1

Na temelju članka 88. stavka 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne

novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11 i 94/13) ministar

znanosti, obrazovanja i sporta (u daljnjem tekstu: Ministar) donosi

PRAVILNIK O POTPORI ZA POKRIĆE TROŠKOVA PREHRANE STUDENATA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i način ostvarivanja prava na potporu ministarstva nadležnog za

visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za pokriće troškova prehrane studenata,

vođenje evidencije korisnika potpore, uvjeti za pružanje usluge te obveze davatelja usluge prehrane

studenata (u daljnjem tekstu: davatelj usluge).

KORISNICI POTPORE

Članak 2.

(1) Pravo na potporu za pokriće troškova prehrane studenata (u daljnjem tekstu: pravo na potporu)

ostvaruje redoviti student na preddiplomskom sveučilišnom, diplomskom sveučilišnom, integriranom

preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom, kratkom stručnom, preddiplomskom stručnom i

specijalističkom diplomskom stručnom studiju visokog učilišta u Republici Hrvatskoj koji je državljanin

države članice Europske unije i koji ispunjava uvjete iz članka 3. ovog Pravilnika (u daljnjem tekstu:

korisnik potpore).

(2) Pravo na potporu ne ostvaruje redoviti student koji je državljanin države koja nije članica

Europske unije, ali visoka učilišta mogu sklopiti ugovor s davateljima usluge studentske prehrane u

kojem se regulira način na koji visoka učilišta financiraju potporu za troškove prehrane takvih

studenata.

(3) Korisnik potpore ne smije biti u radnom odnosu niti u evidenciji o nezaposlenima tijela nadležnog

za vođenje takve evidencije.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, korisnik potpore može biti i redoviti student strani državljanin –

stipendist Ministarstva pod istim uvjetima kao i studenti s hrvatskim državljanstvom, ako je pravo na

potporu utvrđeno ugovorom o sudjelovanju u međunarodnom programu razmjene (Erasmus, Ceepus

i bilateralne suradnje RH i ostalih zemalja) ili po posebnoj odluci Ministarstva.

(5) Iznos i trajanje prava na potporu za korisnike potpore iz stavka 4. ovog članka utvrđuju se

posebnom odlukom Ministarstva.

(6) Redoviti student strani državljanin koji boravi u Republici Hrvatskoj temeljem ugovora zaključenog

između hrvatskoga i stranog visokog učilišta može postati korisnik potpore na osnovi ugovora između

visokog učilišta i davatelja usluge studentske prehrane u kojem se regulira način na koji visoko učilište

financira potporu za troškove prehrane tih studenata.

2

UVJETI ZA OSTVARIVANJE I TRAJANJE PRAVA NA POTPORU

Članak 3.

(1) Pravo na potporu korisnik potpore ostvaruje upisom na studij na visokom učilištu u Republici

Hrvatskoj.

(2) Pravo na potporu traje za vrijeme propisanog trajanja studija te dodatnih:

- 12 mjeseci u slučaju preddiplomskog sveučilišnog i diplomskog sveučilišnog studija te

kratkog stručnog, preddiplomskog stručnog i specijalističkog diplomskog stručnog studija,

odnosno

- 24 mjeseca u slučaju integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija.

(3) Student koji stekne manje od 18 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini ili manje od 36

ECTS bodova u dvije uzastopne akademske godine te student koji po drugi put mijenja studijski

program i zbog toga treći put upisuje studijski program iste razine studija ne ostvaruje pravo na

potporu.

(4) Upisom mirovanja obveza studenta sukladno odredbi članka 88. stavka 1. točke 12. Zakona o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04,

02/07- Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11 i 94/13) privremeno se obustavlja ostvarivanje prava na

potporu. Nakon prestanka razdoblja mirovanja ostvarivanje prava se nastavlja, a razdoblje mirovanja

ne uračunava se u vrijeme trajanja potpore iz stavka 2. ovog članka.

(5) Korisnik potpore koji sudjeluje u programu međunarodne razmjene studenata pravo na potporu

ne ostvaruje za vrijeme boravka na stranom visokom učilištu.

Članak 4.

(1) Prava korisnika potpore počinju teći upisom akademske godine ili semestra studija.

(2) Korisnici potpore koji upisuju akademsku godinu studija pravo na potporu ostvaruju u razdoblju

od 1. listopada tekuće do 15. listopada sljedeće kalendarske godine, osim u razdoblju od 16. srpnja

do 31. kolovoza.

(3) Korisnici potpore koji upisuju zimski semestar studija pravo na potporu ostvaruju u razdoblju od 1.

listopada tekuće do 15. ožujka sljedeće kalendarske godine.

(4) Korisnici potpore koji upisuju ljetni semestar studija pravo na potporu ostvaruju od 1. ožujka do

15. listopada, osim u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza.

(5) Sveučilište, veleučilište i visoka škola koje namjerava započeti s izvođenjem nastave prije termina

za početak akademske godine dužno je o svojoj namjeri izvijestiti Ministarstvo najkasnije do 1. lipnja

tekuće kalendarske godine te istovremeno zatražiti odobrenje za raniji početak ostvarivanja prava na

potporu.

NAMJENA POTPORE

Članak 5.

Potporom se korisniku podmiruje dio troškova osobne dnevne prehrane u restoranima s kojima

Ministarstvo ili od njega ovlaštena ustanova (studentski centar, visoko učilište) sklopi ugovor o

pružanju usluga prehrane studenata.

3

RAZINE PRAVA NA POTPORU

Članak 6.

(1) Korisnici potpore svoje pravo ostvaruju u različitim iznosima ovisno o razini dodijeljenih prava

izraženoj brojem kompletnih dnevnih obroka (u daljnjem tekstu: meni obrok).

(2) Razina prava na potporu dodjeljuje se prilikom evidentiranja upisa akademske godine ili semestra

u bazi podataka visokog učilišta.

Članak 7.

(1) Razine prava na potporu bilježe se brojevima: 1, 2 i 2,5 te označavaju pravo na potporu u

vrijednosti jednog, dva odnosno dva i pol meni obroka dnevno.

(2) Razina prava 1 pripada svim korisnicima potpore, uključivo i onima koji su ostvarili pravo na

smještaj u učenički dom koji pruža uslugu prehrane.

(3) Razina prava 2 pripada sljedećim skupinama korisnika potpore:

- korisnicima potpore koji borave u mjestu studiranja, a imaju prijavljeno prebivalište na

području druge županije (temeljem osobne iskaznice i prijave boravišta policijskoj upravi ili

postaji Ministarstva unutarnjih poslova nadležnoj prema mjestu boravišta);

- korisnicima potpore koji imaju prijavljeno prebivalište i borave u mjestu različitom od mjesta

studiranja, ali na području iste županije, kojima se na temelju prijedloga studentskog zbora i

matičnog visokog učilišta, a iz razloga slabe prometne povezanosti s mjestom studiranja, ova

razina prava dodijeli posebnom odlukom Ministarstva;

- korisnicima potpore iz međunarodne razmjene (Erasmus, Ceepus i bilateralne suradnje RH i

ostalih zemalja) koji su strani državljani te su stipendisti Ministarstva (temeljem ugovora

zaključenog s Ministarstvom).

(4) Razina prava 2,5 pripada sljedećim skupinama korisnika potpore:

- korisnicima potpore koji su na natječaju studentskih centara ostvarili pravo na smještaj u

studentski dom ili u učenički dom koji ne pruža uslugu prehrane (na temelju potvrde

studentskog centra);

- korisnicima potpore izrazito slabog imovinskog stanja na temelju posebne odluke

Ministarstva, uz predočenje rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb o pravu na pomoć za

uzdržavanje;

- korisniku potpore vrhunskom sportašu koji dokaže da boravi u mjestu studiranja koje je

različito od mjesta prijavljenog prebivališta (temeljem rješenja o kategorizaciji sportaša (I-III

kategorija) Hrvatskog olimpijskog odbora, osobne iskaznice i prijave boravišta policijskoj

upravi ili postaji Ministarstva unutarnjih poslova nadležnoj prema mjestu boravišta).

Članak 8.

(1) Meni obrok, u smislu ovog Pravilnika, je složeni obrok kojeg je davatelj usluge obvezan ponuditi

studentu, a sastoji se od pojedinačnih jela iz šest skupina: juha, glavno jelo, prilog/varivo, salata,

desert/napitak i kruh/pecivo.

(2) Svako pojedinačno jelo koje je sastavnica meni obroka davatelj usluge može ponuditi i izvan meni

obroka uz visinu potpore iz članka 10. stavka 1. podstavka 1. i članka 10. stavka 4. ovog Pravilnika.

4

(3) Davatelj usluge može studentima ponuditi i pojedinačna jela i druge prehrambene proizvode koji

nisu sastavnice meni obroka, a pripadaju jednoj od skupina: pojedinačna jela, jednostavna jela,

dodaci jelima, umaci, sendviči, namazi, mliječni proizvodi, kolači i sokovi/vode, uz visinu potpore iz

članka 10. stavka 1. podstavka 2. i članka 10. stavka 4. ovog Pravilnika.

(4) Sastav meni obroka i popis pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice

meni obroka s normativima i cijenama koje propisuje Ministarstvo nalaze se u prilogu ovog Pravilnika

te čine njezin sastavni dio.

OBRAČUNSKE CIJENE

Članak 9.

(1) Obračunske cijene meni obroka te pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu

sastavnice meni obroka za kalendarsku godinu 2013. i 2014. utvrđene su u prilogu iz članka 8. stavka

4. ovog Pravilnika.

(2) Počevši od kalendarske godine 2015., Ministarstvo će za svaku kalendarsku godinu donositi

posebnu odluku o obračunskim cijenama iz stavka 1. ovog članka.

VISINA POTPORE

Članak 10.

(1) Potporom Ministarstva podmiruje se:

- 71,24% obračunske cijene meni obroka i pojedinačnih jela sastavnica meni obroka (prema

prilogu iz članka 8. stavka 4. ovog Pravilnika),

- 50% obračunske cijene pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji nisu

sastavnice meni obroka (prema prilogu iz članka 8. stavka 4. ovog Pravilnika).

(2) Potporu iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo osigurava plaćanjem računa davatelju usluge iz

članka 16. stavka 4. ovog Pravilnika, dok razliku do pune obračunske cijene snosi korisnik potpore.

(3) Potpora iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se za kalendarske godine 2013. i 2014.

(4) Počevši od kalendarske godine 2015., Ministarstvo će za svaku kalendarsku godinu, po donošenju

Državnog proračuna i uzimajući u obzir u njemu osigurana sredstva za prehranu studenata, donositi

posebnu odluku o visini potpore iz stavka 1. ovog članka.

(5) Posebne odluke iz članka 9. stavka 2. i iz stavka 4. ovog članka Ministarstvo donosi uz prethodno

pribavljeno mišljenje Nacionalnog povjerenstva iz članka 19. ovog Pravilnika.

OSTVARIVANJE POTPORE

Članak 11.

(1) Iznos dnevne potpore računa se tako da se broj dodijeljene razine prava iz članka 7. pomnoži s

dijelom obračunske cijene meni obroka iz članka 10. stavak 1. podstavak 1. i članka 10. stavka 4.

(2) Korisniku se na početku svakog tjedna dodjeljuju iznosi dnevne potpore za taj tjedan sukladno

stavcima 1., 3. i 4. ovog članka, pri čemu se neiskorišteni dio iznosa dnevne potpore može prenositi

isključivo na preostale dane u tom tjednu.

(3) Korisnici potpore s razinom prava 1 nemaju pravo na potporu u vrijeme državnih blagdana,

subotom i nedjeljom.

5

(4) Korisnici potpore s razinama prava 2 i 2,5 imaju pravo na potporu sve dane u tjednu.

(5) Korisnik potpore u jednome danu može iskoristiti najviše:

- dvostruki iznos dnevne potpore,

- 2 meni obroka (korisnik potpore s razinom prava 1),

- 3 meni obroka (korisnik potpore s razinom prava 2 i 2,5),

- 3 jela ili artikla iz svake podskupine pojedinačnih jela i drugih prehrambenih proizvoda koji

nisu sastavnice meni obroka.

EVIDENCIJA O KORISNICIMA POTPORE

Članak 12.

(1) Informacijski sustav studentske prehrane (u daljnjem tekstu: ISSP) vodi Centar za autorizaciju

prava Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu (u daljnjem tekstu: CAP).

(2) ISSP evidentira sljedeće podatke o korisnicima potpore:

- ime i prezime,

- osobni identifikacijski broj,

- spol,

- adresu prebivališta,

- naziv visokog učilišta,

- naziv upisanog studijskog programa,

- godinu prvog upisa,

- broj dodijeljene razine prava iz članka 7.,

- trajanje studijskog programa,

- ukupan broj ECTS bodova koje korisnik potpore mora steći da bi završio upisani studij,

- broj ECTS bodova koje korisnik potpore mora sukladno općem aktu visokog učilišta steći kako

bi upisao sljedeći semestar ili sljedeću akademsku godinu,

- broj ECTS bodova koje je korisnik potpore stekao u prethodnoj akademskoj godini ili

semestru,

- podatke o sudjelovanju korisnika potpore u programima međunarodne razmjene studenata i

trajanju navedenih programa,

- upis mirovanja obveza studenta,

- prelazak s jednog studijskog programa na drugi studijski program na istom visokom učilištu,

- prelazak s jednog visokog učilišta na drugo visoko učilište,

- ispis s visokog učilišta,

- završetak prve razine studija (preddiplomskog sveučilišnog, kratkog stručnog ili

preddiplomskog stručnog studija),

- godina upisa druge razine studija (diplomskog sveučilišnog ili specijalističkog diplomskog

stručnog studija),

- završetak druge razine studija (diplomskog sveučilišnog, specijalističkog diplomskog stručnog

studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija),

- podatak o smještaju korisnika potpore u studentski odnosno učenički dom,

- socijalni status korisnika potpore,

- status vrhunskog sportaša, te

- ostale podatke o korisniku potpore.

6

(3) CAP nije ovlašten mijenjati podatke iz stavka 2. ovog članka osim u slučajevima propisanim ovim

Pravilnikom ili odlukom Ministarstva.

(4) U slučaju utvrđene zlouporabe studentske iskaznice CAP je ovlašten, na traženje Ministarstva,

davatelja usluge, visokog učilišta ili korisnika potpore, privremeno obustaviti pravo na potporu.

(5) Činjenica da je korisniku potpore izdano više studentskih iskaznica obvezno se evidentira u ISSP-u.

Članak 13.

(1) Upis i izmjene podataka o korisniku potpore provodi visoko učilište na koje je korisnik potpore

upisan, i to evidentiranjem upisa na studijski program, upisa akademske godine ili semestra studija,

te ECTS bodova stečenih u prethodnoj akademskoj godini ili semestru.

(2) Visoko učilište koje evidenciju o studentima vodi u informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU)

podatke o korisnicima potpore upisuje u taj sustav, iz kojega se podaci potom preuzimaju u ISSP.

(3) Visoko učilište koje ne vodi evidenciju o studentima u ISVU-u obvezno je podatke iz članka 12.

stavka 2. ovog Pravilnika samo upisati u ISSP.

(4) Visoko je učilište obvezno prilikom upisa nove akademske godine, a najkasnije do 15. listopada

tekuće godine, korisniku potpore dodijeliti odgovarajuću razinu prava na temelju pribavljene

dokumentacije.

(5) Visoko je učilište obvezno bez odgode izmijeniti one podatke o korisniku potpore koji utječu na

promjenu dodijeljene razine prava odnosno na gubitak prava na potporu, a najkasnije u roku od 5

dana od saznanja za takve podatke.

(6) U slučaju kada postupanje visokog učilišta iz stavka 5. ovog članka ima za posljedicu dodjeljivanje

niže razine prava od one koja bi korisniku potpore pripadala temeljem članka 7. ovog Pravilnika,

visoko je učilište obvezno podmiriti sve time nastale troškove korisniku potpore.

(7) U slučaju kada postupanje visokog učilišta iz stavka 5. ovog članka ima za posljedicu dodjeljivanje

više razine prava od one koja bi korisniku potpore pripadala temeljem članka 7. ovog Pravilnika,

visoko je učilište dužno uplatiti u Državni proračun iznos koji odgovara onom dijelu potpore

Ministarstva koji je isplaćen protivno članku 7.

Članak 14.

(1) Kompletna ponuda s cijenama koju davatelj usluge pruža sukladno prilogu iz članka 8. stavka 4.

ovog Pravilnika evidentirana je u ISSP-u.

(2) CAP jednom mjesečno priprema davateljima usluge pojedinačna izvješća o ostvarenim uslugama

prehrane studenata.

(3) Pored navedenog u stavku 2. ovog članka, CAP Ministarstvu priprema i skupno izvješće za sve

davatelje usluge.

(4) Izvješća iz stavaka 2. i 3. ovog članka CAP je obvezan pripremiti najkasnije do 5. dana u mjesecu za

prethodni mjesec i učiniti ih dostupnim za preuzimanje u elektroničkom formatu s Internet stranice

CAP-a.

(5) Temeljem izvješća iz stavaka 2. i 3. ovog članka davatelj usluge ispostavlja Ministarstvu račun za

pružene usluge kojeg je izvješće prilog i sastavni dio.

7

KORIŠTENJE POTPORE

Članak 15.

(1) Korisnik potpore svoje pravo dokazuje i ostvaruje putem studentske iskaznice, koja se izdaje

sukladno pravilniku kojim se regulira studentska iskaznica.

(2) Korisnik potpore upisan na više visokih učilišta pravo na potporu može ostvarivati isključivo

temeljem upisa na jedno visoko učilište.

(3) Korisnik potpore obvezan je visokom učilištu na kojem ostvaruje potporu bez odgode, a najkasnije

u roku od 7 dana, prijaviti gubitak, oštećenje ili krađu studentske iskaznice, nakon čega mu je visoko

učilište dužno izdati novu.

(4) Studenti koji nisu korisnici potpore studentskom iskaznicom dokazuju i ostvaruju pravo na

prehranu kod davatelja usluge uz plaćanje pune obračunske cijene meni obroka i pojedinačnih jela i

drugih prehrambenih proizvoda koji nisu sastavnice meni obroka koji se nalaze u prilogu iz članka 8.

stavka 4. ovog Pravilnika.

(5) Korisnik potpore čini povredu ovoga Pravilnika ako:

- ustupi na korištenje drugoj osobi studentsku iskaznicu putem koje ostvaruje pravo na

potporu,

- koristi studentsku iskaznicu drugog korisnika,

- u roku od 7 dana ne prijavi matičnom visokom učilištu gubitak iskaznice putem koje ostvaruje

pravo na potporu.

(6) Korisnik potpore koji počini povredu iz stavka 5. podstavka 1. i 2. ovog članka sankcionirat će se

obustavom potpore u trajanju od 3 mjeseca.

DAVATELJI USLUGE

Članak 16.

(1) Davatelji usluge su pravne i fizičke osobe s kojima Ministarstvo sklopi ugovor o pružanju usluge

prehrane studenata.

(2) Ministarstvo će ugovore iz stavka 1. ovog članka primarno sklapati sa studentskim centrima koji u

svom sastavu imaju restorane.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, Ministarstvo može ugovor iz stavka 1. ovog članka sklopiti i s

davateljima usluge koji nisu u sastavu studentskih centara, a na prijedlog Nacionalnog povjerenstva iz

članka 18. ovog Pravilnika.

(4) Ugovorom o pružanju usluga prehrane studenata utvrđuju se prava i obveze Ministarstva i

davatelja usluge.

(5) Ugovor obvezno sadržava:

- kompletnu ponudu s normativima i cijenama koju davatelj usluge pruža sukladno prilogu iz

članka 8. stavka 4. ovog Pravilnika,

- specifikaciju i način održavanja računalno-komunikacijske infrastrukture potrebne za

uključivanje restorana u ISSP koju je davatelj usluge dužan osigurati,

- način i vrijeme izdavanja računa davatelja usluge,

- način i uvjete plaćanja od strane Ministarstva.

8

(6) Davatelj usluge čini povredu ovog Pravilnika ako:

- dopusti korištenje studentske iskaznice putem koje se ostvaruje pravo na potporu osobi kojoj

ista nije izdana,

- ne izda račun ili izda pogrešan ili nepotpun račun korisniku potpore,

- ne pridržava se ponude koju pruža sukladno sklopljenom ugovoru (u pogledu sastava,

normativa ili cijena),

- dopusti iznošenje hrane izvan restorana,

- ne poštuje radno vrijeme za posluživanje jela propisano člankom 18. stavkom 1. ovog

Pravilnika.

(7) Zaposlenik restorana za prehranu studenata koji dopusti korištenje studentske iskaznice osobi

kojoj ista nije izdana čini povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 17.

(1) Davatelj usluge obvezan je prilikom zaključivanja ugovora iz članka 16. ovog Pravilnika priložiti

dokaze o ispunjavanju uvjeta za ugostiteljski objekt iz skupine „restoran“ propisane Pravilnikom o

razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupine „restorani“, „barovi“, „catering

objekti“ i „objekti jednostavnih usluga“ („Narodne novine“, broj 82/07, 82/09 i 75/12)

(2) Odredba prethodnog stavka ne primjenjuje se na objekte studentskih centara sukladno članku 5.

Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 145/11 –

RUSRH, 50/12 i 80/13).

Članak 18.

(1) Radno vrijeme za posluživanje jela sukladno odredbama ovog Pravilnika ne može započeti prije

7.00 sati niti završiti nakon 22.00 sata.

(2) Davatelj usluge obvezan je dnevno tijekom trajanja ručka odnosno večere ponuditi barem tri meni

obroka po obroku od kojih je jedan vegetarijanski. Broj ponuđenih različitih meni obroka u tjednu ne

smije biti manji od 15.

(3) Različitost meni obroka, u smislu stavka 2. ovog članka, podrazumijeva različito glavno jelo u

sastavu meni obroka.

(4) Davatelj usluge može ponuditi i druge meni obroke pored popisanih u prilogu iz članka 8. stavka 4.

ovog Pravilnika, pod uvjetom da se sastoje od pojedinačnih jela koja su sastavnice meni obroka.

(5) Davatelj usluge obvezan je pri pružanju iste utvrditi identitet korisnika potpore na temelju

studentske iskaznice.

(6) U slučaju da pri pružanju usluga prehrane davatelj usluge utvrdi neovlašteno korištenje

studentske iskaznice kojim se ostvaruje pravo na potporu obvezan je odmah o zlouporabi izvijestiti

CAP pisanim ili elektroničkim putem, a iskaznicu oduzeti i dostaviti matičnom visokom učilištu.

(7) Davatelj usluge obvezan je Povjerenstvima iz članka 19. omogućiti nadzor nad pružanjem usluga.

9

POVJERENSTVA ZA KONTROLU PREHRANE STUDENATA

Članak 19.

(1) Nacionalno povjerenstvo za kontrolu prehrane studenata (u daljnjem tekstu: Nacionalno

povjerenstvo) ima pet članova koje imenuje ministar nadležan za visoko obrazovanje (u daljnjem

tekstu: Ministar). Dva člana Nacionalnog povjerenstva predlaže Hrvatski studentski zbor iz redova

studenata, jednog člana Zajednica studentskih centara, jednog člana Rektorski zbor, a jednog člana

Ministar. Predsjednika Nacionalnog povjerenstva imenuju članovi između sebe. Nacionalno

povjerenstvo o svojem radu donosi Poslovnik.

(2) Mandat imenovanih članova Nacionalnog povjerenstva traje dvije godine i može se ponoviti još

jedanput. Iznimno, mandat člana koji se imenuje na prijedlog Ministra može se ponoviti više puta.

(3) Troškove za rad Nacionalnog povjerenstva osigurava Ministarstvo u svom proračunu sukladno

odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se određuje visina naknada članovima povjerenstava, vijeća,

savjeta, radnih skupina i drugih sličnih tijela.

(4) Nacionalno povjerenstvo u pravilu će se sastajati najmanje tri puta godišnje.

(5) Lokalno povjerenstvo za kontrolu prehrane studenata (u daljnjem tekstu: Lokalno povjerenstvo)

sastoji se od tri ili pet članova koje imenuje ravnatelj studentskog centra u sastavu pojedinih visokih

učilišta pri čemu natpolovičnu većinu čine predstavnici studenata koje predlaže lokalni studentski

zbor, dok ostale članove predlaže lokalni studentski centar.

(6) Na visokim učilištima koja djeluju u mjestima gdje ne postoji studentski centar zadaću lokalnoga

povjerenstva obavljaju predstavnici studentskog zbora i restorana koji pružaju usluge prehrane, a

koje imenuje dekan visokog učilišta.

(7) Mandat imenovanih članova Lokalnog povjerenstva traje dvije godine i ne može se ponoviti.

(8) Rad u Lokalnom povjerenstvu obavlja se bez naknade.

(9) Član Nacionalnog odnosno Lokalnog povjerenstva razriješit će se dužnosti na koju je imenovan:

- ako sam zatraži razrješenje,

- ako mu prestane status studenta,

- ako ne ispunjava dužnosti člana.

(10) U slučaju razrješenja iz stavka 9. ovog članka, imenovat će se na isti način novi član koji će

dovršiti mandat svog prethodnika.

NADLEŽNOSTI NACIONALNOG I LOKALNOG POVJERENSTVA

Članak 20.

(1) Nacionalno povjerenstvo na zahtjev ministra:

- daje mišljenje o obračunskim cijenama iz članka 9. na temelju prijedloga davatelja usluge,

- daje mišljenje o visini potpore iz članka 10.,

- daje mišljenje pri odabiru, otkazivanju i drugim pitanjima u vezi s davateljima usluge,

- predlaže nove vrste obroka za prehranu studenata, na temelju zaprimljenih prijedloga

davatelja usluge,

10

- daje preporuke o strukturi i sastavu obroka, vodeći računa o suvremenim saznanjima iz

područja prehrane i prijedlozima davatelja usluge,

- daje mišljenja o ostalim pitanjima u vezi s prehranom studenata.

(2) Nacionalno povjerenstvo u suradnji s Lokalnim povjerenstvima:

- prati izvršavanje obveza davatelja usluge u pogledu normativa i kvalitete jela koja davatelji

usluge poslužuju u restoranima,

- razmatra nepravilnosti i propuste u izvršavanju usluga te Ministru predlaže odgovarajuće

mjere.

(3) Pored navedenog iz stavka 2. ovog članka, Lokalno povjerenstvo ima sljedeća prava i obveze:

- daje prethodno mišljenje Nacionalnom povjerenstvu u postupku odabira odnosno

otkazivanja davatelju usluga,

- davatelju usluga ukazuje na propuste te o istom izvještava nadležnu osobu davatelja usluge i

Nacionalno povjerenstvo.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Davateljima usluge koji su prije stupanja na snagu ovog Pravilnika sklopili s Ministarstvom ugovor o

pružanju usluga prehrane studenata ponudit će se sklapanje novog ugovora do početka akademske

godine 2013./2014., sukladno odredbama ovog Pravilnika.

Članak 22.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, sukladno odredbi članka 123. stavka 2. Zakona o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04,

02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09,63/11 i 94/13), prestaje važiti Pravilnik o potpori za pokriće

troškova prehrane studenata („Narodne novine“, broj 51/02).

Članak 23.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu jedan dan nakon dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se

od 1. listopada 2013. godine.

M I N I S T A R

dr. sc. Željko Jovanović

Klasa: _____________ Urbroj: _____________ Zagreb, _____________

11

OBRAZLOŽENJE DONOŠENJA PRAVILNIKA ZA POTPORU

POKRIĆA TROŠKOVA PREHRANE STUDENATA

- za javnu raspravu

12

SADRŽAJ

1 RAZLOZI DONOŠENJA PRAVILNIKA ................................................................................................ 13

2 SUSTAV STUDENTSKE PREHRANE .................................................................................................. 17

3 IZNOSI KONZUMACIJA U SUSTAVU STUDENTSKE PREHRANE ....................................................... 20

4 DESERTI, PIĆA I MLIJEČNI DESERTNI ARTIKLI ................................................................................. 24

5 DODATAK ....................................................................................................................................... 28

13

1 RAZLOZI DONOŠENJA PRAVILNIKA

Aktualno stanje

Studentska prehrana u Republici Hrvatskoj regulirana je pravilnikom koji je na snazi

od 2002. godine. Taj je pravilnik formalno regulirao sustav studentske prehrane koji je

neformalno funkcionirao od polovice 1990-ih godina. U godini u kojoj je pravilnik donesen u

Hrvatskoj je studiralo manje od 120.000 studenata, prosječno vrijeme do prve diplome bilo

je 7,5 godina, a studij je samo iznimno bio dostupan izvan velikih gradskih središta. Broj je

studenata do danas povećan za 50%, a studiji se izvode u dvije studijske razine i dostupni su

u svim hrvatskim regijama. U cilju razvoja moderniziranog sustava studentske prehrane i

ciljane potpore na ona jela za koja postoji nutritivna potreba, nužno je prilagoditi pravilnik

kojim se sustav regulira.

Prema danas važećem pravilniku, studenti za jedan kompletan obrok (meni) plaćaju

4,40 kuna, što predstavlja 26,35% cijene. Kompletan obrok uključuje juhu, glavno jelo, salatu

i desert. Preostali iznos do pune cijene od 16,70 kuna za kompletan obrok financira se iz

Državnoga proračuna subvencijom od 73,65%.

Međutim, jelovnik i cijene nisu jednake u svim restoranima koji nude subvencioniranu

prehranu studentima.

Ciljevi novoga pravilnika

Ciljevi donošenja novoga pravilnika su sljedeći:

1. usmjeriti potporu na nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu 2. osnažiti ulogu studenata u upravljanju sustavom 3. osigurati financijsku održivost sustava – prvenstveno kroz smanjenje nepravilnosti 4. započeti reformu studentskih potpora prema direktnim financijskim potporama

Usmjeriti potporu na nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu

Iz tablice 4 donje analize vidljivo je da postojeći sustav subvencija prehrane dovodi do

neracionalnoga korištenja sredstava Državnog proračuna. Desertni artikli – koji se

konzumiraju pored kompletnih obroka – čine čak 25% ukupno subvencionirane prehrane.

Osim toga, ti se artikli u različitim restoranima konzumiraju u iznimno velikim rasponima od

6,34% do čak 38,19% ukupnih konzumacija. Iz tablica 5, 6, i 7 vidljivo je, dodatno, i da

postoje značajne razlike u cijenama različitih desertnih artikala: raspon najjeftinije i

najskuplje cijene jedne krafne je čak 145%, a čokoladnoga mlijeka čak 116%. Iz ovih podataka

vidljivo je da se iz državnoga proračuna subvencionira konzumacija značajne količine artikala

14

koji nisu nužni za nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu. Uz to, iz podataka je vidljivo i da

postojeća razina subvencije ovih artikala potiče njihovu konzumaciju.

Odgovorno korištenje javne potpore treba biti usmjereno na subvencioniranje

kvalitetne i potpune prehrane, što uključuje i smanjenje subvencije za konzumaciju deserta,

sokova i sl. U prijedlogu pravilnika stoga se predlaže da razina subvencije desertnih artikala

bude smanjena na 50% cijene s dosadašnjih 73.65%. Naravno, uz svaki meni obrok i dalje će

se služiti desert po većoj subvenciji. Također se predlaže da se ukupna cijena tih artikala u

studentskim restoranima određuje godišnje na nacionalnoj razini tako da više ne postoje

značajne regionalne razlike kakve postoje danas. U svim ovim postupcima sudjeluju

studentski predstavnici.

Osnažiti ulogu studenata u upravljanju sustavom

U postojećem sustavu studentske prehrane glavni su dionici studentski centri,

privatni pružatelji usluga prehrane te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Visoka

učilišta i studenti imaju ograničenu ulogu. Prema podacima Eurostudent istraživanja

(http://www.tempus-access.info/nacionalno-izvjesce-istrazivanja-eurostudent-za-hrvatsku-

lipanj-2011/95/), studentska prehrana predstavlja između 20% i 36% ukupnih studentskih

troškova za različite kategorije studenata u Republici Hrvatskoj. Očito je stoga da studenti

moraju imati snažniju ulogu u upravljanju sustavom studentske prehrane.

U prijedlogu pravilnika stoga se predlaže ustrojavanje nacionalnih i lokalnih

povjerenstava za kontrolu prehrane studenata. Ta će povjerenstva pratiti pružanje usluga

studentske prehrane i davati prijedloge MZOS-u kako da regulira nacionalni sustav prehrane.

Posebice je važno da će nacionalno povjerenstvo davati svoje mišljenje o cijenama pojedinih

jela, ali i o razini subvencije koju će država pružati za usluge prehrane. U tom će povjerenstvu

biti predstavnici svih dionika u sustavu: studenti s dva člana, sveučilišta s jednim članom,

studentski centri s jednim članom i Ministarstvo s jednim članom.

Osigurati financijsku održivost sustava – prvenstveno kroz smanjenje nepravilnosti

Kako je vidljivo iz prikazane analize, ne postoji ni jedna ustanova studentske prehrane

u Republici Hrvatskoj u kojoj studenti plaćaju prosječan iznos obroka u razini propisanoj

postojećim pravilnikom – 4,40 kuna za studenta, odnosno 16,70 kuna kada se uključi

subvencija iz Državnoga proračuna. Ustanova s najmanjim prosječnim iznosom računa ima

prosjek računa 16,90 kuna (4,45 kuna za studenta), a s najvećim prosječnim iznosom računa

ima prosjek računa 46,61 kunu (12,28 kuna za studenta). To znači da su studenti prepoznali

da je cijena studentskih menija iznimno niska i koriste mogućnost kupovine dodatnih

artikala.

15

Istodobno, tako velik raspon prosječne cijene obroka ukazuje na različite načine

korištenja prava na prehranu. Dio ovih razlika proizlazi iz različitih regionalnih potreba i

različitoga socioekonomskog statusa studenata, ali čak i kada se te razlike uzmu u obzir

preostaje neobjašnjen značajan iznos konzumacija. Stoga se u prijedlogu pravilnika uvodi

nekoliko novih mehanizama za povećanje financijske održivosti sustava: kvalitetnije

upravljanje, ciljana subvencija i bolja kontrola.

Kvalitetnije upravljanje uvodi se jasnijim definiranjem načina ostvarivanja studentskih

prava i vođenja razina prava kroz informatičke sustave. Jasno su definirane uloge visokih

učilišta i načini na koje studenti ostvaruju svoja prava. Ciljana subvencija ostvarena je tako da

se visoka razina subvencije zadržava za one artikle koji su nužni za kvalitetnu i potpunu

prehranu. Artikli koji nisu nužni za takvu prehranu subvencioniraju se u nižem postotnom

iznosu. Razina subvencije istovremeno će se, uz sudjelovanje studenata i ostalih dionika u

sustavu, pratiti i evaluirati svake godine. Bolja kontrola osigurava se kroz sustav

nacionalnoga i lokalnih povjerenstava. Posebice u lokalnim povjerenstvima, u kojima će

studenti imati većinski broj predstavnika, pratit će se rad studentskih restorana, predlagati

poboljšanja i čak otkazivanje ugovora.

Započeti reformu prema izravnim financijskim potporama studentima

Svi dionici hrvatskoga sustava visokog obrazovanja od 2010. godine radili su, zajedno

s međunarodnim partnerima, na provedbi Tempus projekta ACCESS: Prema pravednom i

transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj (http://www.tempus-

access.info/konzorcij/). U sklopu tog projekta napravljen je niz istraživanja socioekonomskog

statusa studenata u Hrvatskoj i po prvi su put objavljeni podaci o troškovima života

studenata u Hrvatskoj – Eurostudent istraživanje.

U sklopu projekta djelovala je grupa eksperata za javne politike visokoga obrazovanja

iz Hrvatske i iz Europe. Eksperti su analizirali postojeće stanje sustava studentskih potpora u

Hrvatskoj, sustave studentskih potpora u Europi i suvremene akademske teorije za razvoj

javnih politika pravičnoga pristupa visokom obrazovanju. U svojem su izvješću napravili više

preporuka, kojima je zajedničko to da se u Hrvatskoj preporuča promijeniti sustav neizravnih

potpora u izravne potpore studentima slabijeg socioekonomskog statusa.

Velika većina potpora koje studenti danas dobivaju u Hrvatskoj su neizravne potpore

– ne dodjeljuju se studentima nego pružateljima usluga. Primjer neizravnih potpora jesu

subvencije za prijevoz, smještaj, prehranu. Kada bi se te potpore – u istom financijskom

iznosu – dodjeljivale izravno studentima, tada bi studenti sami odlučivali kako ih koristiti, a

država bi mogla ciljano dodjeljivati više potpore onima kojima su najpotrebnije.

Stoga se u prijedlogu pravilnika smanjuje razina neizravne potpore za studentsku

prehranu. Budući se na taj način smanjuju troškovi za Državni proračun za studentsku

16

prehranu, preostala sredstva bit će iskorištena za financiranje studentskih stipendija za

studente slabijega imovinskog statusa. Nacionalno povjerenstvo za kontrolu prehrane

studenata imat će uvid u kretanje razina ovih subvencija.

17

2 SUSTAV STUDENTSKE PREHRANE

U Republici Hrvatskoj danas s potporom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

(MZOS) usluge studentske prehrane pruža 29 ustanova u 70 restorana.1 U tim restoranima

studenti koji posjeduju studentsku iskaznicu mogu kupovati obroke i pojedinačne

prehrambene artikle, a 73,65% cijene subvencionira Republika Hrvatska iz Državnoga

proračuna (Pravilnik o potpori za pokriće troškova prehrane studenata, Narodne novine

51/02).

Pojam ustanova u ovoj analizi označava ustanovu koja organizira prehranu i u čijem

su vlasništvu restorani gdje se organizira subvencionirana prehrana. U tablici 1. predstavljen

je popis svih ustanova i pripadajućih restorana. Ime restorana u tablici ujedno je i link za

prikaz lokacije restorana na karti. Sve lokacije mogu se pogledati ovdje.

Tablica 1 : Popis ustanova i restorana

Ustanova Restorani

"Odeon", ugostiteljski obrt Branko Babić, Zagreb "Odeon", ugostiteljski obrt Branko Babić,

Zagreb

"Pleter-usluge" d.o.o. Restoran "Mozart", Pula

Restoran HV "Knin", Knin

"Radnik" građevinarstvo i građevna idustrija d.d., Križevci

Radnik d.d., Križevci

"Trattoria" Ugostiteljski obrt Ljubica Bjelajac

"Trattoria" Ugostiteljski obrt Ljubica Bjelajac, Sisak

Restoran Učiteljskog fakulteta u Petrinji, Petrinja

AMD d.o.o., Gospić Restoran Ana, Gospić

Cassandra d.o.o., Zagreb Cassandra, Zagreb

Elektrostrojarska škola, Varaždin Restoran "Elektron", Varaždin

Fodor Reklame d.o.o., Čakovec Restoran Barok clasic, Čakovec

Gastrocom d.o.o., Varaždin Restoran "Gastrocom", Varaždin

1 U travnju 2013. prestala je s radom ustanova „Stari grad Šibenik d.o.o.“, restoran Buffet pizzerija „Stari Grad“.

No spominje se u analizi jer je bila aktivna u prvih 4 mjeseca ove godine. Ovu ustanovu zamjenjuje ustanova U.U.Z. „Makina“, restoran Bistro „PAPAPAZZI MAKINA“ koja je također spomenuta u analizi.

18

Hotel Admiral d.o.o., Vinkovci Restoran "Admiral", Vinkovci

Hotel Podravina, Koprivnica Restoran "Podravina", Koprivnica

IMF d.o.o., Poreč Restoran Stella, Poreč

Nacionalni restoran Croatia turist, Đakovo Restoran Croatia turist, Đakovo

Poslovni centar sveučilišta Zadar Restoran poslovnog centra sveučilišta Zadar

R-Kvarner d.o.o., Lovran Restoran Kvarner, Lovran

Splendid-Pula d.o.o. Restoran "MARKAT", Pula

Srednjoškolski đački dom Zadar Restoran srednjoškolskog đačkog doma

Zadar

Stari grad Šibenik d.o.o Buffet pizzerija „Stari Grad“, Šibenik

Strukovna škola Virovitica Restoran Strukovne škole Virovitica

Studentski centar Požega Restoran SC-a Požega

Studentski centar u Osijeku

Kantina Geodetsko-građevinska škola, Osijek

Kantina Studentski dom, Osijek

Novi studentski dom, Osijek

Restoran Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Osijek

Restoran Ekonomskog fakulteta, Osijek

Restoran filozofskog fakulteta, Osijek

Restoran Gaudeamus, Osijek

Restoran Građevinskog fakulteta, Osijek

Restoran Indeks, Osijek

Restoran Kampus, Osijek

Restoran Pravnog fakulteta, Osijek

Restoran sa samoposluživanjem, Osijek

Slastičarna Apsolvent, Osijek

Studentski klub, Osijek

Šank Campus, Osijek

Studentski centar u Rijeci

Caffe bar "Medicinar", Rijeka

Restoran "Kampus", Rijeka

Restoran Indeks, Rijeka

Restoran Mini, Rijeka

Studentski centar u Splitu

Dom "Bruno Bušić", Split

Hostel Spinut, Split

Restoran "Libar", Split

Restoran Ekonomskog fakulteta, Split

Restoran Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

Restoran Fakulteta humanističkih znanosti, Split

Restoran Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti, Split

Restoran Građevinsko-arhitektonskog fakulteta, Split

Restoran Medicinskog fakulteta, Split

19

Restoran Pravnog fakulteta, Split

Studentski centar u Zagrebu

Restoran "Borongaj" - blagovaona "Tekstilni", Zagreb

Restoran Borongaj, Zagreb

Restoran brze prehrane FSB, Zagreb

Restoran na Agronomskom i šumarskom fakultetu, Zagreb

Restoran na Akademiji likovnih umjetnosti, Zagreb

Restoran na Ekonomskom fakultetu, Zagreb

Restoran na Medicinskom fakultetu, Zagreb

Restoran na Veterinarskom fakultetu, Zagreb

Restoran Savska, Zagreb

Restoran u Studentskom domu "Cvjetno naselje", Zagreb

Restoran u Studentskom domu "Lašćina", Zagreb

Restoran u Studentskom domu "Stjepan Radić", Zagreb

Turist d.o.o., Varaždin Restoran "Turist", Varaždin

U.U.Z. "MAKINA", Šibenik Bistro "PAPARAZZI MAKINA", Šibenik

Ugostiteljski objekt "Lotos", Slavonski Brod Restoran "Lotos", Slavonski Brod

Studentski restoran "Lotos 2", Slavonski Brod

Ugostiteljski obrt "Bubimir" Milka Nežić, Vukovar Izdvojena poslovna jedinica Restoran

"Pleter", Vukovar

Ugostiteljski obrt Petrić, Karlovac Restoran Tempo, Karlovac

Vemag d.o.o. Bistro "Super faks", Zagreb

Restoran brze prehrane "Bologna", Zagreb

Podaci obrađeni u ovoj analizi dobiveni su od Centra za autorizaciju prava

Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, koji vodi elektronički sustav za potporu

pružanja usluga studentske prehrane na razini cijele Republike Hrvatske. S obzirom da se u

nekim restoranima osim subvencioniranih artikala mogu kupiti i nesubvencionirani artikli, u

analizi su uključeni samo oni artikli koji su subvencionirani. Prikazana cijena je ukupna cijena

artikala, znači i dio koji pokriva MZOS i dio koji pokriva student. Obrađeni su podaci za

prvih pet mjeseci 2013. godine – od siječnja do svibnja.

20

3 IZNOSI KONZUMACIJA U SUSTAVU STUDENTSKE PREHRANE

U tablici 2 prikazana je ukupna cijena konzumiranih subvencioniranih artikala po

ustanovama i to za prvih pet mjeseci 2013. godine2. Iz Državnoga se proračuna od

predstavljenog iznosa svakoj ustanovi isplaćuje 73,65%, što je iznos subvencije kojom

Republika Hrvatska podupire studentsku prehranu. Nužno je naglasiti da kada usluge

studentske prehrane nude studentski centri, tada se ne naplaćuje porez na dodanu

vrijednost i ukupan iznos računa je niži za studenta.

Ustanove koje organiziraju prehranu u većem broju restorana u pravilu imaju veće

ukupne iznose konzumacija, i to su u pravilu studentski centri. Pojedinačni restorani u blizini

fakulteta s većim brojem studenata ili kao dio studentskih domova također prikazuju više

iznose konzumacija, bez obzira na to jesu li javni ili privatni. To ukazuje na činjenicu da iznos

za koji se ukupan račun povećava s PDV-om koji se naplaćuje u privatnim restoranima nema

značajnog utjecaja na ukupnu količinu studentske prehrane koja se u tim restoranima

konzumira. Općenito, moguće je zaključiti da broj studenata koji se školuju ili žive u blizini

restorana te broj organiziranih dnevnih obroka (doručak, ručak, večera) u restoranu donosi i

veće ukupne iznose konzumacije pojedinog restorana.

Tablica 2 : Iznosi konzumacija u prvih pet mjeseci 2013., ukupan iznos s PDV-om

Ustanova Iznos svih artikala

s PDV

A 64.462.433,67 kn

B 23.510.053,54 kn

C 19.878.493,27 kn

D 15.669.299,81 kn

E 7.991.943,48 kn

F 7.560.008,03 kn

G 5.204.813,04 kn

H 2.617.736,80 kn

I 2.562.383,81 kn

J 2.075.860,16 kn

2 Budući da je svrha liste predstavljanje iznosa konzumacija, nazivi ustanova su anonimizirani.

21

K 1.872.062,12 kn

L 1.443.401,99 kn

M 1.385.730,70 kn

N 1.050.538,05 kn

O 942.810,39 kn

P 941.402,75 kn

Q 722.160,22 kn

R 676.072,86 kn

S 557.317,88 kn

T 556.038,94 kn

U 543.046,83 kn

V 542.593,12 kn

W 330.436,60 kn

X 261.951,69 kn

Y 240.177,78 kn

Z 230.631,65 kn

AA 197.828,51 kn

BB 146.500,65 kn

CC 82.537,57 kn

Ukupno 164.256.265,91

Napomena: slova kojima se označavaju ustanove različita su u svakoj tablici u ovome

obrazloženju.

22

U tablici 3. prikazani su prosječni iznosi računa u prvih pet mjeseci 2013. za ustanove

koje pružaju usluge prehrane3. Prosječan iznos računa je ukupan iznos, što znači da uključuje

dio koji plaća student i dio koji se subvencionira iz Državnoga proračuna (73,65%). Navedeni

brojevi izračunati su tako da je iznos naplaćenog računa podijeljen s ukupnim brojem računa

koje je ustanova izdala u navedenom razdoblju.

Kako je vidljivo, sustav studentske prehrane u Hrvatskoj iznimno je neuravnotežen:

studenti u ustanovi DD plaćaju svoju prehranu skoro tri puta manje nego studenti u ustanovi

A. Čak i kada se uzmu ustanove bliže sredini raspona, recimo ustanove F i Y, razlika računa

veća je od 50%. Mogućih razloga za ove razlike ima mnogo. Neke ustanove djeluju na

područjima od posebne državne skrbi, gdje studenti imaju viša studentska prava. Neke

ustanove nude različite artikle pored unaprijed definiranih kompletnih obroka - menija. U

nekim gradovima studenti su imućniji, tako da mogu više izdvajati za pojedine artikle.

Ovakve razlike mogle bi, u nekim slučajevima, proizlaziti i iz pojedinačnih nepravilnosti u

sustavu prehrane. No, najvjerojatniji razlog ovakvih značajnih razlika jest da sustav

organizacije studentske prehrane nije dobar i da ga je potrebno promijeniti.

Iz donjih je podataka moguće izvući najmanje tri zaključka: prvi, da studenti na

različitim ustanovama plaćaju značajno različite iznose računa, drugi, da u Hrvatskoj postoji

značajna razlika u troškovima subvencionirane studentske prehrane te treći, da studenti

imaju financijsku mogućnost platiti višu cijenu obroka nego što je to slučaj u postojećem

iznosu od 16,70 kuna, koliko je cijena jednog studentskog meni obroka.

Tablica 3: Prosječan iznos računa po ustanovi od siječnja do svibnja 2013.

Naziv ustanove Prosječan

iznos računa

A 46,61 kn

B 45,05 kn

C 41,79 kn

D 38,22 kn

E 33,83 kn

F 33,81 kn

G 33,15 kn

H 32,80 kn

I 30,85 kn

J 30,71 kn

K 30,25 kn

L 28,23 kn

3 Budući da je svrha liste predstavljanje prosječnih iznosa konzumacija, nazivi ustanova su anonimizirani.

23

M 26,23 kn

N 26,02 kn

O 26,01 kn

P 25,59 kn

Q 25,49 kn

R 24,60 kn

S 24,41 kn

T 24,15 kn

U 24,09 kn

V 23,32 kn

W 22,34 kn

X 21,38 kn

Y 20,36 kn

Z 19,41 kn

AA 19,21 kn

BB 18,97 kn

CC 17,00 kn

DD 16,90 kn

Prosječno 23,58 kn

Napomena: slova kojima se označavaju ustanove različita su u svakoj tablici u ovome

obrazloženju.

24

4 DESERTI, PIĆA I MLIJEČNI DESERTNI ARTIKLI

U ovoj se cjelini analizira potrošnja određenih deserta, pića i mliječnih desertnih

artikala koji nisu sastavni dio kompletnog obroka - menija. Detaljan popis nalazi se u dodatku

ovoga obrazloženja. Do ovoga se popisa došlo tako da su izdvojeni samo deserti (bez voća),

mliječni desertni proizvodi (voćni jogurti, jogurt deserti, sladoled) i pića (osim čaja, bijele

kave i mineralne vode).

Iz navedene je analize vidljivo da i ovom slučaju postoji značajna neuravnoteženost u

konzumaciji deserta, pića i mliječnih desertnih artikala. Iako su ovi artikli manje

nutricionistički vrijedni, u postojećem sustavu studentske prehrane subvencioniraju se u

istome iznosu kao i artikli koji su nužni za uravnoteženu prehranu.

Kao i iz tablice 3, iz donje je tablice vidljivo da postojeći sustav subvencija prehrane

dovodi do značajnih neuravnoteženosti u različitim gradovima. Osim toga, vidljivo je da

artikli koji nisu nužni za nutritivno kvalitetnu i potpunu prehranu čine značajan postotak

ukupno subvencioniranih artikala. Iz toga je vidljivo da postojeća subvencija ovih artikala

potiče njihovu konzumaciju.

Tablica 4 : Potrošnja deserta, pića i mliječnih desertnih artikala u ukupnom računu pojedine ustanove te broj prodanih artikala od siječnja do svibnja 2013.

USTANOVA

POSTOTNI UDIO ARTIKALA DESERTI, PIĆA I MLIJEČNI

DESERTNI ARTIKLI U UKUPNOM RAČUNU

BROJ PRODANIH DESERTA, PIĆA I MLIJEČNIH DESERTNIH

ARTIKALA

A 38,19% 1.991.325

B 38,16% 667.924

C 33,12% 100.315

D 32,60% 132.333

E 32,51% 183.586

F 31,46% 1.609.986

G 28,37% 177.829

H 27,71% 66.003

I 25,07% 34.489

J 23,21% 538.746

K 22,11% 273.764

L 21,76% 375.932

M 19,12% 3.348.853

N 18,61% 37.596

25

O 18,25% 41.180

P 17,80% 37.170

Q 16,31% 67.066

R 15,87% 2.619

S 15,79% 7.509

T 15,28% 11.904

U 14,94% 21.589

V 13,16% 37.024

W 12,49% 5.340

X 11,29% 12.463

Y 11,13% 7.076

Z 8,84% 10.255

AA 6,34% 8.355

BB 3,93% 2.375

UKUPNO 25,26% 9.810.606

Napomena: slova kojima se označavaju ustanove različita su u svakoj tablici u ovome

obrazloženju.

Prilikom analize primijećeno je kako određeni artikli istog naziva imaju različite cijene

u različitim restoranima. U tablicama 6, 7 i 8 prikazani su proizvodi kojima cijena nije ista.

Artikli su poredani od najveće do najmanje razlike u cijeni. U svakoj su tablici crvenom bojom

istaknuta po dva artikla s najvećom razlikom u cijeni. Tako primjerice „Ledena kava“ varira

cijenom od 3,5 kn do 10,49 kn. Iako je moguće da razlika proizlazi iz različitih normativa za

pripremu ledene kave, takva je razlika gotovo neobjašnjiva u slučaju artikla „Mlijeko brick

čokoladno“, čija cijena varira od 2,50 kn do 5,41 kn.

Tablica 5: Postotna razlika između najviše i najniže cijene istog artikala - deserti

Naziv artikla Najniža cijena artikla s PDV

Najviša cijena artikla s PDV

Razlike u cijeni

Ledena kava 3,5 kn 10,49 kn 199,71%

Krafna 1,83 kn 4,5 kn 145,90%

Kolač 1,83 kn 4,38 kn 139,34%

Puding gotovi 2,03 kn 3,7 kn 82,27%

Princes krafna 3,07 kn 5,5 kn 79,15%

Bečke kremšnit 3,57 kn 6,15 kn 72,27%

Voćna torta 3,07 kn 5,13 kn 67,10%

Puding vanilija 1,83 kn 3,04 kn 66,12%

Kompot od kruške 1,88 kn 3,04 kn 61,70%

Čok. rolada 3,07 kn 4,93 kn 60,59%

Buhtla 3 kn 4,5 kn 50,00%

26

Šaum role 3,45 kn 5,13 kn 48,70%

Išler 3,07 kn 4,17 kn 35,83%

Kokos kocke 3,07 kn 4,17 kn 35,83%

Kokos desert 3,57 kn 4,46 kn 24,93%

Mignoni 3,57 kn 4,46 kn 24,93%

Punč kocke 3,57 kn 4,46 kn 24,93%

Zagreb kremšnit 3,57 kn 4,46 kn 24,93%

Ledene kocke 3,45 kn 4,31 kn 24,93%

Parfe kocke 3,45 kn 4,31 kn 24,93%

Jastučić sa sirom 4,17 kn 5 kn 19,90%

Štrudel jabuka 4,17 kn 5 kn 19,90%

Štrudel sir 4,17 kn 5 kn 19,90%

Ananas kocke 3,57 kn 4,17 kn 16,81%

Rolada 4,5 kn 5,13 kn 14,00%

Kompot konzervirani 3,07 kn 3,44 kn 12,05%

Čokoladna kocka 4 kn 4,17 kn 4,25%

Puding čokolada 1,83 kn 1,88 kn 2,73%

Kompot od jabuka 1,5 kn 1,54 kn 2,67%

Kolač gotovi 3,07 kn 3,15 kn 2,61%

Štrudel višnja 4,93 kn 5 kn 1,42%

Tablica 6: Postotna razlika između najviše i najniže cijene istog artikla - pića

Naziv Artikla Najniža cijena artikla s PDV

Najviša cijena artikla s PDV

Razlike u cijeni, u

postocima

Kava s mlijekom 2,56 kn 5 kn 95,31%

Kava 2,05 kn 4 kn 95,12%

Ledeni čaj 4 kn 6,83 kn 70,75%

Coca Cola 5 kn 7,02 kn 40,40%

Fanta 5 kn 7,02 kn 40,40%

Sprite 5 kn 7,02 kn 40,40%

Cappuccino 3,59 kn 5 kn 39,28%

Coctail sok 3,5 kn 4,5 kn 28,57%

Gusti sok 4 kn 5 kn 25,00%

Studena - limun 4,1 kn 5 kn 21,95%

Milk shake 3,5 kn 4,1 kn 17,14%

Deit 0,5 5,13 kn 6 kn 16,96%

Bistri sok 3,5 kn 4 kn 14,29%

Sok juice 5 kn 5,13 kn 2,60%

Sok voćni 5 kn 5,13 kn 2,60%

Sok 4 kn 4,1 kn 2,50%

27

Tablica 7: Postotna razlika između najviše i najniže cijene istog artikla – desertni mliječni proizvodi

Naziv Artikla Najniža cijena artikla s PDV

Najviša cijena artikla s PDV

Razlike u cijeni, u postocima

Mlijeko brick čokoladno 2,5 kn 5,41 kn 116,40%

Jogo desert 2,9 kn 4,1 kn 41,38%

Kuglica velika 3,95 kn 4,94 kn 25,06%

Jogurt voćni 2,9 kn 3,04 kn 4,83%

Jogurtni desert 2,9 kn 2,99 kn 3,10%

Topla čokolada 6 kn 6,15 kn 2,50%

Napomena: nazivi artikala preuzeti su direktno iz baze studentske prehrane.

28

5. DODATAK

Naziv Artikla

Mliječni desertni proizvod

Jogo desert

Jogurt BBL

Jogurt vanilija

Jogurt voćni

Jogurtni desert

Kuglica mala

Kuglica velika

Mlijeko brick čoko

Mlijeko brick čoko.

Sladoled štapić

Šlag za kavu

Topla čokolada

Vrhnje za kavu 2ml.

Piće

Bistri sok

Cappuccino

Coca Cola

Coctail sok

Deit 0,5

Fanta

Ga piće okus naranče

Gaz piće okus limuna

Gaz. piće okus cole

Gusti sok

Iso-sport - sok

Juice

Kapucino

Kava

Kava s mlijekom

Kava sa šlagom

Ledeni čaj

Macchiato

Milk shake

Mlijeko čok. 0,5

Nektar sok

Sok

Sok bistri 0,25 l

Sok gusti 0,25 l

Sok juice

Sok TB

Sok voćni

Sprite

Studena - limun

Deserti

Ananas kocke

Baklava

Banana desert

Bečke kremšnite

Binja

Bohem kocke

Buhtla

Burkifla

Cao cao

Čok. desert

Čok. rolada

Čok. torta

Čokoladna kocka

Čokoladni namaz

Danac

Ekler

Figaro

Gereste kokos

Havajska ruža

Išler

Jastučić sa sirom

Klipić

Kocka sa sirom

Kokos desert

Kokos kocke

Kokos role

Kolač

Kolač gotovi

Krafna

Krafna čokoladna

Krafna zadarska

Krancli

Krempita

Kremšnita

Kremšnita sa šlagom

Kremšnite

Kremšnite s 3 kore

Kuglica mala

Ledena kava

Ledene kocke

Ledo višnja

Limač kup

Lincer

Makovnjača

Marcipan desert

Marcipan panj

Mediteran kocka

Mignoni

Minjoni

Orah pita

Orah rolada

Orah torta

Orehnjača

Parfe kocke

Parfe šnite

Parfe torte

Parizer odresci

Parizer špice

Pinca

Pita

Pita od višanja

Pizza miješana

Princes krafna

Puding čokolada

Puding gotovi

Puding mliječni

Puding rađeni

Puding vanilija

Punč kocka

Punč kocke

Punč rolada

Rigojanči

Rolada

Rolada s marmeladom

Rolat

Rolice višnja

ROMB čokolada

ROMB marmelada

ROMB vanilija

Rum šnita

Rupčić sa sirom

S. vrhnje-mala p.

Sacher torta

Savijača

Savijača jabuka

Savijača sir

Savijača trešnja

Savijača višnja

Savitak razni

Sladoled kornet

Sladoled št. Veliki

Sladoled štapić mali

Slatko vrhnje

Šaum role

Šaum šnite

Školjka

Štapić orah

Štrudel jabuka

Štrudel razni

Štrudel sir

Štrudel višnja

Tiramisu

Tiramisu desert

Tiramisu voćni

Tutan rolada

Tutan torta

Vanil pita

Voćna torta

Voćne kocke

29

Voćne košarice

Voćni berliner

Zadarska krempita

Zagreb kremšnita

Zlatna rolada

Napomena: nazivi artikala preuzeti su izravno iz baze studentske prehrane.