “Zaista, zaista, ka ˇ zem vam,

tko u ov ˇ cinjak ne ulazi na vrata, nego se penje negdje dru-

gdje, taj je lopov i plja ˇ cka

ˇ s. A onaj koji na vrata ulazi pa-

stir je ovaca.”Bilo je i drugih koji su tvrdili da su Mesija, odnosno

Krist, ali nitko od njih nije bio pravi pastir o kojem je Isusu nastavku rekao: “Njemu vratar otvara i ovce slu

ˇ saju glas

njegov. On svoje ovce zove po imenu i izvodi ih. (...) A zastrancem ne

´ ce i

´ ci, nego

´ ce pobje

´ ci od njega, jer ne pozna-

ju glas stranaca.”

“Vratar” prvog ov ˇ cinjaka bio je Ivan Krstitelj. On je kaovratar Isusu “otvorio” tako

ˇ sto ga je predstavio simboli

ˇ c-

nim ovcama koje je Isus trebao izvesti na pa ˇ su. Ovce

Pastir i ov ˇ cinjaci80



koje je “zvao po ime-nu” i “izvodio na pa

ˇ su”

Isus je s vremenom primio

u jedan drugi ov

ˇ

cinjak. Obja-snio je: “Zaista, zaista, ka ˇ zemvam, ja sam vrata ovcama”,odnosno vrata novog ov

ˇ cinja-

ka. Kad je sa svojim u ˇ cenici-

ma uspostavio novi savez i naPedesetnicu 33. godine s neba

izlio na njih sveti duh, primioih je u taj novi ov ˇ cinjak.

Opisuju ´ ci detaljnije svoju

ulogu, Isus je rekao: ‘Ja samvrata. Tko ue kroz mene,bit

´ ce spa

ˇ sen. Ulazit

´ ce i izlazi-

ti i na ´ ci

´ ce pa

ˇ su. Ja sam do

ˇ sao da

imaju

ˇ

zivot, da ga imaju u izobilju. Jasam pastir dobri i poznajem svoje ovcei moje ovce poznaju mene, kao

ˇ sto Otac pozna-

je mene i kao ˇ sto ja poznajem Oca. I svoj

ˇ zivot pola-

ˇ zem za ovce.’

Kratko prije toga Isus je svoje sljedbenike utje ˇ sio rekav-

ˇ si: “Ne boj se, malo stado, jer je volja Oca va

ˇ sega dati vam

kraljevstvo.” To malo stado, u kojem ukupno ima 144 000“ovaca”, ulazi u novi, drugi ov

ˇ cinjak. Meutim Isus je da-

lje rekao: “Imam i druge ovce, koje nisu iz ovog tora. Mo-ram i njih dovesti i one

´ ce slu

ˇ sati glas moj, pa

´ ce sve biti

jedno stado s jednim pastirom.”

Budu ´ ci da “druge ovce” nisu “iz ovog tora”, o

ˇ cito mora

postojati jo ˇ s jedan, tre

´ ci ov

ˇ cinjak. Ovce iz ta posljednja

dva ov ˇ cinjaka, ili tora, o ˇ cekuje druga ˇ cija budu ´ cnost —“malo stado” vladat

´ ce s Kristom na nebu, a “druge ovce”

ˇ zivjet

´ ce u raju na Zemlji. No, iako se nalaze u dva tora,



one nisu ljubomor-

ne jedne na druge nitisu razjedinjene, jer je

sam Isus rekao da ´ ce

biti “jedno stado s jed-nim pastirom”.

Dobri Pastir, IsusKrist, spremno je dao

svoj ˇ zivot za ovce izoba ov

ˇ cinjaka. “Ja ga

sam od sebe pola ˇ zem”,

kazao je. “Imam vlastpolo

ˇ ziti ga i imam

vlast opet ga primi-ti. Takvu sam zapo-

vijed primio od Ocasvojega.” Kad je Isus to

rekao, meu ˇ

Zidovima jedo

ˇ slo do podjele.

Mnogi ljudi iz mno ˇ stva govorili su: “Opsjednut je de-

monom i luduje. Za ˇ sto ga slu

ˇ sate?” No drugi su rekli: “To

nisu rije ˇ ci opsjednutog

ˇ covjeka.” Zatim su dodali: “Zar de-

mon mo ˇ ze slijepima otvoriti o ˇ ci?” vjerojatno misle ´ ci na ˇ covjeka slijepog od roenja kojeg je Isus nekoliko mjeseciranije izlije

ˇ cio.

Ivan 10:1-22; 9:1-7; Luka 12:32; Otkrivenje 14:1, 3; 21:3, 4; Psalam 37:29

ˇ Kada se odr ˇ zavao Blagdan posve

´ cenja i za

ˇ sto se slavio?

ˇ

ˇ Sto je prvi ov

ˇ cinjak i tko je bio njegov vratar?

ˇ

Kako je vratar otvorio Pastiru i

ˇ

sto je Pastir nakon toga ovcamaomogu

´ cio?

ˇ Tko sa ˇ cinjava dva ov

ˇ cinjaka koje vodi Dobri Pastir i kakav odnos

vlada meu njegovim ovcama?



UVRIJEME Blagdana posve ´ cenja Isus je bio u je-ruzalemskom hramu. Kako je bila zima, hodao jenatkrivenim hodnikom koji se protezao uzdu

ˇ z

hrama, a nazivao se Salamunov trijem. Ondje su ga okru- ˇ zili

ˇ Zidovi i rekli mu: “Dokle

´ ce

ˇ s nam du

ˇ se dr

ˇ zati u neiz-

vjesnosti? Ako si ti Krist, reci nam otvoreno!”

Ponovnou ˇ zivotnoj opasnosti

81



“Rekao sam vam”, odgovorio im je, “ali ne vjerujete.”Isus im nije izravno rekao da je Krist, kao

ˇ sto je ranije bio

rekao Samari ´ canki kod zdenca, ali ipak im je otkrio tko je

kad je objasnio da je do

ˇ

sao “odozgo” i da je postojao prije Abrahama.

Meutim htio je da ljudi sami dou do zaklju ˇ cka da je

on Krist tako da njegova djela usporede s onim ˇ sto je o Kri-

stu bilo prore ˇ ceno u Bibliji. Zato je ranije svojim u

ˇ cenici-

ma zabranio da ikome ka ˇ zu da je on Krist. A iz istog je

razloga i tim neprijateljski raspolo ˇ zenim

ˇ Zidovima rekao:

“Djela koja ja

ˇ

cinim u ime Oca svojega, ona svjedo

ˇ

ce o me-ni. Ali vi ne vjerujete.”

Za ˇ sto nisu vjerovali? Jesu li imali premalo dokaza da je

Isus doista Krist? Nisu. On sam objasnio je za ˇ sto mu ne

vjeruju: “Niste od mojih ovaca. Moje ovce slu ˇ saju glas moj,

ja ih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem vje ˇ cni

ˇ zi-

vot te nikada ne ´ ce propasti i nitko ih ne

´ ce ugrabiti iz ruke

moje. Ono

ˇ

sto mi je Otac moj dao ve

´

ce je od svega drugo-ga. I nitko ih ne mo

ˇ ze ugrabiti iz ruke O

ˇ ceve.”

Potom je opisao prisan odnos koji vlada izmeu njega iOca. Rekao je: “Ja i Otac jedno smo.” Budu

´ ci da je Isus bio

na Zemlji, a njegov Otac na nebu, o ˇ cito je da nije htio re

´ ci

da su on i Otac doslovno jedna osoba, ve ´ c da su jedinstve-

ni i da imaju potpuno iste namjere.

No ˇ

Zidovi su se razljutili kad su to ˇ culi, pa su pograbi-li kamenje da ga njime ubiju, kao

ˇ sto su to i ranije u

ˇ cinili

tijekom Blagdana sjenica. Hrabro se suo ˇ civ

ˇ si sa svojim ne-

prijateljima koji su ˇ zeljeli njegovu smrt, Isus im je rekao:

“Pokazao sam vam mnoga dobra djela O ˇ ceva. Za koje me

od tih djela kamenujete?”

“Ne kamenujemo te zbog dobrog djela”, odgovorili su,

“nego zbog hule, zato ˇ sto se ti, premda si ˇ covjek, pravi ˇ s bo-gom.” Za

ˇ sto su

ˇ Zidovi to rekli kad Isus nikad nije tvrdio

da je bog?



Po svemu sude ´ ci, zato

ˇ sto je govorio da ima mo

´ ci za koje

su oni vjerovali da pripadaju samo Bogu. Naprimjer, kra-tko prije toga rekao im je da svojim ovcama daje vje

ˇ cni

ˇ zi-

vot,

ˇ

sto obi

ˇ

can

ˇ

covjek ne mo

ˇ

ze u

ˇ

ciniti. No

ˇ

Zidovi su zane-marili ˇ cinjenicu da je Isus jasno rekao da je svoju mo ´ cdobio od Oca.

Iz onoga ˇ sto im je u nastavku rekao o

ˇ cito je da sebe ni-

je smatrao jednakim Bogu. Upitao ih je: “Nije li zapisanou va

ˇ sem Zakonu [u Psalmu 82:6]: ‘Ja sam rekao: “Bogovi

ste”’? Ako je ‘bogovima’ nazvao one protiv kojih je Bog go-

vorio, (...) kako onda vi onome kojega je Otac posvetio i po-slao u svijet ka ˇ zete: ‘Huli ˇ s’, zato ˇ sto sam rekao: ‘Sin samBo

ˇ zji’?”

Budu ´ ci da se u Bibliji

ˇ cak i nepravedne ljudske suce na-

ziva “bogovima”, jesu li ˇ

Zidovi doista imali razloga zamje-rati Isusu

ˇ sto je rekao da je Bo

ˇ zji Sin? Isus je dodao: “Ako

ne ˇ cinim djela Oca svojega, nemojte mi vjerovati. Ali ako

ih

ˇ

cinim, sve ako i ne vjerujete meni, vjerujte djelima, daspoznate i znate da je Otac u zajedni ˇ stvu sa mnom i ja u zajedni

ˇ stvu s Ocem.”

Nato su ga ˇ

Zidovi opet poku ˇ sali uhvatiti, ali on im je

umaknuo, kao i ranije na Blagdan sjenica. Oti ˇ sao je iz Je-

ruzalema, pre ˇ sao Jordan i do

ˇ sao na mjesto gdje je Ivan sko-

ro ˇ cetiri godine ranije po

ˇ ceo kr

ˇ stavati. To se mjesto vjero-

jatno nalazilo nedaleko od ju

ˇ

zne obale Galilejskog mora,oko dva dana hoda od Jeruzalema.

Ondje su k njemu do ˇ sli mnogi ljudi te su mu rekli: “Ivan,

istina, nije u ˇ cinio nijedno

ˇ cudo, ali

ˇ sto je god Ivan rekao

o ovom ˇ covjeku bilaje istina.” I mnogi su povjerovali u njega.

Ivan 10:22-42; 4:26; 8:23, 58; Matej 16:20

ˇ Na koji su na ˇ cin ljudi trebali do

´ ci do zaklju

ˇ cka da je Isus doista Krist?

ˇ U kom su smislu Isus i njegov Otac jedno?

ˇ

ˇ Sto je vjerojatno navelo

ˇ Zidove da zaklju

ˇ ce kako se Isus “pravi bogom”?

ˇ Kako je Isus citiraju ´ ci Psalme pokazao da sebe ne smatra jednakim Bogu?



UBRZO je Isus ponovno bio na putu te je od grada

do grada i od sela do sela pou

ˇ

cavao ljude. Po svojprilici, putovao je Perejom, krajem koji se prosti-rao s druge strane Jordana. No njegovo je odredi

ˇ ste bio Je-

ruzalem. ˇ

Zidovi su nau ˇ cavali da

´ ce samo ograni

ˇ cen broj ljudi za-

slu ˇ ziti spasenje. Mo

ˇ zda je upravo zbog tog gledi

ˇ sta jedan

ˇ covjek Isusa upitao: “Gospodine, je li malo onih koji

´ ce biti

spa

ˇ

seni?” Isus je svojim odgovorom potaknuo ljude da raz-mi ˇ sljaju o onome ˇ sto moraju ˇ ciniti da bi bili spa ˇ seni. Re-kao je: “Sna

ˇ zno se napre

ˇ zite da uete na uska vrata.”

Potom je naveo i za ˇ sto je va

ˇ zno ulo

ˇ ziti tako velik napor,

rekav ˇ si: “Mnogi

´ ce, ka

ˇ zem vam, tra

ˇ ziti da uu, ali ne

´ ce

mo ´ ci.” Za

ˇ sto ne

´ ce mo

´ ci? Objasnio je: ‘Kad doma

´ cin jed-

nom ustane i zaklju ˇ ca vrata, ljudi

´ ce ostati vani i kucati na

vrata, govore ´ ci: “Gospodine, otvori nam!” A on

´ ce im re

´ ci:

“Ne poznajem vas! Odlazite od mene, svi koji ˇ cinite neprav-du!”’

Oni koji su ostali vani vjerojatnosu do

ˇ sli u vrijeme koje je njima

samima odgovaralo. No tada vi ˇ se

nisu mogli u ´ ci jer su vrata ve

´ c bila

zaklju ˇ cana. Trebali su do

´ ci ranije,

ˇ cak i ako im to mo ˇ zda ne bi bilolako u

ˇ ciniti. Doista, one koji odga-

aju odluku da svoj ˇ zivot posvete

slu ˇ zenju Jehovi o

ˇ cekuje

ˇ zalostan

kraj.

Ve ´ cina

ˇ Zidova, kojima je Isus

bio poslan da propovijeda, nije is-

koristila jedinstvenu priliku da pri-hvate Bo

ˇ zje spasenje. Zato je Isus

rekao da ´ ce “plakati i

ˇ skrgutati

Na povratku u Jeruzalem82



zubima” kad budu “izba ˇ ceni van”. S druge strane, “ljudi

s istoka i zapada, sa sjevera i juga”, dakle ljudi iz svih na-roda, “sjest

´ ce za stol u kraljevstvu Bo

ˇ zjem”.

Potom je nastavio: “Ima posljednjih [prezrenih ne-

ˇ

Zido-va i potla ˇ cenih ˇ Zidova] koji ´ ce biti prvi i ima prvih [boga-tih

ˇ Zidova koji su u svojoj religiji imali povla

ˇ sten polo

ˇ zaj]

koji ´ ce biti posljednji.” To

ˇ sto

´ ce biti posljednji zapravo

zna ˇ ci da se takvi nemarni i nezahvalni ljudi ne

´ ce ni na

´ ci

u Bo ˇ zjem Kraljevstvu.

Tada su k Isusu do ˇ sli farizeji i rekli mu: “Izai i idi odav-

de, jer te Herod [Antipa] ho

´

ce ubiti!” Mo

ˇ

ze biti da je samHerod pro ˇ sirio tu glasinu kako bi Isus pobjegao iz tog pod-ru

ˇ cja. Mo

ˇ zda se bojao da ne bude umije

ˇ san u smrt jo

ˇ s jed-

nog Bo ˇ zjeg proroka nakon

ˇ sto je ubio Ivana Krstitelja. Ali

Isus je farizejima odvratio: “Idite i ka ˇ zite toj lisici: ‘Evo, is-

tjerujem demone i lije ˇ cim danas i sutra, a tre

´ ci

´ cu dan za-

vr ˇ siti

ˇ sto imam.’”

Kad je ondje dovr ˇ sio svoju slu

ˇ zbu, nastavio je put u Je-

ruzalem zato ˇ sto, kako je sam objasnio, “ne prili ˇ ci da pro-rok bude pogubljen izvan Jeruzalema”. Za

ˇ sto se moglo

o ˇ cekivati da

´ ce Isus biti pogubljen u Jeruzalemu? Zato

ˇ sto je to bila

ˇ zidovska prijestolnica. Ondje je bilo sje-

di ˇ ste Sudbenog vije

´ ca,

ˇ zidovskog vrhovnog suda

koji se sastojao od 71 ˇ clana, a ondje su se i pri-

nosile ˇ zivotinjske

ˇ zrtve. Stoga ne bi bilo pri-

hvatljivo da “Janje Bo ˇ zje” bude pogublje-no igdje drugdje.

“Jeruzaleme, Jeruzaleme,koji ubija

ˇ s proroke i ka-

menuje ˇ s one koji su po-

slani k tebi!” ˇ zalosno

je rekao Isus. “Koli-

ko sam puta htioskupiti djecu tvoju kao

ˇ sto kvo

ˇ c-



ka skuplja pili ´ ce svoje pod krila, a vi niste htjeli! Evo, va

ˇ s

se dom napu ˇ sta i ostavlja vama.” Narod je odbacio Bo

ˇ zjeg

Sina i zato je bio osuen na propast.

Dok je Isus putovao prema Jeruzalemu, jedan ga je fari-zejski glavar pozvao u svoju ku ´ cu. Budu ´ ci da je bila subo-ta, ljudi su pomno promatrali

ˇ sto

´ ce u

ˇ ciniti. Naime ondje

je bio neki ˇ covjek koji je imao “vodenu bolest” — vjerojat-

no mu se voda nakupljala u rukama i nogama. Obra ´ caju

´ ci

se farizejima i zakonoznancima koji su takoer bili ondje,Isus ih je upitao: “Je li dopu

ˇ steno lije

ˇ citi u subotu ili nije?”

Svi su

ˇ

sutjeli. Tada je Isus izlije

ˇ

cio

ˇ

covjeka i otpustio ga.Zatim je upitao: “Ako kome od vas sin ili bik upadne u bu-nar, ne

´ ce li ga odmah izvu

´ ci i na dan subotnji?” Ni ovaj

put nitko mu nije odgovorio.Luka 13:22–14:6; Ivan 1:29

ˇ

ˇ Sto je prema Isusovim rije

ˇ cima potrebno za spasenje i za

ˇ sto

´ ce mnogi ljudi “ostati vani”?

ˇ Tko su “posljednji” koji ´ ce postati prvi, a tko

“prvi” koji ´ ce biti posljednji?

ˇ Tko je mo ˇ zda stajao iza glasine da

Herod ˇ zeli ubiti Isusa?

ˇ Za ˇ sto nije bilo prihvatlji-

vo da Isus bude pogub-ljen izvan Jeruzalema?



UKU

´ CI jednog istaknutog farizeja, gdje je netom

izlije

ˇ

cio

ˇ

covjeka koji je imao vodenu bolest, Isus je promatrao kako uzvanici izabiru sebi najboljamjesta za stolom, pa je odlu

ˇ cio iznijeti pouku o poniznosti.

Ispri ˇ cao je: “Kad te tko pozove na svadbu, nemoj zauze-

ti najbolje mjesto. Mo ˇ zda je pozvan i netko ugledniji od

tebe, pa ´ ce onaj koji je pozvao tebe i njega do

´ ci i re

´ ci ti:

‘Ustupi mjesto ovome!’ Tada ´ ce

ˇ s posramljen morati zauze-

ti posljednje mjesto.”Zatim im je savjetovao: “Kad te tko pozove, idi i zauz-

mi posljednje mjesto, da ti onaj koji te pozvao ka ˇ ze kada

doe: ‘Prijatelju, pomakni se na bolje mjesto!’ To ´ ce ti biti

na ˇ cast pred svim drugim gostima.” Na kraju je zaklju

ˇ cio:

“Tko se god uzvisuje, bit ´ ce poni

ˇ zen, a tko se ponizuje, bit

´ ce

uzvi ˇ sen.”

U ku ´ ci farizejskog glavara83



Potom se obratio farizeju koji ga je pozvao i opisao mu ˇ sto mora

ˇ ciniti da bi objed koji prireuje bio ugodan Bogu.

Rekao mu je: “Kad prireuje ˇ s ru

ˇ cak ili ve

ˇ ceru, ne zovi pri-

jatelje svoje ni bra

´

cu svoju ni roake svoje ni bogate susje-de. Mo ˇ zda ´ ce i oni tebe nekad pozvati i tako ti uzvratiti.Nego kad prireuje

ˇ s gozbu, pozovi siroma

ˇ sne, sakate, hro-

me i slijepe. I bit ´ ce

ˇ s sretan, jer ti oni nemaju

ˇ cime uzvra-

titi.”

Onaj tko priredi takav objed za siroma ˇ sne i bolesne lju-

de bit ´ ce sretan jer

´ ce mu se, kao

ˇ sto je Isus rekao svom

doma ´ cinu, “uzvratiti o uskrsnu

´ cu pravednih”. Njegov opis

takvog hvalevrijednog poziva na obrok jednog je gosta po-taknulo da ka

ˇ ze: “Sretan je onaj tko bude jeo kruha u kra-

ljevstvu Bo ˇ zjem!” No nisu svi dovoljno cijenili tu divnu

mogu ´ cnost koju su dobili. Stoga je Isus u nastavku iznio

jo ˇ s jednu usporedbu:

“Neki je ˇ covjek priredio veliku ve

ˇ ceru i pozvao mnoge.

(...) Poslao je roba da ka ˇ ze uzvanicima: ‘Doite, jer sve je

ve ´ c spremno!’ A oni su se svi redom po ˇ celi izgovarati. Prvimu je rekao: ‘Kupio sam polje i moram i

´ ci pogledati ga.

Molim te, ispri ˇ caj me!’ Drugi je rekao: ‘Kupio sam pet jar-

mova goveda i idem ih isprobati. Molim te, ispri ˇ caj me!’



A tre ´ ci je rekao: ‘Upravo sam se o

ˇ zenio i zato ne mogu

do ´ ci.’”

Sve su to bili vrlo neuvjerljivi izgovori! Polje i stoku ˇ co-

vjek bi obi

ˇ

cno pregledao prije nego

ˇ

sto bi ih kupio, stoganije bilo nu ˇ zno u ˇ ciniti to nakon kupnje. Takoer to ˇ sto senetko o

ˇ zenio nije bio valjan razlog da odbije tako va

ˇ zan

poziv. Zato se gospodar jako razgnjevio kad je ˇ cuo njihove

izgovore te je svom robu zapovjedio:

“‘Izai brzo na trgove i ulice gradske i dovedi ovamo si-roma

ˇ sne, sakate, slijepe i hrome!’ Nakon nekog vremena

rob je rekao: ‘Gospodaru, u

ˇ

cinjeno je

ˇ

sto si naredio, ali jo

ˇ

sima mjesta.’ A gospodar je rekao robu: ‘Izai na puteve imeu ograde i natjeraj ljude da uu, da mi se napuni ku

´ ca!

(...) Nitko od onih koji su bili pozvani ne ´ ce okusiti moju

ve ˇ ceru.’”

Koje je zna ˇ cenje te usporedbe? “Gospodar” koji je prire-

dio ve ˇ ceru predo

ˇ cava Jehovu Boga. “Rob” koji je bio zadu-

ˇ

zen da pozove goste jest Isus Krist, a “velika ve

ˇ

cera” pre-do ˇ cava priliku da se naslijedi nebesko Kraljevstvo.

Prvi koji su dobili poziv da naslijede Kraljevstvo bili suprvenstveno

ˇ zidovski vjerski voe iz Isusovog vremena. No

oni su ga odbili. Stoga je, naro ˇ cito od Pedesetnice 33. go-

dine, bio upu ´ cen i drugi poziv — ovaj put prezrenim i po-

niznim pojedincima iz ˇ zidovskog naroda. Meutim broj

onih koji su se odazvali nije bio dovoljan da se popuni144 000 mjesta u Bo ˇ zjem nebeskom Kraljevstvu. Zato jetri i pol godine kasnije, 36. godine, bio upu

´ cen i posljed-

nji, tre ´ ci poziv, i to neobrezanim ne-

ˇ Zidovima, koji se sa-

kupljaju sve do dana ˇ snjeg vremena. Luka 14:1-24

ˇ Kako je Isus u ku ´ ci farizejskog glavara iznio pouku o poniznosti?

ˇ

ˇ Sto doma

´ cin mora u

ˇ ciniti kako bi obrok koji prireuje bio ugodan Bogu

i za

ˇ

sto

´

ce zbog toga biti sretan?ˇ Za

ˇ sto se mo

ˇ ze re

´ ci da su uzvanici iz Isusove usporedbe iznijeli neuvjerljive

izgovore?

ˇ Koje je zna ˇ cenje Isusove usporedbe o “velikoj ve

ˇ ceri”?



NAKON ˇ sto je oti ˇ sao iz ku ´ ce uglednog farizeja, koji je vjerojatno bio

ˇ clan Sudbenog vije

´ ca, Isus je

nastavio svoj put za Jeruzalem. Slijedilo ga je ve-liko mno

ˇ stvo ljudi. No za

ˇ sto su ga slijedili?

ˇ Sto zna

ˇ ci biti

Isusov pravi sljedbenik?

Dok su putovali, Isus se okrenuo prema mno ˇ stvu i re-

kao im ne ˇ sto

ˇ sto ih je mo

ˇ zda jako iznenadilo: “Ako tko

doe k meni, a vi ˇ se ljubi svojega oca i majku, ˇ zenu i dje-cu, bra

´ cu i sestre, pa i

ˇ zivot svoj, ne mo

ˇ ze biti moj u

ˇ cenik.”

ˇ Sto zna

ˇ ce te rije

ˇ ci? Isus time nije htio re

´ ci da njegovi

sljedbenici ne bi smjeli voljeti ˇ clanove svoje obitelji, ve

´ c je

istaknuo da ono ˇ sto osje

´ caju prema njima ne bi smjelo za-

sjeniti ljubav prema njemu.

Takoer to ˇ sto netko ljubi “svoj

ˇ zivot” nije samo po sebi

lo ˇ se. Ali pravom u ˇ ceniku vi ˇ se je stalo do Krista nego dovlastitog

ˇ zivota. Isus je htio naglasiti da onaj tko

ˇ zeli po-

stati njegov u ˇ cenik preuzima na sebe veliku odgovornost.

To nije odluka koja se mo ˇ ze donijeti bez pomnog razmi

ˇ s-

ljanja.

U nastavku je ukazao na to da njegovi u ˇ cenici mogu o

ˇ ce-

kivati pote ˇ sko

´ ce i progonstvo. Rekao je: “Tko god ne nosi

mu ˇ ceni ˇ cki stup svoj i ne ide za mnom, ne mo ˇ ze biti moju

ˇ cenik.” Stoga pravi Isusov u

ˇ cenik mora biti spreman pod-

nijeti sramotu kakvu je on podnio te ˇ cak, ako je potreb-

no, umrijeti od ruke Bo ˇ zjih neprijatelja,

ˇ sto je i sam Isus

ubrzo nakon toga bio spreman u ˇ ciniti.

Stoga su ljudi koji su slijedili Krista trebali dobro razmi-sliti jesu li spremni biti njegovi u

ˇ cenici. On je to istaknuo

jednom usporedbom. “Tko od vas”, rekao je, “kad ˇ zeli gra-diti kulu, najprije ne sjedne i izra

ˇ cuna tro

ˇ sak da vidi ima

li je ˇ cime dovr

ˇ siti? Ina

ˇ ce bi se moglo dogoditi da postavi

ˇ Sto zna

ˇ ci

biti Kristov u ˇ cenik?

84



temelj, a ne mo ˇ ze dovr

ˇ siti gradnju, pa bi mu se svi koji to

vide po ˇ celi rugati: ‘Ovaj je

ˇ covjek po

ˇ ceo graditi, a ne mo

ˇ ze

dovr ˇ siti.’”

Dakle, Isus je ljudima iz mno

ˇ

stva

ˇ

zelio dati do znanjada najprije trebaju ozbiljno razmisliti o onome ˇ sto se o ˇ ce-kuje od njegovih u

ˇ cenika te utvrditi jesu li uistinu sprem-

ni tako ˇ zivjeti, kao

ˇ sto

ˇ covjek koji

ˇ zeli sagraditi kulu naj-

prije mora utvrditi ima li dovoljno sredstava kako bi jemogao dovr

ˇ siti. Zatim im je ispri

ˇ cao jo

ˇ s jednu usporedbu:

“Koji kralj, kad kre ´ ce u rat protiv drugoga kralja, najpri-

je ne sjedne i ne posavjetuje se mo

ˇ

ze li se s deset tisu

´

cavojnika suprotstaviti onome koji na njega dolazi s dvade-set tisu

´ ca? Ako ne mo

ˇ ze, dok je onaj jo

ˇ s daleko,

ˇ salje iza-

slanstvo i moli za mir.”

Zatim je istaknuo poruku tih usporedbi rekav ˇ si: “Tako,

dakle, nitko od vas tko ne ostavi sve ˇ sto ima ne mo

ˇ ze biti

moj u ˇ cenik.” Ljudi iz mno

ˇ stva morali su biti spremni na

to, a isto vrijedi i za sve druge koji upoznaju Krista. Svatkotko ˇ zeli biti Isusov u ˇ cenik mora biti voljan ˇ zrtvovati sve ˇ sto ima — svu svoju imovinu, pa

ˇ cak i svoj

ˇ zivot. Jeste li

i vi spremni na takvu ˇ zrtvu?



Isus je u nastavku kazao: “Sol je dobra.” Ranije je u svo-

joj Propovijedi na gori rekao da su njegovi u ˇ cenici “sol

zemlje”, odnosno da ˇ stite ljude od duhovne i moralne is-

kvarenosti, kao ˇ sto sol

ˇ cuva hranu od kvarenja. “Ako sol

postane neslana”, upitao je Isus, “ ˇ cime

´ ce se nju osoliti?”

Zaklju ˇ cio je: “Nije prikladna ni za zemlju ni za gnojivo.

Baca se van. Tko ima u ˇ si da slu

ˇ sa, neka slu

ˇ sa!”

Time je pokazao da ˇ cak i oni koji ve

´ c neko vrijeme jesu

njegovi u ˇ cenici ne smiju posustati, ve

´ c moraju i dalje biti ˇ

cvrsti u svojoj odluci da ustraju do kraja. U protivnom ´ ce

postati beskorisni — u o ˇ cima svijeta bit

´ ce ruglo, a za slu

ˇ z-

bu Bogu bit ´ ce neprikladni te

´ ce mu

ˇ cak nanijeti sramo-

tu. Poput bljutave, ne ˇ ciste soli bit

´ ce ba

ˇ ceni van, odnosno

uni ˇ steni. Luka 14:25-35; Matej 5:13

ˇ Kojom je izjavom Isus mo ˇ zda iznenadio mno

ˇ stvo i

ˇ sto zna

ˇ ce njegove

rije ˇ ci?

ˇ Koje je dvije usporedbe iznio Isus i koja je njihova poruka?

ˇ

ˇ Sto zna

ˇ ce Isusove zaklju

ˇ cne rije

ˇ ci o soli?



ISUS je gorljivo

ˇ zelio prona

´ ci ljude koji

´ ce ponizno slu-

ˇ

ziti Bogu. Tragaju

´

ci za takvim osobama, sa svima jerazgovarao o Kraljevstvu, pa ˇ cak i s ozlogla ˇ senimgre

ˇ snicima.

Kad su jednom prilikom farizeji i pismoznanci vidjeli daIsusu prilaze takvi ljudi i slu

ˇ saju ga, zamjerili su mu

ˇ sto se dru

ˇ zi s onima koje su oni prezirali. Gunali su:

“Ovaj prima gre ˇ snike i jede s nji-

ma.” Njima bi takvo

ˇ

sto biloispod ˇ casti! Za farizeje ipismoznance obi

ˇ can na-

rod nije bio ni ˇ sta bo-

lji od blata pod njiho-vim nogama. Ustvari,da bi pokazali kolikoih duboko preziru, na-zivali su ih hebrejskimizrazom am haarec,

ˇ sto

zna ˇ ci “narod zemlje”.

Za razliku od njih,Isus je po

ˇ stovao dosto-

janstvo ljudi i sa svimase ophodio obzirno i su-osje ´ cajno. Zbog toga suga rado slu

ˇ sali mnogi

ubogi i prezreni ljudi, odkojih su neki bili na zluglasu zbog svojih grijeha.No kako je Isus reagiraona optu

ˇ zbu farizeja da se

trudi oko ljudi koji, po nji-hovom mi

ˇ sljenju, to nima-

lo ne zaslu ˇ zuju?

Potraga za izgubljenima85



Ispri ˇ cao im je jednu usporedbu. Iznio ju je iz perspekti-

ve farizeja — njih je prikazao kao pravednike koji se osje- ´ caju sigurno u Bo

ˇ zjem toru, a prezreni “narod zemlje” pri-

kazao je kao zalutale i izgubljene ovce. Upitao je:“Ako tko od vas ima stotinu ovaca i izgubi jednu odnjih, ne

´ ce li ostaviti onih devedeset i devet u pustinji te

tra ˇ ziti izgubljenu dok je ne nae? I kad je nae, stavit

´ ce

je na ramena i radovati se. A kad doe ku ´ ci, pozvat

´ ce svo-

je prijatelje i susjede i re ´ ci im: ‘Radujte se sa mnom, jer

sam na ˇ sao izgubljenu ovcu svoju!’”

Isus je potom objasnio poruku usporedbe koju je ispri- ˇ cao: “Ka ˇ zem vam da ´ ce tako biti ve ´ ca radost na nebu zbog jednog gre

ˇ snika koji se pokaje nego zbog devedeset i de-

vet pravednika kojima ne treba pokajanje.”

Farizeji su sebe smatrali pravednicima koji se ni za ˇ sto

ne trebaju kajati. Kad su neki od njih nekoliko godina ra-nije kritizirali Isusa zato

ˇ sto je jeo s poreznicima i gre

ˇ sni-

cima, on im je rekao: “Nisam do

ˇ

sao pozvati pravednike,nego gre ˇ snike.” Kako samopravedni farizeji nisu sma-trali da se trebaju pokajati, zbog njih se nitko na nebu

nije radovao. No iskreno pokajanje gre ˇ snika bilo je

razlog za veliku radost.



Kako bi dodatno naglasio tu ˇ cinjenicu, Isus je ispri

ˇ cao

jo ˇ s jednu usporedbu. Rekao je: “Ako neka

ˇ zena ima deset

drahmi pa izgubi jednu drahmu, ne ´ ce li upaliti svjetiljku,

pomesti ku

´

cu i pa

ˇ

zljivo tra

ˇ

ziti dok je ne nae? I kad je na-e, pozvat ´ ce svoje prijateljice i susjede i re ´ ci im: ‘Raduj-te se sa mnom, jer sam na

ˇ sla drahmu koju sam izgubila!’”

Zatim je iznio zaklju ˇ cak sli

ˇ can onom ranijem: “Ka

ˇ zem

vam, takva je radost meu anelima Bo ˇ zjim zbog jedno-

ga gre ˇ snika koji se pokaje.”

Doista je prekrasno to ˇ sto je Bo

ˇ zjim anelima toliko sta-

lo da se izgubljeni gre

ˇ

snici vrate! To jo

ˇ

s vi

ˇ

se dolazi do iz-ra ˇ zaja kad uzmemo u obzir ˇ cast koja je ukazana tim nekadprezrenim ljudima, koje su farizeji pogrdno nazivali “na-rod zemlje”. Naime, s vremenom su dobili priliku postatidio Bo

ˇ zjeg nebeskog Kraljevstva, a njihov polo

ˇ zaj na nebu

trebao je biti ˇ cak vi

ˇ si od onog koji imaju aneli! No ane-

li nisu zavidni niti povrijeeni, ve ´ c ponizno uviaju da su

ti gre

ˇ

sni ljudi u svom

ˇ

zivo-tu prevladali mnoge te ˇ skesituacije i tako stekli isku-stvo koje

´ ce im pomo

´ ci da

na nebu slu ˇ ze kao suosje-

´ cajni i milosrdni kraljevi isve

´ cenici.

Luka 15:1-10; Matej 9:13; 1. Korin- ´ canima 6:2, 3; Otkrivenje 20:6

ˇ Za ˇ sto se Isus dru

ˇ zio s gre

ˇ snici-

ma i kako su farizeji reagirali kadsu to vidjeli?

ˇ Kako su farizeji gledali na obi- ˇ can narod?

ˇ Koje je usporedbe Isus ispri ˇ cao

i

ˇ

sto iz njih u

ˇ

cimo?ˇ Za

ˇ sto je zadivljuju

´ ce to

ˇ sto se

aneli jako raduju gre ˇ snicima koji

se vrate na pravi put?



NAKON

ˇ sto je farizejima ispri

ˇ cao usporedbe o iz-

gubljenoj ovci i drahmi, Isus je naveo jo

ˇ

s jednuusporedbu. Bila je to pri ˇ ca o bri ˇ znom ocu i nje-govom ophoenju s dvojicom sinova koji su u

ˇ cinili oz-

biljne gre ˇ ske.

Glavni je lik pri ˇ ce mlai sin, koji je zatra

ˇ zio od oca

svoj dio nasljedstva. Kad ga je dobio, oti ˇ sao je od ku

´ ce i

po ˇ ceo

ˇ zivjeti vrlo nemoralno. Dok budete pratili Isuso-

vu pri ˇ cu, poku

ˇ sajte utvrditi koga predo

ˇ cavaju njeni likovi.

“Neki je ˇ covjek imao dva sina”, ispri

ˇ cao je Isus. “Mla-

i od njih rekao je ocu: ‘O ˇ ce, daj mi dio imanja koji mi

pripada!’” I otac je sinovima spremno “podijelio svoj ime-tak”.

ˇ Sto je mlai sin u

ˇ cinio s nasljedstvom?

“Nakon nekoliko dana”, objasnio je Isus, “mlai je sinpokupio sve, otputovao u daleku zemlju i ondje rasuo

imanje svoje ˇ zive ´ ci raskala ˇ seno.” Sav svoj novac potro ˇ sio je na bludnice. No tada je zapao u te

ˇ sku situaciju. Isus

je nastavio:

Pri ˇ ca o rasipnom sinu86



“Dok je jo ˇ s bio daleko, ugle-

dao ga je otac njegov i sa ˇ zalio

se, te je potr ˇ cao, pao mu oko

vrata i izljubio ga.” Otac tog mla-di

´ ca bio je uistinu suosje

´ cajan i

milosrdan, ba ˇ s poput na

ˇ seg nebe-

skog Oca, Jehove!

Otac je vjerojatno ˇ cuo da je nje-

gov sin ˇ zivio raskala

ˇ seno. Unato

ˇ c



tome, srda ˇ cno ga je primio i nije

od njega tra ˇ zio da mu detaljno obja-

sni ˇ sto je radio dok je izbivao. Isus je ta-

koer srda

ˇ

cno prihva

´

cao ljude te je prvi pri-lazio gre ˇ snicima i poreznicima.

Istina, otac iz Isusove usporedbe vjerojatno je po ˇ zalosnom izrazu lica i skru

ˇ senom dr

ˇ zanju svog sina vi-

dio da se kaje za svoje postupke. Ipak, on mu je svojim toplim do

ˇ cekom olak

ˇ sao da prizna grijehe koje je

u ˇ cinio. Isus je ispri

ˇ cao: “Tada mu je sin rekao: ‘O

ˇ ce,

sagrije ˇ sio sam nebu i tebi. Nisam vi ˇ se dostojan zva-ti se tvojim sinom. Primi me kao jednog od svojihnajamnika!’”

Tek ˇ sto je sin to izgovorio, otac je svojim robovi-

ma zapovjedio: “Brzo, iznesite najbolju haljinu i obu-cite mu je! Stavite mu prsten na ruku i sandale nanoge! I dovedite ugojenog junca i zakoljite ga, pa da

jedemo i veselimo se, jer mi je ovaj sin bio mrtav i o ˇ zi-vio je, izgubljen je bio i naen je!” Potom su se stali ve-seliti.

Za to je vrijeme o ˇ cev stariji sin bio u polju. Nastavak

pri ˇ ce pomo

´ ci

´ ce nam da odgonetnemo koga on predo-

ˇ cava. Isus je rekao: “Kad se [stariji sin] na povratku pri-

bli

ˇ

zio ku ´ ci,

ˇ cuo je glazbu i ples. Zato je dozvao jednog

slugu i upitao ga ˇ sto se dogaa. On mu je odgovorio:

‘Do ˇ sao je brat tvoj, pa je otac tvoj zaklao ugojenog jun-

ca, jer mu se vratio zdrav.’ A on se rasrdio i nije htio

u ´ ci. Tada je otac njegov iza

ˇ sao i stao ga moliti da

ue. On je nato rekao ocu svojemu: ‘Evo, toliko

ti godina robujem i nijednom nisam prestu-

pio zapovijed tvoju, a nikad mi ni jare nisidao da se proveselim s prijateljima svo-

jim. A kad je do ˇ sao ovaj tvoj sin koji je



s bludnicama izjeo imetak tvoj, zaklao si mu junca ugojenog.’”

Tko je, poput starijeg sina, prigovarao Isusu

zato ˇ sto je gre

ˇ snicima poklanjao pa

ˇ znju i bio mi-

losrdan prema njima? Nisu li to bili pismoznancii farizeji? Njihove su kritike i bile povod za ovuusporedbu, pa je o

ˇ cito da stariji sin predo

ˇ cava

upravo njih.

Isus je pri ˇ cu zaklju

ˇ cio molbom koju je otac

uputio svom starijem sinu: “Sine, ti si uvijek sa

mnom i sve ˇ sto je moje tvoje je. Ali morali



smo se veseliti i radovati, jer je ovaj tvoj brat bio mrtavi o

ˇ zivio je, izgubljen je bio i naen je.”

Isus nije rekao ˇ sto je stariji sin na koncu u

ˇ cinio. Ustva-

ri, nakon ˇ sto je Isus umro i uskrsnuo, “mnogo je sve

´ ce-

nika prihva ´ calo vjeru”. Meu njima je mo

ˇ zda bilo i ne-

kih koji su bili nalik starijem sinu i koji su slu ˇ sali Isusa

dok je pri ˇ cao ovu usporedbu.

No koga ta dva sina predo ˇ cavaju u suvremeno doba?

Po svemu sude ´ ci, predo

ˇ cavaju osobe koje su upoznale

Jehovu i njegov naum te su mu po ˇ cele slu

ˇ ziti. Stariji

sin predo ˇ cava pojedine ˇ clanove “malog stada”, odnosno“skup

ˇ stine prvoroenaca zapisanih na nebesima”. Ti su

pojedinci pokazali stav sli ˇ can onome koji je imao stari-

ji sin jer nisu ˇ zeljeli prihvatiti one koji se nadaju vje

ˇ c-

nom ˇ zivotu na Zemlji. Bili su kivni

ˇ sto Bo

ˇ zja organi-

zacija posve ´ cuje toliko pa

ˇ znje tim “drugim ovcama”,

dok su, po njihovom mi ˇ sljenju, oni sami do

ˇ sli u drugi

plan.

Pored toga rasipni sin predo ˇ cava Bo

ˇ zje sluge koji su

napustili njegov narod u potrazi za u ˇ zicima koje nudi

ovaj svijet. No s vremenom su se pokajali i vratili te po-novno po

ˇ celi revno slu

ˇ ziti Bogu. Na

ˇ s nebeski Otac dois-

ta je milosrdan i pun ljubavi prema svima koji uvide daim je potrebno opro

ˇ stenje i

ˇ zele mu se vratiti!

Luka 15:11-32; 3. Mojsijeva 11:7, 8; Djela apostolska 6:7; Luka 12:32; He-

brejima 12:23; Ivan 10:16

ˇ Kome je Isus ispri ˇ cao pri

ˇ cu o rasipnom sinu i

ˇ sto ga je potaknulo na to?

ˇ Tko je glavni lik u pri ˇ ci i

ˇ sto se dogodilo s njim?

ˇ Koga predo ˇ cava otac, a koga je u Isusovo doba predo

ˇ cavao mlai sin?

ˇ Za ˇ sto se mo

ˇ ze re

´ ci da je i Isus postupao poput suosje

´ cajnog oca

iz pri

ˇ

ce?ˇ Kako je stariji sin gledao na do

ˇ cek koji je otac priredio njegovom bratu

i u kom su smislu farizeji bili poput starijeg sina?

ˇ Kako se Isusova usporedba mo ˇ ze primijeniti u suvremeno doba?



On mu je odgovorio: “Sto bata maslinova ulja.”

“Uzmi svoj ra ˇ cun pa sjedni i brzo napi

ˇ si pedeset!” rekao

mu je upravitelj.

I drugog je du ˇ znika upitao: “Koliko ti duguje

ˇ s?”

On je odgovorio: “Sto kora p ˇ senice.”

“Uzmi svoj ra ˇ cun i napi

ˇ si osamdeset!” kazao je.

Upravitelj nije prekora ˇ cio svoje ovlasti kad je gospoda-

revim du ˇ znicima umanjio dugove budu

´ ci da je jo

ˇ s uvijek

nadgledao njegove poslove. Time je stekao prijatelje kojisu zauzvrat mogli njemu u

ˇ ciniti neku uslugu kad ostane

bez posla.Kad je gospodar

ˇ cuo

ˇ sto se dogodilo, to ga se sna

ˇ zno

dojmilo. Zapravo, “pohvalio je nepravednog upraviteljazbog njegove snala

ˇ zljivosti”. Isus je dodao: “Sinovi ovoga

svijeta snala ˇ zljivije postupaju sa svojim nara

ˇ stajem nego

sinovi svjetla.”

Potom je svoje u ˇ cenike potaknuo da izvuku pouku iz

toga govore ´ ci: “Stecite prijatelje nepravednim bogatstvom,da bi vas, kad ono nestane, primili u vje

ˇ cna obitavali

ˇ sta!”

Isus nije pohvalio upravitelja zato ˇ sto je on bio nepra-

vedan, ve ´ c zato

ˇ sto je bio snala

ˇ zljiv te je razmi

ˇ sljao o bu-

du ´ cnosti. “Sinovi ovoga svijeta”

ˇ cesto domi

ˇ sljato koriste

svoj novac ili polo ˇ zaj kako bi se sprijateljili s onima koji

´ ce im mo

´ ci u

ˇ ciniti neku protuuslugu kad im to zatreba.

Stoga bi Bo ˇ zji sluge, “sinovi svjetla”, takoer trebali namudar na

ˇ cin koristiti svoje “nepravedno bogatstvo”, odno-

sno materijalna sredstva, kako bi imali koristi od njega.

No, kao ˇ sto je Isus rekao, tim bi bogatstvom trebali stje-

cati prijatelje koji ih mogu primiti u “vje ˇ cna obitavali

ˇ sta”.

Za ˇ clanove “malog stada” ta obitavali

ˇ sta nalaze se na ne-

bu, a za “druge ovce” u raju na Zemlji. Budu ´ ci da samo

Jehova Bog i njegov Sin mogu primiti ljude u ta obitava-li

ˇ sta, trebali bismo dati sve od sebe da steknemo njiho-

vo prijateljstvo koriste ´ ci svoje “nepravedno bogatstvo” za



podupiranje Bo ˇ zjeg Kraljevstva. A kad materijalno bogat-

stvo propadne, ˇ sto

´ ce se sigurno dogoditi, ne

´ cemo se mo-

rati brinuti za budu ´ cnost jer

´ ce nam vje

ˇ cni

ˇ zivot biti za-

jam

ˇ

cen.Isus je rekao da ´ ce oni koji su vjerni kad su u pitanjumanje vrijedne, materijalne stvari biti vjerni i kad im sepovjeri ne

ˇ sto

ˇ sto je daleko vrednije. “Stoga”, nastavio je,

“ako ne postupate vjerno s nepravednim bogatstvom, tko ´ ce vam povjeriti istinsko [duhovno] bogatstvo? I ako nepostupate vjerno s tuim [odgovornostima koje Bog po-

vjerava svojim slugama], tko

´

ce vam dati

ˇ

sto je va

ˇ

se [

ˇ

zivotu vje ˇ cnim obitavali ˇ stima]?”

Mi ne mo ˇ zemo biti pravi Bo

ˇ zji sluge i istovremeno

robovati “nepravednom bogatstvu”,kao

ˇ sto je to Isus i rekao

u zaklju ˇ cku: “Nijedan slu-

ga ne mo ˇ ze robovati dvo-

jici gospodara, jer ili

´

ce jednoga mrziti, a drugo-ga ljubiti, ili

´ ce jedno-

me biti privr ˇ zen, a dru-

goga ´ ce prezirati. Ne

mo ˇ zete robovati Bo-

gu i bogatstvu.”

Luka 15:1, 2; 16:1-13; Ivan10:16

ˇ Kako je upravitelj iz Isu-sove usporedbe stekao na-klonost onih koji su mu ka-snije mogli pomo

´ ci?

ˇ

ˇ Sto je “nepravedno bogat-

stvo” i kako pomo ´ cu njega

mo

ˇ

zemo ste

´

ci prijatelje?ˇ Tko nas mo

ˇ ze primiti

u “vje ˇ cna obitavali

ˇ sta” i

na ˇ sto se taj izraz odnosi?



ISUS je svojim u

ˇ cenicima

objasnio

ˇ

sto zna

ˇ

ci imati is-pravan stav prema materijalnim stvarima te je rekao dane mo

ˇ zemo istovremeno robo-

vati Bogu i bogatstvu. To suslu

ˇ sali i farizeji, koji su mu

se po ˇ celi rugati jer su voljeli

novac. Zato im je Isus rekao:“Vi se pravite pravednima predljudima, ali Bog poznaje srcava

ˇ sa. Jer

ˇ sto je meu ljudima

uzvi ˇ seno, u Bo

ˇ zjim je o

ˇ cima

odvratno.”

Potom im je dao do znanja da je do ˇ slo vrijeme da se

promijeni situacija bogatih i mo

´

cnih ljudi koji su imali ve-lik utjecaj u politici i religiji. Njih je

ˇ cekalo poni

ˇ zenje.

S druge strane, ljudi koji su ˇ zeljeli uta

ˇ ziti svoju duhovnu

glad trebali su biti uzvi ˇ seni. Isus je farizejima rekao:

“Zakon i Proroci bili su do Ivana [Krstitelja]. Otada seobjavljuje dobra vijest o kraljevstvu Bo

ˇ zjem i sve vrste lju-

di svim ga se silama ˇ zele domo

´ ci. Zaista, lak

ˇ se

´ ce se do-

goditi da nebo i zemlja prou nego da i jedan djeli ´ c slova

Zakona ostane neispunjen.”

Pismoznanci i farizeji ponosno su isticali da se dr ˇ ze

Mojsijevog zakona. Jednom ranijom prilikom, kad je Isusnekom

ˇ covjeku u Jeruzalemu

ˇ cudom vratio vid, oni su se

hvalili: “Mi smo u ˇ cenici Mojsijevi. Mi znamo da je Moj-

siju govorio Bog.” No Mojsijev zakon dotad je ve ´ c ispu-

nio svoju svrhu jer je ponizne ljude “vodio do Krista”,budu

´ ceg Kralja kojeg je Bog odabrao. Otkako je Ivan po-

ˇ ceo propovijedati, ljudi svih vrsta, naro

ˇ cito oni poniz-

Bogata ˇ s i Lazar88



ni i siroma ˇ sni, trudili su

se svim silama postatipodanicima Bo

ˇ zjeg Kra-

ljevstva.

Budu

´

ci da se Mojsijev zakon tada ve

´

c ispunio,njegove su odredbe uskoro trebale prestati va

ˇ ziti.

Naprimjer Zakon je dopu ˇ stao da se brak razvrgne iz

razli ˇ citih razloga, ali Isus je rekao: “Svatko tko se raz-

vede od ˇ zene svoje i o

ˇ zeni drugom,

ˇ cini preljub. I tko

se o ˇ zeni razvedenom

ˇ zenom,

ˇ cini preljub.” Takve

izjave zacijelo su jako ljutile farizeje,

pogotovo zato

ˇ

sto su oni dopu

ˇ

sta-li da se brak poni

ˇ sti iz mnogo

razloga.

I dalje se obra ´ caju

´ ci farizeji-

ma, Isus je iznio uspored-bu o dva

ˇ covjeka ko-

jima su se ˇ zivotne

okolnosti drasti ˇ cno

promijenile. Kogaoni predo

ˇ cavaju i

ˇ sto ozna

ˇ cava veliki

preokret koji su do ˇ zi-

vjeli?

“Bio je neki bogat

ˇ covjek”, ispri ˇ cao je Isus,“koji se obla

ˇ cio u purpur

i lan i svaki je dan u ˇ zivao



duhovno gladni i ˇ zedni te su, sim-

boli ˇ cno govore

´ ci, stajali pred bo-

gata ˇ sevim vratima u nadi da

´ ce do-

biti barem mrvice duhovne hranekoje bi mogle pasti s njegova stola.

U nastavku je Isus opisao promjenu koja je zadesila bo-gata

ˇ sa i Lazara. O kakvoj je promjeni rije

ˇ c i

ˇ sto ona pre-

do ˇ cava?

Drasti ˇ can obrat

Dakle, bogata ˇ s predo

ˇ cava vjer-

ske voe koji su imali mnoge povla-

stice i prilike da slu ˇ ze Bogu, a Lazar

obi ˇ cne ljude koji su

ˇ ceznuli za duhovnom

hranom. Isus je nastavio pri ˇ cu opisuju

´ ci

ˇ sto se

s njima dogodilo:

“Jednog dana prosjak je umro i aneli su ga od-nijeli da bude odmah do Abrahama. A umro je i bo-

gata ˇ s i bio pokopan. Dok je u hadu bio u mukama,

podigao je o ˇ ci svoje i u daljini vidio Abrahama i odmah

do njega Lazara.”

Budu ´ ci da bogata

ˇ s i Lazar nisu stvarne osobe, ve

´ c

u prenesenom smislu ozna ˇ cavaju dvije skupine lju-

di, logi ˇ cno je da i njihova smrt ima simboli

ˇ cno

zna ˇ cenje.

ˇ Sto ona predo

ˇ cava?

Prije nego ˇ sto je po

ˇ ceo pri

ˇ cati tu uspored-

bu, Isus je ukazao na izvjesne promjene dokojih je trebalo do

´ ci rekav

ˇ si da su “Zakon

i Proroci bili do Ivana” te da se “otada



objavljuje dobra vijest o kraljevstvu Bo ˇ zjem”. Dakle, kad

su Ivan Krstitelj i Isus Krist po ˇ celi propovijedati, bogata

ˇ s

i Lazar “umrli su”, odnosno na ˇ sli su se u posve druga

ˇ ci-

jem polo

ˇ

zaju.Ponizni ljudi nalik Lazaru, koji su se kajali za svoje po-stupke, nisu vi

ˇ se morali trpjeti duhovnu glad, jer ih je sa-

da Bog uzvisio i iskazao im milost. Prije su od svojihvjerskih voa “prosili” mrvice

ˇ sto su padale s njihovog du-

hovnog stola, no istine koje im je Isus sada prenosio za-dovoljile su njihove duhovne potrebe. Tako su dobili po-

vla

ˇ

sten polo

ˇ

zaj, “odmah do” Ve

´

ceg Abrahama, JehoveBoga.

Nasuprot tome, oni koji su predo ˇ ceni bogata

ˇ sem pali

su u Bo ˇ zju nemilost jer su uporno odbacivali poruku

o Bo ˇ zjem Kraljevstvu koju je propovijedao Isus. Zato su

“umrli”, odnosno izgubili svoj prija ˇ snji, naizgled povla

ˇ sten

polo ˇ zaj. U simboli

ˇ cnom smislu bili su u mukama. Boga-

ta

ˇ

s iz Isusove usporedbe rekao je:“O

ˇ ce Abrahame, smiluj mi se i po

ˇ salji Lazara da umo-

ˇ ci vr

ˇ sak prsta svojega u vodu i rashladi mi jezik, jer se

mu ˇ cim u ovom plamenu.” Ljude predo

ˇ cene bogata

ˇ sem

mu ˇ cile su Bo

ˇ zje vatrene osude koje su im prenosili Isuso-

vi u ˇ cenici.

ˇ Zeljeli su da im prestanu tako revno upu

´ civa-

ti te osude, ne bi li im barem malo olak ˇ sali muke.

No Abraham mu je nato rekao: “Sine, sjeti se da si za ˇ zivota primio svoje dobro, dok je Lazar primio zlo. A sadase on ovdje tje

ˇ si, a ti se mu

ˇ ci

ˇ s. I uza sve to, izmeu nas

i vas zjapi velika provalija, tako da oni koji ˇ zele prije

´ ci

odavde k vama ne mogu, a niti oni odande ne mogu prije

´ ci k nama.”

Drasti ˇ can preokret situacije u kojoj su se nalazili sim-

boli ˇ cni Lazar i bogata ˇ s doista je bio opravdan i zaslu ˇ zen!Ta je promjena u potpunosti nastupila nekoliko mjesecikasnije, na Pedesetnicu 33. godine, kad je stari savez Za-



kona bio zamijenjen novim savezom. Tada je postalo po-sve jasno da Bo

ˇ zju naklonost imaju Kristovi u

ˇ cenici, a ne

farizeji i drugi vjerski voe. “Velika provalija” koja je od-

vajala “bogata

ˇ

sa” i Isusove u

ˇ

cenike predo

ˇ

cava Jehovinenepromjenjive i pravedne presude.

Potom je bogata ˇ s zamolio Abrahama: “Molim te o

ˇ ce,

po ˇ salji [Lazara] u ku

´ cu oca mojega, jer imam petero bra-

´ ce.” Iako je Abrahama nazivao ocem, bogata

ˇ s je tim rije-

ˇ cima priznao da zapravo ima drugog oca, s kojim je pri-sniji. Njegov je otac bio Sotona Ðavo. Bogata

ˇ s je tra

ˇ zio da

Lazar malo razvodni, ili ubla

ˇ

zi, Bo

ˇ

zje osude kako njego-vo “petero bra ´ ce”, vjerskih istomi ˇ sljenika, ne bi do ˇ slo nato “mjesto muka”.

Ali Abraham je rekao: “Imaju Mojsija i Proroke, nekanjih slu

ˇ saju!” Bogata

ˇ seva bra

´ ca lako su mogla izbje

´ ci

muke — samo su se trebali dr ˇ zati Mojsijevih i proro

ˇ ckih

spisa koji su dokazivali da je Isus Mesija te su trebali po-stati njegovi u

ˇ cenici. No bogata

ˇ s se usprotivio: “Ne, o

ˇ ce

Abrahame, nego ako tko iz mrtvih doe k njima, pokajat ´ ce se.”

Nato mu je Abraham odgovorio: “Ako ne slu ˇ saju Moj-

sija i Proroke, ne ´ ce povjerovati ni ako tko ustane iz

mrtvih.” Bog ne ˇ zeli

ˇ ciniti neka posebna

ˇ cuda kako bi po-

taknuo ljude da mu vjeruju. Ako ˇ zele ste

´ ci njegovu naklo-

nost, moraju ˇ citati njegovu Rije

ˇ c i

ˇ zivjeti po njoj.

Luka 16:14-31; Ivan 9:28, 29; Matej 19:3-9; Gala ´ canima 3:24; Kolo

ˇ sanima 2:14;

Ivan 8:44

ˇ Kako znamo da je smrt bogata ˇ sa i Lazara simboli

ˇ cna i

ˇ sto ona predo

ˇ cava?

ˇ Do kakve je promjene do ˇ slo kad je Ivan Krstitelj po

ˇ ceo propovijedati?

ˇ

ˇ Cega se ljudi vi

ˇ se nisu trebali pridr

ˇ zavati nakon Isusove smrti i kako se to

odrazilo na propise o razvodu?

ˇ Koga predo ˇ cavaju bogata

ˇ s i Lazar?

ˇ U kom je smislu bogata ˇ s trpio muke i ˇ sto je tra ˇ zio kako bi osjetio olak ˇ sanje?

ˇ

ˇ Sto je “velika provalija”?

ˇ Tko je bogata ˇ sev pravi otac, a tko su mu bra

´ ca?



DOK je Isus na Blagdan posve

´ cenja bio u Jeruzale-

mu,

ˇ

Zidovi su ga poku

ˇ

sali ubiti. Stoga je nakonblagdana oti ˇ sao na sjever, vjerojatno u podru ˇ cjenedaleko od Galilejskog mora.

No potom je ponovno krenuo na jug prema Jeruzale-mu i propovijedao u selima Pereje, s isto

ˇ cne strane Jorda-

na. Nekoliko tjedana nakon blagdana, po ˇ sto je ispri

ˇ cao

usporedbu o bogata ˇ su i Lazaru, ponovio je svojim u

ˇ ceni-

cima ono

ˇ

sto im je ve

´

c ranije rekao u Galileji.Primjerice rekao je da bi

ˇ covjeku bilo bolje “da mu se

oko vrata objesi mlinski kamen i da bude ba ˇ cen u more”

nego da jednog od Bo ˇ zjih “malih” pokoleba u vjeri. Tako-

er je istaknuo va ˇ znost opra

ˇ stanja rekav

ˇ si: “Ako ti [brat]

i sedam puta na dan sagrije ˇ si i sedam se puta vrati k tebi

i ka ˇ ze: ‘Kajem se’, oprosti mu!”

U ˇ cenici su potom Isusu rekli: “Daj nam vi ˇ se vjere!” On

im je nato odgovorio: “Kad biste imali vjeru veliku samokao zrno goru

ˇ sice, rekli biste ovom dudu: ‘I

ˇ s

ˇ cupaj se s ko-

rijenom i presadi se u more!’ i poslu ˇ sao bi vas.” Da,

ˇ cak

se i s malo vjere mo ˇ ze puno toga posti

´ ci.

Nadalje naveo je jedan primjer iz svakodnevnog ˇ zivota

da bi istaknuo kako bi sluge svemogu ´ ceg Boga trebali raz-

mi ˇ sljati o svojoj slu ˇ zbi. Ispri ˇ cao je: “Tko ´ ce od vas robusvojemu koji ore ili

ˇ cuva stado re

´ ci kad se ovaj vrati s po-

lja: ‘Doi odmah i smjesti se za stol’? Ne ´ ce li mu umje-

sto toga re ´ ci: ‘Pripremi mi ne

ˇ sto za ve

ˇ ceru, pa stavi pre-

ga ˇ cu i poslu

ˇ zuj me dok jedem i pijem, a potom

´ ce

ˇ s ti jesti

i piti’? Ho ´ ce li biti zahvalan robu zato

ˇ sto je izvr

ˇ sio svoje

du ˇ znosti? Tako i vi, kad izvr

ˇ site sve svoje du

ˇ znosti, recite:

‘Beskorisni smo robovi. U ˇ cinili smo ˇ sto smo bili du ˇ zni u ˇ ci-niti.’” Dakle, nikada ne bismo smjeli misliti da Bogu

ˇ cini-

mo uslugu time ˇ sto mu slu

ˇ zimo. Naprotiv, uvijek bismo

“Poimo opet u Judeju!”89



trebali imati na umu da nam je Bog ukazao veliku ˇ cast

i povjerenje kad nam je dopustio da mu slu ˇ zimo kao

ˇ cla-

novi njegovog “ku ´ canstva”.

Po svemu sude

´

ci, ubrzo nakon

ˇ

sto je Isus ispri

ˇ

cao tu us-poredbu stigao je glasnik kojeg su poslale Marija i Mar-ta, Lazarove sestre koje su

ˇ zivjele u judejskom selu Beta-

niji. “Gospodine, evo, tvoj je ljubljeni prijatelj bolestan”,rekao je glasnik.

Nato je Isus kazao: “Ova bolest nije na smrt, nego jena slavu Bo

ˇ zju, da bi po njoj bio proslavljen Sin Bo

ˇ zji.”



Nakon ˇ sto je jo

ˇ s dva dana ostao u tom kraju, u

ˇ cenicima

je rekao: “Poimo opet u Judeju!” No oni su ga podsjeti-li: “U

ˇ citelju, Judejci su te upravo htjeli kamenovati! Zar

opet ide

ˇ

s onamo?”“Zar danje svjetlo ne traje dvanaest sati?” odvratio je

Isus. “Ako tko hoda po danu, ne spoti ˇ ce se, jer vidi svje-

tlo ovoga svijeta. No ako tko hoda po no ´ ci, spoti

ˇ ce se, jer

nema svjetla u njemu.”

Isus je o ˇ cito htio re

´ ci da “danje svjetlo”, odnosno vrije-

me koje je Bog odredio za njegovu zemaljsku slu ˇ zbu, i da-

lje traje te da mu zato jo ˇ s uvijek nitko ne mo ˇ ze nauditi.Htio je potpuno iskoristiti ono malo “danjeg svjetla” kojemu je preostalo budu

´ ci da je nakon toga trebala uslijedi-

ti “no ´ c”, kad

´ ce ga njegovi neprijatelji ubiti.

Potom je rekao: “Na ˇ s je prijatelj Lazar zaspao, ali idem

ga probuditi.”

U

ˇ

cenici su ga o

ˇ

cito doslovno razumjeli te su pomislilida Lazar spava i da ´ ce se zato brzo oporaviti. Stoga su muodvratili: “Gospodine, ako spava, ozdravit

´ ce.”

Tada im je on otvoreno kazao: “Lazar je umro. Zbogvas se radujem

ˇ sto nisam bio ondje, da biste vjerovali. No

poimo k njemu!”

Toma je znao da bi Isus u Judeji mogao biti ubijen, ali

ipak mu je htio pru ˇ ziti podr

ˇ sku. Zato je ostalim u

ˇ cenici-

ma rekao: “Poimo i mi, da umremo s njim!” I tako su seu

ˇ cenici, svjesni da bi mogli izgubiti

ˇ zivot, sa svojim sami-

losnim U ˇ citeljem uputili u Judeju.

Luka 13:22; 17:1-10; Ivan 10:22, 31, 40-42; 11:1-16

ˇ Gdje je Isus propovijedao nakon Blagdana posve ´ cenja?

ˇ

Koje je pouke Isus ponovio svojim u

ˇ

cenicima? Koji je primjer iz svako-dnevnog ˇ zivota ispri ˇ cao i ˇ sto je njime htio istaknuti?

ˇ Koju je vijest Isus primio? ˇ Sto zna

ˇ ce izrazi “danje svjetlo” i “no

´ c”?

ˇ Za ˇ sto je Toma rekao: “Poimo i mi, da umremo s njim”?



NEKOLIKO dana nakon Lazarove smrti i pogreba

Isus je napokon stigao u okolicu Betanije, sela koje je od Jeruzalema bilo udaljeno oko tri kilometra.Lazarove sestre Marija i Marta jo

ˇ s su uvijek bile u velikoj

tuzi, a mnogi ljudi do ˇ sli su u njihov dom da ih tje

ˇ se.

Kad je Marta saznala da Isus dolazi, brzo mu je oti ˇ sla

u susret, o ˇ cito prije nego

ˇ sto je svojoj sestri stigla javiti tu

vijest. Do ˇ sav

ˇ si k Isusu, ponovila je rije

ˇ ci koje su

ona i njena sestra tijekom prethodna

ˇ

ceti-ri dana zasigurno puno puta izgovorile:“Gospodine, da si bio ovdje, brat moj nebi umro.”

Nada u uskrsnu ´ ce90



Meutim Marta se ipak nadala da bi Isus mogao u ˇ cini-

ti ne ˇ sto za njenog brata. Zato mu je rekla: “Znam da

´ ce ti

Bog dati sve ˇ sto od njega zatra

ˇ zi

ˇ s.”

“Brat

´

ce tvoj ustati”, obe

´

cao joj je Isus.Marta je mislila da Isus govori o uskrsnu

´ cu na Zemlji

koje ´ ce uslijediti u budu

´ cnosti i kojem su se nadali Abra-

ham i drugi Bo ˇ zji sluge. Zato je odvratila: “Znam da

´ ce us-

tati o uskrsnu ´ cu u posljednji dan.”

Ali Isus joj je pru ˇ zio nadu da

´ ce odmah u

ˇ ciniti ne

ˇ sto

ˇ sto

´ ce odagnati njenu tugu. Rekao je: “Ja sam uskrsnu

´ ce i

ˇ zi-

vot.” Zatim ju je podsjetio da mu je Bog dao vlast nadsmr

´ cu. “Tko vjeruje u mene”, objasnio je, “ako i umre, o

ˇ zi-

vjet ´ ce. I svatko tko

ˇ zivi i vjeruje u mene, nikada ne

´ ce umri-

jeti.”

Time nije htio re ´ ci da ljudi vjerni Bogu koji su tada

ˇ zi-

vjeli ne ´ ce nikada umrijeti, nego da onaj tko pokazuje vje-

ru u njega mo ˇ ze dobiti vje

ˇ cni

ˇ zivot. Ve

´ cina ljudi

ˇ zivjet

´ ce

vje ˇ cno nakon

ˇ sto uskrsnu “u posljednji dan”. A drugi vjer-

ni Bo ˇ zji sluge pre

ˇ zivjet

´ ce kraj ovog zlog svijeta pa

´ ce se

na njima Isusove rije ˇ ci i doslovno ispuniti. Oni doista ni-

kada ne ´ ce umrijeti! Nakon tih izvanrednih rije

ˇ ci Isus je

Martu upitao: “Vjeruje ˇ s li to?”

“Da, Gospodine”, odgovorila je, “ja vjerujem da si tiKrist, Sin Bo

ˇ zji, onaj koji treba do

´ ci u svijet.”

Marta se zatim po ˇ zurila ku

´ ci i svojoj sestri nasamo re-

kla: “U ˇ citelj je ovdje i zove te.” Marija je odmah po

ˇ sla

k Isusu. Drugi su vidjeli kako odlazi, pa su po ˇ sli za njom

misle ´ ci da ide do groba.

Ugledav ˇ si Isusa, Marija je pala pred njegove noge. “Go-

spodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro”, rekla mu jesva u suzama. Kad je vidio kako pla

ˇ ce ona i drugi

ˇ sto su

do ˇ sli s njom, Isus je bio duboko dirnut. “Gdje ste ga polo- ˇ

zili?” upitao je.

“Gospodine, doi i vidi!” odgovorili su.



Potom je i Isus zaplakao. Tada su ˇ

Zidovi rekli: “Pogledaj-te kako ga je ljubio!”

A neki su se sjetili da je Isus nekoliko mjeseci ranije, za

vrijeme Blagdana sjenica, izlije

ˇ

cio

ˇ

covjeka slijepog od ro-enja pa su upitali: “Zar on, koji je slijepcu otvorio o ˇ ci, nijemogao sprije

ˇ citi njegovu smrt?”

Ivan 5:21; 6:40; 9:1-7; 11:17-37

ˇ Kada je Isus stigao u okolicu Betanije i kakva je bila situacija u Lazarovojobitelji?

ˇ Na ˇ cemu se temeljila Martina vjera u uskrsnu

´ ce?

ˇ

Kako je na Isusa djelovala Lazarova smrt?



KAD je Isus u pratnji mno

ˇ stva stigao do Lazarove

grobnice, pe

´

cine na

ˇ

cijem je otvoru le

ˇ

zao kamen,zapovjedio je: “Odmaknite kamen!”

Marta se usprotivila tome jer nije razumjela ˇ sto Isus na-

mjerava u ˇ ciniti. “Gospodine”, rekla je, “sada ve

´ c sigurno

zaudara, jer je ˇ cetvrti dan otkako je umro.”

Ali Isus ju je upitao: “Nisam li ti rekao da ´ ce

ˇ s, bude

ˇ s li

vjerovala, vidjeti slavu Bo ˇ zju?”

Tada su odmaknuli kamen. A Isus je podigao o ˇ ci premanebu i stao se moliti: “O

ˇ ce, hvala ti

ˇ sto si me usli

ˇ sio. Ja

sam znao da me uvijek usli ˇ sava

ˇ s, ali rekao sam to zbog na-

roda koji ovdje stoji, da vjeruju da si me ti poslao.” Isus senaglas molio Bogu kako bi ljudi razumjeli da

´ ce pomo

´ cu

njegove sile u ˇ ciniti

ˇ cudo. Zatim je na sav glas povikao:

“Lazare, izai!”

I on je iza ˇ sao. Ruke i noge bile su mu omotane zavoji-ma, a lice pokriveno platnom. “Odmotajte ga i pustite ne-ka ide!” rekao je Isus.

Kad su vidjeli to ˇ cudo, mnogi

ˇ Zidovi koji su do

ˇ sli utje-

ˇ siti Mariju i Martu povjerovali su u Isusa. No drugi suoti

ˇ sli farizejima i ispri

ˇ cali im

ˇ sto se dogodilo. Tada su fari-

zeji i sve

´

ceni

ˇ

cki glavari odmah sazvali Sudbeno vije

´

ce,

ˇ

zi-dovski vrhovni sud.

Vije ´ ce su sa

ˇ cinjavali veliki sve

´ cenik Kajfa i oni koji su

prije njega izvr ˇ savali tu du

ˇ znost te farizeji, saduceji i sve-

´ ceni

ˇ cki glavari. Oni su negodovali: “

ˇ Sto da radimo? Ovaj

ˇ covjek

ˇ cini mnoga

ˇ cuda. Ako ga pustimo tako, svi

´ ce po-

vjerovati u njega i Rimljani ´ ce do

´ ci i uzeti nam i na

ˇ s hram

i na ˇ s narod.”

Iako su vjerski voe priznali da Isus “ ˇ cini mnoga

ˇ cuda”,

bilo im je stalo samo do njihovog polo ˇ zaja i ugleda. A us-

Lazarovo uskrsnu ´ ce91



krsnu ´ ce Lazara bilo je naro

ˇ cito te

ˇ zak udarac saducejima

jer oni nisu vjerovali u uskrsnu ´ ce.

Na koncu je Kajfa, koji je mo ˇ zda i sam bio saducej,

rekao: “Ni

ˇ

sta vi ne znate i ne shva

´

cate da je bolje za vas



da jedan ˇ covjek umre za narod, nego da cijeli narod stra-

da.”

Kao ˇ sto je apostol Ivan kasnije napisao, on “to nije re-

kao sam od sebe”, nego ga je Bog potaknuo da to ka

ˇ

ze.Kajfa je htio re

´ ci da Isusa treba pogubiti kako ne bi ugro-

ˇ zavao njihov polo

ˇ zaj i autoritet, ali zapravo je “proroko-

vao da Isus treba umrijeti za narod, i ne samo za narodnego i zato da Bo

ˇ zju djecu koja su rasijana skupi u jedno”.

A upravo je to i bio Bo ˇ zji naum — da njegov Sin svojom

smr ´ cu plati otkupninu za sve ljude.

Kajfa je uspio uvjeriti ˇ clanove Sudbenog vije

´ ca da sku-

ju plan kako bi pogubili Isusa. No mogu ´ ce je da je Isus od

Nikodema, ˇ clana Sudbenog vije

´ ca koji mu je bio naklo-

njen, saznao ˇ sto namjeravaju, pa je oti

ˇ sao odande.

Ivan 11:38-54

ˇ Za ˇ sto se Isus naglas molio prije nego

ˇ sto je uskrsnuo Lazara?

ˇ Kako su reagirali ljudi koji su bili o ˇ cevici uskrsnu

´ ca?

ˇ Kako su ˇ clanovi Sudbenog vije ´ ca pokazali da imaju zlo srce?

ˇ

ˇ Sto je Kajfa rekao Sudbenom vije

´ cu i za

ˇ sto?

ˇ Sto je time zapravo

prorekao?



OTI

ˇ SAV

ˇ SI iz Jeruzalema u Efrajim, grad koji se vje-

rojatno nalazio oko 25 kilometara sjeveroisto

ˇ

cnood Jeruzalema, Isus je osujetio planove Sudbenomvije

´ cu koje ga je namjeravalo ubiti. Ondje je ostao sa svo-

jim u ˇ cenicima, podalje od neprijatelja.

No, budu ´ ci da se bli

ˇ zila Pasha 33. godine, Isus je ubrzo

opet krenuo na put. Oti ˇ sao je preko Samarije u Galileju.

Bio je to posljednji put da je prije svoje smrti posjetio taj

kraj. Ondje su se on i u

ˇ

cenici vjerojatno pridru

ˇ

zili drugi-ma koji su krenuli u Jeruzalem na proslavu Pashe. Puto-vali su Perejom, isto

ˇ cno od Jordana.

Na po ˇ cetku putovanja, dok je prolazio kroz Samariju ili

Galileju, na ulazu u neko selo ugledalo ga je deset ljudioboljelih od gube. Ta stra

ˇ sna bolest postupno izjeda raz-

li ˇ cite dijelove tijela — prste na rukama i nogama, u

ˇ si, nos

i usta. Kako bolest ne bi prenio na druge, gubavac se mo-rao dr

ˇ zati zapovijedi iz Bo

ˇ zjeg zakona: “Neka pokrije usta

i vi ˇ ce: ‘Ne

ˇ cist, ne

ˇ cist!’ Sve dane dok bolest bude na njemu

bit ´ ce ne

ˇ cist. (...) Neka stanuje odijeljeno.”

Deset gubavaca pridr ˇ zavalo se te odredbe i zato nisu

prilazili Isusu. No glasno su povikali: “Isuse, U ˇ citelju, smi-

luj nam se!”

Kad ih je on ugledao, zapovjedio im je: “Idite i poka ˇ zi-te se sve

´ cenicima!” To je rekao zato

ˇ sto su prema Bo

ˇ zjem

Zakonu sve ´ cenici bili ovla

ˇ steni da gubavce kojima se bo-

lest povukla proglase ˇ cistima. Tako su mogli ponovno

ˇ zi-

vjeti meu zdravim ljudima.

Deset gubavaca vjerovalo je u Isusovu ˇ cudotvornu mo

´ c.

Zato su se ˇ zurno uputili k sve

´ cenicima, premda jo

ˇ s uvijek

nisu bili ozdravili. No, dok su jo ˇ s bili na putu, njihova jevjera u Isusa bila nagraena! Jasno su mogli vidjeti i osje-titi da njihova bolest nestaje.

Deset gubavaca92



Devetorica izlije ˇ cenih gubavaca oti-

ˇ sla su svojim putem, no jedan od njih,Samari

´ canin, vratio se kako bi prona-

ˇ

sao Isusa.

ˇ

Sto ga je na to potaknulo?Bio je duboko zahvalan za ˇ cudo koje je do

ˇ zivio. Slavio je Boga na sav glas,

a kad je prona ˇ sao Isusa, pao mu je

pred noge i zahvalio mu.

Nato ga je Isus upitao: “Nije li ih seo

ˇ cistilo deset? Gdje je onda ostalih de-

vet? Zar se nijedan od njih nije vratioda bi dao slavu Bogu, osim ovog ˇ covje-ka iz drugog naroda?”

Potom je Samari ´ caninu rekao: “Us-

tani i idi! Vjera te tvoja ozdravila.”

Iz ovog dogaaja mo ˇ zemo izvu

´ ci vr-

lo va ˇ znu pouku. Isusovo pitanje: “Gdje

je ostalih devet?” pokazuje da je neza-hvalnost devetorice gubavaca on sma-trao ozbiljnim propustom. Ho

´ cemo li

i mi, poput izlije ˇ cenog Samari

´ canina,

pokazati zahvalnost Bogu za sve ˇ sto

smo dobili od njega? Naprimjer, cijeni-mo li njegovo pouzdano obe

´ canje da

´

cemo vje

ˇ

cno

ˇ

zivjeti u pravednom no-vom svijetu?Ivan 11:54, 55; Luka 17:11-19; 3. Mojsijeva 13:16, 17,

45, 46; Otkrivenje 21:3, 4

ˇ Kako je Isus osujetio planove onima koji su gahtjeli ubiti?

ˇ Kamo je sve Isus putovao, no koje mu je bilo

kona

ˇ

cno odredi

ˇ

ste?ˇ Za

ˇ sto gubavci nisu prilazili Isusu i za

ˇ sto im je

on rekao da pou k sve ´ cenicima?

ˇ

ˇ Sto u

ˇ cimo iz ovog dogaaja?



DOK je Isus jo

ˇ s uvijek bio na sje-

veru (u Samariji ili Galileji), farizeji su ga pitali kada

´ ce do

´ ci Bo

ˇ zje Kra-

ljevstvo. Oni su vjerovali da ´ ce do

´ ci na neki vrlo

sve ˇ can i upadljiv na

ˇ cin, no Isus im je rekao: “Kraljev-

stvo Bo ˇ zje ne dolazi tako da se mo

ˇ ze vidjeti. Ljudi ne

´ ce

re ´ ci: ‘Evo, ovdje je!’ ili ‘Ondje je!’ Jer, evo, kraljevstvo je Bo ˇ z- je meu vama.”

Isusove rije ˇ ci “meu vama” u nekim su Biblijama preve-

dene izrazom “u vama”. Zato neki smatraju da je Isus ti-me htio re

´ ci da Bo

ˇ zje Kraljevstvo vlada u srcima Bo

ˇ zjih

slugu. No on je te rije ˇ ci uputio farizejima koji nisu vjero-

vali u njega, pa je jasno da Bo ˇ zje Kraljevstvo nije moglo

biti u njihovom srcu. Ono je bilo meu njima jer je budu- ´ ci Kralj Bo

ˇ zjeg Kraljevstva, Isus Krist, bio u njihovoj sre-

dini.

Vjerojatno nakon ˇ sto su farizeji oti

ˇ sli, Isus je sa svojim

u ˇ cenicima nastavio razgovarati o dolasku Bo

ˇ zjeg Kraljev-

stva. Imaju ´ ci prvenstveno na umu dogaaje koji

´ ce se zbi-

vati tijekom njegove budu ´ ce prisutnosti, nakon

ˇ sto preuz-

me kraljevsku vlast, upozorio ih je: “Ljudi ´ ce vam govoriti:‘Eno, ondje je!’ ili ‘Evo, ovdje je!’ Ali ne izlazite i ne tr

ˇ cite

za [tim la ˇ znim Mesijama]! Jer kao

ˇ sto munja svojim bljes-

“Kad se pojavi

Sin ˇ covje

ˇ cji”

93



kom zasvijetli s jednog kraja neba do drugog kraja neba,tako

´ ce biti sa Sinom

ˇ covje

ˇ cjim.” Isus je time

ˇ zelio re

´ ci da

´ ce, poput munje koja se vidi nadaleko, dokazi o njegovoj

prisutnosti u ulozi Kralja biti jasno vidljivi svima koji imbudu ˇ zeljeli obratiti pa ˇ znju.

Potom se osvrnuo na dva primjera iz povijesti da bi opi-sao kakve

´ ce stavove ljudi imati tijekom njegove budu

´ ce

prisutnosti. Objasnio je: “Kao ˇ sto je bilo u Noinim danima,

tako ´ ce biti i u dane Sina

ˇ covje

ˇ cjega. (...) Bit

´ ce kao i u Lo-

tovim danima: jeli su, pili, kupovali,prodavali, sadili i gradili. A onog

dana kad je Lot iza ˇ sao iz Sodome,s neba su zaplju

ˇ stali vatra i sum-

por i sve ih uni ˇ stili. Tako

´ ce isto

biti u dan kad se pojavi Sin ˇ co-

vje ˇ cji.”

Isus nije ˇ zelio re

´ ci da su ljudi

u Noino i Lotovo vrijeme bili uni- ˇ steni zato ˇ sto su se bavili svako-

dnevnim aktivnostima — zato ˇ sto

su jeli, pili, kupovali, prodavali,sadili i gradili. To su sa svojimobiteljima

ˇ cinili

ˇ cak i Noa i Lot.

No drugi su se posve zaokupilitime te uop

´ ce nisu obra

´ cali pa

ˇ z-

nju na ono ˇ sto je Bog namjera-vao u

ˇ ciniti i zato su bili uni

ˇ ste-

ni. Iz istog ´ ce razloga mnogi



ljudi biti uni ˇ steni kad se Krist pojavi tijekom velike nevo-

lje koja ´ ce zadesiti ovaj svijet.

Isti ˇ cu

´ ci koliko je va

ˇ zno da onaj tko prepozna dokaze nje-

gove prisutnosti bez odlaganja poduzme potrebne korake,Isus je rekao: “Tko u onaj dan bude na krovu, a stvari muu ku

´ ci, neka ne silazi da ih uzme! I tko bude na polju, ne-

ka se ne vra ´ ca natrag! Sjetite se

ˇ zene Lotove!”

Te rije ˇ ci pokazuju da ljudi ne smiju biti pretjerano veza-

ni za svoja materijalna dobra jer bi ih to moglo sprije ˇ citi

da brzo reagiraju kad vide dokaze Kristove prisutnosti. Lo-

tova se

ˇ

zena pretvorila u stup soli nakon

ˇ

sto se okrenula,o ˇ cito zato ˇ sto je ˇ ceznula za materijalnim stvarima koje jeostavila u Sodomi.

Opisuju ´ ci u nastavku

ˇ sto

´ ce se dogaati tijekom njegove

budu ´ ce prisutnosti, Isus je svojim u

ˇ cenicima rekao: “Te

´ ce

no ´ ci dvojica biti u jednom krevetu: jedan

´ ce se uzeti, a dru-

gi ´ ce ostati napu

ˇ sten. Dvije

´ ce mljeti na istome

ˇ zrvnju: jed-

na

´

ce se uzeti, a druga

´

ce ostati napu

ˇ

stena.”Biti “uzet” zna

ˇ ci biti spa

ˇ sen, kao

ˇ sto su bili spa

ˇ seni Noa

i njegova obitelj kad su u ˇ sli u arku te Lot i njegova obitelj

kad su ih aneli izveli iz Sodome. S druge strane, one koji ´ ce “ostati napu

ˇ steni” o

ˇ cekuje uni

ˇ stenje.

Tada su ga u ˇ cenici upitali: “Gdje, Gospodine?”

“Gdje bude strvine, ondje ´ ce se i orlovi skupljati”, odgo-

vorio im je Isus. Oni koji ´ ce biti “uzeti”, odnosno spa

ˇ seni,

usporeeni su s dalekovidnim orlovima koji se skupljajuondje gdje je “strvina”. Izraz “strvina” odnosi se na pravogMesiju, Isusa Krista, tijekom njegove nevidljive prisutnostiu ulozi Kralja i na obilje duhovne hrane koju Jehova daje.

Luka 17:20-37; 1. Mojsijeva 19:26

ˇ U kom je smislu Bo ˇ zje Kraljevstvo bilo meu farizejima?

ˇ Za ˇ sto je Isus svoju prisutnost usporedio s munjom?

ˇ Za ˇ sto

´ ce mnogi ljudi biti uni

ˇ steni tijekom Kristove prisutnosti?

ˇ

ˇ Sto zna

ˇ ci biti “uzet” i “ostati napu

ˇ sten”?



RANIJE, dok je bio u Judeji, Isus je ispri ˇ cao uspored-

bu kojom je istaknuo koliko je va ˇ zno ustrajati u

molitvi. No na svom posljednjem putovanju u Je-ruzalem ponovno je svojim u

ˇ cenicima htio naglasiti va

ˇ z-

nost molitve. Vjerojatno je jo ˇ s uvijek bio u Samariji ili Ga-

lileji kad im je ispri ˇ cao sljede

´ cu usporedbu:

“U jednom gradu bio je neki sudac koji se nije bojao

Boga i nije mario za ljude. A u tom je gradu bila udovicakoja je dolazila k njemu i molila ga: ‘Pomozi mi da dobi- jem pravdu u sporu s onim s kojim se sudim.’ On to nekovrijeme nije htio, no na koncu je rekao u sebi: ‘Ne bojimse Boga niti marim za ljude, ali ova mi udovica toliko do-sauje da

´ cu joj ipak pomo

´ ci da dobije pravdu, tako da

vi ˇ se ne dolazi i da me svega ne izmu

ˇ ci.’”

Isus je zatim istaknuo pouku te usporedbe rekav ˇ si: “Je-ste li

ˇ culi

ˇ sto je nepravedni sudac rekao? Ne

´ ce li

se onda Bog pobrinuti da pravdu dobijuizabrani njegovi koji k njemu vape dani no

´ c, iako naizgled

dugo ˇ ceka da im po-

mogne?”

Naravno, Jehovani u kom pogledunije nalik tom ne-pravednom sucu.Isus je zapravohtio naglasitisljede

´ ce: ako

je ˇ cak i ne-pravedan su-dac spreman

Va ˇ znost molitvei poniznosti

94



usli ˇ siti udovi

ˇ cine uporne molbe, onda nema nikakve sum-

nje u to da ´ ce Bog, koji je posve pravedan i dobar, usli

ˇ si-

ti svoje sluge ako ne posustanu u molitvi. Zatim je rekao:

“Ka

ˇ

zem vam, [Bog]

´

ce se pobrinuti da brzo pravdu dobiju.”

Obi ˇ cnim ili siroma

ˇ snim ljudima pravda se

ˇ cesto uskra-

´ cuje, a mo

´ cni i bogati prolaze neka

ˇ znjeno. Meutim Bog

´ ce se pobrinuti da pravda bude zadovoljena — zli

´ ce biti

ka ˇ znjeni, a njegovi sluge dobit

´ ce vje

ˇ cni

ˇ zivot. No koliko

ljudi uistinu vjeruje da ´ ce Bog brzo sprovesti pravdu?

Govore ´ ci u prvom redu o vjeri u to da ustrajna moli-

tva ima veliku snagu, Isus je upitao: “Kad Sin ˇ covje

ˇ cji do-

e, ho ´ ce li na

´ ci vjeru na zemlji?” Iako nije odgovorio na

to pitanje, mogu ´ ce je da je htio re

´ ci da

´ ce takva vjera biti

rijetkost kad on doe kao Vladar Bo ˇ zjeg Kraljevstva.

Meu onima koji su ga slu ˇ sali bili su i neki koji su sebe

smatrali vrlo pobo ˇ znima. Uvjereni u vlastitu pravednost,

svisoka su gledali na druge. Mo ˇ zda su

ˇ cak i neki od Isu-

sovih u ˇ cenika imali takav stav. Stoga je svima koji su tako

razmi ˇ sljali uputio sljede

´ cu usporedbu:

“Dva ˇ covjeka oti

ˇ sla su u hram da se mole. Jedan je bio

farizej, a drugi poreznik. Farizej je stao i ovako se moliou sebi: ‘Bo

ˇ ze, hvala ti

ˇ sto nisam kao ostali ljudi: iznuiva-

ˇ ci, nepravednici, preljubnici ili kao ovaj poreznik. Postim

dvaput u tjednu, dajem desetinu od svega ˇ sto steknem.’”

Farizeji su bili poznati po tome ˇ sto su se razmetali svo-

jom “pravedno ˇ s

´ cu” da bi zadivili druge. Obi

ˇ cno su pos-

tili ponedjeljkom i ˇ cetvrtkom,

ˇ sto je bilo pravilo koje su

si sami nametnuli, te su pomno pazili na to da daju de-setinu

ˇ cak i od najsitnijeg bilja. Nekoliko mjeseci ranije,

tijekom Blagdana sjenica, jasno su pokazali koliko pre-

ziru obi ˇ can narod kad su rekli: “Taj narod koji ne poznaje Zakon [odnosno farizejsko tuma

ˇ cenje Zakona] prok-

let je.”



U nastavku svoje pri ˇ ce Isus je o jednom takvom “pro-

kletom” ˇ covjeku rekao: “A poreznik, stoje

´ ci podalje, nije

htio ni o ˇ ci podi

´ ci prema nebu, nego se udarao u prsa, go-

vore

´

ci: ‘Bo

ˇ

ze, budi milostiv meni gre

ˇ

sniku!’ Ka

ˇ

zem vam,ovaj je oti ˇ sao ku ´ ci pravedniji od onoga. Jer tko se god uz-visuje, bit

´ ce poni

ˇ zen, a tko se ponizuje, bit

´ ce uzvi

ˇ sen.”

Tako je Isus ponovno naglasio va ˇ znost poniznosti. Bu-

du ´ ci da su njegovi u

ˇ cenici odrasli u sredini u kojoj su do-

minirali samopravedni farizeji i u kojoj se velika va ˇ znost

pridavala polo ˇ zaju i ugledu u dru

ˇ stvu, ne iznenauje da

su i oni usvojili kriva gledi

ˇ

sta. No svojom upe

ˇ

catljivomusporedbom Isus ih je pou ˇ cio koliko je va ˇ zno biti ponizan.Luka 18:1-14; Ivan 7:49

ˇ Za ˇ sto je nepravedni sudac usli

ˇ sio udovi

ˇ cinu molbu i koju je pouku Isus

pru ˇ zio tom usporedbom?

ˇ Na kakvu je vjeru Isus mislio kad je rekao: “Kad Sin ˇ covje

ˇ cji doe, ho

´ ce li

na ´ ci vjeru na zemlji?”

ˇ

Kome je Isus uputio usporedbu o farizeju i porezniku?ˇ Koji stav karakteristi

ˇ can za farizeje Kristovi u

ˇ cenici ne bi smjeli imati?



UPUTIV

ˇ SI se u Jeruzalem na proslavu Pashe, Isus

i u ˇ cenici pre

ˇ sli su Jordan i krenuli kroz podru

ˇ cje

Pereje. Isus je u tom kraju bio nekoliko tjedanaranije, ali morao je oti

´ ci u Judeju jer se njegov prijatelj La-

zar razbolio. Dok je tada bio u Pereji, Isus je s farizejimarazgovarao o razvodu, a i prilikom ovog posjeta oni su po-novno zapo

ˇ celi tu temu.

Meu farizejima postojala su razli ˇ cita mi ˇ sljenja o razvo-du. Mojsije je rekao da se mu

ˇ z mo

ˇ ze razvesti od svoje

ˇ zene

ako “nae na njoj ne ˇ sto nedoli

ˇ cno”. Neki farizeji smatrali

su da se to odnosi isklju ˇ civo na ono

ˇ sto je nedoli

ˇ cno u mo-

ralnom pogledu. No drugi su u “ne ˇ sto nedoli

ˇ cno” ubraja-

li ˇ cak i bezna

ˇ cajne pogre

ˇ ske koje bi

ˇ zena u

ˇ cinila. Stoga su

farizeji, da bi isku ˇ sali Isusa, upitali: “Je li

ˇ covjeku dopu

ˇ ste-

no razvesti se od ˇ zene svoje iz bilo kojeg razloga?” Bili su

sigurni da ´ ce se Isus,

ˇ sto god rekao, zamjeriti onim farize-

jima koji su imali druga ˇ cije mi

ˇ sljenje.

No on je vrlo vje ˇ sto odgovorio na to pitanje te se nije

pozivao na mi ˇ sljenje nekog

ˇ covjeka, ve

´ c se osvrnuo na to

kako je Bog u po ˇ cetku zamislio brak. “Zar niste

ˇ citali”,

upitao je, “da ih je stvoritelj njihov u po ˇ cetku na

ˇ cinio kao

mu ˇ sko i

ˇ zensko i rekao je: ‘Zato

´ ce

ˇ covjek ostaviti oca svo-

jega i majku svoju i prionut ´ ce uza

ˇ zenu svoju i njih dvo-

je bit ´ ce jedno tijelo’? Tako nisu vi

ˇ se dvoje, nego jedno ti-

jelo. Dakle, ˇ sto je Bog zdru

ˇ zio, neka

ˇ covjek ne rastavlja!”

Kao ˇ sto je Isus objasnio, Bog je oduvijek htio da mu

ˇ z i

ˇ zena ostanu jedno uz drugo, a ne da se razdvajaju. No fa-rizeji su nato uzvratili: “Za

ˇ sto je onda Mojsije propisao da

joj mu ˇ z mo

ˇ ze dati potvrdu o razvodu i razvesti se od nje?”

“Mojsije vam je zbog okorjelosti srca va ˇ sega u

ˇ cinio us-

tupak da se razvodite od ˇ zena svojih”, rekao je Isus, “ali

Stav premarazvodu i djeci

95



u po ˇ cetku nije bilo tako.” Doista, kad je Bog u edenskom

vrtu osnovao prvu bra ˇ cnu zajednicu, njegov naum nije bio

da se ona ikada raskine.

Isus je u nastavku farizejima rekao: “Ka

ˇ

zem vam, tko segod razvede od

ˇ zene svoje, osim zbog bluda [gr

ˇ cki: por-

ne ´ ıa], i o

ˇ zeni se drugom,

ˇ cini preljub.” Tako je Isus jasno

dao do znanja da je u Bo ˇ zjim o

ˇ cima jedino nemoral koji

se mo ˇ ze okarakterizirati kao porne

´ ıa, odnosno te

ˇ zak spol-

ni prijestup, valjani razlog za razvod.



Uviaju ´ ci da brak treba biti trajna veza i da se mo

ˇ ze raz-

vrgnuti samo ako doe do bluda, u ˇ cenici su rekli: “Ako je

tako izmeu mu ˇ za i

ˇ zene, bolje je ne

ˇ zeniti se.” Zaista, sva-

tko tko razmi

ˇ

slja o braku trebao bi biti duboko svjestantoga da je brak trajna zajednica.

Isus je potom govorio o sama ˇ stvu. Objasnio je da su

neki od roenja nesposobni za ˇ zenidbu jer zbog nekog tje-

lesnog nedostatka ne mogu imati spolne odnose. Druge suljudi onesposobili okrutno im osakativ

ˇ si spolne organe.

A neki su pak odlu ˇ cili potisnuti

ˇ zelju za brakom i spolnim

odnosima kako bi se mogli vi ˇ se posvetiti slu

ˇ zenju Bo

ˇ zjem

Kraljevstvu. “Tko mo ˇ ze

ˇ zivjeti [u sama

ˇ stvu], neka

ˇ zivi ta-

ko!” zaklju ˇ cio je Isus.

Tada su ljudi po ˇ celi Isusu dovoditi svoju djecu. Meu-

tim u ˇ cenici su stali prekoravati djecu i poku

ˇ sali su ih po-

tjerati, vjerojatno u najboljoj namjeri da Isusa po ˇ stede

nepotrebnog napora. Ali on je rekao: “Pustite djecu neka

dolaze k meni i ne branite im! Jer takvima pripada kraljev-stvo Bo

ˇ zje. Zaista, ka

ˇ zem vam, tko god ne primi kraljev-

stvo Bo ˇ zje poput djeteta, ne

´ ce u

´ ci u njega.”

Od Isusa mo ˇ zemo uistinu mnogo nau

ˇ citi! Da bismo u

ˇ sli

u Bo ˇ zje Kraljevstvo, moramo biti poput male djece koja

su ponizna i daju se pou ˇ citi. Ali Isusov primjer takoer

pokazuje koliko je va ˇ zno da roditelji provode vrijeme sa

svojom djecom. On je ljubav prema djeci pokazao i tako ˇ sto ih je uzimao u naru

ˇ cje i blagoslivljao ih.

Matej 19:1-15; 5. Mojsijeva 24:1; Luka 16:18; Marko 10:1-16; Luka 18:15-17

ˇ Koja su suprotstavljena gledi ˇ sta o razvodu postojala meu farizejima

i kako su oni poku ˇ sali isku

ˇ sati Isusa?

ˇ Kako je Isus odgovorio farizejima i ˇ sto je naveo kao jedini razlog

za razvod?

ˇ Za ˇ sto su u ˇ cenici rekli da je bolje ne ˇ zeniti se i kakav je na ˇ cin ˇ zivotaIsus preporu

ˇ cio?

ˇ Kako se Isus ophodio s malom djecom i ˇ sto u

ˇ cimo iz toga?



DOK je Isus na putu za Jeruzalem prolazio Perejom,

neki je mladi ´ c dotr

ˇ cao i pred njim pao na kolje-

na. Biblija ga naziva “poglavarem”, vjerojatno za-to

ˇ sto je imao odgovoran polo

ˇ zaj u svojoj sinagogi ili je

mo ˇ zda

ˇ cak bio

ˇ clan Sudbenog vije

´ ca. Usto je bio i vrlo bo-

gat. “U ˇ citelju dobri”, obratio se Isusu, “

ˇ sto moram

ˇ ciniti

da naslijedim ˇ zivot vje

ˇ cni?”

“Za ˇ sto me zove ˇ s dobrim?” odvratio je Isus. “Nitko nijedobar, osim jednoga, Boga.” Taj mladi po-glavar vjerojatno je rije

ˇ c “dobri” upotrije-

bio kao po ˇ casnu titulu, pa mu je

Isus dao do znanja da takva titulapripada samo Bogu.

“Ako ho ´ ce

ˇ s dobiti

ˇ zivot, dr

ˇ zi za-

povijedi!” nastavio je Isus.

Isus i bogatimladi poglavar

96



“Koje?” upitao ga je mladi ´ c.

Isus je potom citirao pet od Deset zapovijedi koje je Bogdao Izraelcima: “‘Ne ubij’, ‘Ne u

ˇ cini preljub’, ‘Ne ukradi’,

‘Ne svjedo

ˇ

ci la

ˇ

zno’, ‘Po

ˇ

stuj oca i majku’.” A naveo je i jed-nujo ˇ s va ˇ zniju zapovijed rekav ˇ si: “Ljubi bli ˇ znjega svojeg kaosamoga sebe.”

“U ˇ citelju, sve to dr

ˇ zim jo

ˇ s od mladosti svoje”, odgovo-

rio je poglavar posve iskreno. “ ˇ Sto mi jo

ˇ s nedostaje?”

Kad je ˇ cuo s kakvim je

ˇ zarom i iskreno

ˇ s

´ cu to pitao, Isus

je osjetio naklonost prema njemu. No zapazio je i da mu

je jako stalo do imetka koji je imao te mu je otvoreno uka-zao na taj problem: “Jedno ti nedostaje: idi, prodaj

ˇ sto god

ima ˇ s i novac daj siromasima, pa

´ ce

ˇ s imati blago na nebu!

A onda doi i idi za mnom!”

Isus je, nesumnjivo s tugom u o ˇ cima, gledao kako taj

mladi ˇ covjek ustaje i odlazi duboko o

ˇ zalo

ˇ s

´ cen. Bogatstvo

ga je toliko zaslijepilo da nije mogao prepoznati blago ko-

je ima istinsku vrijednost. “Kako

´

ce te

ˇ

sko bogati u

´

ci u kra-ljevstvo Bo ˇ zje!” tu ˇ zno je rekao Isus.

Te su rije ˇ ci jako iznenadile njegove u

ˇ cenike. No jo

ˇ s ih

je vi ˇ se zapanjilo kad je izjavio: “Lak

ˇ se je devi pro

´ ci kroz

u ˇ sicu igle nego bogatome u

´ ci u kraljevstvo Bo

ˇ zje.”

“Tko se onda mo ˇ ze spasiti?” zanimalo je u

ˇ cenike.

Pogledav ˇ si u njih, Isus je odgovorio: “Ljudima je to ne-

mogu ´ ce, ali nije Bogu. Bogu je sve mogu ´ ce.”Isti

ˇ cu

´ ci da je njihov izbor bio posve druga

ˇ ciji od odlu-

ke bogatog mladog poglavara, Petar je rekao: “Evo, mismo sve ostavili i po

ˇ sli smo za tobom.” Zatim je upitao:

“ ˇ Sto

´ cemo za to dobiti?”

Isus im je obe ´ cao: “Prilikom ponovnog stvaranja, kad

Sin ˇ covje

ˇ cji sjedne na svoje slavno prijestolje, i vi koji ide-

te za mnom sjest ´ cete na dvanaest prijestolja i suditi dva-naest plemena Izraelovih.” Time im je dao do znanja da ´ ce na Zemlji do

´ ci do potpune obnove i da

´ ce sve ponov-



no biti kao u edenskom vrtu. A Petar i drugi u ˇ cenici tre-

bali su za nagradu dobiti ˇ cast da s Kristom vladaju nad

obnovljenom Zemljom. Takva veli ˇ canstvena nagrada dois-

ta je vrijedna svake

ˇ

zrtve!Meutim u ˇ cenici su ve ´ c i za svog ˇ zivota bili blagoslov-ljeni. Isus im je dao

ˇ cvrsto jamstvo: “Nitko nije ostavio

ku ´ cu ili bra

´ cu ili sestre ili majku ili oca ili djecu ili njive

radi mene i radi dobre vijesti, a da ne ´ ce sada, u ovom vre-

menu, primiti stostruko: i ku ´ ce i bra

´ cu i sestre i majke i

djecu i njive, s progonstvima, a u poretku koji dolazi ˇ zivot

vje

ˇ

cni.”Kao

ˇ sto je Isus i obe

´ cao, gdje god su se na

ˇ sli, njegovi

u ˇ cenici mogli su sa svojom bra

´ com i sestrama u vjeri os-

tvariti ˇ cak

ˇ cvr

ˇ s

´ ce i dublje odnose nego s

ˇ clanovima svoje

obitelji. Bogati mladi poglavar o ˇ cito je izgubio tu mogu

´ c-

nost, ali i priliku da dobije vje ˇ cni

ˇ zivot u Bo

ˇ zjem nebe-

skom Kraljevstvu.

Nakon toga Isus je dodao: “Mnogi koji su prvi bit ´ ce po-

sljednji, a posljednji prvi.” ˇ Sto je time htio re

´ ci?

To zna ˇ ci da mnogi koji su u vjerskom pogledu “prvi”,

odnosno istaknuti i povla ˇ steni, kao

ˇ sto je naprimjer bio

bogati mladi poglavar, ne ´ ce u

´ ci u Kraljevstvo. Oni

´ ce biti

“posljednji”. No mnogi, uklju ˇ cuju

´ ci i ponizne Isusove u

ˇ ce-

nike, koje su samopravedni farizeji prezrivo nazivali “na-

rod zemlje” i smatrali ih “posljednjima” trebali su postati“prvi”. Drugim rije

ˇ cima, trebali su dobiti

ˇ cast da postanu

Kristovi suvladari u Kraljevstvu.Marko 10:17-31; Matej 19:16-30; Luka 18:18-30

ˇ Za ˇ sto se mladi

´ ca koji je pao pred Isusove noge naziva poglavarem?

ˇ Za ˇ sto Isus nije

ˇ zelio da ga se zove “dobrim”?

ˇ Kako primjer mladog poglavara pokazuje da bogatstvo mo ˇ ze biti opasna

zamka?

ˇ Koje je blagoslove Isus obe ´ cao svojim sljedbenicima?

ˇ U kom ´ ce smislu “prvi biti posljednji, a posljednji prvi”?



NAKON

ˇ sto je rekao svojim u

ˇ cenicima da

´ ce “mno-

gi koji su prvi biti posljednji, a posljednji prvi”,Isus je ispri

ˇ cao jednu pri

ˇ cu kako bi im to pojasnio.

“S kraljevstvom je nebeskim”, rekao je, “kao s ˇ covjekom,

doma

´

cinom, koji je iza

ˇ

sao rano ujutro da unajmi radnikeza svoj vinograd.”

Potom je nastavio: “Kad se [doma ´ cin] dogovorio s radni-

cima za denar na dan, poslao ih je u svoj vinograd. Kad jeopet iza

ˇ sao oko tre

´ ceg sata, vidio je druge kako stoje bes-

posleni na trgu, te im je rekao: ‘Idite i vi u vinograd, pa ´ cu

vam dati koliko bude pravo!’ I oti ˇ sli su. Opet je iza

ˇ sao oko

ˇ sestog i devetog sata i u

ˇ cinio isto tako. Na kraju je iza

ˇ sao

oko jedanaestog sata i na ˇ sao druge kako stoje, pa im je re-kao: ‘Za

ˇ sto stojite ovdje cijeli dan besposleni?’ Odgovorili

su mu: ‘Zato ˇ sto nas nitko nije unajmio.’ A on im je rekao:

‘Idite i vi u vinograd!’”

Doma ´ cin, odnosno vlasnik vinograda, predo

ˇ cava Jehovu

Boga, a vinograd je bio izraelski narod. Radnici u vinogra-du ozna

ˇ cavaju one koji su bili pod savezom Zakona, no pri-

je svega se misli na ˇ Zidove koji su ˇ zivjeli u vrijeme aposto-la. Vlasnik je pla

´ cu ugovorio samo s radnicima koji su

radili cijeli dan — trebali su dobiti “denar na dan”. Oni kojisu bili pozvani oko “tre

´ ceg sata”, odnosno oko devet sati

ujutro, radili su u vinogradu devet sati, a oni koji su bilipozvani oko

ˇ sestog, devetog i jedanaestog sata radili su

samo ˇ sest, tri odnosno jedan sat.

Radnici koji su radili cijeli dan, odnosno 12 sati, predo- ˇ cavaju

ˇ zidovske voe koji su se bavili isklju

ˇ civo vjerskom

slu ˇ zbom. Za razliku od njih, Isusovi u

ˇ cenici ve

´ cinu svog

Radnici u vinogradu97



ˇ zivota bavili su se ri-bolovom ili drugim poslovi-ma. Njih je Isus, kojega je poslao “do-ma

´ cin”, pozvao da budu njegovi u

ˇ cenici tek u

jesen 29. godine. Stoga su oni bili “posljednji”, odno-sno radnici koji su u jedanaesti sat do

ˇ sli raditi u vinograd.

Kad je Isus umro, zavr ˇ sio je simboli

ˇ cni radni dan te je

do ˇ slo vrijeme da radnici dobiju pla

´ cu. Vlasnik vinograda

tada je u ˇ cinio ne

ˇ sto neuobi

ˇ cajeno — najprije je platio

radnicima koji su do ˇ sli posljednji. Isus je ispri ˇ cao: “Kad je do

ˇ sla ve

ˇ cer, gospodar vinograda rekao je nadstojniku

svojemu: ‘Pozovi radnike i isplati im pla ´ cu, po

ˇ cev

ˇ si od po-

sljednjih pa do prvih!’ Kad su do ˇ sli oni od jedanaestog sata,

primili su svaki po denar. A kad su do ˇ sli prvi, pomislili su

da ´ ce dobiti vi

ˇ se, ali i njima je pla

´ ceno po denar. Primiv

ˇ si

pla ´ cu, po

ˇ celi su prigovarati doma

´ cinu: ‘Ovi posljednji ra-

dili su jedan sat, a ti si ih izjedna ˇ cio s nama koji smo cijeli dan naporno radili i trpjeli

ˇ zegu!’ A on je odgovorio

jednome od njih: ‘Prijatelju, ne ˇ cinim ti krivo. Zar se nisi



dogovorio sa mnom za denar? Uzmi svoje i idi! Ja ˇ zelim

ovom posljednjem dati koliko i tebi. Zar mi nije dopu ˇ ste-

no sa svojim ˇ ciniti

ˇ sto ho

´ cu? Zar je tvoje oko zlo zato

ˇ sto

sam ja dobar?’” U zaklju ˇ cku je Isus ponovio ono

ˇ sto im je

ve ´ c rekao: “Tako ´ ce posljednji biti prvi, a prvi posljednji.”

Isplata “denara” nije se odigrala prilikom Isusove smrti,ve

´ c na Pedesetnicu 33. godine, kadje “nadstojnik”, Isus Krist,

izlio sveti duh na svoje u ˇ cenike. Oni su bili “posljednji”, od-

nosno radnici koji su po ˇ celi raditi u jedanaesti sat. Denar ne

predo ˇ cava sam dar svetog duha, ve

´ c ne

ˇ sto

ˇ sto su u

ˇ cenici mo-

gli koristiti dok su jo ˇ s bili na Zemlji, a

ˇ sto im je omogu

´ cilo

da dobiju vje ˇ cni ˇ zivot. Denar je zapravo bio jedinstvena pri-lika koju su dobili — postali su pripadnici duhovnog Izra-ela, pomazani za propovijedanje o Bo

ˇ zjem Kraljevstvu.

Radnici koji su prvi bili unajmljeni ubrzo su vidjeli da suIsusovi u

ˇ cenici dobili pla

´ cu te da koriste svoj simboli

ˇ cni de-

nar. Ali oni su smatrali da za njih takva pla ´ ca — dobiva-

nje svetog duha i ˇ cast da mogu propovijedati o Kraljev-

stvu — nije dovoljno velika. “Prigovarali su doma ´ cinu”u tom smislu

ˇ sto su progonili Kristove u

ˇ cenike, “posljed-

nje” koji su do ˇ sli raditi u vinograd.

No jesu li ti dogaaji iz 1. stolje ´ ca jedino ispunjenje Isu-

sove usporedbe? Nisu. U suvremeno doba sve ´ cenici kr

ˇ s

´ can-

stva zbog svog su polo ˇ zaja i svoje vjerske slu

ˇ zbe smatrali da

je Bog njih “prve” unajmio da rade u njegovom simboli ˇ c-

nom vinogradu. U njihovim su o ˇ cima revni propovjedniciJehovinih svjedoka bili “posljednji”, odnosno smatrali su danemaju pravo dobiti bilo kakav zadatak u Bo

ˇ zjoj slu

ˇ zbi. No

upravo su ti propovjednici koje je sve ´ censtvo preziralo dobi-

li denar — ˇ cast da slu

ˇ ze kao pomazani zastupnici Bo

ˇ zjeg

nebeskog Kraljevstva. Matej 19:30–20:16

ˇ

ˇ

Sto predo

ˇ

cava vinograd? Koga predo

ˇ

cavaju vlasnik vinograda, radnicikoji su radili 12 sati i radnici koji su radili samo 1 sat?

ˇ Kada je zavr ˇ sio simboli

ˇ cni radni dan i kada su radnici dobili pla

´ cu?

ˇ

ˇ Sto je “denar”?



OTPRILIKE tjedan dana prije Pashe Isus i njegovi

u ˇ cenici pre

ˇ sli su Jordan i iz Pereje u

ˇ sli u Judeju.

S njima su putovali i mnogi drugi koji su se uputi-li u Jeruzalem na proslavu blagdana.

Isus je hodao ispred svojih u ˇ cenika, a oni su bili zadiv-

ljeni kad su vidjeli s kakvom hrabro ˇ s

´ cu i odlu

ˇ cno

ˇ s

´ cu ide u

Jeruzalem. Samo nekoliko tjedana ranije, kad je Isus zbog

Lazarove smrti krenuo iz Pereje u Judeju, Toma je ostalimu

ˇ cenicima rekao: “Poimo i mi, da umremo s njim!” A na-

kon ˇ sto je Isus uskrsnuo Lazara,

ˇ clanovi Sudbenog vije

´ ca

skovali su plan da ga pogube. Stoga je posve razumljivo ˇ sto je u

ˇ cenike obuzeo strah kad su ponovno do

ˇ sli u Judeju.

Da bi ih pripremio na ono ˇ sto ih je

ˇ cekalo, Isus je dva-

naestoricu uzeo na stranu te im rekao: “Evo, idemo u Je-

ruzalem. Sin ˇ covje ˇ cji bit ´ ce predan glavarima sve ´ ceni ˇ ckimi pismoznancima, a oni

´ ce ga osuditi na smrt i predati ga

neznabo ˇ scima, i izrugivat

´ ce mu se i pljuvati ga i bi

ˇ cevati

ga i ubiti, a nakon tri dana on ´ ce uskrsnuti.”

Bio je to tre ´ ci put u proteklih nekoliko mjeseci da je u

ˇ ce-

nicima govorio o svojoj smrti i uskrsnu ´ cu. Oni su ga slu-

ˇ sali, ali nisu razumjeli

ˇ sto im

ˇ zeli re

´ ci. Mo

ˇ zda je razlog bilo

to ˇ sto su vjerovali da ´ ce izraelsko kraljevstvo biti obnovlje-no na Zemlji te su se nadali da

´ ce dobiti slavu i

ˇ cast s Kri-

stom u njegovom zemaljskom kraljevstvu.

Meu onima koji su putovali na Pashu bila je i Saloma,majka apostola Jakova i Ivana. Njih je dvojicu Isus prozvao“sinovima groma”, nesumnjivo zbog njihove temperament-ne naravi. Oni su ve

´ c neko vrijeme pri

ˇ zeljkivali istaknute

polo ˇ zaje u Kristovom Kraljevstvu, a i svojoj su majci pri- ˇ cali o tome. Stoga je ona u njihovo ime pristupila Isusu ipoklonila mu se s namjerom da mu uputi jednu molbu.

Prepirka na posljednjemputu u Jeruzalem

98



“ ˇ Sto

ˇ zeli

ˇ s?” upitao ju je Isus.

Ona je odgovorila: “Reci da ova mojadva sina u kraljevstvu tvojemu sjednu

jedan tebi zdesna, a drugi slijeva!”Znaju

´ ci tko zapravo stoji iza te

molbe, Isus je Jakovu i Ivanu rekao:“Ne znate

ˇ sto tra

ˇ zite. Mo

ˇ zete li piti

ˇ ca

ˇ su koju ja trebam piti?”

“Mo ˇ zemo”, odgovorili su. Premda im

je Isus kratko prije toga rekao da ´ ce se su-

o ˇ citi s okrutnim zlostavljanjem, a na kon-

cu i biti pogubljen, oni o ˇ cito nisu razumje-

li da je upravo na to mislio kad je govorio o “ ˇ ca

ˇ si”

koju treba piti.

Unato ˇ c tome rekao im je: “Zaista

´ cete piti

ˇ ca

ˇ su moju, ali

da sjedite meni zdesna i slijeva ne mogu ja dati, nego topripada onima kojima je Otac moj pripremio.”

U meuvremenu su ostala desetorica apostola saznala ˇ sto su Jakov i Ivan zatra

ˇ zili, pa su se naljutili. Mo

ˇ zda su

ba ˇ s njih dvojica imala glavnu rije

ˇ c u raspravama koje su

apostoli ranije vodili o tome tko je meu njima najve ´ ci.

Molba koju je njihova majka uputila Isusu pokazala je danisu primijenili savjet o poniznosti koji im je on ve

´ c pri-

je dao. Na ˇ zalost, njihova

ˇ zelja za istaknutim polo

ˇ za-

jem jo ˇ s je uvijek bila vrlo jaka.

Da bi rije ˇ sio nastali problem i pomogao apostolima

da se prestanu ljutiti, Isus je sazvao dvanaestoricu is ljubavlju im savjetovao: “Znate da vladari gospodarenarodima i velika

ˇ si ih dr

ˇ ze pod svojom vla

ˇ s

´ cu. A meu

vama neka ne bude tako! Nego tko god ho ´ ce biti velik

meu vama, neka vam bude sluga i tko god ho ´ ce biti prvi

meu vama, neka vam bude rob!”On sam pru

ˇ zio im je primjer koji su trebali

opona ˇ sati. Rekao im je: “Tako i Sin

ˇ covje

ˇ c-



ji nije do ˇ sao da mu slu

ˇ ze, nego

da slu ˇ zi i da svoj

ˇ zivot dade kao

otkupninu za mnoge.” Isus nije

samo slu

ˇ

zio drugima ve

´

c je biospreman ˇ cak i umrijeti za ljud-ski rod. U

ˇ cenici su se trebali

ugledati na njega. Trebali su bitiponizni i razviti

ˇ zelju da slu

ˇ ze dru-

gima, a ne tra ˇ ziti istaknuti polo

ˇ zaj niti

o ˇ cekivati da drugi slu

ˇ ze njima.

Matej 20:17-28; Marko 3:17; 9:33-37; 10:32-45; Luka

18:31-34; Ivan 11:16

ˇ Za ˇ sto je u

ˇ cenike obuzeo strah?

ˇ Kako je Isus pripremio svoje u ˇ cenike na ono

ˇ sto

ih je ˇ cekalo?

ˇ

ˇ Sto je Saloma zatra

ˇ zila od Isusa i kako su na to

reagirala desetorica apostola?

ˇ Kako je Isus rije ˇ sio prepirku koja je izbila

meu apostolima?



UBRZO nakon

ˇ sto su Isus i mno

ˇ stvo koje je puto-

valo s njim u

ˇ

sli u Judeju, stigli su u Jerihon, koji je od Jeruzalema bio udaljen oko dan hoda. Posvemu sude

´ ci, postojala su dva Jerihona — stari

ˇ zidovski

grad i noviji, rimski grad — a meusobno su bili udaljeniotprilike kilometar i pol. Kad je mno

ˇ stvo

ˇ sto je slijedilo

Isusa iza ˇ slo iz starog grada i pribli

ˇ zilo se novom, dvojica

slijepih prosjaka ˇ cula su kome

ˇ sanje ljudi. Jedan od prosja-

ka zvao se Bartimej.Saznav

ˇ si da onuda prolazi Isus, Bartimej i drugi slijepac

po ˇ celi su vikati: “Gospodine, smiluj nam se, Sine Davi-

dov!” Kad ih je mno ˇ stvo stalo u

ˇ sutkivati, oni su jo

ˇ s glasni-

je vikali: “Gospodine, smiluj nam se, Sine Davidov!”

Isus je ˇ cuo da ga netko doziva, pa je zastao. Nekima iz

mno ˇ stva zapovjedio je da mu dovedu ljude koji su vikali.

Oni su oti ˇ sli po prosjake i jednom od njih rekli: “Budi hra-bar! Ustani, zove te!” Sav sretan, slijepac je zbacio sa sebehaljinu, sko

ˇ cio na noge i oti

ˇ sao k Isusu.

“ ˇ Sto ho

´ cete da vam u

ˇ cinim?” upitao je Isus dvojicu sli-

jepaca.

“Gospodine, neka nam se otvore o ˇ ci!” zamolili su ga.

Sa

ˇ

zaliv

ˇ

si se, Isus im je dodirnuo o ˇ ci. Prema izvje

ˇ

staju izMarkovog evanelja, jednom od njih rekao je: “Idi, vjerate tvoja ozdravila!” Slijepci su odmah progledali i nesum-njivo su obojica po

ˇ cela slaviti Boga. Vidjev

ˇ si

ˇ sto se dogo-

dilo, i narod je stao hvaliti Boga. Bartimej i njegov prija-telj bez oklijevanja su po

ˇ sli za Isusom.

Dok je prolazio Jerihonom, oko Isusa se sakupilo silno

mno ˇ stvo ljudi. Svi su ˇ zeljeli vidjeti onoga tko je izlije ˇ ciodvojicu slijepaca. Ljudi su sa svih strana okru

ˇ zili Isusa, pa

ga neki uop ´ ce nisu mogli vidjeti. Meu njima je bio i Za-

Isus pou ˇ cava u Jerihonu99



kej, glavni poreznik u Jerihonu i okolici. Kako je bio niskarasta, nije mogao vidjeti

ˇ sto se dogaa.

Stoga je otr ˇ cao naprijed i popeo se na divlju smo-

kvu

ˇ

sto je rasla uz put kojim je Isus trebao pro

´

ci.S te je visine mogao dobro vidjeti. Kad

je Isus stigao na to mjesto, pogle-dao je prema gore i povikao: “Za-keju, sii brzo, jer danas trebambiti gost u tvojoj ku

´ ci!” Radostan

zbog toga, on je odmah si ˇ sao sa

stabla i po

ˇ

zurio kako bi pripre-mio sve za svog posebnog gosta.



No kad su ljudi to ˇ culi, po

ˇ celi su gunati. Smatrali su

da Isusu ne prili ˇ ci da bude gost u ku

´ ci takvog

ˇ covjeka. Na-

ime, Zakej se obogatio nepo ˇ stenim putem iznuuju

´ ci no-

vac od ljudi.Kad je Isus u ˇ sao u njegovu ku ´ cu, mno ˇ stvo koje je i ˇ sloza njim po

ˇ celo je prigovarati: “Svratio je kod

ˇ covjeka koji

je gre ˇ snik.” No Isus je znao

ˇ sto je Zakeju u srcu te je vi-

dio da bi se mogao pokajati. A on ga nije razo ˇ carao. Us-

tao je i rekao mu: “Evo, Gospodine, polovinu svoje imovi-ne dajem siromasima i svima koje sam la

ˇ zno optu

ˇ zio da

bih iznudio novac vra

´

cam

ˇ

cetverostruko.”Zakej je dokazao da se iskreno kaje time ˇ sto je pola svogimetka dao siroma

ˇ snima, a od druge polovice vratio novac

onima koje je prevario. O ˇ cito je na temelju svojih poreznih

spisa mogao to ˇ cno izra

ˇ cunati koliko duguje tim ljudima.

Stoga je obe ´ cao da

´ ce sve

ˇ sto je iznudio vratiti

ˇ cetvero-

struko, u skladu s Bo ˇ zjom zapovijedi: ‘Ako tko ukrade

ovcu, neka vrati

ˇ

cetiri ovce za jednu ovcu.’Isus je bio zadovoljan Zakejevom odlukom da razdijeli

svoju imovinu. Rekao je: “Danas je do ˇ slo spasenje ovoj

ku ´ ci, jer je i ovo sin Abrahamov. Jer Sin je

ˇ covje

ˇ cji do

ˇ sao

da tra ˇ zi i spasi

ˇ sto je izgubljeno.”

On je ve ´ c ranije govorio o “izgubljenima” kad je ispri-

ˇ cao usporedbu o rasipnom sinu. No Zakej je bio

ˇ zivi pri-

mjer osobe koja je bila “izgubljena” i zatim “pronaena”.Iako su vjerski voe i oni koji su bili na njihovoj stranigunali i prigovarali Isusu zato

ˇ sto je posve

´ civao pa

ˇ znju

ljudima poput Zakeja, on je i dalje tra ˇ zio izgubljene “sino-

ve Abrahamove” i pomagao im da se spase.Matej 20:29-34; Marko 10:46-52; Luka 18:35–19:10; 2. Mojsijeva 22:1

ˇ Gdje je Isus sreo slijepe prosjake i ˇ sto je u

ˇ cinio za njih?

ˇ Tko je bio Zakej i za ˇ sto se popeo na stablo?

ˇ Kako je Zakej dokazao da se kaje?

ˇ Kako se Isus ophodio sa Zakejom i ˇ sto u

ˇ cimo iz toga?



U

ˇ CENICI su vjerovali da

´ ce, kad stignu u Jeruzalem,

Isus svima objaviti da je Mesija i uspostaviti svojeKraljevstvo. Da bi ispravio njihove pogre ˇ sne pre-dod

ˇ zbe i objasnio im da

´ ce Kraljevstvo zavladati tek u da-

lekoj budu ´ cnosti, ispri

ˇ cao im je jednu usporedbu. Vjerojat-

no se jo ˇ s uvijek nalazio u Zakejevoj ku

´ ci, kamo je bio

svratio na putu u Jeruzalem.

“Neki ˇ covjek plemenita roda”, ispri

ˇ cao je Isus, “otputo-

vao je u daleku zemlju da preuzme kraljevsku vlast i da sepotom vrati.” Taj “ ˇ covjek plemenita roda” bio je Isus, a “da-leka zemlja” predo

ˇ cavala je nebo. Isus je na nebu od svog

Oca trebao dobiti kraljevsku vlast.

Prije odlaska ˇ covjek plemenita roda pozvao je deset svo-

jih robova i svakom je dao po jednu srebrnu minu, rekav- ˇ si im: “Trgujte dok ne doem!” Robovi su u prvobitnomispunjenju predo

ˇ cavali Isusove prve u

ˇ cenike, a u

ˇ sirem smi-

slu sve one koji su dobili priliku da zajedno s njim budusunasljednici nebeskog Kraljevstva.

Srebrne mine bile su vrijedan novac. Radnik na polju mo-rao je raditi tri mjeseca da bi zaradio jednu minu. No

ˇ sto

one predo ˇ cavaju? Kako su robovi trebali trgovati njima?

Mine predo ˇ cavaju sredstva koja su duhom pomazani

u ˇ cenici mogli koristiti kako bi pomogli drugima da posta-

nu nasljednici nebeskog Kraljevstva prije Isusovog dolaskau ulozi Kralja. Nakon

ˇ sto je uskrsnuo i ukazao se svojim

u ˇ cenicima, Isus im je dao simboli

ˇ cne mine kako bi

ˇ cinili

nove u ˇ cenike i tako pove

´ cavali broj onih koji

´ ce s njim vla-

dati na nebu.

“No”, nastavio je Isus, “sunarodnjaci su mrzili [ ˇ covjeka

plemenita roda] te su poslali za njim izaslanstvo s poru-

kom: ‘Ne ˇ zelimo da on kraljuje nad nama.’” Ti “sunarod-njaci” predo

ˇ cavali su Izraelce, ili

ˇ Zidove, ali naravno me-

u njih se nisu ubrajali Isusovi u ˇ cenici. Nakon

ˇ sto je Isus

Usporedba o minama100



uza ˇ sao na nebo,

ˇ Zidovi su progonili njegove u

ˇ cenike i time

jasno pokazali da ne ˇ zele da on bude njihov kralj — ba

ˇ s

poput “sunarodnjaka” koji su poslali izaslanstvo.

Kako su robovi iskoristili mine koje su dobili od gospo-dara? Isus je objasnio: “Kad se on vratio, nakon ˇ sto je pre-uzeo kraljevsku vlast, zapovjedio je da mu dozovu one ro-bove kojima je dao srebrni novac, da bi utvrdio

ˇ sto su

zaradili. Tada je pristupio prvi i rekao: ‘Gospodaru, tvojamina donijela je deset mina.’ A on mu je rekao: ‘Odli

ˇ cno,

dobri robe! Zato ˇ sto si bio vjeran u najmanjem, vladaj nad

deset gradova!’ Zatim je do ˇ sao drugi i rekao: ‘Tvoja mina,

gospodaru, donijela je pet mina.’ I ovome je rekao: ‘Ti bu-di nad pet gradova!’”

Rob koji je zaradio deset mina predo ˇ cava pomazane u

ˇ ce-

nike, uklju ˇ cuju

´ ci i apostole, u razdoblju od Pedesetnice

33. godine pa sve do danas. Rob koji je donio pet mina ta-koer predo

ˇ cava pomazane u

ˇ cenike u istom tom razdoblju,

no one koji su u skladu sa svojim mogu ´ cnostima i okolno-

stima u ne ˇ sto manjoj mjeri pove ´ cali kraljevu imovinu naZemlji. I jedni i drugi revno su propovijedali dobru vijestzbog

ˇ cega su mnogi ljudi iskrena srca postali kr

ˇ s

´ cani. Od

deset robova devet ih je dobro obavilo svoj posao i umno- ˇ zilo novac koji im je bio povjeren.

Isus je nastavio: “A tre ´ ci je do

ˇ sao i rekao: ‘Gospodaru,

evo tvoje mine! Dr ˇ zao sam je pohranjenu u rupcu. Bojao

sam te se jer si strog ˇ covjek, uzima ˇ s ˇ sto nisi ulo ˇ zio i ˇ zanje ˇ s ˇ sto nisi posijao.’ A on mu je odvratio: ‘Iz tvojih te usta su-dim, zli robe. Znao si da sam strog

ˇ covjek, da uzimam

ˇ sto

nisam ulo ˇ zio i

ˇ zanjem

ˇ sto nisam posijao. Za

ˇ sto onda nisi

moj srebrni novac stavio u banku? Tada bih ga ja po dola-sku podigao s kamatama.’ A onima koji su stajali ondje re-kao je: ‘Uzmite od njega minu i dajte je onome koji ima de-

set mina!’”To

ˇ sto je zli rob ostao bez simboli

ˇ cne mine zna

ˇ cilo je da

je izgubio svoje mjesto u nebeskom Kraljevstvu. Izgubio je



priliku da, simboli ˇ cno govore

´ ci, vlada nad deset odnosno

pet gradova. Zanimljivo je zapaziti da taj rob nije bio pro-gla

ˇ sen zlim zato

ˇ sto je u

ˇ cinio ne

ˇ sto lo

ˇ se, ve

´ c zato

ˇ sto se

nije trudio pove

´

cati bogatstvo svog gospodara.Kad je njegovu minu dobio prvi rob, neki su prigovorili:“Gospodaru, on ve

´ c ima deset mina!” No gospodar je od-

vratio: “Ka ˇ zem vam, svakome tko ima, jo

ˇ s

´ ce se dati, a ono-

me tko nema, oduzet ´ ce se i ono

ˇ sto ima. A one moje ne-

prijatelje koji nisu htjeli da ja kraljujem nad njima dovediteovamo i pogubite ih preda mnom!”

Luka 19:11-27; Matej 28:19, 20

ˇ

ˇ Sto je Isusa potaknulo da ispri

ˇ ca usporedbu o minama?

ˇ Tko je ˇ covjek plemenita roda i

ˇ sto je zemlja u koju je trebao otputovati?

ˇ Tko su robovi, a ˇ sto su mine?

ˇ Tko su sunarodnjaci i kako su pokazali da mrze ˇ covjeka plemenita roda?

ˇ Za ˇ sto je jedan rob nazvan zlim i

ˇ sto je za njega zna

ˇ cio gubitak mine?



OTI

ˇ SAV

ˇ SI iz Jerihona, Isus je krenuo prema Betaniji.

Put je trajao gotovo

ˇ

citav dan budu

´

ci da se trebalopenjati oko 20 kilometara te ˇ sko prohodnim pod-ru

ˇ cjem. Naime, Jerihon je bio smje

ˇ sten na oko 250 meta-

ra ispod razine mora, a Betanija se nalazila na nadmor-skoj visini od oko 750 metara. Kao

ˇ sto smo ve

´ c prije

saznali, u Betaniji su ˇ zivjeli Lazar i njegove sestre. To je

selo bilo oko tri kilometra udaljeno od Jeruzalema, a na-lazilo se na isto

ˇ cnom obronku Maslinske gore.

Mnogi koji su u Jeruzalem do ˇ sli na Pashu stigli su ranije kako bi se obredno o

ˇ cistili. Mo

ˇ zda su bili dotaknuli le

ˇ s

ili strvinu ili se na neki drugi na ˇ cin one

ˇ cistili. Stoga su

u skladu s propisima u ˇ cinili sve

ˇ sto je bilo potrebno da bi

bili ˇ cisti, prikladni za proslavu Pashe. Kad su se okupili u

hramu, mnogi od njih nagaali su ho ´ ce li Isus do

´ ci na

Pashu.

Jeruzalem je bio ˇ zari ˇ ste rasprava o Isusu. Svima je bilopoznato da ga vjerski voe

ˇ zele uhvatiti i pogubiti. Ustva-

ri, ˇ cak su izdali zapovijed da svatko tko

sazna gdje se Isus nalazi mora to doja-

U ˇ Simunovoj ku

´ ci101



viti njima. U posljednjih nekoliko mjeseci tri su ga putapoku

ˇ sali ubiti — na Blagdan sjenica, na Blagdan posve

´ ce-

nja i nakon ˇ sto je uskrsnuo Lazara. Zato su se ljudi pitali

ho

´

ce li se Isus ponovno pojaviti u javnosti. “

ˇ

Sto mislite?”pitali su jedni druge.

On je u Betaniju stigao ˇ sest dana prije Pashe, koja se

prema ˇ zidovskom kalendaru slavila 14. nisana. Onamo je

do ˇ sao u petak uve

ˇ cer, kad je zapo

ˇ ceo 8. nisana. Na put u

Betaniju nije mogao krenuti u subotu zato ˇ sto je

ˇ zidovski

zakon zabranjivao putovanje na dan po ˇ cinka, koji je zapo-

ˇ cinjao zalaskom sunca u petak, a zavr

ˇ savao zalaskom sun-

ca u subotu. Isus je vjerojatno kao i ranije oti ˇ sao u Laza-rov dom i ondje preno

´ cio.

U subotu je njega i njegove suputnike ˇ covjek iz Betani-

je po imenu ˇ Simun pozvao na ve

ˇ ceru. Taj je

ˇ covjek prije

bolovao od gube, a mogu ´ ce je da ga je Isus izlije

ˇ cio. Mar-

ta je, kao i uvijek, marljivo poslu ˇ zivala goste, a Marija je

po svom obi ˇ caju posvetila pa

ˇ znju Isusu. No ovaj je put

u ˇ cinila ne ˇ sto ˇ sto je izazvalo nego-dovanje meu u

ˇ cenicima.

Otvorila je alabastrenubo

ˇ cicu koja je sadr

ˇ zavala



libru mirisnog ulja, “pravog narda”. To je ulje bilo vrloskupo — njegova je vrijednost iznosila skoro koliko i go-di

ˇ snja pla

´ ca najamnog radnika. Kad je Marija izlila ulje

na Isusovu glavu i noge te mu kosom obrisala noge, ugo-dan miris ispunio je cijelu ku ´ cu.

U ˇ cenici su se tada razljutili i upitali: “

ˇ Cemu ovo rasipa-

nje?” A Juda Iskariot prigovorio je: “Za ˇ sto se ovo mirisno

ulje nije prodalo za tristo denara i to dalo siromasima?”No on se zapravo nije brinuo za siromahe, nego je to re-kao zato

ˇ sto je krao iz kutije u kojoj su u

ˇ cenici dr

ˇ zali no-

vac.

Meutim Isus je stao u Marijinu obranu. “Pustite je!”rekao im je. “

ˇ Sto ste se okomili na nju? U

ˇ cinila je dobro

djelo na meni. Jer siromahe uvijek imate uza se i mo ˇ zete

im ˇ ciniti dobro kad god ho

´ cete, a mene nemate uvijek.

U ˇ cinila je

ˇ sto je mogla: unaprijed je izlila mirisno ulje na

tijelo moje da ga pripremi za ukop. Zaista, ka ˇ zem vam,

gdje se god bude propovijedala dobra vijest, po cijelomsvijetu, govorit ´ ce se i to ˇ sto je u ˇ cinila ova ˇ zena, u spomenna nju.”

Kako se Isus u Betaniji nalazio ve ´ c ne

ˇ sto vi

ˇ se od jednog

dana, vijest o njegovom dolasku pro ˇ sirila se unaokolo.

Mnogi su do ˇ sli u

ˇ Simunovu ku

´ cu vidjeti njega, ali i Laza-

ra, koji je takoer bio ondje. Zato su se sve ´ ceni

ˇ cki glavari

dogovorili da ubiju ne samo Isusa nego i Lazara. Bili su

ljuti jer su mnogi povjerovali u Isusa kad su vidjeli ˇ covje-ka kojega je uskrsnuo iz mrtvih. Vjerski voe doista su bilizli.

Ivan 11:55–12:11; Matej 26:6-13; Marko 14:3-9; Djela apostolska 1:12

ˇ O ˇ cemu se raspravljalo u jeruzalemskom hramu i za

ˇ sto?

ˇ Kako znamo da je Isus u Betaniju stigao u petak, a ne u subotu?

ˇ

Gdje je Isus nakon dolaska u Betaniju vjerojatno proveo subotu?ˇ Koji je Marijin postupak izazvao burnu reakciju u

ˇ cenika i kako je Isus

obranio Mariju?

ˇ Kako su sve ´ ceni

ˇ cki glavari pokazali koliko su zli?



UNEDJELJU ujutro, 9. nisana, Isus je s u ˇ cenicimaoti

ˇ sao iz Betanije i zaputio se u Jeruzalem preko

Maslinske gore. Ubrzo su se pribli ˇ zili Betfagi, koja

se nalazila na toj gori. Dvojici svojih u ˇ cenika Isus je zapo-

vjedio:

“Poite u selo koje vidite pred sobom! Odmah ´ cete na

´ ci

privezanu magaricu i uz nju magare. Odve ˇ zite ih i dovedi-

te k meni! Ako vam tko ˇ sto ka ˇ ze, recite: ‘Gospodinu trebaju.’ I odmah

´ ce ih pustiti.”

U ˇ cenici su tek kasnije shvatili da su upute koje im je Isus

dao povezane s ispunjenjem jednog biblijskog proro ˇ can-

stva. Prorok Zaharija predskazao je da ´ ce obe

´ cani Kralj

ujahati u Jeruzalem na magarcu, odnosno “magaretu, mla-duncu magari

ˇ cinu”. Sli

ˇ cno tome kralj Salamun je jahao na

muli kad je trebao biti pomazan za kralja.Kad su u

ˇ cenici u

ˇ sli u Betfagu te uzeli magare i njegovu

majku, neki od onih ˇ sto su stajali u blizini upitali su ih za-

ˇ sto to

ˇ cine. Oni su odgovorili da

ˇ zivotinje trebaju Gospo-

dinu, pa su im ljudi dopustili da ih odvedu. Potom su u ˇ ce-

nici na magaricu i magare polo ˇ zili svoje haljine, a Isus je

sjeo na magare.

Dok je jahao prema Jeruzalemu, sve se vi ˇ se ljudi po ˇ celookupljati oko njega. Mnogi iz naroda prostirali su svoje ha-ljine po putu, a drugi su rezali grane sa stabala i njima pre-krivali put kojim je Isus trebao pro

´ ci. “Blagoslovljen onaj

koji dolazi kao Kralj u ime Jehovino!” uzvikivali su. “Mirna nebu i slava na visinama!”

Neki farizeji iz mno ˇ stva razljutili su se kad su

ˇ culi takve

povike te su Isusu prigovorili: “U ˇ citelju, prekori svoje u ˇ ce-nike!” No on im je nato rekao: “Ka

ˇ zem vam, ako ovi u

ˇ su-

te, kamenje ´ ce vikati.”

Kraljevski ulazaku Jeruzalem

102



“ ˇ

Cujem”, odgovorio im je Isus. “Zar nikada niste ˇ citali:

‘Iz usta male djece i dojen ˇ cadi pribavio si sebi hvalu’?”

Isus je jo ˇ s neko vrijeme pou

ˇ cavao u hramu. Potom je

ondje “razgledao sve uokolo” i, kako je ve

´

c bilo kasno, vra-tio se u Betaniju s dvanaestoricom apostola. Ondje je pre-no

´ cio, vjerojatno u ku

´ ci svog prijatelja Lazara.

Matej 21:1-11, 14-17; Marko 11:1-11; Luka 19:29-44; Ivan 12:12-19; Zaharija 9:9

ˇ Kada je i na koji na ˇ cin Isus u

ˇ sao u Jeruzalem?

ˇ Za ˇ sto Isus nije htio prekoriti narod koji mu je upu

´ civao hvale?

ˇ Kako se Isus osje ´ cao kad je ugledao Jeruzalem i

ˇ sto je prorekao?

ˇ ˇ Sto se dogodilo kad je Isus oti ˇ sao u hram?



ISUS i njegovi u

ˇ cenici proveli su tri no

´ ci u Betaniji na-

kon

ˇ

sto su do

ˇ

sli iz Jerihona. U ponedjeljak 10. nisanave ´ c su rano ujutro bili na putu za Jeruzalem. Kad jeIsus izdaleka ugledao smokvu koja je imala li

ˇ s

´ ce, oti

ˇ sao je

vidjeti ho ´ ce li na njoj na

´ ci i koji plod, jer je bio gladan.

Bilo je neobi ˇ cno

ˇ sto je krajem o

ˇ zujka stablo ve

´ c imalo

li ˇ s

´ ce budu

´ ci da su smokve dozrijevale tek u lipnju. No Isus

je vidjev ˇ si da je smokva tako rano prolistala o

ˇ cito pomi-

slio da

´

ce na njoj biti i plodova. Ali razo

ˇ

carao se. Smokva je zbog svog li

ˇ s

´ ca odavala krivi dojam. Tada je Isus pro-

kleo smokvu: “Neka nitko nikada vi ˇ se ne jede ploda s te-

be!” U ˇ cinak i zna

ˇ cenje tih Isusovih rije

ˇ ci mogli su se vidje-

ti ve ´ c idu

´ ceg jutra.

Ubrzo je s u ˇ cenicima stigao u Jeruzalem. Po

ˇ sao je u

hram, koji je prethodnog poslijepodneva obi ˇ sao i dobro

promotrio. No tog je dana odlu ˇ cio ne

ˇ sto poduzeti, kao i

kad je tri godine ranije do ˇ sao na Pashu. Izbacio je ljude

koji su u hramu prodavali i kupovali te je prevrnuo stolo-ve mjenja

ˇ cima novca i klupe prodava

ˇ cima golubova. Ni-

kome nije dopu ˇ stao da kroz hram pronese kakav predmet.

Ljudima koji su ondje mijenjali novac i prodavali ˇ zivo-

tinje prijekorno je rekao: “Nije li pisano: ‘Moj ´ ce se dom

zvati dom molitve za sve narode’? A vi ste od njega na ˇ ci-

nili pe ´ cinu razbojni

ˇ cku!” Trgovce je nazvao razbojnicima

zato ˇ sto su zara

ˇ cunavali previsoke cijene onima koji nisu

imali druge nego od njih kupiti ˇ zrtvene

ˇ zivotinje. Zato je

njihovo trgovanje smatrao iznuivanjem i plja ˇ ckom.

Kad su sve ´ ceni

ˇ cki glavari, pismoznanci i vode

´ ci ljudi na-

roda ˇ culi

ˇ sto je Isus u

ˇ cinio, ponovno su tra

ˇ zili na

ˇ cina da

ga ubiju. Time su dokazali da ni ˇ sta nije moglo promijeni-ti njihovo zlo srce. No nisu znali kako se do

ˇ cepati Isusa

jer je narod stalno bio uz njega i slu ˇ sao ga.

Ponovno u hramu103



Osim ˇ

Zidova, na Pashu su do ˇ sli i ne-

ˇ Zidovi koji su se

obratili na ˇ zidovsku vjeru. Neki Grci, koji su o

ˇ cito bili

obra ´ cenici, pristupili su Filipu i rekli mu da bi htjeli vidje-

ti Isusa. On je oti

ˇ

sao i rekao to Andriji, mo

ˇ

zda zato

ˇ

sto nije bio siguran bi li takvo ˇ sto bilo prikladno. Isus je o ˇ cito jo

ˇ s uvijek bio u hramu, gdje su ga Grci mogli vidjeti.



Znaju ´ ci da mu je preostalo svega nekoliko dana do smr-

ti, Isus je ispri ˇ cao jednu usporedbu kojom je slikovito pre-

do ˇ cio situaciju u kojoj se nalazio. Rekao je: “Do

ˇ sao je

ˇ cas

da Sin

ˇ

covje

ˇ

cji bude proslavljen. Zaista, zaista, ka

ˇ

zem vam,ako zrno p

ˇ senice ne padne u zemlju i ne umre, ostaje sa-

mo. Ali ako umre, donosi obilan urod.”

Jedno zrno p ˇ senice ima vrlo malu vrijednost. No ako se

stavi u zemlju i ako “umre”, ono proklija i s vremenom iz-

raste u klas koji donese mnogo zrnja p ˇ senice. Isus je u pre-

nesenom smislu bio poput tog jednog zrna, odnosno bio

je jedini savr ˇ seni ˇ covjek. Time ˇ sto je umro vjeran Boguomogu

´ cio je vje

ˇ cni

ˇ zivot mnogim vjernim Bo

ˇ zjim sluga-

ma koji su po ˇ zrtvovni poput njega. Zato je rekao: “Tko

ljubi svoj ˇ zivot, uni

ˇ stava ga, a tko mrzi svoj

ˇ zivot u ovom

svijetu, sa ˇ cuvat

´ ce ga za

ˇ zivot vje

ˇ cni.”

On o ˇ cito nije govorio samo o sebi, jer je u nastavku ob-

jasnio: “Ako mi tko ho ´ ce slu

ˇ ziti, neka ide za mnom. I gdje

sam ja, ondje ´ ce biti i moj sluga. Ako mi tko bude slu ˇ zio,Otac

´ ce mu iskazati

ˇ cast.” Onima koji slijede Isusa i slu

ˇ ze

mu Jehova ´ ce iskazati veliku

ˇ cast — dat

´ ce im da budu

s Kristom u Kraljevstvu!

Svjestan da ga o ˇ cekuju stra

ˇ sne patnje i mu

ˇ cna smrt, Isus

je nastavio: “Sada mi je du ˇ sa uznemirena.

ˇ Sto da ka

ˇ zem?

O ˇ ce, spasi me od ovog

ˇ casa!” Premda je po

ˇ zelio da mo

ˇ ze

izbje ´ ci ono

ˇ sto ga

ˇ ceka, Isus je ipak rekao: “Ali zato sam

i do ˇ sao do ovoga

ˇ casa.” Bio je potpuno spreman podlo

ˇ zi-

ti se Bo ˇ zjoj volji, pa tako i

ˇ zrtvovati svoj

ˇ zivot.

Matej 21:12, 13, 18, 19; Marko 11:12-18; Luka 19:45-48; Ivan 12:20-27

ˇ Za ˇ sto je Isus o

ˇ cekivao da

´ ce na stablu na

´ ci smokve premda im jo

ˇ s nije

bilo vrijeme?

ˇ Za ˇ sto je Isus prodava ˇ ce u hramu nazvao “razbojnicima”?

ˇ U kom je smislu Isus bio poput zrna p ˇ senice koje “umire”?

ˇ Kako je Isus gledao na patnje i smrt s kojima se uskoro morao suo ˇ citi?



ISUSA je obuzela tjeskoba dok je u hramu razmi ˇ sljaoo smrti s kojom se ubrzo morao suo

ˇ citi. Vi

ˇ se od

svega brinulo ga je kako ´ ce se to odraziti na ime

njegovog Oca. Zato se molio: “O ˇ ce, proslavi ime

svoje!”

Nato se s neba za ˇ cuo sna

ˇ zan glas koji je ka-

zao: “Proslavio sam ga i opet ´ cu ga proslaviti!”

Ljudi koji su ondje stajali bili su zbunjeni.“Aneo mu je govorio”, tvrdili su neki.Drugi su rekli da je zagrmjelo. No bio jeto glas samog Jehove Boga! To nije bioprvi put da se tijekom Isusove slu

ˇ zbe

ˇ cuo Bo

ˇ zji glas.

Prilikom Isusovog kr

ˇ

stenja,tri i pol godine ranije, Ivan

Krstitelj ˇ cuo je kad je

Bo ˇ zji glas ˇ cuje se

po tre ´ ci put

104



Bog za Isusa rekao: “Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi jepo volji!” Potom su Jakov, Ivan i Petar nedugo nakon Pas-he 32. godine, kad se Isus preobrazio pred njima,

ˇ culi kako

je Bog objavio: “Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi je po vo-lji. Njega slu ˇ sajte!” A sada, 10. nisana, ˇ cetiri dana prije Isu-sove smrti, ljudi su po tre

´ ci put

ˇ culi Bo

ˇ zji glas. No ovoga

puta Jehova je progovorio tako da ga je ˇ culo

ˇ citavo mno

ˇ s-

tvo!

Isus im je objasnio: “Ovaj glas nije bio radi mene, negoradi vas.” Bio je to dokaz da je Isus doista Bo

ˇ zji Sin, obe-

´

cani Mesija. “Sada je suenje ovom svijetu”, nastavio je,“sada ´ ce vladar ovog svijeta biti izba ˇ cen.” Time ˇ sto je os-tao vjeran Bogu do samog kraja, Isus je zapravo dokazaoda Sotona Ðavo, vladar ovog svijeta, zaslu

ˇ zuje biti “izba-

ˇ cen”, odnosno uni

ˇ sten.

Ukazuju ´ ci na u

ˇ cinak koji

´ ce njegova skora smrt imati na

ljude, rekao je: “Kad ja budem podignut sa zemlje, privu- ´

ci

´

cu k sebi sve vrste ljudi.” Njegova smrt nipo

ˇ

sto nije bilaporaz, jer mu je omogu

´ cila da druge “privu

ˇ ce” k sebi kako

bi dobili vje ˇ cni

ˇ zivot.

Nato mu je mno ˇ stvo reklo: “

ˇ Culi smo iz Zakona da

Krist ostaje zauvijek. Kako onda ti ka ˇ ze

ˇ s da Sin

ˇ covje

ˇ cji

mora biti podignut? Tko je taj Sin ˇ covje

ˇ cji?”

Unato ˇ c svim dokazima,

ˇ cak i tome

ˇ sto su

ˇ culi glas sa-

mog Boga, ve ´ cina njih nije vjerovala da je Isus doista Sin ˇ covje

ˇ cji, obe

´ cani Mesija. Ipak, kao i

ˇ sest mjeseci ranije na

Blagdan sjenica, on je sebe ponovno usporedio sa svje-tlom te je ljude koji su ga slu

ˇ sali potaknuo: “Dok imate

svjetlo, vjerujte u svjetlo, da budete sinovi svjetla!” Nakon ˇ sto je to rekao, oti

ˇ sao je i sakrio se, vjerojatno zato

ˇ sto mu

je ˇ zivot bio u opasnosti.

Time ˇ sto nisu povjerovali u Isusa ˇ

Zidovi su ispunili rije

ˇ ci Izaije koji je prorekao da

´ ce ljudima o

ˇ ci biti zaslijep-

ljene i srca otvrdnula, pa se ne ´ ce obratiti i ne

´ ce biti izlije-



ˇ ceni. Izaija je u viziji vidio Jehovu kako sjedi na svomnebeskom prijestolju i Isusa u slavi koju je imao prije nego je postao

ˇ covjek. Ipak,

ˇ Zidovi su tvrdoglavo odbijali pri-

hvatiti dokaze da je on njihov obe

´

cani Izbavitelj, ba

ˇ

s kao ˇ sto je Izaija i prorekao.

S druge strane, mnogi od poglavara (vjerojatno ˇ clanova

ˇ zidovskog Sudbenog vije

´ ca) povjerovali su u Isusa. Meu

njima su bili Nikodem i Josip iz Arimateje. No poglavarise, barem u to vrijeme, nisu usudili priznati da vjerujuu Krista jer su se bojali da

´ ce izgubiti svoj ugledan polo-

ˇ

zaj. Zbog toga su u duhovnom pogledu mnogo toga izgu-bili.

Isus je nastavio: “Tko vjeruje u mene, ne vjeruje samou mene nego i u onoga koji me poslao. I tko gleda mene,gleda i onoga koji me poslao. (...) A ako tko

ˇ cuje moje ri-

je ˇ ci, a ne dr

ˇ zi ih, ja ga ne osuujem. Jer nisam do

ˇ sao osu-

diti svijet, nego spasiti svijet. (...) Rije ˇ c koju sam govorio

— ona ´ ce mu suditi u posljednji dan.”

Jehovu je ljubav prema ˇ covje

ˇ canstvu potaknula da po-

ˇ salje Isusa kako bi se oni koji povjeruju u njega mogli spa-siti. Spasenje ljudi ovisi o tome slu

ˇ saju li Bo

ˇ zje rije

ˇ ci koje

im je Isus prenio. Suenje ´ ce se odigrati “u posljednji

dan”, tijekom Kristove Tisu ´ cugodi

ˇ snje Vladavine.

Na kraju je Isus zaklju ˇ cio: “Ja nisam govorio sam od se-

be, nego mi je sam Otac koji me poslao dao zapovijed ˇ stoda ka

ˇ zem i

ˇ sto da govorim. I znam da njegova zapovijed

zna ˇ ci vje

ˇ cni

ˇ zivot. Stoga ono

ˇ sto ja govorim, govorim ona-

ko kako mi je rekao Otac.”Ivan 12:28-50; 19:38, 39; Matej 3:17; 17:5; Izaija 6:1, 8-10

ˇ U kojim se sve prilikama tijekom Isusove slu ˇ zbe

ˇ cuo Bo

ˇ zji glas?

ˇ

ˇ

Sto je prorok Izaija vidio u viziji?ˇ Tko su bili poglavari koji su povjerovali u Isusa i za

ˇ sto to nisu htjeli

javno priznati?

ˇ

ˇ Sto je “posljednji dan” i na temelju

ˇ cega

´ ce se ljudima tada suditi?



KAO i prethodnog dana, Isus se u ponedjeljak nave- ˇ

cer iz Jeruzalema vratio u Betaniju. Ondje je ne-sumnjivo ponovno preno

´ cio kod svog prijatelja

Lazara. Budu ´ ci da je iz Jerihona stigao u petak, bila je to

ˇ cetvrta no

´ c koju je proveo u Betaniji.

Rano ujutro u utorak 11. nisana Isus je s u ˇ cenicima

ponovno krenuo u Jeruzalem. O ˇ cekivao ga je nadasve

dug i ispunjen dan, ali i izuzetno zna ˇ cajan. Bio je to po-sljednji put da je pou

ˇ cavao u hramu i posljednji dan nje-

gove javne slu ˇ zbe prije nego

ˇ sto je bio uhva

´ cen i pogub-

ljen.

Isus i u ˇ cenici i

ˇ sli su iz Betanije u Jeruzalem istim putem

kao i ranije, preko Maslinske gore. Petar je putem uo ˇ cio

stablo koje je Isus prethodnog jutra prokleo. “U ˇ citelju,

pogledaj”, uzviknuo je, “smokva koju si prokleo usah-nula je!”

Za ˇ sto je Isus u

ˇ cinio da stablo usahne? U

ˇ ceni-

cima je objasnio: “Zaista, ka ˇ zem vam, ako bu-

dete imali vjeru i ako ne budete sumnja-li,

ˇ cinit

´ cete ne samo ovo

ˇ sto sam ja

u ˇ cinio smokvi nego i ako ka

ˇ zete ovoj

gori [Maslinskoj gori na kojoj su senalazili]: ‘Digni se i baci u more’, bit ´ ce tako. I sve

ˇ sto s vjerom zatra

ˇ zite

u molitvi, primit ´ cete.”

Tim zornim primjerom Isus jeu

ˇ cenicima predo

ˇ cio koliko je va

ˇ z-

no imati vjeru u Boga. Re-kao je: “Sve ono

Zapo ˇ cinje

vrlo zna ˇ cajan dan

105



NAKON ˇ sto je u hramu posramio vjerske voe koji

su doveli u pitanje njegove ovlasti, Isus im se po-novno obratio. Prije nego

ˇ sto su uop

´ ce uspjeli do

´ ci

k sebi, ispri ˇ cao im je usporedbu kojom je htio pokazati

ˇ sto

im je zapravo u srcu.

Upitao ih je: “ ˇ Sto mislite o ovome?” a zatim je nastavio:

“Neki je ˇ covjek imao dva sina. Pri

ˇ sao je prvome i rekao:

‘Sine, idi danas raditi u vinograd!’ On mu je odgovorio: ‘Ho- ´ cu, gospodaru’, ali nije oti

ˇ sao. Zatim je pristupio drugome

i rekao mu isto tako. A ovaj mu je odgovorio: ‘Ne ´ cu.’ No

poslije mu je bilo ˇ zao pa je oti

ˇ sao.” Isus je zatim upitao:

“Koji je od te dvojice izvr ˇ sio o

ˇ cevu volju?”

“Onaj drugi”, odgovorili su.

A on im je odvratio: “Zaista, ka ˇ zem vam, poreznici i

bludnice idu ispred vas u kraljevstvo Bo ˇ zje.” Poreznici ibludnice, ba

ˇ s poput drugog sina, isprva nisu bili poslu

ˇ sni

Bogu, ali poslije su se pokajali i po ˇ celi mu slu

ˇ ziti. Nasu-

prot tome, vjerski su voe poput prvog sina tvrdili da slu- ˇ ze Bogu. Meutim Isus je o njima rekao: “Ivan [Krstitelj] je do

ˇ sao k vama i pokazao vam put pravednosti, a vi mu

niste vjerovali. No poreznici i bludnice su mu vjerovali,

a vi, iako ste to vidjeli, niste se poslije pokajali i niste mupovjerovali.”

Zatim je ispri ˇ cao jo

ˇ s jednu usporedbu kako bi pokazao

da problem vjerskih voa nije bio samo u tome ˇ sto su za-

nemarili slu ˇ zbu Bogu nego i u tome

ˇ sto su bili zli i pokva-

reni. Rekao je: “Bio je neki ˇ covjek, doma

´ cin, koji je zasadio

vinograd i postavio ogradu oko njega, iskopao u njemu

mjesto za vinski tijesak te podigao stra ˇ zarsku kulu. I daoga je u zakup vinogradarima te otputovao u tuinu. Kad jedo

ˇ slo vrijeme berbe, poslao je svoje robove vinogradarima

Razotkriveniusporedbama o vinogradu

106



da uzmu urod njegov. No vinogradari su uhvatili njegoverobove i jednoga istukli, drugoga ubili, a tre

´ cega kameno-

vali. Opet je poslao druge robove, vi ˇ se njih nego prvi put,

no i njima su u

ˇ

cinili isto.”“Robovi” predo ˇ cavaju proroke koje je “doma ´ cin”, Jeho-va Bog, slao “vinogradarima”

ˇ sto su radili u njegovom “vi-

nogradu”. Vinogradari predo ˇ cavaju vode

´ ce ljude izraelskog

naroda, koji se u Bibliji naziva Bo ˇ zjim vinogradom.

Isus je zatim ispri ˇ cao

ˇ sto je doma

´ cin u

ˇ cinio nakon

ˇ sto su

vinogradari pretukli i ubili njegove robove. Rekao je: “Na

kraju je k njima poslao sina svojega, rekav

ˇ

si: ‘Po

ˇ

stovat

´

cesina mojega.’ A kad su vidjeli sina, vinogradari su reklimeu sobom: ‘Ovo je nasljednik! Hajde, ubijmo ga



i uzmimo njegovo nasljedstvo!’ Tada su ga uhvatili, izbaci-li iz vinograda i ubili.”

Potom je Isus vjerske voe upitao: “Kada doe vlasnik

vinograda,

ˇ

sto

´

ce u

ˇ

ciniti tim vinogradarima?”“Zlikovce

´ ce nemilosrdno pogubiti”, odgovorili su, “a vi-

nograd ´ ce dati u zakup drugim vinogradarima, koji

´ ce mu

davati plodove kad im bude vrijeme.”

Tim su rije ˇ cima nesvjesno osudili sami sebe budu

´ ci da

su i oni bili meu “vinogradarima” koji su obraivali Jeho-vin vinograd. Jehova je od njih o

ˇ cekivao dobar urod, od-

nosno da poka

ˇ

zu vjeru u njegovog Sina, pravog Mesiju.Meutim, kako nisu ispunili Jehovina o ˇ cekivanja, Isus ih je upozorio: “Zar nikad niste

ˇ citali u Pismima [u Psalmu

118:22, 23]: ‘Kamen koji su graditelji odbacili postao jeglavni kamen ugaoni. Jehovino je to djelo, divno je to

u o ˇ cima na

ˇ sim’? Zato vam ka

ˇ zem: kraljevstvo Bo

ˇ z-

je uzet ´ ce se od vas i dat

´ ce se narodu koji dono-

si plodove njegove. I tko padne na taj kamen, raz-mrskat ´ ce se, a na koga on padne, satrt ´ ce ga.”

Tada su pismoznanci i sve ´ ceni

ˇ cki glavari shva-

tili da Isus, zakoniti “nasljednik”, govori o nji-ma, pa su ga

ˇ zeljeli ubiti. Tako su oni, a i na-

rod u cjelini, izgubili jedinstvenu priliku dabudu vladari u Bo

ˇ zjem Kraljevstvu, a Jehova

je odlu ˇ cio prona

´ ci nove “vinogradare” koji

´ ce

donositi dobre plodove.Zbog straha od mno

ˇ stva, koje je Isusa sma-

tralo prorokom, vjerski ga voe tom prilikomipak nisu poku

ˇ sali ubiti.

Matej 21:28-46; Marko 12:1-12; Luka 20:9-19; Izaija 5:1-7

ˇ Koga predo ˇ cavaju sinovi iz Isusove prve usporedbe?

ˇ

Koga predo

ˇ

cavaju “doma

´

cin”, “vinograd”, “vinogradari”,“robovi” i “nasljednik” iz Isusove druge usporedbe?

ˇ

ˇ Sto se dogodilo s “vinogradarima” i tko ih je trebao

zamijeniti?



DVIJE usporedbe koje je Isus ispri ˇ cao razotkrile su

zlo ´ cu pismoznanaca i sve

´ ceni

ˇ ckih glavara koji su

ga htjeli ubiti. Ali on jo ˇ s ni izbliza nije bio zavr

ˇ sio

s njima. Ispri ˇ cao im je jo

ˇ s jednu usporedbu:

“S kraljevstvom je nebeskim kao s ˇ covjekom, kraljem,

koji je priredio svadbu sinu svojemu. I poslaoje robove svoje da dozovu one koji su pozvani na svadbu, ali oni nisu

htjeli do ´ ci.”Jehova Bog je Kralj koji priprema svadbu svome Sinu

Isusu Kristu. U budu ´ cnosti

´ ce simboli

ˇ cna nevjesta koju sa-

ˇ cinjavaju 144 000 pomazanih Isusovih sljedbenika biti uje-dinjena s njim na nebu. Kraljevi podanici predo

ˇ cavaju iz-

raelski narod. Oni su kao sudionici saveza Zakona koji jes njima sklopljen 1513. pr. n. e. dobili priliku postati “kra-

ljevstvo sve ´ cenika”. Stoga su oni bili uzvanici koji su tre-bali do

´ ci na svadbu.

Meutim sam poziv bio im je prvi put upu ´ cen tek u je-

sen 29. n. e., kad su Isus i njegoviu

ˇ cenici (kraljevi robovi) po-

Usporedba o svadbikraljeva sina

107



ˇ celi propovijedati o Kraljevstvu. Ali

ˇ Zidovi kojima su ro-

bovi od 29. do 33. godine upu ´ civali taj poziv nisu htjeli

do ´ ci. Ipak, Bog im je pru

ˇ zio jo

ˇ s jednu priliku, kao

ˇ sto je

Isus u nastavku i objasnio:

“Opet je poslao druge robove, govore ´ ci: ‘Recite uzvani-cima: “Evo, pripremio sam objed, poklani su moji junci idruga ugojena stoka i sve je spremno. Doite na svadbu!”’”Drugi poziv, koji je za te uzvanike ujedno bio i posljednji,po

ˇ ceo se upu

´ civati na Pedesetnicu 33. godine, kad je na Isu-

sove sljedbenike izliven sveti duh. Isusovi u ˇ cenici upu

´ civa-

li su ga sve do 36. godine.

No velika ve ´ cina Izraelaca i taj je poziv s prezirom od-bila. “Nisu marili za to”, kazao je Isus, “nego su oti

ˇ sli —

jedan u svoje polje, drugi za svojom trgovinom. A ostali suuhvatili njegove robove, zlostavljali ih i ubili.”

ˇ Sto se dalje

dogodilo? “Kralj se razgnjevio i poslao je vojsku svoju i po-gubio te ubojice i spalio grad njihov.” To se zbilo 70. godi-ne, kad su Rimljani Jeruzalem sravnili sa zemljom. Tako

su “ubojice” bile pogubljene.Isus je u nastavku objasnio

ˇ sto se u meuvremenu dogo-

dilo. Kralj je svojim robovima rekao: “Svadba je pripremlje-na, ali uzvanici nisu bili

dostojni. Zato idite na



puteve koji vode iz grada i koga god naete pozovite nasvadbu!” Robovi su izvr

ˇ sili zapovijed i tako se “svadbena

dvorana napunila gostima”.

Pozivanje gostiju na putevima izvan “grada” prvobitnihuzvanika po ˇ celo je 36. godine. Rimski stotnik Kornelije injegova obitelj bili su prvi neobrezani ne-

ˇ Zidovi koji su pri-

hvatili poziv. Sakupljanje ne- ˇ

Zidova, koje se po ˇ celo pozi-

vati umjesto onih koji su odbili prva dva poziva, nastavljase sve do na

ˇ seg vremena.

Opisuju ´ ci

ˇ sto se dalje zbivalo, Isus je kazao: “Kad je kralj

u

ˇ

sao pogledati goste, ugledao je ondje

ˇ

covjeka koji nije bioodjeven u svadbenu odje ´ cu. I rekao mu je: ‘Prijatelju, kakosi u

ˇ sao ovamo kad nema

ˇ s na sebi svadbenu odje

´ cu?’ A on

je zanijemio. Tada je kralj rekao slugama svojim: ‘Sve ˇ zite

mu ruke i noge i izbacite ga van u tamu! Ondje ´ ce plakati

i ˇ skrgutati zubima.’”

ˇ Covjek bez svadbene odje

´ ce predo

ˇ cava la

ˇ zne kr

ˇ s

´ cane ko-

ji pripadaju razli

ˇ

citim “kr

ˇ

s

´

canskim” crkvama. Budu

´

ci danemaju obilje ˇ zja pravih duhovnih Izraelaca, Bog ih nije pri-znao niti ih je pomazao svetim duhom da budu nasljedni-ci Kraljevstva. Zato

´ ce biti izba

ˇ ceni u tamu i bit

´ ce uni

ˇ steni.

Isus je usporedbu zaklju ˇ cio rije

ˇ cima: “Mnogo je pozva-

nih, ali malo izabranih.” Doista, mnogo je ˇ

Zidova bilo po-zvano da postanu

ˇ clanovi Kristove “nevjeste”, ali malo ih

je prihvatilo taj poziv i bilo izabrano. Od 144 000 gostijukoji primaju nebesku nagradu ve

´ cinu sa

ˇ cinjavaju ne-

ˇ Zido-

vi. Matej 22:1-14; 2. Mojsijeva 19:1-6; Otkrivenje 14:1-3

ˇ Tko je prvobitno trebao do ´ ci na svadbu i

ˇ sto im je omogu

´ cilo da dobiju

tu priliku?

ˇ Kada je uzvanicima bio upu ´ cen prvi poziv i tko su bili robovi koji su ih

pozivali?

ˇ

Kada je bio upu

´

cen drugi poziv i koga se nakon toga po

ˇ

celo pozivatina svadbu?

ˇ Koga predo ˇ cava

ˇ covjek bez svadbene odje

´ ce?

ˇ

ˇ Sto zna

ˇ ce rije

ˇ ci: “Mnogo je pozvanih, ali malo izabranih”?



FARIZEJI su bili bijesni jer je Isus u hramu ispri ˇ cav- ˇ si tri usporedbe razotkrio njihovu zlo

´ cu. Zato su se

dogovorili da ga “uhvate u rije ˇ ci”, odnosno poku

ˇ sa-

ju navesti da ka ˇ ze ne

ˇ sto zbog

ˇ cega bi ga mogli izru

ˇ citi vla-

stima. Skovali su podmukli plan i poslali svoje u ˇ cenike za-

jedno s Herodovim prista ˇ sama da ga isku

ˇ saju.

Nisu ga uspjeli“uhvatiti u rije

ˇ ci”

108



ljev’? A on nije Bog mrtvih, nego ˇ zivih. U velikoj ste za-

bludi.”

Mno ˇ stvo je ponovno bilo zadivljeno Isusovim odgovo-

rom.

ˇ

Cak su i neki pismoznanci priznali: “U

ˇ

citelju, dobrosi rekao.”

Kad su farizeji vidjeli da je Isus u ˇ sutkao i saduceje, udru-

ˇ zili su se s njima te su mu zajedno pristupili. Jedan ga jepismoznanac s namjerom da ga isku

ˇ sa upitao: “U

ˇ citelju,

koja je najve ´ ca zapovijed u Zakonu?”

Isus je odgovorio: “Prva je: ‘ ˇ

Cuj, Izraele, Jehova, Bog

na ˇ s, jedan je Jehova, i ljubi Jehovu, Boga svojega, svim

srcem svojim i svom du ˇ som svojom i svim umom svojim

i svom snagom svojom!’ Druga je ova: ‘Ljubi bli ˇ znjega svo-

jeg kao samoga sebe!’ Nema druge zapovijedi ve ´ ce od

ovih.” Jo ˇ s je dodao: “Na tim se dvjema zapovijedima te-

melji sav Zakon i Proroci.”

“U ˇ citelju, dobro je i istinito

ˇ sto si rekao”, slo

ˇ zio se pis-

moznanac. “‘On je jedan i nema drugoga osim njega.’ I lju-biti ga svim srcem i svim razumom i svom snagom i lju-biti bli

ˇ znjega kao samoga sebe vrijedi mnogo vi

ˇ se od svih

paljenica i drugih ˇ zrtava.”

Vidjev ˇ si da je pismoznanac pametno odgovorio, Isus mu

je rekao: “Nisi daleko od kraljevstva Bo ˇ zjeg.”

Tako je Isus ve ´ c tre

´ ci dan, jo

ˇ s od nedjelje, pou

ˇ cavao

u hramu, a narod ga je s u ˇ zitkom slu ˇ sao. Nasuprot tomevjerski voe htjeli su ga ubiti, ali im je svaki dotada

ˇ snji po-

ku ˇ saj propao.

Matej 22:15-40; Marko 12:13-34; Luka 20:20-40

ˇ Koje su podmuklo pitanje farizeji postavili Isusu i za ˇ sto je morao paziti

kako ´ ce odgovoriti?

ˇ

Kako je Isus osujetio poku

ˇ

saj saduceja da ga uhvate u zamku?ˇ Kako su farizeji po drugi put isku

ˇ sali Isusa i


ˇ Koliko je dana Isus pou ˇ cavao u hramu u zavr

ˇ snom razdoblju svoje javne

slu ˇ zbe u Jeruzalemu i na kakve je reakcije nai

ˇ sao?



ISUS je toliko zbunio i posramio svoje vjerske protivni-

ke da se vi ˇ se nisu usudili i

ˇ sta ga pitati. No kako je htio

u potpunosti razotkriti njihovo neznanje, on je njihupitao: “

ˇ Sto mislite o Kristu?

ˇ Ciji je on sin?”

“Davidov”, odgovorili su mu farizeji.

Premda Isus nije poricao da je David predak Krista, odno-sno Mesije, zapitao ih je: “Kako ga onda David [u 110. psal-

mu] pod nadahnu ´ cem naziva ‘Gospodinom’ kad ka ˇ ze: ‘Je-hova je rekao Gospodinu mojemu: “Sjedi meni zdesna dokne polo

ˇ zim neprijatelje tvoje pod noge tvoje”’? Ako ga, dak-

le, David naziva ‘Gospodinom’, kako mu je onda sin?”

Farizeji su ˇ sutjeli jer nisu znali pravo porijeklo Mesije,

Bo ˇ zjeg pomazanika. On nije bio samo Davidov potomak,

kao ˇ sto su farizeji o

ˇ cito mislili, ve

´ c je puno prije Davida

ˇ zi-

vio na nebu te je bio ve ´ ci od njega, njegov “Gospodin”.Potom se Isus obratio narodu i svojim u

ˇ cenicima te ih

je upozorio da se ˇ cuvaju pismoznanaca i farizeja. Budu

´ ci

da su oni pou ˇ cavali narod Bo

ˇ zjem Zakonu jer su “zasjeli

na Mojsijevu stolicu”, Isus je savjetovao: “ ˇ

Cinite i dr ˇ zite sve

ˇ sto vam ka

ˇ zu.” Ali dodao je: “Nemojte

ˇ ciniti po njihovim

djelima, jer govore, a ne ˇ cine.”

U nastavku je prekorio te licemjere gotovo istim rije ˇ cimakao i nekoliko mjeseci ranije, na objedu u ku

´ ci jednog fa-

rizeja. “Sva djela svoja ˇ cine zato da ih vide ljudi”, rekao je,

a zatim to potkrijepio primjerima.

Najprije je naveo da “pove ´ cavaju svoje filakterije”. Filak-

terije su bile kutijice koje su se nosile na ˇ celu i na ruci kao

amajlije, a u njima su se ˇ cuvala

ˇ cetiri ulomka iz teksta Moj-

sijevog zakona: 2. Mojsijeva 13:1-10 i 11-16 te 5. Mojsijeva6:4-9 i 11:13-21. No farizeji su nosili filakterije ve

´ ce od uobi-

ˇ cajenih kako bi ostavili dojam da se revno dr

ˇ ze Zakona.

Isus javno prekoravasvoje protivnike

109



Potom je Isus rekao da “produljuju rese na svojim halji-nama”. Prema 4. Mojsijevoj 15:38-40, Izraelci su trebali naskutovima svojih haljina nositi rese, ali farizeji su svojimizrazito dugim resama

ˇ zeljeli nadma

ˇ siti druge. Sve su

ˇ cini-

li samo da bi sebe prikazali u najboljem svjetlu! Voljeli su“najbolja mjesta”, rekao je Isus.

Na ˇ zalost,

ˇ cak su se i njegovi u

ˇ cenici morali boriti sa

ˇ ze-

ljom da imaju istaknut polo ˇ zaj. Zato im je savjetovao: “A vi

nemojte dopustiti da vas zovu u ˇ citeljima, jer jedan je va

ˇ s

u ˇ citelj, a vi ste svi bra

´ ca! I nikoga na zemlji ne zovite ocem,

jer jedan je Otac va ˇ s — onaj koji je na nebesima! Nemojte



dopustiti ni da vas zovu voama, jer je va ˇ s Voa jedan —

Krist!” U ˇ cenici su morali ukloniti iz svog srca

ˇ zelju da u

svemu uvijek budu prvi. “Najve ´ ci meu vama neka vam bu-

de sluga!” potaknuo ih je Isus.Zatim je pismoznancima i farizejima uputio niz o ˇ strihosuda i vi

ˇ se ih puta nazvao licemjerima. Rekao je da “zatva-

raju kraljevstvo nebesko pred ljudima”, da “otimaju imovi-nu udovicama i dugo se mole samo zato da ih drugi vide”.

“Te ˇ sko vama, slijepi voe”, kazao je Isus. Osudio je fari-

zeje zato ˇ sto nisu cijenili duhovne vrijednosti,

ˇ sto se vidje-

lo po pristranim pravilima koja su sami uvodili. Naprimjer,govorili su: “Ako se tko zaklinje hramom, to nije ni ˇ sta, aliako se tko zaklinje hramskim zlatom, obavezan je ispunitizakletvu.” Time

ˇ sto su vi

ˇ se dr

ˇ zali do hramskog zlata nego

do duhovne vrijednosti samog hrama, pokazali su kolikosu slijepi.

Potom je, kao i jednom ranijom prilikom, osudio farize-

je zato

ˇ

sto su zanemarivali “ono

ˇ

sto je va

ˇ

znije u Zakonu:pravdu, milosre i vjernost”, a istovremeno su veliku pa ˇ z-nju pridavali davanju desetine od sitnog bilja.

Na koncu im je rekao: “Slijepi voe, koji cijedite pi ´ ce da

ne biste progutali komarca, a gutate devu!” Oni su cijedilipi

´ ce ne samo zato da bi izvadili kukca nego i zato da se ne

bi one ˇ cistili, jer je komarac po Zakonu bio ne

ˇ cista

ˇ zivoti-

nja. No istovremeno su “gutali devu”, takoer ne

ˇ

cistu

ˇ

zivo-tinju, u tom smislu ˇ sto se nisu obazirali na daleko va ˇ znijeodredbe Zakona.Matej 22:41–23:24; Marko 12:35-40; Luka 20:41-47; 3. Mojsijeva 11:4, 21-24

ˇ Za ˇ sto su farizeji

ˇ sutjeli kad ih je Isus upitao za zna

ˇ cenje Davidovih rije

ˇ ci

iz 110. psalma?

ˇ Za ˇ sto su farizeji pove

´ cavali svoje filakterije i produljivali rese na

haljinama?ˇ Koji je savjet Isus dao svojim u

ˇ cenicima?

ˇ Koja su proizvoljna pravila uvodili farizeji i kako ih je Isus osudiozbog zanemarivanja onoga

ˇ sto je bilo va

ˇ znije?



ISUSOVO pou ˇ cavanje u hramu 11. nisana bli ˇ zilo se kraju. Bio je to posljednji dan njegove javne slu

ˇ zbe na

Zemlji. Tri dana kasnije bio je osuen i pogubljen.Premda je farizejima ve

´ c bio uputio

ˇ citav niz o

ˇ strih osuda,

nastavio je u istom tonu.

Isus je jo ˇ s tri puta uzviknuo: “Te

ˇ sko vama, pismoznanci

i farizeji, licemjeri!” Najprije ih je prozvao zbog toga ˇ sto su

“ ˇ cistili ˇ ca ˇ su i zdjelu izvana, a iznutra su bile pune grabe ˇ zai neumjerenosti”. Zato im je savjetovao: ‘Najprije o

ˇ cistite

ˇ ca

ˇ su i zdjelu iznutra, da i izvana bude

ˇ cista.’

Potom ih je osudio zato ˇ sto su u nutrini bili pokvareni i

truli, a pravili su se pobo ˇ zni kako bi to sakrili. “Sli

ˇ cite okre-

ˇ cenim grobovima”, kazao je, “koji izvana izgledaju lijepo,a unutra su puni mrtva

ˇ ckih kostiju i svakakve ne

ˇ cisto

´ ce!”

Bili su licemjerni i zato ˇ sto su gradili i ukra ˇ savali grob-nice proroka kako bi se razmetali svojim dobrim djelima,a zapravo su, kako je rekao Isus, bili “sinovi onih koji suubijali proroke”. Ustvari, svatko tko se usudio razotkritinjihovo licemjerje bio je u opasnosti!

Isus ih je zatim osudio rije ˇ cima kakve im dotad jo

ˇ s ni-

kad nije uputio, rekav ˇ si: “Zmije! Leglo zmijsko! Kako

´ cete

pobje ´ ci osudi gehene?” Gehena je bila dolina koja je slu ˇ zi-la kao jeruzalemsko smetli

ˇ ste. Isus je zapravo htio re

´ ci da

pismoznance i farizeje zbog njihovih zlih djela o ˇ cekuje

vje ˇ cna propast.

Govore ´ ci o tome kako

´ ce oni postupati s njegovim za-

stupnicima, prorekao je: “Neke ´ cete od njih ubiti i staviti na

stup, a neke ´ cete izbi

ˇ cevati u svojim sinagogama i progoni-

ti od grada do grada, da na vas doe sva pravedna krv pro-livena na zemlji, od krvi pravednog Abela do krvi Zaharije,sina Barahijina [ili Jojadina, kako ga se naziva u Drugoj

Posljednji trenuciu hramu

110



knjizi ljetopisa], kojeg ste ubili izmeu sveti ˇ sta i

ˇ zrtvenika.

Zaista, ka ˇ zem vam, sve

´ ce to do

´ ci na ovaj nara

ˇ staj.”

Budu ´ ci da je Zaharija osudio izraelske voe, oni su se

“urotili protiv njega i zasuli ga kamenjem po kraljevoj za-povijedi u dvori ˇ stu doma Jehovina”. Ali, kao ˇ sto je Isus pro-rekao, Izrael je trebao platiti za svu pravednu krv koju jeprolio. To se dogodilo 37 godina kasnije, kada je 70. godi-ne rimska vojska razorila Jeruzalem, a preko milijun

ˇ Zi-

dova izgubilo ˇ zivot.

Razmi ˇ sljanje o stra

ˇ snoj nevolji koja je trebala sna

´ ci grad

rastu

ˇ

zilo je Isusa. “Jeruzaleme, Jeruzaleme”, s tugom je po-novio rije ˇ ci koje je jednom prilikom ve ´ c rekao. “Koliko samputa htio skupiti djecu tvoju, kao

ˇ sto kvo

ˇ cka skuplja pili

´ ce

svoje pod krila! A vi niste htjeli. Evo, va ˇ s se dom napu

ˇ sta

i ostavlja vama.”

Zatim je dodao: “Odsada me ne ´ cete vidjeti dok

ne ka ˇ zete: ‘Blagoslovljen onaj koji dolazi



u ime Jehovino!’” Te su se rije ˇ ci trebale ispuniti kad Krist

postane Kralj nebeskog Kraljevstva, u vrijeme njegove pri-sutnosti. Tada su ga vjerni Bo

ˇ zji sluge trebali “vidjeti” o

ˇ ci-

ma vjere.Nakon toga Isus je sjeo nasuprot hramskim posudamaza priloge i promatrao kako narod ubacuje novac. Bogata- ˇ si su ubacivali mnogo novca. A onda je do

ˇ sla jedna siro-

ma ˇ sna udovica i ubacila u posudu dva nov

ˇ ci

´ ca vrlo male

vrijednosti.

Isus je dozvao svoje u ˇ cenike i rekao im: “Zaista, ka

ˇ zem

vam, ova je siroma

ˇ

sna udovica ubacila vi

ˇ

se od svih koji uba-cuju novac u posude za priloge.” U ˇ cenici su se zacijelo pi-tali kako je to mogu

´ ce. Stoga im je Isus objasnio: “Svi su

oni ubacili od vi ˇ ska svojega, a ona je od neima

ˇ stine svoje

ubacila sve ˇ sto je imala za

ˇ zivot.” Rekav

ˇ si to, Isus je zauvi-

jek oti ˇ sao iz hrama.

Dive ´ ci se veli

ˇ cini i ljepoti hrama, jedan od njegovih u

ˇ ce-

nika uzviknuo je: “U

ˇ

citelju, gledaj! Kakvog li kamenja, ka-kvog li zdanja!” Njegovo je divljenje bilo sasvim razumlji-vo jer je hram bio sagraen od golemih kamenova koji subili duga

ˇ cki preko 11 metara,

ˇ siroki preko 5 metara, a vi-

soki preko 3 metra.

“Vidi ˇ s li ove veli

ˇ canstvene graevine?” odvratio mu je

Isus. “Ne ´ ce se ovdje ostaviti ni kamen na kamenu, sve

´

ce se poru

ˇ

siti.”Tada su Isus i apostoli pre

ˇ sli dolinu Kidron i us-

peli se na Maslinsku goru, odakle se pru ˇ zao po-

gled na veli ˇ canstveni jeruzalemski hram.

Matej 23:25–24:3; Marko 12:41–13:3; Luka 21:1-6; 2. Ljetopisa

24:20-22

ˇ

ˇ Sto je Isus

ˇ cinio na samom kraju svoje slu

ˇ zbe u hramu?

ˇ Kako se o ˇ citovalo licemjerje farizeja i pismoznanaca?

ˇ

ˇ Sto je “osuda gehene”?

ˇ Za ˇ sto je Isus rekao da je udovica prilo

ˇ zila vi

ˇ se od bogata

ˇ sa?



DOK je u utorak poslijepodne Isus sjedio na Ma-

slinskoj gori i promatrao hram, nasamo su mupristupili Petar, Andrija, Jakov i Ivan. Bili su za-brinuti jer im je Isus rekao da

´ ce hram biti poru

ˇ sen do

temelja.

No o ˇ cito ih je kopkalo jo

ˇ s ne

ˇ sto. Naime Isus im je ne-

koliko tjedana ranije govorio o svojoj “prisutnosti” tije-kom koje

´ ce se “pojaviti Sin

ˇ covje

ˇ cji”. A jo

ˇ s prije toga

spomenuo im je “svr ˇ setak ovoga poretka”. Apostole je

sve to jako zanimalo.

Znak posljednjih dana111



Zato su ga upitali: “Ka ˇ zi nam kada

´ ce to [razorenje Je-

ruzalema i hrama] biti i ˇ sto

´ ce biti znak tvoje prisutno-

sti i svr ˇ setka ovoga poretka?” Dakle, kao

ˇ sto se vidi iz pi-

tanja, zanimale su ih tri stvari: razorenje Jeruzalema ihrama, Isusova prisutnost u ulozi Kralja te svr ˇ setak zlogljudskog poretka na Zemlji.

Isus je svojim opse ˇ znim odgovorom obuhvatio sva tri

dijela tog pitanja. Opisao im je znak po kojem su mogliprepoznati da je blizu trenutak kada

´ ce Bog u potpuno-

sti odbaciti nepokajni ˇ cke

ˇ Zidove i njihovo vjersko sre-

di ˇ ste. No otkrio im je i puno vi ˇ se od toga. Govorio je io znaku pomo

´ cu kojeg su u budu

´ cnosti njegovi u

ˇ ce-

nici mogli uvidjeti da ˇ zive u vremenu njegove pri-

sutnosti i da se bli ˇ zi svr

ˇ setak

ˇ citavog zlog svijeta.

Kako su godine prolazile, apostoli su moglipromatrati ispunjavanje Isusovog proro

ˇ can-

stva jer se po ˇ celo ispunjavati ve

´ c za njihovog

ˇ zivota. Stoga, kad su 37 godina kasnije, to jest 70. godine, Jeruzalem i njegov hram biliuni

ˇ steni, kr

ˇ s

´ cane to nije iznenadilo.

Meutim Kristova prisutnost u ulozi Kra-lja nije po

ˇ cela 70. godine, ve

´ c puno kasnije. Ka-

da? Pa ˇ zljivo razmatranje Isusovog proro

ˇ canstva

pru

ˇ

za nam odgovor na to pitanje.Isus je prorekao: “

ˇ Cut

´ cete mete

ˇ z ratni i vije-

sti o ratovima.” Zatim je dodao da ´ ce “narod us-

tati na narod” te da ´ ce po raznim mjestima bi-

ti gladi, potresa i po ˇ sasti. Ljudi

´ ce mrziti i ubijati

njegove u ˇ cenike. Ustat

´ ce la

ˇ zni proroci koji

´ ce

zavesti mnoge. Porast ´ ce bezakonje i kod ve

´ ci-

ne ljudi ljubav ´ ce ohladnjeti. U isto vrijemepropovijedat

´ ce se dobra vijest o Bo

ˇ zjem Kra-

ljevstvu za svjedo ˇ canstvo svim narodima.



Iako se Isusovo proro ˇ canstvo u odreenoj mjeri ispu-

nilo prije razorenja Jeruzalema 70. godine, do njegovogglavnog ispunjenja trebalo je do

´ ci u vrijeme Isusove pri-

sutnosti i svr

ˇ

setka ovog zlog svijeta. Pomna analiza svjet-skih dogaaja pokazuje da se glavno ispunjenje tog vrlozna

ˇ cajnog proro

ˇ canstva odvija od 1914.

Jo ˇ s jedno obilje

ˇ zje znaka na koje je Isus ukazao bilo

je pojavljivanje “gadosti koja pusto ˇ si”. Godine 66. po-

kazalo se da je ta “gadost” zapravo bila rimska vojska koja se utaborila oko Jeruzalema i potkopala hramski zid.

Tako je “gadost koja pusto ˇ si” stajala ondje gdje nijesmjela.

U suvremeno doba prore ˇ cena “gadost” odnosi se na

Ligu naroda odnosno na njezinog nasljednika, Ujedinje-ne narode — meunarodnu organizaciju za o

ˇ cuvanje

svjetskog mira. Kr ˇ s

´ canski svijet tu organizaciju sma-

tra svojevrsnom zamjenom za Bo

ˇ

zje Kraljevstvo,

ˇ

sto jeu o ˇ cima Boga i njegovog naroda uistinu “gadost”. S vre-menom

´ ce politi

ˇ cke sile udru

ˇ zene s Ujedinjenim narodi-

ma napasti crkve kr ˇ s

´ canstva (predo

ˇ cene Jeruzalemom)

i uni ˇ stiti ih.

Zato je Isus prorekao: “Tada ´ ce biti velika nevolja ka-

kve nije bilo od po ˇ cetka svijeta do sada, niti

´ ce je vi

ˇ se

biti.” Razorenje Jeruzalema 70. godine doista je bila ve-lika nevolja jer je, prema nekim podacima, tada poginu-lo preko milijun ljudi. No glavno ispunjenje tog dijelaIsusovog proro

ˇ canstva bit

´ ce neusporedivo ve

´ cih raz-

mjera.

Sa ˇ cuvati pouzdanje u Boga tijekom

posljednjih danaUtorak 11. nisana primicao se kraju, a Isus je aposto-

lima i dalje govorio o znaku svoje prisutnosti i kraju



ovog zlog svijeta. Upozorio ih je da ne slijede la ˇ zne Kri-

ste, koji ´ ce poku

ˇ savati, ako bude mogu

´ ce, “zavesti i iza-

brane”. Poput o ˇ strovidnih orlova, “izabrani”

´ ce se skup-

ljati ondje gdje bude prava duhovna hrana, odnosnoskupljat ´ ce se oko pravog Krista tijekom njegove nevid-ljive prisutnosti. Oni ne

´ ce dopustiti da ih zavara i zave-

de neki la ˇ zni Krist.

Isusova je prisutnost trebala biti nevidljiva, ˇ sto se ne

mo ˇ ze re

´ ci za la

ˇ zne Kriste,

ˇ cije je pojavljivanje uvijek vid-

ljivo. Opisuju ´ ci

ˇ sto

´ ce se dogaati tijekom njegove pri-

sutnosti, nakon ˇ sto izbije velika nevolja, Isus je rekao:“Sunce

´ ce potamnjeti, mjesec vi

ˇ se ne

´ ce svijetliti.” Da, bit

´ ce to najmra

ˇ cnije razdoblje u povijesti

ˇ covje

ˇ canstva —

ˇ cinit

´ ce se kao da je Sunce potamnjelo usred bijela dana

i kao da no ´ cu vi

ˇ se nema Mjese

ˇ ceve svjetlosti.

“Sile ´ ce se nebeske uzdrmati”, nastavio je Isus. Time je

htio re ´ ci da

´ ce nebo izgledati zloslutno. Strah i nasilje is-

punit ´ ce Zemlju kao nikada ranije.

Zbog toga ´ ce, kazao je Isus, “narode na zemlji obuze-

ti tjeskoba i osje ´ caj nemo

´ ci zbog huke mora i valova, i

ljudi ´ ce tada gubiti svijest od straha i o

ˇ cekivanja onoga

ˇ sto

´ ce zadesiti svijet”. A dok se to najmra

ˇ cnije doba u

povijesti ljudskog roda bude bli ˇ zilo svom kraju, “na ne-

bu

´

ce se pojaviti znak Sina

ˇ

covje

ˇ

cjega”. Tada

´

ce, rekao jeIsus, “proplakati sva plemena zemaljska”.

Ali ne ´ ce svi “plakati” kad ‘Sin

ˇ covje

ˇ cji doe sa silom’

kako bi uni ˇ stio ovaj zli svijet. “Izabrani njegovi”, 144 000

onih koji ´ ce s njim vladati u nebeskom Kraljevstvu, ne

´ ce

tugovati, kao ni njihovi suradnici koje je Isus nazvao“drugim ovcama”. Premda

´ ce

ˇ zivjeti u najgorem razdob-

lju ljudske povijesti, oni ´ ce poslu ˇ sati Isusove ohrabruju- ´ ce rije

ˇ ci: “Kad se sve to po

ˇ cne zbivati, uspravite se i po-

dignite glave, jer se pribli ˇ zava izbavljenje va

ˇ se.”



Da bi njegovi u ˇ cenici u posljednjim danima mogli pre-

poznati da je blizu kraj, Isus je ispri ˇ cao sljede

´ cu uspo-

redbu: “Pogledajte smokvu i sva ostala stabla! Kad vidi-

te da su ve

´

c propupala, i sami znate da je blizu ljeto.Tako i vi, kad vidite da se sve to dogaa, znajte da je bli-zu kraljevstvo Bo

ˇ zje! Zaista, ka

ˇ zem vam, ovaj nara

ˇ staj

ne ´ ce pro

´ ci dok se sve to ne dogodi.”

Dakle, kad Isusovi u ˇ cenici vide da se ispunjavaju broj-

na obilje ˇ zja prore

ˇ cenog znaka, trebali bi prepoznati da je

blizu kraj te da ´ ce Bo

ˇ zje Kraljevstvo ubrzo zbrisati zlo

s lica Zemlje. U ˇ cenicima koji budu ˇ zivjeli u tim posljed-njim danima Isus je uputio va

ˇ zan savjet:

“Pazite na sebe da vam se srca ne zaokupe prekomjer-nim jelom i opijanjem i ne opterete

ˇ zivotnim brigama te

da vas taj dan ne zatekne i ne iznenadi kao zamka. Jerdo

´ ci

´ ce na sve koji

ˇ zive po svoj zemlji. Stoga budite bud-

ni, usrdno se mole ´ ci sve vrijeme da biste uspjeli umak-

nuti svemu ovome ˇ sto se treba dogoditi i stati pred Sina ˇ covje

ˇ cjega.”

Razborite i lude djevice

Isus je zatim ispri ˇ cao tri usporedbe kojima je opisao

jo ˇ s neka obilje

ˇ zja znaka svoje prisutnosti.

Ispunjenje svake od njih vidjet

´

ce oni koji budu

ˇ

zivje-li u tom razdoblju. Prvu usporedbu Isus je zapo ˇ ceo rije- ˇ cima: “Kraljevstvo nebesko bit

´ ce kao deset djevica koje

su uzele svjetiljke svoje i iza ˇ sle u susret mlado

ˇ zenji. Pet

ih je bilo ludih, a pet razboritih.”

Kad je kazao: “Kraljevstvo nebesko bit ´ ce kao deset dje-

vica”, Isus nije htio re ´ ci da

´ ce jedna polovina nasljednika

nebeskog Kraljevstva biti razborita, a druga ne ´ ce. Zapra-vo je htio re

´ ci da

´ ce odreeni dogaaji povezani s nebe-

skim Kraljevstvom biti nalik dogaajima iz usporedbe.



Deset djevica predo ˇ cava sve kr

ˇ s

´ cane koji

´ ce naslijediti

ili pak tvrde da ´ ce naslijediti nebesko Kraljevstvo. Kr

ˇ s-

´ canska je skup

ˇ stina na Pedesetnicu 33. godine bila obe-

´

cana uskrsnulom i proslavljenom Mlado

ˇ

zenji, Isusu Kri-stu. Sama svadba trebala se odr ˇ zati u budu ´ cnosti nanebu.

Deset djevica iz usporedbe iza ˇ slo je u susret mlado

ˇ ze-

nji s namjerom da se pridru ˇ ze svadbenoj povorci. One

su svojim svjetiljkama trebale osvjetljavati put kad doemlado

ˇ zenja te mu tako iskazati

ˇ cast dok svoju nevjestu

bude uvodio u ku ´ cu koju je pripremio za nju. No ˇ sto sedogodilo? Isus je objasnio: “Lude su uzele svjetiljke, alinisu sa sobom uzele ulja, a razborite su uzele ulja u po-sudama zajedno sa svjetiljkama. Kako je mlado

ˇ zenja kas-

nio, sve su zadrijemale i zaspale.”

To ˇ sto se dolazak mlado

ˇ zenje odu

ˇ zio ukazuje na to da

je Kristova prisutnost u ulozi Kralja trebala po ˇ ceti tek

u dalekoj budu ´ cnosti. Isus je 1914. kona ˇ cno sjeo na svoje prijestolje. Tijekom duga

ˇ cke “no

´ ci” koja je tome pret-

hodila sve su djevice pozaspale. No problem nije biou tome. Lude djevice osuene su zato

ˇ sto nisu imale do-

voljno ulja za svoje svjetiljke. U nastavku usporedbe Isus je ispri

ˇ cao: “To

ˇ cno u pono

´ c

ˇ cuo se povik: ‘Evo mlado

ˇ ze-

nje! Izaite mu u susret!’ Tada su sve one djevice ustalei pripremile svjetiljke svoje. A lude su rekle razboritima:‘Dajte nam svojega ulja, jer na

ˇ se svjetiljke samo

ˇ sto se

nisu ugasile!’ Razborite su odgovorile: ‘Mo ˇ zda ne

´ ce biti

dovoljno za nas i za vas. Poite radije k prodava ˇ cima i

kupite ga sebi!’”

Ulje predo ˇ cava ono

ˇ sto pravim kr

ˇ s

´ canima omogu

´ cava

da ˇ sire duhovno svjetlo, a to je Bo ˇ zja nadahnuta Rije ˇ c,koje se

ˇ cvrsto dr

ˇ ze, i sveti duh koji im poma

ˇ ze da je ra-

zumiju. Zahvaljuju ´ ci tom ulju razborite djevice mogle su



svojim svjetlom izraziti dobrodo ˇ slicu mlado

ˇ zenji koji je

i ˇ sao na svadbeno slavlje. S druge strane oni koji su pre-

do ˇ ceni ludim djevicama nisu u svojim “posuda-

ma”, odnosno u sebi, imali potrebno du-hovno ulje. Isus je opisao ˇ sto sedalje dogodilo:

“Dok su [lude djevice] i ˇ sle

kupiti [ulje], stigao je mlado- ˇ zenja. Djevice koje su bile

spremne u ˇ sle su s njim na

svadbu i vrata su se za-tvorila. Poslije su do

ˇ sle

i ostale djevice i rekle:



‘Gospodine, gospodine, otvori nam!’ A on im je odvra-tio: ‘Istinu vam ka

ˇ zem, ne poznajem vas!’”

Kad je Isus “stigao”, odnosno postao Kralj nebeskog

Kraljevstva, pravi pomazani kr ˇ s

´ cani predo

ˇ ceni razbori-

tim djevicama prenuli su se iz svog simboli ˇ cnog sna i

spremno stali ˇ siriti duhovno svjetlo u ovom mra

ˇ cnom

svijetu u ˇ cast Mlado

ˇ zenje koji se vratio. No oni koji su

predo ˇ ceni ludim djevicama nisu bili spremni na taj na-

ˇ cin izraziti dobrodo

ˇ slicu Mlado

ˇ zenji. Zato im on, kad ne-

beska svadba zapo ˇ cne, ne

´ ce dozvoliti da joj prisustvuju.

Ostavit ´ ce ih vani, u gustoj tami najcrnje no ´ ci koja ´ ce za-desiti ovaj svijet, gdje

´ ce biti uni

ˇ steni zajedno sa svim

ostalima koji ˇ cine bezakonje. Isus je zaklju

ˇ cio: “Bdijte,

dakle, jer ne znate ni dan ni ˇ cas!”

Usporedba o talentima

U nastavku razgovora s apostolima na Maslinskoj go-

ri Isus im je ispri ˇ cao jo ˇ s jednu usporedbu. Nekoliko da-na ranije, dok su bili u Jerihonu, ispri

ˇ cao je usporedbu

o minama kako bi im skrenuo pa ˇ znju na to da

´ ce Bo

ˇ z-

je Kraljevstvo po ˇ ceti vladati tek u dalekoj budu

´ cnosti.

No usporedba koju je sada ispri ˇ cao, premda je u mno-

gim pogledima sli ˇ cna onoj ranijoj, opisuje

ˇ sto

´ ce se zbi-

vati tijekom njegove prisutnosti. Iz nje je vidljivo da u

ˇ

ce-nici moraju raditi dok su jo ˇ s na Zemlji kako bi pove ´ caliGospodarevu “imovinu”.

Ukazuju ´ ci na zbivanja povezana s Kraljevstvom, Isus

je rekao: “To je kao kad je ˇ covjek, koji je namjeravao ot-

putovati u tuinu, dozvao robove svoje i povjerio imimovinu svoju.” Taj

ˇ covjek predo

ˇ cava Isusa koji je, prije

odlaska na nebo, imovinu povjerio svojim robovima, od-nosno u

ˇ cenicima koji

´ ce naslijediti nebesko Kraljevstvo.

Imovina se ne odnosi na materijalne stvari, ve ´ c na zada-



tak koji im je povjeren — zadatak da propovijedaju i ˇ cine

nove u ˇ cenike.

Isus je svoju imovinu povjerio robovima kratko prije

nego ˇ sto je uza

ˇ sao na nebo. Kako je to u

ˇ cinio? Tako

ˇ sto

im je zapovjedio da propovijedaju dobru vijest o Kraljev-stvu do svih krajeva Zemlje. Ispri

ˇ cao je: “Jednome je dao

pet talenata, drugome dva, tre ´ cemu pak jedan, svakome

prema njegovoj sposobnosti, i oti ˇ sao je u tuinu.”

Osam talenata, koji predo ˇ cavaju Kristovu imovinu,

robovima je bilo podijeljeno u skladu s njihovim mogu ´ c-

nostima, odnosno duhovnim kvalitetama i sposobnosti-ma. Robovi predo

ˇ cavaju Kristove u

ˇ cenike razli

ˇ citih mo-

gu ´ cnosti. U 1. stolje

´ cu su meu robovima koji su dobili

pet talenata o ˇ cito bili i apostoli. Isus je rekao da su ro-

bovi s pet talenata i dva talenta udvostru ˇ cili dobiveni no-

vac. To su u ˇ cinili tako

ˇ sto su revno propovijedali dobru

vijest o Kraljevstvu i ˇ cinili u

ˇ cenike. Meutim rob koji je

dobio samo jedan talenat sakrio ga je u zemlju.

“Nakon dugo vremena”, nastavio je Isus, “do ˇ sao je go-

spodar tih robova i po ˇ ceo sreivati ra

ˇ cune s njima.”

Krist se vratio da s robovima sredi ra ˇ cune tek u 20. sto-

lje ´ cu, oko 1 900 godina kasnije,

ˇ sto je doista bilo “nakon

dugo vremena”. Isus je potom objasnio:

“Tako je onaj koji je primio pet talenata pristupio i do-nio jo ˇ s pet talenata te rekao: ‘Gospodaru, povjerio si mipet talenata. Evo, zaradio sam jo

ˇ s pet talenata.’ A gospo-

dar mu je rekao: ‘Odli ˇ cno, dobri i vjerni robe! Bio si vje-

ran nad malim i zato ´ cu te postaviti nad mnogim. Ra-

duj se s gospodarom svojim!’” Rob koji je dobio dvatalenta takoer je udvostru

ˇ cio novac te je dobio istu po-

hvalu i nagradu.U kom su se smislu vjerni robovi mogli radovati sa

svojim gospodarom? Njihov se Gospodar, Isus Krist,



radovao ˇ sto

´ ce dobiti Kraljevstvo kad ode k Ocu na

nebo. Vjerni robovi u suvremeno doba raduju se tome ˇ sto su im povjerene va

ˇ zne odgovornosti povezane s pro-

povijedanjem o Kraljevstvu, a njihova

´

ce radost dose

´

civrhunac kad zavr

ˇ se svoj

ˇ zivot na Zemlji i uskrsnu u ne-

beskom Kraljevstvu. No ˇ sto je bilo s tre

´ cim robom?

“Gospodaru, znao sam da si zahtjevan ˇ covjek”, po

ˇ za-

lio se tre ´ ci rob. “Zato sam se pobojao i oti

ˇ sao te sakrio

tvoj talenat u zemlju. Evo ti ˇ sto je tvoje!” On je namjer-

no odbio propovijedati i stvarati u ˇ cenike. Zbog toga ga

je gospodar nazvao zlim, lijenim i beskorisnim te je za-povjedio: ‘Oduzmite mu talenat i izbacite ga van u ta-

mu! Ondje ´ ce plakati i

ˇ skrgutati zubima.’ Bu-du

´ ci da su izba

ˇ ceni van

u tamu, ljudi koje pre-do

ˇ cava zli rob li

ˇ seni su

radosti koju pru ˇ zaju du-hovni blagoslovi.



Ova usporedba sadr ˇ zi va

ˇ znu pouku za sve koji tvrde

da su Kristovi sljedbenici. Oni koji ne ˇ zele biti ba

ˇ ceni van

u tamu i zauvijek uni ˇ steni, ve

´ c

ˇ zele dobiti njegovu po-

hvalu i nagradu, moraju revno propovijedati dobru vijesti tako pove

´ cavati imovinu svog nebeskog Gospodara. Da

li i vi to marljivo ˇ cinite?

“Kad Sin ˇ covje

ˇ cji stigne u slavi svojoj”

Na koncu je Isus ispri ˇ cao i tre

´ cu usporedbu. “Kad Sin

ˇ covje

ˇ cji stigne u slavi svojoj i svi aneli s njim”, rekao je,

“tada

´

ce sjesti na slavno prijestolje svoje.”Sin

ˇ covje

ˇ cji “sti

´ ci

´ ce” pred sam kraj ovog zlog svijeta.

Koja ´ ce biti svrha njegovog dolaska? Isus je objasnio:

“Svi ´ ce se narodi skupiti pred njim i on

´ ce odvojiti ljude

jedne od drugih, kao ˇ sto pastir odvaja ovce od jaraca.

Postavit ´ ce ovce sebi zdesna, a jarce slijeva.”

Opisuju ´ ci

ˇ sto

´ ce se dogoditi s onima koji steknu nje-

govu milost, Isus je kazao: “Kralj ´ ce re ´ ci onima koji mubudu zdesna: ‘Doite, vi koje je Otac moj blagoslovio, na-slijedite kraljevstvo koje je pripremljeno za vas od po-stanka svijeta!’” Ovce iz usporedbe ne

´ ce vladati s Kri-

stom na nebu, ve ´ c

´ ce naslijediti

Kraljevstvo u tom smislu ˇ sto

´ ce

biti njegovi zemaljski podanici.Izraz “postanak svijeta” odnosise na po

ˇ cetak ljudske povijesti,

kad su Adam i Eva dobili nesa-vr

ˇ sene potomke na koje je mo-

gla biti primijenjena otkupnina.

No za ˇ sto je Kralj iskazao mi-

lost “ovcama”? “Ogladnio sami dali ste mi jesti”, objasnio je,“o

ˇ zednio sam i dali ste mi piti,



bio sam stranac i ugostili ste me, gol i obukli ste me, raz-bolio sam se i brinuli ste se za mene, bio sam u zatvorui do

ˇ sli ste k meni.”

Budu ´ ci da su se ljudi predo

ˇ ceni ovcama nalazili na

Zemlji, nije im bilo jasno kako su mogli takva dobra dje-la u

ˇ ciniti za svog Kralja koji se nalazi na nebu. Zato su

ga upitali: “Gospodine, kad smo te vidjeli gladnog i na-hranili te ili

ˇ zednog i dali ti piti? Kad smo te vidjeli kao

stranca i ugostili te ili golog i obukli te? Kad smo te vi-djeli bolesnog ili u zatvoru i do

ˇ sli k tebi?”

Kralj im je odgovorio: “Zaista, ka ˇ zem vam, ˇ sto god steu

ˇ cinili jednom od ove moje najmanje bra

´ ce, meni ste u

ˇ ci-

nili.” Kristova bra ´ ca su preostali pomazanici — pripad-

nici grupe od 144 000 njegovih nebeskih suvladara —



koji jo ˇ s uvijek

ˇ zive na Zemlji. A kako je rekao Isus, onaj

tko ˇ cini dobro njima

ˇ cini dobro njemu samome.

Zatim se Kralj obratio jarcima: “Idite od mene, pro-

kleti, u vje ˇ cnu vatru pripremljenu Ðavlu i anelima nje-

govim! Jer ogladnio sam, ali niste mi dali jesti, o ˇ zednio

sam, ali niste mi dali piti, bio sam stranac, ali niste meugostili, gol, ali niste me obukli, bolestan i u zatvoru, aliniste se brinuli za mene.”

Meutim, jarci su se po ˇ zalili: “Gospodine, kad smo te

vidjeli gladnog ili ˇ zednog ili kao stranca ili golog ili bo-

lesnog ili u zatvoru i nismo te poslu ˇ zili?” Kriterij na te-melju kojeg

´ ce Krist suditi isti je i za ovce i za jarce. “

ˇ Sto

god niste u ˇ cinili jednom od ovih najmanjih [od moje bra-

´ ce]”, odgovorio je Isus, “ni meni niste u

ˇ cinili.”



UTORAK 11. nisana bio je za Isusa doista dug i na-poran dan. Kad je predve

ˇ cer zavr

ˇ sio razgovor s

apostolima na Maslinskoj gori, uputio se s njimau Betaniju da ondje preno

´ ce. Mo

ˇ zda im je ba

ˇ s tom prili-

kom rekao: “Znate da je za dva dana Pasha i Sin ˇ covje

ˇ cji

treba biti predan da ga pribiju na stup.”

Idu ´ ci dan, srijedu 12. nisana, Isus je o

ˇ cito proveo sam

s apostolima. Prethodnog dana javno je prekorio vjerskevoe, pa je bio svjestan toga da ga oni

ˇ zele ubiti. Budu

´ ci

da nije htio da i ˇ sta omete Pashu koju je naredne ve

ˇ ceri

ˇ ze-

lio proslaviti sa svojim apostolima, u srijedu nije izlaziou javnost.

Za to su se vrijeme sve ´ ceni

ˇ cki glavari i narodni starje

ˇ si-

ne skupili u dvori ˇ stu velikog sve

´ cenika Kajfe. Uvrijeeni

zbog o ˇ stre osude koju im je Isus uputio, smi ˇ sljali su kakoda ga na prijevaru uhvate i ubiju. No govorili su: “Ne nablagdan, da ne izbije pobuna u narodu.” Naime bojali suse naroda, koji je bio na Isusovoj strani.

Dok su zli vjerski voe spremali zavjeru kako bi ubiliIsusa, do

ˇ sao im je netko kome su se najmanje nadali. Bio

je to jedan od Isusovih apostola, Juda Iskariot, kojemu je

Sotona u srce usadio podmuklu zamisao da izda svog U ˇ ci-telja. Mora da su bili presretni kad ih je Juda upitao: “

ˇ Sto

´ cete mi dati da vam ga izdam?” Oni su objeru

ˇ cke prihva-

tili njegovu ponudu i odmjerili mu 30 srebrnjaka, ˇ sto je

prema Mojsijevom zakonu bila cijena za roba. Otada jeJuda po

ˇ ceo tra

ˇ ziti priliku da im izda Isusa kad u blizini

ne bude naroda.

Zalazak sunca u srijedu ozna ˇ cio je po ˇ cetak 13. nisana.Budu

´ ci da je Isus iz Jerihona stigao u petak, bila je to

ˇ se-

sta i ujedno posljednja no ´ c koju je proveo u Betaniji.

Bli ˇ zi se Isusovaposljednja Pasha

112



Idu ´ ceg dana, u

ˇ cetvrtak, trebalo je u

ˇ ciniti zavr

ˇ sne pripre-

me za Pashu, koja je po ˇ cinjala zalaskom sunca. Trebalo je

zaklati pashalno janje i ispe ´ ci ga. Gdje su proslavili Pas-

hu i tko je bio zadu

ˇ

zen za potrebne pripreme?Isus apostolima nije bio otkrio nikakve pojedinosti o to-

me, mo ˇ zda zato da ih Juda ne bi odao sve

´ ceni

ˇ ckim gla-

varima i da oni ne bi omeli proslavu Pashe. Stoga je Isusvjerojatno tek u

ˇ cetvrtak rano poslijepodne Petra i Ivana

poslao iz Betanije u Jeruzalem, rekav ˇ si im: “Idite i pripre-

mite nam pashalnu ˇ zrtvu da jedemo!”

“Gdje ˇ zeli

ˇ s da je pripremimo?” upitali su ga.



“Kad uete u grad”, objasnio je Isus, “srest ´ ce vas

ˇ co-

vjek koji nosi kr ˇ cag s vodom. Idite za njim u ku

´ cu u koju

ue! I recite doma ´ cinu te ku

´ ce: ‘U

ˇ citelj te pita: “Gdje je

gostinska soba u kojoj mogu jesti pashalnu

ˇ

zrtvu s u

ˇ

ceni-cima svojim?”’ On ´ ce vam pokazati veliku namje ˇ stenu gor-nju sobu. Ondje je pripremite!”

Doma ´ cin je nesumnjivo bio Isusov u

ˇ cenik i vjerojatno

je o ˇ cekivao da

´ ce ga Isus zamoliti da se u njegovoj ku

´ ci

odr ˇ zi ta posebna proslava. U svakom slu

ˇ caju, kad su Pe-

tar i Ivan stigli u Jeruzalem, prona ˇ sli su sve onako kako

je Isus prorekao. Potom su se njih dvojica pobrinula dapashalno janje i sve ostalo bude spremno kako bi Isus snjima i ostalim apostolima mogao proslaviti Pashu.Matej 26:1-5, 14-19; Marko 14:1, 2, 10-16; Luka 22:1-13; 2. Mojsijeva 21:32

ˇ Kako je Isus vjerojatno pro-

veo srijedu 12. nisana i za ˇ stonije izlazio u javnost?

ˇ S kojim su se ciljem vjerskivoe okupili u domu velikogsve

´ cenika i za

ˇ sto ih je Juda

posjetio?

ˇ Koga je Isus u ˇ cetvrtak po-

slao u Jeruzalem i za ˇ sto?

ˇ Kako su se u ˇ cenici koje je

Isus poslao u Jeruzalemponovno uvjerili u nje-govu

ˇ cudotvornu mo

´ c?



PETAR i Ivan u Jeruzalem su stigli ranije kako bi poIsusovom nalogu izvr

ˇ sili potrebne pripreme za Pas-

hu. Isus je o ˇ cito zajedno s ostalom desetoricom sti-

gao tek kasno poslijepodne. Sunce je ve ´ c polagano zalazi-

lo dok su se spu ˇ stali niz Maslinsku goru. Isusu je to bila

posljednja prilika prije uskrsnu ´ ca da s Maslinske gore po

danjem svjetlu promatra Jeruzalem.

Stigav ˇ si u grad, Isus i apostoli za-putili su se u ku

´ cu u kojoj su tre-

bali proslaviti Pashu. Uspelisu se stepenicama do veli-ke gornje sobe gdje je sveve

´ c bilo spremno. Isus

je o ˇ cito

ˇ zeljno i

ˇ s

ˇ ceki-

vao tu prigodu, jer jerekao: “

ˇ Zarko sam

ˇ ze-

lio jesti ovu pashal-nu

ˇ zrtvu s vama pri-

je svojih patnji.”

Tijekom proslavePashe bio je obi

ˇ caj

da se popije ˇ cetiri ˇ ca

ˇ se vina. Uzev

ˇ si

ˇ ca-

ˇ su koja je vjerojatnobila tre

´ ca po redu, Isus

je zahvalio Bogu i re-kao: “Uzmite je i dodajte jedan drugome! Jer ka

ˇ zem

vam, odsada vi ˇ se ne

´ cu piti

od roda trsova dok ne doekraljevstvo Bo

ˇ zje.”

Istinska poniznostna posljednjoj Pashi

113



Kad je Isus do ˇ sao do Petra, on se usprotivio: “Nikada ti

meni ne ´ ce

ˇ s prati noge!”

“Ako te ne operem, ne ´ ce

ˇ s biti u zajedni

ˇ stvu sa mnom”,

odvratio mu je Isus.Nato je Petar rekao: “Gospodine, onda mi nemoj oprati

samo noge nego i ruke i glavu!”

“Onome tko se okupao”, kazao je Isus, “ne treba prati ni- ˇ sta osim nogu, jer je sav

ˇ cist. I vi ste

ˇ cisti, ali ne svi.” Re-

kao je to zato ˇ sto je znao da ga Juda Iskariot namjerava iz-

dati.

Kad je oprao noge svoj dvanaestorici, pa tako i svom iz-dajniku Judi, Isus je obukao haljine i vratio se za stol. Za-tim je apostole upitao: “Shva

´ cate li

ˇ sto sam vam u

ˇ cinio? Vi

mi se obra ´ cate sa ‘U

ˇ citelju’ i ‘Gospodine’, i s pravom to go-

vorite, jer to i jesam. Dakle, ako sam ja, Gospodin i U ˇ ci-

telj, vama oprao noge, i vi trebate jedan drugome pratinoge. Dao sam vam primjer da i vi

ˇ cinite onako kako sam

ja u

ˇ

cinio vama. Zaista, zaista, ka

ˇ

zem vam, rob nije ve

´

ci odgospodara svojega, niti je onaj tko je poslan ve ´ ci od onogakoji ga je poslao. Ako to znate, sretni ste ako tako i

ˇ cinite.”

Bila je to uistinu divna pouka o poniznom slu ˇ zenju dru-

gima! Apostoli nisu smjeli sebe smatrati najva ˇ znijima i mi-

sliti da bi drugi uvijek trebali slu ˇ ziti njima. Time

ˇ sto im je

oprao noge Isus nije htio uvesti neki obred. Svojim upe ˇ cat-

ljivim primjerom pokazao im je da trebaju spremno i bezpredrasuda slu ˇ ziti drugima, ˇ cak i kad bi to zna ˇ cilo da mo-raju obaviti neki neugodan ili manje cijenjen posao.

Matej 26:20, 21; Marko 14:17, 18; Luka 22:14-18; 7:44; Ivan 13:1-17

ˇ

ˇ Sto je Isus imao priliku posljednji put promatrati kad je i

ˇ sao na proslavu

Pashe?

ˇ Koliko se ˇ ca

ˇ sa vina obi

ˇ cno pilo za Pashu i koju je

ˇ ca

ˇ su po redu Isus

proslijedio dvanaestorici nakon ˇ sto je zahvalio Bogu?

ˇ ˇ Sto je u Isusovo vrijeme bilo uobi

ˇ cajeno u

ˇ ciniti za goste i za

ˇ sto to nitko

nije u ˇ cinio kad su on i apostoli do

ˇ sli proslaviti Pashu?

ˇ Za ˇ sto je Isus svojim u

ˇ cenicima oprao noge?



NAKON

ˇ sto je apostolima oprao noge, Isus je citi-

raju

´

ci Psalam 41:9 rekao: “Onaj koji je jeo kruhmoj, podigao se na mene.” Zatim ga je obuzeonemir te je kazao: “Jedan

´ ce me od vas izdati.”

Apostoli su se ra ˇ zalostili i jedan za drugim stali govori-

ti: “Da nisam ja?” ˇ

Cak je i Juda Iskariot postavio to pita-nje. Ivan, koji je za stolom bio odmah do Isusa, upitao ga je: “Gospodine, tko je taj?”

“Jedan od vas dvanaestorice koji uma ˇ ce sa mnom u istu

zdjelu”, odgovorio je Isus. “Istina, Sin ˇ covje

ˇ cji odlazi, kao

ˇ sto je pisano o njemu, ali te

ˇ sko onom

ˇ covjeku koji izda

Sina ˇ covje

ˇ cjeg! Bolje bi bilo tom

ˇ covjeku da se nije ni ro-

dio!” Nakon toga Sotona je ponovno “u ˇ sao u Judu”, isko-

ristiv ˇ si priliku da utje

ˇ ce na njegovo zlo srce. Kasnije te no-

´ ci Isus je Judu s pravom nazvao “sinom propasti”.

Sada mu je rekao: “

ˇ

Sto ˇ cini

ˇ s, u

ˇ cini br

ˇ ze!” Ostali aposto-

li nisu razumjeli za ˇ sto mu je to rekao. Budu

´ ci da je kod

Jude bila kutija za novac, neki su pretpostavili da mu jehtio re

´ ci: “Kupi

ˇ sto nam treba za blagdan”, ili da ga je po-

slao neka da ne ˇ sto siroma

ˇ snima.

Nakon ˇ sto je Juda oti

ˇ sao, Isus je sa svojim vjernim apo-

stolima odr ˇ zao jednu posve novu proslavu. Uzeo je kruh

i, zahvaliv ˇ si Bogu, razlomio ga te dao u ˇ cenicima govore- ´ ci: “Uzmite, jedite!” Objasnio im je: “Ovo predstavlja tijelo moje koje

´ ce se dati za vas.

ˇ Cinite ovo meni na spo-

men!”

Kad je svatko od njih pojeo kruha, Isus je opet uzeo ˇ ca

ˇ su vina, vjerojatno

ˇ cetvrtu po redu, u skladu s pashal-

nim obi ˇ cajem. Ponovno zahvaliv

ˇ si Bogu, proslijedio je

ˇ ca-

ˇ su apostolima i dao im da piju te je rekao: “Ova ˇ ca ˇ sa pred-stavlja novi savez na temelju moje krvi, koja

´ ce se proliti

za vas.”

Posljednja ve ˇ cera114



Tako je uvedena proslava kojom su Isusovi u ˇ cenici ubu-

du ´ ce trebali obilje

ˇ zavati njegovu smrt. Svake godine tre-

bali su je odr ˇ zati 14. nisana, u spomen na Isusa. Tom su

se prilikom svi trebali prisjetiti

ˇ

sto su Isus i njegov nebe-ski Otac u ˇ cinili kako bi ˇ covje ˇ canstvo izbavili od smrti. ˇ Zi-dovima koji su postali kr

ˇ s

´ cani ta je proslava zamijenila

Pashu.

Stari savez Zakona bio je zamijenjen novim savezom koji je Isusova prolivena krv u

ˇ cinila pravomo

´ cnim. Isus Krist

slu ˇ zi kao posrednik u tom savezu izmeu Jehove Boga i

144 000 duhom pomazanih kr

ˇ

s

´

cana. Taj jesavez omogu ´ cio opro ˇ stenje grijeha, ali



i osnivanje duhovnog naroda sa ˇ cinjenog od nebeskih kra-

ljeva i sve ´ cenika.

Matej 26:21-29; Marko 14:18-25; Luka 22:19-23; Ivan 13:18-30; 17:12; 1. Ko-

rin

´

canima 5:7

ˇ Koje je biblijsko proro ˇ canstvo Isus citirao i za

ˇ sto?

ˇ Za ˇ sto su se apostoli duboko ra

ˇ zalostili i

ˇ sto je svaki od njih upitao Isusa?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao Judi i kako su ostali apostoli razumjeli njegove rije

ˇ ci?

ˇ Koju je proslavu Isus uveo nakon ˇ sto je Juda oti

ˇ sao i koja je bila njena

svrha?

ˇ Tko su sudionici novog saveza i ˇ sto je taj savez omogu

´ cio?



ISUS je apostolima pru

ˇ zio divnu pouku o poniznosti op-

rav

ˇ

si im noge. Zatim je te iste ve

ˇ

ceri uveo proslavu kojom se trebala obilje ˇ zavati njegova predstoje ´ ca smrt.No tada se dogodilo ne

ˇ sto neo

ˇ cekivano — nakon svega

ˇ sto

su vidjeli i ˇ culi, apostoli su se opet po

ˇ celi prepirati oko toga

tko je meu njima najve ´ ci! To je o

ˇ cito bio problem koji je

postojao ve ´ c dulje vrijeme.

Jednom ranijom prilikom, kad se Isus preobrazio na gori,apostoli su raspravljali tko je od njih najva

ˇ zniji. Kasnije su

Jakov i Ivan tra ˇ zili od Isusa da ih postavi na istaknute po-lo

ˇ zaje u Kraljevstvu,

ˇ sto je dovelo do daljnjih napetosti me-

u apostolima. A sada, posljednje no ´ ci koju su proveli sa

svojim U ˇ citeljem, ponovno su se posvaa-

li zbog iste stvari. Mora da je Isusa to jako ra

ˇ zalostilo.

ˇ Sto je u

ˇ cinio?

Ponovno izbija prepirka115



Nije ih izgrdio, ve ´ c im je strpljivo objasnio: “Kraljevi go-

spodare narodima i oni koji vladaju narodima nazivaju sedobrotvorima. Ali vi ne budite takvi! (...) Jer tko je ve

´ ci,

onaj koji je za stolom ili onaj koji poslu ˇ zuje? Nije li onaj

koji je za stolom?” Zatim ih je podsjetio na primjer koji im je on sam pru

ˇ zio, rekav

ˇ si: “A ja sam meu vama kao onaj

koji poslu ˇ zuje.”

Unato ˇ c svojim manama apostoli su ostali uz Isusa u nje-

govim ku ˇ snjama. Stoga im je on rekao: “Sklapam s vama

savez za kraljevstvo, kao ˇ sto je Otac moj sa mnom sklopio

savez.” Savez koji je Isus sklopio sa svojim vjernim sljed-benicima omogu ´ cio im je da zajedno s njim kraljuju nanebu. U taj savez za Kraljevstvo prima se ograni

ˇ cen broj

njegovih u ˇ cenika, odnosno njih 144 000.

Iako su apostoli dobili izvanrednu priliku da u budu ´ cno-

sti zajedno s Kristom vladaju u njegovom Kraljevstvu, sadasu jo

ˇ s bili duhovno slabi. Zato im je Isus kazao: “Svi

´ cete

se vi ove no ´ ci pokolebati u vjeri zbog onoga

ˇ sto

´ ce mi se

dogoditi.” Potom je Petru rekao da se usrdno molio zanjega te ga je potaknuo: “Kad se vrati

ˇ s, oja

ˇ caj bra-

´ cu svoju!”

“Dje ˇ cice, jo

ˇ s sam malo s vama”, objasnio im

je Isus. “Tra ˇ zit

´ cete me, ali kao

ˇ sto sam

ˇ Zidovi-

ma rekao: ‘Onamo kamo ja idem, vi ne mo ˇ ze-

te do ´ ci’, sada to ka

ˇ zem i vama. Novu vam za-

povijed dajem: Ljubite jedan drugoga! Kao ˇ sto sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedandrugoga! Po tome

´ ce svi znati da ste moji

u ˇ cenici, ako budete ljubili jedan drugoga.”

“Gospodine, kamo ide ˇ s?” upitao ga je Petar.

“Onamo kamo ja idem ti sada ne mo ˇ ze

ˇ s po-

´ ci”, odvratio je Isus, “ali po

´ ci

´ ce

ˇ s poslije.”

“Gospodine, za ˇ sto sada ne mogu po ´ ci za to-bom?” ponovno je upitao Petar. “

ˇ Zivot

´ cu svoj po-

lo ˇ ziti za tebe!”



Nato mu je Isus odgovorio: “ ˇ

Zivot ´ ce

ˇ s svoj polo

ˇ ziti za

mene? Zaista, zaista, ka ˇ zem ti, pijetao ne

´ ce zapjevati dok

me se triput ne odrekne ˇ s.”

“Ako bih morao i umrijeti s tobom”, usprotivio se Petar,“ne ´ cu te se odre ´ ci!” I drugi su apostoli rekli to isto, no Pe-tar je samouvjereno tvrdio: “Ako se i svi drugi pokolebajuu vjeri zbog onoga

ˇ sto

´ ce ti se dogoditi, ja se nikada ne

´ cu

pokolebati!”

Isus ih je zatim podsjetio na propovjedni ˇ cko putovanje

Galilejom na koje ih je bio poslao bez torbe i kese za no-

vac te ih je upitao: “Je li vam

ˇ

sto nedostajalo?”“Nije!” odgovorili su.

“Ali sada, tko ima kesu za novac, neka je uzme!” rekao je. “Isto tako i torbu! I tko nema ma

ˇ c, neka proda haljinu

svoju i kupi ga! Jer ka ˇ zem vam da se na meni mora izvr

ˇ si-

ti ono ˇ sto je napisano: ‘Bio je ubrojen meu bezakonike.’

Jer izvr ˇ sava se

ˇ sto se odnosi na mene.”

Isus im je zapravo htio re

´

ci da

´

ce biti pribijen na stups “bezakonicima”, odnosno zlo ˇ cincima. Ujedno je ukazaoi na to da njegove sljedbenike u budu

´ cnosti o

ˇ cekuje

ˇ zesto-

ko progonstvo. Tada su apostoli rekli: “Gospodine, evo ov-dje dva ma

ˇ ca!”

“Dovoljno je”, odvratio je Isus. Kao ˇ sto

´ cemo vidjeti u

nastavku, ma ˇ cevi su mu ubrzo poslu

ˇ zili da apostolima pru-

ˇ

zi jo

ˇ

s jednu va

ˇ

znu pouku.Matej 26:31-35; Marko 14:27-31; Luka 22:24-38; Ivan 13:31-38; Otkrivenje

14:1-3

ˇ Za ˇ sto je meu apostolima izbila prepirka i za

ˇ sto je to bilo neo

ˇ cekivano na-

kon svega ˇ sto su vidjeli i

ˇ culi?

ˇ Kako je Isus rije ˇ sio nastali problem?

ˇ

ˇ Sto je omogu

´ ceno savezom koji je Isus sklopio sa svojim u

ˇ cenicima?

ˇ

Koju je novu zapovijed Isus dao apostolima i za

ˇ

sto je ona bila jako va

ˇ

zna?ˇ Kako je Petar pokazao da je previ

ˇ se samouvjeren i

ˇ sto mu je Isus rekao?

ˇ Za ˇ sto je Isus svojim u

ˇ cenicima dao nove upute u vezi s no

ˇ senjem torbe i

kese za novac?



ZAVR

ˇ SIV

ˇ SI posljednju ve ˇ ceru, Isus i apostoli jo ˇ s su

se neko vrijeme zadr ˇ zali u gornjoj sobi. On je znao

da uskoro vi ˇ se ne

´ ce biti s njima i zato im je jo

ˇ s

mnogo toga htio re ´ ci. “Neka se ne uznemiruje srce va

ˇ se!”

tje ˇ sio ih je. “Vjerujte u Boga i u mene vjerujte!”

“U ku ´ ci Oca mojega ima mnogo stanova”, nastavio je.

“Idem pripremiti vam mjesto (...) da i vi budete tamo gdje

sam ja. A onamo kamo ja idem, znate put.” Apostoli nisurazumjeli da je Isus govorio o odlasku na nebo, pa ga jeToma upitao: “Gospodine, ne znamo kamo ide

ˇ s. Kako bi-

smo znali put?”

“Ja sam put i istina i ˇ zivot”, odgovorio im je. Stoga samo

onaj tko povjeruje u njega i ˇ zivi onako kako je on

ˇ zivio

mo ˇ ze u

´ ci u O

ˇ cevu nebesku “ku

´ cu”. Naime, Isus je objas-

nio: “Nitko ne dolazi Ocu osim preko mene.”

Priprema apostoleza svoj odlazak

116



“Gospodine, poka ˇ zi nam Oca”, zatra

ˇ zio je Filip, “i to

nam je dovoljno!” On je o ˇ cito

ˇ zelio da im Isus omogu

´ ci

da na neki na ˇ cin vide Boga, kao

ˇ sto su ga u staro doba

Mojsije, Ilija i Izaija mogli vidjeti u viziji. No apostoli suzapravo imali ne ˇ sto puno bolje od vizija. Isus je rekao:“Ve

´ c sam toliko vremena s vama, a ti me, Filipe, jo

ˇ s nisi

upoznao? Tko je vidio mene, vidio je i Oca.”

Isus je tako savr ˇ seno odra

ˇ zavao osobine svog Oca da su

oni koji su bili s njim i promatrali ga mogli, takore ´ ci, vi-

djeti njegovog Oca. No Otac je ve ´ ci od Sina,

ˇ sto je i sam

Isus potvrdio rekav ˇ si: “Ono ˇ sto vam ja govorim ne govo-rim sam od sebe.” Isus je s pravom zaslugu za sve

ˇ sto je

nau ˇ cavao pripisivao svom nebeskom Ocu.

Apostole je sigurno jako ohrabrilo kad im je rekao: “Tkovjeruje u mene,

ˇ cinit

´ ce djela kakva i ja

ˇ cinim.

ˇ Cinit

´ ce

i ve ´ ca djela od ovih.” On time nije mislio da

´ ce njegovi

sljedbenici ˇ ciniti ve

´ ca

ˇ cuda od njegovih, ve

´ c da

´ ce propo-

vijedati tijekom znatno duljeg razdoblja, na daleko ve ´ cempodru

ˇ cju i daleko ve

´ cem broju ljudi.

Isus nije namjeravao napustiti u ˇ cenike nakon svoje smr-

ti. Obe ´ cao im je: “

ˇ Sto god zamolite u ime moje, u

ˇ cinit

´ cu.”

Potom je dodao: “Zamolit ´ cu Oca i on

´ ce vam dati dru-

gog pomo ´ cnika da bude s vama zauvijek, duh istine.” Taj

pomo

´

cnik bio je sveti duh koji je Isus izlio na svoje u

ˇ

ce-nike nakon ˇ sto je uza ˇ sao na nebo.

Budu ´ ci da je njegov odlazak tada ve

´ c bio sasvim blizu,

Isus je rekao: “Jo ˇ s malo i svijet me vi

ˇ se ne

´ ce vidjeti.” On

je trebao postati duhovno bi ´ ce, nevidljivo ljudskom oku.

No svojim je vjernim apostolima ipak obe ´ cao: “Vi

´ cete me

vidjeti, jer ja ˇ zivim, a i vi

´ cete

ˇ zivjeti.” Nakon uskrsnu

´ ca

Isus im se ukazao u ljudskom obli ˇ cju, a s vremenom ih jei uskrsnuo kako bi

ˇ zivjeli s njim na nebu kao duhovna

stvorenja.



U nastavku je iznio jednostavno na ˇ celo: “Tko ima moje

zapovijedi i dr ˇ zi ih, taj me ljubi. A tko ljubi mene, njega

´ ce ljubiti Otac moj, i ja

´ cu ga ljubiti i objavit

´ cu mu se.”

Nato mu je apostol Juda, zvan i Tadej, rekao: “Gospo-dine, kako to da se namjerava

ˇ s objaviti nama, a ne svije-

tu?”

“Ako me tko ljubi”, odvratio mu je Isus, “dr ˇ zat

´ ce moju

rije ˇ c, i moj

´ ce ga Otac ljubiti (...). Tko me ne ljubi, ne dr

ˇ zi

moju rije ˇ c.” Za razliku od Isusovih sljedbenika koji ‘dr

ˇ ze

njegovu rije ˇ c’, ljudi iz svijeta ne obaziru se na njegova u

ˇ ce-

nja i zato im se on ne ˇ zeli objaviti.

Tijekom svoje slu ˇ zbe na Zemlji Isus je apostole pou

ˇ cio

o mnogo ˇ cemu. Kako su sve to mogli upamtiti, tim vi

ˇ se

ˇ sto dotad jo

ˇ s mnogo toga nisu razumjeli? Isus im je obe-

´ cao: “Pomo

´ cnik, sveti duh, kojega

´ ce Otac poslati u ime

moje, on ´ ce vas pou

ˇ citi svemu i podsjetiti vas na sve

ˇ sto

sam vam ja rekao.”

Potom ih je ponovno ohrabrio govore ´ ci: “Mir vam os-tavljam, mir svoj dajem vam. (...) Neka se ne uznemirujesrce va

ˇ se.” Istina, Isus je morao oti

´ ci, no objasnio im je:

“Ako me ljubite, radovat ´ cete se

ˇ sto odlazim k Ocu, jer je

Otac ve ´ ci od mene.”

Budu ´ ci da mu je bilo preostalo jo

ˇ s vrlo malo vremena,

apostolima je rekao: “Vi ˇ se ne

´ cu mnogo govoriti s vama,

jer dolazi vladar svijeta. On nema vlasti nada mnom.” Vla-dar svijeta je Sotona Ðavo, koji je uspio “u

´ ci” u Judu i

ovladati njime. Ali Isus nije imao nikakvu slabost koju biSotona mogao iskoristiti da ga odvrati od slu

ˇ zenja Bogu.

“Vi ste prijatelji moji”

Vrijeme je brzo odmicalo dok su Isus i apostoli bili za-

okupljeni prisnim razgovorom. Mo ˇ zda je ve ´ c bila pro ˇ slapono

´ c kad im je Isus rekao: “Ustanite, poimo odavde!”

No prije odlaska ˇ zelio im je re

´ ci jo

ˇ s ne

ˇ sto. Potaknut



iskrenom ljubavlju, ispri ˇ cao im je jednu ohrabruju

´ cu us-

poredbu:

“Ja sam pravi trs, a moj je Otac vinogradar”, rekao je.

Veliki Vinogradar, Jehova Bog, zasadio je simboli

ˇ

cnu vi-novu lozu kad je Isusa pomazao svetim duhom prilikomnjegovog kr

ˇ stenja u jesen 29. godine. No Isus nije jedini

koji sa ˇ cinjava tu lozu. On sam u nastavku je rekao: “Sva-

ku mladicu na meni koja ne donosi plod on uklanja,a svaku koja donosi plod

ˇ cisti, kako bi donijela jo

ˇ s vi

ˇ se

ploda. (...) Kao ˇ sto mladica ne mo

ˇ ze sama od sebe doni-

jeti plod ako ne ostane na trsu, isto tako ne mo

ˇ

zete ni viako ne ostanete u zajedni ˇ stvu sa mnom. Ja sam trs, viste mladice.”

Na Pedesetnicu (51 dan kasnije) apostoli i drugi Kri-stovi u

ˇ cenici postali su “mladice” kad je na njih izliven

sveti duh. S vremenom ´ ce ukupno 144 000 osoba postati

mladice simboli ˇ cne vinove loze. Zajedno s trsom, Isusom

Kristom, oni sa ˇ cinjavaju simboli

ˇ cnu vinovu lozu koja do-

nosi plodove na slavu Bogu.

Isus je objasnio ˇ sto je neophodno da bi netko donosio

plod, rekav ˇ si: “Tko ostaje u zajedni

ˇ stvu sa mnom i ja u za-

jedni ˇ stvu s njim, on donosi mnogo ploda, jer odvojeni od

mene ne mo ˇ zete u

ˇ ciniti ni

ˇ sta.”

ˇ Sto

´ ce se dogoditi onome

tko ne donese plod? Isus je objasnio da se takva osoba

“izbacuje van kao beskorisna mladica te se osu ˇ si”. Potom

je dodao: “Takve se mladice onda skupe i bace u vatrute izgore.” S druge strane onima koji budu donosili plodIsus je obe

´ cao: “Ako ostanete u zajedni

ˇ stvu sa mnom i

moje rije ˇ ci ostanu u vama, zamolite

ˇ sto god

ˇ zelite i bit

´ ce

vam.”

Nadalje je rekao: “Moj se Otac proslavljuje time da do-

nosite mnogo ploda i da budete moji u ˇ cenici.” Plod kojiBog o

ˇ cekuje od mladica jest pokazivanje Kristovih osobi-

na, posebice ljubavi. Osim toga mladice donose plod i ta-



ko ˇ sto, po uzoru na Krista koji je objavljivao vijest o Kra-

ljevstvu, revno propovijedaju i ˇ cine u

ˇ cenike.

“Ostanite u mojoj ljubavi!” potaknuo ih je Isus. No ka-

ko su apostoli to mogli posti

´

ci? “Ako dr

ˇ

zite moje zapovijedi”, objasnio im je, “ostat ´ cete u mojoj ljubavi.” Dodao je: “Ovo je moja zapovijed: ljubite jedan drugoga kao

ˇ sto

sam ja ljubio vas! Nitko nema ve ´ cu ljubav od ove: da tko

ˇ zivot svoj polo

ˇ zi za prijatelje svoje.”

Samo nekoliko sati kasnije on je dokazao svoju nenad-ma

ˇ snu ljubav tako

ˇ sto je dao

ˇ zivot za svoje apostole, a i za

sve druge koji povjeruju u njega. Isusov primjer trebao jepotaknuti njegove sljedbenike da i sami meusobno po-kazuju takvu samopo

ˇ zrtvovnu ljubav. Ta je ljubav trebala

biti znak po kojem bi ih drugi mogli prepoznati, kao ˇ sto

je Isus ranije objasnio:“Po tome

´ ce svi znati da

ste moji u ˇ cenici, ako bu-

dete ljubili jedan drugo-ga.”

Otkrivaju ´ ci tko su nje-

govi prijatelji, rekao je:“Vi ste prijatelji mojiako

ˇ cinite ono

ˇ sto vam

ja zapovijedam. Vi ˇ se vas

ne nazivam robovima, jer rob ne zna

ˇ sto radi

njegov gospodar. Nazi-vam vas prijateljima, jersam vam obznanio sve ˇ sto sam

ˇ cuo od Oca svo-

jega.”

Nije li blisko prijatelj-stvo s Isusom uistinuposebna

ˇ cast? No,

ˇ zele



li sa ˇ cuvati taj prisan odnos, njegovi sljedbenici moraju

“donositi plod”. Zauzvrat su mogli o ˇ cekivati da

´ ce im

‘Otac dati ˇ sto ga god zamole u Isusovo ime’. To je zaista

divna nagrada! Nakon

ˇ

sto je ponovno potaknuo apostoleda “ljube jedan drugoga”, upozorio ih je da ´ ce ih svijetmrziti. Ipak, utje

ˇ sio ih je: “Ako vas svijet mrzi, znajte da

je mene mrzio prije vas.” Potom im je objasnio za ˇ sto

´ ce

biti omra ˇ zeni: “Budu

´ ci da niste dio svijeta, nego sam vas

ja izabrao iz svijeta, zato vas svijet mrzi.”

Navode ´ ci jo

ˇ s jedan razlog za

ˇ sto

´ ce ih svijet mrziti, re-

kao je: “Sve ´ ce vam to

ˇ ciniti zbog imena mojega, jer ne

poznaju [Jehovu Boga] koji me poslao.” Zatim je objasnioda su njegova

ˇ cuda na neki na

ˇ cin osudila one koji su ga

mrzili. Kazao je: “Da nisam meu njima u ˇ cinio djela koja

nitko drugi nije u ˇ cinio, ne bi imali grijeha, ali sada su ih

vidjeli pa su zamrzili i mene i Oca mojega.” Tako su se naIsusu ispunile proro

ˇ canske rije

ˇ ci: “Mrzili su me bez raz-

loga.”Na koncu ih je ponovno utje

ˇ sio obe

´ canjem da

´ ce im

poslati pomo ´ cnika, sveti duh, odnosno mo

´ cnu silu kojom

se Bog slu ˇ zi. “On

´ ce posvjedo

ˇ citi o meni, a i vi

´ cete svje-

do ˇ citi”, rekao je.

Daljnja upozorenja

Dok su se Isus i apostoli spremali napustiti gornju sobu,on im je nastavio ukazivati na ono

ˇ sto ih o

ˇ cekuje. “To sam

vam govorio da se ne pokolebate u vjeri”, rekao im je. Za-tim ih je upozorio: “Izop

´ civat

´ ce vas iz sinagoga.

ˇ Stovi

ˇ se,

dolazi ˇ cas kad

´ ce svatko tko vas ubije misliti da slu

ˇ zi

Bogu.”

Apostole je to upozorenje o ˇ cito jako uznemirilo. Prem-

da im je Isus ve ´ c rekao da ´ ce ih svijet mrziti, nikad ranije nije im tako otvoreno dao do znanja da

´ ce biti ubijeni.

“To vam nisam rekao u po ˇ cetku, jer sam bio s vama”, ob-



jasnio je. No bilo je uistinu mudro ˇ sto ih je prije svog od-

laska upozorio na ono ˇ sto ih

ˇ ceka.

“Ali sada”, nastavio je, “idem k onome koji me poslao,

a nitko me od vas ne pita: ‘Kamo ide

ˇ

s?’” Ranije te iste ve- ˇ ceri pitali su ga kamo ide, no sada su bili toliko potrese-ni da ga o tome nisu vi

ˇ se ni

ˇ sta pitali. Znaju

´ ci to, Isus je

kazao: “ ˇ

Zalost je ispunila va ˇ se srce jer sam vam to rekao.”

Apostoli su bili ˇ zalosni zato

ˇ sto su saznali da

´ ce do

ˇ zivje-

ti ˇ zestoko progonstvo i biti ubijeni, ali i zato

ˇ sto

´ ce ih nji-

hov U ˇ citelj napustiti.

No Isus im je objasnio: “Za va ˇ se je dobro

ˇ sto ja odlazim.

Jer ako ne odem, pomo ´ cnik ne

´ ce do

´ ci k vama, ali ako

odem, poslat ´ cu ga k vama.” Dok je bio na Zemlji, Isus je

u odreenom trenutku mogao biti samo na jednom mje-stu, no s neba je svojim sljedbenicima mogao poslati Bo

ˇ z-

ji sveti duh gdje god se oni nalazili. Zbog toga je njegovodlazak bio za njihovo dobro.

Potom je rekao da ´ ce sveti duh “pokazati svijetu

ˇ sto je

grijeh, ˇ sto pravednost, a

ˇ sto osuda”. Svijet je po

ˇ cinio gri-

jeh u tom smislu ˇ sto nije pokazao vjeru u Bo

ˇ zjeg Sina,

i taj je grijeh trebao biti razotkriven. Nadalje, Isusov uz-lazak na nebo pokazao je svijetu da je on uistinu prave-dan. A to

ˇ sto Sotona i njegov zli svijet nisu uspjeli slomiti

Isusovu odanost Bogu jasan je dokaz da je “vladar ovoga

svijeta” osuen na propast.“Jo

ˇ s vam imam mnogo toga re

´ ci”, nastavio je Isus, “ali

sada ne mo ˇ zete nositi.” Zato im je obe

´ cao da

´ ce izliti na

njih sveti duh, koji ´ ce im pomo

´ ci da u skladu sa svojim

mogu ´ cnostima razumiju duhovne pouke.

Apostoli nikako nisu mogli shvatiti da ´ ce Isus umrijeti

i potom im se ponovno ukazati nakon ˇ sto uskrsne. Zato

su jedni druge pitali: “ ˇ Sto zna ˇ ci to ˇ sto nam ka ˇ ze: ‘Jo ˇ s malo,

i ne ´ cete me vidjeti, a onda jo

ˇ s malo, i vidjet

´ cete me’ i ‘jer

idem k Ocu’?”



Isus je vidio da ih to zanima pa im je objasnio: “Zaista,zaista, ka

ˇ zem vam, vi

´ cete plakati i naricati, a svijet

´ ce se

radovati. Vi ´ cete se

ˇ zalostiti, ali va

ˇ sa

´ ce se

ˇ zalost pretvori-

ti u radost.” Kad je Isus kasnije toga dana bio ubijen, vjer-ski su se voe radovali, a njegovi su u ˇ cenici bili ˇ zalosni.No Isusovim uskrsnu

´ cem njihova se

ˇ zalost pretvorila u ra-

dost. A jo ˇ s su se vi

ˇ se obradovali kad je na Pedesetnicu iz-

lio na njih Bo ˇ zji sveti duh i tako ih ovlastio da budu nje-

govi svjedoci.

Isus je njihovu situaciju usporedio s onim ˇ sto pro

ˇ ziv-

ljava

ˇ

zena koja raa. Rekao je: “

ˇ

Zena je

ˇ

zalosna kad raa jer je do ˇ sao njezin ˇ cas.” Ali kad se dijete rodi, istaknuo jeIsus, majka se vi

ˇ se ne sje

´ ca bolova koje je pretrpjela. Za-



klju ˇ cio je: “Tako ste i vi sad

ˇ zalosni, ali opet

´ cu vas vidje-

ti [kad uskrsnem] i srce ´ ce se va

ˇ se radovati i nitko vam ne-

´ ce oduzeti va

ˇ su radost.”

Apostoli dotada nisu upu ´ civali molbe Bogu u Isusovo

ime. Ali ovom prilikom on im je rekao: “Ako zamolite ˇ sto

od Oca, dat ´ ce vam u moje ime. (...) Naime, sam vas Otac

ljubi jer ste vi ljubili mene i vjerovali ste da sam ja iza ˇ sao

kao O ˇ cev zastupnik. Iza

ˇ sao sam od Oca i do

ˇ sao u svijet.

Sada napu ˇ stam svijet i odlazim k Ocu.”

Isusove su rije ˇ ci jako ohrabrile apostole. “Vjerujemo da

si iza ˇ sao od Boga”, kazali su. “Sada vjerujete?” upitao ih

je. “Evo, dolazi ˇ cas, i ve

´ c je do

ˇ sao, kad

´ cete se raspr

ˇ siti sva-

ki ku ´ ci svojoj i ostaviti me samoga.” Koliko god to zvu

ˇ ca-

lo nevjerojatno, njegove su se rije ˇ ci obistinile jo

ˇ s prije ne-

go ˇ sto je svanuo dan!

“To sam vam rekao da po meni imate mir”, zaklju ˇ cio je.

“U svijetu imate nevolju, ali budite hrabri, ja sam pobije-

dio svijet!” Isus je pobijedio svijet tako ˇ sto je vjerno izvr- ˇ sio Bo

ˇ zju volju unato

ˇ c svim poku

ˇ sajima Sotone i njego-

vog svijeta da ga odvrate od toga.

Zaklju ˇ cna molitva

Isus je duboko ljubio svoje apostole i zato ih je ˇ zelio

pripremiti za svoj skori odlazak. Nakon ˇ sto im je pru

ˇ zio

potrebne savjete i ohrabrio ih, podigao je o ˇ ci prema nebu

i svog Oca zamolio: “Proslavi sina svojega, da sin prosla-vi tebe i da vla

ˇ s

´ cu koju si mu dao nad svim ljudima dade

vje ˇ cni

ˇ zivot svima koje si mu dao.”

Isus je na po ˇ cetku svoje molitve spomenuo jednu po-

sebno zna ˇ cajnu temu — vje

ˇ cni

ˇ zivot. Budu

´ ci da je dobio

‘vlast nad svim ljudima’, on mo ˇ ze

ˇ citavom gre

ˇ snom

ˇ covje-

ˇ canstvu podariti blagodati omogu ´ cene njegovom otkup-nom

ˇ zrtvom. No samo

´ ce oni koji steknu priznanje nje-

govog Oca dobiti “vje ˇ cni

ˇ zivot”. U nastavku je objasnio:



“Da bi dobili vje ˇ cni

ˇ zivot, trebaju dobro upoznati tebe,

jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Kri-sta.” Da, na

ˇ se spasenje ovisi o tome koliko poznajemo Bo-

ga i njegovog Sina. No nije dovoljno saznati tek osnovne ˇ cinjenice o njima.

Moramo ih dobro upoznati, razumjeti njihov na ˇ cin po-

stupanja i razviti blisko prijateljstvo s njima. Moramo us-vojiti njihov na

ˇ cin razmi

ˇ sljanja i njihova gledi

ˇ sta. Iznad

svega, u svom ophoenju s drugima moramo se truditi po-kazivati divne osobine koje oni imaju.

Isus je u molitvi nadalje rekao: “Ja sam proslavio tebena zemlji, dovr

ˇ siv

ˇ si djelo koje si mi dao da izvr

ˇ sim.” Bu-

du ´ ci da je dotad ve

´ c u

ˇ cinio sve

ˇ sto je Jehova tra

ˇ zio od nje-

ga te je bio siguran da ´ ce i dovr

ˇ siti svoj zadatak, molio se:

“O ˇ ce, proslavi mene kod sebe slavom koju sam imao kod

tebe prije nego je svijet postao.” Isus je molio Jehovu daga uskrsne i da mu ponovno podari slavu koju je prije

imao na nebu.Svoj glavni zadatak na Zemlji opisao je rekav

ˇ si: “Obja-

vio sam tvoje ime ljudima koje si mi dao iz svijeta. Bili sutvoji, a ti si ih dao meni i dr

ˇ zali su tvoju rije

ˇ c.” Isus je u

svojoj slu ˇ zbi koristio Bo

ˇ zje ime, Jehova, i pokazao kako se

ispravno izgovara. No u ˇ cinio je i vi

ˇ se od toga. Svojim je

apostolima objavio Jehovino ime i tako ˇ sto im je pomo-

gao da bolje upoznaju Jehovu, njegovu osobnost i njego-ve naume.

Priznaju ´ ci da slu

ˇ zi Jehovi i da je on ve

´ ci od njega, Isus

je ponizno rekao: “Rije ˇ ci koje si dao meni ja sam dao nji-

ma i oni su ih primili i doista su spoznali da sam iza ˇ sao

kao tvoj zastupnik te su povjerovali da si me ti poslao.”

Zatim je istaknuo razliku izmeu svojih sljedbenika i

svih drugih ljudi. Rekao je: ‘Ja za njih molim. Ne molimza svijet, nego za one koje si mi dao. Kad sam bio s nji-ma, ja sam ih

ˇ cuvao. I sa

ˇ cuvao sam ih i nijedan od njih



nije propao osim sina propasti’, odnosno Jude Iskariota.Juda je u tom trenutku sprovodio u djelo svoj podli i iz-dajni

ˇ cki plan. Tako je i ne znaju

´ ci ispunio ono

ˇ sto je bilo

prore

ˇ

ceno u svetim spisima.“Svijet ih je zamrzio”, nastavio je Isus. “Ne molim te daih uzme

ˇ s iz svijeta, nego da ih sa

ˇ cuva

ˇ s od Zloga. Oni nisu

dio svijeta, kao ˇ sto ni ja nisam dio svijeta.” Premda Isu-

sovi sljedbenici ˇ zive u ovom svijetu — ljudskom dru

ˇ stvu

kojim vlada Sotona — oni uvijek moraju biti odijeljeni odnjega i njegove zlo

´ ce.

“Posveti ih istinom!” rekao je Isus. “Tvoja je rije ˇ c isti-

na.” On je nadahnute hebrejske knjige, koje je i sam ˇ ce-

sto citirao, nazvao “istinom”. No “istina” je bila i ono ˇ sto je nau

ˇ cio svoje u

ˇ cenike i

ˇ sto su oni pod Bo

ˇ zjim na-

dahnu ´ cem kasnije zapisali u gr

ˇ ckim knjigama Biblije. Ta

istina mo ˇ ze “posvetiti”

ˇ covjeka, odnosno potpuno promi-

jeniti njegov ˇ zivot i pomo

´ ci mu da vi

ˇ se ne bude dio svi-

jeta.Potom je nastavio: “Ne molim samo za njih nego i za

one koji povjeruju u mene po njihovoj rije ˇ ci.” Dakle, Isus

se nije molio samo za one koji ´ ce postati njegovi poma-

zani sljedbenici nego i za druge u ˇ cenike koji

´ ce zajedno

s njima biti “jedno stado”. A za ˇ sto se molio?

“Da svi budu jedno, kao ˇ sto si ti, O

ˇ ce, u zajedni

ˇ stvu sa

mnom i ja u zajedni ˇ stvu s tobom, (...) da budu jedno kao ˇ

sto smo mi jedno.” Isus i njegov Otac nisu doslovno istaosoba, ve

´ c su “jedno” u tom smislu

ˇ sto su u svemu jedin-

stveni i slo ˇ zni. Isus se molio da i njegovi sljedbenici budu

na isti na ˇ cin ujedinjeni. S kojim ciljem? Rekao je: “Kako

bi svijet spoznao da si me ti poslao i da ljubi ˇ s njih kao

ˇ sto

ljubi ˇ s mene.”

Zatim je uputio molbu svom nebeskom Ocu za one koji ´ ce biti njegovi pomazani sljedbenici.

ˇ Sto je zatra

ˇ zio? “

ˇ Ze-

lim da i oni koje si mi dao budu sa mnom, tamo gdje sam



ja, kako bi gledali moju slavu koju si mi dao, jer si me lju-bio prije postanka svijeta.” Doista, ve

´ c puno prije nego

ˇ sto

su Adam i Eva dobili potomke Bog je ljubio svog jedino-

roenog Sina koji je postao Isus Krist.Na kraju svoje molitve Isus je ponovio: “Obznanio samim tvoje ime i obznanjivat

´ cu ga, da ljubav kojom si me

ljubio bude u njima i ja u zajedni ˇ stvu s njima.” Time

ˇ sto

je apostolima obznanio Bo ˇ zje ime pomogao im je da spo-

znaju njegovu veliku ljubav.Ivan 14:1–17:26; 13:27, 35, 36; 10:16; Luka 22:3, 4; 2. Mojsijeva 24:10; 1. Kra-

ljevima 19:9-13; Izaija 6:1-5; Gala

´

canima 6:16; Psalam 35:19; 69:4; Mudre iz-reke 8:22, 30

ˇ Kamo je Isus trebao oti ´ ci i

ˇ sto je odgovorio na Tomino pitanje?

ˇ

ˇ Sto je Filip zatra

ˇ zio od Isusa?

ˇ Za ˇ sto se mo

ˇ ze re

´ ci da je onaj tko je vidio Isusa vidio i Oca?

ˇ U kom su smislu Isusovi sljedbenici trebali ˇ ciniti ve

´ ca djela od njegovih?

ˇ Za ˇ sto Sotona nije imao vlast nad Isusom?

ˇ

Kada je Jehova zasadio simboli

ˇ

cnu lozu? Kada su i kako drugi postalidio te loze?

ˇ Koliko ukupno mladica ima simboli ˇ cna loza?

ˇ Kakav plod Bog o ˇ cekuje od mladica?

ˇ Kako mo ˇ zemo postati Isusovi prijatelji?

ˇ Za ˇ sto svijet mrzi Isusove sljedbenike?

ˇ Koje je Isusovo upozorenje uznemirilo apostole?

ˇ Za ˇ sto apostoli nisu pitali Isusa kamo ide?

ˇ

ˇ

Sto je apostolima bilo naro

ˇ

cito te

ˇ

sko shvatiti?ˇ Kojom je usporedbom Isus pokazao apostolima da

´ ce se njihova

ˇ zalost

pretvoriti u radost?

ˇ Koje su se Isusove rije ˇ ci obistinile prije nego

ˇ sto je svanuo dan?

ˇ Kako je Isus pobijedio svijet?

ˇ U kom je smislu Isus dobio ‘vlast nad svim ljudima’?

ˇ

ˇ Sto zna

ˇ ci upoznati Boga i njegovog Sina?

ˇ Kako je Isus obznanio Bo ˇ zje ime?

ˇ

ˇ

Sto je “istina” i kako ona mo

ˇ

ze “posvetiti” kr

ˇ

s

´

cane?ˇ Za

ˇ sto se mo

ˇ ze re

´ ci da su Bog, njegov Sin i svi njegovi pravi

sluge “jedno”?

ˇ Kada je bio “postanak svijeta”?



KAD je Isus zavr ˇ sio s molitvom, on i jedanaestorica

vjernih apostola otpjevali su hvalospjeve Jehovi.Zatim su napustili gornju sobu i pod okriljem

no ´ ci uputili se preko doline Kidrona natrag u Betaniju. No

putem su stali na svom omiljenom mjestu, u Getseman-skom vrtu, koji se nalazio na Maslinskoj gori ili blizu nje.Ondje se, meu stablima maslina, Isus

ˇ cesto sastajao sa svo-

jim apostolima.Kad su do

ˇ sli vjerojatno negdje blizu ulaza u vrt, osmori-

ci apostola Isus je rekao: “Sjednite ovdje dok ja odem ona-mo i pomolim se!” A Petra, Jakova i Ivana poveo je sa so-bom i s njima oti

ˇ sao ne

ˇ sto dalje u unutra

ˇ snjost vrta. Tada

ga je obuzela ˇ zalost i nemir. “Du

ˇ sa je moja nasmrt

ˇ zalo-

sna”, rekao je. “Ostanite ovdje i bdijte sa mnom!”

Potom se malo udaljio od njih i pao ni ˇ cice te se po ˇ ceousrdno moliti: “O

ˇ ce moj, ako je mogu

´ ce, neka me mimoie

ova ˇ ca

ˇ sa! Ali ne kako ja ho

´ cu, nego kako ti ho

´ ce

ˇ s.” Za

ˇ sto

je Isus to rekao? Za ˇ sto je bio “nasmrt

ˇ zalostan”? Je li po-

ˇ zelio odustati od odluke da

ˇ zrtvuje svoj

ˇ zivot i plati otkup-

ninu?

Nipo ˇ sto! Isus nije

ˇ zelio da ga Jehova po

ˇ stedi smrti. Bi-

la mu je odbojna ˇ cak i sama pomisao na to da poku ˇ sa iz-bje

´ ci

ˇ zrtvenu smrt,

ˇ sto mu je Petar jednom prilikom bio

predlo ˇ zio. Isusa je mu

ˇ cilo to

ˇ sto je znao da

´ ce umrijeti kao

prezreni zlo ˇ cinac i bojao se da

´ ce time nanijeti sramotu

O ˇ cevom imenu. Znao je da

´ ce za samo nekoliko sati biti

pribijen na stup pod najgorom mogu ´ com optu

ˇ zbom — da

je bogohulnik. To ga je boljelo vi ˇ se od svega.

Nakon podulje molitve Isus se vratio do trojice aposto-la i na

ˇ sao ih kako spavaju. Obra

´ caju

´ ci se Petru, rekao je:

“Zar niste mogli niti jedan sat bdjeti sa mnom? Bdijte

Usrdna molitvau Getsemanskom vrtu

117



i molite se, da ne doete u isku ˇ senje!” Ipak, svjestan toga

da su bili pod velikim pritiskom i da je ve ´ c bilo jako kasno,

kazao im je: “Duh je, istina, voljan, ali tijelo je slabo.”

Zatim se po drugi put udaljio od njih i ponovno zatra- ˇ zio od svog Oca da od njega ukloni “ ˇ ca ˇ su” koju mu je na-mijenio, odnosno zadatak

ˇ sto ga je trebao izvr

ˇ siti. Vrativ

ˇ si

se do trojice apostola, opet ih je zatekao kako spavaju, iakoim je bio rekao da se mole kako ne bi do

ˇ sli u isku

ˇ senje.

Kad ih je opomenuo, apostoli nisu znali ˇ sto bi odgovorili.

Na koncu se i po tre ´ ci put udaljio od njih, otprilike ko-

liko se moglo dobaciti kamenom, pa je kleknuo i sa silnimvapajima i suzama molio: “O

ˇ ce, ako ho

´ ce

ˇ s, ukloni ovu

ˇ ca

ˇ su

od mene!” Isus je jako patio jer nije ˇ zelio da njegova sra-

motna smrt okalja O ˇ cev ugled. Pomisao na to da bude osu-

en kao bogohulnik — netko tko proklinje Boga — bilamu je gotovo nepodno

ˇ sljiva!

No ipak je rekao: “Ali neka ne bude kako ja ho ´ cu, nego

kako ti ho ´ ce

ˇ s!” Potpuno se podlo

ˇ zio Bo

ˇ zjoj volji. Nato se

pojavio aneo s neba koji ga je ja ˇ cao i hrabrio. Vjerojatno

mu je rekao da je Jehova uz njega i da ima njegovu podr- ˇ sku.

Meutim, na Isusu je bio ogroman teret! O njemu je ovi-sio ne samo njegov vje

ˇ cni

ˇ zivot nego i

ˇ zivot

ˇ citavog ljud-

skog roda. Bio je pod izuzetno sna ˇ znim pritiskom. Stoga se

po ˇ ceo moliti jo ˇ s usrdnije, a “znoj mu je postao kao kapikrvi koje su padale na zemlju”. U

ˇ casopisu Ameri

ˇ ckog me-

dicinskog udru ˇ zenja stajalo je: “Iako je ta pojava izuzetno

rijetka, krvavi znoj (...) mo ˇ ze se pojaviti u stanju velike psi-

hi ˇ cke i emocionalne napetosti.”

Kad se Isus ponovno vratio k apostolima, vidio je da suopet zaspali. Bili su iscrpljeni od silne

ˇ zalosti. “U ovakvom

trenutku spavate i po ˇ civate!” uzviknuo je. “Dosta je! Do- ˇ sao je

ˇ cas! Evo, Sin je

ˇ covje

ˇ cji izdan i predan u ruke gre

ˇ s-

nicima. Ustanite, poimo! Evo, izdajnik se moj pribli ˇ zio.”



Dok je jo ˇ s govorio, stigao je Juda Iskariot u pratnji mno

ˇ s-

tva ljudi koji su nosili baklje, svjetiljke i oru ˇ zje.

Matej 26:30, 36-47; 16:21-23; Marko 14:26, 32-43; Luka 22:39-47; Ivan 18:1-3;

Hebrejima 5:7

ˇ Kamo je Isus odveo apostole nakon ˇ sto su napustili gornju sobu

i ˇ sto je ondje radio?

ˇ

ˇ Sto je bilo s apostolima dok se Isus molio?

ˇ Za ˇ sto je Isus bio tjeskoban i

ˇ sto je molio Boga?

ˇ Za ˇ sto je Isusu znoj postao kao kapi krvi?



PONO

´ C je ve

´ c bila prili

ˇ cno odmakla kad je u Getse-

manski vrt do

ˇ

slo mno

ˇ

stvo ljudi koje je predvodioJuda — vojnici, sve ´ ceni ˇ cki glavari, farizeji i mnogidrugi. Sve

´ cenici su Judi za izdaju Isusa platili 30 srebr-

njaka.

Juda je o ˇ cito,

ˇ cim je napustio gornju sobu, oti

ˇ sao ravno

k sve ´ ceni

ˇ ckim glavarima. Oni su odmah okupili svoje stra-

ˇ zare i

ˇ cetu vojnika. Juda ih je mo

ˇ zda najprije odveo u ku-

´ cu gdje je s Isusom i ostalim apostolima proslavio Pashu.Kad je vidio da ih ondje vi

ˇ se nema, s mno

ˇ stvom naoru

ˇ za-

nih ljudi koji su nosili baklje i svjetiljke iza ˇ sao je iz gra-

da i uputio se preko doline Kidrona prema Maslinskojgori.

Juda je dobro znao gdje ´ ce na

´ ci svog U

ˇ citelja. Tijekom

proteklog tjedna Isus je s apostolima svaki dan putovao

od Betanije do Jeruzalema te je ˇ cesto s njima navra ´ caou Getsemanski vrt kako bi se ondje odmorili i u mirurazgovarali. No kako su vojnici mogli u mraku, meumaslinama, prepoznati Isusa kojeg mo

ˇ zda nikad prije ni-

su vidjeli? Juda je s njima dogovorio znak. Rekao im je:“Koga poljubim, taj je! Uhvatite ga i odvedite pod stra- ˇ zom!”

Kad je sa svjetinom do ˇ sao u vrt, ugledao je apostole iIsusa te oti

ˇ sao ravno k njemu. “Zdravo, u

ˇ citelju!” rekao je

i poljubio ga.

“Prijatelju, za ˇ sto si ovdje?” upitao ga je Isus. Potom je

sam odgovorio na vlastito pitanje: “Zar poljupcem izdaje ˇ s

Sina ˇ covje

ˇ cjeg?” Rekav

ˇ si to, istupio je pred svjetinu, tako

da su ga pod svjetlom baklji i svjetiljki sada mogli vidjeti.Upitao ih je: “Koga tra

ˇ zite?”

“Isusa Nazare ´ canina”, odgovorili su mu.

Izdan i uhva ´ cen118



“Ja sam taj”, odvratio je i hrabro stao pred njih. Ljude je zapanjila njegova odva

ˇ znost. Ne znaju

´ ci

ˇ sto od njega

mogu o

ˇ

cekivati, ustuknuli su i popadali na zemlju.“Rekao sam vam da sam ja taj”, smireno je nastavio.

“Ako dakle mene tra ˇ zite, pustite ove neka odu!” Kratko

prije toga, dok su jo ˇ s bili u gornjoj sobi, Isus je u molitvi

rekao svom Ocu da je sa ˇ cuvao svoje vjerne apostole i da

nijedan od njih nije propao osim “sina propasti”. Zato jesada, da bi se ispunile njegove rije

ˇ ci, zamolio svjetinu da

pusti njegove u ˇ cenike.

Kad su se vojnici sabrali i po ˇ celi vezati Isusa, aposto-

li su shvatili ˇ sto se dogaa. “Gospodine, da udarimo



ma ˇ cem?” upitali su. Prije nego

ˇ sto je Isus stigao i

ˇ sta re

´ ci,

Petar je izvukao jedan od dva ma ˇ ca

ˇ sto su ih bili ponije-

li i njime udario Malha, roba velikog sve ´ cenika. Proma

ˇ sio

mu je glavu, ali mu je odsjekao desno uho.“Ostavite se toga! Dosta je!” umije

ˇ sao se Isus. Potom je

dotaknuo Malhovo uho i izlije ˇ cio ga. Tada je pru

ˇ zio va

ˇ z-

nu pouku rekav ˇ si Petru: “Vrati ma

ˇ c svoj na mjesto njego-

vo, jer svi koji se ma ˇ ca hvataju od ma

ˇ ca

´ ce i poginuti! Ili

misli ˇ s da ne mogu zamoliti Oca svojega da mi ovog

ˇ casa

po ˇ salje vi

ˇ se od dvanaest legija anela?”

Isus se nije opirao uhi ´ cenju. Rekao je: “Kako bi se on-

da ispunila Pisma da se tako mora dogoditi?” Jo ˇ s je do-

dao: “Zar da ne pijem ˇ ca

ˇ su koju mi je dao Otac?” Da, bio

je spreman potpuno se podlo ˇ ziti Bo

ˇ zjoj volji!

Zatim se obratio mno ˇ stvu: “Zar ste kao na razbojnika

iza ˇ sli s ma

ˇ cevima i toljagama da me uhvatite? Svaki dan

sjedio sam u hramu i pou ˇ cavao i niste me uhvatili. A sve

se ovo dogodilo da bi se ispunila Pisma proro ˇ cka.”Nato su ga

ˇ zidovski stra

ˇ zari i vojnici sa svojim tisu

´ cni-

kom uhvatili i svezali. Vidjev ˇ si to, apostoli su ostavili Isu-

sa i pobjegli. Meutim jedan je mladi ´ c — mo

ˇ zda u

ˇ cenik

Marko — ostao ondje meu mno ˇ stvom. Mogu

´ ce je da se

nalazio u ku ´ ci u kojoj je Isus proslavio Pashu, pa je odan-

de slijedio svjetinu. No ljudi su ga ubrzo prepoznali i po-ku ˇ sali uhvatiti. On im je izmaknuo, ali je u bijegu ostavioza sobom svoju lanenu haljinu.

Matej 26:47-56; Marko 14:43-52; Luka 22:47-53; Ivan 17:12; 18:3-12

ˇ Kako je Juda znao da ´ ce Isusa prona

´ ci u Getsemanskom vrtu?

ˇ Kako je Isus pokazao brigu za svoje apostole?

ˇ Kako je Petar poku ˇ sao obraniti Isusa, no

ˇ sto mu je on rekao?

ˇ

Kako je Isus pokazao da je spreman potpuno se podlo

ˇ

zitiBo

ˇ zjoj volji?

ˇ Tko je ostao meu mno ˇ stvom kad su apostoli pobjegli i

ˇ sto se

s njim dogodilo?



VOJNICI su Isusa, svezanog kao da je najobi ˇ cnijizlo

ˇ cinac, najprije odveli Ani, vrlo utjecajnom

ˇ co-

vjeku koji je slu ˇ zio kao veliki sve

´ cenik kad je Isus

u dobi od 12 godina raspravljao sa ˇ zidovskim u

ˇ citeljima

u hramu. Neki Anini sinovi kasnije su takoer bili velikisve

´ cenici, a 33. godine tu je du

ˇ znost vr

ˇ sio njegov zet Kajfa.

Isusa su najprije odveli u Anin dom vjerojatno zato ˇ sto

je on kao dugogodi ˇ snji sve ´ ceni ˇ cki glavar u ˇ zivao velikugled meu

ˇ Zidovima. Dok je Isus bio kod njega, veliki

sve ´ cenik Kajfa imao je vremena sazvati Sudbeno vije

´ ce,

koje se sastojalo od 71 ˇ clana, te okupiti la

ˇ zne svjedoke.

Ana je ispitivao Isusa o njegovim u ˇ cenicima i u

ˇ cenjima.

Ali on mu je rekao: “Ja sam javno govorio svijetu. Uvijeksam nau

ˇ cavao u sinagogi i u hramu, gdje se skupljaju svi

ˇ Zidovi. Ni ˇ sta nisam govorio u tajnosti. Za ˇ sto pita ˇ s mene?Pitaj one koji su

ˇ culi

ˇ sto sam im govorio! Oni znaju

ˇ sto

sam govorio.”

Nakon tih rije ˇ ci jedan od stra

ˇ zara koji je stajao u blizi-

ni o ˇ samario je Isusa i rekao: “Zar tako odgovara

ˇ s glavaru

sve ´ ceni

ˇ ckom?”

“Ako sam krivo rekao”, kazao mu je Isus, “doka

ˇ

zi da jekrivo! A ako sam pravo rekao, za

ˇ sto me udara

ˇ s?” Ana ga

je potom svezanog poslao velikom sve ´ ceniku Kajfi.

U meuvremenu su se, o ˇ cito u Kajfinom domu, okupi-

li svi sve ´ ceni

ˇ cki glavari, starje

ˇ sine i pismoznanci — zapra-

vo ˇ citavo Sudbeno vije

´ ce.

ˇ Zidovski zakon zabranjivao je

da se suenje odr ˇ zava no

´ cu za trajanja Pashe. No vjerske

voe to ni najmanje nije odvratilo od njihove zle namjere.Nekoliko tjedana ranije, kad je Isus uskrsnuo Lazara,

Sudbeno vije ´ ce ve

´ c je bilo odlu

ˇ cilo da Isus mora umrijeti.

Izvedenpred Anu i Kajfu

119



A samo dva dana ranije, u srijedu, vjerski voe dogovara-li su se kako da na prijevaru uhvate Isusa i ubiju ga. Dak-le Isus je bio osuen i prije nego

ˇ sto mu se po

ˇ celo suditi!

Vjerski voe poku

ˇ

savali su prona

´

ci la

ˇ

zne svjedoke kakobi ga na temelju njihovog svjedo ˇ canstva mogli osuditi.Meutim nisu mogli na

´ ci svjedoke

ˇ ciji bi se iskazi podu-

darali. Na koncu su dvojica izjavila: “Mi smo ga ˇ culi kako

govori: ‘Razvalit ´ cu ovaj hram na

ˇ cinjen ljudskim rukama

i za tri dana sagradit ´ cu drugi koji ne

´ ce biti na

ˇ cinjen ljud-

skim rukama.’”



“Zar ni ˇ sta ne odgovara

ˇ s?” upitao ga je Kajfa. “

ˇ Sto ka-

ˇ ze

ˇ s na optu

ˇ zbe koje iznose protiv tebe?” Ali Isus je i da-

lje ˇ sutio. Svjedoci se, na veliku sramotu Sudbenog vije

´ ca,

ˇ

cak ni u toj posljednjoj la

ˇ

znoj optu

ˇ

zbi nisu uspjeli slo

ˇ

zi-ti. Stoga je veliki sve ´ cenik odlu ˇ cio upotrijebiti druga ˇ cijutaktiku.

Kajfa je znao koliko bi se ˇ

Zidovi uvrijedili i uznemiriliako bi netko tvrdio da je Bo

ˇ zji Sin. Isusa su ve

´ c ranije u

dva navrata bez puno razmi ˇ sljanja optu

ˇ zili da je hulnik

koji zaslu ˇ zuje smrt. Jednom su prilikom

ˇ cak pogre

ˇ sno za-

klju

ˇ

cili da sebe smatra ravnim Bogu. Zato mu je Kajfasada lukavo rekao: “Zaklinjem te ˇ zivim Bogom da nam ka- ˇ ze

ˇ s jesi li ti Krist, Sin Bo

ˇ zji!”

ˇ Sto god da su

ˇ Zidovi mislili, Isus je doista bio Bo

ˇ zji Sin.

Da je tada ostao ˇ sutjeti, to se moglo protuma

ˇ citi kao da

pori ˇ ce svoju tvrdnju da je Krist. Zato je hrabro odgovo-

rio: “Jesam. I vidjet ´ cete Sina

ˇ covje

ˇ cjeg kako sjedi zdesna

Silnome i dolazi s oblacima nebeskim.”Nato je Kajfa teatralno razderao haljine i povikao: “Po-

hulio je! ˇ Sto nam jo

ˇ s trebaju svjedoci? Evo, sad ste

ˇ culi

hulu. ˇ Sto mislite?”

“Zaslu ˇ zuje smrt!” odgovorili su

ˇ clanovi Sudbenog vije-

´ ca. Zatim su ga po

ˇ celi ismijavati i obasipati mnogim hu-

lama. ˇ Samarali su ga i pljuvali mu u lice. Drugi su mu

prekrili lice, a onda ga po ˇ celi udarati

ˇ sakama i zajedljivo

govoriti: “Ako si prorok, Kriste, reci nam tko te udario!”To se zlostavljanje odvijalo tijekom nezakonitog no

´ cnog

suenja.Matej 26:57-68; 26:3, 4; Marko 14:53-65; Luka 22:54, 63-65; Ivan 18:13-24;

11:45-53; 10:31-39; 5:16-18

ˇ Kamo je Isus najprije odveden i ˇ sto se ondje zbivalo?

ˇ Kamo je Isus odveden nakon prvog saslu ˇ sanja i s kojim ciljem?

ˇ Kako je Kajfa uspio navesti Sudbeno vije ´ ce da Isusa osudi na smrt?

ˇ Kako su Isusa zlostavljali tijekom suenja?



APOSTOLI su od straha napustili Isusa i pobjegli iz

Getsemanskog vrta. Meutim Petar i Ivan u jed-nom su trenutku prestali bje

ˇ zati te su odlu

ˇ cili kre-

nuti za Isusom. Mo ˇ zda su ga sustigli dok ga je svjetina vo-

dila k Ani. Kad ga je Ana poslao velikom sve ´ ceniku Kajfi,

Petar i Ivan slijedili su ga sa sigurne udaljenosti. S jednestrane bojali su se za vlastiti

ˇ zivot, a istovremeno ih je o

ˇ ci-

to jako brinulo ˇ sto

´ ce se dogoditi s njihovim U

ˇ citeljem.

Kad su stigli do velike Kajfine ku ´ ce, Ivan je uspio u

´ ci u

dvori ˇ ste jer je bio poznat velikom sve

´ ceniku, a Petar je os-

tao ispred ulaznih vrata. Ivan se ubrzo vratio i razgovaraos vrataricom, koja je zatim dopustila Petru da ue.

Vani je bilo jako hladno, pa su sluge i stra ˇ zari velikog

sve ´ cenika nalo

ˇ zili vatru.

ˇ Cekaju

´ ci ishod Isusovog suenja,

Petar im se pridru ˇ zio kako bi se ugrijao. Kad je vrataricana svjetlu vatre bolje promotrila Petra, uzviknula je: “I tisi bio s Isusom Galilejcem!”

Vidjev ˇ si da su ga prepoznali, on se prepao, pa je pred

svima zanijekao da poznaje Isusa. “Niti ga znam niti ra-zumijem

ˇ sto govori

ˇ s!” branio se.

Potom je iza ˇ sao na trijem. Ondje ga je zapazila jedna

druga djevojka, pa je prisutnima rekla: “Ovaj je bio s Isu-som Nazare

´ caninom!” On je to opet porekao, zaklinju

´ ci

se: “Ne poznajem tog ˇ covjeka!”

No i dalje je ostao u dvori ˇ stu nastoje

´ ci

ˇ sto manje pa

ˇ z-

nje skretati na sebe. Mo ˇ zda je u te rane jutarnje sate Pe-

tar iznenada za ˇ cuo pijetla koji je zapjevao. Za to vrijeme

trajalo je Isusovo suenje koje se vjerojatno odr ˇ zavalo u

prostoriji na katu ˇ sto je gledala na dvori ˇ ste. Petar i drugikoji su bili u dvori

ˇ stu nesumnjivo su promatrali kako raz-

li ˇ citi svjedoci dolaze i odlaze.

Petar se odri ˇ ce

svog U ˇ citelja

120



Kad je pro ˇ slo oko sat vremena otkako su Petra posljed-

nji put prepoznali kao Isusovog u ˇ cenika, pristupili su mu

neki ljudi koji su stajali u blizini i rekli: “Doista, i ti si je-

dan od njih! Odaje te tvoje narje

ˇ

cje!” Meu njima je bioi roak Malha, roba kojem je Petar odsjekao uho. On ga je upitao: “Nisam li te ja vidio u vrtu s njime?”

“Ne poznajem tog ˇ covjeka!”

ˇ zustro je odgovorio Petar.

Ustvari, ˇ cak se po

ˇ ceo kleti i zaklinjati ne bi li ih uvjerio

da su u krivu i da im govori istinu. ˇ

Cim se Petar i tre ´ ci put odrekao Isusa, pijetao je ponov-

no zapjevao. U tom se trenutku Isus, koji je vjerojatno iza- ˇ sao na balkon iznad dvori

ˇ sta, okrenuo i pogledao Petra.

On se istog ˇ casa sjetio onoga

ˇ sto mu je Isus nekoliko sati

ranije rekao: “Prije nego pijetao dvaput zapjeva, triput ´ ce

ˇ s

me se odre ´ ci.” Shvativ

ˇ si

ˇ sto je u

ˇ cinio, Petar je iza

ˇ sao van

i shrvan tugom gorko zaplakao.

Kako se to moglo dogoditi? Kako se Petar, koji je bio

toliko siguran u sebe, mogao u istoj no ´ ci tri puta odre- ´

ci svog U ˇ citelja? O

ˇ cito je bio zate

ˇ cen cijelom tom situ-

acijom. Ljudi su izvrtali ˇ cinjenice i prikazivali Isusa kao

opakog zlo ˇ cinca. Dobro su nazivali zlom, a nedu

ˇ znog su

ˇ covjeka proglasili krivim. Na

ˇ sav

ˇ si se iznenada pod veli-

kim pritiskom, Petar je po ˇ ceo gubiti tlo pod nogama.

Na ˇ zalost, strah od

ˇ covjeka posve je ovladao njime pa

nije imao snage postupiti ispravno i ostati odan Isusu.Nemojmo nikada dopustiti da se takvo

ˇ sto dogodi i

nama!Matej 26:57, 58, 69-75; Marko 14:30, 53, 54, 66-72; Luka 22:54-62; Ivan

18:15-18, 25-27

ˇ Kako su Petar i Ivan uspjeli u ´ ci u dvori

ˇ ste velikog sve

´ cenika?

ˇ

ˇ Sto se odvijalo u ku

´ ci dok su Petar i Ivan

ˇ cekali u dvori

ˇ stu?

ˇ Koliko je puta pijetao zapjevao, a koliko se puta Petar odrekao Krista?

ˇ Za ˇ sto se Petar zaklinjao?

ˇ Za ˇ sto se Petar odrekao Isusa?



PRED zoru, nakon ˇ sto je zavr ˇ silo la ˇ zno suenje, Sud-

beno se vije ´ ce razi

ˇ slo. Meutim,

ˇ cim je u petak sva-

nuo dan, ˇ clanovi suda ponovno su se sastali, ovaj

put u svojoj slu ˇ zbenoj dvorani. Tom su formalno

ˇ s

´ cu vje-

rojatno ˇ zeljeli ostaviti dojam da je ono

ˇ sto

ˇ cine zakonito.

Kad je Isus izveden pred njih, ponovno su mu kao i ranije tijekom no

´ ci zapovjedili: “Ako si Krist, reci nam!”

“Ako vam i ka ˇ zem, ne ´ cete vjerovati”, odvratio im je.“I ako vas upitam, ne

´ cete odgovoriti.” Ipak, hrabro im je

otkrio tko je, rekav ˇ si: “Odsad

´ ce Sin

ˇ covje

ˇ cji sjediti kraj

mo ´ cne desnice Bo

ˇ zje.”

“Dakle, jesi li ti Sin Bo ˇ zji?” svi su

ˇ zeljeli znati.

“Vi sami ka ˇ zete da ja to jesam”, odgovorio im je.

Budu

´

ci da su ga ionako nakanili pogubiti, taj im je od-govor bio posve dovoljan. Smatrali su da huli na Boga.“

ˇ Cemu nam jo

ˇ s treba svjedo

ˇ canstvo?” upitali su. “Jer sami

smo ˇ culi iz usta njegovih.” Tada su Isusa svezali i odveli

rimskom upravitelju Ponciju Pilatu.

Juda, Isusov izdajnik, promatrao je ˇ sto se dogaa. Kad

je vidio da su Isusa osudili, osjetio je gri ˇ znju savje-

sti. Stoga je oti ˇ sao sve

´ ceni

ˇ ckim glavarima i star-

je ˇ sinama te im vratio 30 srebrnjaka. Objasnio

je: “Sagrije ˇ sio sam kad sam izdao krv pra-

vednu.”

“ ˇ Sto se to nas ti

ˇ ce? To je tvoja stvar!”

bezdu ˇ sno su mu odvratili. Nato je

Juda bacio srebrnjake u hram te je

oti ˇ sao i poku ˇ sao se obje-siti. No, po sve-mu sude

´ ci,

Pred Sudbenim vije ´ cem

i Poncijem Pilatom121



Isus je htio doznati koliko Pilat ve ´ c zna o njemu pa ga

je upitao: “Govori ˇ s li to sam od sebe ili su ti drugi rekli

o meni?”

Pilat mu je priznao da o njemu zapravo ni

ˇ

sta ne zna i da ˇ zeli saznati ˇ cinjenice. “Zar sam ja ˇ Zidov?” odgovorio mu je. “Tvoj narod i glavari sve

´ ceni

ˇ cki predali su te meni.

ˇ Sto

si u ˇ cinio?”

Isus nipo ˇ sto nije

ˇ zelio izbje

´ ci odgovor na sporno pitanje

koje je zanimalo Pilata — je li on kralj ili nije. Ono ˇ sto je

u nastavku rekao Pilata je zasigurno jako iznenadilo.

Luka 22:66–23:3; Matej 27:1-11; Marko 15:1; Ivan 18:28-35; Djela apostolska1:16-20

ˇ Za ˇ sto se Sudbeno vije

´ ce ujutro ponovno sastalo?

ˇ Kako je Juda umro i ˇ sto su vjerski voe u

ˇ cinili s 30 srebrnjaka?

ˇ Za ˇ sto su

ˇ Zidovi htjeli da Isusa pogube Rimljani?

ˇ Za ˇ sto su

ˇ Zidovi optu

ˇ zili Isusa?



IAKO Isus nije poku ˇ savao sakriti od Pilata ˇ cinjenicu

da je kralj, objasnio mu je da njegovo Kraljevstvone predstavlja nikakvu prijetnju Rimu. “Moje kra-

ljevstvo nije dio ovoga svijeta”, rekao mu je. “Kad bi mojekraljevstvo bilo dio ovoga svijeta, moje bi se sluge borileda ne budem predan

ˇ Zidovima. Ali moje kraljevstvo nije

odavde.” Tako je tri puta obznanio da ima svoje Kraljev-

stvo, ali da ono nije zemaljsko.No Pilat ga je jo

ˇ s jednom upitao: “Dakle, ti si kralj?”

Htio je znati je li Isus doista kralj ˇ cak i ako njegovo kra-

ljevstvo nije dio ovog svijeta.

Daju ´ ci mu do znanja da je ispravno zaklju

ˇ cio, Isus mu

je odgovorio: “Ti sam ka ˇ ze

ˇ s da sam ja kralj. Ja sam se zato

rodio i zato sam do ˇ sao u svijet, da svjedo

ˇ cim za istinu.

Svatko tko je na strani istine slu ˇ sa moj glas.”

Da, svrha Isusovog dolaska na Zemlju bila je da svjedo- ˇ ci za “istinu”,

ˇ sto se naro

ˇ cito odnosi na u

ˇ cenje o njego-

vom Kraljevstvu. Za tu je istinu Isus ˇ cak bio spreman da-

ti svoj ˇ zivot. Nato ga je Pilat upitao: “

ˇ Sto je istina?” ali nije

ˇ cekao da mu odgovori. To

ˇ sto je

ˇ cuo bilo mu je dovoljno

da donese odluku.Pilat se vratio mno

ˇ stvu koje je

ˇ cekalo ispred pala

ˇ ce,

a o ˇ cito je sa sobom poveo i Isusa. Potom je sve

´ ceni

ˇ ckim

glavarima i mno ˇ stvu

ˇ sto je bilo s njima rekao: “Ne nala-

zim nikakve krivnje na ovom ˇ covjeku.”

Negoduju ´ ci zbog takve odluke, svjetina je uporno po-

navljala: “Svojim u ˇ cenjem on buni narod po cijeloj Judeji,

po ˇ cev

ˇ si od Galileje pa sve dovde.”

Mora da se Pilat iznenadio kad je vidio koliko su ˇ

Zi-dovi nerazumni i zaslijepljeni mr

ˇ znjom. Dok su sve

´ ce-

Pred Herodomi ponovno pred Pilatom

122



ni ˇ cki glavari i starje

ˇ sine i dalje vikali, Pilat se obratio

Isusu i upitao ga: “Zar ne ˇ cuje

ˇ s koliko toga svjedo

ˇ ce pro-

tiv tebe?” Ali on nije odgovarao. Unato ˇ c tako te

ˇ skim op-

tu

ˇ

zbama ostao je smiren,

ˇ

sto je ostavilo sna

ˇ

zan dojamna Pilata.

Saznav ˇ si da je Isus iz Galileje, Pilat se dosjetio kako bi

mogao izbje ´ ci odgovornost da odlu

ˇ cuje o sudbini tog

ˇ co-

vjeka. Budu ´ ci da je vladar Galileje, Herod Antipa (sin

Heroda Velikog), do ˇ sao u Jeruzalem na Pashu, Pilat je

Isusa poslao k njemu. Herod Antipa ranije je Ivanu

Krstitelju dao odrubiti glavu, a kad je

ˇ

cuo za Isusova

ˇ

cu-da, upla ˇ sio se jer je mislio da je Isus zapravo uskrsnuliIvan.



Herod se jako obradovao susretu s Isusom, ali ne zato ˇ sto mu je bilo stalo do njega niti zato

ˇ sto je iskreno htio

saznati jesu li optu ˇ zbe protiv njega istinite. Naprosto je

bio znati

ˇ

zeljan i nadao se da

´

ce Isus u

ˇ

ciniti neko

ˇ

cudo.No on mu nije htio udovoljiti. Ustvari, uop

´ ce nije od-

govarao na njegova pitanja. Razo ˇ caran, Herod ga je zajed-

no sa svojim vojnicima po ˇ ceo ismijavati. Obukli su ga

u sjajnu haljinu i poni ˇ zavali. Potom su ga poslali natrag

Pilatu. Iako su Herod i Pilat dotad bili u lo ˇ sim odnosima,

tog su dana postali prijatelji.

Kad se Isus vratio, Pilat je pozvao sve ´ ceni

ˇ cke glavare, ˇ

zidovske poglavare i narod te im rekao: “Doveli ste miovog

ˇ covjeka optu

ˇ zuju

´ ci ga da poti

ˇ ce narod na pobunu.

Evo, ja sam ga ispitao pred vama, ali nisam na ˇ sao da je taj

ˇ covjek kriv za ono za

ˇ sto ga optu

ˇ zujete. A nije na

ˇ sao ni

Herod, jer ga je poslao natrag k nama. Evo, nije u ˇ cinio ni-

ˇ sta

ˇ cime bi zaslu

ˇ zio smrt. Zato

´ cu ga kazniti i pustiti.”

Tako je Pilat dva puta Isusa proglasio nedu ˇ znim. ˇ

Zelioga je osloboditi jer je znao da su ga sve

´ cenici iz zavisti pre-

dali njemu. A dok je sjedio na suda ˇ ckoj stolici, dogodilo se

ne ˇ sto

ˇ sto mu je poslu

ˇ zilo kao dodatni poticaj da oslobo-

di Isusa. Naime, ˇ zena mu je poru

ˇ cila: “Nemoj imati ni

ˇ sta

s tim pravednikom, jer sam danas u snu [koji je o ˇ cito bio

bo ˇ zanskog porijekla] mnogo pretrpjela zbog njega!”

Je li Pilat imao snage postupiti ispravno i osloboditi ne-du

ˇ znog

ˇ covjeka?

Ivan 18:36-38; Luka 23:4-16; Matej 27:12-14, 18, 19; 14:1, 2; Marko 15:2-5

ˇ Kako je Isus odgovorio na Pilatovo pitanje smatra li sebe kraljem?

ˇ

ˇ Sto je “istina” za koju je Isus svjedo

ˇ cio tijekom svog zemaljskog

ˇ zivota?

ˇ Koju je presudu Pilat donio i kako je narod na to reagirao? ˇ Sto je Pilat

potom u ˇ cinio s Isusom?

ˇ Tko je bio Herod Antipa, za ˇ sto se obradovao susretu s Isusom i kako je

s njim postupao?

ˇ Za ˇ sto je Pilat

ˇ zelio osloboditi Isusa?



PILAT je znao da je Isus nevin i divio se njegovom

dostojanstvenom dr

ˇ

zanju. Stoga se odlu

ˇ

cio poslu

ˇ

zi-ti druga ˇ cijom taktikom ne bi li ga ipak oslobodio.Obratio se mno

ˇ stvu govore

´ ci: “U vas je obi

ˇ caj da vam na

Pashu pustim nekoga.”

Budu ´ ci da se u zatvoru nalazio zloglasni ubojica Baraba,

Pilat je upitao: “Kojega ho ´ cete da vam pustim, Barabu ili

Isusa kojega nazivaju Kristom?”

Narod, koji su sve

´

ceni

ˇ

cki glavari lukavo izmanipulirali,tra ˇ zio je da pusti Barabu, a da Isusa pogubi. No Pilat nijeodustajao, ve

´ c je ponovno upitao: “Kojega od ove dvojice

ho ´ cete da vam pustim?”

“Barabu”, vikali su.

“ ˇ Sto onda da u

ˇ cinim s Isusom kojega nazivaju Kristom?”

razo ˇ carano je upitao Pilat.

“Na stup s njim!” vikali su na sav glas. “Na stup! Na stups njim!”

Shva ´ caju

´ ci da tra

ˇ ze smrt nedu

ˇ znog

ˇ covjeka, Pilat ih je po-

ku ˇ sao urazumiti rije

ˇ cima: “Pa, kakvo je zlo on u

ˇ cinio? Ni-

sam na ˇ sao na njemu ni

ˇ sta

ˇ cime bi zaslu

ˇ zio smrt. Zato

´ cu

ga kazniti i pustiti.”

Unato ˇ c svim njegovim poku

ˇ sajima gnjevna svjetina pred-

voena svojim vjerskim glavarima jo ˇ s je ja ˇ ce vikala: “Nastup s njim!” Pomahnitalo mno

ˇ stvo bilo je

ˇ zeljno krvi.

Te ˇ sko je i zamisliti da su samo pet dana ranije neki od njih

vjerojatno pozdravljali Isusa kao Kralja dok je ulazio u Je-ruzalem. Ne znamo jesu li pred Pilatovom pala

ˇ com bili

i Isusovi u ˇ cenici. No, ako i jesu, cijelo su vrijeme

ˇ sutjeli i na-

stojali biti neprimjetni.

Vidjev ˇ si da mu je sve uzalud i da nastaje samo jo ˇ s ve ´ cimete

ˇ z, Pilat je uzeo vodu i pred narodom oprao ruke govo-

re ´ ci: “Nevin sam od krvi ovog

ˇ covjeka. To je va

ˇ sa stvar.”

“Evo ˇ covjeka!”123



Nato je narod odvratio: “Krv njegova neka padne na nasi na djecu na

ˇ su!”

Tada je Pilat, kojemje o ˇ cito vi

ˇ se bilo stalo do toga da ugo-

di narodu nego da postupi ispravno, odlu

ˇ

cio svjetini ispu-niti ˇ zelju i Barabu pustiti na slobodu. A Isusa je predao voj-nicima koji su ga svukli i izbi

ˇ cevali. Rimljani su ka

ˇ znjenike

bi ˇ cevali na naro

ˇ cito okrutan na

ˇ cin. U jednom broju

ˇ caso-

pisa koji izdaje Ameri ˇ cko medicinsko udru

ˇ zenje pisalo je:

“Rimljani su obi ˇ cno koristili kratak bi

ˇ c (latinski: flagrum

ili flagellum) na ˇ cinjen od nekoliko pojedina

ˇ cnih ili isplete-

nih ko

ˇ

znih remenova razli

ˇ

cite duljine, na kojima su u od-reenim razmacima bile pri ˇ cvr ˇ s ´ cene ˇ zeljezne kuglice ili o ˇ s-tri komadi

´ ci ov

ˇ cjih kostiju. (...) Dok su rimski vojnici svom

snagom udarali ˇ zrtvu po leima,

ˇ zeljezne kuglice stvarale

su jaka nagnje ˇ cenja, a ko

ˇ zni remenovi i ov

ˇ cje kosti razdira-

li su ko ˇ zu i potko

ˇ zno tkivo. Sa svakim novim udarcem bi

ˇ c

bi parao meso i prodirao sve do kosti, stvaraju ´ ci trake ras-

trganog tkiva koje su podrhtavale i krvarile.”

Nakon takvog surovog mu ˇ cenja Isus je odveden u upra-viteljevu pala

ˇ cu gdje se skupila cijela

ˇ ceta vojnika. Ondje su

gavojnici nastavili zlostavljati. Ispleli su krunu od trnja i sta-vili mu je na glavu kako bi ga ponizili. U desnu ruku stavi-li su mu trsku te su mu obukli purpurnu haljinu kakvu sunosili kraljevi. Rugali su mu se govore

´ ci: “Zdravo, kralju

ˇ zi-

dovski!” Pljuvali su na njega i ˇ samarali ga. Potom su mu uze-

li trsku iz ruke i po ˇ celi ga njome udarati po glavi, utiskuju- ´ ci mu jo

ˇ s dublje u tjeme o

ˇ stro trnje njegove “krune”.

Nevjerojatna mirno ´ ca i snaga koju je Isus pokazao una-

to ˇ c takvom okrutnom postupanju toliko je dirnula Pilata

da mu je jo ˇ s jednom poku

ˇ sao pomo

´ ci. “Evo, izvodim vam

ga da znate da na njemu ne nalazim nikakve krivice”, ka-zao je mno

ˇ stvu. Vjerojatno se nadao da

´ ce se njihova srca

smek ˇ sati kad ga vide tako izranjavanog i ispa ´ cenog. Proma-traju

´ ci Isusa kako odjeven u purpurnu haljinu, s trnovom

krunom na glavi i krvava lica zgr ˇ cena od boli stoji pred bez-



osje ´ cajnom svjetinom, Pilat je uzviknuo: “Evo

ˇ covjeka!”

Te su rije ˇ ci o

ˇ cito bile odraz kako dubokog po

ˇ stovanja tako

i sa ˇ zaljenja koje je osje

´ cao prema njemu.

Iako je bio izmu ˇ cen od zlostavljanja, pred ˇ

Zidovimaje stajao najve

´ ci

ˇ covjek koji je ikada

ˇ zivio,

ˇ covjek kakvog svijet ni

prije ni poslije nije vidio! Svojom je prisebno ˇ s

´ cu, spokoj-

stvom i izuzetnom moralnom snagom zadivio ˇ cak i Pilata.

Ivan 18:39–19:5; Matej 27:15-17, 20-30; Marko 15:6-19; Luka 23:18-25

ˇ Kako je Pilat ponovno poku ˇ sao osloboditi Isusa?

ˇ Kako je Pilat poku ˇ sao izbje

´ ci odgovornost za Isusovu krv?

ˇ Kako su Rimljani bi ˇ cevali ka ˇ znjenike?

ˇ Kako su Isusa poni ˇ zavali nakon bi

ˇ cevanja?

ˇ

ˇ Sto je jo

ˇ s Pilat poduzeo kako bi oslobodio Isusa?



KAD je Pilat, ganut njegovim mirnim i dostojanstve-

nim dr ˇ zanjem, opet poku

ˇ sao osloboditi Isusa, sve-

´ ceni

ˇ cki glavari jo

ˇ s su se vi

ˇ se razbjesnili. Ne

ˇ zele

´ ci

da ih i ˇ sta sprije

ˇ ci u njihovim zlim namjerama, ponovno su

po ˇ celi vikati: “Na stup s njim! Na stup s njim!”

“Uzmite ga vi i pribijte na stup”, uzvratio je Pilat. (Prem-da su ranije tvrdili suprotno,

ˇ Zidovi su vjerojatno imali ovla-

sti pogubiti nekoga tko je po ˇ cinio te ˇ zak vjerski prekr ˇ saj.) Pi-lat je ve

´ c najmanje

ˇ cetiri puta proglasio Isusa nedu

ˇ znim, a

sadaje opet rekao: “Ja na njemu ne nalazim nikakve krivice!”

Vidjev ˇ si da optu

ˇ zbe za pobunu protiv vlasti nisu urodile

plodom, ˇ

Zidovi su Isusa ponovno optu ˇ zili za bogohulni

ˇ s-

tvo, kao i nekoliko sati ranije pred Sudbenim vije ´ cem. “Mi

imamo zakon”, rekli su, “i po na ˇ sem zakonu on treba umri-

jeti, jer je za sebe tvrdio da je sin Bo ˇ zji.”Pilatu je ta optu

ˇ zba bila ne

ˇ sto sasvim novo, pa se jo

ˇ s vi

ˇ se

upla ˇ sio. Zbog sna koji je usnula njegova

ˇ zena te zbog Isu-

sove zadivljuju ´ ce osobnosti ve

´ c je bio zaklju

ˇ cio da on nije

obi ˇ can

ˇ covjek. No je li uistinu mogao biti Bo

ˇ zji sin? Znao

je da je Isus iz Galileje. Ali sada se mo ˇ zda pitao je li

ˇ zivio

prije nego ˇ sto se rodio na Zemlji. Zato ga je poveo natrag

u pala ˇ cu i upitao: “Odakle si ti?”Isus je samo

ˇ sutio. Ne

ˇ sto ranije rekao je Pilatu da je Kralj,

ali da njegovo Kraljevstvo nije dio ovog svijeta. Svako dalj-nje obja

ˇ snjenje ne bi imalo smisla. Meutim svojom je

ˇ sut-

njom povrijedio Pilatov ponos. Zato mu je on o ˇ stro rekao:

“Zar meni ne odgovara ˇ s? Ne zna

ˇ s li da imam vlast pustiti

te i da imam vlast pribiti te na stup?”

“Ne bi imao nikakvu vlast nada mnom da ti nije danoodozgo”, s po

ˇ stovanjem mu je odgovorio Isus. Time je is-

taknuo da je Bog dopustio ljudskim vladarima da donose

Predan ˇ Zidovima

i odveden na pogubljenje124



zakone i da sprovode svoju vlast. Potom je dodao: “Zato jeve

´ ci grijeh onoga koji me predao tebi.” Doista, veliki sve

´ ce-

nik Kajfa, njegovi pomaga ˇ ci i Juda Iskariot snosili su puno

ve ´ cu odgovornost za nepravedno postupanje s Isusom.

Pod dojmom onoga ˇ sto je Isus rekao, ali i zbog straha dabi on doista mogao biti bo

ˇ zanskog porijekla, Pilat je odlu-

ˇ cio poduzeti jo

ˇ s ne

ˇ sto. Meutim

ˇ Zidovi su ga u tome ome-

li tako ˇ sto su ponovno iznijeli svoje prvobitne optu

ˇ zbe. Lu-

kavo su mu zaprijetili: “Ako ovoga pusti ˇ s, nisi prijatelj caru!

Svatko tko se izdaje za kralja protivi se caru.”

Unato ˇ c njihovim poku

ˇ sajima da ga zastra

ˇ se Pilat je jo

ˇ s

jednom izveo Isusa pred okupljeno mno ˇ stvo i rekao: “Evova

ˇ sega kralja!”

No svjetina je i dalje vikala: “Smakni ga! Smakni ga! Nastup s njim!”

“Zar da va ˇ sega kralja pribijem na stup?” upitao je Pilat

ne znaju ´ ci vi

ˇ se

ˇ sto da

ˇ cini.

“Mi nemamo kralja osim cara!” tvrdili su sve ´ ceni

ˇ cki gla-

vari. Budu ´ ci da su ˇ Zidovi prezirali Rimljane i mrzili njihov jaram, takva je tvrdnja bila krajnje licemjerna.

U strahu za svoj polo ˇ zaj i ugled, Pilat je na kraju popu-

stio pod sna ˇ znim pritiskom

ˇ Zidova i predao im Isusa. Voj-

nici su s njega skinuli purpur i obukli mu njegove haljine.Dok su ga vodili na pogubljenje, sam je morao nositi stupna koji je trebao biti pribijen.

Bli ˇ zilo se podne. Isus je tada ve ´ c bio na izmaku snaga jer je od

ˇ cetvrtka rano ujutro bio na nogama, a u meuvreme-

nu je pretrpio te ˇ sko zlostavljanje i silna poni

ˇ zenja. Razum-

ljivo je da ubrzo vi ˇ se nije imao snage nositi svoj mu

ˇ ceni

ˇ cki

stup. Stoga su vojnici prisilili jednog prolaznika, nekog ˇ Si-

muna iz Cirene u Africi, da nosi stup umjesto njega. Za Isu-som je i

ˇ slo veliko mno

ˇ stvo mu

ˇ skaraca i

ˇ zena koji su se od

tuge udarali u prsa i oplakivali ga.U jednom trenutku Isus se okrenuo prema

ˇ zenama i re-

kao: “K ´ ceri jeruzalemske, ne pla

ˇ cite nada mnom! Pla

ˇ cite



radije nad sobom i nad djecom svojom! Jer, evo, dolaze da-ni kad

´ ce se re

´ ci: ‘Sretne su nerotkinje, utrobe koje nisu ra-

ale i dojke koje nisu dojile!’ (...) Jer ako ovo rade dok je sta-

blo zeleno,

ˇ

sto li

´

ce biti kad bude suho?”Zeleno stablo predo ˇ cavalo je ˇ zidovski narod koji je u du-hovnom pogledu donekle jo

ˇ s uvijek bio

ˇ ziv zato

ˇ sto su

meu njima bili Isus i mali broj onih koji su vjerovali u nje-ga. No, kad se to promijenilo, preostao je samo duhovnomrtav narod, koji je podsje

´ cao na usahlo, uvenulo stablo.

“Pla ˇ c” o kojem je Isus govorio

ˇ cuo se kad je rimska vojska

opusto

ˇ

sila

ˇ

zidovski narod i tako izvr

ˇ

sila Bo

ˇ

zju kaznu.Ivan 19:6-17; 18:31; Luka 23:24-31; Matej 27:31, 32; Marko 15:20, 21

ˇ Za ˇ sto su vjerski voe optu

ˇ zili Isusa kad su vidjeli da politi

ˇ cke optu

ˇ zbe

nisu urodile plodom?

ˇ Za ˇ sto se Pilat jo

ˇ s vi

ˇ se upla

ˇ sio?

ˇ Tko je snosio ve ´ cu krivnju za ono

ˇ sto se dogodilo Isusu?

ˇ Kako su sve ´ cenici na koncu uspjeli primorati Pilata da im preda Isusa?

ˇ

ˇ Sto je Isus rekao

ˇ zenama koje su ga oplakivale i na

ˇ sto je

mislio kad je spomenuo zeleno stablo koje je trebalopostati suho?



OSIM Isusa, vojnici su na pogubljenje vodili i dvojicu

razbojnika. Povorka se zaustavila nedaleko od gra-da, na mjestu zvanom Golgota, odnosno Lubanja.

Ondje su im svukli haljine i ponudili vino pomije ˇ sano

s opojnom smirnom, koje je slu ˇ zilo za ubla

ˇ zavanje bolova.

To su vino vjerojatno pripremale ˇ zene iz Jeruzalema, a

Rimljani nisu branili da ga se daje ka ˇ znjenicima koje su

pribijali na stup. Meutim, kad ga je okusio, Isus ga nije

htio popiti. Za

ˇ

sto? O

ˇ

cito je

ˇ

zelio ostati posve priseban tijekom najte

ˇ zeg ispita svoje vjere.

Vojnici su ga polo ˇ zili na stup tako da su mu ruke bile iz-

nad glave. Zatim su mu u ruke i stopala zabili velike ˇ cav-

le. Isus se zasigurno izvijao od boli dok su mu ˇ cavli pro-

dirali kroz meso. A kad su podigli stup, bol je postalanesnosna jer su mu

ˇ cavli pod te

ˇ zinom tijela razdirali rane.

No Isus nije prijetio rimskim vojnicima, ve ´ c se molio za

njih. Rekao je: “O ˇ ce, oprosti im, jer ne znaju

ˇ sto

ˇ cine!”

Pilat je na stup postavio natpis na kojem je stajalo: “IsusNazare

´ canin, kralj

ˇ zidovski.” Po svemu sude

´ ci, to je napi-

sao iz po ˇ stovanja prema Isusu, ali i zato

ˇ sto je osje

´ cao gnu-

ˇ sanje prema

ˇ zidovskim sve

´ cenicima koji su ga primorali da

Isusa osudi na smrt. Kako bi svi mogli pro ˇ citati natpis, dao

ga je napisati na tri jezika — na hebrejskom, na latinskom,koji je bio slu

ˇ zbeni jezik Rimskog Carstva, i na gr

ˇ ckom, ko-

jim se slu ˇ zio puk.

Sve ´ ceni

ˇ cki glavari, a meu njima i Kajfa i Ana, bili su

ogor ˇ ceni

ˇ sto je Pilat takvom titulom Isusu iskazao

ˇ cast. To

im je pokvarilo veselje. Stoga su prigovorili: “Nemoj pisati:‘Kralj

ˇ zidovski’, nego da je on rekao: ‘Ja sam kralj

ˇ zidov-

ski.’” Ljutit zbog toga ˇ sto je sve ´ cenicima dopustio da se po-igraju njime, Pilat im je s prezirom odvratio: “

ˇ Sto sam na-

pisao, napisao sam!”

Na mu ˇ ceni

ˇ ckom stupu125



Potom su se sve ´ cenici zajedno s mno

ˇ stvom ljudi okupi-

li na mjestu pogubljenja te su po ˇ celi osporavati ono

ˇ sto je

stajalo na natpisu. Ponovili su la ˇ zne optu

ˇ zbe protiv Isusa

koje su bile iznesene pred Sudbenim vije

´

cem. Stoga ne ˇ cudi ˇ sto su ga prolaznici stali vrijeati i podrugljivo od-mahivati glavom govore

´ ci: “Ti koji razvaljuje

ˇ s hram i gra-

di ˇ s ga za tri dana, spasi sam sebe! Ako si sin Bo

ˇ zji, sii sa

stupa!”

Tom su se izrugivanju pridru ˇ zili sve

´ ceni

ˇ cki glavari i nji-

hovi prista ˇ se. Govorili su: “Druge je spasio, a sebe ne mo-

ˇ ze spasiti! On je kralj Izraelov! Neka sada sie sa stupa ipovjerovat ´ cemo u njega! Uzdao se u Boga, pa neka ga onsad izbavi ako mu je drag! Jer rekao je: ‘Ja sam Sin Bo

ˇ zji.’”

Povode ´ ci se za mno

ˇ stvom, i vojnici su ga po

ˇ celi ismija-

vati. Nudili su mu uskislo vino, mo ˇ zda tako

ˇ sto su ga pri-

nijeli njegovim osu ˇ senim ustima, ali mu nisu dali da pije.

“Ako si kralj ˇ zidovski, spasi sam sebe!” zajedljivo su mu

govorili. Ismijavali su ga ˇ cak i razbojnici koji su bili pribi-

jeni na stup jedan njemu zdesna, a drugi slijeva.No Isus, najve

´ ci


ˇ zivio,

onaj koji je s Jehovom Bogom sudjelovaou stvaranju svega

ˇ sto postoji, bez pogovo-

ra je podnio takvo zlostavljanje!

Potom su vojnici uzeli Isusovu gor-nju haljinu i podijelili je na

ˇ cetiri di-

jela te su bacali ˇ zdrijeb da odlu ˇ cekome

´ ce koji dio pripasti. No

donja je haljina bila vrlovrijedna jer nije imala

ˇ sa-

va, ve ´ c je bila istkana

u jednom komadu.Stoga su vojnici

jedan drugomerekli: “Nemoj-mo je parati,



nego odlu ˇ cimo

ˇ zdrije-

bom ˇ cija

´ ce biti!” Time

su i ne znaju ´ ci ispunili

proro ˇ canske rije

ˇ ci: “Ha-

ljine su moje razdijeli-li meu sobom i

ˇ zdri-

jeb su bacali za odje ´ cu

moju.”

Nakon nekog vreme-na jedan od razbojnikashvatio je da je Isus do-ista Kralj. Zato je dru-gom razbojniku prije-korno rekao: “Zar se neboji

ˇ s Boga, a trpi

ˇ s istu

kaznu? Mi smo s pra-vom osueni, jer pri-mamo

ˇ sto smo djelima

svojim zaslu ˇ zili, ali ovajnije u

ˇ cinio nikakvo zlo.”

Potom se obratio Isusu i zamolio ga: “Sjeti me se kad do-e

ˇ s u kraljevstvo svoje!”

“Zaista, ka ˇ zem ti danas, bit

´ ce

ˇ s sa mnom u raju”, odvra-

tio je Isus zlo ˇ cincu koji se pokajao. On

´ ce to obe

´ canje is-

puniti kad ga kao nebeski Kralj uskrsne na Zemlji. Na njoj ´ ce tada

ˇ zivjeti svi koji pre

ˇ zive Harmagedon i ostali koji us-

krsnu te ´ ce je zajedno pretvarati u raj.

Matej 27:33-44; Marko 15:22-32; Luka 23:27, 32-43; Ivan 19:17-24

ˇ Za ˇ sto Isus nije

ˇ zelio piti vino pomije

ˇ sano s opojnom smirnom?

ˇ

ˇ Sto je Pilata vjerojatno potaknulo da postavi natpis na Isusov stup

i kako su na to reagirali sve ´ ceni

ˇ cki glavari?

ˇ Sto im je Pilat odgovorio?

ˇ Kakvo je zlostavljanje Isus pretrpio dok je bio na stupu i ˇ sto je o

ˇ cito

bio povod tome?ˇ Kako su vojnici koji su uzeli Isusove haljine ispunili proro

ˇ canstvo?

ˇ Kako je jedan od zlo ˇ cinaca pokazao da je promijenio svoj stav i kako

´ ce

Isus ispuniti njegovu molbu?



UPODNE, nedugo nakon ˇ sto je Isus bio pribijen nastup, spustila se neobi

ˇ cna tama koja je potrajala

tri sata. Budu ´ ci da je u vrijeme Pashe Mjesec uvi-

jek pun, ta se pojava ne mo ˇ ze pripisati pomr

ˇ cini Sunca jer

do nje dolazi samo za mlaaka. Osim toga pomr ˇ cina Sun-

ca traje svega nekoliko minuta. Stoga nema sumnje da jetu tamu prouzro

ˇ cio Bog. Vidjev

ˇ si je, ljudi su se zasigurno

prepali, pa im vjerojatno vi ˇ se nije bilo do ruganja.Ako je ta sablasna tama nastupila prije nego

ˇ sto je zlo

ˇ ci-

nac na stupu zamolio Isusa da ga se sjeti, mo ˇ zda ga je upra-

vo to potaknulo da se pokaje. Mogu ´ ce je i da su se upravo

za trajanja tame Isusu pribli ˇ zile

ˇ cetiri

ˇ zene — njegova maj-

ka, njena sestra Saloma, Marija Magdalena i Marija, maj-ka apostola Jakova Manjeg. S njima je bio i Ivan, apostol

kojeg je Isus jako volio.Isusovoj je majci “ma

ˇ c probadao du

ˇ su” dok je promatra-

la kako njezin voljeni sin, kojeg je s puno ljubavi njegova-la i odgajala, trpi stra

ˇ sne muke. No Isus u tim trenucima

nije razmi ˇ sljao o sebi i svojoj patnji, nego o potrebama svo-

je majke. Posljednjim snagama kimnuo je glavom premaIvanu te je majci rekao: “

ˇ Zeno,

evo ti sina!” Zatim je, kimnuv ˇ siprema Mariji, Ivanu rekao: “Evoti majke!”

Tako je Isus brigu o svojojmajci, koja je tada o

ˇ cito bila

udovica, povjerio apostolukoji mu je bio naro

ˇ cito mio.

To je u ˇ cinio zato ˇ sto osta-li Marijini sinovi jo

ˇ s nisu

bili povjerovali u njega.

“Zaista je bioSin Bo ˇ zji!”

126



Time ˇ sto se pobrinuo ne samo za materijalne nego i za du-

hovne potrebe svoje majke svima nam je pru ˇ zio dobar pri-

mjer.

Oko tri sata poslijepodne Isus je rekao: “

ˇ

Zedan sam.” Po-tom je na sav glas povikao: “Bo ˇ ze moj, Bo ˇ ze moj, za ˇ sto sime ostavio?” Osje

´ cao je da mu je Otac, takore

´ ci, uskratio

svoju za ˇ stitu kako bi njegova vjernost mogla biti potpuno

isku ˇ sana. Kad su to

ˇ culi neki koji su stajali u blizini, rekli

su: “Gle, zove Iliju.” Jedan od njih odmah je dotr ˇ cao te na

trsku nataknuo spu ˇ zvu natopljenu uskislim vinom i dao

Isusu da pije. No drugi su govorili: “Pusti ga! Da vidimoho ´ ce li do ´ ci Ilija da ga spasi.”

Kad je okusio uskislo vino, Isus je povikao: “Dovr ˇ seno

je!” Da, dovr ˇ sio je zadatak zbog kojeg ga je Otac poslao na

Zemlju. Na koncu je kazao: “O ˇ ce, u tvoje ruke povjeravam

duh svoj!” Time je htio re ´ ci da Bogu povjerava svoju

ˇ zivot-

nu silu, siguran da ´ ce ga on vratiti u

ˇ zivot. Potom je pog-

nuo glavu i izdahnuo.

U tom trenutku zbio se sna ˇ zan potres uslijed kojeg su sestijene raspuknule. Bio je toliko jak da su se

ˇ cak grobovi

izvan Jeruzalema otvorili te su iz njih ispali le ˇ sevi. Prolaz-

nici koji su to vidjeli u ˇ sli su u grad i ispri

ˇ cali

ˇ sto se dogo-

dilo.

Osim toga, u trenutku kad je Isus umro golema zavjesakoja je Svetinju u Bo

ˇ zjem hramu odvajala od Svetinje nad

svetinjama razderala se napola, od vrha do dna. Ta bogatoukra

ˇ sena zavjesa navodno je bila duga

ˇ cka 18 metara i vrlo

te ˇ ska. Tim zapanjuju

´ cim

ˇ cudom Bog je pokazao koliki

gnjev osje ´ ca prema ubojicama svog Sina. Ono je ujedno

ukazivalo i na to da je Isusovom smr ´ cu otvoren put u sim-

boli ˇ cnu Svetinju nad svetinjama, odnosno u samo nebo.

Kad su ljudi osjetili potres i vidjeli ˇ sto se dogaa, jako

su se upla ˇ sili. Stotnik koji je nadzirao pogubljenje stao jeslaviti Boga. “Ovo je zaista bio Sin Bo

ˇ zji!” rekao je. On je

vjerojatno na suenju pred Pilatom ˇ cuo da su

ˇ Zidovi rekli



kako Isus tvrdi da je Bo ˇ zji Sin. A sada je bio uvjeren da je

to istina. Shvatio je da je Isus bio najve ´ ci

ˇ covjek koji je ika-

da ˇ zivio.

Svi ti ˇ cudesni dogaaji i na druge su ostavili sna

ˇ zan do-

jam, pa su po ˇ celi odlaziti odande udaraju

´ ci se u prsa od

velike tuge i srama. Mnoge ˇ zene koje su slijedile Isusa sta-

jale su podalje i promatrale ˇ sto se dogaa, duboko dirnu-

te svim tim dramati

ˇ

cnim zbivanjima. Ondje je bio i apostolIvan.

Matej 27:45-56; Marko 15:33-41; Luka 23:44-49; 2:34, 35; Ivan 19:25-30

ˇ Za ˇ sto mo

ˇ zemo biti sigurni da trosatna tama nije bila obi

ˇ cna pomr

ˇ cina

Sunca?

ˇ Kojim je postupkom kratko prije svoje smrti Isus pru ˇ zio dobar primjer

svima koji imaju ostarjele roditelje?

ˇ Navedi Isusove ˇ cetiri posljednje izjave.

ˇ ˇ Sto se dogodilo prilikom potresa i za

ˇ sto se zavjesa u hramu razderala

napola?

ˇ Kako su na stotnika utjecala ˇ cuda koja je vidio?



nakon ˇ sto mu je ovaj potvrdio da je Isus mrtav, tijelo je

predao Josipu.

On ga je uzeo i omotao u ˇ cisto platno kako bi ga pripre-

mio za sahranu. U tome mu je pomogao jedan drugi

ˇ

clanSudbenog vije ´ ca, Nikodem, koji se takoer ustru ˇ cavao pri-znati da vjeruje u Isusa jer se bojao za svoj polo

ˇ zaj. On je

donio oko stotinu libara smirne i skupocjene aloje. Takosu, prema

ˇ zidovskom pogrebnom obi

ˇ caju, Isusovo tijelo

premazali mirisnim tvarima i omotali povojima.

Potom su ga polo ˇ zili u Josipov novi grob isklesan u sti-

jeni, koji se nalazio u vrtu nedaleko od mjesta gdje je Isusbio pogubljen. Na kraju su na ulaz u grob navaljali velikkamen. Pripremanje Isusovog tijela bilo je obavljeno vrlo ˇ zurno jer je morao biti sahranjen prije zalaska sunca. Zatosu Marija Magdalena i Marija, majka Jakova Manjeg, koje su vjerojatno pomagale prilikom pripreme tijela, po

ˇ zu-

rile ku ´ ci da pribave jo

ˇ s mirisnih tvari i ulja. Planirale su

nakon subote dovr

ˇ

siti pripremu Isusovog tijela kako bi se ˇ sto dulje o

ˇ cuvalo.

Sljede ´ ceg dana, u subotu, sve

´ ceni

ˇ cki glavari i farizeji oti-

ˇ sli su Pilatu i rekli: “Gospodine, sjetili smo se da je taj va-ralica rekao jo

ˇ s dok je bio

ˇ ziv: ‘Nakon tri dana uskrsnut

´ cu.’ Zato zapovjedi da se grob osigura do tre

´ cega dana, da

ne bi do ˇ sli u

ˇ cenici njegovi i ukrali ga pa rekli narodu: ‘Us-

tao je iz mrtvih!’ Tako bi ta posljednja prijevara bila goraod prve.”

A Pilat im je odgovorio: “Imate stra ˇ zu! Idite i osiguraj-

te ga kako znate!” Tada su oti ˇ sli i zape

ˇ catili kamen te su

postavili rimske vojnike da ˇ cuvaju grob.

U nedjelju rano ujutro Marija Magdalena i Jakovljevamajka Marija te Saloma, Ivana i druge

ˇ zene do

ˇ sle su

do Isusovog groba nose ´ ci miomirise koje su pripremile.Putem su se pitale: “Tko

´ ce nam odvaljati kamen s ula-

za u grob?” Ali kad su stigle, vidjele su da se zbio potres



i da je Jehovin aneo odvaljao kamen. Stra ˇ zara nije bilo,

a grob je bio prazan!Matej 27:57–28:2; Marko 15:42–16:4; Luka 23:50–24:3, 10; Ivan 19:14, 31–20:1;

12:42; 3. Mojsijeva 23:5-7; 5. Mojsijeva 21:22, 23; Psalam 34:20; Zaharija 12:10

ˇ Za ˇ sto se petak nazivao Pripremom i po

ˇ cemu je subota 15. nisana

bila posebna?

ˇ Koja su se proro ˇ canstva ispunila na Isusu nakon

ˇ sto je umro?

ˇ Kako su Josip i Nikodem gledali na Isusa? Kako su se pobrinuliza njegovu sahranu?

ˇ

ˇ Sto su sve

´ cenici zatra

ˇ zili od Pilata i


ˇ

ˇ Sto se dogodilo u nedjelju rano ujutro?



KAD su ˇ zene vidjele da je Isusov grob prazan, Ma-

rija Magdalena otr ˇ cala je javiti to Petru i Ivanu.

Druge ˇ zene o

ˇ cito su ostale kraj groba. Ubrzo im

se ukazao aneo i pozvao ih da uu u grobnicu.

Ondje su ugledale jo ˇ s jednog anela. Jedan od njih

rekao im je: “Ne bojte se, jer znam da tra ˇ zite Isusa koji

je bio pribijen na stup! Nije ovdje, jer je uskrsnuo, kao ˇ sto je rekao. Doite, pogledajte mjesto gdje je le

ˇ zao! Idi-

te brzo i recite u ˇ cenicima njegovim da je ustao iz mrt-

vih!” Tada su sa strahom i velikom rado ˇ s

´ cu i one otr-

ˇ cale.

Marija je u meuvremenu prona ˇ sla Petra i Ivana te im

je rekla: “Uzeli su Gospodina iz groba i ne znamo gdje

su ga polo ˇ zili!” Dvojica apostola istog su ˇ casa otr ˇ cala pre-ma grobu. Ivan, koji je o

ˇ cito bio mlai, tr

ˇ cao je br

ˇ ze od

Petra pa je stigao prvi. Kako su ˇ zene ve

´ c bile oti

ˇ sle, ondje

Isus je ˇ ziv!128



vi ˇ se nije bilo nikoga. Zaviriv

ˇ si unutra, Ivan je vidio po-

voje, ali nije ulazio.

Kad je Petar stigao do groba, bez oklijevanja je u ˇ sao

unutra. Vidio je povoje kako le

ˇ

ze i platno koje je bilo naIsusovoj glavi. Ali platno nije le ˇ zalo zajedno s povojima,ve

´ c je bilo zasebno smotano na jednom mjestu. Kad je

Ivan u ˇ sao u grob i vidio to, povjerovao je Marijinim rije-

ˇ cima. Ali ni on ni Petar nisu shvatili da je Isus uskrsnuo,premda im je on

ˇ cesto o tome govorio. Ne znaju

´ ci

ˇ sto da

misle, vratili su se ku ´ ci. No Marija, koja je ponovno do-

ˇ

sla na grob, odlu

ˇ

cila je ostati ondje. ˇ Zene su za to vrijeme

ˇ zurile javiti u

ˇ cenicima da je Isus

uskrsnuo, kao ˇ sto im je aneo i zapovjedio. Dok su tr

ˇ ca-

le koliko su ih noge nosile, u susret im je do ˇ sao Isus i po-

zdravio ih. ˇ

Zene su pale ni ˇ cice i poklonile mu se. Tada

im je rekao: “Ne bojte se! Idite, javite bra ´ ci mojoj da pou

u Galileju! Ondje ´ ce me vidjeti.”

Ranije, kad se zbio potres i kad su se pojavili aneli,vojnici

ˇ sto su

ˇ cuvali stra

ˇ zu upla

ˇ sili su se i “uko

ˇ cili kao

mrtvaci”. No, ˇ cim su do

ˇ sli k sebi, oti

ˇ sli su u grad i ispri-

ˇ cali sve

´ ceni

ˇ ckim glavarima

ˇ sto se dogodilo. Glavari su se

posavjetovali sa ˇ zidovskim starje

ˇ sinama te su odlu

ˇ cili

podmititi vojnike i zata ˇ skati stvar. Vojnicima su zapovje-

dili: “Recite: ‘Njegovi su u ˇ cenici do

ˇ sli no

´ cu i ukrali ga

dok smo spavali.’”Budu

´ ci da su rimski vojnici mogli biti ka

ˇ znjeni smr

´ cu

ako bi zaspali na stra ˇ zi, sve

´ cenici su stra

ˇ zarima obe

´ cali:

“Ako to doe do upraviteljevih u ˇ siju, mi

´ cemo ga umiri-

ti i sve u ˇ ciniti da vi budete bez brige.” Kako su im ponu-

dili dovoljno veliku svotu, pristali su u ˇ ciniti ono

ˇ sto su

im sve ´ cenici predlo

ˇ zili. Tako se la

ˇ zna pri

ˇ ca o krai Isu-

sovog tijela pro ˇ sirila meu

ˇ

Zidovima.Marija Magdalena, koja je ostala kraj groba nakon

ˇ sto

su Petar i Ivan oti ˇ sli, bila je shrvana od tuge. Sigurno se



pitala kako je Isusovo tijelo moglo nestati. Kad je zaviri-la u grob, ugledala je dva anela u bijelom, koji su se ve

´ c

ranije bili ukazali. Sjedili su ondje gdje je bilo polo ˇ zeno

Isusovo tijelo, jedan kod glave, a drugi kod nogu. “

ˇ

Zeno,za ˇ sto pla ˇ ce ˇ s?” upitali su je.

“Uzeli su mojega Gospodina i ne znam gdje su ga po-lo

ˇ zili”, odgovorila im je. Potom se okrenula i ugledala

ˇ co-

vjeka koji joj je uputio isto pitanje: “ ˇ

Zeno, za ˇ sto pla

ˇ ce

ˇ s?”

Jo ˇ s ju je upitao: “Koga tra

ˇ zi

ˇ s?”

Budu ´ ci da se grob nalazio u vrtu, pomislila je da je to

vrtlar pa mu je rekla: “Gospodine, ako si ga ti odnio, re-ci mi gdje si ga polo

ˇ zio i ja

´ cu ga uzeti!”

“Marija!” rekao joj je on. Po na ˇ cinu na koji joj se obra-

tio odmah je prepoznala da je to Isus pa je uzviknula:“Rabboni!”

ˇ sto zna

ˇ ci “u

ˇ citelju”. Izvan sebe od radosti,

ˇ cvr-

sto se uhvatila za njega. Ali Isus joj je rekao: “Nemoj mevi

ˇ se dr

ˇ zati, jer jo

ˇ s nisam uza

ˇ sao k Ocu, nego poi mojoj

bra ´ ci i reci im: ‘Uzlazim k Ocu svojemu i Ocu va ˇ semu,Bogu svojemu i Bogu va

ˇ semu.’”

Tada je Marija pohitala na mjesto gdje su bili okuplje-ni apostoli i drugi u

ˇ cenici. Njima su druge

ˇ zene ve

´ c bile

rekle da su vidjele uskrsnulog Isusa, a sada im je i Mari- ja to potvrdila. Meutim, u

ˇ cenici nisu povjerovali

ˇ zena-

ma koje su im prve donijele vijest o tome, a o

ˇ

cito nisuni Mariji.Matej 28:3-15; Marko 16:5-8; Luka 24:4-12; Ivan 20:2-18

ˇ Nakon ˇ sto su

ˇ zene vidjele da je Isusov grob prazan,

ˇ sto je u

ˇ cinila

Marija Magdalena, a ˇ sto su za to vrijeme do

ˇ zivjele druge

ˇ zene?

ˇ Kako su reagirali Petar i Ivan kad su prona ˇ sli prazan grob?

ˇ Tko se ukazao ˇ zenama koje su u

ˇ cenicima i

ˇ sle javiti da je Isus uskrsnuo?

ˇ

ˇ

Sto se dogodilo stra

ˇ

zarima i

ˇ

sto su sve

´

cenici odlu

ˇ

cili u

ˇ

ciniti kad su

ˇ

culi ˇ sto se zbilo?

ˇ

ˇ Sto se dogodilo kad je Marija Magdalena ostala sama kraj groba i kako su

u ˇ cenici reagirali na ono

ˇ sto su im javile ona i druge

ˇ zene?



Odjednom im je postalo jasno kako to da je neznanactoliko toga znao! “Nije li nam srce gorjelo dok nam je pu-tem govorio, dok nam je tuma

ˇ cio Pisma?” rekli su jedan

drugome. Nato su odmah ustali i po

ˇ

zurili natrag u Jeru-zalem, gdje su prona ˇ sli apostole i druge u ˇ cenike. Prije ne-go

ˇ sto su Kleofa i njegov suputnik uspjeli i

ˇ sta re

´ ci, drugi

su im odu ˇ sevljeno ispri

ˇ cali: “Gospodin je zaista uskrsnuo

i ukazao se ˇ Simunu!” Potom su i njih dvojica ispri

ˇ cala ka-

ko im se Isus ukazao. Bio je to ˇ cetvrti put da se tijekom

istog dana ukazao razli ˇ citim u

ˇ cenicima.

Tada se iznenada ukazao po peti put. Iako su vrata bilazaklju ˇ cana jer su u ˇ cenici bili u strahu od ˇ Zidova, Isus jeu

ˇ sao i stao meu njih te rekao: “Mir vama!” Oni su se pre-

stra ˇ sili misle

´ ci da vide duha. Kako bi im pokazao da nije

utvara, rekao im je: “Za ˇ sto ste se prepali? Za

ˇ sto se sum-

nje javljaju u srcima va ˇ sim? Pogledajte ruke moje i noge

moje! To sam ja! Opipajte me i vidjet ´ cete, jer duh nema

meso i kosti kao ˇ sto vidite da ja imam.” No oni od rado-

sti jo ˇ s uvijek nisu vjerovali.Kako bi ih uvjerio da je on doista Isus, upitao ih je:

“Imate li ovdje ˇ sto za jelo?” Nakon

ˇ sto je pojeo komad pe-

ˇ cene ribe, rekao je: “To je ono o

ˇ cemu sam vam govorio

dok sam jo ˇ s [prije smrti] bio s vama, da se mora ispuniti

sve ˇ sto je o meni napisano u Mojsijevom zakonu, u Pro-

rocima i Psalmima.”

Zatim ih je nastavio pou ˇ cavati tuma ˇ ce ´ ci im nadahnutespise, sli

ˇ cno kao

ˇ sto i danas kr

ˇ s

´ cani

ˇ cine dok s ljudima pro-

u ˇ cavaju Bibliju. Rekao im je: “Tako je napisano, da

´ ce

Krist trpjeti i tre ´ ci dan ustati iz mrtvih i da

´ ce se u njego-

vo ime po svim narodima propovijedati o pokajanju koje je potrebno za opro

ˇ stenje grijeha. Po

ˇ cev

ˇ si od Jeruzalema,

vi ´ cete biti svjedoci toga.”

Te zna ˇ cajne ve ˇ ceri apostol Toma iz nekog razloga nijebio zajedno s ostalim u

ˇ cenicima. Stoga su mu oni prvom

prilikom radosno rekli: “Vidjeli smo Gospodina!”



No Toma je sumnji ˇ cavo rekao: “Dok ne vidim rane od

ˇ cavala na rukama njegovim i ne stavim prst u te rane i nestavim ruku u ranu na boku njegovu, ne

´ cu vjerovati!”

Nakon osam dana u

ˇ

cenici su opet bili u ku

´

ci. Taj je puti Toma bio s njima. Iako su vrata bila zaklju ˇ cana, Isus jeponovno stao meu njih i rekao: “Mir vama!” Okrenuv

ˇ si

se zatim Tomi, pozvao ga je: “Stavi prst ovdje i pogledajruke moje, i pru

ˇ zi ruku i stavi je u ranu na boku mojemu!

I nemoj sumnjati!”

“Gospodin moj i Bog moj!” uzviknuo je Toma.

“Jesi li povjerovao zato

ˇ

sto si me vidio?” upitao je Isusi zatim dodao: “Sretni su oni koji ne vide, a vjeruju!”Luka 24:11, 13-48; Ivan 20:19-29

ˇ

ˇ Sto je neki neznanac pitao dvojicu u

ˇ cenika koji su putovali u Emaus?

ˇ

ˇ Sto je neznanac rastuma

ˇ cio u

ˇ cenicima i kako je to utjecalo na njihovo

srce?

ˇ Kako su Kleofa i drugi u ˇ cenik prepoznali Isusa?

ˇ Koju su uzbudljivu vijest Kleofa i drugi u ˇ cenik

ˇ culi kad su se vratili

u Jeruzalem?

ˇ

ˇ Sto se dogodilo kad se Isus peti put ukazao u

ˇ cenicima?

ˇ

ˇ Sto se dogodilo osam dana nakon Isusovog petog pojavljivanja

i kako se Toma napokon uvjerio da je Isus ˇ ziv?



KAO

ˇ sto ih je Isus ranije i uputio, apostoli su se vra-

tili u Galileju. Ali nisu bili sigurni

ˇ

sto im je dalje ˇ ciniti. Nakon nekog vremena Petar je Tomi, Na-tanaelu, Jakovu i njegovom bratu Ivanu te dvojici drugihapostola rekao: “Idem loviti ribu.”

“Idemo i mi s tobom”, odvratila su sva ˇ sestorica.

Meutim cijele no ´ ci nisu ni

ˇ sta ulovili. Kad je po

ˇ celo svi-

tati, na obali se pojavio Isus, ali ga apostoli nisu prepozna-

li. On je povikao: “Dje ˇ cice, zar nemate ni

ˇ sta za jelo?”

“Nemamo!” doviknuli su iz ˇ camca.

“Bacite mre ˇ zu s desne strane lae i na

´ ci

´ cete!” odvratio

im je. Oni su ga poslu ˇ sali i ulovili toliko ribe da nisu mo-

gli izvu ´ ci mre

ˇ zu.

“To je Gospodin!” rekao je Ivan. ˇ

Cuv ˇ si to, Petar je obukao svoju haljinu, jer se bio razo-

djenuo, te je sko ˇ cio u more i otplivao do obale, koja je bi-la udaljena stotinjak metara. Ostali apostoli i

ˇ sli su za njim

u ˇ camcu, vuku

´ ci mre

ˇ zu punu riba.

Kad su stigli na obalu, vidjeli su ˇ zar na kojem se pekla

riba, a bilo je i kruha. “Donesite malo ribe koju ste sadulovili!” rekao je Isus. Petar je u

ˇ sao u

ˇ camac i izvukao mre-

ˇ

zu na kopno. U njoj su bile 153 velike ribe!“Doite, doru

ˇ ckujte!” pozvao ih je Isus.

Nitko od njih nije ga se usudio pitati: “Tko si ti?” jer susvi znali da je to Isus. Bio je to sedmi put da se nakon us-krsnu

´ ca pojavio u

ˇ cenicima i ujedno tre

´ ci put da se ukazao

apostolima dok su bili zajedno. On im je tom prilikom po-slu

ˇ zio doru

ˇ cak daju

´ ci svakome od njih kruha i ribe.

Nakon doru ˇ cka Isus je, vjerojatno gledaju ´ ci prema go-mili riba koje su ulovili, upitao Petra: “

ˇ Simune, sine Iva-

nov, ljubi ˇ s li me vi

ˇ se od ovih?” Time je nesumnjivo htio vi-

Na Galilejskom moru130



djeti je li Petru bilo vi

ˇ

se stalo do zadatka koji mu jenamijenio nego do ribolova.

“Da, Gospodine, ti zna ˇ s da te ljubim”, odgovorio je Pe-

tar.

“Hrani jaganjce moje!” potaknuo ga je Isus.

Zatim ga je ponovno, po drugi put, upitao: “ ˇ Simune,

sine Ivanov, ljubi ˇ s li me?”

“Da, Gospodine, ti zna ˇ s da te ljubim”, iskreno je kazao

Petar.

“Pasi ov ˇ cice moje!” zapovjedio mu je Isus jo

ˇ s jednom.

Potom ga je upitao i tre ´ ci put: “

ˇ Simune, sine Ivanov, lju-

bi ˇ s li me?”

Petar se tada ra ˇ zalostio. Mo

ˇ zda se pitao sumnja li Isus

u njegovu odanost. Na kraju krajeva, jo ˇ s mu je bilo svje-

ˇ ze u mislima da ga se samo nekoliko dana ranije tri putaodrekao. Stoga je rekao: “Gospodine, ti sve zna

ˇ s, ti zna

ˇ s

da te ljubim.”



“Hrani ov ˇ cice moje!” ponovio je Isus tre

´ ci put.

Iako je te rije ˇ ci uputio Petru, Isus je na taj na

ˇ cin i osta-

lima dao do znanja koliko je va ˇ zno da obave ono

ˇ sto od

njih o

ˇ

cekuje. Uskoro je trebao napustiti Zemlju pa je

ˇ

ze-lio da njegovi u ˇ cenici preuzmu odgovornost za Bo ˇ zje sta-do i brinu se za sve koji postanu dio njega.

Zatim je Petru rekao: “Kad si bio mlai, sam si se opa-sivao i hodao si kamo si htio. A kad ostari

ˇ s, ra

ˇ sirit

´ ce

ˇ s ruke

i drugi ´ ce te opasivati i voditi kamo ne

ˇ zeli

ˇ s.” Time je na-

govijestio da ´ ce Petar iskusiti bolnu smrt poput njega koji

je bio svezan i pogubljen zato ˇ sto je vr

ˇ sio zadatak koji mu

je Bog povjerio. Premda mu je prorekao da ´ ce umrijeti

kao mu ˇ cenik, Isus ga je potaknuo: “Idi za mnom!”

Kad se okrenuo, Petar je ugledao Ivana i zatim upitao:“Gospodine,

ˇ sto

´ ce biti s njim?”

“Ako ja ˇ zelim da on ostane dok ne doem”, odvratio mu

je Isus, “ ˇ sto se ti brine

ˇ s za to? Ti idi za mnom!” Zbog te

su izjave mnogi u ˇ cenici zaklju ˇ cili da apostol Ivan nikadane

´ ce umrijeti. Meutim, kao

ˇ sto je on sam kasnije obja-

snio, Isus time nije htio re ´ ci da on ne

´ ce umrijeti, nego je

jednostavno rekao: “Ako ja ˇ zelim da on ostane dok ne do-

em, ˇ sto se ti brine

ˇ s za to?”

Ivan je svoje evanelje zavr ˇ sio prikladnim rije

ˇ cima:

“Ima jo ˇ s mnogo toga

ˇ sto je Isus u

ˇ cinio i kad bi se sve po-

jedinosti zapisale, mislim da ni sav svijet ne bi mogao obu-hvatiti svitke koji bi se napisali.”

Ivan 21:1-25; Matej 26:32; 28:7, 10

ˇ Po ˇ cemu se mo

ˇ ze zaklju

ˇ citi da apostoli u Galileji nisu bili sigurni

ˇ sto im je

ˇ ciniti?

ˇ Kako su apostoli prepoznali Isusa na Galilejskom moru?

ˇ Koliko se ve ´ c puta Isus pojavio nakon svog uskrsnu

´ ca?

ˇ Kako je Isus istaknuo ˇ sto o ˇ cekuje od svojih apostola?

ˇ Kojim je rije ˇ cima Isus nagovijestio kako

´ ce Petar umrijeti?

ˇ Koje su Isusove rije ˇ ci mnogi u

ˇ cenici krivo razumjeli?



Maslinske gore. Iako im je ˇ cesto govorio o svom skorom

odlasku na nebo, zanimljivo je da su apostoli i dalje vje-rovali da

´ ce njegovo Kraljevstvo biti uspostavljeno na

Zemlji. Upitali su ga: “Gospodine, ho

´

ce

ˇ

s li u ovo vrije-me Izraelu obnoviti kraljevstvo?”

Umjesto da iznova ispravlja njihova kriva gledi ˇ sta,

Isus im je kratko odgovorio: “Nije va ˇ se znati vremena ili

razdoblja koja Otac ima u svojoj vlasti.” Potom im je, po-novno isti

ˇ cu

´ ci djelo koje su morali vr

ˇ siti, kazao: “Primit

´ cete snagu kad sveti duh doe na vas i bit

´ cete mi svje-

doci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.”

Nakon ˇ sto je to rekao, pred njihovim je o

ˇ cima po

ˇ ceo

uzlaziti na nebo, a zatim ga je oblak oteo njihovu pogle-du. Zemlju nije napustio u ljudskom tijelu, ve

´ c kao du-

hovno bi ´ ce. Dok su jedanaestorica netremice gledala

u nebo, dva utjelovljena anela u bijelim haljinamastala su kraj njih i rekla: “Ljudi Galilejci, za ˇ stostojite i gledate u nebo? Ovaj Isus koji jeod vas uzet na nebo do

´ ci

´ ce na isti na

ˇ cin kao

ˇ sto

ste ga vidjeli da odlazina nebo.”

Isusovo uznesenje pro-matrali su samo njegovivjerni sljedbenici. Onose odvijalo daleko odo

ˇ ciju javnosti. A takav

je bio i njegov povra-tak — samo su njegovi

vjerni sljedbenici pre-poznali njegovu prisut-nost u ulozi Kralja.



Apostoli su potom si ˇ sli s Ma-

slinske gore i, pre ˇ sav

ˇ si dolinu

Kidron, ponovno u ˇ sli u Jeruza-

lem. Poslu

ˇ

sni Isusovoj zapovije-di, ostali su ondje. Deset danakasnije, za vrijeme

ˇ zidovskog

blagdana Pedesetnice, u gor-njoj sobi jedne ku

´ ce okupilo

se oko 120 u ˇ cenika. Najed-

nom je nastala huka kao

kod naleta jakog vjetrakoja je ispunila cijeluku

´ cu. Pritom se poja-

vilo ne ˇ sto poput pla-

menih jezika koji su serazi

ˇ sli te je po jedan si

ˇ sao

na svakog od prisutnih. U ˇ ce-

nici su tada po ˇ celi govoriti raz-li

ˇ citim jezicima. Ba

ˇ s kao

ˇ sto je Isus

i obe ´ cao, na njih je bio izliven sve-

ti duh!Matej 28:16-20; Luka 24:49-52; 1. Korin

´ canima 15:5-7;

Djela apostolska 1:3-15; 2:1-4

ˇ Koje je upute Isus dao na jednoj gori u Galileji i tko je sve bio prisutan?

ˇ Kako je Isus ohrabrio svoje u ˇ cenike i u kom je smislu

namjeravao ostati uz njih?

ˇ Koliko se dugo nakon uskrsnu ´ ca Isus pojavljivao svo-

jim u ˇ cenicima i o

ˇ cemu ih je pou

ˇ cavao?

ˇ Kome se jo ˇ s Isus ukazao iako ta osoba o

ˇ cito nije bila

njegov u ˇ cenik?

ˇ U koje se dvije prilike Isus posljednji put ukazao svojim apostolima?

ˇ Na koji je na ˇ cin Isus trebao ponovno do

´ ci?

ˇ

ˇ Sto se dogodilo na Pedesetnicu 33. godine?



IZLIJEVANJE svetog duha na Pedesetnicu 33. bio je

dokaz da je Isus do

ˇ

sao na nebo. Vizija koju je nedugozatim dobio u ˇ cenik Stjepan takoer je potvrdila da seIsus tada nalazio na nebu. Neposredno prije nego

ˇ sto je

kamenovan zbog svog ustrajnog svjedo ˇ cenja Stjepan je re-

kao: “Evo, vidim nebesa otvorena i Sina ˇ covje

ˇ cjeg kako

stoji zdesna Bogu.”

Dok je “stajao zdesna” svom Ocu, Isus

je ˇ cekao da mu on zapovjedi: “Idi meu

neprijatelje svoje i pokori ih!” No ˇ sto je u meuvremenu trebaoraditi? Trebao je kraljeva-ti nad svojim pomazanimu

ˇ cenicima te im poma-

gati u djelu propovijeda-

nja i pripremati ih kakobi, nakon

ˇ sto uskrsnu na

nebo, zajedno s njim mo-gli vladati u Kraljevstvunjegovog Oca.

Naprimjer, Isus je izabraoSavla (koji je kasnije bio po-

znatiji pod svojim rimskimimenom Pavao) da u dru-gim zemljama predvodi dje-lo propovijedanja i stvaranjau

ˇ cenika. Savao se revno dr

ˇ zao

Bo ˇ zjeg Zakona, no slijepo je

vjerovao ˇ zidovskim vjerskim

voama. Zbog toga ne samoda je odobravao Stjepanovoubojstvo ve

´ c je i uz potporu

Bogu zdesna132



velikog sve ´ cenika Kajfe oti

ˇ sao u Damask kako bi ondje

uhvatio Isusove sljedbenike i doveo ih natrag u Jeruza-lem. Meutim, dok je bio na putu, Savla je iznenada oba-

sjala jaka svjetlost zbog koje se sru

ˇ

sio na tlo.“Savle, Savle, za

ˇ sto me progoni

ˇ s?” upitao ga je glas s

neba.

“Tko si ti, Gospodine?” odvratio je.

“Ja sam Isus, kojega ti progoni ˇ s”, glasio je odgovor.

Isus je Savlu, koji je od sna ˇ zne svjetlosti bio oslijepio,

zapovjedio da ode u Damask i da ondje ˇ ceka daljnje upu-

te. Zatim se u viziji pojavio u ˇ ceniku Ananiji i uputio gak Savlu, objasniv

ˇ si mu: “Ovaj mi je

ˇ covjek izabrana posu-

da da nosi ime moje neznabo ˇ scima i kraljevima i sinovi-

ma Izraelovim!”

Savao (odnosno Pavao) i drugi propovjednici uz Isuso-vu su podr

ˇ sku doista imali velikog uspjeha u propovijeda-

nju i pou

ˇ

cavanju. Otprilike 25 godina nakon

ˇ

sto mu se naputu za Damask ukazao Isus, Pavao je napisao da se do-bra vijest “propovijedala meu svim stvorenjima pod ne-bom”.

Mnogo godina nakon toga Isus je svom voljenom apo-stolu Ivanu putem vizija objavio budu

´ ce dogaaje. Pomo-

´ cu tih vizija, opisanih u biblijskoj knjizi Otkrivenje, Ivan

je, takore ´ ci, vidio Isusov povratak u ulozi Kralja. Rekao je

da je “obuzet duhom dospio u Gospodinov dan”. O ka-kvom je danu rije

ˇ c?

Biblijska proro ˇ canstva, uklju

ˇ cuju

´ ci i Isusovo proro

ˇ can-

stvo o posljednjim danima, jasno pokazuju da je “Gospo-dinov dan” zapo

ˇ ceo 1914. Isus se tada vratio na nevidljiv

na ˇ cin, a njegov povratak prepoznali su samo njegovi vjer-

ni sljedbenici. Te godine, koja je ozna ˇ cila prekretnicu usvjetskoj povijesti, Jehova mu je dao zapovijed da ide me-u svoje neprijatelje i pokori ih.



Poslu ˇ sav

ˇ si O

ˇ cevu zapovijed, Isus je na Zemlju zbacio

Sotonu i njegove demone. Nakon ˇ sto je Ivan to vidio u vi-

ziji, za ˇ cuo je glas s neba kako ka

ˇ ze: “Sada je nastalo spa-

senje i mo

´

c i kraljevstvo Boga na

ˇ

sega i vlast Krista njego-va!” Da, Krist je 1914. po ˇ ceo vladati kao Kralj.

To je bila uistinu divna vijest za sva nebeska stvorenjakoja slu

ˇ ze Jehovi! Re

ˇ ceno im je: “Veselite se, nebesa i vi

koji prebivate u njima!” No kako su pro ˇ sli stanovnici Zem-

lje? “Te ˇ sko vama, zemljo i more”, objavio je glas s neba,

“jer je Ðavo si ˇ sao k vama, silno gnjevan, znaju

´ ci da ima

malo vremena!”Danas mo ˇ zemo s punim pravom re ´ ci da je ostalo “malovremena”. Ljudi jo

ˇ s uvijek imaju priliku pokazati jesu li

dostojni u ´ ci u Bo

ˇ zji novi svijet ili pak zaslu

ˇ zuju uni

ˇ stenje.

Na ˇ sa budu

´ cnost zapravo ovisi o tome kako reagiramo na

dobru vijest o Bo ˇ zjem Kraljevstvu koja se pod Kristovim

vodstvom propovijeda diljem svijeta.

Kad djelo propovijedanja zavr

ˇ

si, Isus Krist, po va

ˇ

znostidruga osoba u svemiru, u Bo ˇ zje ´ ce ime ukloniti zlo saZemlje i osloboditi je Sotoninog utjecaja te uni

ˇ stiti sve

one koji ga podupiru. To ´ ce u

ˇ ciniti u ratu koji se u Bibli-

ji naziva Harmagedon. Nakon toga svezat ´ ce Sotonu i nje-

gove demone i baciti ih u “bezdan”, gdje ´ ce tisu

´ cu godina

biti u stanju nalik smrti jer im ne ´ ce biti dopu

ˇ steno nika-

kvo djelovanje.Djela apostolska 7:55-60; 8:1-3; 9:1-19; 16:6-10; Psalam 110:1, 2; Hebrejima

10:12, 13; 1. Petrova 3:22; Luka 22:28-30; Kolo ˇ sanima 1:13, 23; Otkrivenje

1:1, 10; 12:7-12; 16:14-16; 20:1-3; Matej 24:14

ˇ Kamo je Isus do ˇ sao nakon uznesenja i

ˇ sto je ondje trebao

ˇ cekati?

ˇ Nad kime je Isus po uzlasku na nebo trebao kraljevati i kako se o ˇ citovala

njegova vlast?

ˇ

Kada je zapo

ˇ

ceo “Gospodinov dan” i koji je dogaaj ozna

ˇ

cio njegovpo ˇ cetak?

ˇ Kako na ˇ sa reakcija na dobru vijest utje

ˇ ce na na

ˇ su budu

´ cnost?

ˇ

ˇ Sto

´ ce uslijediti kad djelo propovijedanja zavr

ˇ si?



KAKVA li ´ ce radost zavladati kad Isus Krist kao Kralj

i Ratnik ukloni Sotonu i njegov nepravedni svijet!Tada

´ ce napokon zapo

ˇ ceti njegova Tisu

´ cugodi

ˇ snja

Vladavina mira.

Pod vodstvom Isusa i njegovih suvladara oni koji pre ˇ zi-

ve Harmagedon uklanjat ´ ce ru

ˇ sevine koje ostanu nakon tog

pravednog rata. Pre ˇ zivjeli

´ ce vjerojatno neko vrijeme raa-

ti djecu, s kojom ´ ce zajedni ˇ cki radosno obnavljati Zemljupretvaraju

´ ci je u prekrasan rajski vrt.

S vremenom ´ ce Isus milijune ljudi vratiti u

ˇ zivot kako bi

i oni mogli u ˇ zivati u tom divnom raju. Tako

´ ce ispuniti svo-

je obe ´ canje: ‘Dolazi

ˇ cas u koji

´ ce svi koji su u grobovima

iza ´ ci.’

Meu ostalima uskrsnut ´ ce i razbojnika kojem je obe

´ cao:

“Zaista, ka ˇ zem ti danas, bit ´ ce ˇ s sa mnom u raju.” To nezna

ˇ ci da

´ ce taj

ˇ covjek zajedno s njim vladati na nebu niti

da ´ ce sam Isus ponovno postati

ˇ covjek i

ˇ zivjeti na Zemlji.

On ´ ce s tim nekada

ˇ snjim razbojnikom biti u tom smislu

ˇ sto

´ ce ga uskrsnuti u raju na Zemlji te se pobrinuti da sve

njegove potrebe — i materijalne i duhovne — budu zbri-nute, kao

ˇ sto to zorno predo

ˇ cava slika na idu

´ coj stranici.

Isus ´ ce svim ljudima s ljubavlju pomagati da postanu sa-vr

ˇ seni — kako onima koji pre

ˇ zive Harmagedon i njihovim

potomcima tako i milijardama uskrsnulih koji mu budu po-slu

ˇ sni. Jehova

´ ce posredstvom svog Sina i izabranog Kralja

u simboli ˇ cnom smislu prebivati s ljudima. Tada

´ ce, kao

ˇ sto

je Ivanu rekao glas s neba, “obrisati svaku suzu s o ˇ ciju nji-

hovih i smrti vi ˇ se ne

´ ce biti, ni tuge ni jauka ni boli vi

ˇ se ne-

´ ce biti”. Na Zemlji vi ˇ se nitko ne ´ ce patiti ni obolijevati.

Na kraju Isusove Tisu ´ cugodi

ˇ snje Vladavine stanje na

Zemlji bit ´ ce upravo onakvo kakvo je Bog u po

ˇ cetku

Isus dovr ˇ sava sve ˇ

sto mu je Bog povjerio133



i zamislio kad je prvom ljudskom paru, Adamu i Evi, re-kao da se mno

ˇ ze i napune Zemlju. Tada

´ ce na njoj

ˇ zivjeti

samo pravedni, savr ˇ seni ljudi,

ˇ sto

´ ce biti mogu

´ ce zahvalju-

ju

´

ci Isusovoj otkupnoj

ˇ

zrtvi. Vi

ˇ

se ne

´

ce biti

ˇ

cak ni smrtikoja je posljedica Adamovog grijeha.

Da, Isus ´ ce dovr

ˇ siti sve za

ˇ sto ga je Jehova zadu

ˇ zio. Za-

tim ´ ce, kad se navr

ˇ si tisu

´ cu godina, svom Ocu predati Kra-

ljevstvo i vlast nad savr ˇ senim ljudima. Meutim, Bog

´ ce

tada iz simboli ˇ cnog bezdana pustiti Sotonu i njegove de-

mone. Za ˇ sto?

Na kraju razdoblja od tisu

´

cu godina stanovnike zemalj-skog raja najve ´ cim dijelom sa ˇ cinjavat ´ ce uskrsnule osobe ˇ cija vjera dotad jo

ˇ s ne

´ ce biti isku

ˇ sana. Oni prije svoje smrti



nisu znali za Bo ˇ zja obe

´ canja, pa nisu ni mogli pokazati vje-

ru u njih. Kad uskrsnu i upoznaju biblijska u ˇ cenja, sigur-

no im ne ´ ce biti te

ˇ sko slu

ˇ ziti Bogu jer im se nitko ne

´ ce pro-

tiviti. Stoga ´ ce biti potrebno utvrditi bi li mu ostali vjerni

ˇ cak i kad bi Sotona dobio priliku da ih isku ˇ sa. To je razlogza

ˇ sto

´ ce on biti pu

ˇ sten iz bezdana.

Otkrivenje koje je Ivan dobio pokazuje da ´ ce Sotona na-

kon Isusove Tisu ´ cugodi

ˇ snje Vladavine izvjestan broj ljudi

uspjeti odvratiti od slu ˇ zenja Bogu. No kad zavr

ˇ si i ta po-

sljednja ku ˇ snja, Sotona, demoni i svi oni koje uspije zave-

sti oti ´ ci

´ ce u vje

ˇ cnu propast. S druge strane, oni koji u toj

ku ˇ snji ostanu vjerni mo ´ ci ´ ce se u svu vje ˇ cnost radovati bla-goslovima koje

´ ce im podariti njihov nebeski Otac.

Dakle, sasvim je o ˇ cito da Isus ima klju

ˇ cnu ulogu u ispu-

njenju Bo ˇ zjeg veli

ˇ canstvenog nauma. Sve

ˇ sto je postigao

i ˇ sto

´ ce tek posti

´ ci kao Bo

ˇ zji mo

´ cni nebeski Kralj omogu-

´ cit

´ ce nam uistinu divnu budu

´ cnost. No, koliko god da se

radujemo budu ´ cnosti, ne mo

ˇ zemo zaboraviti

ˇ sto je sve u

ˇ ci-

nio dok je bio ˇ covjek.Isus je dragovoljno do

ˇ sao na Zemlju i pou

ˇ cavao ljude

o svom Ocu. Svojim je primjerom pokazao kakve divneosobine krase na

ˇ seg Boga. Tko mo

ˇ ze ostati ravnodu

ˇ san pri

Najveci covjek koji je ikad zivio

Documents

Transcript of Najveci covjek koji je ikad zivio